Suhi travnjaci Poţeške kotline i mogućnosti njihove zaštite

Transcription

1 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Suhi travnjaci Poţeške kotline i mogućnosti njihove zaštite Dinko Zima 1, Edita Štefaniš 2 1 Veleučilište u Poţegi, Vukovarska 17, Poţega, Republika Hrvatska ( dzima@vup.hr) 2 Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg Svetog Trojstva 3, Osijek, Republika Hrvatska Saţetak Suhi travnjaci ubrajaju se meťu najugroţenije tipove vegetacije, a njihove su se površine u posljednjih pedesetak godina znaţajno smanjile. Cilj ovog istraţivanja bio je utvrditi floristiţki sastav suhih travnjaka u Poţeškoj kotlini, odrediti glavne razloge njihovog zarastanja, izdvojiti ugroţene i zaštišene biljne vrste, te neofite. Floristiţka istraţivanja obavljena su tijekom i 2004., te djelomiţno i godine. Jedan od najznaţajnih razloga zbog kojeg dolazi do zarastanja ovih staništa jest zapuštenost površina, prestanak ispaše i košnje usljed smanjenja broja stanovnika sela i smanjenog tradicionalnog naţina gospodarenja, te sadnja vinograda na pojedinim lokalitetima. Kljuţne rijeţi: suhi travnjaci, Poţeška kotlina, zaštita Uvod Travnjaci su tip vegetacije izgraťen od jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih biljaka, prvenstveno trava (Poaceae), ali i drugih, travama sliţnih vrsta. Na podruţju Republike Hrvatske travnjaci se meťusobno razlikuju prema floristiţkom sastavu usljed razliţitih klimatskih i ekoloških obiljeţja pojedinih regija kao što su razliţita svojstva tla, vodni reţim i sl., a naţin i intenzitet gospodarenja travnjacima (kosidba, ispaša ili njihova kombinacija) svakako doprinosi raznolikosti i bogatstvu ovih stanišnih tipova. Prema Skender (1990) travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa jer su vešinom nastala djelovanjem ţovjeka, koja obogašuju biološku i krajobraznu raznolikost, a naseljeni su vrstama koje potjeţu iz šuma ili iz drugih stepskih podruţja Istoţne Europe i Azije. Sve su takove zajednice, prema Antonišu i sur. (2005) u sintaksonomskom smislu obuhvašene razredom Festuco-Brometea Br.- Bl.et.R.Tx.1943, te mogu u potpunosti pokrivati tlo (travnjaci) ili se razvijati na kamenitom tlu, pa biljke samo djelomiţno pokrivaju sveukupnu površinu (kamenjare). Pod pojmom suhi travnjaci ukljuţene su i atlantske vrištine izgraťene od vrijesa Calluna vulgaris, te travnjaci trave tvrdaţe, koji zajedno pripadaju razredu Nardo-Callunetea Preissling Prema istom autoru u ove travnjake, izmeťu ostalih, ubrajaju se i subkontinentalni suhi travnjaci, kontinentalne sipine, subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima te europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdaţe. Suhi travnjaci ubrajaju se meťu najugroţenije tipove vegetacije kako u našoj zemlji tako i u Srednjoj i Zapadnoj Europi, a njihove su se površine u posljednjih pedesetak godina znaţajno smanjile. Ovaj tip vegetacije u Europi prouţavalo je niz fitocenologa, pa su prema Dierschke (1997) suhi travnjaci jedno od najbolje istraţenih staništa u Europi. Suhi travnjaci u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Poţeškoj kotlini spadaju u relativno rijetka staništa, te ih je potrebno oţuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih meťunarodnim sporazumima, pogotovo jer ovi travnjaci predstavljaju floristiţki vrlo bogate površine (Šegulja, Hršak, 1992). Zadnjih godina se na podruţju Poţeške kotline, posebice tijekom i nakon Domovinskog rata, takvi travnjaci intenzivno napuštaju, pri ţemu dolazi do izostank antropozoogenog utjecaja kao što su košnja i ispaša te samim time 122

