Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij. Prof. dr. sc. Magdalena Maršavelski-Apostolova

Transcription

1 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europska pravna tradicija Prof. dr. sc. Magdalena Maršavelski-Apostolova Prof. dr. sc. Magdalena Maršavelski-Apostolova Prof. dr. sc. Dalibor Ĉepulo Prof. dr.sc. Marko Petrak Doc.dr.sc. Mirela Krešić Predmet smjera - izborni Broj nastavnih sati 36 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta I. Europska javnopravna tradicija (modul I) Pravna tradicija i pravna kultura na europskom podruĉju. Razvoj i formiranje pravne kulture na europskom podruĉju od srednjeg vijeka do suvremenog razdoblja; europska pravna kultura i nacionalne pravne kulture tradicijska uvjetovanost i suvremeni izazovi. Razvoj europskih pravnih sustava i prijenosa prava. Metodološki pristupi u istraţivanju prijenosa prava: pravni transplanti (legal transplants) i pravni iritanti (legal irritants). Središte i periferija u razvoju europskih pravnih sustava i u suvremenom razdoblju. Razvoj javnopravnih institucija u glavnim europskim pravnim sustavima: Engleska, Francuska, Njemaĉka, socijalistiĉko pravo; vladavina prava i pravna drţava; ustroj vlasti i temeljna prava pojedinca. Integracijski procesi st. Idejne i institucionalne prethodnice suvremenih europskih integracija. Formiranje i razvoj Europskih zajednica i stvaranje Europske Unije. Europsko pravo i nacionalne tradicije: integracija i diverzifikacija prava. Pravni razvoj u Europi i hrvatski pravni sustav st. Tradicijske odrednice na hrvatskom podruĉju i suvremena hrvatska pravna kultura; vanjski pravni utjecaji, transferi prava i društvena realnost na hrvatskom pravnom podruĉju u st. i suvremeni izazovi. II. Europska privatnopravna tradicija (modul II) Temelji europske privatnopravne tradicije: Corpus iuris civilis kao osnova europske privatnopravne tradicije. Pravne škole (glosatori, postglosatori) i recepcija rimskog prava. Recipirano rimsko pravo kao europsko opće pravo: ius commune; daljnji razvoj europske pravne znanosti na rimskim pravnim temeljima: francuska škola "elegantne jurisprudencije; prirodnopravna škola; njemaĉka historijskopravna škola. Ius commune i europski graċanski zakonici: GraĊanski zakonici kao kodifikacije općeg prava (ius commune) u XIX st.: francuski CC; austrijski ABGB; pandektistika i moderna europska privatnopravna znanost; utjecaj pandektistike na europske graċanskih zakonika u XX st.: njemaĉki BGB; talijanski CC; nizozemski NBW; europska privatnopravna tradicija i hrvatski pravni sustav.

2 Ius commune i Common Law privatnopravni aspekti; rimska pravna tradicija i englesko privatno pravo; mixed legal systems mješoviti pravni sustavi; ius commune kao izvor suvremenog pozitivnog prava u engleskom pravnom sustavu i europskim mješovitim pravnim sustavima (Škotska, Malta, Channel Islands i dr.). Ius commune i europsko privatno pravo: ius commune kao temelj suvremene europske privatnopravne kulture; uloga europske privatnopravne tradicije u stvaranju europskog pravnog sustava; rimska pravna naĉela i naĉela općeg prava (ius commune) u odlukama sudbenih tijela EU. Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Svrha predmeta Europska pravna tradicija, nadovezujući se na znanja steĉena u dodiplomskoj razini, jest produbljeni studij povijesnokomparativnih temelja europske pravne kulture. Putem analize tradicijskih europskih integracijskih paradigmi, kako javnopravnog, tako i privatnopravnog karaktera, navedeni predmet predstavlja pravnokulturni uvod u kolegije europskog javnog prava i europskog privatnog prava, prenoseći studentima povijesna i komparativna znanja nuţna za kritiĉko vrednovanje struktura i funkcija suvremenog europskog pravnog sustava i njegove primjene u RH. Kroz osvjetljavanje europske pravne tradicije predmet daje i osnovu potrebnu za produbljenije razumijevanje europskog pravnog prostora i obavljanje zahtjevnijih zadaća povezanih sa europskim institucijama i zadaćama u drugim europskim zemljama kakvo se moţe oĉekivati od završenih studenata poslijediplomskog studija. Predavanja i konzultacije. Ispit je usmeni. Modul I: Ispitni materijal za predmet Europska pravna tradicija, modul I. (prir. D. Ĉepulo), skripta (134 str); studenti će skripta i pomoćne materijale dobiti od voditelja modula; skripta se sastoji od sljedećih jedinica: 1. Dalibor Ĉepulo, Prava građana i moderne institucije: europska i hrvatska pravna tradicija, Zagreb 2003, Dalibor Ĉepulo, Building of the modern legal system in Croatia in the centre-periphery perspective, in: Modernisierung durch Transfer im 19. und frühen 20. Jahrhundert, hg. von Tomasz Giaro, Frankfurt a. M. 2006, 68-80, Dalibor Ĉepulo, Vladavina prava i pravna drţava europska i hrvatska pravna tradicija i suvremena zbilja. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 51, 2001, 6, Hesselink, Martijn. The New European Legal Culture. Deventer, 2001, O. F. Robinson, T. D. Fergus, W. M. Gordon, European Legal History, London, Edinburgh, Dublin, 2000, Gunther Teubner, Legal Irritants: Good Faith in British Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergences, The Modern Law Review, 61, 1998, Franz Wieacker, Foundations of European Legal Culture, u: Volkmar Gessner, Hoeland Armin, Csaba Varga, European Legal Cultures (Tempus textbook series on European law and European legal cultures), Aldershot, 1996,

