FARMACEUTSKI TEHNIČAR

Transcription

1 STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE FARMACEUTSKI TEHNIČAR Lipanj 2005.

2 Nakladnik Predsjednik HDFT-a Glavna i odgovorna urednica HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 fax: Mat. br ALENKA LUBINA Zagreb, Selska 23 tel SANJA SCHILLER Zagreb, Jakova Gotovca 14 tel Uređivački odbor VESNA ANIĆ ERŽEBET FRANČIĆ ALAN PINTARIĆ BOŽIDAR TOMAŠIĆ NADA VRANEKOVIĆ Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 fax: Žiroračun s naznakom za "Tehničar" hdftzagreb@yahoo.com Lektor MIRA JELIĆ Tehnički urednik FRANJO MARIČIĆ Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14 Ovaj broj je tiskan u 1200 primjeraka Ljekarnička posuda s naslovnice preslikana iz knjige Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva, 1997., prof. dr. Vladimira Grdinića 2

3 UVODNIK Poštovane kolegice i kolege! Gotovo da nema dana u godini kojim se ne obilježi neki svjetski dan, a velik broj dotiče zdravstvo ili su na neki način vezani uz zdravstvo i medicinu. Kako je obitelj temelj svakog društva, korisno je da se takav dan i obilježi. U metropoli, kako mnogi vole zvati Zagreb svečano je obilježen Međunarodni dan obitelji, 8. svibnja, programom na Cvjetnom trgu. Tu su bili postavljeni štandovi udruga koje su predstavile svoje programske aktivnosti, a svojim su radom vezane uz obitelj. Obilježavanje je bilo popraćeno i prigodnim kulturno zabavnim programom. Jedan od značajnijih datuma koji možemo upamtiti je 25. svibanj kada su britanski kemičari Howard Florey i Ernst Chain dokazali smrtonosno djelovanje penicilina na streptokoke. Tome je prethodilo slučajno otkriće škotskog liječnika i mikrobiologa Alexandera Fleminga kada je opazio da plijesan koja je onečistila Petrijevu posudicu, u kojoj je uzgajao stafilokoke, utječe na kolonije stafilokoka koje su postale prozirne - otopljene. Tim otkrićem, a daljim istraživanjima nađen je najmoćniji lijek u borbi protiv patogenih mikroorganizama koji je spasio mnoge živote penicilin. Svjesni smo da je zdravlje najveće čovjekovo blago na koje možemo sami utjecati svojim ponašenjem. Svi nam predlažu što više kretanja i provođenja slobodnog vremena u prirodi kako bismo bili zdraviji. Lijepo sunčano vrijeme upravo nas mami da odemo na izlet u šumu, u vikendicu kod prijatelja uz rijeku ili na moru. Tu se možemo izležavati na toplom suncu i slušati šum valova, jurcati po plićaku i igrati picigina. Oprez, posebno roditeljima s djecom pripremimo se za boravak u prirodi. Oni dosadni kukci, komarci koji bodu i vole našu krv, u upravo pokošenoj travi ose i pčele samo vrebaju na naše bose noge. Iskustvo može biti i neugodno jer je sve više jakih alergijskih reakcija, a ne samo crvenila kože oko mjesta uboda. Divno je istraživati, verati se po kršu, ali samo u tenisicama. Znatiželja može biti kobna pa ne turajmo ruke pod kamenje, zaboravimo branje kupina i mirišljavog cvijeća uz putove jer ugriz zmije ili pauka može završiti našim boravkom u zdravstvenoj ustanovi. I u morskom plićaku i dubinama plavog Jadrana vrebaju vlasulje i meduze čije su opekline vrlo bolne. Ni susret s morskim paukom nije za poželjeti bodlje su otrovne. Nagaziti na ježinca ili, još gore, ubodi bodlji po osjetljivim dijelovima tijela nisu nimalo ugodni. Nakon dugih šetnji i plivanja dobro je malo zadrijemati, ali samo u hladu jer i sunce i UV zrake mogu nam štetiti. I mi vam predlažemo što dulji boravak u prirodi te u ovom broju donosimo korisne članke i korisne savjete kako bi nam boravak u prirodi činio zadovoljstvo. Ugodne ljetne praznike i dobro se odmorite, vaše uredništvo 3

4 Carpe diem (uæivaj u æivotu) 4

5 REKLAMA OKTALPHARMA Rapid Care (iz br. 30) 5

6 6 PLAKAT - DOBRO JE ZNATI (film)

7 KRPELJI PONOVO U POKRETU V. Krajinović* S dolaskom proljeća bude se i krpelji, što može biti potencijalna opasnost svima koji često odlaze u prirodu. Krpeljna aktivnost uglavnom traje od proljeća do jeseni i u tom je razdoblju potreban pojačan oprez tijekom boravka u prirodi. Hrane se krvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni su im organi prilagođeni za ubode i sisanje krvi te mogu biti prijenosnici opasnih zaraznih bolesti. Ne napadaju samo čovjeka nego i čovjekove ljubimce. Nekoliko je vrsta krpelja, a najviše problema čovjeku zadaje europski krpelj koji može prenijeti krpeljni meningoencefalitis, tj. virusnu upalu mozga i moždanih ovojnica te bakterijske bolesti poput lajamske borelioze i u nas prilično rijetke i nedovoljno poznate erlihioze. Unatoč velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno mala. Krpeljni meningoencefalitis Krpeljni meningoencefalitis bolest je srednjoeuropskog tipa uzrokovana virusom meningoencefalitisa (RNA virus, skupina Flaviviridae) koji na čovjeka prenosi europski krpelj (Ixodes ricinus). U Hrvatskoj se krpeljni meningoencefalitis javlja u kontinentalnom dijelu između Drave i Save (okolica Zagreba, Varaždin, Koprivnica, Vinkovci, Bjelovar) sa slobodnim područjem oko Slavonskog Broda te u novije vrijeme u Gorskom kotaru. Bolest je sezonskog karaktera u proljeće i ljeto. U europskim žarištima sezona može trajati i dulje, te se javlja još jedan epidemijski val u jesen. Najčešće su pogođene osobe koje dolaze u dodir s krpeljom profesionalno ili turistički, provodeći vrijeme na livadama i šumskim predjelima u prirodnim žarištima bolesti. Prirodni rezervoar bolesti različiti su šumski glodavci, mogu biti i ptice, a novija istraživanja pokazuju da su i velike divlje životinje nosioci virusa. I krpelj može biti rezervoar, koji uz to što ostaje dugo zaražen prenosi virus na sljedeću generaciju krpelja. Virus se prenosi nakon ugriza krpelja, ali i putem ingesticije (pijenja) mlijeka. Inkubacija bolesti, tj. vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma traje osam do četrnaest dana. Bolest se razvija u dvije faze. Prva faza javlja se u 90 posto bolesnika sa simptomima sličnima gripi: * Vladimir Krajinović, dr. med., liječnik na specijalizaciji, Klinika za infektivne bolesti dr. Frana Mihaljevića 7

8 opća slabost i nevoljkost, povišena temperatura, glavobolja, povraćenje, bolovi u cijelom tijelu. Nakon te faze koja traje četiri, pet dana obično je razdoblje bez simptoma koje traje sedam do deset dana. Druga faza bolesti počinje naglo s visokom temperaturom, glavoboljom, zakočenom šijom i povraćanjem. Češće su izraženi simptomi upale moždanih ovojnica (meningitični), a rjeđe simptomi zbog upale mozga (encefalitični), odnosno kralježnične moždine (mijelitični). Uza znakove upale središnjega živčanog sustava, javlja se slabost mišića (osobito gornjih udova), vrtoglavica i pospanost. Bolest ne mora nužno imati takav tijek nego se može javiti samo prva faza ili, pak, odmah počne drugom fazom. U najtežim slučajevima dolazi do paralize disanja, delirija i drugih oblika poremećaja svijesti (koma) sa smrtnim završetkom. Liječenje je isključivo simptomatsko. Prevencija bolesti uključuje mnoge postupke, od dezinsekcije ugroženih područja do pasivne imunizacije, tj. cijepljenja. Za ljude koji profesionalno dolaze u kontakt s krpeljima postoji preekspozicijsko cjepivo što se daje u tri doze: prve dvije u razmaku od mjesec dana, a treća nakon 12 mjeseci. Tako postignuta zaštita traje između tri i pet godina pa se preporučuje docjepljivanje svake tri godine. Nakon što krpelj dospije na čovjeka, treba mu oko šest sati da nađe mjesto za hranjenje, potom dva sata buši kožu i najmanje deset sati ju siše i tek je tada osoba zaražena. Uvlačenjem hlača u čarape i majica u hlače produljujemo put koji krpelj treba prijeći i povećavamo mogućnost nalaženja krpelja tijekom njegova kretanja. U prevenciji je važna i inspekcija tijela na krpelje nakon povratka iz endemskih područja, kao i uporaba repelenata za insekte na koži i odjeći pri odlasku u takva područja. Ako se krpelj ipak učvrstio u koži, treba ga što prije odstraniti. Odstranjivanje krpelja ne smije biti nasilno jer postoji mogućnost da mu rilce ostane u koži. Kako krpelj na zatku ima otvore za zrak, ako na njega kapnemo ulje ili ga premažemo vazelinom, zbog pomanjkanja zraka nakon nekog vremena počet će se otpuštati i omogućiti nam da ga izvučemo sterilnom pincetom. Lajamska bolest Sljedeća bolest koju prenose krpelji jest Lyme borelioza, uzrokovana bakterijom (spirohetom) Borrelia burgdorferi. Naziv je dobila po gradići Lymeu u SADu gdje se prvi put pojavila u epidemijskim razmjerima. Zahvaća kožu, živčani sustav, srce i zglobove. Najveći broj oboljelih registrira se obično u proljeće i ljeto. Najčešće počinje pojavom karakteristične kožne promjene erythema migrans na mjestu uboda krpelja (1. stadij). Za nekoliko dana do tjedana može doći do širenja uzročnika u živčani sustav, srce i zglobove, kao i rasipanja po koži (2. stadij), a poslije mjeseci ili godina latencije (infekcija u mirovanju) spirohete mogu dodatno zahvatiti zglobove, živčani sustav i/ili kožu (3. stadij). Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi oko slučajeva, najčešće u lipnju i srpnju. Većina bolesnika inficira se u prirodi, a bolest se pojavljuje i među poljoprivrednicima. Klinička slika, epidemiološki podaci o boravku u kraju endemičnom za boreliozu te mikrobioloških pretraga ključni su u postavljanju dijagnoze, a konačnu dijagnozu osigurava jedino uzgoj uzročnika. Liječenje prije svega ovisi o stadiju 8

9 bolesti: prvi stadij (erythema migrans) liječi se antibioticima peroralno (na usta), a za neurološke i reumatske manifestacije potrebna je parenteralna antibiotska terapija (u venu ili mišić). Erlihioza Erlihioza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Erlichia. Poznata su dva oblika humane erlihioze, potencijalno vrlo opasne bolesti: humana monocitna (uzročnik E. Chaffeensis) i humana granulocitna (uzročnik još bez imena, ali se gotovo ne razlikuje od E. equi koji je patogen za životinje). Iako je erlihioza poznatija u Japanu i Sjevernoj Americi, ima je i u nas. Prenose ju krpelji srodnici Ixodesa ricinussa, a najčešće se javlja ljeti u ruralnim područjima. Prosječna inkubacija je osam, devet dana, a prosječno trajanje bolesti oko tri tjedna. Po redu učestalosti simptomi su: vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima, povraćanje, osip, kašalj, upala ždrijela (faringitis), proljev, oteklina limfnih čvorova, bolovi u trbuhu, smetenost. Kao komplikacija mogu se javiti gljivične infekcije. U težim slučajevima može doći do poremećaja disanja, neuroloških simptoma i zatajenja bubrega. Jednom kad se posumnja na erlihiozu, treba što prije početi liječenje lijekom izbora, a to je doksiciklin. Zahvaljujemo doktoru Vladimiru Krajinoviću na ustupljenim materijalima. 9

10 HYMENOPTERA - KUKCI KOJI UBADAJU B. Pevec, M. Radulović Pevec, A. Stipić-Marković* Napokon smo dočekali toplo doba godine. Veselimo se kupanju, sunčanju, izletima. No, često zaboravljamo na opasnosti koje vrebaju i zateknu nas obično na nezgodnim mjestima, kilometrima daleko od najbliže medicinske ustanove. Jedna od opasnosti su ubodi kukaca iz reda Hymenoptera (opnokrilci), čije posljedice su u većini slučajeva bezazlene i manifestiraju se manjim lokalnim otokom i crvenilom praćenim osjećajem boli i pečenja. Međutim, u osoba preosjetljivih na otrove kukaca, mogu se javiti teške anafilaktičke reakcije što mogu završiti i smrću. Svjetske statistike pokazuju da se u različitim populacijama od 0,4-4% ljudi nakon uboda kukca razvije anafilaktička reakcija. U SAD je smrtnih slučajeva godišnje povezano s ubodima kukaca. Također je velik broj pacijenata (oko 30%) koji već nakon jednog uboda kukaca postanu preosjetljivi. U redu Hymenoptera su porodice Apidae (pčele) i Vespidae (ose). Najznačajniji predstavnik porodice Apidae je Apis mellifera (pčela medarica), dok su u porodici Vespidae brojne vrste od kojih su za naše podneblje najvažnije Vespula vulgaris (obična osa), Vespa crabro (stršljen) i Polistes gallicus (galska osa) [tablica 1, slike 1-5]. Tablica 1 Taksonomija opnokrilaca HYMENOPTERA (opnokrilci) APIDAE (pčele) VESPIDAE (ose) VESPINAE POLISTINAE APIS BOMBUS VESPULA DOLICHO- VESPULA VESPA POLISTES Apis mellifera Bombus terrestris Vespula vulgaris Dolichovespula silvestris Vespa crabro Polistes gallicus RED PORODICA POTPORODICA ROD VRSTA * Branko Pevec, dr. med., znanstveni novak; Mira Radulović Pevec, dr. med., znanstvena novakinja; primarijus Asja Stipić-Marković, dr. med.; opća bolnica SVETI DUH, Klinika za unutarnje bolesti 10

11 OTROVI KUKACA Slika 1 Apis mellifera Slika 2 Bombus terrestris Otrovi kukaca kompleksnog su sastava [tablica 2], a pojedine komponente imaju različite učinke u živom organizmu. Biogeni amini i hijaluronidaza dovode do vazodilatacije i povećanja permeabilnosti krvnih žila te su odgovorni za lokalne nealergijske reakcije. Bazični peptidi i fosfolipaze zbog svog citotoksičnog, hemolitičkog i neurotoksičnog učinka uzrokuju sistemske toksične reakcije nakon multiplih uboda. Najopasniji učinak je alergijska senzibilizacija do koje, zbog svog velikog alergogenog potencijala, dovode enzimi i drugi proteini prisutni u otrovima insekata [tablica 3]. U senzibiliziranih pojedinaca već vrlo mala količina otrova može izazvati alergijsku reakciju. Tablica 2 Sastav otrova opnokrilaca Slika 3 Vespula vulgaris Slika 4 Vespa crabro TVARI NISKE MOLEKULARNE MASE PEPTIDI PROTEINI biogeni amini šećeri aminokiseline oligopeptidi fosfolipidi itd. melitin apamin MCD-peptid kinini itd. fosfolipaze hijaluronidaza fosfataze esteraze itd. Slika 5 Polistes gallicus 11

