Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom. Grada Korĉule

Transcription

1 Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY) Intelligent Energy Europe (IEE) IEE/11/984/SI Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korĉula [Svibanj,

2 This document has been prepared within the framework of the European project Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY) cofinanced by the European Commission through the Intelligent Energy Europe (IEE) programme (Grant agreement n o IEE/11/984/SI ). Start date of the project: April 01 End date of the project: April 015 Deliverable n o : Deliverable title: Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korĉula Authors: Goran Krajaĉić, DUNEA / FSB Nikola Matak, FSB Ana Marija Pilato, DUNEA Zvonko Ĉuljat, DUNEA Ivana Fazinić, KORA d.o.o., Korĉula For further information visit: The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily reflect the opinion of the European Union. Neither the EACI nor the European Commission are responsible for any use that may be made of the information contained therein. OGRANIČENJE OD ODGOVORNOSTI : Sva odgovornost za sadržaj ovog dokumenta leži na autorima. Dokument ne zastupa stajališta Europske komisije. Europska komisija nije odgovorna za posljedice nastale korištenjem informacija iz ovog dokumenta.

3 Drage Korĉulanke i Korĉulani, Vrijeme je da u drugoj dekadi 1. stoljeća ukljuĉimo naš povijesni Grad u najmodernije europske i svjetske trendove odrţivog razvoja. S ovom vizijom, gradsko Vijeće grada Korĉule je pokrenulo pridruţivanje naše male zajednice, velikom pokretu Sporazuma gradonaĉelnika. Europske inicijative, koja je do danas okupila 5867 lokalnih i regionalnih administrativnih uprava sa 190 milijuna stanovnika, a koje su se svojim Akcijskim planovima odrţivog gospodarenja energijom obvezali smanjiti emisije stakleniĉkih plinova na podruĉju pod svojom upravom za više od 0%. Pridruţivanjem Sporazumu i Grad Korĉula je uz pomoć naše Korĉulanske razvojne agencije KORA d.o.o., te Razvojne agencije Dubrovaĉko neretvanske ţupanije DUNEA d.o.o. pokrenuo izradu Baznog inventara emisija stakleniĉkih plinova kao i snimanje potrošnje energije na našem podruĉju. GraĊani i svi zainteresirani dionici procesa mogli su se kroz dva lokalna foruma upoznati s rezultatima analiza te mjerama koje moţemo poduzeti, kako bi smanjili potrošnju energije i emisije štetnih plinova te povećali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Naša dugoroĉna vizija je integrirati sve razvojne strategije Grada u jednu kompaktnu cjelinu, koja će omogućiti odrţivi razvoj te će budućim generacijama osigurati znatno povoljnije uvjete ţivota od ovih današnjih. Energetika je vaţan ĉimbenik odrţivog razvoja te ćemo kroz provedbu Akcijskog plana nastojati stvoriti preduvjete za razvoj naprednog energetskog grada: Smart Energy City Korĉula. Nadalje, Grad Korĉula Poštovane graċanke i graċani Grada Korĉule, Dubrovaĉkoneretvanska ţupanija uz pomoć Razvojne agencije DUNEA već duţi niz godina provodi meċunarodne, nacionalne i regionalne projekte iz podruĉja energetike i odrţivog razvoja. Na naše veliko zadovoljstvo, Grad Korĉula je podrţao prijavu projekta Meshartility u sklopu programa Intelligent Energy Europe, a kroz kojeg ćemo izraditi 6 Akcijskih planova za uĉinkovito gospodarenje energijom (SEAP) u jedinicama lokalne samouprave. Akcijski planovi su mali, ali bitan korak spram postizanja energetske samodostatnosti lokalnih zajednica te mogu posluţiti kao polazište većih i znaĉajnijih lokalnih projekata. U sklopu projekta Meshartility dogovorena je suradnja na razmjeni podataka o potrošnji elektriĉne energije s operaterom distribucijskog sustava HEP-ODSom Elektrojug, a što će uvelike olakšati daljnje praćenje i provedbu mjera akcijskog plana. Bitno je istaknuti da DUNEA trenutno izvodi nekoliko projekata u podruĉju energetike i transporta kojima se moţe ostvariti sinergijski uĉinak prema strateškom razvoju naše regije. Kroz projekt INTERMODAL razvijamo mreţu intermodalnih sustava sa svrhom povećanja mobilnosti turista i stanovništva jadranskog obalnog podruĉja. Projekt ALTERENERGY promovira odrţivo korištenje energije u malim zajednicama Jadrana kroz pilot projekt korištenja energije Sunca, a u projektu LEGEND na sliĉan naĉin provodimo demonstraciju korištenja geotermalne energije niske entalpije za energetski uĉinkovito zgradarstvo. Za ispunjavanje mjera iz Vašeg akcijskog plana do 00. godine biti će potrebno uloţiti znatna financijska sredstva te veliki napor raspoloţivih 3

4 će projektima na vlastitim objektima nastojati biti primjer graċanima u racionalnom gospodarenju energijom i resursima. ljudskih potencijala. Kao i do sada, DUNEA će biti Vaš pouzdan partner u provedbi mjera, pripremi projekata te traţenju, kako domaćih tako i meċunarodnih izvora financiranja i partnera. Gradonaĉelnik Grada Korĉule: Vinko Kapelina Sadrţaj Direktorica DUNEA d.o.o.: Melanija Milić SAŢETAK... 5 POPIS DIJAGRAMA... 6 POPIS SLIKA... 8 POPIS TABLICA UVOD Sporazum gradonaĉelnika Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule Grad Korĉula SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule Anketa Strategija razvoja turizma METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA

5 .1. Pripremna faza Izrada plana Prihvaćanje i provedba plana Praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA REFERENTNU 01. GODINU Javni sektor Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule Vozila u vlasništvu Grada Korĉule Javna rasvjeta Javni prijevoz Ukupno javni sektor Društveni sektor Sektor kućanstva Usluţni sektor - gospodarstvo Sektor industrije Sektor prometa Lokalna proizvodnja energije Ukupno društveni sektor Ukupna potrošnja energije REFERENTNI INVENTAR EMISIJA GRADA KORĈULE Javni sektor Društveni sektor Ukupne emisije MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA Mjere u zgradama u vlasništvu grada Mjere u javnom prometu Mjere za vozila u vlasništvu Grada Mjere u sektoru javne rasvjete Mjere u sektoru kućanstva Mjere u usluţnom sektoru Mjere u sektoru prometa Mjere u gospodarenju otpadom PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH MJERA IZVORI FINANCIRANJA ZAKLJUĈAK... 7 SAŢETAK Projekt Meshartility sufinanciran kroz Intelligent Energy Europe (IEE) program Europske unije posluţio je kao platforma kroz koju su se razvili Akcijski planovi uĉinkovitog gospodarenja energijom (SEAP) za 6 otoĉnih općina/gradova u Dubrovaĉko neretvanskoj ţupaniji koje su pristupile Sporazumu gradonaĉelnika. Svaki akcijski plan sadrţava Bazni inventari emisija stakleniĉkih plinova za svaku od općina, popis mjera za povećanje energetske uĉinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije s pripadajućim iznosom smanjena emisija, ali i vremena provedbe, pripadajućim troškom, institucijama i tijelima zaduţenim za provedbu. 5

6 Grad Korĉula je podrţao Razvojnu agenciju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije (DUNEA) u prijavi IEE projekta Meshartility te je u sklopu provedbe projekta pristupio Sporazumu gradonaĉelnika. Nakon sluţbenog pristupanja sporazumu provedene su radnje za izradu baznog inventara emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju grada kao i prikupljanja podataka o potrošnji energije te je zajedno sa DUNEA-om i ostalim dionicima procesa izradio SEAP Grada Korĉule. SEAP ima popisane mjere za smanjenje emisija stakleniĉkih plinova kroz uĉinkovito korištenje energije i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 00. godine. Mjere su propisane u sektorima kućanstava, prometa, javne rasvjete i prijevoza, usluţnom sektoru, u gospodarenju otpadom, u javnim zgradama i vozilima u vlasništvu grada. Ukupno smanjenje emisija u 00. godini, u odnosu na referentnu 01., će biti t što je smanjenje emisija za 0,93% u odnosu na emisije u referentnoj godini. Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolaţe Grad, većina mjera iz SEAPa će se u periodu do 018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje. Mjere planirane za provedbu u periodu prvenstveno se trebaju sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU), sredstvima Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureċenja, Ministarstva ruralnog razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva. U periodu do 00. pored navedenih sredstava, pokušat će se ostvariti financiranje i sredstvima EU kroz strukturne i kohezijske fondove. Ispunjavanjem predviċenih mjera emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju Grada Korĉule će u 00. godini biti minimalno 0% manje od emisija iz baznog inventara za 01., a po dugoroĉnom planu i viziji razvoja energetskog sustava grada Korĉule one će pridonijeti energetskoj samostalnosti, neutralnom i naprednom energetskom sustavu. POPIS DIJAGRAMA Dijagram 1 Broj toplinski izoliranih objekata Dijagram Broj objekata sa izoliranim krovom Dijagram 3 Vrsta stolarije u anketiranim objektima Dijagram 4 Energenti za grijanje u anketiranim kućanstvima Dijagram 5 Vrsta grijanja u anketiranim objektima Dijagram 6 Energent za pripremu tople vode Dijagram 7 Vrste bojlera za pripremu tople vode Dijagram 8 Vrste rasvjetnih tijela u anketiranim kućanstvima

7 Dijagram 9 Spremnost anketiranih kućanstava da sami proizvode energiju Dijagram 10 Vrste štednjaka za pripremu hrane Dijagram 11 Spremnost graċana da se udruţe u energetske zadruge radi lakše proizvodnje energije Dijagram 1 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u 01. godini... 6 Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju... 7 Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje... 8 Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u... 8 Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u javnoj rasvjeti za Grad Korĉulu Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 01. godinu... 3 Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 01. godinu... 3 Dijagram 0 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva Dijagram 1 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu Korĉuli za 010., 011. i 01. godinu Dijagram - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 01. godinu u Gradu Korĉuli Dijagram 3 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule Dijagram 4 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu Korĉuli za 01. godinu Dijagram 5 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Dijagram 6 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 01. godini Dijagram 7 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u 01. godini Dijagram 8 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 01. godini Dijagram 9 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za 01. godinu Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru... 4 Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta... 4 Dijagram 3 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 01. godini

8 Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 01. godinu Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 01. godinu Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 01. godinu POPIS SLIKA Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije [ Slika - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [ Slika 3 - ES model financiranja projekata POPIS TABLICA Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule Tablica Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini. 9 8

9 1. UVOD 1.1. Sporazum gradonaĉelnika Klimatske promjene su realnost i cijena adaptacije na dogaċaje izazvane klimatskim promjenama biti će velika. Europska unija je prepoznala vaţnost smanjenja emisija stakleniĉkih plinova te predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena što si je postavila kao jedan od najvaţnijih prioriteta. Svoj doprinos u borbi EU daje kroz obvezu da do 00. smanji svoje ukupne emisije za najmanje 0% ispod razine iz godine. Lokalne vlasti imaju kljuĉnu ulogu u ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Sporazum gradonaĉelnika je europska inicijativa kojom se mjesta, gradovi i regije dobrovoljno obvezuju na smanjenje svojih emisija za minimalno 0% u odnosu na referentnu godinu. Ovo sluţbeno opredjeljenje treba se ostvariti provedbom Akcijskog plana uĉinkovitog gospodarenja energijom (SEAP). Svrha SEAP-a je pomoć potpisnicima Sporazuma gradonaĉelnika da ispune obećanja koja su preuzeli potpisivanjem Sporazuma. Svaki SEAP sadrţava kljuĉne dijelove: Bazni inventar emisija (BEI) Akcijski plan (SEAP) BEI je preduvjet za izradu SEAP-a, on pruţa saznanja o prirodi subjekata koji emitiraju na podruĉju pojedine općine/grada te na taj naĉin pomaţu da se poduzmu odgovarajuće radnje. Popisi provedeni posljednjih godina pomoći će utvrditi jesu li poduzete radnje osigurale dovoljno smanjenja i jesu li potrebne dodatne radnje, akcije i projekti. SEAP niti u kojem sluĉaju ne treba smatrati fiksnim, krutim i strog limitirajućim dokumentom, upravo suprotno, on treba biti polazišna toĉka za razvoj energetike na odreċenom podruĉju, koja se u skladu s novim spoznajama dobivenim iz provedbe odreċenih mjera i akcija treba prilagoditi novonastaloj situaciji te u skladu sa steĉenim iskustvom i u skladu s ostvarenim rezultatima treba biti propitivan i mijenjan na regularnoj osnovi. 1.. Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule je dokument nastao u okviru projekta Meshartility s ciljem senzibiliziranja javnosti spram mogućnosti provoċenja energetske politike, koja za cilj ima smanjenje emisija, kroz mjere uĉinkovitog korištenja energije i poticanja lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pristupanje Grada 9

