RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA JOŠ O KANALU DUNAV SAVA

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA JOŠ O KANALU DUNAV SAVA Na ponovno pisanje o kanalu Dunav-Sava (DS) potaknulo nas je predavanje dr sc Olega A n t o n i ć a, dipl ing šumarstva o šumarskim istraživanjima u utjecanom području kanala, koja je obavio OIKON doo institut za primjenjenu ekologiju Predavanje je obavljeno u organizaciji spomenutoga OIKONA, zatim Hrvatskoga društva za odvodnju i navodnjavanje Zagreb i Vodoprivredno-projektnoga biroa Predavanje je održano 20 travnja 2005 godine, a iz Hrvatskoga šumarskog društva nazočili su dr sc Igor A n i ć i dr sc Ivica Ti k v i ć, koji su ujedno zastupali Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu O kanalu DS pisalo se u našem časopisu u više navrata To su napisi: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, P r p i ć, S e l e t k o v i ć, Ti k v i ć, Šum list 11 12/1997 (skraćena studija o utjecaju na okliš), Riječ glavnog urednika: Jesu li šumarski stavovi prilikom investicijskoga zahvaćanja u prostoru nizinskih šuma u slučaju kanala Dunav-Sava i hidroelektrane Novo Virje konzervativni? i Okrugli stol u organizaciji Hrvatskoga šumarskoga društva Ogranak Vinkovci pod naslovom: Moguć utjecaj višenamjenskoga kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, oba napisa u Šum list 1 2/1999 te pregledni članak: Utopijski plan koji guta sredstva i krajobraz u Hrvatskoj, S c h n e i d e r-j a c o b y, Šum list 1 2/2002 Na skupu Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, održanoga u Vinkovcima u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, knjiga XV 2003 i to u izlaganju pod naslovom: Hidrološki sustav Spačve u odnosu na uspijevanje hrasta lužnjaka, P r p i ć i Spačva iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, G r u b e š i ć, T u c a k o v i ć U svim spomenutim napisima izražena je bojazan o budućem negativnom utjecaju kanala DS na nizinske šume Najvažniji utjecaj na šume koji će imati planirani mastodont vrijedan oko 800 milijuna EUR-a na utjecanom području, odnosi se na vodu kao ekološki čimbenik opstanka nizinskih šuma Prema šumarskim spoznajama posljedice utjecaja kanala DS bilo bi previše ili premalo vode u pojedinim dijelovima utjecanih šuma U području gornjega Bosuta veći dio šumskih ekosustava bio bi stalno pod vodom, dok bi Spačva zbog presjecanja dotoka podzemnih voda trasom kanala došla u još teže stanje u smislu opskrbe vodom, nego li za neprekinutoga sušnoga razdoblja koje je praktički trajalo od godine Spomenuto se odrazilo na znatno sušenje hrasta lužnjaka Studija o utjecaju na okoliš kanala DS iz 1987 godine, upozorila je na potrebu kompleksnih ekosustavnih istraživanja uz pridržavanje načela uzgajanja, zaštite i biometrike tijekom planiranja pokusa Zbog goleme ekološke, bioraznolikosne, genetske, prirodozaštitarske i gospodarske vrijednosti Spačve, najveće cjelovite europske šume hrasta lužnjaka (K l e p a c, 2000) tu nema mjesta ishitrenim odlukama O sudbini nizinskih šuma Spačvanskoga bazena u odnosu na kanal DS, potrebno je još dugo i temeljito raspravljati Predlaže se da OIKON na stručnoj tribini u Hrvatskome šumarskom društvu iznese svoju Studiju o utjecaju kanala DS na šume, kako bi se taj problem raspravio u širem šumarskom krugu Prof dr sc Branimir Prpić Naslovna stranica Front page: Šumarica (Anemone nemorosa) navješćuje proljeće Wood anemone (Anemone nemorosa) anounces spring in the forest (Foto: B Hrašovec) Naklada 1700 primjeraka