3 Modul II: 1. Stein P., Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture, Zagreb, Zimmermann, R., Roman Law and the Harmonisation of Private Law in Europe, in: Hartkamp, Hesselink et al. (eds.), Towards a European Civil Code, 2004, str. 21 i sl. 3. Knütel, R., Ius commune und römisches Recht vor Gerichten der Europäischen Union, Juristische Schulung, 1996, str. 768 i sl. 4. Evans-Jones, R., Roman Law in Britain, in: Manthe, Krampe (eds.), Quaestiones Iuris. Festschrift für J. G. Wolf, Berlin, 2000, 83 i sl. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Modul I: Raoul C. Van Caenegem, An Historical Introduction to Western Constitutional Law. Cambridge David Nelken (ed.), Comparing Legal Cultures, Dartmouth, Pagden, Anthony (ed.). The Idea of Europe. From Antiquity to the European Union. Cambridge, Volkmar Gessner, Hoeland Armin, Csaba Varga, European Legal Cultures (Tempus textbook series on European law and European legal cultures), Aldershot, 1996, Urwin, I. D. W. The Community of Europe: A History of European Integration since 1945, New York and London Modul II: Knütel, R., Rechtseinheit in Europa und römisches Recht, Zeitschrift für Europäisches Privatrecht (1994) str. 244 i sl. Labruna, L., Ius europaeum commune. Matrici romanistiche del diritto attuale, Napoli, Zimmermann, R., Roman Law, Contemporary Law, European Law. The Civilian Tradition Today, Oxford, Hamza, G., Die Entwicklung des Privatrechts auf römischrechtlicher Grundlage, Budapest, Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohaċanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stjeĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoċenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoċenja nastave.

4 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europska unija u međunarodnom pravu Doc.dr.sc. Davorin Lapaš Doc.dr.sc. Davorin Lapaš Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 3 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Predmet obraċuje meċunarodnopravni poloţaj Europske zajednice i Europske unije u meċunarodnom pravu. Podijeljen je u pet cjelina: 1. Odnos prava i EU s međunarodnim pravom; 2. Međunarodnopravni subjektivitet i pitanje subjektiviteta EU; 3. EU i objekti međunarodnog prava (npr. pravo mora: zajedniĉke ribolovne vode, pitanje ekoloških pojaseva, ribolovnih pojaseva itd.; svemir: Europska svemirska agencija, EUTELSAT itd.; Antarktik: sektori drţava ĉlanica EU navedeni u Ugovoru o EU itd.); 4. EU u Ujedinjenim narodima 5. Međunarodnopravni aspekti zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ukljuĉujući i odnos prema NATO-u, UN-u, tzv. antiteroristiĉkim koalicijama, kao i status trajne neutralnosti nekih drţava ĉlanica EU Austrije i Malte). Pravna znanja 1. Poznavati odnos pravnih sustava EU prema meċunarodnom pravu; 2. razumjeti problematiku subjektiviteta u meċunarodnom pravu, posebice supranacionalnih meċunarodnih organizacija, te ih komparirati sa sloţenim drţavama s jedne, te klasiĉnim meċunarodnim organizacijama s druge strane; 3. razumjeti odnos suverenosti drţava ĉlanica i njihova ĉlanstva u supranacionalnoj organizaciji; 4. poznavati problematiku tzv. mješovitih ugovora; 5. razumjeti nove morske pojaseve koji nisu navedeni u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (ribolovne pojaseve, ekološke pojaseve) koje neke drţave ĉlanice EU proglašavaju, te njihov odnos prema hrvatskom ZERP-u, kao i prema iskljuĉivom gospodarskom pojasu; 6. poznavati strukturu, djelovanje i pravni znaĉaj odluka Ujedinjenih naroda, prvenstveno kroz sudjelovanje u radu UN-a i EU, tako i njihovih drţava ĉlanica; 7. poznavati odnos EU sa Zapadnoeuropskom unijom i NATO-om; 8. razumjeti ulogu EU u sustavu kolektivne sigurnosti UN-a (u smislu glave VII. Povelje UN-a). Analitička znanja 1. Poznavati meċunarodnopravnu terminologiju; 2. Imati sposobnost povezivanja znanja prava EU s meċunarodnim pravom; 3. Imati sposobnost vlastitog zakljuĉivanja i argumentiranja nekih

5 otvorenih pitanja (poput npr. meċunarodnopravnog subjektiviteta EU izmeċu sloţene drţave i meċunarodne organizacije, meċunarodnopravni aspekti promjena koje donosi Ustav EU, i sl.). Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Usmeni ispit - Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 1, Zagreb, (tekst otisnut sitnim i krupnim slogom); str. 1-44, 74-90, Lapaš, D., Odnos meċunarodnog i europskog prava novo lice dualizma?, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I.(ur.), Europsko obiteljsko pravo, Zagreb, Narodne novine, Koskenniemi, M.(ed.), International Law Aspects of the European Union, The Hague, London, Boston, Kluwer, (poglavlja 1-6, 8-11, ) - Seršić, M., Odnos prava Europske unije i meċunarodnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, sv. 55, br. 5, Lapaš, D., 'Fragmentacija meċunarodnog prava' degeneracija ili evolucija?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, sv. 55, br. 2, Turkalj, K., Reforma Zajedniĉke ribarske politike Europske zajednice - s naglaskom na problematiku širenja jurisdikcije na moru, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, sv. 53, br. 3-4, Popis literature koja se preporučuje kao dopunska - Lapaš, D., Zajedniĉka vanjska i sigurnosna politika Europske unije nakon Lisabona put k europskom politiĉkom identitetu?, u: Rodin, S., Ćapeta, T., Goldner Lang, I. (ur.), Reforma Europske unije Lisabonski ugovor, Zagreb, Narodne novine, Lisabonski ugovor Europske unije, Adrias, br. 16, Lapaš, D., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, Narodne novine, Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ispit se polaţe u usmenom obliku. Cilj studija je stjecanje pravniĉke naobrazbe specijalistiĉkog tipa koja predstavlja osnovicu za specijalizaciju u praksi te stjecanje posebnih znanja koja polaznike vode u osnove znanstvenog istraţivanja i produbljenog prouĉavanja pojedinih pravnih tema. Stoga se kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta provjerava napredovanjem diplomiranih specijalista: tijekom vjeţbeniĉke prakse, pravosudnih ispita, zapošljavanju u pravosudnim tijelima i sl. Istovremeno, priprema nastavnog programa provjerava se usporedbom sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim pravnim fakultetima u zemlji i drţavama sliĉne pravne tradicije hrvatskoj.

