IZMJENE I DOPUNE NASTAVNOG PROGRAMA PRVE GODINE ČETVOROGODIŠNJEG STUDIJA NA AKADEMIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI U SARAJEVU

Transcription

1 IZMJENE I DOPUNE NASTAVNOG PROGRAMA PRVE GODINE ČETVOROGODIŠNJEG STUDIJA NA AKADEMIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI U SARAJEVU ODSJECI: 1. Nastavnički 2. Kiparstvo 3. Grafika 4. Grafički dizajn 5. Produkt dizajn 1

2 NASTAVNIČKI ODSJEK Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Slikarska tehnologija I I zimski Nastavnik: mr Zoja Finci, redovan prof. Asistent: Ira Skopljak Cilj: Studenti se upoznaju sa osnovama klasičnog i suvremenog slikarskog zanata, te stiću odgovarajuću informiranost o intencijama umjetničkog izraza, determiniranog u vremenu i prostoru, te u tom kontekstu i poznavanje materijalnih, tehnoloških i drugih uvjeta od kojih također zavisi izbor metode gradnje prenosive slike. Program uključuje i razvijanje sposobnosti za tehnološki eksperiment kao najadekvatniji metod verifikacije ove problematike. Program: Program obuhvaća klasifikaciju tehnika prenosive slike i materijale korišćene u realizaciji ovih tehnika, dakle - fundamentalne elemente, prema slijedecem redu: a) boja - kao optički pojam i boja kao supstanca; identifikacija boja; slikarske palete. b) vezivo - kao fundamentalni element u tehnikama prenosive slike; specifičnosti boje i veziva u pojedinim tehnikama prenosive slike. c) nosilac - kao fundamentalni element u tehnikama prenosive slike; kronološka elaboracija vrsta i metoda pripreme nosilaca u pojedinim tehnikama. d) geneza zanatskih iskustava - sveobuhvatno razmatranje fundamentalnih elemenata u tehnikama prenosive slike u kontekstu geneze zanatskih iskustava. Ispit: Provjera znanja izvodi se sukcesivno (sinoptičkim individualnim razmatranjima, i drugim individualnim zadacima, kao i interkomunikacijom), te realizacijom četiri parcijalna ispita (testa A, B, C, D), seminarskim radom i završnim ispitom. Obavezna literatura: - Brkić Nemanja: Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografija, Beograd, Medić Milorad: Stari slikarski priručnici, Beograd, Kraigher-Hozo Metka: Slikarstvo, metode slikanja i materijali, Sarajevo, Summerecker Sigo: Podloge štafelajske slike, Beograd, Summerecker Sigo: Tehnike emulzione tempere, Beograd, Turinski Živojin: Slikarska tehnologija, Beograd,

3 Literatura koja se preporuča: - Colin Hayes: The complet Guide to Painting and Drawing Techniques and Materials, New York,London, Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu, Beograd, Wehlte Kurt: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Ravensburg,

4 Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Slikarska tehnologija II II ljetni Nastavnik: mr Zoja Finci, redovan prof. Asistent: Ira Skopljak Cilj kolegija: Poznate civilizacijske odrednice likovnih disciplina u dekorativnom slikarstvu, pravci i škole.nastanak autohtonih tehnika i tehnologijija u općepoznatim načiima umjetničkog izražavanja u oblasti zidnog slikarstva kroz fresku, mozaik i zgrafitnu dekoraciju. Studenti kroz predmet Istorije umjetnosti stiču znanja o istoriskim pojavama kroz umjetnost dekoriranja prostora eksterijera i enterijera, dok tehnološki izučavaju vrste materijala i načine njigovih apliciranja kroz zakonitosti prostorne primjene istih u razmjerama dimenzionalne prepozicije prostora. Tehničke karakteristike primjenjenog fresko dekora, mozaičkog rada i zgrafito tehnika, prezentiraju se studentu po cjelinama i tehnološkim zakonitostima malternih materijala, krečne,gipsane i cementne smješe kao i tehnologije postupanja sa njima u zahtjevima i razmjerama tehnološke prepozicije dekora prosrora. Vježbanja kroz sve časove omogućavaju permanentno sticanje i ovladavanjem znanjima o vrstama i načinima praktičnog rada kroz primjenu tehnologiju tempere - jajčanog slikarstva, krečno kazeinskih veziva i drugih kompozitnih i savremenih veziva i materijala u odabiru izvođenja zidne dekoracije. Ciljna skupina: Ovaj kolegij podrazumjeva razvijeni praktikum vježbi iz tehnologije tempera, kompozicionih adheziva i izrade tvrdih podloga krečno-malternog, gipsanog ili cementnog karaktera, kao i izradu pseudo podloga namjenjenih izvedbi pseudo tehnika. Osnovne teme: Vježba spravljanja adheziva namjenjenih zidnoj dekoraciji, izrada podloga za dekor i rad na apliciranju istih. Mozaik i tehnologija krečno-cementnih materijala. Slikarski zgrafito tehnologija slojeva krečno cementnih maltera i malternog obojenja. Nastava: Časovi se odvijaju u tehnološkom prostoru u kojem se kroz praktično teoretski rad izvodi edukacija studenata. Studenti odabiru seminarski rad koji je slobodno istraživački projekat baziran na detaljnoj analizi tehnološke vrijednosti materijala zastupljenih po izboru teme - bilo da se radi o klasičnim tehnologijama ili da student otpočinje samostalno istraživanje vrijednosti novih industrijskih materijala. Načini izvođenja nastave i provjera znanja: 4