3 UDK 630* (05):»54-02«/0612 ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Société forestière croate 1 Robert Abramović, dipl ing 2 Mr sc Vladimir Bogati 3 Davor Butorac, dipl ing 4 Mr sc Josip Dundović 5 Ivan Đukić, dipl ing 6 Ivan Duvnjak, dipl ing 7 Dr sc Joso Gračan 8 Prof dr sc Ivica Grbac 9 Ilija Gregorović, dipl ing Uređivački savjet: 10 Dubravko Hodak, dipl ing 11 Dražen Husak, dipl ing 12 Mr sc Krunoslav Indir 13 Zvonko Kranjc, dipl ing 14 Herbert Krauthacker, dipl ing 15 Ivan Matasin, dipl ing 16 Akademik Slavko Matić, predsjednik 17 Boris Miler, dipl ing 1Šumski ekosustavi Prof dr sc Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof dr sc Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof dr sc Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr sc Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Izv prof dr sc Nikola Pernar, šumarska pedologija Doc dr sc Marijan Grubešić, lovstvo 2Uzgajanje šuma i hortikultura Akademik Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr sc Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr sc Vlado Topić, krške šume Doc dr sc Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 3Iskorišćivanje šuma Prof dr sc Ante B P Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc dr sc Dragutin Pičman, šumske prometnice Izv prof dr sc Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc dr sc Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Članovi Uređivačkog Prof dr sc Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina Prof dr sc Vjekoslav Glavač, Njemačka Prof dr sc Emil Klimo, Češka Doc dr sc Boštjan Košir, Slovenija Glavni i odgovorni urednik prof dr sc Branimir Prpić Tehnički urednik Hranislav Jakovac, dipl ing šum Lektor Dijana Sekulić-Blažina Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 18 Mr sc Ivan Pentek 19 Prof dr sc Branimir Prpić 20 Zvonko Rožić, dipl ing 21 Dalibor Tomljanović, dipl ing 22 Dr sc Vlado Topić 23 Berislav Vinaj, dipl ing 24 Oliver Vlainić, dipl ing 25 Prof dr sc Joso Vukelić 4Zaštita šuma Dr sc Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof dr sc Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Izv prof dr sc Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr sc Petar Jurjević, šumski požari 5Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv prof dr sc Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc dr sc Vladimir Kušan, geodezija 6Uređivanje šuma Doc dr sc Juro Čavlović, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Izv prof dr sc Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl ing šum, informatika u šumarstvu 7Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl ing šum, povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof dr sc Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma odbora iz inozemstva Dr sc Konrad Pintarić, prof em, Bosna i Hercegovina Prof dr sc Milan Saniga, Slovačka Dr sc Martin Schneider-Jacoby, Njemačka Prof dr sc Iztok Winkler, Slovenija Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»Šumarski list«smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57 g) 3

4

5 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 188 (001) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) TRINAJSTIĆ 1972 CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass Erico-Fagetum (HT 1962) TRINAJSTIĆ 1972 Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: U radu se iznose novi podaci o fitocenološko-sintaksonomskim značajkama bukove šume s risjem as Erico-Fagetum iz dijelova Gorskoga kotara i ličke Plješevice u Hrvatskoj Za navedenu je šumsku zajednicu značajno da se razvija na više-manje strmim padinama toplih ekspozicija na plitkoj rendzini povrh dolomitne litološke podloge, pa je ponajprije edafski uvjetovana U florističkom sastavu, osim tipičnih fagetalnih elemenata, pridolazi i niz termofilnih vrsta značajnih za borove šume reda Erico-Pinetalia (npr Erica carnea, Amelanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), kao i za šume reda Quercetalia pubescentis (npr Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis i dr) U sindinamskom smislu as Erico-Fagetum regresijskim je procesima povezana asocijacijom Erico-Ostryetum, s jedne strane, i as Ostryo-Fagetum u progresijskom procesu