12 Tablica 3 Glavne alergogene komponente OTROV PČELE OTROV OSE fosfolipaza A2 hijaluronidaza kisela fosfataza alergen C melitin fosfolipaza A i B hijaluronidaza antigen 5 kisela fosfataza alkalna fosfataza proteaza Iako su otrovi pojedinih vrsta insekata različiti, između nekih postoji određen stupanj križne reaktivnosti. Križna reaktivnost posebno je izražena između pojedinih vespida. Zbog toga su moguće alergijske reakcije nakon uboda jedne vrste kukaca (npr. stršljena) u pacijenta senzibiliziranog otrovom druge vrste (npr. ose). KLINIČKE MANIFESTACIJE Za razliku od opisane lokalne nealergijske reakcije koju susrećemo kod većine ljudi, u preosjetljivih osoba mogu se razviti različiti oblici alergijskih reakcija: 1. Jaka lokalna reakcija - otok na mjestu uboda veći od 10 cm u promjeru, koji traje dulje od 24 sata. 2. Sistemske reakcije. Najblaži oblik sistemskih reakcija uključuje kožne manifestacije kao što su svrbež, eritem, generalizirana urtikarija. Nešto teži oblik predstavljaju angioedem (angioneurotski ili Quinckeov edem) te različite probavne smetnje kao mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u abdomenu. Otežano disanje, osjećaj gušenja, pritisak i piskanje u prsima kao posljedica bronhoopstrukcije teški je oblik sistemske reakcije. Najteža sistemska manifestacija je anafilaktički šok što uključuje hipotenziju, kolaps, gubitak svijesti, inkontinenciju urina i stolice, cijanozu te ako se promptno ne intervenira može na kraju završiti pogubno. 3. Atipične reakcije uključuju niz različitih manifestacija u pojedinim organskim sustavima. Tu spadaju sindrom serumske bolesti (vrućica, artralgija, artritis, limfadenopatija, egzantem), generalizirani vaskulitis (purpura), bubrežne manifestacije (nefrotski sindrom), manifestacije u živčanom sustavu (periferni neuritis, poliradikulitis, epileptični napad, reverzibilna i ireverzibilna oštećenja CNS-a), manifestacije u krvotvornom sustavu (trombocitopenija, hemolitička anemija, DIK), kardiovaskularni učinci (angina pectoris, akutni infarkt miokarda, aritmije). Kod ponovnog uboda, u većini slučajeva, javlja se u iste osobe ista vrsta reakcije kao kod prethodnog uboda (rizik ponovne sistemske reakcije je >60%). POSTUPAK NAKON UBODA Nakon uboda kukca potrebno je što prije odgovarajuće liječiti nastale reakcije. Ako se radi o ubodu pčele, važno je odmah nakon uboda odstraniti zaostali žalac budući da peristaltički valovi još određeno vrijeme istiskuju otrov pohranjen u otrovnim vrećicama u kožu. Također je važno odstraniti žalac bez pritiska na otrovne vrećice (pomoću nokta ili 12

13 pincete), kako bi se izbjeglo dodatno injiciranje otrova u kožu [slika 6]. Mjesto uboda tada je dobro dezinficirati i hladiti. Jake lokalne reakcije liječe se peroralnom primjenom antihistaminika te lokalnom primjenom hladnih obloga i kortikosteroidnih krema. Ako su ove reakcije izrazito jake, može se razmotriti i sistemska primjena kortikosteroida. Sistemske i atipične reakcije potrebno je zbrinuti hospitalno, a u liječenju se primjenjuju sistemski kortikosteroidi i antihistaminici, spazmolitici, blokatori H2 receptora, antiemetici, inhalacijski i sistemski bronhodilatatori, kisik, adrenalin i drugi lijekovi, a u najtežim slučajevima ponekad je potrebno primijeniti intubaciju, mehaničku ventilaciju i druge reanimacijske postupke. Slika 6 Pravilan način odstranjivanja zaostalog žalca DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI Algoritam dijagnostičkih postupaka u utvrđivanju preosjetljivosti na otrove kukaca započinje prikupljanjem anamnestičkih podataka o kojem se kukcu radilo, je li reakcija bila alergijska ili nealergijska te kakav je rizik budućih uboda kod dotičnog pacijenta. Slijede kožni testovi (skin prick test, intradermalni test) i specifični in vitro testovi (RAST). U nejasnim slučajevima (pozitivna anamneza, uz negativne rezultate kožnih i laboratorijskih testova) izvodi se provokativni test ubodom živog kukca (sting challenge test). Test se izvodi tako da se volarna strana podlaktice pacijenta izloži ubodu kukca, nakon toga se promatraju i bilježe sve nastale reakcije. Potreban je intenzivan monitoring vitalnih funkcija te brza primjena odgovarajuće terapije ako se razvije sistemska reakcija. Ovaj test izvodi se samo u specijaliziranim ustanovama, u kojima postoji mogućnost promptnog zbrinjavanja teških sistemskih reakcija. SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA (HIPOSENZIBILIZACIJA) Specifična imunoterapija otrovom kukca (Venom immunotherapy - VIT) danas se smatra jedinom učinkovitom 13

14 metodom liječenja preosjetljivosti, jer u velikog broja pacijenata uspješno prevenira anafilaktičke reakcije nakon budućih uboda kukaca. Provodi se u pacijenata koji su nakon uboda kukaca imali teške sistemske reakcije (bronhoopstrukcija, anafilaktički šok), kao i u pacijenata kod kojih je reakcija bila blaga (urtikarija) ili umjerena (angioedem), ali postoji veći stupanj izloženosti budućim ubodima (npr. pčelari, šumski radnici). Uz to, pacijent mora biti specifično reaginski senzibiliziran na otrov kukca, tj. mora imati pozitivan kožni test i/ili RAST. Primjenom otrova insekta na kojeg je pacijent senzibiliziran, postiže se ravnoteža između Th1 i Th2 fenotipova imunološkog odgovora. Posljedično izostaje produkcija specifičnih IgE protutijela potrebnih za razvoj anafilaksije. Inicijalna faza imunoterapije traje različito dugo, ovisno o protokolu koji se koristi (konvencionalni, rush, ultrarush), nakon toga slijedi faza održavanja u trajanju od 3-5 godina [slika 7]. Nuspojave terapije su uglavnom blage (lokalizirani otok i crvenilo na mjestu injekcije) i ne zahtijevaju liječenje. Češće su u inicijalnoj fazi terapije, uglavnom su izraženije u žena nego u muškaraca, češće su kod primjene otrova pčele u odnosu na otrov ose te kod rush protokola u odnosu na konvencionalne protokole. Teže su nuspojave (sistemske reakcije) rijetke, ali moguće, pa je potreban oprez. Težina nuspojava terapije ne može se predvidjeti na osnovi težine prethodnih reakcija na ubode kukaca. Stoga se preporučuje da specifičnu imunoterapiju primjenjuje iskusno osoblje u specijaliziranoj ustanovi. Uspješnost terapije procjenjuje se kožnim i in vitro testovima, no najbolji pokazatelj je sting challenge test. Zaštitni učinak imunoterapije prisutan je tijekom sljedećih 7 godina u 85-95% pacijenata. Slika 7 Shematski prikaz izvođenja specifične imunoterapije 14

15 PREVENCIJA Najbolja preventivna mjera kod alergijskih bolesti obično je izbjegavanje alergena, što kod pacijenata preosjetljivih na otrove kukaca znači izbjeći ubode. Poznato je da kukci napadaju kada se osjećaju ugroženi te se ubod može izbjeći tako da se u njegovoj blizini ne izvode nagli pokreti. Cvijeće i voće otpalo s drveća, kozmetički preparati s intenzivnim mirisom i ostatci hrane privlače kukce. Njihovim izbjegavanjem, odnosno odgovarajućom dispozicijom, mogu se izbjeći neželjeni susreti. Svaki pacijent preosjetljiv na otrov kukca trebao bi nabaviti i u toplo doba godine, kada su opnokrilci aktivni, stalno nositi sa sobom komplet za samopomoć koji sadrži autoinjektor adrenalina (EpiPen, Fastject i sl.). Uz autoinjektor u kompletu se mogu nalaziti tablete kortikosteroida i antihistaminika. U slučaju uboda kukca, pacijent može na vrlo jednostavan način samostalno primijeniti autoinjektor te potražiti stručnu pomoć. Kompleti za samopomoć, iako u danom trenutku spašavaju život, nipošto nisu dostatni u liječenju preosjetljivosti na otrov kukca. Pacijentima koji su preživjeli teške anafilaktičke reakcije, osim što žive u strahu od mogućih posljedica ponovnih uboda i realno prijeti opastnost da razviju sličnu reakciju. Nažalost, ne postoji adekvatna metoda kojom bi bilo moguće predvidjeti stupanj težine reakcije kod ponovljenih uboda. Stoga je specifična imunoterapija ujedno i najbolja mjera prevencije potencijalnih anafilaktičkih reakcija. Literatura 1. Lockey RF. Allergic reaction to insect stings. In: Rakel RE, ed. Conn s Current Therapy. Philadelphia: WB Saunders; 1988: Müller U. Insect sting allergy: clinical picture, diagnosis and treatment. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, New York, l Müller U, Mosbech H. Position paper. Immunotherapy with Hymenoptera venoms. EAACI Subcommittee on insect venom allergy 1993; 43:suppl.4: Müller U. Hymenoptera venom hypersensitivity: an update. Clin Exp Allergy 1998; 28: Müller U. Immunotherapy for insect allergy: recent advances and therapeutic perspectives. Int J Immunopathol Pharmacol 1997; 10: Incorvaia C, Pravettoni V, Mauro M, Marino G, Pastorello EA. Diagnosis and monitoring of hymenoptera venom allergy: clinical aspects and new tools. Int J Immunopathol Pharmacol 1997; 10: Mosbech H, Müller U. Side-effects of insect venom immunotherapy: results from an EAACI multicenter study. Allergy 2000; 55: Brehler R, Wolf H, Kütting B, Schnitker J, Luger T. Safety of a twoday ultrarush insect venom immunotherapy protocol in comparison with protocols of longer duration and involving a larger number of injections. J Allergy Clin Immunol 2000; 105:

16 CRNA UDOVICA U svijetu je poznato preko vrsta pauka. Oko 100 vrsta može biti opasno. U našim krajevima osobito u priobalju, najpoznatiji otrovni pauk je crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus). Latinsko ime potječe od crvenih pjega po abdomenu, kojih je najčešće 13, a može ih biti do 17 ili ni jedna. Tijelo ženke dugo je 1,5 cm a mužjaka 5 mm. Nakon oplodnje, tijekom srpnja i kolovoza, ženka leže jajašca, omota ih i pohrani u zaštićeni dio paučine. Paučina je najčešće smještena u šupljinama drveta, ispod kamena, ili na rubovima jaraka. Sljedećeg travnja legu se mladi pauci koji se međusobno proždiru. Tijekom rasta mjenjaju boju od smeđe s bijelim točkicama, sve do crne s crvenim točkicama. Zrelost i konačnu veličinu dosežu u lipnju. Otrovni aparat čine helicene kroz koje kanaličima iz žlijezda izlazi otrov. Otrov sadrži toksalbumine i lipoproteine s fosfolipidima. Djeluje na autonomni i središnji živčani sustav i to centralno i periferno. Kod osoba s manjom muskulaturom simptomi su jače izraženi. Simptomi počinju crvenilom na mjestu ugriza, slijedi bol u regionalnim limfnim čvorovima koji su ponekad otečeni. Uskoro se bol širi u područje prsa, trbuha, križa i nogu. Tipične su sve jače kontrakcije. Pojavljuje se povišena temperatura, crvenilo i znojenje lica, otok kapaka, a često i bolne grimase lica uz tipičan strah od smrti. Izmjenjuje se tahikardija i bradikardija, midrijoza i mijoza. Sekrecija bronha i disanje je otežano, dolazi do pareze mokraćnog mjehura, pa i toksičnog nefritisa. Karakteristična je anoreksija, nesanica i opstipacija. Pojavljuje se neuropatsko žarenje stopala. Dijagnozu je ponekad teško odrediti jer bolesnici često ne znaju da su ugrizeni. Kao alarmne reakcije mogu se shvatiti leukocitoza s neutrofilijom, prolazna hiperglikemija, povišene vrijednosti ureje, eritrocita, hemoglobina i indeksa boje. Osjećaj bolesti traje oko tjedan dana uz značajan gubitak težine. Rekonvalescencija traje dugo s asteničnim i neurasteničnim sindromom. Komplikacije su češće kod srčanih bolesnika i hipertoničara. Letalitet je danas manji od 1 posto. Terapija izbora je kalcij i.v., nakon toga nastaje brzo, makar i prolazno olakšanje. No, brzo treba dati anafilaktički serum koji je efikasan u svim stadijima, bilo da se da odmah ili nakon 24 sata nakon uboda. Prevencija se sastoji u mehanizaciji poljoprivrede, zaštitnoj odjeći i zdravstvenom prosvjećivanju. Ako postoji ikakva sumnja na ugriz crne udovice, odmah treba ugroženog uputiti u ambulantu hitne medicinske pomoći. 16 Legenda o nastanku pauka crne udovice Mlada lidijka Arahna tkala je predivna tkanja. U svojoj oholosti izazove na natjecanje božicu Atenu, zaštitnicu tkalja. Atena izveze veličanstvenih dvanaest olimpijskih bogova, a Arahna prikaz njihovih grijeha, ljubav sa smrtnicima. Razjarivši time božicu u očajanju se objesi. Atena je pretvori u pauka koji od tada vječno plete svoje tkanje. Arahna (grč. pauk)

17 ZMIJSKI UGRIZ I NJEGOVO LIJEČENJE Iako je u razvijenim zemljama Europe, Amerike, Azije, te u Australiji malo smrtnih slučajeva od ugriza zmija otrovnica, zmijski je ugriz još uvijek važan uzrok smrti u mnogim nerazvijenim zemljama. Ukupan broj ljudi koje ugrizu zmije (otrovnice i neotrovnice) prilično je velik. U SAD-u, primjerice, godišnji broj ugriza zmija je oko , ali samo mali postotak od ovog broja otpada na otrovnice. Osim mogućih fizioloških posljedica djelovanja zmijskog otrova, u ljudi je vrlo važan i psihološki učinak ugriza. Naime, u većine ljudi zmije izazivaju jake negativne osjećaje i strah tako da ugrizi neotrovnica kod njih mogu izazvati nepredvidive, ponekad histerične, reakcije. Mislili biste da se takve reakcije javljaju samo u ljudi koji se povremeno ili slučajno susreću sa zmijma. Međutim, psihološka su istraživanja pokazala da nepredvidive reakcije nisu nimalo rijetke među osobama koje su stalno u dodiru sa zmijama (primjerice, djelatnici u zoološkim vrtovima). Takvi su slučajevi dobro dokumentirani u medicinskoj literaturi. Tako je godine u časopisu Tropical and Geographical Medicine opisan slučaj histerične paralize nakon ugriza zmije. Dvadesetpetgodišnjak je pokušao samoubojstvo nakon ugriza čegrtuše koju je držao kao kućnog ljubimca. Nakon liječničke intervencije, čovjek je preživio, ali je bilo potrebno liječenje antiserumom te složen kirurški zahvat na podlaktici. Zmijski su otrovi složene mješavine biološki aktivnih tvari koje mogu paralizirati ili usmrtiti plijen. Otrov se, međutim, može koristiti i u samoobrani. Biokemijskom analizom zmijskih otrova utvrđeno je da oni sadrže brojne enzime. Do danas je utvrđeno najmanje 26 enzima od kojih su najvažniji proteolitički enzimi, hidrolaze argininskih estera, enzimi slični trombinu, kolagenaze, fosfolipaze, fosfoesteraze, acetilholin esteraze, ribonukleaze, deoksiribonukleaze, NAD nukleotidaze, laktat dehidrogenaze, L - aminoksidaze i adenozin trifosfataze. U otrovima se mogu naći i biološki aktivne tvari niske molekularne mase. One nemaju enzimsku aktivnost, ali je njihovo djelovanje u otrovu vrlo važno. Često su one odgovorne za toksično djelovanje otrova. Primjerice, čisti krotoksin izoliran iz otrova čegrtuša, ima 15 puta ječe toksično djelovanje nego sirovi otrov. On se sastoji od 18 aminokiselina, a denaturira hemoglobin, izaziva hemolizu, aktivira fibrinogen, oslobađa bradikinin, te izaziva poremećaje u disanju i smrt. U otrovima se mogu naći i tvari koje izazivaju grušanje krvi, ali i one koje sprečavaju grušanje. Pošto su otrovi proteinskog sastava, oni u ugrizenih mogu izazvati reakcije brze preosjetljivosti (tzv. anafilaktički šok). Međutim, ove su reakcije na zmijske otrove vrlo rijetke i javljaju se kod malog broja ugrizenih osoba. Podjela zmijskih otrova Više je podjela zmijskih otrova, ali je najčešća na hemotoksične i neurotoksične otrove. Hemotoksini izravno 17