5 Praktično - teoretska i individualna, sa permanentnim angažovanjem svakog pojedinca u grupi kroz segmente upoznavanja osobina i rada sa materijalima. Ispit: Završavanjem učenja metodskih jedinki iz oblasti tehnologije slikarstva kao i izrade seminarskog rada sa fotodokumentacijom obavljene prakse, student polaže pismenu ispitnu provjera usvojenih znanja. Obavezna literatura: - Nemanja Brkić "Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografija - Sigo Sumereker Tehnike emulzione tempere Dodatna priručna literatura: - Sigo Sumereker - "Podloge štafelajske slike - Danijel V. Tomison Materijali i tehnike srednjevjekovnog slikarstva 5

6 Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Opšta psihologija I zimski Nastavnik: mr dr Maida Drljević - Koso, docent Cilj modula: Iznijeti i objasniti najvažnija poglavlja Opšte psihologije počevši od psihičkih funkcija i njihovih poremećaja pa preko Frojdove psihoanalitičke(psihodinamske) teorije ličnosti te sve do karakterologije i različitih oblika psihopatologije.takođe je stavljeno težište na najvažnija poglavlja Socijalne psihologije. Metodologija:Predavanja,vježbe, seminarska nastava u skladu sa principima Bolonje. Očekivani rezultati nastavnog procesa:da studenti usvoje znanje iz Opšte psiholgije. 1.uvod u opštu psihologiju -Istorijat -Nastanak naučne psihologije -Definicija -Različiti pravci -Nervni sistem (Organski supstrat duševnog aparata i motorike) -Lijevi i desni mozak -Kora velikog mozga -Nervi,mišići,refleksi -Disanje,glas,govor(jezik)-Fonacija,Artikulacija,Rezonancija 2.Pokret -Govor tijela -Mimika -Gest Literatura: 1.Vladimir Desimirović Medicinska psihologija sa osnovama psihopatologije Izdavač:Nauka,Bgd, Desimir Pajević i Ljubomir Kasagić Psihologija Izdavač Studio MC,Bgd, Mladen Zvonarević Psihologija Izdavač:Školska knjiga,zg,1979 6

7 Status Nastavni predmet Predavanj Vježbe ECT Semestar predmeta a S izborni Psihologija umjetnosti II ljetni Nastavnik: mr dr Maida Drljević Koso, docent Cilj modula:obuhvatiti i objasniti sve teorije umjetnosti sa težištem na psihoanalitičkoj teoriji.rsčlaniti i analizirati sve elemente psihologije kreativnosti tj. sve komponente kreativnog procesa i njegove dinamike.uočiti i eleborirati spregu estetskog i psihološkog u umjetničkom stvaralaštvu,odrediti mjesto psihologije u umjetnosti i umjetnosti u psihologiji. Metodologija:Predavanja,vježbe,seminarska nastava u skladu sa principima Bolonje. Očekivani rezultati nastavnog procesa:da studenti ovladaju osnovnim znanjem specifične grane primjenjene psihologije-psihologijom umjetnosti. 1.psihologija umjetnosti -Umjetnost kao predmet psihologije -Psihologija umjetnosti-primjenjena psihologija -Različite psihološke škole u tumačenju umjetnosti -Psihološki mehanizmi stvaralačkog procesa -Pojam kreativnog procesa -Vrste kreativnosti Literatura: 1.Vladislav Panić Psihološka istraživanja umetničkog stvaralaštva Izdavač:Naučna knjiga,bgd, Vladislav Panić Psihologija umetnosti Izdavač:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,bgd, Zvonko Džokić Kreativni proces i psihoanaliza Izdavač:Dereta,Bgd,2007 7