s druge Zbog razmjerno nepovoljnih uvjeta za razvoj mezofilnijih oblika bukovih šuma, as Erico-Fagetum se i kroz duže vrijeme zadržava kao trajni stadij i obično zauzima malene površine, a u šumsko-gospodarskom smislu pripada zaštitnim šumama K l j u č n e r i j e č i : Erico-Fagetum, sintaksonomska analiza, bukove šume, Hrvatska U sklopu termofilnih bukovih šuma na dolomitima istočnoalpsko-zapadnodinarskog prostora, šume bukve s risjem as Erico-Fagetum dosada su razmjerno slabo istražene Tu šumsku zajednicu, kao što je poznato, prvi proučava I H o r v a t (1962) na području Gorskoga kotara i navodi da je rasprostranjena u opsegu pojasa bukovo-jelovih šuma, kao i pretplaninskih bukovih šuma, gdje nastava dolomitnu litološku podlogu H o r v a t, međutim, osim kratkoga opisa i nabrajanja najvažnijih vrsta za koje je smatrao da bi bile značajne za tu asocijaciju ne donosi nikakve kvantita- * Prof dr sc Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR Zagreb, Hrvatska (Croatia) ** Zdravko Cerovečki, dipl ing šum, Radnički dol 6, HR Zagreb, Hrvatska (Croatia) UVOD Introduction tivne pokazatelje, niti u analitičkom, niti u sintetskom obliku, pa je njegov opis ostao nedostatan (invalidan) Isto tako H o r v a t (1962) as Erico-Fagetum uvrštava u svezu Pinion mugi ( mughi ), red Vaccinio-Picetalia i razred Vaccinio-Piceetea Nešto kasnije, tijekom vegetacijskog kartiranja u Gorskom kotaru, T r i n a j s t i ć (1972), kao što je poznato šumsku zajednicu bukve s risjem (Erico-Fagetum) podvrgava kritičkoj sintaksonomskoj reviziji i utvrđuje da as Erico-Fagetum treba uvrstiti u svezu Fagion illyricum, red Fagetalia i razred Querco-Fagetea Zanimljivo je naglasiti da nedugo zatim H o r v a t i dr (1974) u sklopu prikaza vegetacije jugoistočne Europe, as Erico-Fagetum uopće ne spominju, a ne spominje je niti Wi l l n e r (2002) kod prikaza sintaksonomske revizije južno-srednjoeuropskih bukovih šuma 135

6 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Međutim, možemo samo usputno spomenuti da Wi l l n e r (2002) u okviru reda Fagetalia ne razlikuje kompleks srednjoeuropskih zajednica sveze Asperulo- Fagion od dinarsko-ilirskog kompleksa zajednica sveze Aremonio-Fagion (= Fagion illyricum ), što je, prema našem mišljenju (usp Tr i n a j s t i ć 2004) tipično srednjoeuropsko gledište Naime, skup ilirskih bukovih šuma obuhvaćenih Horvatovom svezom Fagion illyricum koji je no- menklaturno riješio B o r h i d i (u T ö r ö k i dr 1989) označivši ga imenom Aremonio-Fagion, floristički se dobro odvaja od srednjoeuropske sveze Asperulo-Fagion nizom onih posebnih vrsta koje su ograničene na tzv ilirski prostor u fitogeografskom smislu, a koje smo svojevremeno (Tr i n a j s t i ć 1992, 1997) označili kao ilirikoidne To je prostor koji se u geografskom smislu proteže od jugoistočnog alpskog ruba na sjeve- rozapadu, pa do Crnog Drima na jugoistoku te orografski skoro u potpunosti obuhvaća Dinaride To što neke od ilirikoidnih vrsta izlaze iz okvira toga prostora (npr Hacquetia epipactis, Lamium orvala, Dentaria trifolia i dr) ne umanjuje njihovo sintaksonomsko i fitogeo- grafsko značenje U okvirima zajednica koje su obu- hvaćene svezom Asperulo-Fagion i koje su značajne ponajprije za prostor srednje Europe, takve, ilirikoidne vrste praktički u potpunosti nedostaju ili su rasprostranjene sporadično As Erico-Fagetum, koja se sa srodnim asocijacija- ma termofilnih bukovih šuma (Ostryo-Fagetum, Sesle- rio autumnalis-fagetum, Aceri obtusati-fagetum, La- serpitio-fagetum) ujedinjuje u podsvezu Ostryo-Fage- nion dobro se uklapa u okvire navedene podsveze, pa zaslužuje našu pozornost i s teoretskog i sa šumsko- gospodarskog gledišta FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE As Erico-Fagetum Phytosociological characteristics of the Ass Erico-Fagetum Šume bukve s risjem nastavaju u većem dijelu pris- i bora (As Genisto