18 razaraju tkivo na mjestu ugriza i dalje od njega, razaraju krvne stanice (eritrocite i leukocite), utječu na sustav grušanja krvi, a mogu oštetiti i srce, skeletne mišiće, bubrege i pluća. Neurotoksini ne izazivaju jaka razaranja tkiva, ali utječu na živčani sustav izazivajući ozbiljne promjene u osjetilnim i motoričkim sustavima, te ometaju ili potpuno zaustavljaju disanje i otkucaje srca. Često se čuje kako zmija ima hemotoksičan ili neurotoksičan otrov. Te tvrdnje nisu točne jer niti jedna zmija nema čisto hemotoksičan ili neurotoksičan otrov. Može se samo govoriti o količini pojedinih tvari koje prevladavaju u nekom otrovu. U otrovu ljutica prevladavaju uglavnom hemotoksične tvari, ali ima i neurotoksičnih. Isto tako, u otrovu zmija porodice Elapidae (guje) najzastupljenije su neurotoksične tvari, ali to ne znači da u otrovu nema i hemotoksina. Simptomi i posljedice djelovanja otrova Pojave znakova trovanja zmijskim otrovom, te razvoj kasnijih posljedica ovisi o velikom broju čimbenika: starosti i masi žrtve, mjestu i dubini ugriza, duljini trajanja ugriza (količini ubrizganog otrova), razini straha zmije, vrsti i veličini zmije, stanju otrovnog sustava zmije (otrovnih žlijezda i zuba), osjetljivosti osobe na otrov, patogenim mikroorganizmima prisutnim u ustima zmije u trenutku ugriza, te o brzini prve pomoći i kvaliteti kasnije medicinske obrade u zdravstvenoj ustanovi. Ugriz ljutice poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) često se može prepoznati po tragovima otrovnih zuba na mjestu ugriza. U većini slučajeva, u roku od deset minuta nakon ugriza, javlja se otok koji se širi od mjesta ugriza i može u roku od jednog sata, ako se ne započne liječenje, brzo zahvatiti čitav ugrizeni dio tijela (primjerice, ruku ili nogu). U mnogim slučajevima, uz otok javlja se i lokalno krvarenje u površinskom dijelu. Zbog otoka, koža je vrlo napeta, sjajna i osjetljiva na dodir. Limfni čvorovi u ugrizenom dijelu tijela ubrzo se povećaju i bolni su na dodir. U roku od tri sata nakon ugriza, na ugrizenom dijelu tijela, na površini kože ponekad se javljaju mjehuri ispunjeni seroznom tekućinom koja je, u nekim slučajevima, pomiješana s krvlju. Ovakav razvoj simptoma često prati jaka bol koja se sa ugrizenog dijela širi u ostale dijelove tijela. Od ostalih simptoma često se javljaju slabost, povraćanje, obilno znojenje, grčevi u crijevima, ponekad i gubitak svijesti. Neki se bolesnici žale i na utrnuće zahvaćenog dijela tijela odnosno na pojavu utrnuća usta ili usnica. Neke ljutice imaju u svojem otrovu i tvari koje sprečavaju grušanje krvi i izazivaju krvarenje iz sluznica. Simptomi djelovanja ovih tvari su opsežna unutrašnja i vanjska krvarenja. Osobito su značajna krvarenja iz sluznice usta. Simptomi ugriza kobre su lagani lokalni otok, i ponekad, bol koja se razvija desetak minuta nakon ugriza. Nakon ovih simptoma, javlja se slabost, umor, pojačano lučenje sline, otok kapaka, te pareza ličnih mišića, usnica jezika i ždrijela. Puls je oslabljen, krvni tlak nizak, a disanje otežano. Može se javiti i paraliza skeletnih mišića. Vid je jako oslabljen i javljaju se dvostruke slike. Ponekad se javlja i glavobolja. Često su i opsežna odumiranja tkiva (nekroze) na mjestu ugriza. Svi se simptomi brzo razvijaju tako da već nako 30 minuta može biti posve razvijena slika jakog trovanja. Većina tih simptoma 18

19 karakteristična je za trovanje otrovom u kojem prevladavaju neurotoksične tvari. Pojava nekroze upućuje da su u otrovu i hemotoksične tvari. Ugriz kraita izaziva iste simptome kao i ugriz kobre, ali nema nikakvog oticanja niti bola na mjestu ugriza. Nakon razvoja simptoma ugriza kobre ili kraita ubrzo se javlja opći šok, koma i prestanak disanja. Zato je, u slučajevima trovanja ovakvim otrovom, potrebno vrlo brzo reagirati. Za trovanje mambinim otrovom značajna je opća slabost, mučnina, povraćanje, slabljenje vida, pojačano lučenje sline, glavobolja i jaki bolovi u trbuhu. Nakon početnih simptoma, razvija se jaka hipotenzija i respiracijski šok. Nakon ugriza australskih otrovnica javlja se umor, mučnina i povraćanje, bolovi u trbuhu, glavobolja, otežan govor, opća slabost mišića i paraliza koja u nekim slučajevima može biti i trajna (primjerice, u slučaju ugriza taipana). Često se javlja i oštećenje mišićnih stanica, a u mokraći se pojavljuje hemoglobin. Za ugriz morskih zmija značajna je lagana bol u skeletnim mišićima, posebice u vratnim mišićima. Bol se pojačava kretnjama glave. Oticanje se uopće ne javlja. Oko usta se često javljaju trnci, a ona postaju suha. Ponekad se ugrizene osobe žale na bol pri gutanju. Zjenice su gotovo uvijek proširene. U slučajevima jakog trovanja javlja se respiracijski šok. Iako većina zmija iz porodice Colubridae nije otrovna, postoji nekoliko vrsta koje u stražnjem dijelu gornje čeljusti imaju užlijebljene zube. Ti su zubi povezani s posebnom žlijezdom (tzv. Duvernoyovom žlijezdom) koja proizvodi otrov. Većina ovih vrsta nije opasna za čovjeka, ali ugrizi nekih mogu izazvati za život opasna trovanja. Zmije iz porodice Colubridae za koje se zna da mogu biti opasne za čovjeka su boomslang (Diapholidus typus), ptičje zmije (Thelotornis kirtlandi i T. capensis), mangrovska zmija (Boiga dendrophila), Psammophylax rhombeatus i Rhabdophis tigrinus. Ugriz zmajura (Malpolon monspessulanus) koji živi i u nas može izazvati glavobolju, mučninu, povračanje i groznicu. Medjutim, ovi simptomi najčešće traju samo nekoliko sati nakon toga sljedi potpuni oporavak. Prva pomoć kod ugriza naših zmija otrovnica U nas najviše ugriza ima u proljeće i ljeto kada su zmije najaktivnije. Gotovo svi ugrizi potječu od riđovke ili poskoka. Loše pružena prva pomoć može samo pogoršati stanje ugrizene osobe. Ako je došlo do ugriza treba učiniti sljedeće : 1. Pričekati nekoliko minuta. Ako nakon 5-10 minuta ne dolazi do oticanja ugrizenog mjesta, onda nije došlo do trovanja. Moguće je da zmija nije otrovnica ili da zmija otrovnica nije ubrizgala otrov u ranu. 2. Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni su slučajevi gotovo nepoznati ako se liječenju pristupi u roku od 6 do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni slučajevi izazvani znijskim ugrizom toliko su rijetki da u krajevima gdje je poskok česta životinja više ljudi pogine od elementarnih nepogoda (potresa, poplava) nego od ugriza. 3. Imobilizirati ugrizeni dio tijela. Nogu ili ruku treba omotati čitavom duljinom (ne prečvrsto) do dolaska u bolnicu. 19

20 4. Ne loviti zmiju. Rezultat lova su najčešće dodatni ugrizi. 5. Što prije odvesti ugroženog u bolnicu. Tijekom transporta ugrizeni dio tijela što manje micati jer se pomicanjem otrov brže širi. Ako dođe do povraćanja, okrenuti ugrizenog u bočni položaj. Napomena Često se predlaže ranu zarezati i isisati što je više moguće otrova. To može raditi samo stručna osoba jer rezanje rane pojačava krvarenje, a ako se, primjerice, koriste nesterilni noževi, britvice i sl., onda može doći i do infekcije rane. Neki autori predlažu stavljanje poveza kako bi se spriječilo širenje otrova. Takav povez mora biti dovoljno čvrst da uspori širenje otrova a da ne ometa krvotok. Pošto je neiskusnom čovjeku vrlo teško odrediti što je to dovoljno jako da zaustavi otrov, a dovoljno slabo da ne zaustavlja krvotok, ne preporučuje se samostalno stavljanje poveza. Čvrsto stegnuti povezi mogu znatno pogoršati stanje ugrizenog dijela tijela i izazvati gangrenu. Najvažnije: Iako se zmijski antiserum može kupiti u ljekarnama, nikada ga ne ubrizgavajte sami sebi ili drugoj osobi bez liječničkog nadzora. U osoba osjetljivih na serum razvije se reakcija brze preosjetljivosti (anafilaktički šok) koja može biti smrtonosna ako se njeni simptomi odmah ne ublaže. Prema tome, ubrizgavanje antiseruma ( protuotrova ) bez liječničkog nadzora može biti opasnije od samih simptoma trovanja. Zmijski je antiserum medicinski pripravak koji se može dati samo u bolnici pod strogim liječničkim nadzorom. * srce.hr/botanic/cisb/doc/fauna/zmije/ugriz.htm 20

21 ŽARNJACI Žarnjaci ili mješanci (Coelenterata, Cnidaria) skupina su morskih životinja kojima mješinasto tijelo čini jedna tjelesna šupljina s jednim otvorom oko kojeg se nalaze lovke koje laganim titranjem pokreću struju vode u smjeru otvora. Broj lovki je uvijek paran, višekratnik od 4, 6, a na njima se nalaze mnogobrojni žarnjaci. Žarnjaci se dijele u tri razreda: koralje (Anthozoa), režnjake ili prave meduze (Scyphozoa), i vodenpolipe ili obrubnjake (Hydrozoa). Kod nas su najvažniji razred koralja, u kojemu su vlasulje ili moruzgve, te razred pravih meduza. Iz razreda koralja najpoznatije vrste koje žive u Jadranu su: crvena vlasulja (Actinia equina), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata) i plaštena moruzgva (Adamsia palliata). Od meduza kod nas su učestale: uhati klobuk (Aurelia aurita), morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i morska pluća (Rhizostoma pulmo). Otrov što se nalazi u mjehurastim žarnicama izbacuje se kroz duguljastu cjevčicu ako je podražen osjetni produžetak. Najčešće pogođene osobe su plivači i turisti kod kojih je uglavnom riječ o slučajnom kontaktu i ribari kod kojih ubodi žarnjaka mogu biti i profesionalna ozljeda. Simptomatologija može kod uboda žarnjaka varirati od lagane lokalne, do teške opće kod preosjetljivosti (alergije) na sastojke otrova. Obično se javi crvenilo i oteklina na mjestu uboda praćena jakom boli, a nakon kratkog vremena javlja se uzdignuta blijeda papula, najčešće kao vjerni otisak kontakta s lovkom. Mogu nastati mjehuri, kraste i ožiljci, a kao dugotrajne posljedice česte su promjene boje kože. Kod slučajeva preosjetljivosti ili kod mnogostrukih uboda mogu se javiti opći simptomi, kao što su: suzenje, vrtoglavica, pospanost, grčevi mišića, povraćanje, a može se završiti i smrtno ili zbog prestanka disanja i šoka ili pak zbog utapanja. Kod pružanja prve pomoći vrlo je važno isprati mjesto uboda morskom vodom kako bi se odstranile preostale žarnice. Nikako ne ispirati običnom vodom jer se zaostale žarnice mogu aktivirati. Nakon ispiranja morskom vodom potrebno je mjesto uboda politi alkoholom ili vinskim octom koji će preostale aktivne žarnice fiksirati. Mjesto na kraju premazati kortikosteroidnom i antihistaminskom mašću. Jako izraženi opći simptomi zahtijevaju hospitalizaciju i adgovarajuću terapiju. * medicina. hr/clanci/zarnjaci.htm 21

22 OPREZNO S UVA, UVB I UVC ZRAKAMA K. Kostović* Posljednjih dvadesetak godina, zbog promjene načina života i pomodnosti, ljudi se produljeno izlažu ultraljubičastim (UV) zrakama, bilo da je riječ o prirodnom sunčanju ili izlaganju umjetnim izvorima UV zračenja (solarij). Tamni ten postao je dio prestiža te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme. Nasuprot tomu, zbog oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, sve više štetnih UV zraka dopire do površine Zemlje. Znanstvenici su utvrdili da se u Hrvatskoj ozonski sloj smanji svakog desetljeća za 10%, što dovodi do petpostotnog povećanja UV zračenja koje dopire do Zemljine površine. Ti su razlozi prouzročili porast oštećenja kože koji se očituju kao fotostarenje kože ili rak kože. Sunce je prirodni izvor UV zračenja. Takvom zračenju izložene su osobe koje rade na otvorenome (građevinski radnici, poljoprivrednici, i dr.) te ostali za vrijeme godišnjeg odmora ili rekreacijskih aktivnosti. Osim sunca, danas postoje umjetni izvori UV zraka: solariji koji se primjenjuju u kozmetici te fototerapijski uređaji u dermatološkim klinikama kojima se djeluje u liječenje nekih dermatoloških bolesti. Sunčevo ultraljubičasto svjetlo Od ukupnog sunčeva zračenja, 50% čini vidljivi dio sunčevog spektra (400 do 800 nm), infracrveni dio spektra čini 40% (800 do 2500 nm), a samo 10% sunčeva spektra čini ultraljubičasto (UV) zračenje (100 do 400 nm). No upravo taj, najmanji dio sunčeva spektra, biološki je najaktivniji te je odgovoran za akutna i kronična oštećenja kože. Intezitet UV zračenja ovisi o geografskoj širini, nadmorskoj visini, godišnjem dobu i dijelu dana. Sunčevo UV zračenje je energija koju Sunce otpušta i transportira u obliku čestica tzv. fotona. Oštećenje kože nastaje upravo zbog raspršivanja fotona u sve slojeve kože. Spektar UV zračenja dijeli se u tri područja: UVC 100 do 280 nm, UVB 280 do 320 nm, UVA 320 do 400nm. UVC zrake ne dopiru do Zemljine površine, već se apsorbiraju u ozonskome omotaču Zemlje. Zbog zabrinjavajućih oštećenja ozonskog omotača, pojavio se strah od pojačanog propuštanja opasnih UVC zraka. One mogu uzrokovati nastanak eritema (crvenila) kože te mogu prouzročiti iritacije sluznice oka (konjuktive), kao i oštećenje rožnice oka. UVB zrake dopiru do Zemljine površine; ne prolaze kroz prozorsko staklo, no prolaze kroz vodu. Na koži uzrokuju eritem (crvenilo kože) i to 12 do 24 sata nakon što je koža obasjana; poslije 48 do 72 sata počinje tamnjeti. Te zrake izazivaju opekline na koži, ubrza- * Dr. sc., Krešimir Kostović, specijalist dermatovenerolog, Klinika za kožne i spolne bolesti, KBC Zagreb 22

