ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA

Transcription

1 Rudarsko-geološko-naftni fakultet Institut za razvoj obrazovanja ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA INŽENJER/KA GEOLOGIJE [IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJU] 2016.

2 Istraživanje je provedeno u sklopu projekta

3 SADRŽAJ 1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA CILJEVI ISTRAŽIVANJA OPIS ANKETE Dodatno pitanje PROVEDBA ISTRAŽIVANJA STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU REZULTATI OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA GEOLOGIJE KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA SPECIFIČNA ZNANJA I VJEŠTINE KLJUČNI POSLOVI POVEZANOST KLJUČNIH POSLOVA SA ZNANJIMA I VJEŠTINAMA Rezultati dodatnog pitanja A. Važnost kompetencija za poslodavce B. Nedostatak kompetencija prema poslodavcima C. Distribucija odgovora KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE GENERIČKE VJEŠTINE PSIHOMOTORIČKE SPOSOBNOSTI OBILJEŽJA RADNOG MJESTA I OKOLIŠA Radni okoliš Mjesto rada Radno vrijeme Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto OBRAZOVANJE ZA RADNO MJESTO Razina obrazovanja... 50

4 Najprikladniji obrazovni program Potrebno vrijeme za uvođenje u posao Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na radnom mjestu ZAKLJUČAK PRILOZI PRILOG A: Radna mjesta opisivana u anketi PRILOG B. Ključni poslovi koje radnici obavljaju na opisivanim radnim mjestima PRILOG C. Znanja i vještine potrebne za obavljanje ključnih poslova na opisivanim radnim mjestima 93 PRILOG D. Obrazovanje potrebno za radno mjesto PRILOG E. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na opisivanom radnom mjestu

5 1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) predstavlja instrument kojim se uređuje sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj. Pri tom je jedna od glavnih zadaća HKO-a povezati potrebe tržišta rada s obrazovnim programima na svih razinama. Ključni alati u tom povezivanju su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija te ishodi učenja. Kvalifikacija je naziv za skupove ishoda učenja određenih razina, obujma i profila koji se potvrđuju svjedodžbom, diplomom ili drugom ispravom nadležne obrazovne ustanove, a standardom kvalifikacije se određuje njen sadržaj i struktura. Standardom zanimanja se pak utvrđuju ključni poslovi te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova za svako pojedino zanimanje. Ključna poveznica standarda zanimanja i standarda kvalifikacija su ishodi učenja. Ishodi učenja su znanja i vještine, odnosno kompetencije koje pojedinac stječe učenjem i dokazuje adekvatnim provjerama, a koje su definirane na temelju znanja i vještina utvrđenih standardom zanimanja. Prema tome, temelj za izradu kvalitetnih obrazovnih programa koji će biti usklađeni s potrebama poslodavca jesu kvalitetno izrađeni standardi zanimanja koji sadrže ključne informacije o potrebama poslodavaca, sadržaju zanimanja i specifikaciji radnog mjesta. Tako pri definiranju obrazovnih programa značajnu ulogu dobivaju i poslodavci čime se obrazovni sustav izravno povezuje s potrebama tržišta rada. U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Anketa i istraživanje kojim će se prikupljati podaci razvijeni su od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a samo istraživanje je provedeno o okviru projekta TARGET - Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije ( kojem je nositelj Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (RGNF). Anketa je provedena u rujnu i listopadu godine za dvije institucije koje sudjeluju u projektu: Rudarsko-geološko-naftni fakultet te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, koje su obje sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. 1

6 1.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je anketom prikupiti podatke od poslodavaca o ključnim poslovnim te znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje u zanimanju inženjer/ka geologije. Tako definirani podaci, zajedno s podacima eventualno prikupljenim dodatnim metodama, temelj su za definiranje standarda zanimanja i ishoda učenja što za krajnji cilj ima uspostavu suvremenog sustava kvalifikacija i kurikuluma. Osim podataka o zanimanjima cilj je istraživanja prikupiti podatke i o obilježjima organizacija koje zapošljavaju radnike u zanimanju inženjer/ka geologije kako bi se mogle uspoređivati razlike u specifičnim potrebama poslodavaca ovisno o tim obilježjima OPIS ANKETE Kako bi bili ispunjeni zadani ciljevi istraživanja, pitanja su podijeljena u osam skupina kojima se prikupljaju podaci o područjima relevantnima za standard zanimanja: 1.) Opći podaci o poslodavcu 2.) Opis radnog mjesta 3.) Procjena važnosti kompetencija koje studenti stječu na RGNF-u 4.) Opis ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina 5.) Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje 6.) Ostale generičke vještine i psihomotoričke sposobnosti 7.) Osposobljavanje za radno mjesto 8.) Karakteristike radnog mjesta Središnji dio ankete kojim se prikupljaju podaci o ključnim poslovima i znanjima i vještinama potrebnim za njihovo uspješno obavljanje konstruiran je na način da poslodavci sami upisuju ključne poslove koje smatraju relevantnim za radno mjesto koje opisuju. Moguće je upisati najviše 6 ključnih poslova. Nakon što su definirani ključni poslovi, poslodavac za svaki od upisanih poslova navodi do 5 znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. U zasebnom dijelu ankete ispituju se ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. One se odnose na preporuku Europske unije iz godine o kompetencijama koje su potrebne svim ljudima za njihovo uključivanje u društvo, zapošljavanje i razvitak te za daljnje cjeloživotno učenje. Definirano je 8 takvih kompetencija i one se ispituju ovom anketom. Generičke (transverzalne, prenosive) vještine odnose se na vještine za koje se smatra da su potrebne u širem spektru zanimanja te ih pojedinac može koristiti ili prenositi u različita područja profesionalnog života. Uz ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, definirane od strane EU, ostale generičke vještine koje se ispituju ovom anketom odabrane su na temelju nekoliko dostupnih istraživanja, prvenstveno Bartramovog modela kompetencija 1 te na temelju istraživanja Piloting a European Employer Survey on Skill Needs koje je proveo CEDEFOP u devet zemalja EU. 2