januensis-pinetum Tomažič 1940) ojne strmije padine na dolomitnim rendzinama, gdje Na nekim mjestima šume bukve i risja dolaze u kontakt im je zbog nepovoljnih životnih uvjeta (orografski, s primorskom šumom bukve as Seslerio autumnalislitološki) progresivan razvoj veoma usporen, pa se Fagetum (Ht 1950) M Wraber ex Borhidi 1963 Ta uglavnom održavaju kao trajni stadij Nalazimo ih od područja označili smo posebnom subasocijacijom ace- 600 do 940 m nadmorske visine, na nagibima od 0 do retosum obtusati subass nova, koja se izdvaja od tipič- 46, dok prosječan nagib u našem primjeru iznosi 31 ne subasocijacije nazočnošću javora gluhača (Acer Šume as Erico-Fagetum imaju u znatnoj mjeri prori- obtusatum) i jesenske šašike (Sesleria autumnalis) jeđen sklop, što pogoduje razvoju risja (Erica carnea) U povoljnijim ekološkim uvjetima postepeno dolakoje tim sastojinama daje znakovit izgled, pa ih po zi do progresivnog razvoja asocijacije Erico-Fagetum, njemu vrlo lako prepoznajemo Za razliku od niskog tako imamo primjere kada se postepenim zatvaranjem rašća, koje na pojedinim dijelovima gustoćom obrasta sklopa drveća, Erica carnea postepeno povlači prema tvori tepihe kao Erica carnea ili Sesleria autumnalis, rubu šume gdje se zadržava izgrađujući samo uski posloj grmlja je općenito uzevši slabije razvijen jas šumskog ruba Tlo postaje dublje, sastojinska klima Šume as Erico-Fagetum razvile su se u povoljnijim vlažnija, pa se sukcesijski niz razvija prema klimatogeekološkim uvjetima iz šuma risja i crnoga graba (As noj bukovoj šumi Erico-Ostryetum Ht 1956) te šuma trokutne žutilovke MATERIJAL I METODE Material and methods Floristički sastav as Erico-Fagetum prikazan je na Kvantitativni odnosi pokrovnosti i socijabilnosti Tablici 1 koja je sastavljena na temelju 7 fitocenološ- prikazani su pomoću kombinirane procjene prema flokih snimaka Snimke 1 3 već su jednom objavljene rističkoj, fitocenološkoj školi Zürich-Montpellier Po- (usp Tr i n a j s t i ć 1972), dok se snimke 4 7 objavlju- jedine vrste raspoređene su prema sinsistematskoj priju ovom prigodom po prvi puta Tako snimke 4 i 5 po- padnosti na svojstvene vrste asocijacije, sveze (podtječu iz istočnog dijela Skradskog vrha iznad sela Div- sveze), reda i razreda te pratilice, kao i diferencijalne jake, a 6 i 7 potječu iz ličke Plješevice, sjeveroistočno vrste pojedinih subasocijacija od sela Jezero, uz cestu za Donji Lapac ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Anallysis of the floristic composition Floristički sastav as Erico-Fagetum koji je pri- 38,6 % od ukupnog broja, a u prosjeku na jednu snimkazan u Tablici 1 sa 7 fitocenoloških snimaka, obuhva- ku otpada 34,7 vrsta ili 34,3 % od ukupnog broja zaća sveukupno 101 vrstu U pojedinim snimkama, bilježenih vrsta zabilježeno je između 22 i 39 vrsta odnosno 21,7 % i 136

7 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Kao potpuno stalna i dominantna svojstvena vrsta daloides, Mercurialis perennis, Rosa arvensis, Brachyasocijacije ističe se risje Erica carnea (= Erica her- podium sylvaticum i Daphne mezereum, dok su ostale bacea) koja mjestimično pokriva % površine vrste zastupljene nižim stupnjem stalnosti Skupina Skupina termofilnih elemenata karakterističnih za pod- pratilica obuhvaća 20 vrsta, a među njima su samo Ptesvezu Ostryo-Fagenion zastupljena je s 13 vrsta, među ridium aquilinum i Solidago virgaurea zastupljene u kojima se u sloju drveća i grmlja ističu Fraxinus ornus, preko 50 % snimaka Sorbus aria, Ostrya carpinifolia i Acer obtusatum, a u U florističkom sastavu sastojina as Erico-Fagetum sloju niskog rašća Helleborus niger, Convallaria maiz ličke Plješevice pozornost zaslužuju vrste Acer obtujalis, Digitalis grandiflora i Laserpitium krapfii, dok satum i Sesleria autumnalis, koje su označene kao disu ostale vrste rjeđe ferencijalne vrste subasocijacije aceretosum obtusati Mezofilni, fagetalni