8 ODSJEK KIPARSTVO Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Crtanje i grafika I I zimski Nastavnik: mr Marina Finci van.prof Viši asistent: mr Admir Mujkić Cilj Nastavni predmet ctranje i grafika je prilagođen zastjevima studija Kiparstva i koordinira sa vježbama plastičnog oblikovanja, kroz medij crtaćih disciplina - podloge papira, kartona i crtaćeg instrumentarija. Studenti kroz predmet crtanje savladaju temeljne zakonitosti crtanja koristeći i upoznajući crtaće alate i njegovu primjenu, koja im pamaže da savladaju osnovne metode gradnje i formiranja crteža. U osnovi tog predmeta studenti trebaju da putem crtaćih tehnika dođu do određenog saznanja i realizacije o oblicima iz prirode, postavljanjem istih u različite odnose i aranžmane, te će posmatrajući njihov oblik, teksturu, i strukturu primjeniti adekvatna crtaća rješenja.. Program Osnovne metode crtanja s težištem na smještanje likovnih elemenata u format, određivanje proporcija, komponiranje i kadriranje, analiza forme koja se postavlja kao likovni zadatak - studijski pristup materijalizacija. Kroz metodske jedinke tokom semestra, studenti treba da savladaju likovne zadatke pristupa upotrebi različitih crtaćih materijala i njihovih struktura. Crtež će se izvoditi na papiru, strukturiranom i glatkom, a sredstva izražavanja u ovom semestru su ugljen, kreda u boji, pastel, olovka. Metodske jedinke će obrađivati: - značenje i vrijednost linije u organizaciji prostora, oblik u prostoru, kompozicija materijalizacija. - uloga linije u gradnji trodimenzionalne forme, - uloga valera, oblikovanje predmeta pod uticajem svjetla zatvorena i otvorena forma / linija volumena - gradacija tonova - pozadina kao nosilac crteža, - zadaci postavke oblih i lomljenih predmeta i sučeljavanje tih oblika. - geometrijski pravilni - organski nepravilni oblici - zatvorena i otvorena forma - postavka na tamnoj i postavka na svijetloj pozadini Crtež će isto tako zastupati upotrebu određenih tonskih vrijednosti kao na primjer primjeu tehnike bojenog krejona i akcenti scijaro scuro, odnosno svjetlosni akcenti bijele krede i crnog ugljena ili krejona, tvrde i meke olovke - kako bi se dobio efekat volumena. Ispit predočavanje i analize svih obavljenih vježbi (parcijalni i završni ispit) 8

9 Metode rada nastava se odvija u formi predavanja,vježbi i stalnih konsultacija. Nastavne jedike će se izvoditi u klasama gdje će biti postavljene postavke mrtve prirode, crtanje interijera i eksterijera, a metodske jedinke uključuju i rad sa modelom- portret i figura. Literatura :monografije velikih majstora crteža: Leonardo da Vinci Michelangelo Bounaroti, Hans Holbein, Peter Paul Rubens,Rembrandt van Rijn, Jean Auguste Domenique Ingres, Auguste Rodin, Pablo Picasso,... 9

10 Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Crtanje i grafika II II ljetni Nastavnik : mr Marina Finci, van.prof. Viši asistent: mr Admir Mujkić Cilj U ovom semestru rad na predmetu crtanjei grafika, se i dalje zasniva na savladavanju osnovnih elemenata crteža, razvijanje opažanja, likovnog izražavanja kao i sposobnosti individualne konverzacije interpretacije. Transpozicija crteža izvedenih na papiru, putem crtačih tehnika u novi medij - grafičke tehnike putem primjene određenih grafičkih tehnika i metoda štampe. Visoka, duboka i plošna štampa. Program.Potrebno je da kroz predmet crtanje, studenti savladaju studijski pristup i analizu forme koja im se postavlja kao studijski zadataku u odnosu na novi medij. - grafički izraz. Crtež će se izvoditi na papiru, a sredstva izražavanja su ugljen kreda, olovka, tinte, pero crtež, crtež kistom, lavirunzi.. -Najbliže kiparskom mediju je stvaranje forme kroz dubljenje forme, tehnikama drvoreza, linorez i kalkografije, te stoga metodske jedike i pristupaju pripremom za skice i crteže za navedene tehnike. - crteži i skice -za linearnu tehniku crteža bakrorez, bakropis, suha igla - crteži rađeni kao predlošci foreme, tonska tehnika mezzotinta, - crteži i skice krupnog zrna - tonska tehnika forme akvantinte i prskanja - crteži i skice - tonska tehnika -upotreba ruleta i krejona - prelazak crteža u novi trodimenzionalni medij - upotreba različitih strukturiranih materijala kao i upotreba različitih tekstura papira, različitih tkanina grubog tkanja, i apliciranje tih tekstura na papir. Istim ili sličnim načinom, te strukture će se aplicirati i u drugi medij - grafički, gdje će se dobiti grafički odrazni rezultat, kroz neku od grafičkih tehnika. Kroz predavanja student će biti uveden u sagledavanje historijskih tekovina crteža i grafičkog rada, kao i savremenih oblika i vrsta crteža u umjetnosti. / Crteži historijskog perioda,antike, predrenesanse renesanse i modernog perioda./ Seminar Svaki student ima likovni zadatak da istraži fenomen crteža, gdje će sagledavati istraživati i porediti historijski crtež velikih kiparskih ostvarenja od antike do savremenih modernih ostvarenja, sa aspekta njihovog iskustva stečenog na predmetima crtanje i modelovanje. Ispit predočavanje i analize svih obavljenih vježbi (parcijalni i završni ispit) Finalni efekat predmeta, odnosno izučavanja predmeta crtanja biće prezentiran kroz izložbu studentskih radova i izradu pisanog seminara. Metode rada nastava se odvija u formi predavanja,vježbi, stalnih konsultacija i rada u klasiliteratura: Michelangelo Bounaroti,Goya Francisko,Georgio Morandi, Pablo Picasso 10

