Miro Škrgatić - novi predsjednik Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. i novi predsjednik HUKE

Transcription

1 HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN OŽUJAK Miro Škrgatić - novi predsjednik Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. i novi predsjednik HUKE Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), a u smislu članka 14. stavka 2. Statuta društva Autocesta Rijeka Zagreb d.d. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca donijela Zaključak u kojemu se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka Zagreb d.d. da opozove gospodina Zlatka Korpara dužnosti predsjednika Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. na osobni zahtjev te se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka Zagreb d.d. da imenuje gospodina Miru Škrgatića za predsjednika Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. Na sjednici Nadzornog odbora održanoj dana 29. prosinca gospodin Zlatko Korpar opozvan je s dužnosti predsjednika Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d., a gospodin Miro Škrgatić imenovan je predsjednikom Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. Stupanjem na funkciju predsjednika Uprave ARZ-a, gospodin Miro Škrgatić preuzeo je od gospodina Zlatka Korpara i vođenje Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine HUKA. Na izvanrednoj Skupštini Udruge, održanoj 28. prosinca Miro Škrgatić rođen je 18. kolovoza u Karlovcu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te stekao zvanje diplomiranog inženjera arhitekture. Program edukacije za upravljanje gradovima na International Visitor Program, Washington, SAD završio je godine. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, odnosno Ekonomskom fakultetu u Splitu, godine završio je edukaciju za certificiranog člana nadzornih i upravnih odbora. Od do radi kao samostalni projektant, voditelj grupe za urbanizam, a zatim i direktor u Projektnom birou Urbanis. Od do zaposlen je u Gradskom poglavarstvu grada Karlovca (voditelj odsjeka obnove; pročelnik Odjela stambeno komunalnih djelatnosti i prostornog uređenja). Od do u Karlovačkoj županiji pročelnik je upravnog odjela za obnovu, razvoj i komunalne poslove. Miro Škrgatić na dužnosti je gradonačelnika godine, Miro Škrgatić imenovan je predsjednikom Udruge te preuzima vođenje aktivnosti udruženja na domaćem i međunarodnom planu do travnja godine. Tijekom predsjedavanja Udrugom, naglasak će staviti na ostvarenje ciljeva Udruge usmjerene na poboljšanje sigurnosti na Grada Karlovca od do godine. Na mjesto člana Uprave za tehničke poslove u Autocesti Rijeka Zagreb d.d. dolazi 17. travnja odlukom Nadzornog odbora Autoceste Rijeka Zagreb d.d. sa dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva koju je obnašao od Vršio je dužnost zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Autoceste Rijeka Zagreb d.d.. Član je Upravnog vijeća Javne ustanove HOC. auto cestama, poboljšanje kvalitete usluge i udobnosti za korisnike koji plaćaju cestarinu, razvoj interoperabilnosti između domaćih koncesionara te povezivanje sa susjednim koncesijskim društvima Europske unije na razini euroregionalnih projekata. Novi predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. 25. studenoga godine Skupština Hrvatskih autocesta d.o.o. je na funkciju predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. imenovala gospodina Stjepka Bobana. Stjepko Boban, diplomirani inženjer građevinarstva, prije dolaska u Hrvatske autoceste d.o.o. bio je zaposlen u Hrvatskim cestama gdje je prvotno obnašao funkciju člana Uprave, a zatim predsjednika Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. Od do radio je kao direktor podružnice i voditelj projekta u Walter Bau AG, podružnica Zagreb, a od do bio je zaposlen u Projektnom birou Palmotićeva 45 na mjestu samostalnog projektanta, a kasnije kao glavni i odgovorni projektant. Neki od važnijih projekata i građevina u kojima je sudjelovao kao glavni i odgovorni projektant su: projektiranje dionica Istarskog Y, državne ceste Stari Grad Hvar, tunela Selca Dubovica, mosta Dubrovnik te je također radio na izradi Programa građenja i održavanja državnih cesta Republike Hrvatske.