elementi svojstveni za svezu One na neki način floristički povezuju as Erico-Fage- Aremonio-Fagion, red Fagetalia i razred Querco-Fa- tum s asocijacijama Aceri obtusati-fagetum s jedne i getea mnogobrojni su, zastupljeni s 30 vrsta, ali je Seslerio autumnalis-fagetum s druge strane, pa će se samo njihov manji broj zastupljen sa stupnjem stalnos- zasigurno tijekom daljih istraživanja u tom smjeru nati većim od 50 % To su vrste Fagus sylvatica, Cycla- vedenu povezanost moći dokumentirati i s podacima men purpurascens, Hepatica nobilis, Euphorbia amyg- terenskih istraživanja RASPRAVA Discusion Kompleks bukovih šuma ilirske fitogeografske pro- As Erico-Fagetum upravo zbog obilne zastupljevincije obuhvaćen posebnom ilirskom svezom Aremo- nosti vrste Erica carnea pokazuje i znatnu florističku nio-fagion može se diferencirati na dvije skupine za- srodnost s as Erico-Ostryetum, koja se može razviti i jednica mezofilne, kao što su brdske, gorske i pret- na primarnim i na sekundarnim staništima Ericoplaninske bukove šume, koje su sve od reda klimato- Ostryetum na primarnim staništima obrašćuje uske pogene te termofilne bukove šume koje su dijelom kli- lice i vrletne dolomitne padine, svagdje tamo, gdje se matogene, a dijelom edafogene zbog orografskih prilika (jakih nagiba) ne može razviti dublje tlo, koje uvjetuje razvoj mezofilnijih oblika Budući da je ovdje predmet analize as Erico-Fagešumske vegetacije (npr Querco-Ostryetum carpinifotum koja pripada skupu termofilnih, edafogenih bukoliae, Ostryo-Fagetum) Erico-Ostryetum na sekundarvih šuma, za njen razvoj odlučujuću ulogu ima dolonim staništima razvija se kao degradacijski stadij as mitna litološka podloga Slično je i sa srodnom šu- Querco-Ostryetum carpinifoliae ili as Erico-Fagetum, mom, as Ostryo-Fagetum, koja se, također razvija na dolomitnoj litološkoj podlozi Razlike između tih dviju a ta posljednja zajednica u daljem progresivnom, suk- cesijskom slijedu, ako to orografski i edafski uvjeti dotermofilnih bukovih šuma sastoje se u tome, što u flopuštaju, prelazi u as Ostryo-Fagetum kao potencijalni rističkoj građi as Erico-Fagetum pridolaze vrste borooblik šumskog vegetacijskog pokrova Takvi singenetvih šuma reda Erico-Pinetalia, dok u florističkoj građi ski i sindinamski odnosi mogu se dobro pratiti na onim as Ostryo-Fagetum pridolaze elementi reda Quercetamjestima u Gorskom kotaru, gdje se razvija upravo as lia pubescentis Međutim, kako su u fitocenološkoj li- Erico-Fagetum, u kanjonu rijeke Kupe i njene pritoke teraturi (usp H o r v a t 1959, S e i b e r t 1985, Wa l l - Dobre podno Skrada n ö f e r 1993) floristički shvaćeni redovi Erico-Pinetalia (razred Erico-Pinetea) i red Quercetalia pubescen- Kako je iz naše starije fitocenološke literature poztis (razred Querco-Fagetea), postoji niz vrsta koje ta nato, as Erico-Fagetum je prvi uočio H o r v a t (1962) dva reda međusobno razdvajaju, ali i niz vrsta koje ih u Obručkom masivu, ali o njenoj florističkoj građi nije povezuju Tako su tipični pinetalni elementi (dolo- objavio odgovarajuće kvantitativne podatke Isto tako, mitofiti) Erica carnea, Cytisanthus radiatus, Genista H o r v a t je tu asocijaciju uvrstio u svezu Pinion mugi, januensis, Amelanchier ovalis, Leontodon incanus, a red Vaccinio-Piceetalia i razred Vaccinio-Piceetea Da tipični kvercetalni Quercus pubescens, Euonymus se isprave nedostaci u opisu, Tr i n a j s t i ć (1972) je, verrucosus, Sesleria autumnalis, Convallaria majalis, kao što je poznato, sintaksonomski analizirao te na te- Iris graminea, Asparagus tenuifolius, Aristolochia lu- melju analize njenoga florističkog sastava ustanovio da tea itd Dok su u oba kompleksa s većim ili manjim tu asocijaciju treba uvrstiti u okvire sveze Fagion illyudjelom zastupljene vrste Ostrya carpinifolia, Fraxi- ricum, reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea Kao nus ornus, Sorbus aria, Acer obtusatum, Carex humi- što je, također poznato, B o r h i d i je u skladu sa suvrelis, Buphthalmum salicifolium i dr Obje su termofilne menim nomenklaturnim pravilima (B a r k m a n i dr bukove šume floristički srodne, ali i ekološki bliske, pa 1986, We b e r i dr 2000), ime sveze Fagion illyriih se u okviru sveze Aremonio-Fagion svrstava u pod- cum preimenovao u Aremonio-Fagion (usp Borhisvezu Ostryo-Fagenion diin Török i dr 1989) 137