10 Korĉule Sporazumu gradonaĉelnika i donošenje akcijskog plana svrstava Grad Korĉulu meċu europske gradove, koji na podruĉju svoje samouprave nastoje djelovati i pokazati da je moguće ostvarivanje europskih ciljeva klimatsko energetske politike. Pri izradi SEAP-a Grada Korĉule konzultirani su graċani kroz dva lokalna foruma te ostale institucije, komunalna poduzeća, predstavnici lokalnih poduzetnika i nevladinih udruga te tijela i upravni odjeli Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Veliku potporu izradi SEAP-a dala je tvrtka za distribuciju elektriĉne energije HEP-ODS d.o.o. i zaposlenici distribucijskog podruĉja HEP Elektrojug Dubrovnik, koji su dostavili sve traţene podatke o potrošnji elektriĉne energije za naselja Grada Korĉule. U sklopu projekta Meshartility Grad Korĉula je pristupio i Sporazumu o suradnji i razmjeni energetskih podataka koji je potpisan s tvrtkom Elektrojug Dubrovnik. Dugoroĉni zakonodavni i regulatorni okvir u kojem je raċen SEAP Grada Korĉule još uvijek nije jasno odreċen na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj razini tako da se vizija budućeg razvoja najviše oslanja na EU politiku u podruĉju efikasne, sigurne i ĉiste energije odnosno zadovoljavanju ciljeva Direktive 009/8/EZ o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, Direktive 010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada te Direktive 01/7/EU o energetskoj uĉinkovitosti, kao i na primjere dobre prakse iz sliĉnih podruĉja u Hrvatskoj i EU. Ministarstvo gospodarstva je odgovorno za nacionalnu energetsku politiku, unapreċenje zakonodavstva te provedbu EU zakonodavstva vezanog uz energetiku na nacionalnoj razini. Na nacionalnom nivou ishodišta za mjere iskazane u SEAP-u Grada Korĉule postavljene su u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 009., te se najviše vezalo uz ostvarivanje cilja za instalaciju 0,5 m solarnih toplinskih kolektora po stanovniku te drugim ciljevima strategije koji se odnose na proizvodnji elektriĉne i toplinske energije iz obnovljivih izvora i korištenje obnovljivih izvora u sektoru transporta. Vaţna odrednica za SEAP je i Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP), u kojem se pored poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s jasno iskazanim i mjerljivim ciljevima po godinama, ukazuje i na vaţnost razvoja modernih distribucijskih sustava elektriĉne energije s instaliranim naprednim brojilima te naprednim sustavima upravljanjima povezanim u tzv. Smart grids. NREAP još potiĉe primjenu elektriĉnih vozila te bi se prema njemu u 00. godini moglo oĉekivati oko elektriĉnih vozila na cestama u Republici Hrvatskoj. Pored Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstava i prostornog ureċenja znaĉajno sudjeluje u kreiranju energetske politike pa time utjeĉe i na usmjeravanje SEAP-a. U većini 10

11 sluĉajeva tu se radi o legislativi vezanoj za energetsko certificiranje zgrada i energetsku uĉinkovitost, kao što je donošenje: Programa energetske obnove stambenih zgrada na prostoru RH za razdoblje od 014. do 00. godine, Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 014. do 015. godine, Programa energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 014. do 00. godine, Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 014. do 00. godine s detaljnim planom za razdoblje od 014. do 016. godine Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije (programa u izradi). Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureċenja kroz Zakon o gradnji i Zakon o prostornom ureċenju (NN 153/13) te pravilnike koji proizlaze iz tih zakona propisuje dio uvjeta za gradnju energetskih postrojenja i opreme u gotovo svim sektorima. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira i postavlja odreċene okvire energetske politike i zakonodavstva, a trenutno je jedino nagovijestilo rad na dugoroĉnoj viziju odrţivog razvoja Republike Hrvatske te je u pripremi Strategija nisko-ugljiĉnog razvoja (LEDS). LEDS će utvrditi dugoroĉne ciljeve (do 050. godine) smanjenja emisija stakleniĉkih plinova te će propisati mjere kojima će se ti ciljevi postići, kao i naĉin njihovog financiranja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije koordinira izradu Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju te vodi izradu Operativnog programa iz podruĉja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje Oba dokumenta su vrlo vaţna za SEAP jer će se njima propisati povlaĉenje sredstava EU za financiranje lokalnih projekata u podruĉju energetike te je predloţena sljedeća alokacija sredstva ERDF-a u Prioritetnu os 4 - Promicanje energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za investicijske prioritete: Podupiranje energetske uĉinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u poduzećima , Podupiranje energetske uĉinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuĉujući javne zgrade i u stambenom sektoru , Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona ProvoĊenje energetske politike kroz ĉetiri ministarstva i još niza agencija (HERA, HROTE, CEI, HOPS, AZO itd. ) sigurno utjeĉe na prekomjernu birokratizaciju procesa i jasno 11

12 definiranje ciljeva, koji se postavljaju pred lokalne zajednice sa skromnim ljudskim potencijalom i financijskom budţetima te će se vjerojatno u razdoblju provoċenja SEAP-a ipak nastojati uskladiti generalne ciljeve na nacionalnom nivou s onim lokalnim te će se administriranje propisati u skladu najboljom praksom drugih ĉlanica EU. Na regionalnoj razini, SEAP se za period najviše oslanja na Program energetske uĉinkovitosti Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije te pripadajući Plan provedbe programa energetske uĉinkovitosti. Ţupanijska strategija razvoja turizma detaljnije je opisana u poglavlju te ona daje nešto dugoroĉniju viziju razvoja sektora turizma tako de će i buduća potrošnja energije uvelike ovisiti o razvoju tog sektora. ICT Strategija Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije je dokument kojim se postavljaju jasni i odrţivi ciljevi razvoja informatiĉke i komunikacijske tehnologije na podruĉju Ţupanije. Jedan od ciljeva strategije je unaprjeċenje usluga koje pruţa javna uprava primjenom IT-a u smislu podizanja standarda i uĉinkovitosti prema graċanima u obliku brţih i jeftinijih usluga. U okviru ostvarenja ovog cilja, trebali bi se stvoriti uvjeti za izgradnju pametnih gradova i zajednica u kojima se potiĉe korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se povećala efikasnost postojećih mreţa i usluga. Transport i energija su najznaĉajniji logistiĉki problemi velikih gradova, no pametni gradovi primjenjuju ICT-a i u druge svrhe, a kako bi podigli razinu kvalitete ţivota graċana te unaprijedili lokalno gospodarstvo. Tu spadaju pametniji sustavi vodoopskrbe i odvodnje, bolje upravljani proĉistaĉi otpadnih voda, efikasnija javna rasvjeta, pametniji sustavi za grijanje i hlaċenje graċevina, upravljanje parkirnim prostorom, napredni sustavi lokalne proizvodnje, distribucije i skladištenja energije i energenata itd. Razvojni planovi, strategije i elaborati Grada Korĉule ukljuĉuju Prostorni plan ureċenja Grada Korĉule, Plan gospodarenja otpadom Grada Korĉule, Koncept prometnog razvitka Grada Korĉule, Koncept zbrinjavanja otpadnih voda na podruĉju grada Korĉule te se oni pokušavaju pribliţiti graċanima kroz GIS Geografski informacijski sustav Grada Korĉule te e-grad Korĉule - Informacijski servis Gradske uprave Grada Korĉule. Slijedom gore iznesenog okvira i prema uzoru na glavni grad otoka Krete, Heraklion. Koji je danas moderan grad s novom vizijom razvoja za budućnost, a koji je samo prije nekoliko godina zbog ekonomije jako ovisne o turizmu i poljoprivredi zaostajao za europskim središtima po pitanju tehnologije, raĉunalne pismenosti i širokopojasnog pristupa internetu. Grad Korĉula postavlja svoju dugoroĉnu viziju razvoja kao naprednog energetskog grada Smart Energy City Korčula te će se provedbom mjere iz SEAP-a nastojati postaviti temelje prema ovakvom razvoju do 00. godine. 1

13 1.3. Grad Korĉula Otok Korĉula pripada Dubrovaĉko-Neretvanskoj ţupaniji i ima površinu od 79,03 km što ga ĉini šestim otokom po veliĉini u Republici Hrvatskoj. Duţina otoka je 46,8 km, a širina od 5,3 do 7,8 km, a na otoku ţivi oko stanovnika. Najviše uzvisine na otoku su malo brdo Klupca, visine 568 m i Kom, visine 510 m. Podruĉje Grada Korĉule zauzima istoĉni dio otoka i sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće Korĉula sa 856 stanovnika. Ostala naselja na administrativnom podruĉju Grada Korĉule su Ĉara, Pupnat, Raĉišće i Ţrnovo, a broj stanovnika koji ţive na podruĉju Grada Korĉule prema popisu stanovništva iz 011. godine je Prosjeĉna temperatura na otoku u sijeĉnju iznosi 9,8 C, a u srpnju 6,9 C. Prosjeĉna koliĉina padalina je oko mm, a broj sunĉanih sati na otoku je 671 što je najviše na ĉitavom Jadranu. Od vjetrova najviše puše bura, jugo i ljetni maestral. Cijeli otokom se proteţe drţavna cesta D-118, koja povezuje Grad Korĉulu, na jednoj strani otoka i Vela Luku na drugoj strani. Postoji još nekoliko ţupanijskih i lokalnih prometnica za povezivanje svih mjesta na otoku. Lukom Korĉula je Grad povezan s kopnom, dok postoji još nekoliko lokalnih luka i ACI Marina Korĉula. Opskrba Grada vodom odvija se preko regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korĉula-Lastovo-Mljet, dok je se opskrba elektriĉnom energijom odvija preko 110 kv i 35 kv kabela s poluotoka Pelješca te trafostanicom 110/35 kv u Blatu i nizu manjih trafostanica na podruĉju otoku i Grada SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule SWOT analiza predstavlja kvalitativnu analitiĉku metodu, koja kroz 4 karakteristike nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreċene pojave ili situacije. Tako je u cilju izrade strategije i dobre organizacije provedbe mjera iz SEAP-a za Grad Korĉulu i njezin energetski sustav provedena SWOT analiza. Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule Snage - Spoj s elektroenergetskim sustavom Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije (110 kv spoj s poluotokom Pelješcem te 110 kv trafostanicom u Blatu i dalekovodom za Hvar) Slabosti - Nedovoljna informiranost i obrazovanost stanovnika Grada o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije - Starost elektroenergetskih objekata - Neiskorišteni potencijali obnovljivih 13

14 - Potrošnja energije je koncentrirana u 5 naselja na relativno maloj površini - Relativno malo opterećenje elektroenergetskog sustava tijekom godine, osim ljeta - Znaĉajke sredozemne klime, veliki broj sunĉanih dana u godini - Razvijena svijest otoĉana o zaštiti i oĉuvanju okoliša te o štednji resursa - Razvojni planovi i strategije (Plan gospodarenja otpadom Grada Korĉule, Koncept prometnog razvitka Grada Korĉule, zbrinjavanje otpadnih voda, prostorni planovi ) - GIS Geografski informacijski sustav Grada Korĉule - e-grad Korĉula Informacijski servis Gradske uprave Grada Korĉule - Osnovna i srednja škola - usluţno/turistiĉko/ proizvodno/industrijsko/ poljoprivredno podruĉje - Udruge graċana - Veliki potencijal za razvoj eko turizma i korištenje obnovljivih izvora energije Prilike - Geografski poloţaj povoljan za iskorištavanje OIE (energije vjetra, sunĉeva zraĉenja, biomase i termalne energije mora) - Zainteresiranost investitora za izgradnju solarne fotonaponske elektrane u gradu - Mjere za energetsku uĉinkovitost financirane od strane FZOEU, DNŢ - Nova radna mjesta - Podrţavanje ideje o 100% energetski samodostatnim izvora energije - Problem pada napona tijekom zimskih mjeseci u naseljima Pupnat i Ţrnovo - S obzirom na planirane gospodarske i turistiĉke zone sadašnja trafostanica nije dostatna - Stara gradska jezgra pod konzervatorskom zaštitom što onemogućava povećanje energetske uĉinkovitosti sanacijom vanjske ovojnice zgrada te instalacije solarnih sustava - Neriješeni imovinsko pravni odnosi Vanjske nepovoljnost i prijetnje - Strogi uvjeti gradnje te zabrana gradnje vjetroelektrana u ZOP-u - Zabrana gradnje objekata u ZOP-u - Zbog prometne izoliranosti otoka loša je trţišna ponuda, servisiranje i odrţavanje opreme - Propadanje postojeće infrastrukture - Ograniĉenja u planiranju razvitka zbog kulturno-povijesne baštine - Vertikalna koordinacija nositelja drţavne, ţupanijske i gradske razvojne politike 14

15 zajednicama od strane EU - Zainteresiranost stanovnika otoka za zajedniĉkim projektima za OIE - EU fondovi koji podupiru unapreċenje i razvoj energetskih sustava, razvoj ruralnih krajeva - Mogućnost izvoza energije te smanjenje gubitaka u mreţi - Zakonodavni okvir za poticanje razvoja u turistiĉkom sektoru, OPG itd. - Djelovanje KORA d.o.o., LAG 5 i Otoĉnog vijeća - Promjene Zakona o gradnji i Zakona o prostornom ureċenju (dozvoljena gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana na otocima) - Mogućnost uvrštavanja postrojenja u ţupanijski plan korištenja energije iz obnovljivih izvora i vezane strateške procjene utjecaja na okoliš - Razvoj energetike, poduzetništva i zaštite okoliša - Strateška studija utjecaja na okoliš Plana korištenja obnovljivih izvora energije na podruĉju Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije još uvijek u izradi - Stagnacija/gubitak industrijske proizvodnje - Udaljenost od regionalnih središta Anketa DUNEA je za potrebe projekta Meshartility provela internet (on-line) anketu na podruĉju cijele ţupanije u nadi da će dobiti više informacija o potrošnji energije u kućanstvima. Pristigli odgovori po općinama ne predstavljaju reprezentativni uzorak, no ipak su vrijedan doprinos u sagledavanju energetskih potreba graċana te mogućnosti daljnjeg djelovanja u provedbi mjera energetske uĉinkovitosti i postavljanja opreme za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Na sljedećih nekoliko dijagrama su prikazani i ukratko prokomentirani samo odabrani rezultati on-line ankete koju je ispunilo 33 kućanstava u ţupaniji. 15