2 Autocesta Rijeka Zagreb d.d. Riječka obilaznica u prometu u punom profilu 22. prosinca otvorena je za promet Riječka obilaznica, čvor Orehovica čvor Diračje, u punom profilu. Obilaznicu je otvorila predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor. Prigodna svečanost, održana je na čvoru Rujevica, uz brojne uzvanike i predstavnike medija. "Vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom kad kažem da je najzahtjevniji dio izgradnje bila činjenica da se radi o prometnici koju nazivamo obilaznicom, ali koja je prerasla u gradsku prometnicu i predstavlja žilu kucavicu ovog prekrasnog grada. Radovi na njoj, kao i zatvaranja za promet, a koja su bila neophodna za te radove, uzrokovali su građanima brojne poteškoće. Stoga s ovog mjesta želim izraziti zahvalnost, prvenstveno građanima grada Rijeke koji su iskazali veliku strpljivost i kooperativnost prilikom izvođenja radova na obilaznici", izjavio je u svom govoru Zlatko Korpar, tadašnji predsjednik Uprave Autoceste Rijeka Zagreb d.d. Ukupna duljina dogradnje južnog kolnika obilaznice Rijeke, dionice čvor Orehovica čvor Diračje, iznosi 8,85 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. Radovi na ovom izuzetno teškom i zahtjevnom gradilištu trajali su 23 mjeseca. Građevinski radovi izgradnje južnog kolnika obilaznice grada Rijeke, dionice čvorište Orehovica - čvorište Diračje obuhvaćaju: dogradnju glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, odvodnju trase i čvorišta, građevinske radove za kabelsku kanalizaciju i barijere za zaštitu od buke (l= m), izgradnju retencija Podmurvice I i II, te Krnjevo II i III izgradnju objekata: most Rječina, vijadukti Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjak Škurinje, nadvožnjak Kozala (dogradnja) i nadvožnjak u čvorištu Škurinje i Rujevica te sanaciju nadhodnika Malonji i Vrhovo proboj i izvedbu građevinskih radova u tunelima Trsat, Katarina, Škurinje I i Škurinje II Od ukupne duljine dionice 8856 m, gotovo 30 % radova odnosi se na izgradnju objekata: četiri tunela: Trsat (858 m), Katarina (190 m), Škurinje I (402 m), Škurinje II (572 m) dva vijadukta i most: vijadukt Katarina (112 m), vijadukt Mihačeva Draga (187 m), most Rječina (208,5 m) dva nadvožnjaka i jedan podvožnjak: nadvožnjak Kozala (55 m), nadvožnjak u čvorištu Rujevica (29 m), podvožnjak u čvorištu Škurinje (30 m) Ukupna duljina tunela iznosi 2022 m, velikih objekata (most, vijadukti) 507,5 m te malih objekata (nadvožnjaci, podvožnjak) 114 m. Zidovi za zaštitu od buke protežu se na m; postavljeni su na potezu prije čvora Diračje iz smjera Opatije, preko novoizgrađenog čvora Rujevica, čvora Škurinje do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje Orehovica. Zidovi su postavljeni sa sjeverne strane sjevernog kolnika, južne strane južnog kolnika, kao i dijelom u razdjelnom pojasu. Na dijelu trase između vijadukta Mihačeva Draga i nadvožnjaka Kozala u duljini od 352 m umjesto zidova, zaštita od buke ugrađena je u čeličnu tunelsku konstrukciju na južnom, novom kolniku. Konstrukcija je jednim dijelom obložena solarnim panelima koji tvore sunčanu elektranu instalirane snage 30 kw. Realizacija projekta za zaštitu od buke na Riječkoj obilaznici, koja je najveći i najobuhvatniji projekt takve vrste u Hrvatskoj, ovim je dobila dodatno na posebnosti. Dovršetkom izgradnje obilaznice grada Rijeke te puštanjem u promet ove važne prometnice u punom profilu bitno su smanjene prometne gužve što će sigurno pridonijeti i podizanju razine sigurnosti prometa. Izgradnja južnog kolnika Riječke obilaznice pozitivno će utjecati na razvoj hrvatskog turizma kao i gospodarstva u cjelini povezujući našu najveću i najznačajniju luku Rijeku sa širom regijom.