23 vaju starenje kože, a smatraju se i najodgovornijima za nastanak karcinoma kože. UVA zrake na Zemljinu površinu dopiru u malim kolićinama. U malim dozama ne uzrokuju eritem na koži, no u većim dozama uzrokuju eritem i takozvanu neposrednu pigmentaciju koja se razvija kratko vrijeme nakon UVA zračenja. UVA zrake prodiru kroz prozorsko staklo; prodiru dublje u kožu i odgovorne su za ubrzano starenje kože. Fototerapija Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća počela je proizvodnja umjetnih izvora UV svjetla budući da je dokazano kako je taj dio elektromagnetskog zračenja biološki najaktivniji. Proizvedeni su izvori UV svjetla koji emitiraju željene valne duljine: u terapiji kožnih bolesti primjenjuje se UVB svjetlo valne duljine oko 311 nm. Primjenjuje se, također, i UVA svjetlo u obliku PUVA terapije. Moderne fototerapijske jedinice imaju mogućnost emitiranja ili samo UVA svjetla ili samo UVB svjetla, ili istodobnog emitiranja kombiniranog UVA i UVB zračenja. UVB terapija UVB terapija provodi se u posebnim kabinama, obloženim fluorescentnim svjetiljkama. Doza UVB zračenja mjeri se fotometrom ugrađenim u uređaj. Na temelju željene doze UVB zračenja, uređaj izračunava potrebno vrijeme izloženosti UVB zračenju; može se provesti obasjavanje cijelog tijela ili obasjavanje dijelova tijela, ovisno o naravi bolesti. Tijekom fototerapije potrebno je oči bolesnika zaštititi tamnim naočalama (kako bi se izbjegla iritacija očiju te upala rožnice i očne spojnice). Ako promjene vezane za bolest nisu vidljive na licu, najbolje je u cijelosti zaštititi ga pokrivalom. Osobito je važno prije početka fototerapije bolesnika pitati o reakciji kože na sunčevo svjetlo te procijeniti tip kože jer o tome ovisi početna doza UVB zračenja. Također, treba doznati prima li bolesnik neke lijekove koji mogu uzrokovati fototoksične ili fotoalergijske reakcije na koži. UVB terapija primjenjuje se u liječenju psorijaze, bolesti iz skupine parapsorijaze, atopijskog dermatitisa (neurodermitisa), vitiliga, lihen ruber, itd PUVA terapija PUVA terapija sastoji se od primjene fotosenzibilizirajućih tvari, tzv. psoralena (P), i UVA zračenja. Psoraleni pojačavaju osjetljivost kože na UVA zračenje. Mogu se primjenjivati u obliku tableta ili kapsula, kupki ili krema te otopina. Kao i prilikom UVB terapije, treba odrediti tip kože bolesnika te ga pitati o lijekovima koje uzima, a kod primjene psoralena u obliku tableta osobito je važno upozoriti bolesnika o jačoj osjetljivosti na sunčevo svjetlo čak 24 sata nakon terapije. Obvezno je nošenje zaštitnih naočala tijekom terapije. PUVA terapija se koristi za liječenje težih oblika psorijaze, ranih oblika nekih kožnih limfoma, atopijskog dermatitisa, vitiliga, lihen rubera, sklerodermije (kod te bolesti koriste se isključivo PUVA kupke) te profilaktičko (preventivno) obasjavanje kod polimorfne svjetlosne reakcije. 23

24 Solariji Prvi moderni solariji u kozmetičkim salonima pojavili su se u drugoj polovici sedamdesetih godina. Broj solarija u svijetu rastao je iz godine u godinu, a posljednjih 15-ak godina taj trend nalazimo i u Hrvatskoj. Tako, primjerice, u SAD-u više od 28 milijuna stanovnika povremeno ili stalno koristi solarije. Kozmetički saloni promoviraju sigurno tamnjenje jer svjetiljke u salarijima emitiraju samo UVA svjetlo. Međutim, uz UVA svetlo, ove svjetiljke emitiraju i manji postotak UVB zraka koje su najodgovornije za nastanak karcinoma kože (prema nekim istraživanjima od 0,5 do 9,5%). Nadalje, UVA zrake nisu neopasne. Procjenjuje se kako UVA zrake uzrokuju oko 10 do 20% karcinogenosti sunčevih UV zraka, a doze UVA zraka emitirane u solarijima su dva do tri puta veće nego kod sunčeva svjetla. Kao što je već navedeno, UVA zrake prodiru u kožu dublje nego UVB zrake te su najodgovornije za fotostarenje kože. Čest problem solarija kod nas jesu zastarjeli uređaji i neredovite kontrole svjetiljki fotometrijskim uređajima. Osim toga, često se vrijeme pojedinog tretmana u solariju određuje bez točne procjene tipa kože, ne pridaje se pažnja mogućnosti nastanka fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija kao posljedica međudjelovanja UVA svjetla i lijeka te o bolestima koje se pogoršavaju pod utjecajem UV svjetla (npr. rosacea ili sistemski lupus erythematosus). Kliničke studije pokazale su da se jače ili blaže opekline javljaju kod otprilike petine osoba koje odlaze u solarije. Zdravstveno je prihvatljiv jedino sezonski odlazak u solarij prije intenzivnog sunčanja kao prevencija od sunčevih opeklina, i to otprilike šest do osam odlazaka u solarij tijekom tri do četiri tjedna. Cjelogodišnja je navika odlaska u solarij štetna jer ubrzava starenje kože i povećava rizik nastanka karcinoma kože. Tipovi kože prema osjetljivosti na UV zrake Prema odgovoru kože nakon 30 minuta izlaganja sunčevu svjetlu tijekom ljeta, razlikujemo 6 tipova kože: I. tip IV. tip Uvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacija Opekline su vrlo rijetke, a (izrazito svjetlopute osobe s crvenom ili plavom pigmentacija osobito jaka kosom, sunčevim pjegama i plavim očima) II. tip Obično se pojave opekline, katkad pigmentacija III. tip Opekline se pojavljuju ponekad, pigmentacija uvijek V. tip Izrazito tamnopute osobe (npr. Meksikanci, Indijanci) VI. tip Crnci 24

25 Procjenjuje se kako UVA zrake pridonose oko 10 do 20 % karcinogenosti sunčevih UV zraka, a doze UVA zraka emitirane u solarijima su 2 do 3 puta veće nego kod sunčeva svjetla. Dugotrajne posljedice prekomjernog izlaganja suncu Dugotrajno, prekomjerno izlaganje UV zrakama dovodi do fotostarenja (engl. photoageing) ili prijevremenoga starenja kože. Tipično je da, u odnosu na dob osobe, koža na izloženim područjima izgleda starije. Fotostarenje se očituje naboranom, suhom, stanjenom, žućkastom kožom, zatim neravnomjernom smećkastom pigmentacijom i proširenim kapilarama. Naime, UV zrake (primarno UVA) prodiru u dublje dijelove kože i oštećuju strukturu kolagenih i elastičnih vlakana: zbog njihova oštećenja dolazi do gubitka gipkosti i elastičnosti kože te sposobnosti vezanja vlage, uz postupno razvijanje naborane, suhe kože. Zbog različitih oštećenja na razini DNA kao posljedica dugotrajnog, kumulativnog izlaganja UV svjetlu mogu nastati prekanceroze (promjene koje prethode nastanku raka kože) i karcinomi kože. Najčešća prekanceroza jest aktinička keratoza što može prijeći u spinocelularni karcinom. Te se promjene najčešće javljaju na licu, nosu, uškama i šakama, dakle područjima izravno izloženim suncu. Upravo se ova vrsta raka kože izravno povezuje sa sunčevim UV zrakama, a najčešće oboljevaju svjetlopute osobe (tip kože I. i II.) koje rade na otvorenom (građevinski radnici, poljoprivrednici, ribari). Druga vrsta raka kože je bazocelularni karcinom koji se javlja na prethodno nepromijenjenoj koži. Najčešće se opaža na licu, ali se može javiti i na drugim područjima. Obje vrste karcinoma kože u početku se očituju kao čvorić boje normalne kože koji se postupno povećava ili kao erozija (ranica) koja ne cijeli i traje više mjeseci. Najopasnija vrsta raka kože je maligni melanom koji se može razviti iz pigmentiranih madeža, ali se može javiti i na prethodno nepromijenjenoj koži. Svaka promjena boje madeža, naglo povećanje, uzdignuće madeža ili neravnomjerna pigmentacija zahtijeva odlazak dermatologu. Rizik nastanka malignoga melanoma u posljednja se dva desetljeća udvostručio, a sve se češće javlja i u mlađim dobnim skupinama (za razliku od ranije navedenih karcinoma). Za nastanak melanoma osobito je opasno izlaganje UV zrakama i sunčane opekline u ranom djetinjstvu. Uz suglasnost autora i uredništva časopisa Zdrav život preneseno iz, broj 23/

26 26 PRESLIKA AMBROZIJE

27 POŠAST ZVANA AMBROZIJA O alergijama općenito, osobito alergiji na pelud ambrozije dosta smo pisali i sigurno je većina upoznana s problemima koji pritom nastaju. S obzirom da je broj oboljelih u stalnom porastu i predstavlja veliki zdravstveni i gospodarski problem, neke spoznaje korisno je ponoviti. Repetitio est mater studiorum Preporuke provjerite ima li u vašoj okolici ambrozije upoznajte članove obitelji, prijatelje i susjede s problemima koje izaziva pelud ambrozije sudjelujte u svim aktivnostima uklanjanja korova ambrozije, priključite se preventivnim akcijama, obavijestite mjerodavne o mjestu gdje raste ambrozija redovito plijevite mlade biljke u proljeće, okopavajte posađene kulture, učestalo kosite travnjake i neobrađene površine, redovito rabite herbicide (uz savjet stručnjaka) ako ste alergični pri radu u vrtu stavite zaštitne rukavice kako bi izbjegli kontaktni dermatitis za vrijeme sezone cvatnje ambrozije držite zatvorene prozore stana, a isto tako prozore automobila tijekom putovanja izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija od 5 do 10 sati kada je koncentracija peluda najviša planirajte ugradnju klima uređaja jer oni smanjuju količinu peluda za 90 posto ne sušite odjeću izvan kuće jer će tako prikupiti jako opasan pelud posavjetujte se sa stručnjakom koje kulture uzgajati u vlastitom vrtu i okućnici nosite masku prilikom izlaska iz kuće akoje to nužno za vrijeme suhih i vjetrovitih dana boravak u prirodi planirajte za poslijepodnevne sate i predvečer izbjegavajte boravak izvan kuće ili stana za vrijeme suhih i vjetrovitih dana slobodno vrijeme provodite što je moguće češće na planinama iznad 1000 m/ nm, jer nema onečišćenja niti cvatnje perite kosu svaku večer, peludna zrnca skupljaju se na vlasima kose, perite ruke koristite kvalitetne hipoalergijske kozmetičke proizvode i sredstva za sunčanje izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije izbjegavajte namirnice koje izazivaju sličnu alergijsku reakciju, a to su u slučaju ambrozije lubenice, dinje, banane i kamilica redovito pratite bioprognozu proučite peludni kalendar za određeno klimatsko i vegetacijsko područje koristite podatke alergijskog semafora odaberite pravilnu i redovitu farmakoterapiju Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb 27

28 28 REKLAMA OTOSAN (film)

29 REKLAMA NATURPRODUKT (MASLINA) (film) 29

30 30

31 USUSRET 50. GODIŠNJICI POSTOJANJA I NEPREKIDNOG DJELOVANJA HDFT-a PULA U prošlim brojevima našeg časopisa najavljivali smo početak priprema obilježavanja 50. obljetnice našeg neprekidnog rada. Kao što smo vas obavijestili, za mjesto održavanja odabrali smo nakon 16. godina grad Pulu, koja se smatra glavnim gradom istarskog turizma u povijesnom, kulturnom i tradicijskom smislu te obiluje brojnim prirodnim ljepotama. Nekoliko kilometara od povijesnog centra Pule nalazi se Turistički centar Verudela gdje je smješten hotel HISTRIA u kojem ćemo proslaviti naš jubilej. Vrijeme je brzih promjena i u farmaceutskoj djelatnosti te se kao priprema za integraciju što nas očekuje nameće potreba da i prilikom obilježavanja našeg velikog jubileja organiziramo i stručno-edukativni dio. To je najbolji način da doznamo kamo ide ljekarnička djelatnost i naše zvanje unutar struke. Kao aktivni sudonici farmaceutske struke ponosni smo što ćemo našu obljetnicu obilježiti u godini kada se obilježava 735. godina prvog pisanog traga ljekarne u našim krajevima, ljekarne u Trogiru, kao i 85. godišnjice postojanja farmaceutske industrije u Hrvatskoj. To je prilika da se nakon sudjelovanja u stručnom dijelu te svečanom obilježavanju 50. obljetnice družimo sa svojim kolegama. Posebno nam je drago da će se na ovoj manifestaciji ponovno nakon deset godina okupiti naši osnivači. ORGANIZACIJSKA SHEMA UBI CONCORDIA, IBI VICTORIA! POČASNI POKROVITELJ PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE GOSPODIN STJEPAN MESIĆ ORGANIZATOR HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA PUTEM ORGANIZACIJSKOG ODBORA RADNA TIJELA Počasni odbor Matko BOLANČA, dr. med., Silva CVEK, prof. dr. Igor FRANCETIĆ, Darinka FRANOLIĆ KRULC, Zvonimir FRANJČEC, prof. dr. Zdenka KALOĐERA, mr. sc. Damir KUŠTRAK, Alenka LUBINA, Nevenka MIKOČEVIĆ, Marcela 31