11 ODSJEK GRAFIKA Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Grafika I I zimski Nastavnik: mr Salim Obralić, red.prof. Nastavnik: mr Amela Hadžimejlić- Kečo, van. prof. Cilj: Cilj nastave na predmetu Grafika I je da se studenti upoznaju sa istorijatom i izražajnim mogućnostima visokog tiska. Proces nastajanja skica za tehnike visokog tiska je presudno važan, jer se studenti prvi put sreću sa grafičim tehnikama te se od pravilnog i strpljivog upućivanja u specifičnost skica - crteža za drvorez izgrađuje i jasan stav prema tehnici visokog tiska a time i kasnije u upoznavanju drugih grafičkih tehnika. Program: Program rada odvija se na dva plana: - process pravljenja skica sa određenim likovnim problemom - realizacija skica u materijalu, rezanje, probni tisak, korektura i štampa. Skice za visoki tisak su podjeljene u I semestru na rješavanje pojednostavljeno tri likovna problema: - dvije vježbe u rješavanju i problemu značenja i vrijednosti linije u organizaciji površine, oblika i prostora, kompozicije i ritma. - dvije vježbe, linija i crna površina (fleka) u rješavanju i građenju volumena, svjetla i prostora. - dvije vježbe, linija, fleka i šrafura, u građenju složenijih površina različitog svjetlosnog intenziteta, puni volumen i materijalizacija. U svakom semestru student realizira pet vježbi u visokom tisku. Ispit: Sastoji se od predočavanja svih vježbi - crteža i analize postignutih rezultata. Stručna literatura: - Dževad Hozo, Umjetnost multioriginala, kultura grafičkog lista, Mostar, Prva književna komuna, tisak Ljubljana Dürer, Rana njemačka grafika, Skandinavski drvorezi, Japanski drvorez, Pikaso i suvremeni drvorez. - Monografije i katalozi izložbi grafike. Organizacija rada se obavlja putem predavanja, vježbi, rada u radionicama za štampu i uputa za rad u biblioteci kao i shodno mogućnostima posjetama međunarodnim grafičkim izložbama kao i renomiranim grafičkim zbirkama. 11

12 Status predmeta Nastavni predmet P V ECTS Semestar obavezni Grafika II II ljetni Nastavnik: mr Salim Obralić, red.prof. Nastavnik: mr Amela Hadžimejlić- Kečo, van. prof. Cilj: Cilj nastave na predmetu Grafika II je da se studenti upoznaju sa istorijatom i izražajnim mogućnostima visokog tiska. Proces nastajanja skica za tehnike visokog tiska je presudno važan, jer se studenti prvi put sreću sa grafičim tehnikama te se od pravilnog i strpljivog upućivanja u specifičnost skica - crteža za drvorez izgrađuje i jasan stav prema tehnici visokog tiska a time i kasnije u upoznavanju drugih grafičkih tehnika. Program: Dvoton (crno i sivo) dvije vježbe i veća mogućnost potpunijeg izražaja zadatih likovnih problema: - tri vježbe linija, fleka i šrafura + siva sa daljnjim upoznavanjem i značenjem ovih elemenata, svakog posebno i njihovo zajedničko djelovanje u rješavanju određene teme i likovnog problema. - unošenje boje (crno, sivo, oker) U svakom semestru student realizira pet vježbi u visokom tisku. Ispit: Sastoji se od predočavanja svih vježbi - crteža i analize postignutih rezultata. Stručna literatura: - Dževad Hozo, Umjetnost multioriginala, kultura grafičkog lista, Mostar, Prva književna komuna, tisak Ljubljana Direr, Rana njemačka grafika, Skandinavski drvorezi, Japanski drvorez, Pikaso i suvremeni drvorez. - Monografije i katalozi izložbi grafike. Organizacija rada se obavlja putem predavanja, vježbi, rada u radionicama za štampu i uputa za rad u biblioteci kao i shodno mogućnostima posjetama međunarodnim grafičkim izložbama kao i renomiranim grafičkim zbirkama. 12