16 Dijagram 1 Broj toplinski izoliranih objekata Dijagram Broj objekata sa izoliranim krovom Dijagram 3 Vrsta stolarije u anketiranim objektima Na dijagramu 1 je prikazano da su 9 od 33 objekata toplinski izolirani, odnosno samo 7%, a dijagram prikazuje da 1 graċevina iz ankete ima izolaciju krova tj. 36%. Iako su podaci prikupljeni na malom uzorku, moţe se zakljuĉiti da u ţupaniji, a tako i u Gradu Korĉuli postoje velike mogućnosti za povećanje energetske efikasnosti ugradnjom toplinske izolacije na zgradama. Na dijagramu 3 prikazana je vrsta stolarije u anketiranim objektima. Najviše objekata ima drvenu stolariju, 8 objekata ima PVC, a 5 aluminijsku. Na nekim objektima se nalazi više vrsta stolarije. Iz ovog prikaza je jasno da je potrebno ulagati u ugradnju energetski efikasne vanjske stolarije u objekte u ţupaniji pa i Gradu Korĉuli. 16

17 Dijagram 5 Vrsta grijanja u anketiranim Dijagram 4 Energenti za grijanje u objektima anketiranim kućanstvima Na dijagramima 4 i 5 prikazani su podaci o grijanju prostora u anketiranim kućanstvima. Jedini energenti koji se koriste za grijanje prostora su elektriĉna energija i ogrjevno drvo, a koriste se u podjednakom omjeru. Gotovo sva anketira kućanstva za grijanje koriste pojedinaĉne peći. Budući da 50% kućanstava za grijanje koristi elektriĉnu energiju tu postoje velike mogućnost prelaska na obnovljive izvore npr. biomasu ili visoko uĉinkovite dizalice topline, dok bi se pojedinaĉni sustavi trebali zamijeniti etaţnim grijanjem ili nekim oblikom lokalnog niskotemperaturnog centralnog sustava grijanja i dobave potrošne tople vode, kako bi se mogle ostvariti uštede i povećati efikasnost. Dijagram 6 Energent za pripremu tople vode Dijagram 7 Vrste bojlera za pripremu tople vode Na dijagramima 6 i 7 prikazani su podaci o zagrijavanju potrošne tople vode u anketiranim kućanstvima. Većina kućanstava koristi pojedinaĉne elektriĉne bojlere za zagrijavanje tople vode. Zbog lokacije Grad Korĉule i vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za korištenje solarnih kolektora za pripremu tople vode u gradu je potrebno što više promovirati zamjenu elektriĉnih bojlera solarnim sustavima za zagrijavanje potrošne tople vode. Vrste rasvjetnih tijela prikazane su na dijagramu 8 i vidljivo je da u anketiranim kućanstvima već 46% rasvjetnih 17

18 tijela ĉine štedne ţarulja sa svega nekoliko postotaka LED ţarulja. Iz dijagrama 9 se moţe išĉitati da većina kućanstava za kuhanje koristi štednjake s plinskim bocama i da se za to troši ukapljeni naftni plin. Ĉetvrtina štednjaka koristi elektriĉnu energiju, a samo nekoliko koristi ogrjevno drvo. Dijagram 8 Vrste rasvjetnih tijela u anketiranim kućanstvima Dijagram 10 Vrste štednjaka za pripremu hrane Dijagram 9 Spremnost anketiranih kućanstava da sami proizvode energiju Dijagram 11 Spremnost graċana da se udruţe u energetske zadruge radi lakše proizvodnje energije Na kraju pregleda ankete zanimljivo je uoĉiti na dijagramima 10 i 11 da oko trećine graċana ţeli sama proizvoditi energiju, a ĉak veći broj graċana je spreman udruţiti se u energetsku zadrugu kako bi lakše proizvodili energiju te je potrebno da ih grad potiĉe na udruţivanje u zadruge. Ovi rezultati takoċer pokazuju da bi regionalne i nacionalne vlasti trebale uloţiti znatno veći napor u omogućavanju i pojednostavljenju instalacija solarnih fotonaponskih i toplinskih kolektora kako bi graċani mogli proizvoditi vlastitu energiju Strategija razvoja turizma Strategija razvoja turizma Grada Korĉule kao i cijeloga otoka temelji se na nekoliko kljuĉnih atributa. Najvaţniji atribut Grada Korĉule uz bogatstvo prirode, povijesti i kulture je tradicija, 18

19 pa je stoga prema njoj i oblikovana cjelokupna turistiĉka ponuda. Ovaj prostor je potrebno iskustveno oblikovati na naĉin da se kultura, tradicija i ţivot otoka gostima predstavlja kroz njihovo sudjelovanje u posebno oblikovanim i interpretiranim tradicionalnim aktivnostima. Bogata povijest u Gradu Korĉuli ostavila je traga u smislu bogatstva kulturne baštine npr. arhitektura Korĉule (urbane cjeline grada Korĉule i Korĉulanskih naselja, zidine, palaĉe/dvori, sakralni objekti, kašteli, i sl.), arheološka nalazišta, parkovi i sl., kao i u nematerijalnoj baštini (folklor, bratovštine, dogaċaji, muzeji, galerije i sl.). DogaĊaji u Gradu Korĉuli temelje se na kulturnom nasljeċu grada u kojem se organizira veliki broj glazbenih festivala i dogaċaja, folklornih dogaċaja, koncerata, klapskih veĉeri, izloţbi, religijskih dogaċaja, regata i sl. Neki od glavnih proizvoda kojima će se privlaĉiti razliĉite skupine turista su: nautika, sunce i more, dogaċaji i kultura te ruralni i gastro turizam. Neki od tipova smještaja po kojima će Korĉula biti prepoznatljiva su mali obiteljski hoteli, hoteli, marine i ruralni objekti. Cilj strategije je da se privatni smještaj koji trenutno dominira u ponudi smještajnih kapaciteta polagano razvije u male obiteljske hotele te u ruralne objekte s autohtonom ponudom. Strategija predviċa porast ukupnog broja kreveta za 0% te porast broja noćenja za 10% i povećanje zauzetosti smještajnih kapaciteta sa 13 na 4% od 010. do 00. godine. Luka nautiĉkog turizma, preureċenje hotela Marko Polo, Liburna i Park u hotel Marko Polo Residence s 5 zvjezdica, preureċenje hotela Bon Repos i kampa Kalac u Moreška resort s 4 zvjezdice, golf teren s 18 rupa, novi hotel Korĉula s 5 zvjezdica, kamp Korĉula s mjesta veliki su projekti koji su predviċeni u strategiji na podruĉju Grada Korĉule. TakoĊer je u planu upis Grada Korĉule i viteške igre Moreške na UNES listu, otvaranje kuće Moreške, muzeja vina u Ĉari, izgradnja pješaĉkih i biciklistiĉkih staza te cesta masline i vina. Vizija turistiĉkog razvoja Grada Korĉule je da postane globalno prepoznata mediteranska destinacija koja svojim gostima nudi iskustvo bogate povijesti i uţitak u kulturnoj baštini, otoĉki naĉin ţivota, njegovu tradiciju, ali i inovacije, te gastronomska bogatstva oblikuje u autentiĉna iskustva za svoje goste, ĉime će naglasiti identitet i znaĉajke prostora i ljudi koji na njemu ţive. 19

20 . METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA.1. Pripremna faza Politiĉka potpora i potpisivanje Sporazuma gradonaĉelnika Grad Korĉula je u kolovozu 013. pristupio Sporazumu gradonaĉelnika ĉime je iskazana jasna politiĉka potpora gradskog Vijeća te je od jeseni iste godine zapoĉeto prikupljanje podataka o potrošnji energije na administrativnom podruĉju grada te svi ostalih podataka vezanih uz izradu SEAP-a. Većina podataka je prikupljena uz pomoć Direktorice Korĉulanske razvojne agencije KORA d.o.o. gċe. Ivane Fazinić. Podaci o potrošnji elektriĉne energije dobiveni su na osnovu potpisanih sporazuma s operaterom distribucijskog sustava ELEKTROJUG Dubrovnik. Podaci su ukljuĉivali potrošnju za tri godine (010., 011. i 01.) oĉitanu sa svih brojila u kategoriji kućanstva, poduzetništva te javne rasvjete. Ostali podaci o potrošnji energije po sektorima procijenjeni su na osnovu finalne potrošnje energije iskazane u Programu energetske uĉinkovitosti Dubrovaĉko neretvanske ţupanije odnosno na osnovu drugih prikupljenih podataka npr. broju vozila, kvadratima stambene površine itd.. Prilagodba administrativne strukture Uspješnu provedbu SEAPA-a prati i prilagodba administrativne strukture odreċenim mjerama. Glavno tijelo za prihvaćanje plana je Gradsko vijeće Grada Korĉule koje ima 15 vijećnika. Mandat vijećnika, izabranih na redovnim izborima, traje ĉetiri godine. Prava i duţnosti vijećnika proizlaze iz Statuta, Poslovnika i drugih propisa i akata Gradskog vijeća. Vijeće bi nakon usvajanja SEAP-a u razumnom vremenskom roku trebalo dodijeliti zaduţenja vezana uz praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi. Provedba mjera će ovisit i o angaţmanu vijećnika u odreċenim radnim grupama to jest tijelima zaduţenim za provedbu mjera. Gradsku upravu Grada Korĉule ĉini pet upravnih odjela: Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu, Upravni odjel za proraĉun i financije, Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, Upravni odjel za prostorno ureċenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet te Upravni odjel za društvene djelatnosti. Upravni odjeli bi trebali biti upoznati sa sadrţajem SEAP-a te bi trebali imenovati osobe odnosno oformiti radno tijelo za provedbu i nadzor mjera. 0

21 Kako se dosta mjera iz SEAP-a odnosi na trgovaĉka društva i ustanove kojima je Grad Korĉula osnivaĉ i jedini vlasnik trebalo bi i od njih zatraţiti prilagodbu struktura, to jest imenovanje jedne ili više osoba u konkretne radne grupe za provedbu mjera. Društva i ustanove Grada Korĉule su: Komunalno trgovaĉko društvo HOBER d.o.o. Djeĉji vrtić Korĉula Gradski muzej Korĉula Gradska knjiţnica Ivan Vidali Centar za kulturu Korĉula Športski objekti Korĉula Korĉulanska razvojna agencija KORA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA d.o.o. je bila zaduţena da u pripremnoj fazi i fazi izrade plana koordinira procesima prikupljanja podataka i komunikacije prema gradskim sluţbama i tvrtkama te javnošću i drugim dionicima procesa izrade plana. Prikupljanje potpore svih sudionika procesa Radi prikupljanja potpore svih sudionika procesa organizirani su Lokalni energetski forumi u sklopu WP3 projekta MESHARTILITY, kako bi se u jedinicama lokalne samouprave, za koje su izraċeni pojedinaĉni Referentni inventari emisija, predstavili prikupljeni i obraċeni podaci. Na temelju prikaza energetske potrošnje JLS po sektorima kućanstva, javne uprave (zgradarstvo), prometa i gospodarstva prikazani su primjeri dobre prakse, rješenja i moguće mjere i aktivnosti primjenjivi za odreċeno podruĉje. Od sudionika lokalnih energetskih foruma (sluţbenici JLS-a, vijećnici, predstavnici malih i srednje velikih poduzeća, javnih poduzeća, NGO, civilnog društva i stanovnici) dobila se povratna informacija o njihovim stvarnim potrebama i potencijalima. Jedan od zakljuĉaka foruma je da bi trebalo aktivnije ukljuĉiti Turistiĉku zajednicu Grada Korĉule u projekt Meshartility jer se Grad Korĉula moţe brendirati kao eko turistiĉka destinacija. Zbog velikog interesa graċana za uštedama energije te povezanih financijskih ušteda kao i mogućnosti proizvodnje elektriĉne i toplinske energije iz vlastitih izvora potpora javnosti predstavljenim mjerama je bila znaĉajna i razumljiva. 1

22 .. Izrada plana Nakon pripremne faze pristupilo se izradi Akcijskog plana energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule. Kao bazna godina odreċena je 01. godina, na temelju raspoloţivosti podataka o potrošnji energije i energenata. Sektori energetske potrošnje podijeljeni su na javni i društveni sektor, koji su podijeljeni na još nekoliko sektora prema BEI alatu koji je korišten za izraĉun emisija. Potrošnja u javnom sektoru dalje je podijeljena na potrošnju u zgradama u vlasništvu grada, vozila u vlasništvu grada i gradskih poduzeća (osobna vozila, teretna i radna vozila), javni prijevoz i javnu rasvjetu. Potrošnja u društvenom sektoru podijeljena je na potrošnju u kućanstvima, usluţnom sektoru tj. sektoru gospodarstva te potrošnju u sektoru prometa (osobna vozila, mopedi i motocikli, teretna i radna vozila). Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u zgradama u vlasništvu grada su potrošnja svih energenata (elektriĉna energija, loţivo ulje, ukapljeni naftni plin) u referentnoj godini. U vozilima u vlasništvu grada i gradskih poduzeća broj prijeċenih kilometara u referentnoj godini, specifiĉna potrošnja pojedinog vozila, troškovi za gorivo te potrošnja pojedinog energenta. U javnoj rasvjeti je dobivena potrošnja elektriĉne energije u referentnoj godini, te broj, vrsta i snaga ţarulja, a u javnom prijevozu dobivena je duţina trasa javnog prijevoza, broj linija radnim danom te subotom i nedjeljom, vrsta i broj autobusa koji se koriste na pojedinoj trasi te njihova specifiĉna potrošnja. Potrošnja energije u sektoru kućanstva i usluga dobivena je pomoću metodologije koja je potrošnju s razine ţupanije pomoću brojnih statistiĉkih podataka skalirala na potrošnju grada Korĉule. Potrošnja je skalirana za sve energente (loţivo ulje, ukapljeni naftni plin i biomasa) osim elektriĉne energije ĉija je potrošnja u referentnoj godini dobivena od HEP-a. Statistiĉki parametri korišteni kod izraĉuna potrošnje energije su: broj stanovnika, broj kućanstava, broj noćenja turista, opremljenost stanova i površina stanova (nastanjeni, napušteni, za iznajmljivanje turistima, itd.). Potrošnja biomase dobivena je pomoću faktora stambene površine i faktora broja stanovnika od kojih je prvi izraĉunat ovako: USPopc - PNSopc f1 (1.1) USP - PNS zup zup