32 MILOVAC, Drago MOČAN, Ivo POROPAT, doc. dr. Dragan PRIMORAC, Marin RADIĆEV, Andrija SRŠA i Božidar TOMAŠIĆ. Očekujemo potvrdu Ministra zdravstva. Organizacijski odbor Objavljena imena u našem časopisu Farmaceutski tehničar br. 32. Prijevoz i smještaj organizira putnička agencija PENTA Zagreb. PROGRAM OBILJEŽAVANJA SVEČANI SABOR HDFT-a SIMPOZIJ FARMACEUTSKI TEHNIČAR U EUROPSKOJ ZAJEDNICI (djelokrug rada i školovanje) SEMINAR SAMOLIJEČENJE SKUPŠTINA HDFT-a OPĆE OBAVIJESTI Prijava sudjelovanja Svi farmaceutski tehničari te drugi sudionici dobit će predprogram i obrazac za prijavu sudjelovanja s dokazom o uplaćenoj kotizaciji tijekom studenog a prijava će se morati dostaviti Turističkoj agenciji PENTA najkasnije do 4. veljače Kotizacija Kotizacija će se moći uplatiti osobno u agenciji, virmanskom uplatnicom ili osobno na mjestu obilježavanja. Visina kotizacije bit će objavljena u predprogramu, a bit će različita u odnosu na vrijeme uplate. Članovi društva koji podmire svoju članarinu u roku imat će nižu kotizaciju. Krajnji rok za uplatu najpovoljnije kotizacije je 27. siječnja Dolazak i odlazak Turistička agencija PENTA organizirat će prijevoz za sudionike sabora autobusima s polascima iz Osijeka, Splita i Zagreba, a prema zanimanju i iz Rijeke. (najmanji broj putnika 40). Cijena će biti objavljena u predprogramu. Dolazak sudionika očekuje se u četvrtak 23. ožujka tijekom kasnih večernjih / noćnih sati. Registracija sudionika Registracija sudionika uz dodatne obavijesti odvijat će se uz recepciju hotela HISTRIA prilikom dolaska. Bedževi Prigodom registracije svaki sudionik uz materjale sabora dobiva bedž koji treba nositi u prostorijama održavanja sabora, jer bez bedža neće biti moguća nazoćnost u hotelu HISTRIA. 32

33 Osiguranje Organizacijski odbor ne preuzima odgovornost za slučaj pretrpljenih ozljeda, gubitaka ili moguće štete za sudionike. Završna večera Završna večera svih sudionika bit će u subotu 25. ožujka u hotelu HISTRIA. Izložba i promidžba U okviru sabora bit će organizirana farmaceutska izložba kao i kratka edukativnopromidžbena predavanja. Moguće je i oglašavanje u knjizi stručnih radova prezentiranih u okviru sabora. Obavijesti:Nada Vraneković 01/ , Božidar Tomašić 01/ SHEMA OKVIRNOG PROGRAMA Četvrtak Petak Subota Nedjelja poslijepodne večer noć dolazak sudionika, smještaj, akreditacija prijepodne dolazak sudionika, smještaj, akreditacija Skupština HDFT a poslijepodne Svečano otvaranje Sabora Simpozij farmaceutski tehničar u Europskoj zajednici Seminar samoliječenje prijepodne Seminar samoliječenje Stručno promotivna predavanja Obilazak grada izlet poslijepodne navečer Podjela nagrada HDFT-a Svečana večera Odlazak kućama prijepodne 33

34 Monografija Želja nam je da ovu značajnu obljetnicu obilježimo svečano i trajno tiskanjem monografije da se odužimo osnivačima i svim farmaceutskim tehničarima koji su svojim entuzijazmom i aktivnim radom omogućili da društvo opstane sve te godine. Željeli bismo da monografija ima sljedeći sadržaj: općenito o društvu Razvoj društva od početka rada u USMERAH-u, organizacijske promjene u ustroju tijekom pedest godina, podružnice u svim većim mjestima, osnivanje Društva u regijama i Saveza društava , jedinstveno društvo s podružnicama bez pravnog statusa Školovanje Djelatnost društva, promjena naziva zvanja Suradnja s drugima i nazočnost manifestacijama u organizaciji drugih Stručni i društveni rad u podružnicama. edukacija Trajna edukacija završenih tehničara, organizacija na razini društva i podružnica. Kronološkim redom nabrojiti sve naše članove koji su prezentirali stručne teme od I. kongresa u Crikvenici. Objaviti naslove i sažetke s podacima o autoru. Seminar iz kozmetike, seminar iz farmakologije, seminar serumi i vaccine - njihov značaj. Tečaj iz Farmakopeje. izdavačka djelatnost Od prvog broja Biltena do zadnjeg broja Farmaceutskog tehničara, glavne teme pojedinih brojeva, urednici i uredništva, preslike pojedinih brojeva gdje dolazi do promjena. tko je tko u društvu Prema zapisnicima iz arhive i materijala objavljenih u časopisima kao i prema sjećanjima starijih članova pronaći sva imena i doći do njihovih fotografija te opisati njihove podatke. Kako bi što vjerodostojnije ispunili postavljenu zadaću potrebna nam je i vaša suradnja, na koju smo pozvali sve članove u prošlom broju. Izrada monografije zahtjevan je posao, stoga se p o n o v n o obraćamo svim članovima u društvu koji aktivno sudjeluju ili su sudjelovali u radu tijela društva ili u podružnicama, te ih molimo da prikupe podatke i fotografije iz svojih arhiva ili svojih sjećanja o cjelokupnom radu društva i radu pojedinaca te i onih koji danas nisu više među nama. Do sada smo dobili samo tri životopisa, a prema našim podacima u radu od osnivanja do godine (do sada obrađena arhiva) sudjelovalo je više od sto članova društva. Kako bismo olakšali prikupljanje i obradu podataka donosimo pitanja kako biste nam dostavili svoje osobne podatke, odnosno osoba za koje znate ili mislite da su sudjelovali u radu od do danas: 34

35 Ime i prezime (djevojačko prezime) Mjesto, godina i datum rođenja Završena srednja škola (kada, koja, gdje) Radna mjesta (nabrojiti sve promjene ustanova i tvrtki te radna mjesta) Članstvo u HDFT-a ( od kada, koja podružnica, datum prestanka ako niste više član) Dužnosti u HDFT-a (navesti koje, od kada do kada u tijelima društva i podružnicekoje) Sudjelovanje na stručnim skupovima kao organizator, sa stručnim radom ili kao sudionik Popis radova, sažetak do 80 riječi (navesti na kojem skupu) Sudjelovanje u Domovinskom ratu (kratki ratni put) Drugi značajni podaci važni za djelovanje HDFT-a Priložiti noviju fotografiju ( kao za osobnu ispravu) Vaše podatke molimo da dostavite najkasnije do 1. rujna na adresu društva: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara - za monografiju Zagreb, Capraška 1 (Medika) Napomena: Sve dokumente i slike iz vaše arhive vraćamo nakon tiskanja monografije. Osobne kontakte možete ostvariti na telefone 01/ ili GSM Sana Schiller te 01/ ili GSM Božidar Tomašić Organizacijski odbor 35

36 IZ RADA DRUŠTVA RAZGOVOR U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI U petak 20. svibnja predstavnici HDFT-a primljeni su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na sastanku za koji je termin odredio doc.dr. Renato Mitermayer, pomoćnik ministra za stručno-medicinske poslove. HDFT su predstavljale Marija Žužak, predsjednica Stručnog odbora, i Mira Grubišić, članica Stručnog odbora, a iz ministarstva su bile nazočne Tihomira Ivanda i Marija Pećanec. Očekivali smo i nazočnost doc. dr. Mitermayera, no njega je ispričala tajnica, jer je morao žurno otići na drugi sastanak. Za ovaj razgovor smo se pripremili vrlo sistematično jer smo došli govoriti u ime svih naših kolega, posebno onih koji rade u područjima gdje ima više gospodarskih teškoća. Prvo smo postavili pitanje odziva ministra na naš sabor u svojstvu člana Počasnog odbora, zatim predavača i predavanja za stručni skup u Puli uz zamolbu da to bude osoba koja će biti kompetentna odgovarati na pitanja prilikom rasprava. Ocijenili smo da bi bilo korisno da predstavnici ministarstva budu upoznani s našim pitanjima iz područja zakonodavstva radi fokusiranog razgovora, te smo ih dali u ovom obliku našim sugovornicama. PROBLEMI KOJI TIŠTE FARMACEUTSKE TEHNIČARE U HRVATSKOJ Došli smo puni povjerenja u mogućnost pronalaženje rješenja po principu dobro za svakoga. Prije ovog razgovora želimo biti sigurni da Vi razumijete naše potrebe i brige. U ovom trenutku smo suočeni s brojnim nepoznanicama glede statusnih pitanja. Isto tako da mi razumijemo Vaše stajalište glede uloge i zadaće farmaceutskog tehničara u sustavu zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. I. Polazište : Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1994.godine regulira: pripravnički staž u javnoj ljekarni (7 mjeseci - ljekarna, 4 mjeseca - galenski laboratorij, 1 mjesec analitički laboratorij). - stručni ispit i djelokrug rada (proizlazi iz čl. 64 i 67 te 103 i 104) - poznavanje prostorija i opreme ljekarne te zakonskih propisa koji reguliraju ljekarničku djelatnost - poznavanje organizacije rada u ljekarni, dužnosti i odgovornosti zdravstvenih djelatnika - osnovna načela ljekarničke deontologije i etike 36

37 - poznavanje stručnih knjiga u ljekarni - poznavanje zakonskih propisa koji reguliraju stavljanje lijekova u promet - poznavanje smjernica dobre ljekarničke prakse - poznavanje skupina lijekova i njihovih farmaceutskih oblika - znanje o čuvanju, skladištenju, defektiranju, preuzimanju, kontroli rokova - znanje o lijekovima koji se mogu izdati bez recepta - poznavanje pomoćnih ljekovitih sredstava, dječje hrane, dijetetskih proizvoda, te proizvoda koji su propisani zakonom, a predmet su poslovanja ljekarne - izrada magistralnih pripravaka (izuzev onih koji sadrže supstancije jakog i vrlo jakog djelovanja), izbor ambalaže, vođenje laboratorijskog dnevnika - administrativni poslovi: razvrstavanje recepata, obrada recepata, obrada dostavnica i izdatnica - poznavanje kompjuterske obrade podataka Iz toga proizlazi točan opis zvanja, naša uloga i mjesto u sustavu zdravstva, u skladu s obrazovanjem, pozitivnom praksom i zakonskim normama. Farmaceutski je tehničar zdravstveni stručni radnik, srednje stručne spreme, koji je u sustavu klasičnog obrazovanja, nakon obavljenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita, osposobljen za samostalno obnašanje ljekarničke djelatnosti iz područja: - vođenja drogerija ili specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima što se izdaju bez liječničkog recepta za koje ministar zdravstva prilikom izdavanja odobrenja za stavljanje lijekova u promet odobri izdavanje izvan ljekarni - opskrbe medicinskim proizvodima, pomoćnim sredstvima u liječenju i homeopatskim proizvodima - opskrbe dječjom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima - opskrbe kozmetičkim i drugim zaštitnim sredstvima - savjetovanju u vezi s primjenom OTC lijekova, medicinskih proizvoda, pomoćnih sredstava i homeopatskih proizvoda uz obvezu permanentne edukacije II. Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN 121/03 čl.47 st.2 i 143 st. 3 Zakon o ljekarništvu - NN 121/03 čl.11 i čl.12 Ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik (objavljeno u Narodnim novinama br.90 od 2.srpnja 2004.) PRAVILNIK o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti - NN 90/04 čl.17 - definira TIM u ljekarni za 8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar RAVNOPRAVAN SMO DIO TIMA, A KAD SE RAZGOVARA O PROBLE- MIMA STRUKE NE POZIVA SE NA DOGOVOR FARMACEUTSKE TEHNI- ČARE!? U zemljama EU primjenjuje se omjer 1 : 2-4 u korist tehničara. 37

38 III. Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima objavljen u NN br.143/98 koji je člancima regulirao da farmaceutski tehničar može samostalno voditi drogeriju. Pravilnik o specijaliziranim prodavaonicama, objavljenim u NN br. 29/05, (donesen temeljem Zakona NN 121/03 ; 177/04) Čl.5 točka1 (Osim općih uvjeta propisanih za trgovinu na malo, specijalizirana prodavaonica mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete: 1. Imati zaposlenu odgovornu osobu - magistra farmacije s položenim državnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva) i čl.12 (Drogerije kojima je dana dozvola za obavljanje prometa na malo lijekovima i medicinskim proizvodima u skladu s čl.47 pravilnika - NN 143/98, obavezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovog pravilnika u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika) stavlja van snage trenutačno vrijedeći pravilnik - NN br.143/98 koji je bio suglasan sa čl. 50 navedenog zakona. (Članak 50 glasi: Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici za promet na malo lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi u zahtjevu nisu točni te ako nositelj dozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvola dana). OBRAZLOŽENJE: Čl. 50 tako štiti prava stečena ulaganjem kapitala i osigurava poslovanje pod uvjetima koji su važili u trenutku dobivanja dozvole. Čl.12 nasrće na jednu od važnijih stečevina pravnog poretka: zabranu retroaktivnog djelovanja propisa. Spomenuti članci 5 i 12 suprotstavljaju se Ustavu Republike Hrvatske koji kaže: čl. 49 Ustava: poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. IV.Pravilnik o dobroj praksi i uvjetima za davanje dozvole za promet medicinskim proizvodima - NN broj 54/05 kojim se malim specijaliziranim prodavaonicama nameću isti standardi kao veledrogerijama. V. Posebno poglavlje predstavlja dioba vlasništva nastalog temeljem izdvajanja iz dohotka svih zaposlenih u ljekarnama (nas zanimaju farmaceutski tehničari) koji su tijekom proteklih 40 godina stvarali materijalna dobra u socijalističkom sustavu, a u novom ekonomskom poretku im je jednostavno izbrisano priznavanje prava vlasništva nad nekretninama. 38

39 Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN br.75/93 ;11/94 ; 55/96 i Pravilnici o zakupu - NN br.6/96; 28/97 i 1/98 (Zakon o ljekarništvu u članku 13 imenuje VODITELJA, a u člancima 14 do 17 DOKIDA pravo na participiranje u VLASNIŠTVU, kao da VODITI i IMATI znače isto pred zakonom.) - Nadriljekarnici imaju svoje prodavaonice čajevima i napitcima (po nekom trgovačkom zakonu) - stavljeni ispred farmaceutskog tehničara s položenim stručnim ispitom - rengen - tehničari imaju prodavaonice pomoćnim ljekovitim sredstvima - stomatološki tehničari imaju svoje laboratorije i prodavaonice medicinskom opremom - medicinski tehničari samostalno pružaju kućnu njegu - srednji fizioterapeuti imaju svoje salone za oblikovanje tijela - trgovci imaju prodavaonice zdrave hrane - kuhari imaju bistroe sa zdravom hranom - farmaceutski tehničari ne smiju imati ništa (?!), dok se istodobnu na planu srednješkolskog obrazovanja događa HIPERPRODUKCIJA FARMACEUT- SKIH TEHNIČARA KOJI ČEKAJU NA BURZI! Što je to održivi razvoj unutar farmaceutske djelatnosti? Znači li sve ovo da neki MALI farmaceuti inzistiraju da se iz svih pravilnika briše i sam spomen farmaceutskog tehničara? Hrvatska ljekarnička komora naše zanimanje spominje kao i drugi zdravstveni djelatnici, a onda ipak dopusti jednog tehičara u timu jer netko ipak treba obavljati sve one poslove opisane u djelokrugu rada na početku teksta. Došavši do kraja razgovora u kojem smo pokušali dobiti makar naznaku možebitno uočenih nepravilnosti u radu naših kolega koji vode drogerije, koje su posljedično uzrokovale donošenje novog pravilnika, nismo doznali ništa. Ljubazno smo obaviješteni da će predmet ovog razgovora biti predočen njihovim načelnicima odjela i da ćemo dobiti odgovor u pisanom obliku. Kad ne bismo s vjerom i nadom gledali u budućnost, stekli bismo dojam da je ovaj korak bio samo jedan u nizu uzaludnih kucanja na vrata Olimpa, na kojem sjede oni što su već zaboravili kako izgleda podnožje. Marija Žužak 39