8 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Analizirane sastojine as Erico-Fagetum ne zauzimaju velike površine Njihova je funkcija prije svega zaštitna jer sprječavaju površinsku eroziju, a nagomilavanjem humusa i povećanjem dubine tla, te zatvaranjem sklopa, posebice na padinama manjega nagiba, dolazi postupno do povećanja vlažnosti mikroklime pa sukcesija ide u smjeru razvoja as Ostryo-Fagetum Budući da u kompleksu termofilnih bukovih šuma zapadnih Dinarida nisu sačuvane prašumske sastojine, radi se tu uglavnom o više-manje antropogeno preobraženim sastojinama termofilnih bukovih šuma Zbog toga šumske zajednice Erico-Ostryetum, Erico-Fagetum i Ostryo- Fagetum treba danas na nekim mjestima smatrati tipično antropogeno uvjetovanim, edafogenim i u danim uvjetima razmjerno stabilnim trajnim stadijem Ovom prigodom smo na temelju novijih terenskih istraživanja detaljnije prikazali florističku građu as Erico-Fagetum, unutar koje je prema javoru gluhaču obilježena i jedna nova subasocijacija aceretosum obtusati Također je, na temelju florističke građe, podrobnije prikazana srodnost kao i razlika unutar naših najsrodnijih termofilnih bukovih šuma, koje općenito uzevši, nemaju posebnu važnost s šumsko-gospodarskog gledišta, ali s fitocenološkog u razumijevanju biljnih sukcesija je neizmjerna, kao i u zaštiti od erozije ZAKLJUČAK - Conclusion Ovom prigodom izvršena i sintaksonomska revizija onih gledišta koja su svojevremeno zastupali H o r v a t i dr (1974) te u najnovije vrijeme Wi l l n e r (2002) Šume as Erico-Fagetum u sintaksonomskom pogledu pripadaju podsvezi Ostryo-Fagenion, svezi Aremonio-Fagion, redu Fagetalia sylvaticae te razredu Querco-Fagetea Tablica 1 Table 1 Ass Erico-Fagetum (Ht 1962) Trinajstić 1972 Broj snimke (No of relevé): Nadmorska visina (Altitude): Ekspozicija (Exposition): Nagib (Inklination): Veličina snimke (Size of veget relevé m 2 ): Broj vrsta (No of species pro relevé): W SE * 800 W E E N NE Svojstvene vrste asocijacije (Ass char): C Erica carnea Diferncijalne vrste subasocijacije aceretosum obtusati (Diff subass): A Acer obtusatum B Acer obtusatum C Acer obtusatum Sesleria autumnalis Svojstvene vrste podsveze (Char suball) Ostryo-Fagenion: A Sorbus aria B Sorbus aria C Sorbus aria A Ostrya carpinifolia B Ostrya carpinifoua B Fraxinus ornus C Helleborus niger Convallaria majalis Digitalis grandiflora Laserpitium krapfii Carex flacca Cirsium erisithales

9 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Helleborine atrorubens Laserpitium latifolium 2 1 Diferencijalne vrste podsveze (Diff suball) Ostryo-Fagenion (Elementi reda Quercetalia pubescentis-petraeae): B Cornus mas Euonymus verrucosus Amelanchier ovalis Pyrus pyraster Sorbus torminalis C Tanacetum corymbosum Teucrium chamaedrys MelUtis melissophyllum Calamintha vulgaris Epipactis helleborine Iris graminea Potentilla micrantha Arabis turrita Svojstvene vrste sveze (Char all) Aremonio-Fagion: C Cyclamen purpurascens Repatica nobilis Aposeris foetida Omphalodes verna Knautia drymeia Senecio ovirensis Aremonia agrimonoides Svojstvene vrste reda i razreda (Char ord and class) Fagetalia sylvaticae i Querco-Fagetea: A Fagus sylvatica B Fagus sylvatica C Fagus sylvatica A Acer pseudoplatanus B Acer pseudoplatanus Crataegus monogyna C Crataegus monogyna B Rosa arvensis Daphne mezereum Abies alba Lonicera alpigena Lonicera xylosteum Ilex aquifolium Taxus baccata Rubus hirtus Cornus sanguinea Ligustrum vulgare Berberis vulgaris Prunus avium Rhamnus catharticus C Euphorbia amygdaloides Mercurialis perennis