23 gdje USP opc oznaĉava ukupnu stambenu površinu u gradu, a USP zup u ţupaniji, dok PNS opc oznaĉava površinu napuštenih stanova u gradu, a PNS ţup u ţupaniji. Drugi faktor korišten za izraĉun potrošnje biomase je: f Sopc Szup (1.) u kojem S opc oznaĉava broj stanovnika u gradu, a S zup u ţupaniji. Potrošnja biomase je izraĉunata prema sljedećoj formuli: B opc f f 1 B (1.3) zup gdje B zup oznaĉava potrošnju biomase u ţupaniji. Sljedeći faktori su korišteni kod izraĉuna potrošnje UNP u kućanstvima: f3 Nopc Nzup (1.4) gdje N oznaĉava broj noćenja turista u gradu i u ţupaniji. Faktor 4 je zadan sljedećom formulom: f 4 NS PNS SOR SIT SOD opc opc opc opc opc NSzup PNSzup SORzup SITzup SOD (1.5) zup u kojoj NS oznaĉava broj nastanjenih stanova, PNS broj privremeno nastanjenih stanova, SOR je broj stanova za rekreaciju i odmor, SIT je broj stanova za iznajmljivanje turistima, a SOD je broj stanova za druge djelatnosti. Faktor 5 je izraĉunat na sljedeći naĉin: f5 OSopc OSzup (1.6) gdje OS oznaĉava broj dobro opremljenih stanova tj. onih koji imaju i kuhinju i kupaonicu i zahod. Konaĉno potrošnja ukapljenog naftnog plina u gradu se izraĉunava pomoću sljedećeg izraza: UNP f f f f f opc UNPzup (1.7) Potrošnja UNP-a i loţivog ulja u usluţnom sektoru procijenjene su pomoću sljedećeg izraza: USL f f 3 opc USLzup (1.8) 3

24 Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u prometu dobiveni su od MUP-a - broj registriranih vozila na podruĉju grada (osobna, kombinirana, mopedi i motocikli, teretna i radna te autobusi). TakoĊer su korišteni podaci o specifiĉnoj potrošnji goriva pojedinog vozila i prosjeĉan broj prijeċenih kilometara godišnje za pojedine tipove vozila u Republici Hrvatskoj koji se nalaze na Odyssee bazi podataka. Potrošnja u prometu izraĉunata je pomoću sljedeće formule: P G 4 BVtip SPGtip PBKtip (1.9) tip u kojoj BV oznaĉava broj vozila odreċenog tipa u gradu, SPG specifiĉnu potrošnju goriva tog tipa vozila u gradu, a PBK je prosjeĉan broj godišnje prijeċenih kilometara za taj tip vozila. Potrošnja je posebno proraĉunata za vozila na dizelsko i na benzinsko gorivo te su vozila bila podijeljena na ĉetiri tipa: mopedi i motocikli, osobni automobili, laki kamioni i teški kamioni. Podaci o koliĉina odloţenog komunalnog otpada za referentnu godinu preuzeti su iz Plana gospodarenja otpadom Grada Korĉule. Izraĉun emisija uzrokovanih potrošnjom goriva u navedenim sektorima usklaċen je s metodologijom MeĊuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for Climate Change, IPCC) te su preuzeti odgovarajući emisijski koeficijenti. Za izraĉun emisija korišten je ICLEI Europe's Basic Greenhouse Gas Inventory Quantification Tool. U skladu s preporukama Europske komisije i sa zakljuĉcima odrţanih radionica, identificirane su mjere smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija do 00. godine, kojima će se utjecati na svih osam analiziranih sektora (zgrade i vozila u vlasništvu grada, javni prijevoz, javna rasvjeta, kućanstva, usluţni sektor, promet i gospodarenje otpadom). Za svaku od identificiranih mjera odreċen je potencijal uštede energije i smanjenje emisije, kratak opis mjere, tijelo zaduţeno za provedbu mjere, poĉetak i kraj provedbe mjere i procjena troškova mjere. Na temelju potencijala uštede predloţenih mjera ustanovljen je cilj smanjenja emisije do 00. godine, ukupno i po pojedinim sektorima potrošnje energije..3. Prihvaćanje i provedba Plana Prihvaćanje Plana najvaţniji je korak za provedbu Plana i zbog toga je potrebno da su Gradonaĉelnik, a i gradski vijećnici od samog poĉetka ukljuĉeni u proces izrade dokumenta. 4

25 Nakon javnog predstavljanja nacrta Plana na Lokalnim forumima te na temelju zaprimljenih komentara izradio se konaĉni tekst plana koji je predloţen Gradonaĉelniku i Gradskom vijeću na usvajanje. Prilikom donošenja godišnjeg Programa rada Gradonaĉelnika i gradske uprave potrebno je voditi raĉuna da se istim osiguraju odgovarajuća sredstva za aktivnosti koje predviċa Plan. TakoĊer će tijekom faze provedbe biti vaţno osigurati dobru komunikaciju izmeċu razliĉitih odjela lokalnih vlasti, pripadajućih javnih vlasti te svih ostalih ukljuĉenih osoba pa i graċana..4. Praćenje provedbe Plana i izvještavanje o provedbi Za sve mjere predloţene u okviru Plana predloţeni su indikatori koje je potrebno pratiti kako bi se osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadaću. Za uspješno praćenje provedbe plana potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske uštede uslijed provoċenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija prouzrokovano provedbom mjere. Za uspješno provoċenje plana potrebno je svake dvije godine Uredu Sporazuma gradonaĉelnika podnositi izvješće o provedbi SEAP-a zbog evaluacije, nadzora i provjere. To izvješće mora sadrţavati aţuriran inventar emisija te se gradske vlasti potiĉe na prikupljanje inventara emisija na godišnjoj razini. MeĊutim, ako gradske vlasti smatraju da godišnje prikupljanje inventara emisija zahtijeva previše resursa, dovoljno je svake ĉetiri godine prikupiti inventar emisija i sastaviti izvješće o provedbi, a svake dvije akcijsko izvješće bez inventara emisija. Tijelo zaduţeno za praćenje provedbe Plana je Grad Korĉula. 5

26 MWh/godišnje 3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA REFERENTNU 01. GODINU 3.1. Javni sektor U ovom sektoru analizirana je neposredna potrošnja energije za zgrade i vozila u vlasništvu Grada Korĉule, javnu rasvjetu i javni prijevoz Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule Analizirana je potrošnja energije za 14 razliĉitih zgrada, za referentnu 01. godinu, koje prema namjeni obuhvaćaju školstvo, kulturu, sport i upravu. U školstvu je to 5 zgrada, u kulturi 6, u upravi i jedan sportski objekt. Iz prikupljenih podataka se moţe zakljuĉiti da je elektriĉna energija energent koji se najviše koristi u ovom sektoru. Sve zgrade se meċusobno razlikuju po broju korisnika, radnom vremenu i površini te se zbog toga razlikuje i potrošnja energije u svakoj od njih. Na dijagramu 1 prikazana je potrošnja elektriĉne energije za svaku zgradu pojedinaĉno, dok ukupna potrošnja elektriĉne energije iznosi 304,3 MWh. Ukupna potrošnja električne energije 70,00 60,00 63,95 65,99 50,00 40,00 30,00 0,00 10,00 35,61 0,4,3 6,48 4,94 8,00 14,66 18,14 3,66 8,5 1,15 0,00 Dom kulture Liburna Zgrada uprave Zgrada Mediteranske Dom Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri Gradski muzej Korčula O.Š. Petra Kanvelića Dječji vrtić Arhivski sabirni centar O.Š. Račišće Dom kulture Čara Dom kulture Pupnat P.Š. Pupnat Dijagram 1 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u 01. godini 6

27 Troškovi za elektriĉnu energiju za svaku zgradu prikazani su na dijagramu 13, dok ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju iznose Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju Godišnji troškovi * P.Š. Pupnat Dom kulture Pupnat Dom kulture Čara O.Š. Račišće Arhivski sabirni centar Dječji vrtić O.Š. Petra Kanvelića Gradski muzej Korčula Natkriveni bazen Gojko Arneri Dom Žrnovo Zgrada Mediteranske Zgrada uprave Dom kulture Liburna Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju Ostali energenti koji se koriste su loţivo ulje i ukapljeni naftni plin. Loţivo ulje se koristi za grijanje u OŠ Petra Kanavelića, O.Š. Ţrnovo i P.Š. Pupnat, a UNP se koristi u natkrivenom bazenu Gojko Arneri. U dijagramu 14 prikazane su godišnje potrošnje loţivog ulja i ukapljenog naftnog plina u ĉetiri prethodno navedene zgrade, dok su godišnji troškovi za njih prikazani u dijagramu 15. 7

28 MWh Godišnja potrošnja energije 350,00 308,71 300,00 50,00 00,00 150,00 100,00 50,00 55,97 111,94 16,79 0,00 Škola Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri O.Š. Petra Kanvelića O.Š. Žrnovo- P.Š. Pupnat Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje Godišnji troškovi za energiju O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat O.Š. Petra Kanvelića 9.4 Natkriveni bazen Gojko Arneri.670 Škola Žrnovo /godišnje Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 798 MWh dok su ukupni godišnji troškovi za energente U tablici su prikazani godišnji troškovi i emisije po radnom satu, korisniku i površini javne zgrade. Troškovi po satu variraju izmeċu 0,31 i 8,16 /sat koliko su u gradskom muzeju odnosnu u O.Š. Petra Kanavelića. Sliĉna je stvar u varijacijama i sa troškovima po korisniku i po površini samo su tada neke druge javne zgrade one sa 8

29 maksimalnim i minimalnim iznosima. Sliĉno tome se ponašaju i emisije ako ih gledamo po satu, korisniku ili površini. Tablica Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini Zgrade u vlasništvu grada Godišnji trošak / radni sat Godišnji trošak / korisnik Godišnji trošak / površini Ukupne emisije / radni sat Ukupne emisije / korisnik Ukupne emisije / površin a te / m / sat / / m te / te / sat korisniku korisniku Zgrada uprave 3,3 137,15 5,7 0,0095 0,3965 0,015 Dom kulture Liburna 1,03 54,56 1,77 0,003 0,7359 0,0051 Zgrada Mediteranske 1,04 180,87,95 0,003 0,59 0,0085 Dom Ţrnovo 1,59 38,4,38 0,0046 0,689 0,0069 Škola Ţrnovo,31 57,76,81 0,0078 0,195 0,0095 Natkriveni bazen Gojko Arneri 5, , 15,01 0,0176 4,8091 0,046 Gradski muzej Korĉula 0,31 86,36 1,0 0,0008 0,188 0,006 O.Š. Petra Kanavelića 8,16 3,64 0 0,058 0, Djeĉji vrtić 1,44 10,01 3,75 0,004 0,089 0,0108 Arhivski sabirni centar 0,86 598,1 8,97 0,00 1,515 0,07 O.Š. Petra Kanavelića-P.Š. Raĉišće 1,11 110,99 14,8 0,008 0,81 0,0375 Dom kulture Ĉara Dom kulture Pupnat O.Š. Ţrnovo-P.Š. Pupnat 4,48 3,81 0 0,0113 0, ,63 50,49 0 0,0016 0, ,44 39,33 0 0,004 0, Vozila u vlasništvu Grada Korĉule Prikupljeni su podaci o potrošnji goriva za vozila ĉiji je vlasnik Grad Korĉula, a koriste se u upravi Grada, u Komunalno-trgovaĉkom društvu Hober, Domu zdravlja i DVD-u. U upravi 9

30 MWh/godišnje Grada koriste se vozila, dok se vozni park KTD-a Hober sastoji od 7 vozila, Dom zdravlja ima 11 vozila, a DVD ima 8 vozila. 00,00 150,00 100,00 50,00 Godišnja potrošnja goriva 7,53 11,51 36,0 36,0 36,0 36,0 36,0 9,66 14,5 187,54 38,44 Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule Kod većine vozila kao pogonsko gorivo koristi se dizel, a nekoliko vozila koristi benzin. Na dijagramu 16 prikazana je godišnja potrošnja goriva za pojedina vozila i skupine vozila u MWh. Ukupna potrošnja goriva u 01. godini je iznosila 489 MWh Javna rasvjeta Rasvjeta javnih površina osigurana je pomoću ţarulja na podruĉju Grada Korĉule od kojih je najviše visokotlaĉnih ţivinih ţarulja, ukupno 736, zatim 578 visokotlaĉnih natrijevih ţarulja, 513 razliĉitih štednih ţarulja, a metalhalogenih ţarulja je 61. Ukupna potrošnja elektriĉne energije u 01. godini je bila kwh, a ukupni su godišnji troškovi iznosili ,00 VW Pasat (Grad Korčula) Škoda (Grad Korčula) Mitsubishi (KTD "HOBER") MAN TGM (KTD "HOBER") MAN (KTD "HOBER") MAN TGM (KTD "HOBER") Mercedes Vito (KTD "HOBER") HD (KTD "HOBER") VW Caddy Vozila Doma Zdravlja Vozila DVD-a 30