40 REAKCIJE NA TEKST PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA DAVANJE DOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA ZA PROMET NA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA Nakon objave Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/ 2005), mnogi članovi HDFT-a su nam se počeli javljati s upozorenjima da ovaj pravilnik dovodi u pitanje opstojnost mnogih biljnih drogerija u državi s obzirom na to da u članku 5 točka 1 propisuje da biljna drogerija mora imati zaposlenog magistra farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva. To trenutačno u mnogim specijaliziranim prodavaonicama toga tipa nije slučaj jer većina ima zaposlene isključivo farmaceutske tehničare, te slijedom odredaba ovog pravilnika neće moći dobiti dozvole za rad. I mi smo sami shvatili kakve posljedice ovakav tekst pravilnika može izazvati unutar naše struke, pa smo odlučili provesti anketu među biljnim drogerijama kako bismo makar i približno ustanovili koliki je broj biljnih drogerija izravno pogođen pravilnikom - tj. koliki broj biljnih drogerija ne ispunjava novopostavljene uvjete i morat će se zatvoriti jer neće dobiti dozvole za rad. Akciju smo započeli pronalaženjem adresa biljnih ljekarni u državi. Kako nismo mogli pronaći jedinstveni registar krenuli smo od telefonskog imenika po djelatnostima i nekim registrima s Interneta. Na taj način došli smo do oko 150 adresa raznih biljnih drogerija. Poslali smo im dopis u kojem objašnjavamo trenutnu situaciju u vezi Pravilnika i zamolili da nam pošalju odgovor na samo jedno pitanje: imaju li zaposlenog magistra farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva. Odziv na anketu bio je iznad naših očekivanja. Javljali su nam se vlasnici koji su raznih struka (ne samo farmaceutski tehničari) i u ogromnoj većini biljnih drogerija ovoga časa nema zaposlenih magistara farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva. Zahvaljujemo svima koji su nam poslali svoje odgovore koji će nam biti dragocjena pomoć u nastojanju da se izmijeni pravilnik. Osobito zahvaljujemo onima koji su u svojim odgovorima na anketu proširili problem na pitanje ustavnosti odredaba pravilnika i koji su nam svojim prijedlozima pomogli da i s nekog dodatnog aspekta sagledamo problem koji se ovim pravilnikom pojavio. Zanimljivo je da nam se javio i dobar dio vlasnika biljnih drogerija koji su po struci magistri farmacije, a u svojim prodavaonicama nemaju zaposlene magistre farmacije, nego isključivo farmaceutske tehničare s kojima su izuzetno zadovoljni. Čak nas i oni podržavaju u našim nastojanjima da se izmijeni aktualni tekst pravilnika i da se (kao i dosad) dopusti da u biljnoj drogeriji može raditi samo farmaceutski tehničar s položenim stručnim ispitom i obvezom stalnog stručnog usavršavanja. Neki od više desetaka pristiglih odgovori na naš upit: 40

41 PREDMET: vlasnička struktura biljnih drogerija Poštovani, U vezi vašeg dopisa od i nastale situacije nakon donošenja Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/2005), odgovaram na vaše anketno pitanje. U svojoj drogeriji radim sama, pa prema tome nemam zaposlenog magistra farmacije s položenim stručnim ispitom. Novonastalom situacijom sam ostala zatečena i zaprepaštena. Naime, smatram da se ovdje ne radi samo o tome koliko ima drogerija koje ne ispunjavaju novopostavljeni uvjet, te koliko ih mora biti da bi se pokrenula inicijativa za izmjenu ovog pravilnika. Smatram da je dovoljna samo jedna za takvu inicijativu, pa čak niti jedna. Problem je dublji i dalekosežniji. Pokušat ću ukratko iznijeti svoj slučaj, kako i zašto sam otišla raditi samostalno. U zdravstvenu ustanovu Ljekarne Jadran iz Rijeke zaposlila sam se Po potrebi službe radila sam u nekoliko ljekarni, a raspoređena sam u ljekarnu u Malom Lošinju, u kojoj sam ostala do Sve to vrijeme sam sa zadovoljstvom, savjesno i angažirano radila svoj posao, mijenjala nedostajuće kolegice, često radeći sama u smjeni, prihvaćala postavljene zadatke. Kada drugi nisu htjeli, ja sam prihvatila da uz redovitu smjenu u M. Lošinju, radim i u dvadesetak kilometara udaljenoj ljekarni Nerezine, i to šest godina, ne izostajući ni u najgorim danima ratne napetosti 1991., kada sam svakodnevno svojim autom prolazila između zaraćenih strana i barikada na cesti, pokraj vojarne s vojskom JNA, ostavljajući kod kuće malu djecu samu (suprug mobiliziran), za sve to ničim posebnim stimulirana (stan, primanja i dr.). Ne jednom, znalo se dogoditi da nakon Nerezina, sama odradim i smjenu u Lošinju. I tako do i privatizacije zdravstvenih ustanova. Ne znajući ništa što nam se sprema, tadašnja šefica, a buduća vlasnica, nas dovodi pred svršen čin. Zadnjeg dana u siječnju, mjesec dana iza godišnje inventure, bez obrazloženja zakazuje inventuru, da bi nam navečer nakon obavljenog posla, uručila da potpišemo pripremljeni sporazumni raskid radnog odnosa sa Zdravstvenom ustanovom Ljekarne Jadran, i to vrlo bahato i prepotentno, uz prijetnju tko ujutro ne donese potpisan otkaz, može vratiti ključ i otići. Istodobno je odbila pokazati ugovor koji nam nudi kao novi poslodavac dok ne potpišemo otkaz. U takvoj atmosferi i situaciji, kada nismo bili sindikalno organizirani niti zaštićeni Kolektivnim ugovorom, tražili smo zaštitu od Uprave u Rijeci, koja također nije stala na našu stranu, naprotiv. Tek na naše insistiranje i intervenciju iz Rijeke, nakon nekoliko dana dobili smo na uvid taj novi ugovor. Kako smo i pretpostavljali, bio je potpuno neprihvatljiv, a na ruku su mu išli i nejasni propisi, koji nisu jasno štitili stečena prava zaposlenika. Takav, da smo sve osim jedne blagajnice i laborantice, odlučile ne potpisati ga. Odlučila sam otići iz tvrtke u potpunu neizvjesnost, iako mije to bio jedini izvor prihoda budući daje suprug godinama nezaposlen. 41

42 Nakon toga, u susjednom mjestu Velom Lošinju unajmljujem zapušteni prostor, te ga uz zaduživanje i minimalnu otpremninu koju sam jedva izborila, uređujem i u skladu s tadašnjem pravilnikom krajem kolovoza otvaram drogeriju. U toj radnji sam radila jedva pet mjeseci kada se zbog tuđeg nemara desio požar u kojem je izgorjela cijela kuća, pa tako i moja radnja. Protiv vlasnika kuće, kojeg držim odgovornim, podnijela sam tužbu za naknadu štete, a zbog visine štete i kaznenu tužbu. Međutim, sukladno stanju u našem pravosuđu, taj se postupak nije pomakao sa mrtve točke, a neki djelovi tužbe su već otišli u zastaru, sa malom šansom da nadoknadim par stotina tisuća kuna štete, dok meni moje dugove nitko nije oprostio i ja ih uredno vraćam. U međuvremenu sam bila prisiljena svašta raditi, čak i u inozemstvu. Godine ponovo unajmljujem, te uz novo zaduživanje, uređujem opet potpuno zapušteni prostor, i u rujnu otvaram sadašnju drogeriju NATURA B. U njoj nemam uvjeta da nekoga zaposlim, već radim sama, noseći se sa svim problemima koji prate male poduzetnike i još dodatno život na udaljenom otoku. Dakle, nakon svega što sam nepotrebno ja i moja obitelj morali proći, sada je stigao i aktualni pravilnik, koji nama farmaceutskim tehničarima ukida pravo na samostalan rad. Nakon njega, nedavno su stigla još dva pravilnika, koji reguliraju promet medicinskih i homeopatskih proizvoda. Čitajući te pravilnike, pitam se da li mi još uvijek spadamo u zdravstvene radnike, odnosno, da li nas oni koji su donijeli te pravilnike tako smatraju. Ponavlja se priča iz da nitko nije znao što se sprema i da smo ponovo dovedeni pred gotov čin. Prateći tisak u protekloj godini, očito je daje u farmaceutskom biznisu u utrci za zaradom sve veća gužva. Nakon halabuke među magistrima, koplje se lomi na tehničarima i zbog toga smatram da je problem dublji i dalekosežniji i ne odnosi se samo na tehničare koji sada imaju drogerije, već i na sve druge i sve buduće. Ukida im se jedna od mogućnosti da se samostalno upuštaju u poduzetničke vode. A kao i dosad, ne zna se što će se sljedeće izmisliti i tko je na redu, unatoč brojnim pozivima na ulaganje i otvaranje radnih mjesta. Smatram da se treba ugledati na medicinske sestre ili se s njima povezati, jer su kao i mi uglavnom srednji zdravstveni kadar, imaju jak sindikat, udrugu i svoju komoru, koji se brinu o zaštiti njihovih prava i interesa, te su se izborile i za poseban Zakon o sestrinstvu. Jednako tako na samostalan rad imaju pravo i zubni tehničari i fizioterapeuti, pa ne vidim razloga da u skladu sa svojim obrazovanjem i radnim iskustvom mi ne bismo mogli raditi sve ono što nije zabranjeno čl. 19. Zakona o ljekarništvu. Za utvrđivanje našeg statusa i prava na samostalni rad valja se pozvati na Zakon o zdravstvenoj zaštiti: ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (IZVOD NN 121/03) XI. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 120 Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. 42

43 Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Članak 125 Zdravstveni radnici obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Članak 127 Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici visoke, više i srednje stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. Stoga smataram da je Zakon u članaku 141 nedorečen kada ne navodi i farmaceutskog tehničara, koji pohađa istu školu ali različitog usmjerenja, a u prethodnim člancima navodi tko su zdravstveni radnici, gdje se obrazuju i kako se osposobljavaju za samostalan rad. Temeljem toga stječu i pravo na samostalan rad. Članak 141 Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: - medicinske sestre, -višizubari, zubnitehničari, - fizioterapeuti. Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka moraju imati odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit te ispunjavati uvjete iz članka 139. stavka 1. točke 2-9 ovoga Zakona. Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme - stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji ureduju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz članka 139 stavka 1. točke 3-9 ovoga Zakona te ako ispunjavaju uvjet znanja hrvatskog jezika. Medicinske sestre općeg smjera iz stavka 1 ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika obavljaju samostalno. ZAKON O LJEKARNIŠTVU (Izvod NN 121/03 čl. 19) Članak 19 Farmaceutski tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehničare (ne smije izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge niti izrađivati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja). Držim da je ovim člankom definirano što farmaceutski tehničar u samostalnom radu ne smije, pa slijedom toga, sve ostalo što nije zabranjeno je dopušteno, što je bila praksa temeljem Pravilnika... NN 143/98. 43

44 Diskriminirajući je da moja škola, stručni ispit i dugogodišnje radno iskustvo uglavnom za recepturom, na desetine tisuća izdanih recepata i na tone svih vrsta lijekova i svih drugih preparata nisu dovoljni za samostalan rad, i manje vrijede od samostalnosti svakog laika pacijenata-kupca, koji može biti i dijete, i koji može samostalno odlučiti što će kupovati i trošiti, praktično sve što je izvan režima recepata. Prema tome, ne samo da smo diskriminirani u odnosu na ostale zdravstvene radnike iste škole, ali drugih usmjerenja koji imaju pravo na samostalan rad, već i u odnosu na običnog pacijenta-kupca izvan zdravstvene struke. Potvrda moga rada i u sadašnjoj trgovini je da sam zadobila povjerenje tisuća kupaca koji mi se vraćaju, zadovoljni mojom uslugom. Treba napomenuti da smo u nabavi robe i dosad oštećeni jer su nam uskraćene isporuke određenih lijekova, odnosno proizvoda za koje smo prema propisima imali pravo na držanje u svojim trgovinama. Diskriminirani smo i u odnosu na bilo koju drugu struku, bilo trogodišnju ili četverogodišnju. Zamislimo da mesar koji radi s tvornički zapakiranim, ali i sa svježim mesom mora zaposliti veterinara, automehaničar inženjera, itd., a svaka struka također ima svoje odgovornosti. Tisak, televizija i internet su preplavljeni ponudom lijekova i medicinskih (i zdravih ) proizvoda. Svi mogu prodavati sve, od ljekarni u kojima se može svašta naći jer je pravilnik vrlo širok, do trgovačkih centara, pa čak i mesnica koje drže zdrave stvari. Jedino se farmaceutski tehničar u svojoj maloj trgovini ne bi smio samostalno baviti poslom u svojem zanimanju. Budući da sam svoju trgovinu otvorila u skladu s Pravilniku o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 143/98), na osnovi kojega sam dobila rješenje za otvaranje, i nadalje uložila kapital, svorila obveze, smatram protuustavnim da mi se sada iz temelja mijenjaju uvjeti poslovanja, smanjuju i derogiraju moja stečena prava na temelju kojih sam krenula u posao, (čl.49. Ustava RH) Tu valja upozoriti i na članak 50. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 121/03) kojim se štite prava stečena ulaganjem kapitala te nam omogućuje da poslujemo po uvjetima koji su bili propisani na dan kada smo dozvolu i dobili. S njime je inkompatibilan članak 12. koji nas prisiljava na usklađivanje s novim Pravilnikom iako smo dozvolu za rad dobili po starom. Naime, negirajući logiku stečenih prava, može se postaviti pitanje da li nam više i školske diplome vrijede, ili bilo što drugo, jer su na snazi novi propisi. ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA (NN 121/03) Članak 50 Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici za promet na malo lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi zahtjevu nisu točni te ako nositelj dozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvola dana. 44

45 PRAVILNIK O UVJETIMA ZA DAVANJE DOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA ZA PROMET NA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKOM PROIZVODIMA (IZVOD NN 29/05) Članak 12 Drogerije kojima je dana dozvola za obavljanje prometa na malo lijekovima i medicinskim proizvodima sukladno članku 47 Pravilnika o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima ( Narodne novine, br. 143/98) obvezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN 41/2001) Članak 49 Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. Članak 89 Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Stoga drage kolegice molim vas da se, koliko je u vašoj moći angažirate svim dopuštenim pravnim sredstvima da se ova nepravda ispravi i da se farmaceutski tehničar vrati tamo gdje mu je i mjesto u članak 5 točka 1 Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/05), kako je to stajalo i u dosadašnjem Pravilniku o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima u članku 46 (NN 143/98) bez nepotrebnih usklađivanja. U M. Lošinju S poštovanjem Božena Paskaš, farm.teh. DROGERIJA NATURA B, Mali Lošinj, ul. Bočac 2a 45