13 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije I Predavanj Vježbe ECT Semestar a S I zimski Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// Provjera znanja i polaganje ispita: Položeni kolokviji i završni ispit 13

14 Preporučena literatura: 1. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 2. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 3. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 4. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; 5. Adobe Creative Team (2010). Adobe Illustrator CS: Classroom in a Book +CD, Adobe Press; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 14

15 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije II Predavanj Vježbe ECT Semestar a S II ljetni Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// Provjera znanja i polaganje ispita: Položeni kolokviji i završni ispit Preporučena literatura: 1. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 15

16 2. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 3. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 4. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; 5. Adobe Creative Team (2010). Adobe Illustrator CS: Classroom in a Book +CD, Adobe Press; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 16

17 ODSJEK GRAFIČKI DIZAJN Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije I Predavanj Vježbe ECT Semestar a S I zimski Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// 17

18 Provjera znanja i polaganje ispita: Položeni kolokviji i završni ispit Preporučena literatura: 6. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 7. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 8. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 9. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; 10. Adobe Creative Team (2010). Adobe Illustrator CS: Classroom in a Book +CD, Adobe Press; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 18

19 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije II Predavanj Vježbe ECT Semestar a S II ljetni Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// Provjera znanja i polaganje ispita: Položeni kolokviji i završni ispit 19

20 Preporučena literatura: 6. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 7. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 8. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 9. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; 10. Adobe Creative Team (2010). Adobe Illustrator CS: Classroom in a Book +CD, Adobe Press; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 20

21 ODSJEK PRODUKT DIZAJN Status Nastavni predmet Predavanj Vježbe ECT Semestar predmeta a S obavezni Materijali i procesi I I zimski Nastavnik: mr Srđa Hrisafović, van. prof. Cilj: Dizajn je lijepo balansirana kombinacija umjetnosti i nauke koja se ispoljava dualitetom ideje: preciznost nepredvidivost; haotićnost-sistematizacija; maštovitost mehaničke kalkulacije. Da bi dizajnirali/projektovali studenti se moraju upoznati sa kompletnim procesom projektovanja, od ideje/koncepta preko konstrukcije, statike, i procesa izrade materijala do izvedbe. Uvodna predavanja baziraju se na istraživanju teoretskog aspekta materijala i tehnoloških procesa, zatim korelacija između nauke i umjetnosti i implikacija nauke na dizajn proces. Kako rješiti problem u dizajnu naučnim pristupom, procesom i metodologijom. Istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava klasičnih materijala, sa ekološkim predznakom i velikim akcentom na očuvanje okoliša. Istraživanja na polju novih matrijala i procesa proizvodnje; ekoloških materijali i održivog dizajna čije se mogućnosti i upotrebe testiraju kroz projekte redizajna, a sve u cilju upoznavanje studenata sa osnovnim materijalim i procesima proizvodnje za potrebe produkt dizajna. I SEMESTAR 1. NAUKA I UMJETNOST 1.1 UVOD Definicija i odredišta; Filozofi o vezi nauke i umjetnosti Naučnici i umjetnici: Vitruvius; Leonardo; Michelangelo; Durer; Goete. 1.2 MJERILO Univerzalni standardi; mjere tijela; dimenzije i zahtjevi prostora. VJEŽBE čovjek je mjerilo svih stvari" - Pitagora sa Samosa. Mjere tjela i dimenzije prostora. 1.3 OKO Vizija; percepcija i interpretacija. VJEŽBE Horizontalno i vertikalno; efekat punog i praznog. crno i bijelo; dinamički i statički efekti. 1.4 BOJA prirodni krug boja (Goete); tamne i svjetle boje; lake i teške boje; psihološki efekti; krug boja (Itten). VJEŽBE prirodni i digitalni krug boja 1.5 SVJETLO koncept, termini i osnovna fizika svjetla VJEŽBE istraživanje svjetla i sjene u crtežu SEMINARSKI mjerilo; oko; boja; svjetlo 21