3 Bina Istra d.d. Obnova prometne signalizacije tunela Učka Bina Istra nastavlja svoje napore u održavanju visokih sigurnosnih standarda u tunelu Učka. Iako je tunel Učka u funkciji već gotovo 30 godina, te u tom periodu nije došlo ni do jednog težeg incidenta, kontinuirano se nastoje uvoditi najmodernije tehnologije u opremanje objekta. Na taj je način, nakon zadnjih realiziranih projekata obnove opreme, kao što su radio sustav u tunelu, sustav detekcije požara, sustav rasvjete i video sustav popraćen sa sustavom automatske detekcije incidenata, početkom dovršen projekt obnove svjetleće signalizacije u tunelu Učka. Projektom je obuhvaćena zamjena postojeće dinamičke prometne signalizacije i opreme u tunelu Učka i tunelu Zrinšćak I, na cestarinskim prolazima i prometnim portalnim površinama na istarskoj i kvarnerskoj strani tunela, kao i dopuna novom dinamičkom prometnom signalizacijom i opremom. Obnovljena je prometna signalizacija promjenjive obavijesti; znakovi opasnosti, ograničenja i informacijski displeji. Oni se uključuju nastankom neuobičajene situacije u prometu i pokazuju predviđeni signalni pojam sve do prestanka opasnosti. Postavljeni su i informacijski displeji, koji odgovarajućim porukama obavještavaju vozača o trenutnom stanju prometa, odnosno raspoloživosti tunela. Ove poruke pružaju vozaču osjećaj sigurnosti i upućuju na pouzdanost tunela, a u izvanrednim situacijama informiraju kako izbjeći incidentne situacije. Ovim projektom nije samo obuhvaćena zamjena svih znakova ograničenja brzine, znakova opasnosti, SOS oznaka, bočnih svjetlećih markera kao i tabela s tekstualnim poruka, već je dan poseban naglasak na evakuaciju putnika iz tunela. U slučaju incidenta, kada je napuštanje objekta od iznimne važnosti za sigurnost korisnika, nova signalizacija precizno vodi korisnika do izlaska iz tunela. Dodatnu sigurnost predstavljaju i fizičke barijere koje se aktiviraju prilikom incidenta i korisnicima onemogućavaju pristup opasnoj zoni. Sustav prometne signalizacije je zaseban podsustav koji je također integriran u sustav daljinskog upravljanja tunelom, a njegovom modernizacijom, čija je izvedba upravo dovršena, postiže se jednoznačno i dobro informiranje vozača. Samim time povećana je sigurnost svih sudionika u prometu. Hrvatske autoceste d.o.o. HAC uvodi nadoplatu cestarine putem SMS poruke i putem WEB portala U travnju ove godine, Hrvatske autoceste d.o.o. uvest će nove usluge za svoje pretplatnike čime će pojednostaviti nadoplatu pretplatničkog računa vezanog za ENC uređaj ili HAC SMART karticu. Nadoplata za ENC ili SMART karticu moći će se obaviti putem SMS poruke te putem WEB portala. 1. Nadoplata ENC-a putem SMS bonova U ponudi će se nalaziti tri vrste pretplatnih bonova (300, 500 i 900 kn), a korisnik će slanjem SMS poruke na broj 80422, koja će sadržavati broj ispod folije i broj ENC-a, nadoplatiti željeni iznos cestarine s 10% popusta. Korisnici, koji će putem internet stranice dodijeliti broju ENC uređaja svoj broj mobilnog telefona, u sadržaj SMS poruke upisivat će samo broj ispod folije. Bonovi će biti dostupni na svim naplatnim postajama HAC-a od h, u 17 prodajnih ureda HAC-a kao i na prodajnim mjestima INA-e, TIFON-a, OMV-a i HAK-a. 2. WEB kupovina ENC paketa Web kupovina je usluga koja korisnicima u Republici Hrvatskoj i određenim europskim zemljama omogućava kupovinu ENC paketa iz ponude Hrvatskih autocesta d.o.o.. Korisnik će pristupom na stranicu www. prodaja.hac.hr moći kreirati svoju košaricu i odabrati jedan ili više ENC paketa. U ponudi će biti dostupni sljedeći ENC paketi: ENC 420, ENC 610, ENC 1000 i ENC 1000 za drugu skupinu vozila. Plaćanje se vrši putem kreditnih kartica (Amex, Visa ili MasterCard), a na jednu karticu u jednom danu može se kupiti ENC paketa u maksimalnom iznosu do 2.500,00 kn, što uključuje i troškove dostave. 