6 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta: Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europski sud za ljudska prava Prof. dr. sc. Davor Krapac Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Prof. dr. sc. Alan Uzelac Doc. dr. sc. Zlata ĐurĊević Doc. dr. sc. Jasnica Garašić Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 22 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Nastava koju izvodi Katedra za Kazneno procesno pravo: A) Europski sud za ljudska prava postanak i ciljevi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; prostorno i vremensko vaţenje Konvencije; derogacija; pridrţaji; općenito o Sudu suci, tijela Suda; nadleţnost aspekti kaznenog procesnog prava; B) postupak pred Sudom vrste prituţbi, obveze tuţene drţave, postupak u prvom stupnju. C) Posebne vrste postupaka za izricanje parapenalnih sankcija pred tijelima EU: kartelni postupak, nadzor nad gospodarskim i trgovaĉkim fuzijama, postupak za izricanje globa i drugih novĉanih sankcija. Nastava koju izvodi Katedra za GraĊansko procesno pravo: A) Nadleţnost suda graċanskopravni aspekti; odnos Suda i drugih tijela Vijeća Europe i EU; odnos Suda i nacionalnih pravosuċa; procesna legitimacija i stranke u postupku; B) Odluĉivanje o dopuštenosti ratione temporis; iscrpljenost pravnih sredstava; podnošenje zahtjeva; stadiji postupka: pravni lijekovi; C) Izvršenje presuda i drugih odluka Suda; praviĉna naknada; djelotvornost odluka Suda. Predmet studente uvodi u organizacijske aspekte zaštite ljudskih prava u Europi. Djelovanje Europskog suda za ljudska prava, od njegovog postanka do danas, detaljno se analizira. Studente se upoznaje sa teorijskim i praktiĉkim pitanjima vezanim uz odluĉivanje suda, podnošenje zahtjeva, stadije postupka i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava kao institucije koja već danas predstavlja dio mehanizma koji je dio pozitivnog prava Republike Hrvatske. Nastava se izvodi na predavanjima koja posreduju gradivo predmeta u klasiĉnoj verbalnoj formi prema metodološkom naĉelu da se ne ograniĉavaju pozitivnopravnu dogmatiku, nego trebaju ukljuĉiti i izlaganja o drugim teorijama koje se odnose na realnost prava. Na predavanjima se potiĉe i aktivno sudjelovanje studenata kroz primjere, pitanja i sl. Konzultacije su individualne, na kojima studenti i nastavnik u izravnom kontaktu raspravljaju o odreċenoj pravnoj problematici. Znanje se provjerava na ispitu koji na praviĉan naĉin treba pokazati steĉena znanja studenta. Svrha ispita nije potraga za pogreškama i prazninama u znanju, nego demonstracija studentskog poznavanja i razumijevanja programom propisanog i od ispitivaĉa jasno naznaĉenog gradiva te posjedovanje analitiĉkih, kritiĉkih i prezentacijskih pravniĉkih sposobnosti. C.A. Gearty (ed.) European Civil Liberties and the European Convention on Human Rights; M. Nijhoff Publ., The Hague, D. Gomien / D. Harris /L. Zwaak, Law and practice of the

7 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta European Convention on Human Rights and the European Social Charter; Council of Europe Pulb., Strasbourg, J. Velu R. Ergec, La convention européenne des droits de l`homme, Bruylant, Bruxelles, P. van Dijk, G. J. H. van Hoof, Theroy and Practice of the European Convention on Human Rights, Kluwer Law and Taxation Publishers, Deventer-Boston, 2. izdanje, D. J. Harris, M. O`Boyle, C. Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, London, Dublin, Edinburg, Butterworts, I. Goranić, Okonĉanje postupka unutar domaćeg pravnog sustava kao uvjet dopuštenosti tuţbe Europskoj komisiji i Europskom sudu za ljudska prava, Vladavina prava, 1998, god. II, br. 1. str. 39. J. A. Frowein, W. Peukert, Europäische Menschenrechtskonvention (EMRK-Kommentar), Engel, Strasbourg, 2. izdanje, HUDOC - sluĉajevi Europskog suda za ljudska prava: B. Conforti / F. Francioni (eds.), Enforcing International Human Rights in Domestic Courts, M. Nijhoff Publ., The Hague, H. J. Steiner / P. Alston, International Human Rights in Context, Clarendon Press, Oxford, H. C. Yourow, The Margin of Appreciation Doctrine in the Dynamics of European Human Rights Jurispridence; M. Nijhoff Publ., The Hague, G. Dannecker, Strafrecht der Europäischen Gemeinschaft, u: A. Eser / B. Huber (Hrsg.), Strafrechtsentwicklung in Europa 4.3, Max- Planck-Institut für Strafrecht, Freiburg, Metka Arah, Europska unija, vizija politiĉkog udruţivanja, Arah consulting d.o.o., Ispit se polaţe u pisanom i usmenom obliku. Pisani dio se sastoji od ispita znanja kroz pitanja koja zahtijevaju poznavanje gradiva i sposobnost pravne analize, posebice u odreċenom broju pitanja, koji predstavljaju analizu sluĉajeva iz prakse ESLJP, te praktiĉne vjeţbe temeljene na malim hipotetskim sluĉajevima iz prakse. Cilj studija je stjecanje pravniĉke naobrazbe specijalistiĉkog tipa koja predstavlja osnovicu za specijalizaciju u praksi te stjecanje posebnih znanja koja polaznike vode u osnove znanstvenog istraţivanja i produbljenog prouĉavanja pojedinih pravnih tema. Stoga se kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta provjerava napredovanjem diplomiranih specijalista: tijekom vjeţbeniĉke prakse, pravosudnih ispita, zapošljavanju u pravosudnim tijelima i sl. Istovremeno, priprema nastavnog programa provjerava se usporedbom sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim pravnim fakultetima u zemlji i drţavama sliĉne pravne tradicije hrvatskoj.