22 2. NAUKA O MATERIJALIMA UVOD Kako razmišlja dizajner ili demistifikacija dizajn procesa Edukacija dizajnera Tehnologija dizajna Dizajn solucije i metode dizajna Eco Design Proizvodni procesi Novi matrijali i nove tehnologije projekat SEMINARSKI REDIZAJN predmeta po vlastitom izboru. novi matrijali; nove tehnologije BIBLJOGRAFIJA E. Neufert Architect's Data (The Human Scale - part II); C. Bloomer and W. Moore: Body, Memory, and Architecture; F.D.K. Ching: Architecture: Form, Space & Order; F. Biren: Metric Handbook Light, Color and Environment; I. Johannsen: The Elements of Color; W. Faulkner: Architecture and Color; Uslovi za sticanje potpisa: Redovno pohađanje nastave; izvršene obaveze na vježbama; završeni projekti i seminarski radovi Način polaganja ispita: Ispit je rezultat cjelokupnog rada studenta tokom semestra. Ispit se polaže na završnoj prezentaciji projekta. Završna ocjena je skup ocjena tokom semestra i sadrži ocjene iz: semestralnog projekta; seminara; bloka za skiciranje i pračenje nastave 22

23 Status Nastavni predmet Predavanj Vježbe ECT Semestar predmeta a S obavezni Materijali i procesi II II ljetni Nastavnik: mr Srđa Hrisafović, van. prof. Cilj: Dizajn je lijepo balansirana kombinacija umjetnosti i nauke koja se ispoljava dualitetom ideje: preciznost nepredvidivost; haotićnost-sistematizacija; maštovitost mehaničke kalkulacije. Da bi dizajnirali/projektovali studenti se moraju upoznati sa kompletnim procesom projektovanja, od ideje/koncepta preko konstrukcije, statike, i procesa izrade materijala do izvedbe. Uvodna predavanja baziraju se na istraživanju teoretskog aspekta materijala i tehnoloških procesa, zatim korelacija između nauke i umjetnosti i implikacija nauke na dizajn proces. Kako rješiti problem u dizajnu naučnim pristupom, procesom i metodologijom. Istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava klasičnih materijala, sa ekološkim predznakom i velikim akcentom na očuvanje okoliša. Istraživanja na polju novih matrijala i procesa proizvodnje; ekoloških materijali i održivog dizajna čije se mogućnosti i upotrebe testiraju kroz projekte redizajna, a sve u cilju upoznavanje studenata sa osnovnim materijalim i procesima proizvodnje za potrebe produkt dizajna. II SEMESTAR 2.2 DRVO Unutrašnja građa; funkcija; Tehnička svojstva (estetske, fizičke, mehaničke i fizio-hemijske osobine) Vrste drveta; karakteristike i upotreba Drveni materijali (furniri i drvene ploče) projekat REDIZAJN drvene stolice SEMINARSKI drvo 2.3 METALI Mehaničke i fizičke osobine metala Oblikovanje metala Rezanje i spajanje metala Završni slojevi i premazi projekat REDIZAJN metalne stolice SEMINARSKI metal 2.4 PLASTIKA Proces formiranja smola / polimera Mašinsko oblikovanje Spajanje i završni slojevi 23

24 2.4.4 Gume i elastomeri projekat SEMINARSKI 2.5 KERAMIKA 2.6 STAKLO 2.7 KOMPOZITI projekat SEMINARSKI REDIZAJN plastične stolice plastika REDIZAJN predmeta upotreba KOMPOZITA kompoziti BIBLJOGRAFIJA Jim Lesko: Industrial Design-Materijalas and Manufacturing Guide; Rob Thompson: Manufacturing Processes for design professionales David Bramston: Material Thoughts Uentin and Ternaux: Materijal World: Innovative Materijals for Architecture and Design Uslovi za sticanje potpisa: Redovno pohađanje nastave; izvršene obaveze na vježbama; završeni projekti i seminarski radovi Način polaganja ispita: Ispit je rezultat cjelokupnog rada studenta tokom semestra. Ispit se polaže na završnoj prezentaciji projekta. Završna ocjena je skup ocjena tokom semestra i sadrži ocjene iz: semestralnog projekta; seminara; bloka za skiciranje i pračenje nastave 24