7 Dodatno pitanje RGNF kao nositelj projekta te FKIT kao projektni partner su u potpunosti preuzeli anketu kreiranu od strane MRMS-a i HZZ-a, te ubacili dodatna pitanja specifična za matičnu instituciju. RGNF je u anketi za inženjera/ku geologije ubacio jedno dodatno pitanje. U pitanju je od poslodavaca traženo da procjene koje kompetencije za radno mjesto (za koje su ispunjavali anketu) smatraju važnima i u kojoj mjeri smatraju da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta zaposlenim u njihovoj tvrtci. Namjera pri postavljanju ovog pitanja je bila dobiti informaciju koliko određene kompetencije nedostaju studentima RGNF-a po završetku studija. Pitanje je bilo koncipirano na sljedeći način: U nastavku Vas molimo da ocijenite koje kompetencije za navedeno radno mjesto smatrate važnim i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta zaposlenim u Vašoj tvrtci. Procijenite ocjenama na skali od 1 do 5 VAŽNOST navedenih znanja, kompetencija i vještina za navedeno radno mjesto, te ocijenite u kojoj mjeri navedeni elementi NEDOSTAJU tek završenim prvostupnicima/magistrima s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. VAŽNOST 1 Najmanje važno 5 Iznimno važno NEDOSTAJE 1 Uopće ne nedostaje 5 U potpunosti nedostaje KOMPETENCIJA VAŽNOST NEDOSTAJE Znanje općih temeljnih područja (primjerice matematika, fizika, kemija i sl.) Znanje temeljnih tehničkih područja (primjerice mehanika, toplina, fluidi i sl.) Znanje temeljnih prirodnih područja (primjerice geologija, paleontologija, mineralogija, petrologija) Projektiranje i izrada tehničke dokumentacije Korištenje računalnih alata (za konstruiranje, proračun, simulacije, i dr.) Znati odabrati i projektirati tehnološki proces Znati odabrati, planirati i provesti istraživanje Terenski rad Laboratorijski rad Poznavanje zakonskih propisa, normi, mjernih i ispitnih tehnika Sposobnost analize i sinteze problema Sposobnost primjene temeljnih i stručnih znanja u praksi Poznavanje poslovnog upravljanja

8 1.3. PROVEDBA ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada godine putem online ankete postavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertna radna skupina Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (ERS RGNF) koju čine 14 nastavnika/ca s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta te koordinatorica radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja. Prvi korak bila je uspostava kontakt liste poslodavaca kojima će se slati anketa. Svaki član/ica ERS RGNF-a je bio zadužena za upisivanje 5-10 (ili više, ukoliko je to osoba htjela) kontakata poslodavaca kojima će se slati anketa, a s kojima po mogućnosti, imaju osobni kontakt. Poziv za sudjelovanje u istraživanju je također bio proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta. Prvi kontakt s poslodavcima su članovi/ice ERS-a ostvarili telefonski kako bi ih se upoznalo s projektom te istraživanjem i kako bismo dobili pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Nakon toga je svaki član/ica ERSa svojim kontaktima elektroničkom poštom poslao/la personaliziranu poruku koja je sadržavala uvodni mail te link (poveznicu) putem kojeg su mogli ispuniti online anketu. Institut za razvoj obrazovanja je u realnom vremenu unosio u online popis poslodavaca informaciju o tome tko je od poslodavaca ispunio anketu. Ispitanicima koji nisu ispunili anketu nakon dva tjedna poslan je podsjetnik om, a oni koji niti nakon dva tjedna nisu ispunili anketu ponovno su kontaktirani om ili telefonski radi podsjećanja. U uputi je poslodavcima naglašena potreba da na pitanja odgovara osoba koja je u organizaciji najbolje upućena u zahtjeve radnog mjesta (primjerice neposredno nadređena osoba, djelatnik/ca u odjelu ljudskih potencijala i sl.), kako bi odgovori bilo što kvalitetniji. 4

9 1.4. STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU Istraživanje je provedeno na uzorku od 69 poslodavaca koji pretežito dolaze iz hrvatskih tvrtki te institucija. Osobno je kontaktirano ukupno 147 poslodavaca (od kojih je 78 eksplicitno kontaktirano za područje geologije), u ime Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, te je poziv za sudjelovanje u istraživanju proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta, kao i na mailing listu alumni organizacije AMAC RGNF. Od 78 ispitanika eksplicitno kontaktiranih za područje geologije, 77 je inicijalno pristalo sudjelovati u istraživanju, dok je jedna osoba odbila iz razloga tajnosti podataka. Na njihove adrese poslan je poziv za ispunjavanje ankete s linkom na anketu. Anketu je ispunilo ukupno 73 poslodavca, od čega je četvoro ispitanika izbačeno iz daljnje analize jer nisu zadovoljili kriterij navođenja odgovora o minimalno jednom ključnom poslu uz koji je naveden minimalno jedan navod o znanjima i vještinama potrebnima za obavljanje tog posla. Ispunjavanju ankete nije pristupilo 13 izravno kontaktiranih poslodavaca što nam govori da je anketu ispunilo 64 poslodavca eksplicitno kontaktiranih za područje geologije, te petoro poslodavaca koji su informaciju o istraživanju dobili putem mailing lista ili na drugi način. Prosječan broj zaposlenih u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju krajem godine je bio (SD= ). Najveći broj poslodavaca se nalazi u kategoriji velikih poslodavaca koju čine poduzeća s više od 250 zaposlenih. Krajem godine u toj kategoriji bilo je 37 tj. 54% poslodavaca. U srednjim organizacijama u kojima je zaposleno između 51 i 250 zaposlenika radi 22% zaposlenika. Sljedeće po zastupljenosti su male organizacije u kojima radi 16% ispitanika dok najmanji broj, njih svega 9% radi u mikro organizacijama koje zapošljavaju do 10 zaposlenika. Podaci su prikazani u Tablici 1. Tablica 1. Broj zaposlenih krajem godine u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju. BROJ ZAPOSLENIH U ORGANIZACIJI KRAJEM (mikro organizacija) (mala organizacija) (srednja organizacija) 15 više od 250 (velika organizacija) 37 Prema djelatnosti, organizacije čiji zaposlenici su sudjelovali u ispitivanju najviše se bave istraživanjem te proizvodnjom nafte i plina, njih 20 (29%), dok se geološkim, geofizičkim i geotehničkim istraživanjima i projektiranjima bavi njih 8 tj. 12%. Od ukupnog broja zaposlenika, njih 6 (9%) radi u znanstvenoistraživačkim organizacijama, njih 5 ili 7% rade u organizaciji koja se bavi poslovima zaštite okoliša dok je njih četvero (6%) zaposleno u organizacijama za koje vrlo široko navode da se bave geologijom. Po tri ispitanika rade u području gospodarenja vodama i konzultantskih djelatnosti. Ostale djelatnosti naveli su zaposlenici u jednoj do dvije organizacije što je prikazano u Tablici 2. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (69). 1 Ove vrijednosti većinski uzrokuje jedna netipična vrijednosti (eng. outlier) koja iznosi Kada bismo nju izuzeli iz analize, dobili bismo M=3.993, a SD=7.286). 5