8 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europsko međunarodno privatno pravo i procesno pravo Prof. dr. sc. Krešimir Sajko Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić Prof. dr. sc. Vilim Bouĉek Prof. dr. sc. Krešimir Sajko Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić Prof. dr. sc. Vilim Bouĉek Doc. dr. sc. Davor Babić Doc. dr. sc. Nina Tepeš Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 36 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta I. Opći dio 1. Uvod 1.1. Pojam europskog meċunarodnog privatnog prava EU/EZ i europeizacija meċunarodnoga privatnoga prava Povijest razvitka europskoga meċunarodnoga privatnoga prava. 2. Pravni ustroj europskoga meċunarodnoga privatnoga prava: 2.1. Ugovor iz Amsterdama iz Ugovor iz Nice iz Legislativna nadleţnost EZ za rješavanje privatnopravnih situacija s prekograniĉnim/ meċunarodnim obiljeţjem Vanjska nadleţnost EZ i europsko meċunarodno privatno pravo 2.5. Pravni ustroj europskoga meċunarodnoga privatnoga prava prema Ugovoru o europskom ustavu. 3. Izvori europskoga meċunarodnoga privatnoga prava u širem smislu 4. Uloga Suda Europskih zajednica (Europskoga suda) u sustavu europskoga i autonomnoga meċunarodnoga privatnoga prava 5. Utjecaj ljudskih prava kao posebne sastavnice europskoga prava na meċunarodno privatno pravo 6. Utjecaj temeljnih sloboda iz Ugovora o osnivanju EZ na meċunarodno privatno pravo 7. Vaţnost primarnoga asocijacijskoga prava za hrvatsko meċunarodno privatno pravo II. Posebni dio mjerodavno pravo 1. Dilema: ureċivanje meċunarodnoga privatnoga prava konvencijama ili sekundarnim europskim pravom? 2. Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz Konvencijsko polje primjene 2.2. Poveznice Autonomija stranaka Objektivne poveznice, karakteristiĉna ĉinidba Odstupanja od karakteristiĉne ĉinidbe

9 2.3. Mjerodavno pravo za posebne vrste ugovora 2.4. Prisilni propisi 2.5. Ostala pitanja 2.3. Konvencijska rješenja i hrvatsko pravo de lege ferenda 3. Prijedlog Rim I Uredbe o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz Polje primjene uredbe 3.2. Poveznice Autonomija stranaka Mjerodavno pravo ako ne postoji izbor prava 3.3. Mjerodavno pravo za posebne vrste ugovora 3.4. Prisilni propisi 3.5. Ostala pitanja 4. Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 864/2007 o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze od 11. srpnja Polje primjene uredbe 4.2. Opće odredbe deliktnog statuta 4.3. Posebne odredbe deliktnog statuta III. MeĊunarodno graċansko procesno pravo 1. O ujednaĉavanju europskoga prava 1.1. Općenito 1.2. Izvori prava 1.3. Tumaĉenje 1.4. O Luganskoj konvenciji o sudskoj andleţnosti, priznanju i ovrsi odluka u graċanskim i trgovaĉkim predmetima 1.5. Bruxellska konvencija iz Uredba Vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadleţnosti, priznanju i ovrsi odluka u graċanskim predmetima od 22. prosinca Općenito 2.2. Nadleţnost Opća nadleţnost Posebne nadleţnosti Iskljuĉiva nadleţnost Sporazum o nadleţnosti 2.3. Litispendencija 2.4. Priznaje i ovrha 2.5. Javne isprave i sudske nagodbe 2.6. O primjeni Uredbe na sudske postupke u kojima su stranke hrvatske osobe 2.7. Uredba i hrvatsko pravo de lege ferenda 3. Ostali sekundarni izvori europskoga meċunarodnoga procesnoga prava 3.1. Uredba (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga o nadleţnosti i priznanju i ovrsi odluka u braĉnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br. 1347/ Uredba (EZ) br. 1346/2000. od 29. svibnja o steĉaju 3.3. Uredba (EZ) br. 1348/2000. od 29. svibnja o dostavljanju sudskih i izvansudskih pismena u graċanskim i trgovaĉkim predmetima 3.4. Uredba (EZ) br. 1206/2001. od 28. svibnja o suradnji izmeċu sudova drţava ugovornica na predmetu izvoċenja dokaza 4. O usklaċivanju hrvatskoga s europskim meċunarodnim procesnim pravom

10 Opća i specifična znanja i vještine Izuĉavanjem predmeta Europsko meċunarodno privatno i meċunarodnoprocesno pravo studenti stjeĉu opća znanja o ureċivanju prekograniĉnih privatnopravnih situacija s EU obiljeţjem i posebna znanja koja se, zasad, odnose na odreċivanje mjerodavnog prava za ugovorne i izvanugovorne odnose, s daljnjom tendencijom širenja europskog meċunarodnog privatnog prava i na obiteljsko i nasljedno, te na druge privatnopravne odnose. Ta znanja obuhvaćaju i ona o odreċivanju meċunarodne nadleţnosti, posebna pitanja graċanskog procesnog prava, kao na primjer litispendencija, autorska kaucija, privremene mjere, te posebice ona o priznanju i ovrsi stranih oduka. Osim toga, stjeĉu s posebna znanja o steĉaju, procesnoj radnji dostavljanja te o suradnji izmeċu sudova drţava ĉlanica EU. Ovaj kolegij povezan je s drugim privatnopravnim predmetima (GraĊansko pravo, Obiteljsko pravo, Trgovaĉko pravo, Pravo društava, Pomorsko i općeprometno pravo, Radno i socijalno pravo, Autorsko pravo, Pravo industrijskog vlasništva i Pravo konkurencije) kao i procesnopravnim predmetima studija (GraĊansko procesno pravo, Izvanparniĉno procesno pravo) koji u okviru svojih sadrţaja razmatraju tuzemnopravni aspekt. Europsko meċunarodno privatno i meċunarodno procesno pravo razmatra ta privatna i procesnopravna pitanja iz navedenih kolegija kada postoji prekograniĉno/meċunarodno obiljeţje. Kao što je vidljivo iz okvirnog sadrţaja, predmet obihvaća zasada samo najvaţnija privatna i procesnopravna pitanja za izgradnju europskog unutarnjeg trţišta na podruĉju EU. MeĊutim, promatrano kroz Akcijski plan Europske komisije i kroz proces komunitarizacije kao jedno od njegovih glavnih obiljeţja, predmet će se predvidivo širiti i na sva ostala pitanja ureċena drugim predmetima poslijediplomskog studija. Predmet je komplementarno povezan s predmetima: Europsko javno pravo, Europsko privatno pravo i MeĊunarodno pravo. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Interaktivna nastava Usmeni ispit Sajko, K. MeĊunarodno privatno pravo, 4. izdanje, Zagreb, 2005, (dijelovi knjige o hrvatskom i europskom meċunarodnom privatnom i procesnom pravu). Sajko, K. Uredba Europskog vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadleţnosti, priznanju i ovrsi odluka u graċanskim i trgovaĉkim predmetima iz 2000., Zbornik PFZ, br. 3-4, 2003., str , Bouĉek, V. Izvori europskoga meċunarodnoga privatnog prava, Zbornik PFZ, br. 3-4, 2003., str , Bouĉek, V. Europsko meċunarodno privatno pravo kao integracijsko pravo, Hrvatska pravna revija, br. 2, 2004, str. 1-13, Bouĉek, V. Prijedlog Uredbe Rim II iz i opće odredbe deliktnoga statuta u hrvatskom Zakonu o meċunarodnom privatnom pravu, u: Europski sudski prostor, Maribor, Sikirić, H. Uredba Europskog Vijeća br. 2201/2003 od 27. studenoga o nadleţnosti i priznanju i ovrsi odluka u braĉnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br. 1347/2000, u: Europski sudski