46 PREDMET: odgovor na vaš upit o vlasničkoj strukturi biljne ljekarne/i Poštovana gđo Lubina Odgovoram na vaš dopis od 9.5. ove godine, a vezano za novi Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima. Naime, jedini vlasnik Biljne ljekarne Zrake svjetlosti sam ja, Nada Vugdelija, i trenutačno sam i jedina zaposlena. No, uskoro planiram stanovite promjene vezane za poslovanje iste, a one podrazumijevaju preseljenje na novu adresu (Kneza Višeslava 6, Split) kao i zaposlenje još jednog djelatnika tj.djelatnice. Moja buduća kolegica i ja smo farmaceutski tehničari. Na otvaranje vlastite ljekarne odlučila sam se nakon dugogodišnjeg iskustva u ovoj branši (rad u ljekarnama i specijaliziranoj prodavaonici za ortopedska pomagala), ali nadasve zbog ljubavi prema ovom poslu. Vjerujem da je moje znanje, a koje svakodnevno i proširujem, dovoljno za samostalan rad u biljnoj ljekarni. Moj glavni cilj je pokušati pomoći svakoj osobi koja uđe u moju ljekarnu (bilo savjetom bilo razgovorom o potrebi za zdravim životom svakog od nas) i vjerujte mi kada kažem da u ovaj posao ulažem svu sebe te da ga radim s punim srcem. Moje osobno mišljenje je da novodoneseni pravilnik ugrožava budućnost mnogih farmaceutskih tehničara s radom u vlastitim biljnim ljekarnama. Ako ova odluka ostane na snazi, moglo bi doći do brojnih ozbiljnih problema za sve nas, a budući da ih i ovako ima dovoljno s obzirom na cjelokupnu situaciju u našem zdravstvu, smatram da bi Vlada odnosno, Ministarstvo zdravstva trebalo nešto napraviti o tom pitanju i svakako omogućiti izmjenu pravilnika. Stoga vas ljubazno molim da se zauzmete za sve nas koji smo dovedeni u prilično nezahvalan položaj jer u vašim rukama te rukama našeg ministarstva je naša budućnost. Unaprijed zahvaljujem. S poštovanjem i lijep pozdrav, PREDMET: Odgovor na dopis od Poštovani! Nada Vugdelija Zrake svjetlosti Split,Kneza Višeslava 6 Vezano za vaš dopis od očitujemo se kako slijedi: 1. Biljna drogerija u vlasništvu ovog trgovačkog društva nema zaposlenog magistra formacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinom radnog iskustva. 2. S obzirom na činjenicu da, veći broj ljekarni u Hrvatskoj ne može osigurati potreban broj farmaceuta za rad u ljekarni u dvije smjene, bit će gotovo nemoguće 46

47 pronaći magistra farmacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinom radnog iskustva za rad u biljnoj ljekarni / drogeriji / specijaliziranoj prodavaonici. 3. Zbog razloga navedenog pod toč. 2 izmjena Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima ukazuje se kao nužnost. Izmjenu predmetnog Pravilnika treba inicirati u smislu vraćanja odredbe članka 46 bivšeg Pravilnika o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima prema kojoj u drogerijama mogu raditi (i biti njihovi osnivači i vlasnici!) farmaceutski tehničari s položenim stručnim ispitom. 4. Pored zahtjeva za izmjenu novog Pravilnika, treba inicirati i postupak ZA OCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM I ZAKONOM novog pravilnika budući da je odredba čl. 5 toč. 1 Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima -neustavna. Naime, budući da se ovom odredbom farmaceutski tehničari kao pojedinci, skupine... neosnovano stavljaju u... nepovoljniji položaj (Čl 55 st. 3 alineja 2 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske) odredba čl. 5 toč. 1 novog Pravilnika nije suglasna s Ustavom RH, pa bi je Ustavni sud mogao ukinuti. S poštovanjem, DROGERIJA VUJANOVIĆ d.o.o Sinj Simona Vujanović, mr pharm., direktor SINJ, Vujanovićev prolaz 39, Rezultati ankete navode nas na zaključak da će, ne izmijeni li se tekst pravilnika, više od 90 % biljnih drogerija u državi morati prekinuti svoje poslovanje i tako ostaviti čitav prostor države bez tog tipa prodavaonica i nekoliko stotina ljudi u njima zaposlenih bez posla. I to sve unatoč tome što je većina vlasnika biljnih drogerija godinama ulagala sve svoje financijske i ine potencijale u razvoj svog poslovanja. Doslovno jednim potezom pera nekoga iz birokratskog aparata Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, nekoliko stotina ljudi (većinom farmaceutskih tehničara) ostat će bez egzistencije, bez posla u koji su godinama ulagali uz velika odricanja. Gdje se tu očituje zalaganje za slobodu i razvitak malog poduzetništva koji naša država toliko (očito samo deklarativno) potiče i zagovara?! Čitav ovaj problem iznijeli su predstavnici HDFT-a u razgovoru u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. HDFT će kao udruga sa svoje strane učiniti sve što je u njegovoj moći da (osnaženo pristiglim rezultatima ankete koja pokazuje svu veličinu problema) uvjeri mjerodavno ministarstvo da ovaj pravilnik treba izmijeniti, odnosno vratiti odredbu prema kojoj je dovoljno da biljne drogerije zapošljavaju djelatnika sa završenom srednjom farmaceutskom školom s položenim stručnim ispitom uz obvezu usavršavanja. Alenka Lubina 47

48 USPJEH AKCIJE ZA NABAVU PRIJENOSNOG RAČUNALA Jednoglasnom odlukom na 3. sjednici Središnjeg odbora HDFT-a u Trakošćanu (18. i 19. veljače 2005.) pokrenuli smo veliku akciju prikupljanja novca za nabavu jednog prijenosnog računala (laptopa) za potrebe društva jer smo ocijenili da je vrijeme da se riješimo, prije svega, glomazne papirnate kartoteke članova i da omogućimo kvalitetniju kontrolu uplata članarine, a za što nam je informatička oprema nužna. Kako bismo bili fleksibilni i neovisni o mjestu gdje bi računalo bilo postavljeno smatrali smo da je upravo prijenosno računalo idealno rješenje za naše potrebe. Kako su prijenosna računala relativno skupa, obratili smo se nekim privatnim ljekarnama i drugim tvrtkama s kojima obično surađujemo sa zamolbom da nam doniraju novac za kupnju. Ugodno nas je iznenadio odziv na našu zamolbu te ovim putem iskreno zahvaljujemo svim donatorima koji su nam omogućili da već do zaključenja ovoga broja časopisa koristimo prijenosno računalo. DONATORI LJEKARNA ĐAKOVO ravnatelj Jozo Raić iznos: kn ŽUPANIJSKE ravnateljica Darija Naranča, iznos: kn LJEKARNE SPLIT mr. pharm. ISTARSKE ravnateljica Katica Andrušić, iznos: kn LJEKARNE PULA mr. pharm. LJEKARNA Irena Grahovac, mr. pharm. iznos: 500 kn GRAHOVAC PULA LJEKARNE ZAGREB ravnateljica Ljiljana Vranešić, iznos: kn mr. pharm. LJEKARNE ravnateljica Anđelka Solarić, iznos: kn SLAVONSKI BROD mr. pharm. Svima još jedno veliko HVALA! No, računalo samo po sebi ne može riješiti naše probleme i namjeru da se riješimo papirnate kartoteke, poboljšamo praćenje naplate članarine i efikasnije obavljamo i druge poslove u vezi s članstvom ako nemamo i informatičku potporu - programe prilagođene našim potrebama. Stoga je na istoj sjednici Središnjeg odbora prihvaćena odluka o angažiranju vanjskog suradnika koji će prema našim zahtjevima izraditi odgovarajući program za evidenciju članstva, praćenje uplata članarine i ostale slične poslove namijenjen prije svega tajniku HDFT-a i predsjednicima podružnica. I tu odluku Središnjeg odbora smo uspješno ispuniti, tako da je traženi program već gotov 48

49 i isporučen (samo se čeka isporuka prijenosnog računala - pa će biti i postavljeno), a sve uz nadzor i prema zahtjevima tajnice HDFT-a. Uvjereni smo da će uz nabavljeno prijenosno računalo i odgovarajući program za naše potrebe rad Središnjeg odbora, Izvršnog odbora i drugih tijela HDFT-a biti jednostavniji, a kvalitetniji i efikasniji za dobrobit svih naših članova. Alenka Lubina PLIVA HRVATSKA d.o.o. DONIRALA OSOBNO RAČUNALO Naši dugogodišnji partneri iz tvrtke PLIVA HRVATSKA d.o.o. donirali su nam jedno osobno računalo na čemu im ovim putem iskreno zahvaljujemo. U vrijeme kad intenzivno radimo na pripremi obilježavanja 50. godišnjice djelovanja, to će računalo biti od neprocjenjive koristi u radu Organizacijskog odbora koji ga trenutačno koristi. Alenka Lubina IZ RADA PODRUŽNICA Podružnica Slavonije i Baranje Nakon više od godinu dana i u našoj podružnici organizirano je predavanje prezentacija. Dvanaestog svibnja u hotelu Central u Osijeku u 19 sati okupilo se 80-ak kolega i kolegica iz cijele podružnice. S obzirom na veliku površinu naše podružnice odazivom smo jako zadovoljni. Predavanje prezentaciju organizirala je tvrtka Bauerfiend i njena PJ Osijek. Skup je pozdravila tajnica podružnice Slavica Belošević, potom prezentaciju vodi kolega Davor Cerovski koji je koordinator poslovanja Bauerfeinda za Slavoniju i Baranju. Bauerfeind d.o.o. novi je naziv tvrtke Medicus Matea koja u Hrvatskoj posluje od Osnovna joj je djelatnost distribucija i proizvodnja ortopedskih pomagala. Od u Antunovcu kod Osijeka je aktivna tvrtka Schmidt & partneri s 50-ak djelatnika na proizvodima ortopedske obuće s programima Spil Activ, Spil for 2 i Dupin. Misija tvrtke je Ljudi za ljude. Bave se opskrbom našeg zdravstva rehabilitacijsko terapijskim proizvodima iz područja : kontrole dijabetesa i proizvodi za dijabetičare proizvodi za inkontinenciju 49

50 kompletan program podrške dojenju digitalni tlakomjeri i toplomjeri rehabilitacijska pomoć kompletna ortopedska njega jastuci i madraci uređaji za pulmološku terapiju preventivne elastično kompresivne čarape berkemann tendra specijalna oprema za invalide i hendikepirane osobe u njihovim kućama Predavači su bili: iz Zagreba gđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić dir. marketinga gđa. dr. Dubravka Petrašević voditelj programa g. Joško Poduje voditelj programa iz Osijeka gđa. Darija Gojković med. sestra gđa. Vanja Vorih fizioterapeutkinja Programi su obrađivani redom: - program inkontinencije Tena ulošci i pelene, medicinska kozmetika Nesesse i Tenaset gđa Darija Gojković - Instillagel gđa. dr. Dubravka Petrašević - Program glukometara Arkray g. Joško Poduje - Program za podršku dojenja Medela gđa. dr. Dubravka Petrašević - Digitalni tlakomjeri, toplomjeri, te uređaji za pulmološku terapiju Devilbiss gđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić - Elastično kompresivne čarape, ortroze i bandaže, program cipela i uložaka, te proizvodi za njegu i korekciju stopala gđa. Vanja Vorih. Na kraju gotovo dvosatne prezentacije kolega Davot Cerovski nam je zahvalio i pozvao nas na domjenak, u organizaciji Bauerfeinda i razgledanje izloženog, vrlo širokog asortimana tvrtke. Predavačima i organizatoru sam zahvalila u ime podružnice, a kolege i kolegice izvijestila o obilježavanju 50. godišnjice osnivanja društva slijedeće godine u Puli i zamolila ih za pomoć u prikupljanju podataka za monografiju koja će biti tiskana u povodu naše obljetnice. Na ovom predavanju članovi su mogli platiti članarinu, a oni koji to do sada nisu, mogli su se učlaniti. Ugodno druženje se nastavilo dugo uz domjenak i razgovor. Potom smo mi koji smo doputovali iz zaznih gradova krenuli kućama, a kolege domaćini nastavili su se družiti s predstavnicima Bauerfeinda u prelijepom gradu na obali Drave. Snježana Kruljac 50

51 MEDICINA I TEHNIKA Već više od tri desetljeća u Zagrebu se održava međunarodni specijalizirani sajam Medicina i tehnika. Ove godine održan je 33. sajam, od 18. do 21. svibnja 2005., pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Partner sajma bio je Medicinski fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Sajam je otvorio ministar zdravstva doc. dr. sc. Neven Ljubičić kratkim prigodnim govorom. Tijekom sajma uz velik broj izlagača održano je niz stručnih popratnih događanja. Izlaganja su prikazana u nekoliko tematskih cjelina kao posebni podsajmovi: CroMed CroPharm CroLab CroReha CroOpta CroDent CroRescue Za razliku od prijašnjih godina sajam je dobio drugu dimenziju tako su najvećim dijelom prikazani uređaji, oprema i pribor iz svih područja zdravstva, radna i zaštitna odjeća i obuća zdravstvenih djelatnika, novosti iz područja informatike u zdravstvu, medicinski software, znanstvena literatura i publikacije, itd. Sajam je bio praćen bogatim programom stručnih skupova (seminara, simpozija, kongresa, videokonferencija) primjerice: Okrugli stol: Menadžment u zdravstvu, 16. simpozij : Laboratorijska dijagnostika bubrežnih bolesti, 6. hrvatski kongres o suradnji klasične i nekonvencionalne medicine, Konferencija: Alpe-Jadran miastenia gravis grupa itd. 51

52 Na sajmu je bio prisutan velik broj raznih udruga i društva (zdravstvenih djelatnika, pacijenata oboljelih od raznih bolesti te drugih udruga tematski vezanih uz medicinu i zdravstvo). Izložbeni prostor HDFT-a nalazio se u pavljonu br. 9 umjesto prethodno najavljenog pavljona 11a, no vjerujemo da su nas zainteresirani posjetioci svejedno našli. Na sajmu smo predstavili rad našeg društva, pogotovo jer je pred nama 50. obljetnica neprekidnog djelovanja. Posjetiteljima smo dijelili kratku brošuru o društvu, zadnji broj časopisa Farmaceutski tehničer te čaj od kamilice. Uz naš izložbeni prostor ponajviše su se zaustavljali učenici farmaceutskih i medicinskih škola, budući srednjoškolci, te naravno naši kolege iz Zagreba i drugih gradova i farmaceuti koji su prošli uz štand. Povjerenica Hrvatske ljekarničke komore Katica Vugrinčić Tomičić, mr.pharm. zadržala se u duljem razgovoru. Nekoliko farmaceuta i kolegica iz susjedne Bosne i Hercegovina sa zanimanjem su razgledali izložene predmete (našu publikaciju prve brojeve Biltena, primjerke Farmaceutskog tehničera te Zbornike radova, priznanja i plakete koje su dobili zaslužni članovi), pritom su istaknuli da kod njih ne postoji stručno društvo. Imali smo čast da nas posjeti Marijan Bajsić, mr.pharm. koji je 1956., tada naš kolega, s 28 drugih farmaceutskih tehničara osnovao ovo društvo. Pohvalio je angažiranost i rad HDFT-a kroz sve protekle godine na što je s razlogom ponosan. Vjerujemo da će moći prisustvovati 50. obljetnici u Puli jer nažalost na 40. obljetnici u Selcu magister Bajsić nije bio. S obzirom na to da je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara kao udruga prvi put bila prisutna na sajmu Medicina i tehnika i da smo naš izložbeni prostor uredili sami, ostvarili smo željeni cilj i predstavili naše društvo. S. Schiller 52