3. Nadoplata ENC ili SMART računa putem WEBSHOP-a Svaki registrirani korisnik može obavljati nadoplatu pretplatnog računa vezanog za HAC ENC uređaj ili HAC SMART kartice putem web stranica Korisnik ovu opciju može jednostavno koristiti odabirom izbornika nadoplata kreditnom karticom nakon čega mora upisati željeni iznos nadoplate i upisati podatke o korisniku i kreditnoj kartici (Amex, Visa ili MasterCard). Nakon što se izvrši navedena procedura, korisniku se skida iznos nadoplate s kreditne kartice. 4. Nadoplata ENC ili SMART računa putem mobilnog uređaja Registriranim korisnicima ENC uređaja i SMART kartice omogućava se jednostavna nadoplata pretplatnog računa putem mobilnog uređaja. Za korištenje predmetne usluge potrebno je broju ENC ili SMART pretplatnog računa dodijeliti kreditnu karticu (Amex, Visa ili MasterCard) te broj mobilnog uređaja. Nakon aktivacije usluge koja proizlazi iz provjere Pristupnice dostavljene od strane korisnika u HAC, korisnik može slanjem SMS poruke na broj nadoplatiti svoj pretplatni račun. U SMS poruci potrebno je samo navesti željeni iznos nadoplate (npr. Sadržaj poruke: 500). Maksimalni iznos nadoplate kreditnom karticom u jednom danu je 2.500,00 kn.

4 2. ASECAP-ova konferencija o sigurnosti prometa U Pragu je 1. ožujka godine, drugu godinu za redom, održana jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama u organizaciji Europskog udruženja koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (ASECAP) u suradnji s Kapsch Telematic Service (Republika Češka). Konferencija je održana nakon redovne sjednice Upravnog odbora i Skupštine ASECAP-a. Na konferenciji pod nazivom Koordinacija i suradnja: korak prema sigurnosti na cestama u Europi okupilo se 70 sudionika. Zainteresirani sudionici bili su pozvani prodiskutirati prijedlog novog Akcijskog plana EU o sigurnosti prometa na cestama i upoznati se s najboljim i najinovativnijim praksama iz područja upravljanja autocestama. ASECAP je Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine koje okuplja 20 država članica i više od km cestovne mreže. ASECAPova misija je promicanje naplate cestarine i principa plaćanja korisnika kao najučinkovitijeg alata za financiranje izgradnje, sigurnog upravljanja i učinkovitog održavanja autocesta i drugih većih cestovnih objekata. ASECAP i njegove članice diljem Europe obvezale su se godine, potpisivanjem Povelje Spasimo života, da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se povećala sigurnost na autocestama i prepolovio broj poginulih u nesrećama. Stoga je na konferenciji ASECAP predstavio EU institucijama, državnim tijelima i drugim sudionicima sektora cestovnog prometa izvanredne rezultate koje su njene članice postigle u razdoblju od do godine. Mnoge članice, koncesionari s naplatom cestarine, postigli su cilj koji je pred njih stavila Europska komisija, odnosno smanjenje prometnih nesreća za 50%, a neke su čak postigle i više od toga, unatoč povećanju mreže kao i ukupnog broja voznih kilometara! Tako je od godine, dakle u razdoblju kraćem od deset godina predviđenih EU planom, broj poginulih u Austriji smanjen za 47 %, u Francuskoj za 