10 Tablica 2. Djelatnosti organizacija koje su sudjelovale u istraživanju. DJELATNOST NAZIV BROJ ORG. % ORG. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina 20 29% Geološka, geofizička i geotehnička istraživanja i projektiranja 8 12% Znanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost 6 9% Poslovi zaštite okoliša 5 7% Geologija 4 6% Gospodarenje vodama 3 4% Konzultantska djelatnost 3 4% Izrađivanje energetskih studija 2 3% Hidrografska i meteorološka djelatnost 2 3% Gradska uprava 2 3% Proizvodnja cementa i asfalta 2 3% Upstream & downstream 2 3% Seizmička istraživanja, obrada seizmičkih podataka, proizvodnja seizmičke opreme 2 3% Održavanje autoceste 1 1% Građevinarska djelatnost 1 1% Sudjelovanje u pripremi i organizaciji provođenja javnog nadmetanja za 1% 1 istraživanje i eksploatacije Vodoistražni i vodozahvatni radovi 1 1% Software solutions 1 1% Iznajmljivanje alatki za karotažna mjerenja bušotinskih podataka / 1% 1 Interpretiranje podataka Izrada vijaka 1 1% Isplata potpore u poljoprivredi 1 1% Organizacije u uzorku najviše djeluju na nacionalnom (75%) te europskom tržištu (70%), zatim na tržištima trećih zemalja (57%) i regionalnom tržištu (52%), a u manjoj mjeri na lokalnom tržištu (42%). Poslodavci su mogli odabrati više odgovora, a rezultati se nalaze u Tablici 3. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (69). 6

11 Tablica 3. Tržišta na kojima djeluju organizacije koje su sudjelovale u istraživanju TRŽIŠTE PODRUČJE broj organizacija % lokalno 29 42% regionalno 36 52% nacionalno 52 75% EU 48 70% treće zemlje 39 57% Najveći broj organizacija koje su sudjelovale u istraživanju je u državnom ili javnom vlasništvu njih 29 (42%), dok se u privatnom vlasništvu nalazi 25 tj. 31% organizacija, a u zadružnom samo jedna tj. 1%. Čak 12 ispitanika je u ovom pitanju odabralo opciju Ostalo - detaljniji podaci nalaze se u Tablici 4. Tablica 4. Struktura vlasništva organizacija koje su sudjelovale u istraživanju VLASNIŠTVO broj organizacija Državno/javno 29 42% Privatno 25 36% Zadružno 1 1% Ostalo Mješovito privatno-državno 8 12% Ostalo Dioničko društvo 4 6% % 7

12 2. REZULTATI 2.1. OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA GEOLOGIJE Kako bi dobili podatak na kojim sve radnim mjestima rade radnici/e u zanimanju inženjer/ka geologije, poslodavci su trebali navesti naziv radnog mjesta koje će opisivati u anketi, a na kojem radi inženjer/ka geologije u njihovoj organizaciji. Također je trebalo odgovoriti koja je uloga, odnosno svrha tog radnog mjesta u njihovoj organizaciji i koliko ima zaposlenih djelatnika/ca na tom radnom mjestu. Ukupno je devet (9) poslodavaca opisivalo široko definirano radno mjesto geologa, sedmoro (7) višeg stručnog savjetnika/suradnika, a šestoro (6) je opisivalo radno mjesto znanstvenog novaka/asistenta. Ukupno je po pet (5) poslodavaca opisivalo radno mjesto geološkog inženjera te geofizičara, dok je po troje (3) opisivalo radno mjesto istražnog geologa te samostalnog inženjera. Po dvoje poslodavaca opisivalo je ova radna mjesta: inženjer zaštite okoliša, petrofizičar, specijalist/stručnjak za geofizičke podatke, stručni suradnik te istraživač. Ostali poslodavci su opisivali po jedno od sljedećih radnih mjesta: voditelj geoloških istraživanja, mlađi specijalist za geologiju, naftni geolog, direktorica sektora za upravljanje podacima, inženjer za biostratigrafiju, regionalni geolog, oceanolog geolog, ležišni geolog, voditelj kontrole tvorničke proizvodnje, stručni suradnik hidrolog, projekt manager, mikropaleontolog, vodeći stručnjak istražnog projekta, vodeći stručnjak za geologiju, inženjer petrograf, inženjer za geokemiju, stručnjak za zaštitu okoliša i održivi razvoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, viša kustosica, seizmičar, voditelj geotehničkog katastra te seizmički interpretator. Razlika u broju zaposlenih radnika/ca na opisivanom radnom mjestu u okviru organizacija koje su sudjelovale u istraživanju se kreće od 1 do 1000 djelatnika/ca. Najveći broj poslodavaca navodi da na radnom mjestu koje opisuju radi jedan radnik/ca njih 12. Detaljniji prikaz rezultata po skupinama prikazan je u Tablici 5. Tablica 5. Broj zaposlenih na opisivanom radnom mjestu BROJ ZAPOSLENIH NA RADNOM MJESTU BROJ ORGANIZACIJA % % % % % % % 8

13 Navodi o svrsi radnog mjesta ispitanika svrstani su u ukupno 12 skupina koje su srodne po opisanom sadržaju posla. Najčešće svrhe radnog mjesta u zanimanju inženjera/ke geologije su opća geološka istraživanja i analize koje je navelo ukupno 17 poslodavaca (23%) te modeliranje građe podzemlja u potrazi za ležištima ugljikovodika i drugih mineralnih sirovina za koje je ukupno 19 poslodavaca (26%) navelo takav odgovor. Zatim slijedi skupina snimanje, obrada i interpretacija geofizičkih podataka koju je navelo 7 poslodavaca (10%) dok je 6 poslodavaca (8%) navelo projektiranje i upravljanje, a skupina projektiranje i nadzor u zaštiti okoliša ima 5 navoda (7%). Tri skupine imaju po 4 navoda (5%) - organizacija i održavanje baza podataka, upravljanje u vodnom gospodarstvu i projektiranje u inženjerskogeološkim istraživanjima, a tu je i skupina projektiranje u hidrogeološkim istraživanjima s 3 navoda (4%). Najmanje navoda imaju tri skupine koje su na kraju tablice 6 upravljanje proizvodnim i projektiranje u energetici po 1 navod i ostalo s 2 navoda koji se nisu mogli svrstati. Tablica 6: Svrha radnog mjesta Rb. 1 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Opća geološka istraživanja i analize SVRHA RADNOG MJESTA Znanstveno i stručno istraživanje geoloških procesa i zbivanja tijekom geološke prošlosti Istraživač na znanstvenom projektu, zadužena za provođenje laboratorijskih analiza Znanstveno istraživanje (terensko i laboratorijsko ispitivanje uzoraka stijena), publikacija rezultata istraživanja. Viši znanstveni suradnik sudjeluje kao istraživač u znanstvenim projektima ili ih vodi. Znanstveno-istraživački rad na jednom od temeljnih projekata, te na brojnim projektima druge vrste. U većini slučajeva upisuje i doktorski studij. Općenito razvijanje geološke znanosti, sudjelovanje na natječajima (domaćim i europskim). Znanstveno obrazovanje i usavršavanje kroz obveze na poslijediplomskom doktorskom studiju, asistiranje u izvođenju nastave Temeljem makroskopskog opisa i mikroskopske analize odredba stijene. Provedba analiza stijena i fluida u geokemijskom laboratoriju i postepena interpretacija rezultata u cilju definiranja matičnih stijena i geokemijske karakterizacije fluida Klasifikacija stijenske mase/tla i odabir odgovarajuće tunelske podgrade Terensko geološko kartiranje, interpretacija (izrada geološke karte svih razmjera) i izrada tumača za geološku kartu. Istraživač na terenu obavlja geološko, IG i HG kartiranje, nadzor kod istražnog POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Geologija Geologija Geološko inženjerstvo, mineralogija, petrologija Geološko inženjerstvo Geološko inženjerstvo Geologija/Okoliš Geološko inženjerstvo Geologija Geologija i kemija Geološko inženjerstvo Opći smjer iz geologije Geološko inženjerstvo RADNO MJESTO dipl. ing. geologije znanstveni novak znanstveni suradnik - istraživač na projektu viši znanstveni suradnik geološki inženjer (specijalizacija hidrogeologija, inženjerska geologija, geotermija) asistent sa doktoratom znanstveni novak -asistent inženjer petrograf inženjer za geokemiju geolog stručni savjetnik za izradu geološke karte istraživač 9