11 Vuković, Đ./ Kunštek, E. prostor, Maribor, MeĊunarodno graċansko postupovno pravo, Zagreb, 2005 Kropholler, J. Internationales Privatrecht, Mohr Siebeck Tübingen, 5. izdanje, 2004., paragraf (poglavlje) 10. Lasock, D./ Stone, P.A. Conflict of Laws in the European Community, Professional Books Limited, Abingdon, Remien, O. European private international law, the European Community and its emerging area of freedom, security and justice, Common Market Law Review 38 (2001), str Czernich, D./ Tiefenthaler, S./ Kodek, G. E. Kurzkommentar Europäisches Gerichtsstands- und Vollstreckungsrecht, 2. Aufl., Beĉ, Kropholler, J. Europäisches Zivilprozessrecht, 7 Aufl., Heidelberg, Briggs, A. Civil Jurisdiction and Judgments, London, 2002, Gaudemet- Tallon, H. Compétence et exécution des jugements en Europe: Réglement No 44/2001, Conventions de Bruxelles et de Lugano, 3. ed, Paris, Report on the Convention on the law applicable to contractual obligations by Mario Giuliano and Paul Lagarde, OJ C 282 p /10/31, Internet adresa: Green paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation, COM(2002)654 final of , Internet adresa: Number&lg=en&type_doc=COMfinal&an_doc=2002&nu_doc=654 Proposal for a Regulation of the European Parliament and the Council on the law applicable to non-contractual obligations (Rome II), COM/2003/0427 final - COD 2003/0168; Internet adrese: Number&lg=en&type_doc=COMfinal&an_doc=2003&nu_doc=427i Regulation (EC) No 864/2007 of the European Parliament and of the Council of 11 July 2007 on the law applicable to non-contractual obligations (Rome II), OJ L 199/40, Report by Mr. P. Jenard on the Convention of 27 September 1968 on jurisdiction and the enforcement of judgments in civil and commercial matters OJ C 59 p /5/3 Praksa Europskog suda u Luksemburgu, Internet adresa: Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sajko, K. Perspektiva razvoja meċunarodnog privatnog prava, o bruxelleskoj i Luganskoj konvenciji i kako hrvatsko pravo uskladiti s tim europskim konvencijama, u: Hrvatsko graċanskpravno ureċenje i kontinentalni europski pravni krug, Zagreb, 1994., str Sajko, K. On Jurisdiction Agreement from the Perspective of Pan - European Unification of International Procedural Law,

12 Essays, Voskuill, The Hague, str , Sajko, K. Towards Adaptation of the Croatian PIL to the EU Law, - Essays Sturm, Liege, 1999, II, str , Schlosser, P. EU-Zivilprozessrecht, 2 Aufl., München, 2003, Geimer, R. Internationales Zivilprozeßrecht, 4. Aufl, 2001 Czernich, D./ Heiss, H. EVÜ Das Europäische Schuldvertragsübereinkommen, Wien, Babić, D. Posebna nadleţnost za ugovorne sporove prema ĉlanku 5. stavak 1. Uredbe (EZ) 44/2001, u: Europski sudski prostor, Maribor, Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohaċanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stjeĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoċenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoċenja nastave.

13 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europsko obiteljsko pravo Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Prof. em. dr. sc. Mira Alinĉić Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar Prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić Mr. sc. Irena Majstorović suradnik u nastavi Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 22 Broj ECTS bodova 4 Okvirni sadržaj predmeta Europsko obiteljsko pravo harmonizacija ili unifikacija. MeĊunarodni instrumenti harmonizacije obiteljskog prava europskih drţava: konvencije, Haška konferencija za meċunarodno privatno pravo, Europski sud za ljudska prava. ERA. Mjesto hrvatskog obiteljskog prava u kontinentalnoeuropskom pravnom krugu i u odnosu na pravce razvoja. Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog ţivota. Ĉlanovi obitelji. Presude Europskog suda za ljudska prava: utvrċivanje podrijetla djeteta, ograniĉenje prava na roditeljsku skrb, posvojenje. UsklaĊenost hrvatskog obiteljskog prava sa zahtjevima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europska povelja o ljudskim pravima. Pretpostavke za sklapanje braka: pravo na sklapanje braka transseksualnih osoba i osoba lišenih poslovne sposobnosti. UsklaĊenost hrvatskog obiteljskog prava sa zahtjevima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europske povelje o ljudskim pravima. Zaštita djeĉjih prava europska perspektiva. Europska konvencija o ostvarivanju djeĉjih prava. Europska konvencija o kontaktima s djecom. Haška konvencija o graċanskopravnim aspektima meċunarodne otmice djece. Novi oblici ţivotnih zajednica. Izvanbraĉne zajednice. Istospolne zajednice. Istospolni brak. Tumaĉenje naĉela nediskriminacije. Problemi priznanja uĉinaka. Pravna zaštita osoba nesposobnih da se brinu o svojim pravima i interesima. Europska poredbena rješenja i standardi (Preporuka R 99(4) Vijeća Europe. Pravo na slobodu i osobnu sigurnost i prisilna hospitalizacija. Pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji. Imovinski uĉinci obiteljskih odnosa. Zakonski i ugovorni imovinski sustav. Braĉni ugovor. Autonomija volje i ograniĉenja. Poredbeni prikaz.