31 kwh mjesec Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjeti Grada Korĉule Na dijagramu 17 prikazana je mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjetu u Gradu u posljednje tri godine. Ukupna potrošnja u 010. godini bila je kwh, u kwh, a potrošnja u 01. godini kako je već i navedeno bila je kwh Javni prijevoz Prijevoz putnika na otoku Korĉuli obavlja Autotrans d.o.o. koji za potrebe javnog prijevoza na otoku koristi 15 vozila, od kojih je najviše autobusa i nekoliko minibuseva. Sva vozila kao gorivo koriste eurodizel, a njihova procijenjena potrošnja na podruĉju Grada Korĉule iznosi litara, što preraĉunato u kwh iznosi kwh Ukupno javni sektor Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prikazana je na dijagramu 18, a iznosi 488 MWh u 01. godini. 31

32 Ukupna potrošnja energije (MWh) 484,93 19,49% 797,71 3,06% 715,96 8,78% 489,8 19,67% Zgrade Vozila Javna rasvjeta Javni prijevoz Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 01. godinu Iz prikazanog na dijagramu vidljivo je da se najviše energije troši u zgradama u vlasništvu grada oko 3%, javna rasvjeta troši oko 9% energije, a u javnom prijevozu kao i u vozilima koja su u vlasništvu grada se troši otprilike ista koliĉina energije oko 19,5% tj. 19,67%. Potrošnja energije prema razliĉitim energentima prikazana je na dijagramu 19, iz kojeg je vidljivo da postoji 5 energenata koji se troše u ovom sektoru, a to su elektriĉna energija, dizelsko i benzinsko gorivo, loţivo ulje i ukapljeni naftni plin. 5,88,13% 184,71 7,4% 308,71 1,41% Ukupna potrošnja energije (MWh) ,01% 91,34 37,03% Električna energija Dizel Benzin Loživo ulje UNP Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 01. godinu 3

33 Iz prikazanog na dijagramu 19 je vidljivo da je udio elektriĉne energije u potrošnji energenata najveći, oko 41%, iza nje slijedi dizelsko gorivo ĉiji je udio 37,03%. Potrošnja ukapljenog naftnog plina (UNP) ima udio od 1,41%, a loţivo ulje 7,4%, udio benzina u potrošnji je gotovo neznatan i iznosi svega,13%. Iz prikazanog se moţe zakljuĉiti da su uštede u potrošnji energije moguće u svim analiziranim sektorima, te da bi bilo potrebno smanjiti potrošnju elektriĉne energije u javnoj rasvjeti i zgradarstvu, a u sektoru vozila u vlasništvu grada i javnom prijevozu moţe se poraditi na smanjenju potrošnje dizelskog goriva. TakoĊer bi bilo potrebno uvesti mjere za smanjenju potrošnje ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja u zgradama u vlasništvu Grada Korĉule. 3.. Društveni sektor U ovom sektoru analizirana je potrošnja energije za sektor kućanstva, usluţni sektor, sektor industrije i cestovni promet za 01. godinu Sektor kućanstva Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 011. godine na podruĉju Grada Korĉule postoji 011 kućanstva u kojima ţivi stanovnika. Ukupna površina nastanjenog stambenog prostora u Gradu je m. U kućanstvima se od energenata koriste elektriĉna energija, ukapljeni naftni plin (UNP) i biomasu. Potrošnja pojedinog energenta prikazana je na dijagramu 0. Ukupna potrošnja energije (MWh) % % Električna energija UNP % Biomasa Dijagram 0 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva Iz dijagrama je vidljivo da je elektriĉna energija dominantan izvor energije u kućanstvima u Gradu Korĉuli s 59%, potrošnja biomase je takoċer velika i iznosi 34%, a potrošnja UNP-a je 7%. Ukupna potrošnja energije u ovom sektoru je MWh u 01. godini. Iz prikazanog 33

34 kwh se moţe zakljuĉiti da su najveće mogućnosti uštede u ovom sektoru vezane uz smanjene potrošnje elektriĉne energije. Podaci na razini Ţupanije prikazuju potrošnju loţ ulja u kućanstvima, no usmenim ispitivanjem na 1 lokalnih foruma u ţupaniji te provedbom ankete nije pronaċeno niti jedno kućanstvo s grijanjem na loţ ulje tako da je ovaj energent izostavljen iz sektorske analize potrošnje energije u Gradu Korĉuli. Mjeseĉna oĉitanja potrošnja elektriĉne energije u Gradu Korĉuli za kategoriju kućanstva, za posljednje tri godine prikazana su na dijagramu 1. Iz dijagrama je vidljivo da se oko 500 MWh potrošnje oĉitava mjeseĉno, no ipak se za većina kućanstava to još uvijek radi na 6- mjeseĉnoj bazi. Potrošnja u sezoni grijanja je još uvijek veća nego li ljetna potrošnja. Potrošnja elektriĉne energije nije se znaĉajno mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Ukupna potrošnja elektriĉne energije u sektoru kućanstva za 010. godinu iznosila je MWh, u MWh, a u 01. potrošnja je iznosila MWh mjesec Dijagram 1 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu Korĉuli za 010., 011. i 01. godinu 3... Usluţni sektor - gospodarstvo Budući da je smjer gospodarskog razvoja Grada Korĉule orijentiran prvenstveno na razvoj turizma, kao i cijela Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, ovaj sektor moţe jako utjecati na neposrednu potrošnju energije. U 01. godini zabiljeţeno je dolazaka i noćenja turista na podruĉju Grad Korĉule prema podacima turistiĉke zajednice, a u idućim godinama oĉekuje se daljnji porast dolazaka i noćenja. 34

35 % Ukupna potrošnja energije (MWh) 14 % % Električna energija Loživo ulje UNP Dijagram - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 01. godinu u Gradu Korĉuli Potrošnja energije u 01. godini u ovom sektoru prema vrstama energenata prikazana je na dijagramu, dok je ukupna potrošnja energije iznosila MWh. Iz prikazanog je vidljivo da je najzastupljeniji energent elektriĉna energija sa udjelom od 8%, dok loţivo ulje u potrošnji energije sudjeluje sa 16%, a UNP sa samo %. Iz toga se moţe zakljuĉiti da su najveće uštede u ovom sektoru moguće u smanjenju potrošnje elektriĉne energije. Na dijagramu 3 prikazana je potrošnja elektriĉne energije u usluţnom sektoru tj. u sektoru gospodarstva za Grad Korĉulu. Kao što je i oĉekivano potrošnja elektriĉne energije u ovom sektoru dvostruko poraste tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na zimske zbog toga jer je gospodarstvo preteţno orijentirano na turizam. U posljednje tri godine ukupna potrošnja na godišnjoj razini ostala je otprilike ista pa tako 010. iznosi MWh, 011. je MWh dok 01. potrošnja iznosi MWh. Potrebno je napomenuti da se ovdje navedena potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu razlikuje od prethodno navedene jer u ovom sluĉaju iz potrošnje nisu izuzete zgrade u vlasništvu grada i potrošnja u industriji, jer nemamo podatke o njihovoj potrošnji u posljednje tri godine, nego samo za 01. godinu. 35

36 kwh mjesec Dijagram 3 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule Sektor industrije U analizi potrošnje energije u sektoru industrije obuhvaćeno je jedino brodogradilište Leda d.o.o. koje zapošljava 70 ljudi a ukupna površina industrijskog objekta je m. Jedini energent koji troši brodogradilište je elektriĉna energija i njezina potrošnja je za 01. godinu bila kwh Sektor prometa Potrošnja energije u prometu podijeljena je prema tipovima vozila i prema gorivu koje koriste i prikazana na dijagramu 4. Potrošnja dizela iznosi litara tj MWh, dok je potrošnja benzina litre tj MWh. Ukupna potrošnja goriva u sektoru prometa je MWh. 36

37 litara goriva Potrošnja goriva Mopedi i motocikli Osobni automobili Laki kamioni Teški kamioni dizel benzin Dijagram 4 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu Korĉuli za 01. godinu Vidljivo je iz dijagrama da najveću potrošnju goriva u ovom sektoru ostvaruju osobna vozila, ako se pogledaju udjeli benzina i dizela koji su prikazani na sljedećem dijagramu vidljivo je da je udio dizela 54%, dok se benzina troši nešto manje otprilike 46%. Ukupna potrošnja goriva (l) % % Benzin Dizel Dijagram 5 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Lokalna proizvodnja energije U Gradu Korĉuli lokalna proizvodnja energije u obliku velikih elektrana i sliĉnih postrojenja ne postoji. Prema dostupnim podacima jedina energija koja se proizvodi je toplinska energija iz solarnih kolektora koja se koristi za zagrijavanje tople vode. Proizvodnja toplinske energije iz solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode u 01. godini bila je gotovo neznatna, a iznosila je 30,1 MWh. U Gradu još postoji Sunĉana elektrana natkriveni bazen 37

38 Gojko Arneri snage 50 kw, ali ona još nije prikljuĉena na mreţu pa tako nije proizvodila elektriĉnu energiju u referentnoj godini. Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije [1 Svi otoci u Dubrovaĉkoj-neretvanskoj ţupaniji imaju veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno iz sunca i vjetra. Otok Korĉula, na ĉijoj se istoĉnoj strani nalazi Grad Korĉula, ima veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca u solarnim toplinskim sustavima i solarnim fotonaponskim sustavima. Vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na ravnu horizontalnu plohu na cijelom otoku je izmeċu 1,50 i 1,55 MWh/m i prikazana je na slici 1. Vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na plohu pod optimalnim kutom, koji se za otok Korĉulu nalazi izmeċu 34 i 36, je izmeċu 1,69 i 1,93 MWh/m ovisno o kojoj se lokaciji na otoku radi i izvoru podataka koji se koristi. Optimalni kut za naselje Korĉulu je 34%, a vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na ravnu plohu je izmeċu 1,48 i 1,57 MWh/m, a za plohu pod optimalnim kutom te vrijednosti su izmeċu 1,69 i 1,81 MWh/m. Gradnja vjetroelektrana na otocima je regulirana zakonom o Gradnji i zakonom o prostornom ureċenju (NN 153/13) te je zabranjena u podruĉju ZOP-a. Otok Korĉula ima veliki vjetropotencijal, prvenstveno njegov juţni dio. Na slici moţemo vidjeti da se dio tog vjetropotencijala nalazi i na podruĉje Grada Korĉule. 38

39 Slika - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [1 Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Gradu uglavnom su već iskorišteni jer se dio kućanstava grije na biomasu. Geotermalna energija na cijelom podruĉju Ţupanije nema neki znaĉajan potencijal pa tako ni u Gradu Korĉuli. Geotermalni gradijent je razmjerno nizak i iznosi od 10 do 0 C/km [ Ukupno društveni sektor Ukupna potrošnja u društvenom sektoru podijeljena prema sektorima za 01. godinu u Gradu Korĉuli prikazana je na dijagramu 6. Ukupna potrošnja energije (MWh) 557,51 1% 5.548,75 4% ,38 18% 3.401,38 39% Kućanstva Usluge Industrija Promet Dijagram 6 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 01. godini 39

40 Najveći udio u potrošnji energije ima sektor prometa u kojem se troši 4% energije, slijedi ga sektor kućanstva sa 39% potrošnje, a sektor usluga ima potrošnju od 18%, dok je sektor industrije gotovo zanemariv. Iz ovog prikaza moguće je zakljuĉiti da se najveće uštede u potrošnji energije mogu ostvariti u sektoru prometa i kućanstva. U sektoru usluga se oĉekuje porast potrošnje energije zbog orijentacije cijelog gospodarstva prema turizmu i daljnjeg njegovog razvoja i zbog toga je poţeljno da svi novi projekti u razvoju turizma pokušaju postići najveću moguću razinu energetske efikasnosti. Ukupna potrošnja energije (MWh) % % % % % % Električna energija Loživo ulje Dizel Benzin UNP Biomasa Dijagram 7 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u 01. godini Ako se pogleda potrošnja energije prema pojedinim energentima u društvenom sektoru koja je prikazana na dijagramu 7 vidljivo je da je najveća potrošnja elektriĉne energije ĉiji udio iznosi 39%, a iza nje kao energenti slijede dizel sa 4% i benzin sa 18%. Biomasa ima znaĉajan udio od 13% u potrošnji prvenstveno zbog korištenja u kućanstvima dok male udjele od 3% u potrošnji imaju UNP i loţivo ulje Ukupna potrošnja energije Ukupna potrošnja energije u Gradu Korĉuli u 01. godini iznosila je MWh za analizirane sektore. Udio javnog sektoru u ukupnoj potrošnji energije je 3,96%, a potrošnja energije u svakom sektoru prikazana je na dijagramu 8. 40

41 1,7% 0,78% 1,14% 0,77% Kućanstva 40,68% 37,6% Usluge Industrija Promet 17,1% Zgrade u vlasništvu grada Vozila u vlasništvu grada 0,89% Javna rasvjeta Javni prijevoz Dijagram 8 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 01. godini Ako se pogledaju udjeli potrošnje energije prema pojedinim energentima prikazani na dijagramu 9 moţe se primijetiti da je potrošnje elektriĉne energije najveća sa udjelom od 38,59%, dok su udjeli dizela i benzina sljedeći sa 4,85% i 17,39%. Ako se udjeli dizela i benzina zbroje njihov udio je oko 4% iz ĉega se moţe zakljuĉiti da se najveće uštede mogu ostvariti u sektoru prometa i u potrošnji elektriĉne energije. UNP 3,46% Biomasa 1,74% Benzin 17,39% Električna energija 38,59% Dizel 4,85% Dijagram 9 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za 01. godinu Loživo ulje,98% 41

42 4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA GRADA KORĈULE 4.1. Javni sektor Emisije za svaki sektor proraĉunate su pomoću izraĉunate potrošnje energenata u tom sektoru i faktora emisija koji su preuzeti iz BEI tablica za pojedini energent. Emisije u javnom sektoru prema pojedinom pod sektoru prikazane su u dijagramu 30, dok su ukupne emisije u ovom sektoru za 01. godinu u Gradu Korĉuli iznosila 697 t. Javni prijevoz 19,36 18% Ukupno emisije(te) Zgrade 15,9 31% Javna rasvjeta 1,95 3% Vozila 19,61 19% Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru Benzin 13,19 1,89% UNP Loživo ulje 70,13 51,47 10,06% 7,39% Dizel 45,78 35,7% Ukupno emisije (te) Električna energija 316,8 45,39% Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta 4