14 Rb. 2 3 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Organizacija i održavanje baza podataka Projektiranje i upravljanje SVRHA RADNOG MJESTA bušenja, klasifikaciju izbušenih materijala i uzimanje uzoraka, a u uredu sistematizira i obrađuje sve postojeće i istraživanjima prikupljene podatke, vrši odgovarajuće proračunske analize, te izrađuje geotehnički elaborat koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Opća geološka istraživanja, izrada geoloških karata (općih i tematskih), priprema geoloških osnova za različite aplikativne i temeljne radove, koji su vezani za poznavanje geologije. Vrši analize mikrofosilnih zajednica i vrsta Priprema terenskog rada, terenski rad i obrada geokemijskih i geoloških podataka u GIS-u. Mikropaleontološke/paleontološke analize, biostratigrafska interpretacija, interpretacija paleookoliša Rad na temeljnom projektu HGI-a, izrada OHGK te publikacija znanstvenih radova Održavanje baze geofizičkih podataka Organizacija podataka te učinkoviti pristup istima. Sistematsko prikupljanje, sređivanje, čuvanje, obrada i prezentacija geološke, paleontološke i paleoantropološke građe (determinacija, inventarizacija, katalogizacija), te vođenje primarne i sekundarne dokumentacije. Evidencija poljoprivrednih parcela u GIS aplikaciji, ažuriranje parcela na osnovu pomoćnih podataka, izrada funkcionalnih specifikacija za nadogradnju sustava, helpdesk za konzultante u regionalnim uredima u aplikacijama. Projektiranje, koordinacija i nadzor izvodjenja usluga na terenu Voditelj istraživanja, prvenstveno različitih mineralnih sirovina (izrada programa istaživanja, vođenje i koordinacija istražnih radova, laboratorija za ispitivanje, izrada POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Opća geologija (stratigrafija, sedimentologija, petrologija, tektonika, paleontologija itd.) sa posebnim naglasom na geološko kartiranje. Geologija, Paleontologija Geološko inženjerstvo Geologija, paleontologija Geološko inženjerstvo, Geologija ni jedan Geološko inženjerstvo Geologija Geografija, geodezija, informatika i agronomija Geološko inženjerstvo, Geofizika Geološko inženjerstvo, Geofizika RADNO MJESTO regionalni geolog mikropaleontolog znanstveno istrživanje inženjer za biostratigrafiju Znanstveni suradnik specijalist za geofizičke podatke direktorica sektora za upravljanje podacima viša kustosica viši stručni savjetnik u primjeni GIS tehnologije project manager voditelj geoloških istraživanja 10

15 Rb. 4 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Projektiranje i nadzor u zaštiti okoliša SVRHA RADNOG MJESTA dokumentacije o rezervama, različitih izvještaja o geološkoj građi, izrada i koordinacija pri ishođenju različitih dokumenata za ishođenje rudarske koncesije, npr. studije utjecaja na okoliš, lokacijske dozvole i sl., vođenje geoloških istraživanja u svrhu kategorizacije iskopa rova plinovoda, hidrogeološka istraživanja. U firmi zadužen za: - kontrolu proizvodnje (ispitivanja kamenih agregata i asfalta) na 4 kamenoloma i 3 asfaltne baze - podešavanje parametara proizvodnje na tim kamenolomima i asfaltnim bazama - certifikaciju sustava kontrole tvorničke proizvodnje agregata i bitumenskih mješavina (asfalta) - izdavanje dokumenata kojima se dokazuje sukladnost naših proizvoda u sustavu 2+ potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda Samostalno vođenje izrade studija Koordinacija izmedju firme i klijenta u vezi geoloških rješenja i poboljšanja oko reservoir modelling softwera (koji pripada firmi u kojoj radim) Vođenje projekata u istraživanju ugljikovodika Praćenje implementacije mjera zaštite okoliša na projektima izgradnje mreže autocesta. Obrada i analiza okolisnih, zaštita na radu i svih podataka vezano za održivi razvoj na razini grupe (GRI). Izrada akcijskih planova na temelju analiziranih podataka. Koordinacija i implementacije istih. Podrška, koordinacija svih okolišnih i projekata vezanih za održivi razvoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina. Priprema BAT dokumenata i primjera dobre prakse vezano za okoliš i OR. Osiguravanje usklađenosti okolišnih regulativa. Zaposlenik provodi vrednovanje prirode (sastavnice: geologija, geomorfologija, hidrologija, hidrogeologija i dr.) kao i međusobno povezivanje s funkcijama ekosustava u stručnim podlogama za zaštitu novih područja, ukidanje zaštite, prostorne planove područja posebnih obilježja (nacionalni park, park prirode, i dr.); edukativne aktivnosti; prikupljanje podataka o georaznolikosti geobaštini; i sl. POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM ni jedan Geološko inženjerstvo Geologija Naftna geologija Zaštita okoliša Geološko inženjerstvo; Naftno rudarstvo Geologija, Geološko inženjerstvo, Zaštita okoliša, Zaštita prirode RADNO MJESTO voditelj kontrole tvorničke proizvodnje viši samostalni suradnik senior geolog vodeći stručnjak istražnog projekta inženjer zaštite okoliša stručnjak za zaštitu okoliša i održivi razvoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina viši stručni savjetnik za vrednovanje u odjelu za zaštićena područja 11