14 Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita U kolegiju Europsko obiteljsko pravo stjeĉu se produbljena znanja o rješenjima hrvatskog obiteljskog prava u usporedbi s izabranim poredbenim rješenjima, o standardima zaštite ljudskih prava (koji se odnose na ĉlanove obitelji) prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osobito o meċunarodnim instrumentima za zaštitu prava djece. Izlaţe se i objašnjava proces harmonizacije obiteljskih sustava kroz primjenu meċunarodnih ugovora, a kroz veći dio sadrţaja izlaţe se općenit i konkretan utjecaj presuda Europskog suda za ljudska prava na pravno ureċenje obiteljskih odnosa u drţavama ĉlanicama Vijeća Europe (osobito presuda koje se odnose na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog ţivota te na pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji). Razmatra se kako se pojedini obiteljskopravni instituti mijenjaju pod utjecajem primjene europskih mehanizama zaštite ljudskih prava te uĉi razvijati prosudbene vještine u odnosu na usklaċenost i primjenu domaćeg zakonodavstva. Objašnjava se kako se na razini europskih integracija pruţa dodatna zaštita djeĉjih prava, osobito u sudskim postupcima, te usklaċenost hrvatskog obiteljskog propisa sa zahtjevima Europske konvencije za ostvarivanje djeĉjih prava. Izlaţu se i tumaĉe razliĉiti pristupi pravnom ureċenju novih oblika ţivotnih zajednica, raspravlja o pravnim uĉincima ţivotnih zajednica koje su zasnovane u jednoj drţavi u drugim drţavama, te ukazuje na moguće probleme njihova priznanja. Studenti stjeĉu sposobnost povezivanja problema na više razina: pozitivnopravnoj, te onoj koja se odnosi na standarde zaštite ljudskih prava. Na taj naĉin potiĉe se kritiĉki odnos prema pojedinom zakonodavstvu te ukazuje na moguća drugaĉija rješenja. Drugi predmeti studija povezani s Europskim obiteljskim pravom su: Europski sud za ljudska prava, Europsko privatno pravo, Europsko meċunarodno privatno i procesno pravo, a obuhvaćena su i znanja iz obiteljskog, graċanskog i graċanskoprocesnog prava s dodiplomskog studija. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz pisani ispit, a potom usmeni ispit. Pisani ispit se sastoji iz dva dijela: esej i obrada sluĉaja, a za studente koji poloţe pismeni ispit, tijekom usmenog se preispituje pravnologiĉko razmišljanje, sposobnost pristupnika da povezuje razliĉite sadrţaje unutar predmeta te s drugim nastavnim predmetima. 1. Alinĉić, Mira, Hrabar, Dubravka, Jakovac-Lozić, Dijana, Korać, Aleksandra: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, (odgovarajući dijelovi s obzirom na institute koji se prouĉavaju) 2. Alinĉić, Mira: Zaštita i obiteljskopravni problemi osoba s duševnim smetnjama; Europsko privatno pravo, Pravni fakultet, Zagreb, 2002, str Hrabar, Dubravka, Europska konvencija o ostvarivanju djeĉjih prava - nov prilog promicanju djeĉjih prava, Zbornik PFZ, 46, 1996, 4; str Jakovac Lozić Dijana, Europsko obiteljsko pravo šanse i perspektive, Hrvatska pravna revija, 1, 2001, 6; str Korać, Aleksandra, Prosudbe Europskog suda za prava ĉovjeka opravdanosti ograniĉenja prava na sklapanje braka, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 47, 1997, 4; str Korać, Aleksandra, Sadrţaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog ţivota u hrvatskom pravnom sustavu, Zbornik Pravnog

15 fakulteta, Zagreb, 49, 1999, Korać, Aleksandra, UtvrĊivanje oĉinstva, razuman rok pouke jednog sluĉaja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 6, 2002, str Majstorović, Irena, Propisi Europske unije koji se odnose na obiteljsko pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagreb, 53, 2003, 3-4, str Ovey, Jacobs, White, Robin: The European Convention on Human Rights, Oxford, 2002, izabrani dijelovi (komentar uz odgovarajuće ĉlanke EKLJP) Propisi: 1. Obiteljski zakon, Narodne novine br. 116/2003, 17/2004 i 136/ Zakon o pravobranitelju za djecu, Narodne novine br. 96/2003, 3. Zakon o istospolnim zajednicama, Narodne novine br. 116/2003, 4. Zakon o ravnopravnosti spolova, Narodne novine, br. 116/2003 Međunarodni ugovori: 1. Konvencija o pravima djeteta, Sluţbeni list SFRJ, br. 15/1990, Narodne novine MeĊunarodni ugovori, br. 12/1993, 20/1997, Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta glede ukljuĉivanja djece u oruţane sukobe, Narodne novine MeĊunarodni ugovori, br. 5/2002, Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djeĉjoj prostituciji i djeĉjoj pornografiji, Narodne novine MeĊunarodni ugovori, br. 5/ Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Protokol br. 1, Protokol br. 4., Protokol br. 6. i Protokol br. 7 uz tu Konvenciju, Narodne novine - MeĊunarodni ugovori, br. 6/1999. Zakon o potvrċivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine MeĊunarodni ugovori, br. 4/ Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine; Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, Dodatni protokol uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine o zabrani kloniranja ljudskih bića i Dodatni protokol uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, u vezi presaċivanja organa i tkiva ljudskog porijekla, Narodne novine MeĊunarodni ugovori, br. 13/2003 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta 1. Alinĉić, Mira, Europsko viċenje postupka obiteljskog posredovanja, Revija za socijalnu politiku, 6, 1999, 3-4; str D. Hrabar, Načela hrvatskog obiteljskog prava i njihovo zakonsko uobličenje, Zbornik vo ĉest na Mile HaĊi Vasilev, Universitet «Sv. Kiril i Metodij», Pravni fakultet «Justinijan Prvi», Skopje, 2004., str U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem

16 pohaċanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stjeĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoċenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoċenja nastave.