2 Agroekologija i ekološka poljoprivreda bivaju izloţeni sukcesijama pri ţemu prvo prelaze u šikare, a naposlijetku i u šumu kao primarni ekološki sustav. Prema Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti kao jedan od strateških ciljeva navodi se smanjenje trenda gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, ali bez obzira na to vešina suhih travnjaka nije zaštišena niti jednim naţinom zaštite. Strateške smjernice za oţuvanje suhih travnjaka opšenito, pa tako i onih na podruţju Poţeške kotline, prema Radoviš (1999) trebale bi ukljuţivati: gospodarenje poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajuših prirodnih ekoloških uvjeta koji še zaštititi spontani biljni i ţivotinjski svijet; zaustavljanje eksploatacije podruţja na onoj granici na kojoj poţinje ugroţavanje prirodnosti travnjaţkih ekoloških sustava i umanjenje biološke raznolikosti; oţivljavanje ekstenzivnog stoţarstva; ne poticanje hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povešanje proizvodne sposobnosti, veš racionalnije korištenje postoješe, a posebno zapuštene poljoprivredne površine; stvaranje akcijskih planova za pojedina reprezentativna podruţja razliţitih tipova travnjaka uz program prikladnih aktivnih mjera zaštite; razvoj ekološke poljoprivrede; poticanje razvoja sela, te osiguranje financijskih sredstva za provoťenje projekata zaštite ovih površina. Da bi ovakve površine što prije bile zaštišene od nestajanja prema Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti trebalo bi: provesti inventarizaciju, kartirati i procijeniti biološku i krajobraznu raznolikost, izraditi i provesti akcijske planove zaštite ugroţenih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti, nadgledati promjene tijekom vremena, te razviti mehanizme provedbe. Jedan od strateških ciljeva sa klasifikacijom prioritetni ţiju je provedbu potrebno zapoţeti odmah je smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka koji su vrlo bogati bioraznolikoššu, te poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava oţuvanje što veše biološke raznolikosti. Tim mjerama bi se trajno oţuvala staništa ugroţenih suhih travnjaka i na nacionalnoj i europskoj razini, te svojte koje na njima obitavaju. Stoga je cilj ovoga rada bio floristiţki istraţiti suhe travnjake Poţeške kotline, odrediti biljne svojte s naglaskom na ugroţene i zaštišene, te na osnovu fitocenoloških snimki i analiza tla s odabranih lokaliteta utvrditi njihovo sadašnje stanje kao i mogušnosti njihova oţuvanja. Materijal i metode Floristiţka istraţivanja izvršena su u okviru fitocenoloških istraţivanja vegetacije suhih travnjaka na podruţju Poţeške kotline tijekom i 2004., te djelomiţno i godine. Istraţivano podruţje obuhvašalo je travnjaţke površine na podruţju sjeverozapadno od Poţege prema Novoj Gradiški, na lokalitetima u blizini sela Podvrško i Baniševac, na obroncima Psunja i Babje gore, te na sjevernom dijelu Poţeške kotline u blizini sela Vrhovci Gornji i Potoţani. U sklopu odreťivanja sintaksonomske pripadnosti biljne zajednice suhih travnjaka izvršena je i floristiţka analiza. Tijekom rada korištene su standardne metode u floristici kao što je prouţavanje literature o prethodno zabiljeţenim vrstama vaskularnih biljaka, sakupljanje floristiţkog materijala te