16 Rb. 5 6 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Upravljanje u vodnom gospodarstvu Snimanje, obrada i interpretacija seizmičkih podataka SVRHA RADNOG MJESTA Pisanje dokumenata za zaštitu prirode i okoliša (Studije utjecaja na okoliš, Glavne ocjene, Strateške studije, Izvješća o stanju okoliša, Elaborati zaštite okoliša itd.). zaštita okoliša od negatvnih utjecaja autoceste na okoliš Izrada i dostava nacionalnih i europskih izvješća o vodama i moru u RH. Izvršavanje poslova vezanih iz domene korištenje voda Prati i analizira podatke prikupljene u realnom vremenu s nacionalne mreže izvještajnih hidroloških postaja ili izvještajnih mreža susjednih zemalja. Sudjeluje u izradi hidroloških prognoza i upozorenja, distribuira prognoze i upozorenja o opasnim pojavama na vodotocima, kao što su velike i poplavne vode, male vode, pojave leda i sl. Monitoring otpadnih voda, nadogradnja pročistača otpadnih voda, kemijska priprema voda te dobava vode za potrebe tvornice i monitoring vodovodne infrastrukture unutar tvornice. Obrada i kontrola podataka seizmičke akvizicije i obrada seizmičkih podataka Obrada seizmičkih podataka i priprema za interpretaciju. Izrada dizajna seizmičkog snimanja, kontrola kvalitete seizmičkog snimanja, te obrada seizmičkih podataka. Dizajn, kontrola kvalitete i interpretacija seizmičkih snimaka. Akvizicija geofizičkih podataka na terenu, obrada i interpretacija Rad na terenu; prikupljanje, obrada i interpretacija geofizickih podataka (seizmika, sub-bottom profiler, razne vrste sonara, magnetometrija) Prikupljanje, obrada i interpretacija geoloških podataka koji se dobivaju geološkim profiliranjem pomoću subbottom profiler-a, uzorkovanjem morskog POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Hidrogeologija, Hidrologija; Biologija Građevina ni jedan Građevina, Geološko inženjerstvo, hidrotehnički studij Geološko inženjerstvo Kemijsko inženjerstvo; geološko inženjerstvo Primijenjena geofizika, Geološko inženjerstvo, Fizika Geofizika Geofizika Geofizika Geofizika Geofizika, Geologija Geološko inženjerstvo RADNO MJESTO stručni suradnik viši suradnik viši stručni savjetnik u odsjeku za kopnene vode i more samostalni inženjer stručni suradnik hidrolog inženjerka zaštite okoliša geofizičar stručnjak za obradu geofizičkih podataka seizmičar geofizičar (seizmičar) geofizičar geolog/geofizičar oceanolog - geolog 12

17 Rb. 7 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Modeliranje građe podzemlja u potrazi za ležištima ugljikovodika i drugih mineralnih sirovina SVRHA RADNOG MJESTA 13 POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM RADNO MJESTO sedimenta pomoću grabila, vibrocorera ili udarne sonde. specijalist Izrada 3D geološkog modela. Geologija modeliranja i karakterizacije ležišta Izrada 3D geoloskih modela. Geologija geolog Kao član stručnog tima radi s ciljem pronalaska i evaluacije novih istražnih Geologija istražni geolog prospekata. Izrada geoloških studija istražnog prostora u svrhu istraživanja ugljikovodika. Generiranje te evaluacija prospekata, volumetrija te procjena rizika svih elemenata naftnog sustava, regionalno istrazivanje, stvaranje novih playeva, farmin procjene... Obrada i interpretacija karotažnih mjerenja, integracija podataka. Analizira osnovne elemente naftnogeološkog sustava (struktura, ležišna stijena, matična stijena, putevi i vrijeme migracije nafte i plina). Interpretacija seizmičkih i geoloških podataka sa ciljem izdvajanja strukturnostratigrafskih zamki kao potencijalnih ležišta ugljikovodika. Generiranje geoloških projekata u svrhu lociranja novih bušotina, procjena HC geološkog potencijala pojedinih istražnih koncesija Interpretacija i integracija karotažnih mjerenja i mjerenja na jezgrama Zaposlenik je zadužen za interpretaciju 2D i 3D seizmike, pretvaranje vremenske interpretacije u dubinu, korištenje bušotinskih podataka prilikom interpretacije, izradu karata, pisanje studija. Sinteza dostupnih bušotinskih podataka u svrhu izrade 2D i 3D geoloških modela kao dijela istraživanja naftnog sustava. Pronaći komercijalne količine ugljikovodika koristeći stručna geološka i geofizička znanja i moderne tehnologije prikupljanja, obrade i interpretacije geološko-geofizičkih podataka. Istraživanje nafte i plina pronalaženje novih zaliha. Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja; geologijapaleontologija Geologija Naftna Geologija Geofizika i mineralne sirovine Geologija Geološko inženjerstvo ili geofizika Geologija, Naftno rudarstvo Geologija, Geofizika Geologija Geofizika; Naftna geologija Geologija mineralnih vodeći stručnjak za geologiju exploration geologist frs consultant mlađi specijalist za geologiju mlađi inženjer geologije exploration geologist petrofizičar stručnjak za geofiziku geolog -ekspert u području istraživanja naftni geolog seizmički interpretator

18 Rb. 8 9 Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Projektiranje u hidrogeološkim istraživanjima Projektiranje u inženjerskogeološkim istraživanjima 10 Upravljanje proizvodnim SVRHA RADNOG MJESTA Praćenje i geološka evaluacija naftnih i plinskih polja, procjena rezervi, izrada regionalnih i lokalnih geoloških studija, te vođenje geološkog dijela projekta. Interpretacija 2D i 3D seizmičkih podataka, izrada dubinskih strukturnih modela, te planiranje istražnih i razradnih projekata. Naftnogeološka, seizmostratigrafska i geokemijska interpretacija, odnosno analiza bazena i ugljikovodičnog sustava istražnog prostora na temelju niza podataka iz brojnih grana geološke struke, a u svrhu procjene ugljikovodičnog potencijala tog istražnog prostora. Interpretiranje izmjerenih bušotinskih podataka (u nezacijevljenim i zacijevljenim bušotinama) te definiranje zasićenosti rezervoara ugljikovodicima. Geološka istraživanja ležišta mineralnih sirovina i izrada elaborata o rezervama mineralnih sirovina. Sudjeluje u planiranju i provedbi programa gospodarenja podzemnim vodama Vođenje projekata vezanih uz zaštitu podzemnih voda. Organizacija radova, prikupljanje i obrada hidrogeoloških podataka, dogovaranje poslova, administrativni poslovi Određivanje geotehničkih uvjeta prije ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, a na uvjetno stabilnim ili nestabilnim padinama podsljemenske zone. Vođenje inženjerskogeoloških i geotehničkih istraživanja, izrada elaborata Izrada inženjerskogeoloških karata i profila raznih mjerila, kategorizacija stijenske mase i tala, korištenje cad i gis alata, pisanje izvještaja i znanstvenih radova. Koordinacija izrade kartografskih prikaza klizišta i inženjersko-geološke karte sa seizmičkom mikrozonacijom te izdavanje mišljenja o programu geotehničkih istraživanja, posebnim geotehničkim uvjetima i rezultatu geotehničke kategorizacije tla u postupcima provedbe prostornih planova. Organizacija proizvodnje kako tehnički tako i pravno POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM sirovina i primjenjena geofizika Geologija - naftna geologija Gelogija - naftna geologija, Fizika - seizmologija Geologija Geofizika Geološko inženjerstvo Geološko inženjerstvo Geološko inženjerstvo Geološko inženjerstvo, Geofizika VSS Geološko inženjerstvo Geološko inženjerstvo ali po drugačijem programu Geološko inženjerstvo Magistar rudarstva RADNO MJESTO ležišni geolog geofizičarinterpretator seizmičkih mjerenja stručnjak za geologiju petrofizičar geolog samostalni inženjer vodeći geolog inženjer geologije, hidrogeologije voditelj geotehničkog katastra geolog voditelj inženjerski geolog viši stručni suradnik za geotehnička istraživanja pomoćnik direktora za proizvodnju 14