17 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europsko pravo trgovačkih društava Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 36 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta OdreĊenje "europskog prava trgovaĉkih društava" Pravne osnove za europeizaciju prava trgovaĉkih društava zemalja ĉlanica Europske unije Sredstva za ujednaĉavanje prava trgovaĉkih društava zemalja ĉlanica Europske unije Postignuti stupanj ujednaĉenja prava trgovaĉkih društava zemalja ĉlanica Europske unije: pitanja glede kojih je došlo do ujednaĉenja; pitanja glede kojih se još radi na ujednaĉenju Utjecaj "europskog prava trgovaĉkih društava" na hrvatsko pravo društava: sadašnje stanje; predvidivi razvoj Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Polaznici se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s podruĉja Europskog prava trgovaĉkih društava. Podruĉje prava trgovaĉkih društava jedno je od najdinamiĉnijih i najsloţenijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja europskog prava trgovaĉkih društava hrvatski bi pravnici bili suoĉeni s teškoćama prilikom usklaċivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklaċenih propisa Smatra se da je predmet bitan osobito za one koji će se u svome radu morati baviti europskim pravom trgovaĉkih društava, kako teoretski, tako i u njegovoj praktiĉnoj primjeni u hrvatskom nacionalnom kontekstu, u konkretnim sluĉajevima. Nastava će biti interaktivnog, dijaloškog karaktera s aktivnim sudjelovanjem polaznika. Ispit usmeni. Lutter, M., Europäisches Unternehmensrecht, Zeitschrift für Unternehmens-und Gesellschaftsrecht, Sonderheft 1, Berlin - New York 1996., str Barbić, J., Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, Zagreb 2006., str Direktive i prijedlozi direktiva o pravu društava EU

18 Directive 2006/68/EC of the European Parliament and of the Council of 6 September 2006 amending Council Directive 77/91/EEC as regards the formation of public limited liability companies and the maintenance and alteration of their capital Directive 2005/56/EC of the European Parliament and of the Council of 26 October 2005 on cross-border mergers of limited liability companies Directive 2004/25/EC of on takeover bids Directive 2003/58/EC of amending Council Directive 68/151/EEC, as regards disclosure requirements in respect of certain types of companies Directive 2001/86/EC of supplementing the Statute for a European company with regard to the involvement of employees Twelfth Council Company Law Directive 89/667/EEC of 21 December 1989 on single-member private limited-liability companies Eleventh Council Directive 89/666/EEC of 21 December 1989 concerning disclosure requirements in respect of branches opened in a Member State by certain types of company governed by the law of another State Eighth Council Directive 84/253/EEC of 10 April 1984 based on Article 54 (3) (g) of the Treaty on the approval of persons responsible for carrying out the statutory audits of accounting documents Seventh Council Directive 83/349/EEC of 13 June 1983 based on the Article 54 (3) (g) of the Treaty on consolidated accounts Sixth Council Directive 82/891/EEC of 17 December 1982 based on Article 54 (3) (g) of the Treaty, concerning the division of public limited liability companies Fourth Council Directive 78/660/EEC of 25 July 1978 based on Article 54 (3) (g) of the Treaty on the annual accounts of certain types of companies Third Council Directive 78/855/EEC of 9 October 1978 based on Article 54 (3) (g) of the Treaty concerning mergers of public limited liability companies Second Council Directive 77/91/EEC of 13 December 1976 on coordination of safeguards which, for the protection of the interests of members and others, are required by Member States of companies within the meaning of the second paragraph of Article 58 of the Treaty, in respect of the formation of public limited liability companies and the maintenance and alteration of their capital, with a view to making such safeguards equivalent as amended by Council Directive 92/101/EEC of 23 November 1992 amending Directive 77/91/EEC on the formation of public limitedliability companies and the maintenance and alteration of their capital First Council Directive 68/151/EEC of 9 March 1968 on coordination of safeguards which, for the protection of the interests of members and others, are required by Member States of companies within the meaning of the second paragraph of Article 58 of the Treaty, with a view to making such safeguards equivalent throughout the Community Uredbe Regulation (EC) 2001/2157 of on the Statute for a European company (SE) Council regulation (EEC) 2137/85 of 25 July 1985 on the European Economic Interest Grouping (EEIG)

19 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Takeover laws in Europe, Köln, Forstinger. Ch., Takeover law in the EU and the USA : a comparative analysis, The Hague, El Mahi, F., Die Europaeische Aktiengesellschaft : Societas Europaea, Frankfurt, Kocbek, M., Trstenjak, V., Evropsko pravo gospodarskih druţb, Ljubljana, Van Gerven, D., Storm, P., The European company, Cambridge, Reich-Rohrwig, J., Societas Europaea SE, Wien, U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohaċanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stjeĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoċenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoċenja nastave.