49 %, a u Španjolskoj za čak 62 %. Značajna postignuća na području sigurnosti prometa na autocestama rezultat su najboljih praksi u istraživanju, dizajniranju, održavanju i upravljanju koje se primjenjuju na autocestama s naplatom cestarine i prema PPP modelu, pri čemu se prihodi ostvareni od naplate cestarine ponovno investiraju u cestovnu infrastrukturu kako bi bila sigurnija, ekološki održiva i opremljena inteligentnim transportnim sustavima. Enrico Grillo-Pasquarelli, direktor kopnenog prometa nove Glavne uprave za mobilnost i promet (DG MOVE, tj. bivši DG TREN Glavna uprava za promet i energiju) srdačno je pozdravio ulogu koncesionara i ASE- CAP-a, profesionalnog i pouzdanog partnera Europske komisije. Zatim je predstavio glavne elemente kojima se vodio četvrti Akcijski plan sigurnosti EU koji će biti objavljen u svibnju. Fokus buduće strategije EU usmjerit će se na najslabije elemente u lancu sigurnosti prometa na cestama: ponašanju korisnika (edukacija i izobrazba), ranjive skupine korisnika, mrežu cesta niže razine uslužnosti, kontrolu provedbe postojećih pravila i poboljšanje situacije u članicama koje imaju lošije rezultate sigurnosti prometa na cestama. Gospodin Kaas, zamjenik ministra prometa Republike Češke, istaknuo je važnost buduće strategije EU i sudionicima iznio ambiciozan češki program sigurnosti koji posebnu pažnju poklanja prevenciji, kako u pogledu nadzora projektiranja i izgradnje, tako i u pogledu edukacije korisnika i informativnih kampanja. Hrvatska delegacija: J. Željeznjak, A. Čaklović, B. Bajić, Z. Drozdek, D. Benković, M. Škrgatić Glavni tajnik ASECAP-a, K. Dionelis, izražavajući ponovno jaku podršku ASECAP-a akcijama Europske komisije, naglasio je potrebu koncipiranja pouzdane statistike, jasnih i jednoznačnih zajedničkih definicija i mehanizama prikupljanja podataka. Pritom je pozvao EU dužnosnike da postave jasne ciljeve i fokusiraju se na neodgovarajuće ponašanje korisnika, na ceste niže razine uslužnosti te gradske ceste gdje se događa i najviše nesreća. U toj perspektivi, ASECAP je spreman svoju stručnost i iskustva svojih članica staviti na raspolaganje europskim institucijama i građanima i tako pridonijeti spašavanju što većeg broja života u desetljeću koje je pred nama. Cjeloviti članak i prezentacije potražite na

5 Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. Zidovi za zaštitu od buke Izgradnja autocesta u Republici Hrvatskoj od kraja 20. stoljeća, a posebice nakon godine paralelno je popraćena značajnim aktivnostima očuvanja okoliša, posebice zaštite voda i zaštite od buke. Svi za to potrebni zahvati predviđeni su svakim projektom novih i modernih autocesta posebno u skladu s tada novodonesenim zakonima i pravilnicima kojima je određeno upravljanje okolišem za vrijeme i poslije građenja, pa je to bio slučaj i na autocesti Zagreb-Macelj na novo izgrađenom dijelu od Krapine do Macelja. Vozeći se tim dijelom autoceste, nemoguće je na svakom za to predviđenom mjestu, odnosno odsječku autoceste, ne primijetiti zidove za zaštitu od buke koji su bojom i oblikom prilagođeni krajobrazu. Posebno ističemo prozirni zid za zaštitu izgrađen uz spomen područje i crkvu uz Maceljsku šumu, na prostoru pronađenih masovnih grobnica žrtava bleiburškog konvoja. Na ranije izgrađenom dijelu autoceste Zagreb-Macelj od Zagreba do Krapine, slijedom odredbi koje su bile na snazi, nisu projektirane niti izvedene nikakve mjere za zaštitu od buke. No, briga za okoliš te stanovništvo smješteno u blizini