19 Naziv skupine u koju su grupirani Rb. odgovori o svrsi radnog mjesta 11 Projektiranje u energetici 12 Ostalo obavljanje inženjerskih poslova u području geologije SVRHA RADNOG MJESTA Provođenje projekata i izrada studija u području energetike, posebno u području tržišta nafte i naftnih derivata, plina, biogoriva, geotermalne energije i energetske statistike. POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Naftno rudarstvo; Geologija; Elektrotehnika (Energetika) RADNO MJESTO stariji istraživač samostalno obavlja inženjerske poslove Građevina samostalni inženjer sve poslove u domeni geološkog inženjerstava i grane geologije u prirodnim znanostima Geološko inženjerstvo stručni suradnik Detaljni podaci o odgovorima na pitanja o svrsi radnog mjesta, broju zaposlenih na radnom mjestu i broju zaposlenih u organizaciji, djelatnosti organizacije kao i potrebnoj razini obrazovanja i obrazovnim programima prikazani su u Prilogu A. 15

20 2.2. KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA Središnji doprinos ankete odnosi se na pitanja o ključnim poslovima koje zaposlenik obavlja na radnom mjestu koje poslodavac opisuje te na ključna znanja i vještine koje zaposlenik mora imati da bi te poslove mogao uspješno obavljati. Odgovori nisu bili unaprijed ponuđeni, nego je poslodavac trebao sam navesti koji su ključni poslovi i koja je znanja i vještine potrebno posjedovati za opisivano radno mjesto. Bilo je moguće navesti najviše 6 ključnih poslova, a unutar svakog posla do 5 potrebnih znanja i vještina. Za svako od navedenih znanja poslodavci su mogli navesti smatraju li da je to znanje ili vještinu potrebno steći kroz radno iskustvo, školovanje ili na oba načina te smatraju li da će se potreba za tim znanjem i vještinama u narednih pet godina povećati, smanjiti ili ostati jednaka. Ovi su stavovi sumarno prikazani za svako znanje ili vještinu i ključni posao u narednim tablicama, a na razini pojedinih iskaza moguće ih je istražiti u skupu anonimiziranih podataka istraživanja, koji je na zahtjev dostupan za sekundarnu analizu. Kvalitativna analiza podataka, odnosno grupiranje srodnih odgovora (navoda) poslodavca u zasebne skupine, rađena je na iskazima 69 poslodavca koji su naveli barem jedno potrebno znanje ili vještinu. U slučaju ove skupine zanimanja, poslodavci su opisali 62 radna mjesta i naveli ukupno 301 ključni posao, odnosno u prosjeku iskazali 4,36 ključnih poslova po poslodavcu, odnosno 4,85 ključnih poslova po radnom mjestu. Poslodavci su za ovu skupinu zanimanja naveli ukupno 766 potrebnih znanja i vještina, odnosno u prosjeku 11,1 navod po poslodavcu, te 2,54 po iskazanom ključnom poslu. Podaci su prikazani u tablici 7. Tablica 7. Broj navedenih ključnih poslova i znanja i vještina za jedno radno mjesto. PROSJEČAN BROJ NAVODA Medijan Standardna devijacija % 8% 13% 19% 18% 39% 5,00 2,54 Broj navedenih ključnih poslova po radnom mjestu % 30% 24% 18% 12% 13% 2,00 1,68 Broj navedenih znanja i vještina po ključnom poslu 16

21 Kvalitativna analiza odgovora je rađena na način da su objedinjeni sadržajno bliski navodi o ključnim poslovima ili potrebnim znanjima i vještinama. Nakon grupiranja, svakoj takvoj skupini je dan naziv koji odgovara iskazima koji su grupirani u tu skupinu. Inicijalno grupiranje i njegovu provjeru su vršili članovi ekspertne radne skupine (ERS RGNF), podskupina Geologija, čiji se sastav nalazi u Prilogu F SPECIFIČNA ZNANJA I VJEŠTINE Anketirani poslodavci ispunili su ukupno 766 navoda za specifična znanja i vještine. Od toga se 47 navoda sadržajno nije moglo svrstati, a 719 navoda znanja i vještina za koje oni smatraju da su važne za obavljanje pojedinog posla svrstani su u 20 skupina znanja i vještina. Treba napomenuti da su tri skupine Provoditi geomehanička ispitivanja u laboratoriju, Analizirati i interpretirati rezultate daljinskih istraživanja i Poučavati stvorene zbog sadržaja, ali se nalaze u navodima samo jednoga, dva ili tri poslodavca i zato bi bilo pravilnije smatrati ih specifičnim za pojedine poslodavce, a ne nužno dijelom standarda predmetnog zanimanja. Ako gledamo sadržajno, onda ih se ipak ne bi smjelo zanemariti. Podaci o svim skupinama nalaze se u tablici 8. Najviše navoda odnosi se na dvije skupine znanje i vještina Generičke vještine imaju 136 navoda od 43 poslodavca, a čak 145 navoda od 44 poslodavca. Za prvu od ovih skupina 49% poslodavaca smatra da se treba usvajati kroz školovanje. Za drugu skupinu čak 83% poslodavaca misli da se trebaju usvajati kroz školovanje. To je sasvim jasan pokazatelj da inženjera geologije čini jaka podloga u generičkim vještinama i akademsko obrazovanje u struci i to ono koje će biti usmjereno na primjenu specifičnih geoloških znanja. Od toga se za generičke vještine uglavnom procjenjuje (49%) porast potreba u sljedećih 5 godina, dok za temeljna znanja iz poslodavci većinom (57%) misle da će biti podjednake potrebe kao danas. 17