43 Budući da javna rasvjeta i zgrade u vlasništvu grada emitiraju najviše emisija, oko 3%, tj. 31% tu postoje i najveće mogućnosti za smanjenje emisija. Ostali pod sektori sa podjednakim udjelima od 18%, tj. 19% takoċer pruţaju znatne mogućnosti za smanjenje emisije. Ako se pogleda dijagram 31 na kojem su prikazane emisije prema pojedinim tipovima energenata vidljivo je da su najveće uštede moguće na smanjenju emisija iz elektriĉne energije, ĉiji udio emisija iznosi 45,39%, zatim na dizelskom gorivu ĉiji je udio emisija oko 35%. Udio emisija iz ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja su 10%, odnosno 7,4% dok je udio emisija iz benzina gotovo zanemariv i iznosi samo 1,89%. 4.. Društveni sektor Emisije u društvenom sektoru prikazane prema razliĉitim sektorima nalaze se u dijagramu % Ukupno emisije (te) % Kućanstva % % Usluge Industrija Promet 173 1% Komunalni otpad Dijagram 3 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 01. godini Najviše emisija ostvaruje se u sektoru prometa u kojem se troši i najviše energije. Emisije sektora prometa ĉine 40% emisija u Gradu Korĉuli, slijede ga sektori kućanstva i usluga sa udjelima emisija od 8% i 0%, dok su emisije u industriji 1%. Emisije koje proizvodi odlagalište otpada su 11%. Ako se pogledaju emisije prema energentima koje su prikazane na dijagramu 33 vidljivo je da se najviše emisija ostvaruje od potrošnje elektriĉne energije i te emisije ĉine 43% od svih emisija. Nakon toga slijede emisije ostvarene u prometu jer su udjeli emisija iz dizela i benzina zajedno oko 40%, dok su emisije iz loţivog ulja i ukapljenog 43

44 naftnog plina 3%. Emisije iz biomase su zanemarive iako je udio energije dobivene iz biomase u ovom sektoru oko 13%, dok 1% emisija dolazi iz odlaganja otpada. 43 3% 4 0% % % % Ukupne emisije (te) % Električna energija Loživo ulje Dizel Benzin UNP Biomasa 470 3% Komunalni otpad Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 01. godinu 4.3. Ukupne emisije Ukupne emisije u Gradu Korĉuli u 01. godini za analizirane sektore iznosile su t, od toga je 697 t emitirano u javnom sektoru iz ĉega proizlazi da je udio emisija iz javnog sektora 3,96%. Za svaki sektor udjeli emisija prikazani su na dijagramu 34. 1,4% 1,8% 0,75% 0,75% 11,15% 6,75% Kućanstva Usluge Industrija Promet 38,19% 18,90% Zgrade u vlasništvu grada Vozila u vlasništvu grada Javna rasvjeta Javni prijevoz 1,00% Komunalni otpad Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 01. godinu 44

45 Najviše emisija ostvaruje sektor prometa u kojem i potrošnja energije najveća. Ako se zbroje svi sektori koji spadaju u promet dobije se udio emisija od gotovo 40% te se u tom sektoru mogu najviše smanjiti emisije. Ako se pogleda dijagram 35 na kojem su prikazane ukupne emisije prema tipovima energenata u Gradu vidljivo je da nešto više od 43% svih emisija dolazi od elektriĉne energije dok gotovo cijela druga polovica tj. oko 40% emisija dolazi od dizela i benzina, nije zanemariv niti udio emisija koje dolaze iz otpada i ĉine oko 11%.,84% 0,0% 11,14% 15,68% 43,34% 3,96% 3,00% Električna energija Loživo ulje Dizel Benzin UNP Biomasa Komunalni otpad Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 01. godinu 45

46 5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA U ovom poglavlju opisane su mjere koje je potrebno provesti s ciljem da se dostigne ţeljeno smanjenje emisija od minimalno 0% do 00. godine. Navedene mjere opisane su u tablicama prema sljedećim parametrima: redni broj mjere naziv mjere kratak opis mjere tijelo zaduţeno za provedbu mjere poĉetak i kraj provedbe mjere procjena troškova mjere procijenjena ušteda energije postignuta mjerom procijenjeno smanjenje emisija 5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu Grada Redni broj Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim štednim Naziv mjere ţaruljama Sukladno EU propisima u pogledu rasvjetnih tijela sa ţarnom niti, predviċeno je da do 00. godine bude zamijenjeno 60% rasvjetnih Kratak opis tijela u zgradama u javnom vlasništvu, a oĉekuje se da će svako rasvjetno tijelo uštedjeti 80% elektriĉne energije u odnosu na zamijenjenu ţarulju. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DNŢ, KORA provedbu [god. Procjena troškova [kn kn/ţarulji energije [MWh [t 53,61 16,6 Redni broj Naziv mjere Ugradnja toplinskih solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostora na krovove javnih zgrada 46

47 Kratak opis Tijelo zaduţeno za provedbu [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t U javnim zgradama u kojima se potrošna topla voda zagrijava pomoću elektriĉne energije uvest će se sustavi solarnog zagrijavanja potrošne tople vode, a gdje je to moguće toplina dobivena iz solarnih kolektora koristiti će se za pomoć sustavu grijanja. PredviĊa se da će se od 016. barem u jednoj zgradi godišnje ugraditi takav sustav. Grad Korĉula, KORA, FZOEU, DNŢ kn/m sustava 0,51 6,36 Redni broj Naziv mjere Rekonstrukcija kotlovnice na loţ ulje i prelazak na biomasu ili dizalice topline + solarni toplinski kolektori O.Š. Petra Kanavelića ima kotlovnicu na loţivo ulje koju je potrebno Kratak opis rekonstruirati i prenamijeniti tako da maksimalno iskorištava obnovljive izvore energije. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, KORA, O.Š. Petra Kanavelića [god Procjena troškova [kn kn energije [MWh Zamjena sustava grijanja ( litara) [t 31,19 Redni broj Naziv mjere Izolacija vanjske ovojnice zgrada i krovišta Izolacijom vanjske ovojnice zgrada i krovišta postići će se uštede u potrošnji toplinske energije u rasponu od 40-60%. Budući da je Kratak opis odreċeni dio zgrada koje su u vlasništvu Grada pod nekih oblikom kulturne baštine potrebno je voditi raĉuna o tome kod obnove vanjske ovojnice i krovišta. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA provedbu

48 [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t 50kn/m 71,11 19,5 Redni broj Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije zgrade Zamjenom dotrajale vanjske stolarije u barem jednoj javnoj zgradi Kratak opis godišnje vanjskom stolarijom ĉiji je ukupni koeficijent prolaza za cijeli prozor ukupno manji od 1,4 W/mK ostvarit će se uštede od minimalno 10% na troškovima grijanja Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA [god Procjena troškova [kn kn/m energije [MWh 17,78 [t 5,51 Redni broj Naziv mjere Edukacija zaposlenih u javnim zgradama o mogućnostima uštede energije i smanjenja emisije promjenama ponašanja Organizirati radionice, seminare i sl. za djelatnike i korisnike javnih zgrada na kojima bi ih se obrazovalo o naĉinima štednje energije. Kratak opis Promjenom naĉina ponašanja npr. ne grijanjem prostora zima iznad 0 C i ljeti ne hlaċenjem ispod 7 C, gašenjem rasvjete, korištenjem prirodne rasvjete, iskljuĉivanjem ureċaja koji su u standby modu i sl. moguće je ostvariti uštede u potrošnji energije od 5 do 10% Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, KORA [god Procjena troškova [kn 0000 kn/god. energije [MWh 39,89 [t 1,36 48

49 Redni broj Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada Grad će ispitati mogućnosti instalacije fotonaponskih sustava na krovove javnih zgrada i naĉinu prikljuĉenja na mreţu te dobivanju dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će voditeljima ustanova u javnim Kratak opis zgradama pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im nabavljanje dozvola za fotonaponske objekte. PredviĊa se da će se do 00. godine na krovovima javnih zgrada izgraditi minimalno 1 sustav snage 30 kw. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DUNEA provedbu [god. Procjena troškova [kn 10kn/W 40,5 energije [MWh 1,6 [t Redni broj Naziv mjere Energetski pregledi i certificiranje javnih zgrada Energetsko certificiranje zgrada javne namjene u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graċevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/1, 9/13), Pravilnikom 16 o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graċevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/1, 64/13), te Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o Kratak opis energetskim pregledima graċevina (NN 81/1). Od srpnja 013. godine na snazi je zakonska obveza prema kojoj sve zgrade javne namjene veće od 1000 m trebaju imati izloţen energetski certifikat izraċen u skladu s metodologijom propisanom od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog ureċenja. U ţupaniji je predviċeno m u 014. godini. U Gradu će biti obuhvaćene godišnje minimalno dvije zgrade do ukupne površine od m. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, KORA, DUNEA, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija provedbu [god. Procjena troškova [kn kn/god 44,31 49

50 energije [MWh [t 13,74 Redni broj Naziv mjere Provedba zelene javne nabave Kratak opis Nabavka zelenih certifikata kod kupovine elektriĉne energije, nabavka efikasnije opreme. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 6,38 [t 1,98 Ukupno smanjenje emisija u ovom sektoru do 00. godine je 119,6 t. 5.. Mjere u javnom prometu Redni broj Naziv mjere Poticanje korištenja biogoriva u autobusima Sukladno Zakonu o biogorivima za prijevoz, javni sektor je u obvezi Kratak opis korištenja višeg udjela biogoriva nego privatni sektor. Ovdje je pretpostavljeno da je do 00. godine 0% potrošnje dizelskog goriva zamijenjeno biogorivima, u javnom sektoru. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, Ministarstvo gospodarstva, Autotrans d.o.o. [god Procjena troškova [kn - energije [MWh Zamjena goriva [t 5,8 50

51 Redni broj 5... Naziv mjere Poticanje korištenja javnog prijevoza (elektriĉni vlakić) Kratak opis Na podruĉju Grada Korĉule bio bi uveden novi oblik javnog prijevoza koji bi koristio elektriĉnu energiju. Turistiĉki vlakić koji bi se sastojao od dvije trase koji zajedniĉki dijele tri stajališta i opisane su u prometnoj studiji Grada Korĉule. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, KORA provedbu [god. Procjena troškova [kn Potrebna je detaljna studija Uštede se oĉituju u smanjenju korištenja osobnih vozila što je energije [MWh proraĉunato u sektoru prometa Smanjenje emisija se oĉituje u smanjenju korištenja osobnih vozila [t što je proraĉunato u sektoru prometa Ukupno smanjenje emisija u sektoru javnog prijevoza do 00. godine iznosi 5,8 t Mjere za vozila u vlasništvu Grada Redni broj Naziv mjere Nabava novih vozila sukladno kriterijima zelene javne nabave Oĉekuje se da će do 00. godine 60% vozila u vlasništvu Grada biti Kratak opis zamijenjeno novim uĉinkovitijim vozilima te da će se na taj naĉin potrošnja goriva i emisije smanjiti za 30% u odnosu na trenutno stanje. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 116,65 [t 38,88 Ukupno smanjenje emisija za ovaj sektor iznosi 38,88 t. 51

52 5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete Redni broj Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim Zamijeniti će se preostale visokotlaĉne ţivine ţarulje metal Kratak opis halogenim ţaruljama tako da će se promijeniti cijela svjetiljka (prigušnica, reflektor i sijalica) će se tako ostvariti uštede do 70%. U sluĉaju zamjene samo ţarulja uštede su izmeċu 40% i 50%. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, HEP ES, KORA [god Procjena troškova [kn kn, samo ţarulje bez zamjene svjetiljki energije [MWh 33 [t 7,3 Redni broj Naziv mjere Ugradnja prigušnice na rasvjetnim tijelima radi upravljanja intenzitetom rasvjete U rasvjetnim tijelima koja se zamjenjuju potrebno je zamijeniti cijeli Kratak opis sklop pa će se na svjetiljci ugraditi nove prigušnice koje će omogućiti dodatne uštede u javnoj rasvjeti. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, HEP ES [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 46,6 [t 14,45 Redni broj Naziv mjere Izrada Master plana javne rasvjete Master plan javne rasvjete Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije bi predstavljao temeljnu podlogu za provedbu sloţenog investicijskog Kratak opis projekta rekonstrukcije i izgradnje energetski uĉinkovite javne rasvjete. Master planom će, na temelju prikupljenih i obraċenih podataka o postojećoj javnoj rasvjeti gradova i općina, biti prikazani 5

53 potencijali energetskih i troškovnih ušteda. Potrebno je naglasiti da će tehniĉka rješenja predloţena Master planom obuhvaćati, osim modernizacije postojećih svjetiljaka ili sijalica, radove na rekonstrukciji postojeće javne rasvjete u svrhu postizanja svjetlo tehniĉkih parametara u skladu sa normom HRN EN Faze provedbe projekta Master plan javne rasvjete Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije su sljedeće: FAZA I: Aktivnosti vezane uz izradu Master plana javne rasvjete; FAZA II: Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije; FAZA III: Aktivnosti vezane za provedbu ugradnje projektirane opreme i materijala u sustavu javne rasvjete. Detaljna dinamika provedbe po fazama biti će dana u godišnjim Planovima energetske uĉinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Sama izrada Master plana neće rezultirati direktnim energetskim uštedama u promatranom razdoblju od 014. do 016. godine, već u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Tijelo zaduţeno za Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Regionalna razvojna agencija provedbu Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA [god. Procjena troškova [kn - - energije [MWh - [t Ukupno smanjenje emisija u sektoru javne rasvjete u Gradu Korĉuli do 00. godine iznosi 86,68 t Mjere u sektoru kućanstva Redni broj Naziv mjere Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorskih sustava kod fiziĉkih osoba Kratak opis Prema planu ţupanije godišnje bi se do 016. trebalo u ţupaniji ugraditi od 50 do 80 solarnih sustava za grijanje potrošne tople vode i kao pomoć tj. dopuna postojećeg sustava grijanja. PredviĊeno je da će se od toga u Gradu Korĉuli instalirati minimalno godišnje 4 solarna sustava. Tijelo zaduţeno za Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija provedbu Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA

54 [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t kn/god 18,75 5,81 Redni broj Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim Budući da Europska Unija povlaĉi iz upotrebe ţarulje sa ţarnom niti i potiĉe korištenje štedne rasvjete u kućanstvima za oĉekivati je da će Kratak opis do 00. godine barem 60% kućanstava u Gradu Korĉuli koristiti štednu rasvjetu s ĉime će ostvariti uštedu u odnosu na obiĉne ţarulje i do 80%. Grad Korĉula će dodjeljivati subvencije za uvoċenje štedne rasvjete sukladno mogućnostima u proraĉunu. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, KORA [god Procjena troškova [kn 750 kn/kućanstvu energije [MWh 1 567,64 [t 485,97 Redni broj Naziv mjere Izolacija vanjske / unutarnje ovojnice zgrada i krovišta U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost i Ţupanija sufinanciraju troškove ugradnje energetski uĉinkovitih vanjskih fasada u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske uĉinkovitosti na stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉkoneretvanskoj ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu Kratak opis provedbu ove mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru tako da se predviċa da će se od obnoviti minimalno 4 objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o sredstvima koja će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju. Tijelo zaduţeno za Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija provedbu Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA [god. Procjena troškova [kn kn 54

55 energije [MWh [t 101,34 31,41 Redni broj Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost i Ţupanija sufinanciraju troškove izmjene vanjske stolarije u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske uĉinkovitosti na stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉko-neretvanskoj Kratak opis ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu provedbu ove mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru tako da se predviċa da će se od obnoviti minimalno 4 objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o sredstvima koja će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju. Tijelo zaduţeno za provedbu Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, DUNEA, Grad Korĉula, KORA [god Procjena troškova [kn kn energije [MWh 33,78 [t 10,47 Redni broj Prelazak s elektriĉnog grijanja prostora i PTV-a na visokouĉinkovite Naziv mjere dizalice topline, subvencionirano od strane grada Preporuĉa se korištenje dizalica topline kojima je toplinski izvor voda za zagrijavanje prostora i PTV-a. Zbog trenutno velike cijene investicije Grad Korĉula će dodatno sufinancirati ugradnju takvog sustava u kućanstva. Grad će takoċer istraţiti druge mogućnosti Kratak opis sufinanciranja ovakvih projekata. Preporuĉa se ugradnja ovakvog sustava kod nisko temperaturnog podnog i panelnog grijanja te je potrebno voditi raĉuna da se kod obnove i gradnje novih objekata promovira ovakvo tehniĉko rješenje. PredviĊa se da će se do 00. godine u kućanstvima u Gradu Korĉuli ugraditi 10 dizalica topline. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA provedbu

56 [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t kn/dizalici topline (voda/voda, zemlja-voda) 58,65 18,18 Redni broj Naziv mjere Zamjena kućanskih ureċaja energetski uĉinkovitijima Prema analizama navika hrvatskih kućanstava većina glavnih kućanskih ureċaja se mijenja se novim modelima svakih 6 godina. Pretpostavlja se da se u kućanstvu otprilike 70% elektriĉne energije Kratak opis troši na rad kućanskih ureċaja. Ako se pretpostavi da će 50% kućanstava zamijeniti svoje stare ureċaje novim, energetski uĉinkovitijim do 00., oĉekuju se uštede u potrošnji elektriĉne energije u kućanstvima od minimalno 10%. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA provedbu [god. Procjena troškova [kn energije [MWh 46,5 [t Redni broj Naziv mjere Edukacija stanovnika o mogućnostima uštede energije i smanjenja emisija promjenama u ponašanju PredviĊa se da će se obrazovnim aktivnostima obuhvatiti 0% stanovništva Grada Korĉule koji će na temelju steĉenog znanja Kratak opis uštedjeti 10% neposredno utrošene energije u vlastitim kućanstvima. PredviĊeni kanali su: seminari, radionice, info dani, kampanje, ankete. (ugradnja pametnih brojila elektriĉne energije), info pultova, info ureda Tijelo zaduţeno za provedbu KORA, Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA [god Procjena troškova [kn kn ( kn) 468,0 (.) 56

57 energije [MWh [t 9,8 (..) Redni broj Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada Grad će informirati graċane o mogućnostima instalacije fotonaponskih sustava na njihove krovove i naĉinu prikljuĉenja na mreţu te dobivanju dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će graċanima pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im nabavljanje Kratak opis dozvola za fotonaponske objekte. Nije predviċeno nikakvo sufinanciranje od strane Grada jer je izgradnja fotonaponskog sustava koji proizvodi subvencioniranu elektriĉnu energiju sama po sebi isplativa. PredviĊa se da će graċani do 00. godine na krovovima svojih zgrada izgraditi minimalno 3 sustava snage 10 kw. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, DUNEA [god Procjena troškova [kn 10 kn/w energije [MWh 44,1 [t 13,67 Redni broj Poticati udruţivanje stanovnika u male energetske zadruge kako bi Naziv mjere lakše povećali energetsku efikasnost svojih zgrada Grad će pomagati udruţivanje graċana u energetske zadruge ĉija je svrha povećanje energetske uĉinkovitosti i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije. Npr. Grad će administrativno pomagati min. 7 domaćinstava naselja.. koji bi uloţili u sanaciju proĉelja, stolarije, instalaciju solarnih kolektora i fotonaponskih kolektora za proizvodnju elektriĉne energije, a višak bi mogli davati za javnu Kratak opis potrošnju općine. Na taj naĉin će graċani lakše financirati projekte, a općina će im pomoći u prikupljanju potrebne dokumentacije za projekte te ih informirati o mogućnostima sufinanciranja. PredviĊa se da će se do 00. godine na ovaj naĉin obnoviti barem 1 proĉelje, zamijeniti stolarija na barem 1 objektu te instalirati barem 1 fotonaponski sustav. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, graċani (npr. Udruge) 57

58 provedbu [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 31,59 [t 9,79 Ukupno smanjenje emisija u sektoru kućanstva do 00. godine za Grad Korĉulu iznosi t Mjere u usluţnom sektoru Redni broj Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim Pretpostavljeno je da kod 0% poduzeća moţe uštedjeti 80% energije Kratak opis koja se koristi za rasvjetu. Za preciznije podatke potrebno je provesti detaljne analize profila i karakteristika poduzeća na podruĉju Grada Korĉule te se predlaţe provedba anketnog istraţivanja 015. godine. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA [god Procjena troškova [kn 6 kn/m objekta energije [MWh 4,04 [t 75,03 Redni broj Naziv mjere Udruţivanje iznajmljivaĉa apartmana u energetske zadruge Potrebno je iznajmljivaĉe apartmana organizirati u energetske zadruge kako bi mogli podnijeti zajedniĉki zahtjev za certificiranjem zgrada zbog zakonske obaveze po kojoj će svi objekti koji se iznajmljuju od 01/01/016 morati posjedovati energetski certifikat. Kratak opis Kako bi certificiranje objekata bilo povoljnije, cijena za udruţene iznajmljivaĉe bi sigurno bila manja. PredviĊa se da će se nakon izrade certifikata na osnovu energetskog osviještenja iznajmljivaĉa apartmana te promjena navika i ponašanja ostvariti uštede u potrošnji 58

59 energije od 5%.. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, Turistiĉka zajednica općine, KORA, Udruga iznajmljivaĉa privatnog smještaja grada Korĉule [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 108,05 [t 3,79 Redni broj Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta, subvencioniranje od Naziv mjere stane FZOEU, DNŢ Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski obnoviti minimalno % zgrada toplinskom izolacijom vanjske ovojnice i krovišta te da će na taj naĉin uštedjeti 40% energije Kratak opis potrebne za grijanje. Grad Korĉula će informirati poduzetnike o mogućnostima uštede te mogućnostima financiranja projekata te smanjiti komunalne doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili viša kategorija na energetskom certifikatu. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA provedbu [god. Procjena troškova [kn 50 kn/m 69,7 energije [MWh 81,84 [t Redni broj Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije, subvencioniranje od strane FZOEU, DNŢ Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski obnoviti minimalno % zgrada zamjenom dotrajale vanjske stolarije te da će na taj naĉin uštedjeti 10% energije potrebne za grijanje. Grad Kratak opis Korĉula će informirati poduzetnike o mogućnostima uštede te mogućnostima financiranja projekata te smanjiti komunalne doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili viša kategorija na energetskom certifikatu. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA 59

60 provedbu [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t kn/m prozora 67,43 0,46 Redni broj Naziv mjere Poticanje uvoċenja solarnog hlaċenja u veće gospodarske objekte Podruĉje mediteranske klime idealno je za uvoċenje solarnog hlaċenja u velike gospodarske objekte gdje je potrebno hladiti prostor, kuće za odmor, veće restorane, trgovaĉke centre itd. jer sunca ima u izobilju, a hlaċenje se poklapa sa periodima dana kada je Kratak opis sunca najviše. Grad Korĉula bio trebala organizirati informiranje vlasnika o mogućnostima uštede uvoċenjem solarnog hlaċenja u njihove objekte te se predviċa da bi se do 00. godine izgradio barem 1 sustav solarnog hlaċenja. Grad Korĉula/DNŢ bi takoċer mogla sufinancirati projekt s 0% od ukupnih sredstava. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, DNŢ, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo provedbu turizma, KORA [god. Procjena troškova [kn - - energije [MWh - [t Redni broj Naziv mjere Kompenzator jalove snage Ugradnja kompenzatora se preporuĉa u svim objektima u kojima ureċaji troše veliku koliĉinu jalove snage. Podatak o potrošnji jalove Kratak opis elektriĉne energije se nalazi na raĉunima za elektriĉnu energiju. PredviĊa se ugradnja kompenzatora u 10% objekata i ostvarivanje uštede od 10% u potrošnji elektriĉne energije. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula provedbu [god. 60

61 Procjena troškova [kn energije [MWh [t 8 kn/m objekta 89,04 7,6 Redni broj Naziv mjere Izgradnja postrojenja za proizvodnju peleta Zbog velikog interesa za korištenje peleta za grijanje prostora Grad Kratak opis Korĉula i KORA će izraditi postrojenje za proizvodnju peleta. Trenutno je u aktualno traţenje lokacije i priprema projekta za izgradnju postrojenja. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, KORA [god Procjena troškova [kn kn energije [MWh - [t - Redni broj Naziv mjere Gradnja hotela u Gradu Korĉuli po principu zelenog hotela Kratak opis Grad će raspisati uvjete gradnje novih turistiĉkih objekata po principu zelene gradnje. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, DNŢ, FZOEU [god Procjena troškova [kn - energije [MWh - [t - Redni broj Naziv mjere Grad Korĉula će na svom podruĉju planirati izgradnju minimalno jedne solarne elektrane veće od 500 kw Kratak opis Grad Korĉula će promovirati ideju o gradnji solarne elektrane ili 61

62 drugih OIE. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, privatni investitor [god Procjena troškova [kn - energije [MWh - [t - Ostvareno ukupno smanjenje emisija u usluţnom sektoru u 00. godini je 37,7 t Mjere u sektoru prometa Redni broj Naziv mjere Promocija car-sharinga izmeċu stanovnika općine Kratak opis DUNEA će provoditi seminare i radionice na kojima će predstaviti graċanima i pravnim osobama prednosti car-sharinga. Tijelo zaduţeno za provedbu DUNEA, Grad Korĉula [god Procjena troškova [kn - energije [MWh 138 [t 35,79 Redni broj Naziv mjere Promocija kupnje elektriĉnih vozila Grad Korĉula će informirati graċane i pravne osobe u Gradu o mogućnostima nabavke elektriĉnih vozila te o poticajima koje mogu Kratak opis ostvariti pomoću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU). TakoĊer će informirati graċane o uštedama koje mogu ostvariti nabavkom elektriĉnog ili hibridnog vozila. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, FZOEU, KORA d.o.o., DUNEA provedbu [god. Procjena troškova [kn - 6

63 energije [MWh [t 31,4 8,15 Redni broj Naziv mjere Izgradnja novih biciklistiĉkih staza i promicanje biciklizma kao brzog, efikasnog i zdravog naĉina prijevoza Grupa mjera za unaprjeċenje biciklistiĉkog prijevoza na podruĉju Grada obuhvaća sljedeće aktivnosti: Izgradnja biciklistiĉkih staza na ĉitavom podruĉju Grada; Kontinuirano odrţavanje biciklistiĉkih staza. U sklopu provedbe mjere potrebno je: Urediti i oznaĉiti biciklistiĉke staze; Izraditi panoe s kartama oznaĉenih biciklistiĉkih staza; Smanjiti broj mogućih nesreća biciklista odvajanjem biciklistiĉkih Kratak opis staza od prometnica namijenjenih motornim vozilima gdje god je to moguće; Osigurati servis i omogućiti i ostavljanje privatnih bicikala u garaţi; Promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenosti; Kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima biciklistiĉkog prijevoza u vrtićima, školama, tribinama za graċanstvo, Osmisliti i provoditi kampanju Biciklom je zdravije! Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija [god Procjena troškova [kn kn energije [MWh 10,7 [t,78 Redni broj Naziv mjere UvoĊenje 10% biogoriva u prometu Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/009, 145/010, 6/011, 144/01) i Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i Kratak opis korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje (010) propisuju udio biogoriva u gorivima za prijevoz od 10% u