autoceste, kao i ranije doneseni zakoni i pravilnici te prošle godine donesen i novi Zakon o zaštiti od buke potiču AZM da nastavi započetu aktivnost na projektu izgradnje zidova za zaštitu od buke i na ovom dijelu autoceste. Do sada je obavljen niz potrebnih prethodnih aktivnosti. Krapinsko-zagorska županija izradila je karte buke za dijelove autoceste od Zaboka do Sv. Križa Začretje i dalje do Krapine, nakon čega je AZM izvršio provjeru i potvrdu istih. Temeljem karata buke AZM je napravio vlastiti plan aktivnosti i ugovorio projektiranje potrebne zaštite. Uskoro se očekuje građevinska dozvola za zidove za zaštitu od buke na dionici od Sv.Križa Začretje do čvora Krapina. Kao i kod svih vlastitih investicija, tako je i AZM-u, u ovo vrijeme recesije i smanjenog prometa te shodno tome i manjim prihodom od predviđenog, problem kako financijski realizirati izgradnju novih zidova za zaštitu od buke, budući da koncesijskim ugovorom iz god. izgradnja istih na ranije izgrađenim dionicama nije bila predviđena. U svakom slučaju, AZM će ustrajati da, makar i samostalno, vlastitim sredstvima izvanrednog održavanja, izgradi zidove za zaštitu od buke, za početak barem na najugroženijim dijelovima autoceste. Nacionalno izvješće o autocestama u Hrvatskoj za godinu I. Izgrađenost mreže Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj početkom godine iznosi 1.240,7 km. U godini pušteno je u promet: - 42,0 km novih autocesta - 20,32 km dopune postojećih dionica na puni profil autoceste Na A1: Zagreb Bosiljevo 2, dionica Zagreb Jastrebarsko (4,56 km) Rekonstrukcija prilaza NP Lučko iz smjera Karlovca uključujući izgradnju nove NP Demerje u za bezgotovinsko plaćanje cestarine. Na A1: Bosiljevo 2 Split Dubrovnik, dogradnja lijevih cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok (11,46 km). Na A5: Beli Manastir Osijek Svilaj, dionica Đakovo Osijek (33,0 km). Na A7: Rupa Matulji Diračje Orehovica, (dopuna do punog profila autoceste (III faza Riječka obilaznica)) dionica Čvor Orehovica Čvor Diračje (8,86 km). Na A11: Zagreb Sisak, poddionica Velika Gorica jug Buševec (9,0 km). Autocestama u Republici Hrvatskoj upravljaju četiri tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji) te tri koncesijska društva BINA ISTRA d.d. (upravlja tzv. Istarskim ipsilonom A8 i A9), Autocesta Rijeka Zagreb d.d. (A6, A7, dio A1 i Krčki most) i Autocesta Zagreb Macelj d.o.o (A2). broj km autocesta Tvrtka Ukupno pod naplatom Ukupno pod naplatom HAC 816,7 858,0 2. ARZ 181,0 181,7 3. BINA-ISTRA 141,0 141,0 4. AZM 60,0 60,0 UKUPNO 1.198, ,7

6 II. Vrijednost investicija i financiranje Investicije u izgradnju novih autocesta u godini iznosile su ukupno 4.964,48 mil. kuna (680,07 mil. EUR), a investicije u dionice u prometu 570,8 mil. kuna (78,19 mil. EUR). mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,3 kn) Tvrtka Investicije u Plan za u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice HAC 3.055,04 (418,50) 394,93 (54,10) 1.146,68 (157,08) 431,42 (59,10) ARZ 1.214,19 (166,33) 128,47 (17,60) 213,74 (29,28) 115,59 (15,83) BINA-ISTRA 695,25 (95,24) 24,90 (3,41) 1.113,00 (152,47) 15,08 (2,07) AZM 0,00 (0,00) 22,50 (3,08) 0,00 (0,00) 23,15 (3,17) UKUPNO 4.964,48 (680,07) 570,8 (78,19) 2.473,42 (338,83) 585,24 (80,17) III. Sigurnost prometa U godini bilo je ukupno prometnih nezgoda u kojima je smrtno stradalo 58 osoba, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 425. Ukupan broj svih prometnih nezgoda u godini je porastao je za 