herbariziranje biljnog materijala. Rezultati i rasprava Suhi travnjaci na podruţju Poţeške kotline pripadaju razredu Festuco-Brometea, a razvijeni su vešinom na karbonatnoj podlozi na nagnutim i osunţanim poloţajima. Tijekom istraţivanja na 18 ploha zabiljeţeno je ukupno 257 biljnih vrsta rasporeťenih u 51 biljne porodice. Na suhim pašnjacima dominira osam porodica s deset i više predstavnika. MeŤu njima su najbrojnije porodice Fabaceae i Poaceae sa 28 svojti, Asteraceae sa 26, Rosaceae sa 17, Lamiaceae s 15, Cichoriaceae sa 12, te Orchidaceae i Scrophulariaceae sa 10 biljnih svojti. Postotni udio dominantnih porodica prikazan je grafikonom hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma 123

3 Scrophulariaceae 7% Cichoriaceae 8% Lamiaceae 10% Rosaceae 12% Orchidaceae 7% Fabaceae 19% Poaceae 19% Asteraceae 18% Grafikon 1. Udio najznaĉajnijih biljnih porodica (%) zabiljeţenih na suhim travnjacima istraţivanog podruĉja. Analiza tla pokazala je da su tla neutralne do alkalne reakcije, opskrbljenost s P 2 O 5 je vrlo slaba, s K 2 O slaba, dok su tla po sadrţaju humusa na vešini lokaliteta dosta humozna (sadrţaj humusa 3 5%). Gotovo sva tla imaju visoku, povišenu ili umjerenu razinu CaCO 3. Ako bi se osvrnuli na produktivnost ovih travnjaka, a u skladu s navodima Šoštariš Pisaţiš i Kovaţeviš (1968), mogli bi reši da se od ovog tipa travnjaka mogu oţekivati visoki prirodi kod raspona ph 5,0 do 7,5, što odgovara ph vrijednostima na analiziranim plohama. Na podruţju Poţeške kotline suhi travnjaci razvijaju se samo fragmentarno, a vešim dijelom veš se nalaze u sukcesiji prema šikarama. Na vešini mjesta gdje su se razvili, prije su bili ekstenzivni pašnjaci, koji su više-manje košeni ili je na njima pasla stoka. Zbog napuštanja sela takvi pašnjaci zarastaju. S obzirom da su ovi travnjaci vešinom juţnih ekspozicija ima dosta svojti karakteristiţnih za istoţnoeuropski i juţnoeuropski florni element. Vrste koje se nalaze u flori suhih travnjaka vešinom pripadaju hemikriptofitima i terofitima, a u najvešem broju fitocenoloških snimaka pronaťene su Lotus corniculatus L., Euphorbia cyparissias L., Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv., Anthyllis vulneraria L., Asperula cynanchica L., Juniperus communis L., Salvia pratensis L., Stachys recta L., Teucrium chamaedrys L, Dactylis glomerata L. Dorycnium herbaceum Vill. i Buphtalmum salicifolium L. Prema ţlanku 2. Pravilnika o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 100/04) pronaťene biljne vrste su razvrstane u dvije kategorije zaštite: strogo zaštišene i zaštišene. Od svojti navedenih u pravilniku na istraţivanom podruţju naťeno je 9 strogo zaštišenih i 30 zaštišenih biljnih vrsta. U strogo zaštišene vrste ubrajaju se: Alyssum montanum L subsp gmelini (Jord) Schmid, Dianthus giganteus D Urv subsp. croaticus (Borb.) Tutin, Trifolium pannonicum Jacq., Orchis simia Lam., Orchis tridentata Scop., Corynephorus canescens (L.) P.Beauv., Pseudolysimachion longifolium (L.) Opiz, Verbascum phlomoides L. i Daphne cneorum L. Zaštišene biljne vrste na istraţivanom podruţju su: Hypericum perforatum L., Tamus communis L., Cytisus scoparius (L.) Link, Genista tinctoria L., Centaurium erythraea Rafn, Melittis melissophyllum L., Stachys recta L., Teucrium chamaedrys L., Convallaria majalis L., Fritillaria orientalis Adams, Veratrum nigrum L., Linum chatarticum L., Linum flavum L., Linum hirsutum L., Linum tenuifolium L., Primula veris L. ssp. veris, Hepatica nobilis Schreber, Ranunculus acris L., Ranunculus bulbosus L., Reseda lutea L., Agrimonia eupatoria L., Crataegus monogyna Jacq., Malus sylvestris Mill., Potentilla erecta (L.) Raeuschel, Pyrus piraster Burgsd., Sanguisorba minor Scop., Galium verum L., Dictamnus albus L., Digitalis grandiflora Mill., Verbascum phlomoides L. Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoliš i sur., 2005) biljne svojte su prema stupnju 124