64 godini. Tijelo zaduţeno za provedbu Ministarstvo gospodarstva [god Procjena troškova [kn - energije [MWh Zamjena goriva [t 66,76 Redni broj Promoviranje korištenja javnog prijevoza kao jeftinog i efikasnog Naziv mjere naĉina prijevoza Grad Korĉula će u suradnji sa pruţateljem usluge javnog prijevoza na podruĉju Grada dogovoriti uvjete sufinanciranja autobusnih karata kako bi se povećao udio graċana koji koriste javni prijevoz do 00. godine. Grad će takoċer uvoċenjem elektriĉnog vlakića kao dodatnog Kratak opis javnog prijevoza na podruĉju Grada poticati i turiste i graċane na korištenje javnog prijevoza. PredviĊa se da će barem 10% turista i barem još 5% graċana koristiti javni prijevoz te će se potrošnja, a i emisije u prometu smanjiti za 6%. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula provedbu [god. Procjena troškova [kn ,9 energije [MWh 397,66 [t Redni broj Promovirati korištenje elektriĉnih bicikala sa solarnim punjaĉima kao Naziv mjere efikasnog naĉina prijevoza Grad Korĉula će nabaviti 0 elektriĉnih bicikala koji će se puniti na solarnim centralama koje će biti instalirane u Gradu u sklopu ove mjere. Bicikli će se koristiti za prijevoz graċana i turista u samom Kratak opis centru grada i sluţiti će kao pokazno sredstvo i poticaj za graċane da i oni nabave elektriĉne bicikle za prijevoz na kratke udaljenosti unutar Grada. PredviĊa se da će to utjecati na 4% smanjenje 64

65 Tijelo zaduţeno za provedbu [god. Procjena troškova [kn energije [MWh [t potrošnje goriva i emisija. Grad Korĉula, Privatni investitor kn 1 01,95 65,1 Redni broj Naziv mjere Obrazovati vozaĉe kako postići uštede goriva malom promjenom voznih navika Na temelju iskustava naprednih gradova, kontinuiranim obrazovanjem graċana moguće je uštedjeti 5% goriva u prometu, Kratak opis odnosno ostvariti smanjenje od 5% emisija stakleniĉkih plinova. Mjera ukljuĉuje podjelu promotivnih materijala (letci, plakati, kampanje) i odrţavanje seminara. PredviĊena je i provedba ankete meċu vozaĉima. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula, DNŢ [god Procjena troškova [kn kn energije [MWh 1 77,44 [t 331,38 Redni broj Korĉula Lumbarda: proširenje ţupanijske ceste za potrebe Naziv mjere biciklistiĉke staze KORA je već pripremila projekt proširenja ţupanijske ceste kako bi se mogle uz nju izgraditi biciklistiĉke staze. Na taj naĉin biciklisti će Kratak opis moći sigurnije prometovati na relaciji izmeċu Korĉule i Lumbarde te će to potaknuti na korištenje bicikla kao prijevoza još graċana, a i turista. Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, KORA, Općina Lumbarda provedbu

66 [god. Procjena troškova [kn - energije [MWh - [t - Ukupno smanjenje emisija u sektoru prometa do 00. godine bi trebalo iznositi t Mjere u gospodarenju otpadom Redni broj Naziv mjere Poticanje recikliranja otpada i smanjenje koliĉine odlaganja otpada Kratak opis PredviĊa se da će do 00. u Gradu Korĉuli biti reciklirano ukupno 30% otpada, prema planu gospodarenja otpadom. Tijelo zaduţeno za provedbu Grad Korĉula [god Procjena troškova [kn - energije [MWh - [t 346,8 Ukupno smanjenje emisija koje je moguće ostvariti ovim mjerama je t u 00. godini što je 0,93% emisija iz 01. godine koja je izabrana za referentnu godinu. 6. PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH MJERA Ukupno u svim sektorima propisane su 4 mjere koje će se poĉeti s provoditi od 014. godine. Najviše mjera, njih devet, je propisano u sektorima zgrada u vlasništvu grada, kućanstva i usluţnom sektoru. Osam mjera je propisano u sektoru prometa, dok su tri mjere propisane u sektoru javne rasvjete, dvije u javnom prometu i po jedna u vozilima u vlasništvu grada te u gospodarenju otpadom. Od propisanih 4 mjere njih 35 je kvantificirano tj. njih 7 moţe donijeti dodatne uštede energije i smanjenje emisija koje nije proraĉunatu u ovom Planu. 66

67 Na poĉetku provedbe Plana potrebno je naglasak staviti na provedbu edukacijskih mjera i mjera koje nemaju prevelike investicijske troškove i njihovo vrijeme provedbe je relativno kratko. TakoĊer je potrebno usmjeriti dodatne napore u pripremu provedbe dugoroĉnih i investicijski većih mjera ĉija priprema zahtijeva jedan duţi period. 7. IZVORI FINANCIRANJA Kohezijska politika EU predstavlja vaţan okvir kroz koji se mogu namaknuti sredstva za financiranje provedbe mjera iz SEAP-a, tri od tematskih ciljeva kohezijske politike usmjereni su na odrţivi rast i to: - podupirući pomak prema gospodarstvu s niskim emisijama ugljika (društvo bez fosilnih goriva); - promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprjeĉavanjem rizika i upravljanjem; - zaštitom okoliša i promicanjem uĉinkovitosti resursa. Ovo se odraţava u nekoliko Sporazuma o partnerstvima drţava ĉlanica gdje su energija, klimatske promjene i okoliš dobro integrirani u opće strategije gospodarskog rasta i procjene razvojnih potreba. Treba znati da program potpore kohezijske politike je više od zbroja pojedinaĉnih projekata. Projekti će morati slijediti ovu viziju te samo oni s integriranim pristupom rješavanju problema odrţivog razvoja će biti nagraċivani. Za gradove i regije program treba predstaviti snaţnu stratešku viziju razvoja u nadolazećim godinama. Europsko sufinanciranje projekata predstavlja stabilan, siguran i dugoroĉan izvor ulaganja za drţave ĉlanice, a najmanje 5 % resursa europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) na nacionalnoj razini odvojit će se za odrţivi urbani razvoj putem integriranih akcija kojima upravljaju sami gradovi. TakoĊer predviċen je poseban tretman za podruĉja s prirodnim nedostacima s geografskog gledišta, kao što su udaljena, planinska ili rijetko naseljena podruĉja. Krajnja graniĉna podruĉja EU-a takoċer će uţivati posebnu pomoć iz ERDF-a usmjerenu na moguće nedostatke uzrokovane udaljenim poloţajem. Sredstva ERDF-a pomoći će u promicanju veće energetske uĉinkovitosti i podrţati će pomak prema izvorima s niskim emisijama ugljika te će financirati sljedeće projekte u podruĉju energetike: Ulaganje u proizvodnju i distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora ukljuĉujući biogoriva i proizvodnju obnovljivih izvora energije iz mora. 67

68 Podizanje svijesti i povećavanje uporabe obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru. Poboljšavanje energetske uĉinkovitosti, pametno upravljanje energijom i uporaba obnovljivih izvora energije u javnim infrastrukturama, ukljuĉujući javne zgrade, u sektoru javne stanogradnje i u kontekstu industrijske proizvodnje. Smanjivanje emisija u transportu podrţavanjem razvoja novih tehnologija i promicanjem javnog transporta, biciklizma i hodanja. Razvijanje integriranih strategija s niskim emisijama ugljika, osobito za urbana podruĉja, ukljuĉujući sustave javne rasvjete i pametne mreţe, kao i planove odrţivog urbanog transporta. Promicanje istraţivanja i inovacije u tehnologijama niskim emisijama ugljika FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost Osnovan 003. godine Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost. Fond je izvanproraĉunska pravna osoba s javnim ovlastima. Djelatnosti u podruĉju energetske uĉinkovitosti kroz financiranje projekata i programa energetske uĉinkovitosti i korištenja OIE. Kao institucija Vlade Republike Hrvatske sudjeluje u provedbi politike zaštite okoliša i energetske politike Republike Hrvatske, što ukljuĉuje i ostvarivanje ciljeva energetske uĉinkovitosti i racionalnog gospodarenja energijom. Dodjeljivanje sredstava Fonda se provodi kroz javne natjeĉaje koji su otvoreni do 60 dana, a odluku o financiranju donosi povjerenstvo i upravnog odbora što moţe trajati do 75 dana. Sloţeni investicijski projekti natjecanje kvalitetom za raspoloţiva sredstva Fonda. Javni pozivi su drugi naĉin financiranja te su oni otvoreni tijekom kalendarske godine do isteka sredstava. Osnovni princip da se daju brze odluke u roku do 45 dana, a financiraju se jednostavni projekti bez potrebe za rangiranjem ponuda te su uglavnom manji iznosi. Sredstva se dodjeljuju po naĉelu prvenstva, naravno uz zadovoljavanje svih propisanih uvjeta. Dodjeljivanje sredstava Fonda prema opravdanim troškovima do 60% opravdanih troškova korisnicima koji se nalaze na podruĉju druge skupine otoka, odnosno na podruĉju odreċenom kao brdsko-planinsko podruĉje. HBOR - je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivaĉ i vlasnik (100%) HBOR-a je Republika Hrvatska koja jamĉi za sve nastale obaveze. Linija Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena je 68

69 privatnom i javnom sektoru. Ulaganja u osnovna sredstva koja ne ukljuĉuju izradu projektne dokumentacije. HBOR u pravilu kreditira do 75% predraĉunske vrijednosti investicije bez PDV-a kuna je najmanji iznos kredita, a najveći iznos nije ograniĉen. Rok otplate iznosi maksimalno 14 godina, uz mogući poĉek od godine. Kredite je mogude realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje suraċuju s HBOR-om. Od 01. HBOR u suradnji s EIB-om omogućava korištenje bespovratnih sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije Energy Efficiency Finance Facility (EEEF) JASPERS: zajedniĉka pomoć za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS je partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske investicijske banke (EIB ), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD ) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW ) te predstavlja posebni instrumentu tehniĉke pomoć za 13 drţava ĉlanica EU-a koje su pristupile EU-u te Grĉku, Makedoniju i Srbiju. Pomoć ukljuĉuje potporu za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU. Pomoć se moţe dobiti u svim fazama projekta od poĉetnog osmišljavanja projekta do odluke o dodjeli pomoći EU u obliku bespovratnih sredstava. Savjetovanje se moţe pruţati sve do poĉetka gradnje. JASPERS moţe ukljuĉivati: - pripremu projekta (npr. analiza troškova i koristi, financijska analiza, pitanja zaštite okoliša, planiranje nabave) - pregled dokumentacije (npr. studije izvedivosti, prijava za dodjelu bespovratnih sredstava itd.) - savjetovanje povezano s poštivanjem prava EU-a (zaštita okoliša, trţišno natjecanje itd.) U 013. godini JASPERS program je potpomogao 603 projekta u 17 zemalja, a procijenjena vrijednost investicija svih ovih projekata je oko 60 milijardi EUR. Vodiĉi za prijavu projekata U Hrvatskoj je ugovoreno 15 projekata te su 9 u fazi pripreme/provedbe. Zajedniĉka europska potpora odrţivom ulaganju u gradska podruĉja (JESSICA). JESSICA ( je inicijativu Europske komisije koja je razvijena u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB). Inicijativa se manifestira kroz pruţanje financijskih mehanizama za 69

70 potporu odrţivom urbanom razvoju i regeneraciji. Drţave ĉlanice EU-a mogu odluĉiti uloţiti dio njima dodijeljenih sredstava iz Europskog strukturnog fonda u obnovljive fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj naĉin ubrzale ulaganja u urbana podruĉja Europe. JESSICA promiĉe odrţivi urbani razvoj odupiranjem projekata u sljedećim podruĉjima: o gradska infrastruktura ukljuĉujući promet, vodu/otpadne vode, energetiku o kulturna baština ili kulturne znamenitosti za turizam i ostale odrţive naĉine uporabe o ponovni razvoj napuštenih ili neiskorištenih industrijskih podruĉja ukljuĉujući ĉišćenje podruĉja i dekontaminacija o stvaranje novog gospodarskog prostora za MSP (SME) i sektor IT-a i/ili sektor istraţivanja i razvoja o sveuĉilišne zgrade zgrade za medicinske, biotehnološke i druge specijalizirane namjene o poboljšanja u podruĉju energetske uĉinkovitosti Javno privatno partnerstvo JPP. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonomiĉnija, djelotvornija i uĉinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan naĉin pruţanja javnih usluga. JPP se javlja u razliĉitim podruĉjima javne uprave, u razliĉitim oblicima, s razliĉitim rokom trajanja i s razliĉitim intenzitetom, a najĉešće u sluĉajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati javne poslove u vlastitim aranţmanu iz dva razloga: o zbog nedovoljne struĉnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju specifiĉno struĉni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.); o zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj reţiji (npr. nabavka graċevinske mehanizacije). Karakteristike projekata JPP su: o dugoroĉna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) izmeċu javnog i privatnog sektora, o stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloţivosti i potraţnje (dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru) Zakonom o JPP (NN 19/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to: o ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa); o statusni oblik JPP-a (trgovaĉko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora) 70

71 ES - Energy Service Company. ES model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske uĉinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i odrţavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i odrţavanje, ugradnjom nove uĉinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, ĉime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ES tvrtka davanjem jamstava, a ĉesto se nude i financijska rješenja za realizaciju projekta. Tijekom otplate investicije za energetsku uĉinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ES tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Slika 3 - ES model financiranja projekata 71