8,46 %, a broj poginulih je pao za 19,44 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj prometnih nezgoda: HAC 816 km ARZ 182 km BINA ISTRA 141 km AZM 60 km RH 1199 km HAC 858 km ARZ 182 km BINA ISTRA 141 km AZM 60 km RH 1241 km - s poginulima s ozlijeđenima s materijal. štetom Ukupno prom. nezgode Ukupan broj poginulih NA MILIJUN VOZNIH KILOMETARA Na 10 6 voz. km u Promjena u % /2008. HAC (858 km) ARZ (182 km) BINA- ISTRA (141 km) AZM (60 km) RH (1241 km) HAC ARZ BINA- ISTRA AZM RH Koef. nezgoda s ozlijeđenima Koef. nezgoda s poginulima Koeficijent poginulih 0,069 0,111 0,023 0,054 0,071 1,34-0,44-26,67-2,12-0,36 0,007 0,0089 0,0061 0,0052 0,0071-3,91 11,55-13,90-70,70-11,79 0,0101 0,0107 0,0061 0,0078 0, ,38 9,50-28,30-61,55-20,67

7 IV. Promet Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u godini porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 1,52 %. Tvrtka Laka vozila (1. i 2. kategorija) Teška vozila (3. i 4. kategorija) Laka vozila (1. i 2. kategorija) % (09/08) broj vozila u područjima naplate Teška vozila (3. i 4. kategorija) % (09/08) HAC , ,79 ARZ , ,44 BINA-ISTRA ,80 AZM , ,65 UKUPNO , ,27 U godini mreža je povećana za 42 km, odnosno za 3,5 %, u odnosu na godinu, a u godini mreža je povećana također za 42 km, odnosno za 3,5 %, u odnosu na godinu. Rast bruto domaćeg proizvoda u (%) Rast prometa u (%) Pad bruto domaćeg proizvoda u (%) Rast prometa u (%) * privremeni podatak 2,4 8,9-5,8* 1,52 V. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a) Ukupni prihodi od cestarine u godini su smanjeni u odnosu na prethodnu godinu za 0,32 %, što je rezultat globalne ekonomske krize i smanjenja prometa gospodarskih vozila. 1 EUR = 7,3 kn Tvrtka kn EUR kn EUR % (09/08) HAC * ,16 ARZ * ,15 BINA-ISTRA ,27 AZM ,20 UKUPNO ,32 * podaci o prihodima su privremeni jer financijska godina završava 30. travnja te je to ujedno i razlog odstupanja podataka u godini Cjelovito Nacionalno izvješće i Statistički bilten potražite na

8 Ključni podaci godina HRVATSKA Ukupna duljina mreže u km, na dan ,70 2 x 1 trak 151,00 2 x 2 traka 1.069,00 2 x 3 traka 20,70 2 x 4 traka 0,00 Broj km puštenih u promet u Broj km u izgradnji na dan Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2010., u km AC PAC Dopuna do punog profila AC PAC Dopuna do punog profila AC PAC Dopuna do punog profila 42,00 0,00 *20,32 79,80 0,00 *94,90 10,80 0,00 *27,60 Godišnji prihod od naplate cestarine u 2009., u mil. kn 1.986,4 Stalno zaposleni PGDP LAKA VOZILA PGDP TEŠKA VOZILA PGDP LV + TV Ukupan broj nezgoda Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama 425 Broj poginulih 58 Broj voznih kilometara (10 6 x km) 6.018,78 Broj cestarinskih prolaza 76 Broj trakova za naplatu 538 Broj trakova za elektronički sustav naplate ** **293 Broj pretplatnika na elektronički sustav Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 72 Broj odmorišta 120 Broj restorana 18 Broj hotela 8 * izgradnja postojećih dionica do punog profila AC ** tvrtke Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka Zagreb imaju elektroničku naplatu cestarine (DSRC 5,8 GHz), BINA ISTRA d.d. i Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. nemaju ENC Koturaška cesta 43, Zagreb tel: fax: info@huka.hr web: B žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnička urednica; Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić fotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj) fotografije: Fimi media (Damil Kalogjera) datum izdanja: ožujak 2010.