10 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Brachypodium sylvaticum Primula vulgaris Phyteuma spicatum Neottia nidus-avis Campanula trachelium Calamagrostis arundinacea Melica uniflora Polygonatum multiflorum Galium sylvaticum Lilium martagon Poa nemoralis Cephalanthera damasonium Cructiata glabra Hedera helix Clematis vitalba Carex digitata Valeriana tripteris Veronica urticifolia Mycelis muralis Galium schultesii Asarum europaeum Galium odoratum Anemone nemorosa Homogyne sylvestris Lathyrus vernus Polygonatum odoratum Pulmonaria officinalis Salvia glutinosa Sanicula europaea I I Ostale (Others): B Picea abies C Picea abies B Juniperus communis C Pteridium aquilinum Solidago virgaurea Buphthalmum salicifolium Peucedanum oreoselinum Fragaria vesca Melampyrum vulgatum Pimpinella saxifraga Maianthemum bifolium Heracleum sphondylium Gentiana asclepiadea Prenanthes purpurea Thymus montanus Vaccinium myrtyllus Melamyrum sp Galium lucidum Pyrola sp Thalictrum aquilegiifolium Lathyrus montanus *Lectosyntypus A / Drveće (Trees); B / Grmlje (Shrubs): C / Nisko rašće (Herbs)

11 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), LITERATURA References B a r k m a n, J J, J M o r a v e c, S R a u s h e r t s, 1986: Code of phytosociological nomenclature 2nd Ed Vegetatio 67: Cerovečki, Z, 1996: Termofilne bukove šume planine Ivanščice Šum list 120 (9 10): D a k s k o b l e r, I, 1991: Gozd bukve in jesenske vilovine Seslerio autumnalis-fagetum (Ht 1950) M Wraber (1957) 1960 v submediteransko-predalpskem območju Slovenije Scopolia (Ljubljana) 24: 1 53 F u k a r e k, P, V S t e f a n o v i ć, B F a b i j a n i ć, 1967: Zajednica bukve i javora gluvača (Aceri obtusati-fagetum Fabijanić, B, P Fukarek, V Stefanović 1963) jugozapadnih padina zapadnih Dinarskih planina Mitt Ostalp-Din Pflanzensoziol Arbeitsgem (Trieste) 7: H o r v a t, I, 1959: Sistematski odnosi hrastovih i borovih šuma jugoistočne Europe Biol Glas 12: 1 40 Zagreb H o r v a t, I, 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske Prir Istraž Jugosl Akad 30, Acta Biol 2: H o r v a t, I, V G l a v a č, H E l l e n b e r g, 1974: Vegetation Südosteuropas, Gustav Ficsher Verlag Stuttgart Marinček, L, L Mucina, L Poldini, M Zupančič, I Dakskobler, M Acceto, 1993: Nomeklatorische Revision der Illyrischen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion) Stud Geobot 12: S e i b e r t, P, 1985: Klasse: Erico-Pinetea U E O b e r - d o r f e r 1992, Süddeutsche Pflanzengesellschaften 4: Wälder und Gebüsche: Gustav Fischer Verlag Jena-Stuttgart-New York Török, K, J Podani, A Borhidi, 1989: Numerical revision of the Fagion illyricum alliance Vegetatio 81: To m a ž i č, G, 1940: Asociacije borovih gozdov v Sloveniji I Bazifilni borovi gozdovi Razprave Mat Prir Razr AZU I: Ljubljana Tr i n a j s t i ć, I, 1972: Fitocenološka istraživanja šuma Gorskog Kotara Acta Bot Croat 31: Tr i n a j s t i ć, I, 1992: Contribution to the phytogeographical classfication of the Illyrian floral element Acta Bot Croat 51: Tr i n a j s t i ć, I, 1997: Phytogeographical analysis of the illyricoid floral element Acta Biol Slovenica 41 (2 3): Tr i n a j s t i ć, I, 2004: Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske Šum list 128 (1 2): 3 11 Wa l l n ö f e r, S, 1993: Erico-Pinetea U: L M u c i - n a, G G r a b n e r r, S Wa l l n ö f e r : Die Pflanzengesellschaften Österreichs 3: Gustav Fischer Verlag Jena-Stuttgart-New York We b e r, H E, J M o r a v e c, J P T h e u r i l l a t, 2000: International Code of Phytosociological Nomenclature 3th Ed J Veg Sci 11: Willner, W, 2002: Syntaxonomische Revision der südmitteleuropäischen Buchenwälder Phytocoenologia 32: Gebrüder Borntraeger, Berlin-Stuttgart Wraber, M, 1966: Über eine thermophile