53 MI KOD DRUGIH CAVTAT Treći hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem travnja Temeljem odluke Središnjeg odbora sudjelovali smo u radu ovog kongresa kao predstavnici HDFT-a (Tomašić i Žužak) Organizatori kongresa bili su: Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko farmaceutsko društvo pod počasnim pokroviteljstvom predsjedika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Repoblike Hrvatske i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Znanstvena i stručna predavanja Kongresa predstavljena su po tematskim cjelinama: 1) Istraživanje i razvoj lijekova 2) Osiguranje kakvoće lijekova 3) Fitofarmacija i medicinski proizvodi 4) Socijalna farmacija- farmakoekonomika- farmakoepidemiologija 5) Zdravstvena ekologija 6) Javno ljekarništvo 7) Bolničko ljekarništvo 8) Farmaceutska regulativa Posebo treba istaknuti tematsku cjelinu koja se bavila trenutnom problematikom; USKLAĐIVANJE HRVATSKOG LJEKARNIŠTVA S LJEKARNIŠTVOM U EU, a osobito tema pod naslovom Koliko se naše ljekarništvo razlikuje od ljekarništva u EU koje je predstavila Maja Jakševac Mikša. Sažetak predavanja: Regulativa za lijekove (registracija i stavljnje u promet, kontrola kakvoće, način izdavanja, oglašavanje) harmonizirana je u EU, dok organizacija ljekarničke djelatnosti podliježe nacionalnom zakonodavstvu, koje mora poštivati postojeće propise EU, te stanovništvu osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova visoke kakvoće, sigurnosti i dokazane učinkovitosti. Svakoj je državi prepušteno da ljekarništvo u pogledu vlasništva ljekarni, ljekarničke mreže, prostornih i kadrovskih standarda za ljekarne, odnosa sa zdravstvenim osiguranjima, liste lijekova itd., uredi na način koji najbolje odgovara potrebama nacionalne zdravstvene politike. Ljekarništvo u Hrvatskoj je, u usporedbi s onim u zemljama EU, relativno dobro organizirano, no za priključenje EU potrebno je harmonizirati dodiplomsko farmaceutsko obrazovanje, upotpuniti zdravstvenu regulativu, urediti vlasničku 53

54 strukturu, uvesti redoviti i ravnopravan inspekcijski nadzor, izraditi strukovne standarde za izdavanje lijekova, te promijeniti kadrovsku strukturu u ljekarnama. Ovo posljednje je za nas tehničare osobito zanimljivo, jer u EU na jednog magistra farmacije dolaze 2-4 farmaceutska tehničara. Temeljna promjena u ljekarništvu događa se na planu usredotočenosti na pacijenta umjesto na lijek i praćenje povratne informacije o ishodu farmakoterapije. U ime Hrvatske ljekarničke komore govorila je Katica Vugrinčić Tomičić na temu: Pozitivni propisi u ljekarničkoj djelatnosti, pritom je istaknula: Pojedine pravilnike ministar zdravstva donosi bez sudjelovanja Komore, za neke je potrebno prethodno mišljenje Komore, dok neke pravilnike donosi na prijedlog Komore Govoreći o Pravilniku o uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehničke opreme za zdravstvene ustanove (Narodne novine br.90 od 2.srpnja 2004.) članak 17 definira TIM u ljekarni za 8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar, rekla je: Mi smo malo utjecali na to da se i dalje koristi kriterij za ugovaranje s HZZOom, da tim u ljekarni bude 1 magistar farmacije i 1 / 2 farmaceutskog tehničara- SAMO RADI UGOVARANJA (!) jer; tko može platiti sve te ljude?! Je li potreban komentar? Naše sudjelovanje na kongresu bilo je višestruko korisno jer smo ostvarili brojne kontakte s tvrtkama koje se bave proizvodnjom i distribucijom farmaceutskih proizvoda, a od kojih očekujemo sudjelovanje na našem svečanom saboru prigodom obilježavanja 50. obljetnice HDFT-a. Također smo postigli dogovore o održavanju edukativno-promidžbenih predavanja o novim OTC proizvodima u organizaciji proizvođača za naše članove po podružnicama. Marija Žužak STRUČNI SKUP FARMACEUTSKIH TEHNIČARA REPUBLIKE MAKEDONIJE STRUGA, SVIBNJA Već osmu godinu gosti smo na stručnom skupu i godišnjoj skupštini farmaceutskih tehničara Republike Makedonije. Prema odluci Središnjeg odbora svake godine drugi članovi predstavljaju naše društvo. Ove godine predstavnice su bile Sanja Schiller i Zdenka Tomašić. Skup je održan u Strugi od 13. do14. svibnja. Brojna stručna predavanja bila su dobro posjećena jer je skup jedini oblik edukacije kolega iz Makedonije. Nažalost, jezična barijera malo je omela naše praćenje predavanja koja su bila na zavidnoj razini. Ističemo najzanimljivija predavanja: Matična mlječ i zdravlje dr. med. Aleksandra Bašić iz Beograda, Novi pristup prevencije alergijskog rinitisa, Dr. Theiss-Alergol-linija proizvoda koju je prezentirao 54

55 dr. stomatologije Aleksandar Donev iz Skopja. Osobito dobro i poučno izlaganje za nas žene bilo je Lijepi i privlačni i u postklimakteriju primarijus dr. med. iz Skopja Spasenije Jovanović, te predavanje kolegice farmaceutske tehničarke Sonje Mitreske koja je predstavila kolekcije Avopharma. Izvještajnu skupština otvorila je i vodila predsjednica Sabrija Usein. Privatizacija ljekarni i gdje je tu farmaceutski tehničar te ulazak u Europu i njihova su neriješena pitanja. Zahvaljujemo izuzetno gostoljubivim domaćinima na ugodnom boravaku u Strugi i Ohridskom jezeru. S. Schiller, Z. Tomašić SUDJELOVANJE NA SIMPOZIJU FARMACEUTSKIH TEHNIČARA REPUBLIKE SLOVENIJE, ROGLA NA POHORJU, 27. DO 29. SVIBNJA U organizaciji SLOVENSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA SEKCIJE FARMACEUTSKIH TEHNIČARA održan je simpozij na teme: Bolesti ušne šupljine Prepoznavanje psihoza Vještine komuniciranja Kao i obično, slovenske kolege ljubazno su pozvali dva naša predstavnika da budu gosti na simpoziju. Prema odluci Središnjeg odbora, HDFT su predstavljale kolegice Anita Farkaš Marin i Alenka Lubina koje su se uključile u rad već na predsusretu u četvrtak 26. svibnja godine. Predavanja na simpoziju održali su istaknuti liječnici Kliničkog bolničkog centra Ljubljana. Drugog dana simpozija održana je izborna skupština Sekcije kojoj smo također nazočili. Uz naše predstavnike, simpoziju su nazočili i predstavnici farmaceutskih tehničara iz Makedonije i Srbije pa je to bila nova prigoda da međusobno razmijenimo iskustva u rješavanju statusnih i inih problema koji su nam svima višemanje slični. Uza sve probleme i različite načine na koje ih rješavamo, u svim udruženjima farmaceutskih tehničara vidi se apsolutna spremnost za razvojem i usavršavanjem zvanja za bolje sudjelovanje u izgradnji cijele ljekarničke struke. Kolege iz Makedonije najviše su postigli u organizacijskim i statusnim pitanjima uočili smo to i sada, kao i na prijašnjim susretima. Kolege iz Slovenije ulaskom u EU susreli su se s mnogim problemima, od pitanja privatizacije ljekarni do promjena u načinu školovanja s obzirom na direktive EU koje reguliraju zvanja i djelatnosti jedinstveno u čitavoj EU. Predavanje o toj, za nas zanimljivoj temi o jedinstvenoj regulaciji zvanja u EU održala je dr. Darja Frankič, mr.pharm. iz Ljekarničke komore Slovenije. Anita Farkaš Marin Alenka Lubina 55

56 SCHOLA MEDICA i 16. travnja Medicinska škola Osijek je 15. travnja bila domaćin natjecanja zdravstvenih škola. Trideset i četiri učenika iz 13 zdravstvenih i medicinskih škola sudjelovali su u dvodnevnom državnom natjecanju «SCHOLA MEDICA» Natjecanje se održalo za tri zanimanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar i fizioterapeutski tehničar. Pisane i praktične zadatke za natjecanje sastavilo je državno povjerenstvo. Cilj je ovog skupa upoznavanje, razmjena iskustva i ideja za dobrobit struke i odnosa među školama i zdravstvenim ustanovama. Svoja znanja, vještine i sposobnosti pokazali su naše kolege i kolegice, budući farmaceutski tehničari iz: Medicinske škole Bjelovar Srednje škole Koprivnica Zdravstvene škole Split i Zdravstvenog učilišta Zagreb. Uz školu domaćina organizatori natjecanja bili su i Ministarstvo obrazovanja i športa, Zavod za školstvo, Udruga zdravstvenih škola RH te Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara. Ispit znanja počeo je farmaceutskom tehnologijom i kozmetologijom te farmaceutskom kemijom i farmakologijom. Svi sudionici «SCHOLA MEDICA 2005.» pokazali su svoje znanje i vještinu. Svaka se vještina ocjenjivala s 0, 0,5 i 1 bodom. Ocjenjivala se tehnika rada, rukovanje farmaceutskim priborom, tehnika vaganja, izrada pripravaka, oprema i signiranje. Najbolje rezultate pokazali su predstavnici Zdravstvene škole Split, i time osvojili prvo mjesto. Drugo i treće mjesto zauzelo je Zdravstveno učilište Zagreb. 1. ANTONIJA ERCEG Zdravstvena škola Split 2. MAJA BARTOLEC Zdravstveno učilište Zagreb 3. SANJA ŠIPEK Zdravstveno učilište Zagreb U ime HDFT-a natjecanje su pratile kolegice Kaja Huremović i Slavica Belošević. Kao i prijašnjih godina za prva tri mjesta dodijeljene su nagrade HDFT-a ručni satovi. K. Huremović 56

57 POPIS MATURANATA - FARMACEUTSKIH TEHNIČARA ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. ZDRAVSTVENO UČILIŠTE ZAGREB Voditeljica programa farmaceutski tehničar Vesna Vranješ, mr.pharm. IV.a. razred Razrednik: Miranda Žužul Posilović, prof. 1. Dunja Balenović 2. Jelena Batan 3. Iva Benić 4. Ivana Bukovac 5. Maja Burmić 6. Kristina Cindrić 7. Dijana Čakarić 8. Ivona Čevizović 9. Andrea Ćurćić 10. Monika Dajević 11. Martina Domjančić 12. Ana Domović 13. Maja Ereš 14. Helena Hribar 15. Petra Ilinić 16. Nikolina Ivorek 17. Ivana Jakopović 18. Ivana Jovica 19. Mirta Korić 20. Martina Križić 21. Petra Krmpotić 22. Sanja Levak 23. Barbara Lučić 24. Ana Mikulić 25. Suzana Mužic 26. Djordjija Palić 27. Irena Pejazić 28. Andrea Sladoljev 29. Ana Šum 30. Martina Tomaško 31. Marija Volarić IV. b. Razrednik: Jelena Marić, prof. 1. Tomislav Baričević 2. Maja Bartolec 3. Antonija Bešlić 4. Mara Butorac 5. Tajana Điđa 6. Emilija Herceg 7. Natalija Hosu 8. Mirna Jakopec 9. Andreja Jamičić 10. Dalia Tisha Kezele 11. Ivana Legan 12. Monika Lelić 13. Jelena Levicki 14. Mirela Marović 15. Marina Matošević 16. Marijana Mihovec 17. Morena Milinković 18. Snježana Nikolić 19. Mihaela Oremuš 20. Martina Ožvačić 21. Maja Pavlić 22. Kristina Perica 23. Ida Rupčić 24. Uglješa Rušnov 25. Sanja Šipek 26. Lidija Škrlec 27. Neven Šoić 28. Ana Tometić 29. Katarina Ujević 30. Eurita Vaiti 31. Andrea Volarić 57

58 ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT IV.f razred u programu farmaceutski tehničar Razrednik: Diana Vukušić, prof. 1. Tea Bacelj 2. Josipa Beljo 3. Maja Bilonić 4. Jelena Bošnjak 5. Maja Buljević 6. Marina Bruža 7. Dolores Čavlina 8. Paula Domić 9. Petra Dulčić 10. Kristina Čukušić 11. Jasmina Elezi 12. Antonija Erceg 13. Ivana Gruić 14. Mia Haklička 15. Zrinka Ilić 16. Marina Ivić 17. Doris Jakus 18. Nikica Janjić 19. Ivana Jerković 20. Vinko Jončić 21. Ana Kolak 22. Jelena Koljanin 23. Ani Korčulanin 24. Lea Lemo 25. Dino Leskur 26. Boženka Lončar 27. Karolina Mandac 28. Darinka Marić 29. Tina Mikelić 30. Tea Palada 31. Duje Parčina 32. Zrinka Penović 33. Antonija Petričević 34. Matea Plazibat 35. Željana Relja 36. Nikolina Rogulj 37. Josip Serdarušić 38. Ana Spaić 39. Bojana Ščekić 40. Kristina Vuletić 41. Vera Zelić MEDICINSKA I KEMIJSKA ŠKOLA ŠIBENIK IV.b razred u programu farmaceutski tehničar Razrednik: Anita Donđivić, prof. 1. Vendi Badžim 2. Valerija Bračanov 3. Zrinka Čipčić 4. Tereza Ćuzela Papata 5. Ana Huljev 6. Marina Jelić 7. Petra Jokić 8. Nikola Jugov 9. Ivona Junaković 10. Martina Krpetić 11. Katarina Marić 12. Ana Orlović 13. Blaženka Peran 14. Antonia Perkov 15. Vinka Petković 16. Leonard Radnić 17. Luka Radoš 18. Senija Sladić 19. Anela Španja 20. Marija Štorić 21. Ivana Topić 22. Ivana Veldić 23. Josipa Vukičević 24. Darija Vukičević 58

59 MEDICINSKA ŠKOLA BJELOVAR zanimanje farmaceutski tehničar Razrednik: Zlata Čorba, prof. 1. Karolina Antolin 2. Martina Antolović 3. Branka Bekić 4. Monika Barić 5. Bojan Benedičić 6. Renata Čagalj 7. Mirko Đivić 8. Sanja Fritz 9. Lucija Glibo 10. Darija Grbaš 11. Tomislav Grula 12. Dijana Kuzminović 13. Nikolina Matić 14. Draženka Mesec 15. Martina Mlinarić 16. Tatjana Mušak 17. Kristina Pavlović 18. Tanja Pleskalt 19. Lidija Prekpaljaj 20. Nikolina Štefković 21. Kristina Šubić 22. Marinela Zalabak 23. Marina Zabec 24. Tanja Zmijanac SREDNJA ŠKOLA KOPRIVNICA IV. e. razred, farmaceutski tehničar Razrednik: Ivo Ivandić, prof. 1. Andreja Babić 2. Svjetlana Blatarić 3. Aleksandra Borko 4. Suzana Božić 5. Sanda Brzović 6. Marinela Buneta 7. Natalija Bunić 8. Ivan Celiščak 9. Ivana Cifrek 10. Ana Ciganek 11. Ana Jurkić 12. Antonija Križanović 13. Zrtinka Lončarić 14. Denis Markešić 15. Ivana Markić 16. Mateja Matijašec 17. Nataša Matijašević 18. Romana Novak 19. Monika Pintar 20. Mirela Plantić 21. Antonija Puž 22. Anita Rosić 23. Ivana Rukelj 24. Andrijana Rumek 25. Dejan Stubičar 26. Anita Šamonik 27. Melita Šeb 28. Iva Šironja 29. Ivana Takač 30. Dražen Tetec 31. Vesna Tišler 32. Danijel Vugrač 59

60 KAKO PLATITI ČLANARINU? Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete izvršiti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice molimo vas da ispunite sve rubrike: (1) za godinu za koju plaćate članarinu, (2) svoj broj članske iskaznice i (3) točan broj žiroračuna Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za protekle godine, te za i godinu. Obavezno javite na adresu Društva svaku promjenu prezimena, adrese stanovanja i mjesta rada.»lanarina JE OSNOVNI IZVOR NA IH PRIHODA!!! Koliko iznosi moj dug? 60