22 Tablica 8. Skupine znanja i vještina NAZIV SKUPINE ZNANJA I VJEŠTINA (u koje su grupirani navodi) Broj navoda znanja i vještina Broj poslodavaca koji su naveli neko znanje ili vještinu Školovanje NAČIN STJECANJA ZNANJA I VJEŠTINA Radno iskustvo Oboje Nije navedeno POTREBA ZA ZNANJEM I VJEŠTINOM ZA 5 GODINA Manje Više Podjednako Nije navedeno Generičke vještine % 40% 9% 1% 7% 49% 40% 4% Primjenjivati temeljna znanja iz općih, prirodnih i tehničkih % 6% 9% 0% 3% 33% 64% 0% znanosti Primjenjivati temeljna znanja iz područja geologije i geološkog % 13% 3% 1% 1% 43% 57% 0% inženjerstva Razumjeti i primijeniti zakonske propise % 73% 0% 5% 0% 50% 45% 5% Kritički analizirati i rješavati probleme u i geološkom % 48% 12% 0% 0% 58% 42% 0% inženjerstvu Primjenjivati softver pri analizi podataka % 26% 0% 0% 3% 59% 38% 0% Provoditi geološka mjerenja i ispitivanja % 23% 7% 0% 0% 13% 87% 0% na terenu Proučavati stručnu literaturu % 42% 17% 0% 0% 8% 75% 17% Moći organizirati istraživačke timove i voditi projekte i % 48% 20% 0% 0% 70% 30% 0% procese Provoditi geofizička mjerenja i % 45% 5% 0% 8% 39% 53% 0% interpretirati rezultate Mikroskopirati geološke materijale % 36% 0% 0% 0% 64% 36% 0% Provoditi kemijske i mineraloške analize geoloških materijala u % 42% 0% 0% 0% 83% 17% 0% laboratoriju Provoditi geomehanička ispitivanja u % 0% 0% 0% 0% 50% 50% 0% laboratoriju Determinirati, klasificirati i uzorkovati geološke materijale na terenu % 43% 4% 0% 0% 26% 74% 0% Izračunavati rezerve mineralnih sirovina (fosilna goriva, čvrste % 20% 0% 0% 0% 50% 50% 0% 18

23 mineralne sirovine, podzemne vode) Analizirati i interpretirati rezultate % 0% 0% 0% 0% 100% 0% 0% daljinskih istraživanja Sistematizirati, inventarizirati i % 63% 13% 0% 19% 50% 31% 0% katalogizirati podatke Pisati i prezentirati stručne i znanstvene % 25% 0% 0% 8% 42% 50% 0% radove Poučavati 3 3 0% 100% 0% 0% 33% 33% 33% 0% Kritički analizirati i rješavati probleme u % 33% 5% 0% 0% 33% 67% 0% naftnoj SUMARNO 719 Skupina Generičke vještine sadrži 136 navoda od strane 44 poslodavca. Poslodavci smatraju da se većina znanja (49%) treba usvojiti kroz školovanje, te da će ta znanja u budućnosti biti potrebnija što navodi 49% poslodavaca. Skupina znanja i vještina nazvana Primjenjivati temeljna znanja iz općih, prirodnih i tehničkih znanosti navedena je 33 puta i to od strane 19 poslodavaca. Oni velikom većinom (85%) smatraju da se ta znanja trebaju usvojiti kroz školovanje, s tim da će u budućnosti biti potrebna podjednako (64%) ili više nego do sada (33%). Skupina ima 145 navoda od 44 poslodavca. Njih 83% smatra da ta znanja treba usvojiti kroz školovanje, dok su mišljenja podijeljena po pitanju procijenjenih potreba za tim znanjima za 5 godina. Malo više poslodavaca smatra da će potrebe za ovim znanjima i vještinama biti podjednake (57%) dok značajan dio (43%) misli da će one u budućnosti rasti. Skupina označena kao Razumjeti i primijeniti zakonske propise navedena je 22puta od strane 14 poslodavaca. Većina odgovora (73%) je da se takva znanja stječu kroz radno iskustvo, s tim da 50% anketiranih očekuje da će buduće potrebe biti veće, dok 45% misli da će biti podjednake kao danas. Skupina Kritički analizirati i rješavati probleme u i geološkom inženjerstvu uključuje 33 navoda od 21 poslodavca, pri čemu se u većini slučajeva očekuje da se te kompetencije usvoje kroz radno iskustvo (48%), a nešto manji dio poslodavaca (39%) smatra da je u tome osnovno školovanje. Procijenjene potrebe za 5 godina su u 58% slučajeva veće, a u 42% podjednake današnjima. Skupina vještina Primjenjivati softver pri analizi podataka ima ukupno 34 navoda od strane 22 poslodavca. Oni velikom većinom (74%) misle da bi se te vještine trebale steći u toku školovanja, dok četvrtina poslodavaca (26%) misli da je važniji način stjecanja kroz radno iskustvo. Procjenjuje se i porast budućih potreba u 59% slučajeva, a podjednake potrebe u budućnosti u 38% slučajeva. Skupina nazvana Provoditi geološka mjerenja i ispitivanja na terenu obuhvaća 30 navoda od strane 22 poslodavca, gdje se u 70% slučajeva očekuje usvajanje kroz školovanje, a u 23% slučajeva kroz s radno iskustvo. U velikoj većini iskaza (87%) procjena je kako će ova kompetencija biti jednako potrebna u budućnosti, dok se u 13% procjenjuje porast potreba. 19

24 Skupina Proučavati stručnu literaturu spomenuta je u 12 navoda od ukupno 11 poslodavaca. Mišljenja o načinu stjecanja ovih znanja su u biti ravnopravno raspoređena, jednaki udio poslodavaca označio je kao primarno školovanje i radno iskustvo (42%), dok 17% poslodavaca smatra da su oba načina jednako važna. Znači da se u prosjeku sasvim slažu. Skupina Moći organizirati istraživačke timove i voditi projekte i procese obuhvaća 46 navoda od 22 poslodavca, pri čemu oni uglavnom očekuju da se te vještine usvoje kroz radno iskustvo (48%), ali uz bitnu komponentu istih u školovanju (33%), dok 20% poslodavaca smatra oba načina ravnopravnim. Potrebe za tim vještinama u narednih pet godina prema 70% ispitanika trebale bi biti veće, a 30% njih misli da će ostati jednake. Skupina nazvana Provoditi geofizička mjerenja i interpretirati rezultate spominje se puno puta - 66 navoda od 19 poslodavaca. Oni pri tome podjednako važnim smatraju školovanje (53%) i radno iskustvo (45%). Uglavnom smatraju da će ostati jednake potrebe za ovom kompetencijom u budućnosti (53%), ali 39% procjenjuje porast potrebe. Skupina Mikroskopirati geološke materijale ima 11 navoda od strane 7 poslodavaca. Dvije trećine njih smatra da ovo znanje treba usvajati kroz školovanje, a jedna trećina kroz radno iskustvo. Isto tako, u dvije trećine iskaza se navodi da će porasti potrebe tim znanjima i vještinama, dok jedna trećina procjenjuje podjednake potrebe. Bliska skupina Provoditi kemijske i mineraloške analize geoloških materijala u laboratoriju ima 24 navoda od ukupno 8 poslodavaca. Oni slično procjenjuju i usvajanje tog znanja kroz školovanje (58%) dok nešto manji dio (42%) smatra da je za stjecanje tih vještina ipak presudno radno iskustvo. U jednom se gotovo svi slažu 83% ispitanika predviđa porast potreba za 5 godina, a 17% podjednake potrebe kao danas. Skupina nazvana Provoditi geomehanička ispitivanja u laboratoriju nalazi se u 2 navoda od 2 poslodavca, a skupina Analizirati i interpretirati rezultate daljinskih istraživanja u 2 navoda od 1 poslodavca. Svi smatraju da je ta znanja potrebno usvojiti tijekom školovanja, a procjene za prvu od navedenih skupina su 50-50% za porast ili iste potrebe, dok navodi poslodavca za drugu od ovih malih skupina predviđaju porast potrebe u narednih 5 godina. Još jedna skupina ima malo navoda, a to je Poučavati, o kojoj imamo 3 navoda od 3 poslodavca. Oni svi smatraju da se ta vještina stječe s radnim iskustvom, a procjenjuju svaki od njih različito da će biti manje, više ili podjednako potrebna u budućnosti. Skupina Determinirati, klasificirati i uzorkovati geološke materijale na terenu ima 23 navoda od 15 poslodavaca, pri čemu blagom većinom procjenjuju da je za te vještine presudno školovanje (52%), dok 43% favorizira radno iskustvo. Tri četvrtine ispitanika smatraju da će potrebe u budućnosti biti podjednake, a jedna četvrtina misli da će porasti u sljedećih 5 godina. Znanja i vještine potrebne u skupini Izračunavati rezerve mineralnih sirovina (fosilna goriva, čvrste mineralne sirovine, podzemne vode) spominju se u 5 navoda od strane 5 poslodavaca. U 80% slučajeva se preferira stjecanje tih znanja kroz školovanje, a u 20% slučajeva kroz radno iskustvo. Skupina Sistematizirati, inventarizirati i katalogizirati podatke navodi se 16 puta i to od strane 9 poslodavaca koji su procijenili da je za stjecanje ovih vještina više važno iskustvo (63%) nego školovanje (25%), dok ih manji dio (13%) misli da je podjednako važno i jedno i drugo. U pola navoda procjenjuje se porast budućih potreba za ovom skupinom znanja, dok se 31% navoda odnosi na podjednake potrebe kao i do sada, a zanimljivo je da je u 19% navoda označeno da će se te potrebe smanjiti u bliskoj budućnosti. Skupina nazvana Pisati i prezentirati stručne i znanstvene radove ima 12 navoda od 8 poslodavaca. Tri četvrtine njih smatra da se to treba naučiti tijekom školovanja dok jedna četvrtina smatra da je bitnije radno iskustvo. Osim toka, 50% ispitanika očekuje da će potrebe za ovim znanjem ostati na istoj razini dok čak 42% smatra da će se povećati u sljedećih 5 godina. 20