4 Agroekologija i ekološka poljoprivreda ugroţenosti svrstane u kategorije: kritiţno ugroţene (CR), ugroţene (EN), osjetljive(vu), gotovo ugroţene (NT) i nedovoljno poznate (DD). Na istraţivanom podruţju naťeno je ukupno 16 svojti koje pripadaju nekoj od navedenih kategorija ugroţenosti (tablica 1.). U ugroţene vrste ubraja se Daphne cneorum L.. Osjetljive vrste su: Ophrys insectifera L., Orchis simia Lam., Orchis tridentata Scop., Trifolium pannonicum Jacq., i Dianthus giganteus D Urv subsp. croaticus (Borb.) Tutin. Gotovo ugroţenim vrstama pripadaju: Anacamptis pyramidalis (L) Rich, Digitalis grandiflora Mill., Orchis morio L. i Platanthera chlorantha (Custer) Rchb, dok su nedovoljno poznate vrste Alyssum montanum L subsp gmelini (Jord) Schmid, Carlina acanthifolia All., Centaurea triumfetti All., Dianthus armeria L., Milium vernale M.Bieb., i Thymus serphyllum L. S obzirom da je ukupno u Poţeškoj kotlini zabiljeţeno 90 vrsta koje se ubrajaju u neku od kategorija ugroţenosti (Zima i sur., 2005), a na suhim travnjacima je zabiljeţeno 10 svojti jasno je da su suhi travnjaci staništa kojima treba posvetiti posebnu paţnju i zaštitu. Tablica 1. Ukupni broj ugroţenih vrsta u Poţeškoj kotlini i na suhim travnjacima Poţeška kotlina suhi travnjaci Ukupno pronaťenih svojti Ukupno u Crvenoj knjizi vaskularne flore EX RE CR EN VU NT U flori odreťenog podruţja uz domaše biljke susrešu se i sve veši broj stranih vrsta koje su tu dospjele djelovanjem ţovjeka. Takve biljke pridošlice vešinom se šire na staništima koja su pod utjecajem ţovjeka, a u manjoj mjeri prodiru na staništa koja nisu pod ţovjekovim utjecajem. Iz tog razloga je broj i sastav biljaka pridošlica dobar pokazatelj stupnja ţovjekova utjecaja na floru i vegetaciju nekog podruţja. Vrlo ţesto neofiti imaju negativni utjecaji na domašu floru pri ţemu dovode do smanjenja biološke raznolikosti. Na suhim travnjacima Poţeške kotline zabiljeţene su sljedeše biljke pridošlice: Acer campestre L., Ajuga reptans L., Centaurea triumfetti All., Chondrilla juncea L., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Coronilla varia L., Corylus avellana L., Crataegus monogyna Jacq., Cytisus scoparius (L.) Link, Dactylis glomerata L., Daucus carota L., Dianthus armeria L., Euphorbia cyparissias L., Galium aparine L., Genista tinctoria L., Hedera helix L., Hieracium pilosella L., Hypericum perforatum L., Leucanthemum vulgare Lam., Ligustrum vulgare L., Linaria vulgaris Mill., Lotus corniculatus L., Melilotus albus Medik., Milium vernale M. Bieb., Phleum pratense L., Picris hieracioides L., Plantago lanceolata L., Prunella vulgaris L., Rosa canina L., Salix caprea L., Trifolium campestre Schreber, Trifolium pratense L. i Trifolium repens L. Zakljuĉak Tijekom istraţivanja na 18 ploha zabiljeţeno je ukupno 257 biljnih vrsta rasporeťenih u 51 biljnu porodicu od kojih su najbrojnije porodice Fabaceae i Poaceae sa 28 svojti te Asteraceae sa 26. Vrste koje se nalaze u flori suhih travnjaka vešinom pripadaju hemikriptofitima i terofitima. Na istraţivanom podruţju naťeno je 9 strogo zaštišenih i 30 zaštišenih biljnih svojti, te 16 svojti koje pripadaju nekoj od navedenih kategorija ugroţenosti. Tla na kojima se razvijaju suhi travnjaci su neutralne do alkalne reakcije, na vešini lokaliteta s dosta humusa, opskrbljenost s P 2 O 5 je vrlo slaba, a opskrbljenost s K 2 O slaba. Gotovo sva tla imaju 44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma 125