20 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Europsko pravo tržišne utakmice Prof. dr. sc. Siniša Petrović Prof. dr. sc. Siniša Petrović Predmet smjera izborni Broj nastavnih sati 36 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Pojam prava konkurencije Svrha prava konkurencije Odnos prava konkurencije i drugih grana prava Povijesni razvoj prava konkurencije Pojam savršene konkurencije Izvori prava konkurencije Primjena propisa konkurencije - primjena rationae personae - pojam poduzetnika - primjena na inozemne osobe - primjena ratione materiae Tijela osiguranja slobodnog trţišnog natjecanja Oblici narušavanja konkurencije - općenito Sporazumi - primjeri zabranjenih sporazuma - posljedice zabranjenih sporazuma - grupne iznimke - prijava sporazuma Monopolistiĉko djelovanje - pojam monopolistiĉkog i vladajućeg poloţaja - mjerodavno trţište - zloporaba monopolistiĉkog i vladajućeg poloţaja Koncentracije - pojam - prijava koncentracije - ocjena dopustivosti koncentracije Konkurencija i Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju Mjerodavno trţište Mjerila za primjenu propisa EU-a i odnos prema nacionalnim propisima Intelektualno vlasništvo i zaštita trţišnog natjecanja Ekstrateritorijalni doseg primjene propisa EU-a o trţišnom natjecanju Drţavne potpore Opća i specifična znanja i vještine Sada je pravo konkurencije obuhvaćeno planom i programom studija na dodiplomskom pravnom studiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao izborni predmet. Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s podruĉja prava konkurencije Pravo konkurencije relativno je nova grana prava u hrvatskom pravnom sustavu. Pravo konkurencije ima sve vaţniju ulogu u poslovnim transakcijama. Pored toga, to je i jedno od prioritetnih podruĉja prava koja Hrvatska treba uskladiti s pravom EZ-a. Zbog vaţnosti te grane prava u EU-u, kao i okolnosti da je pravo

21 konkurencije prijeko potrebno sredstvo za oĉuvanje unutarnjeg trţišta, ono se smatra jednim od najvaţnijih dijelova prava EU-a. S obzirom na pribliţavanje i oĉekivano pristupanje Hrvatske EU-u, bez znanja prava konkurencije i mogućnosti snalaţenja u njegovim izvorima, specijalistu iz europskog prava neophodno je znanje osnovnih pojmova prava konkurencije. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Nastava će biti interaktivnog, dijaloškog karaktera s aktivnim sudjelovanjem polaznika. Ispit usmeni. Cerovac, Mladen, "Novi Zakon o zaštiti trţišnog natjecanja", Hrvatska pravna revija (2003) 9: Petrović, Siniša, "Novo hrvatsko pravo trţišnog natjecanja", Pravo u gospodarstvu (2004) 4: Mlikotin Tomić, Deša, Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999: 80-85, , , Šoljan, Vedran, "Diskriminacija u cijenama kao oblik ograniĉavanja trţišnog natjecanja", Hrvatska pravna revija (2003) 2: Šoljan, Vedran, "Diskriminacija u cijenama kao oblik ograniĉavanja trţišnog natjecanja, II. dio", Hrvatska pravna revija (2003) 3: Liszt, Marijana, "Pravno ureċenje drţavnih potpora u RH", Pravo u gospodarstvu (2004) 4: Bellamy and Child European Community Law of Competition, Fifth Edition, Sweet & Maxwell, London ili Whish, Richard, Competition Law, Fifth Edition, Butterworths, ili bilo koje drugo sliĉno djelo o pravu konkurencije Izvori ĉl Ugovora o EZ-u ĉl. 5, 40, 69. i 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju izmeċu republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drţava ĉlanica Zakon o zaštiti trţišnog natjecanja, Narodne novine br. 122/2003 Zakon o drţavnim potporama, Narodne novine br. 47/2003 Uredba o drţavnim potporama Narodne novine br. 121/2003 Uredba o naĉinu utvrċivanja mjerodavnog trţišta, Narodne novine 51/2004 Uredba o naĉinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije poduzetnika, Narodne novine 51/2004 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma izmeċu poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, Narodne novine 51/2004 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma izmeċu poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, Narodne novine 158/2004 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije, Narodne novine 2/2005 Uredba o sporazumima male vrijednosti, Narodne novine 51/2004 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i srevisiranju motornih vozila, Narodne novine 105/2004 Naputak u svezi s postupkom ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika, Council Regulation (EC) No. 139/2004 of 20 January 2004 on the control of concentrations between undertakings (the EC Merger Regulation)

22 Council Regulation (EC) No 1/2003 of 16 December 2002 on the implementation of the rules on competition laid down in Articles 81 and 82 of the Treaty Communication from the Commission - Notice - Guidelines on the application of Article 81(3) of the Treaty Commission notice on the definition of the relevant market for the purpose of Community competition law Commission Notice on agreements of minor importance which do not appreciably restrict competition under Article 81(1) of the Treaty establishing the European Community (de minimis) Commission Regulation (EC) No 2790/1999 of 22 December 1999 on the application of Article 81(3) of the Treaty to categories of vertical agreements and concerted practices Commission Notice Guidelines on Vertical Restraints Commission Regulation (EC) No 802/2004 of 7 April 2004 implementing Council Regulation (EC) No 139/2004 on the control of concentrations between undertakings Guidelines on the assessment of horizontal mergers under the Council Regulation on the control of concentrations between undertakings Commission Notice on remedies acceptable under Council Regulation (EEC) No 4064/89 and under Commission Regulation (EC) No 447/98 Commission Notice on restrictions directly related and necessary to concentrations Commission Regulation (EC) No 773/2004 of 7 April 2004 relating to the conduct of proceedings by the Commission pursuant to Articles 81 and 82 of the EC Treaty Commission Notice on cooperation within the Network of Competition Authorities Commission Notice on the co-operation between the Commission and the courts of the EU Member States in the application of Articles 81 and 82 EC Commission Notice on the handling of complaints by the Commission under Articles 81 and 82 of the EC Treaty Commission Notice on informal guidance relating to novel questions concerning Articles 81 and 82 of the EC Treaty that arise in individual cases (guidance letters) Commission Notice - Guidelines on the effect on trade concept contained in Articles 81 and 82 of the Treaty Commission Regulation (EC) No 1400/2002 of 31 July 2002 on the application of Article 81(3) of the Treaty to categories of vertical agreements and concerted practices in the motor vehicle sector Commission Regulation (EC) No 772/2004 of 27 April 2004 on the application of Article 81(3) of the Treaty to categories of technology transfer agreements Commission Notice - Guidelines on the application of Article 81 of the EC Treaty to technology transfer agreements Web stranice