25 Posljednja skupina Kritički analizirati i rješavati probleme u naftnoj spomenuta je u čak 64 navoda od strane 13 poslodavaca, od kojih 63% misli da se ta znanja trebaju steći tijekom školovanja, a 33% misli da je važnije radno iskustvo. Procijenjene potrebe za 5 godina su uglavnom da će biti na podjednakoj razini (67%) dok se u 33% navoda očekuje porast potreba za naftnogeološkim znanjima. Ako bismo pokušali sumirati što ispitanici misle o tome koja bi se znanja i vještine trebale steći tijekom školovanja onda su to prvenstveno temeljna znanja iz općih, prirodnih i tehničkih znanosti te iz geologije i geološkog inženjerstva (85-83%), izračunavanje rezervi mineralnih sirovina, primjena softvera pri analizi podataka, kao i pisanje i prezentacija stručnih i znanstvenih radova (80-74%). Nešto manje izražena, ali ipak prevladavajuća važnost školovanja navodi se za skupine znanja i vještina koje se odnose na geološka mjerenja i ispitivanja na terenu, mikroskopiranje, te kemijske i mineraloške analize geoloških materijala (70-58%), a u tom su rasponu i znanja analiziranja i rješavanja problema u naftnoj (63%). Podjednaka važnost školovanja i radnog iskustva vidi se iz navoda za generičke vještine, proučavanje stručne literature, geofizička mjerenja i interpretaciju, te za determinaciju, klasifikaciju i uzorkovanja geoloških materijala na terenu (52-42% navoda se odnosi na stjecanje tih znanja kroz školovanje). Ispitanici su dali blagu prednost radnom iskustvu u poslovima vezanim uz kritičko analiziranje i rješavanje problema u i geološkom inženjerstvu, te uz organiziranje istraživačkih timova i vođenje projekata i procesa (48% daje prednost radnom iskustvu). Važnost radnog iskustva posebno je jako naglašena u razumijevanju i primjeni zakonskih propisa, te u sistematiziranju, inventarizaciji i katalogizaciji podataka (73-63%). Osim toga, neki od ispitanika su naveli da će obrazovani stručnjaci trebati i poučavati i zanimljivo je da su oni u tome poslu dali potpunu prednost radnome iskustvu (100%). Iz toga se može ponešto zaključivati o važnosti praktičnog rada za obrazovanje i poučavanje u našoj struci u cjelini. S obzirom na mogućnost predviđanja važnosti u budućnosti, za 7 skupina znanja i vještina se procjenjuje da će u budućnosti biti potrebnija. S rasponom postotaka od 83-49% procjenjuje se porast potreba za generičkim vještinama, poznavanjem i primjeni propisa, kritičkom analiziranju problema, organiziranju istraživačkih timova i procesa, primjeni softvera, te za mikroskopskim, mineraloškim i kemijskim analizama, kao i za geomehaničkim ispitivanjima. Podjednako potrebnim u budućnosti ispitanici smatraju znanja i vještine iz drugih 7 skupina. Za njih se raspon procjena kreće od 87-53% i ti se odgovori odnose u prvome redu na temeljna znanja iz općih, prirodnih i tehničkih znanosti, te iz, a osim toga se navode geološki radovi na terenu, proučavanje stručne literature, geofizička mjerenja i interpretacija njihovih rezultata, te znanja koja su potrebna da bi se moglo determinirati, klasificirati i uzorkovati geološke materijale na terenu i na kraju tu je sposobnost kritičkog analiziranja i rješavanja problema u naftnoj. Skupina za koje većina anketiranih misli da će biti manje potrebne nema, jedino su za poslove vezane uz sistematiziranje, katalogiziranje i inventariziranje podataka u 19% odgovora procijenili manje potrebe, ali je tu isto tako 50% odgovora s procijenjenim većim potrebama. Osim toga, ne mogu se jednoznačno interpretirati odgovori koji se tiču znanja i vještina potrebnih za izračunavanje rezervi mineralnih sirovina (50% za povećanje, a 50% za podjednake potrebe), te za pisanje i prezentiranje stručnih i znanstvenih radova (42% povećanje, a 50% podjednake potrebe). Poseban je slučaj pitanje znanja potrebnih za poučavanje, jer su se samo 3 poslodavca odlučila to napisati u anketu i svaki od njih je drugačije procijenio dakle 33% za povećanje, 33% za podjednako, a 33% za smanjenje potreba. Jasno da rezultati iz tako malog broja odgovora nisu reprezentativni, ali su dovoljni za otvaranje pitanja hoćemo li školovati inženjera geologije da može i poučavati? Mislimo da je to važno. 21