25 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Nacrtna geometrija i tehničko crtanje I Predavanj Vježbe ECT Semestar a S I zimski Nastavnik: red.prof.dr.sc. Nedžad Repčić, dipl.ing. Saradnik: viši asis.mr.sc. Elmedin Mešić, dipl.ing. Cilj: Osnovni cilj je ovladavanje tehnikom prezentiranja prostora metodima deskriptivne geometrije i osposobljavanje studenata da analiziraju i razumijevaju složene trodimenzionalne forme i njihove relacije u prostoru. Istovremeno studenti se upoznaju sa elementarnim činjenicama procesa percepcije prostora što im pomaže da postanu neposredno svjesni predmeta i pojava iz okruženja, identificiraju strukture i njihove relacije u procesu oblikovanja predmeta i prostora. Program predavanja: a) ortogonalna i kosa projekcija: prostorni koordinatni sistem, ortogonalni projiciranje na ravni, koso projiciranje, elementi prostora (tačka, prava, ravan)u kosoj i ortogonalnoj, paralelnoj projekciji, metrički zadaci u prostoru i ravni, elementarna klasifikacija geometrijskih struktura, presjeci elementarnih i složenih struktura, prodori elementarnih i složenih struktura, razvijanje površina trodimenzionalnih struktura u ravan, sjena predmeta na plohama u prostoru; b) percepcija prostora: prostor definicija (Dekart,Lajbnic,Njutn, Kant,Riman,Gaus..), značenje i funkcija prostora (klasifikacija po Gostoniju),prostorno-vremenski karakter istraživanja u klasičnoj i suvremenoj umjetnosti i nauci, opažaj prostora: informacija o fizičkoj sredini opažaj čulom vida- opažaj ostalim čulima- struktura čula vida, fiziološki procesi, prijem informacija čulom vida, svjetlost/boja- vidljivi dio spektra- fizički i psihološki aspekt; fiziološki parametri vidnog polja rasponi hromatskog i ahromatskog viđenja- monokularno i binokularno opažanje; fiziološki parametri u zoni oštrog viđenjakorelacija gustina receptora/usvajanje informacija. Potrebni uslovi za slušanje predmeta: - Aktivnosti koje se zahtijevaju od kandidata: Prisustvo na predavanjima i vježbama na kojima se dovršavaju poluprogramirani zadaci iz nacrtne geometrije podijeljeni kandidatima na početku semestra, izrada trodimenzionalnih kartonskih modela elementarnih struktura, izrada dijagrama i shema za određene teme percepcije prostora, seminarski rad na određenu temu percecije prostora. Način ocjenjivanja: Sukcesivna provjera rada pregledom i korekcijom 30 poluprogramiranih listova (1 na predavanjima, 1 na vježbama u toku sedmice) sa teorijom i zadacima iz nacrtne geometrije, provjera shema i dijagrama, ocjena seminarskog rada, personalna evidencija za svakog studenta sa opisnom ocjenom 25

26 kvaliteta rada, interesiranja za rad, prosuđivanja, sposobnosti učenja, brzine rješavanja problema, - i po potrebi završna pismena provjera. Literatura: - Dušan Jovanović: Likovna geometrija Deskriptiva (poluprogramirani kurs), Arhitektonski fakultet Sarajevo - Ćiril Koludrović: Tehničko crtanje u slici sa kompjuterskim aplikacijama, Zagreb, Birotehnika,1994 g. - Robert L. Solso: Cognition and the Visual Arts, Mass. Institute of Technology,

27 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Nacrtna geometrija i tehničko crtanje II Predavanj Vježbe ECT Semestar a S II ljetni Nastavnik: dr. Nedžad Repčić, red.prof. Viši asistent: mr. Elmedin Mešić Cilj: Usvajanje geometrijskih metoda linearne perspektive i savladavanje tehnika prezentiranja u perspektivi uz jasno razumijevanje veličina i oblika pojedinih predmeta te njihovih međusobnih odnosa u prostoru. U segmentu percepcije prostora upoznavanje sa principima opažajne organizacije i komunikacije sa fizičkom sredinom. Program predavanja: a) centralna projekcija - perspektiva: elementi perspektivnog projiciranja, načini i metodi konstruiranja perspektivnih slika, frontalna perspektiva, perspektiva "s ugla": spuštena i podignuta osnova,metod koordinatnog sistema, izbor visine horizonta sjenčenje ( centralno osvjetljenje, paralelno osvjetljenje, izbor pravca svjetlosti ), slike u ogledalima, boja u perspektivi, obrada perspektivnih slika, prezentacioni crtež,analiza razvoja i primjene perspektive u likovnoj umjetnosti kroz primjere; b) percepcija prostora: opažajna organizacija, Geštalt principi, informacija o fizičkoj sredini: kvalitet i količina informacija, komunikacija sa fizičkom sredinom vrste komunikacie, vizualna opažajna organizacija i gradacija nivoa opažajnih kategorija, proksemička komunikacija (fizička blizina, raspored u komunikaciji, teritorijalno ponašanje), komunikacija i funkcionalna zavisnost udaljenosti posmatrač/objekt, skotopsko i fotopsko viđenje boja i prostora (Purkinjeova shema), znak u komunikaciji (kontrast - neurofiziološki osnovi), čitljivost znaka kao funkcija kontrasta znaka i pozadine, boja kao komunikacijski znak, fizički parametri stimulativnog prostora (psihološke i fiziološke granice intenziteta stimulusa). Potrebni uslovi za slušanje predmeta: apsolviran kurs Teorije prostora iz prvog semestra sa 5 ECTS Aktivnosti koje se zahtijevaju od kandidata: Prisustvo na predavanjima i vježbama. Seminarski rad iz oblasti percepcije prostora. Način ocjenjivanja: 27