5 visoku, povišenu ili umjerenu razinu CaCO 3.Nadiranje grmolikih (Juniperus communis, Rosa canina, R. arvensis, Rubus plicatus i dr.) i drvenastih vrsta (Fraxinus ornus, Pyrus piraster, Quercus pubescens i dr.) iz susjednih šumskih sastojina vidljivo je na gotovo svim istraţivanim lokalitetima što jasno ukazuje na proces progresivne sukcesije vegetacije u pravcu šikare i kasnije u šumsku sastojinu. Jedan od znaţajnih razloga zbog kojeg dolazi do izumiranja pojedinih vrsta na ovim travnjacima jest zapuštenost površina (pogotovo za vrijeme i nakon Domovinskog rata), te prestanak ispaše i košnje usljed smanjenja broja stanovnika sela i smanjenog tradicionalnog naţina gospodarenja, a jedan od znaţajnih ţimbenika smanjenja takvih površina je i sadnja vinograda jer su to vešinom juţne ekspozicije i termofilna staništa. Literatura Antoniš, O.; Kušan, V., Baksan Petricioli, T., Alegro, A., Gottstein Matoţec, S., Peternel, H., Tkalţec, Z. (2005). Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Drypis 1/1: 1-12 (dostupno na URL adresi (klasifikacija staništa Hrvatske u obliku ţlanka iz elektronskog ţasopisa.) Diersche, H.(1997). Pflanzensoziologisch synchorologische Stellung des Xerothermgraslandes (Festuco Brometea) in Mitteleuropa. Phytocenologia 27 (2), Nikoliš, T., Topiš, J. ur.(2005). Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture. Drţavni zavod za zaštitu prirode. Zagreb, Radoviš, J. ur. (1999). Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. DUZO, Zagreb Skender, A. (1990). Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima. RO biotehniţki znanstveno nastavni centar Osijek. Osijek Šegulja, N., Hršak, V.(1994). Some floristic and ecological characteristics of association Bromo-Plantaginetum mediae Ht (31) 49 on permanent plot No 82 (National Park Plitvice Lakes - Croatia). Vegetatio 110, Šoštariš Pisaţiš, K., Kovaţeviš, J.(1968). Travnjaţka flora i njena poljoprivredna vrijednost, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, Zima, D., Svitlica, B., Mesiš, J. (2005). Ugroţenost flore Poţeške kotline i okolnog gorja, Agronomski glasnik. 5 (67): Dry grasslands in Poţega valley and possibilites of their protection Abstract Dry grasslands are among the most endangered types of vegetation, and their areas have significantly grown smaller over the last fifty years. The goal of this research was to determine floristic composition of dry grasslands in Poţega valley, to determine the reasons for their skinning and to separate endangered and protected plant species and neophytes. Floristic researches were done during the year and 2004., and partly during the year and Neglect of the area, termination of grazing and mowing due to depopulation of the villages and termination of the traditional ways of agricultural production, as well as plantation of vineyards on some localities are the most significant reasons for skinning of these areas. Key words: Dry grasslands, Poţega valley, protection 126