28 Sukcesivna provjera kroz 15 radova iz perspektive, ocjena seminarskog rada, personalna evidencija za svakog studenta sa opisnom ocjenom kvaliteta rada, interesiranja za rad, prosuđivanja, sposobnosti učenja, brzine rješavanja problema, - i po potrebi završna pismena provjera. Literatura: - Dušan Jovanović: Likovna geometrija Perspektiva (poluprogramirani kurs), Arhitektonski fakultet Sarajevo - Robert L. Solso: Cognition and the Visual Arts, Mass. Institute of Technology,

29 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije I Predavanj Vježbe ECT Semestar a S I zimski Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// Provjera znanja i polaganje ispita: Položeni kolokviji i završni ispit 29

30 Preporučena literatura: 11. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 12. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 13. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 14. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 30

31 Status predmeta obavezni Nastavni predmet Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije II Predavanj Vježbe ECT Semestar a S II ljetni Nastavnik: mr Adla Isanović, docent Cilj: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimedij, elementima, karakteristikama i izražajnim mogućnostima multimedijalne kreacije, sa posebnim osvrtom na digitalne medije, njihove karakteristike, razvoj i primjenu u kreativnom radu i produkciji multimedijalnih prezentacija. Student bi trebao razviti temeljna znanja o elementima i principima multimedije, razumjeti ključne pojmove za tumačenje razvoja multimedijalnih formi. Student bi trebao razviti i bazične vještine i praktične sposobnosti izražavanja u polju digitalne kreacije i manipulacije slikom, odnosno steći vještine i početna praktična znanja potrebna za pripremu i integraciju računarske grafike u multimedijalnu kreaciju. Program: Upoznavanje sa osnovnim konceptima vezanim za pojam multimediji, odnosno ključnim pojmovima čije je razumjevanje potrebno za tumačnja razvoja multimedijskih formi (uključujući integraciju, interaktivnost, hipermediju, imerziju, narativnost). Upoznavanje sa karakteristikama, potencijalima i procesom kreiranja i integracije različitih medijskih elemenata, sa težištem na digitalnim medijima i njihovu kreaciju, integraciju i distribuciju u multimedijalnim kreacijama i prezentacijama. Kratak pregled ključnih događaja, djela i ideja koji su značajno uticali na razvoj multimedije i prevazilaženje granica između umjetničkih i tehnoloških disciplina. Kroz predavanja i praktičan rad studenti se upoznaju sa osnovama digitalne kreacije i 2D kompjuterske grafike, nekim od aplikacija, softwerskih paketa za kreiranje, manipulaciju i prikazivanje 2D kompjuterske grafike, tehničko-tehnološkim mogućnostima i opravdanosti upotrebe odgovarajućih tipova kompresije, te modaliteta računarske 2D grafike. Praktičan rad obuhvata kontinuirani rad na laboratorijskim vježbama, te individualni rad na zadacima/projektima. Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja, prezentacije/projekcije (različiti mediji); analize, seminari, diskusije; vježbe u multimedijalnom laboratoriju, praktičan rad na individualnim projektima; konsultacije. //Napomena: Od studenata se zahtjeva redovna i aktivna participacija na predavanjima, seminarima, vježbama i svim drugim oblicima rada.// Provjera znanja i polaganje ispita: 31

32 Položeni kolokviji i završni ispit Preporučena literatura: 11. Packer, R., Jordan, K. (2002). Multimedia: From Wagner to Virtual Reality. W.W.Norton Press; 12. Colson, R.(2007).The Fundamentals of Digital Art. Ava Publishing; 13. Burrough, X., Mandiberg, M. (2008). Digital Foundations: Intro to Media Design with the Adobe Creative Suite, Peachpit Press; 14. Grupa autora (2009) Adobe Photoshop CS: Učionica u knjizi + CD, CET; Dodatni odabrani tekstovi i naslovi; naučni i stručni časopisi i internet izvori. 32