Buchenwald-Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slovenien Angew Pflanzensoziol Wien 18/19: SUMMARY: In the work new data on the phytosociological and syntaxonomical characteristics of the ass Erico-Fagetum (Ht 1962) Trinajstić (1972) from some parts of Gorski Kotar and Lička Plješevica in Croatia are given The ass Erico-Fagetum can be considered as a moderately thermophilous, edaphically conditioned beech forest growing on the dolomite on somewhat higher inclinations of steep slopes exposed to sun from 600 to 940 m above sea level In addition to continuous anthropic impacts, the lithologic and orographic conditions are main factors preventing a progressive development of forest vegetation and, therefore, the ass Erico-Fagetum generally is found as the permanent stage The ass Erico-Fagetum floristic composition, shown in Table 1, besides the typical fagetal elements contains also many thermophilous species significant for pine forests of the order Erico-Pinetalia (eg Erica carnea, Amelanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), as well as the species 141

12 I Trinajstić, Z Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT 1962) Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), characteristic for the order Quercetalia pubescentis (eg Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis, etc) Worth of noting in the association floristic composition are the species Acer obtusatum and Sesleria autumnalis, which in addition to characterizing the subass aceretosum obtusati subass nova, connect syndinamically the ass Erico-Fagetum with the associations Aceri obtusati-fagetum on one side and Seslerio autumnalis-fagetum on the other side A further research in that direction will be able to document with the field data The abundant presence of the species Erica carnea suggests a considerable floristic relationship of the ass Erico-Fagetum with the ass Erico-Ostryetum and ass Genisto januensis-pinetum, their connection in addition to such floristic relationship being manifested also by progressive and regressive successions On this occasion, syntaxonomical revision of the views supported earlier by H o r v a t et al (1974) and recently by Wi l l n e r (2002) has been made In fact, after the insufficient description and wrong synsystematical classification of the ass Erico-Fagetum by H o r v a t (1962), Tr i n a j s t i ć (1972), at the end of a critical synsystematical analysis, subordinated these forests to the group of the Illyrian beech forests of the alliance Fagion illyricum (= Aremonio-Fagion) Although this association is not mentioned by H o r - v a t et al (1974) in the presentation of the vegetation of Southeastern Europe, from the floristic composition presented in the syntetic Table no 102, columm 12, it can be concluded that the ass Erico-Fagetum is subordinated to the association Erico-Ostryetum, and Wi l l n e r (2002) in his presetation of the syntaxonomical revision of the South and Central European beech forests subordinates ass Erico-Fagetum to the association Ostryo-Fagetum, while the Dinaric-Illyrian complex of beech forests of the alliance Aremonio- Fagion (= Fagion illyricum) is subordinated by him to, Central European complex of beech forests of the alliance Asperulo-Fagion, that in our opinion (cf Tr i n a j s t i ć 2004) is a typical Central European view Syntaxonomically, the ass Erico-Fagetum, as well as all known thermophilous beech forests of Croatia, is subordinated to the suballiance Ostryo-Fagenion, the alliance Aremonio-Fagion, the order Fagetalia sylvaticae and the class Querco-Fagetea 142

13 PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE SALINISATION INFLUENCE ON VEGETATION AND FOREST SOILS OF ISLAND KORČULA Boris VRBEK 1 SAŽETAK: Praćenjem je obuhvaćeno šumsko tlo na dvije plohe u zajednici alepskog bora i crnike (Querco ilicis-pinetum halepensis/lasiel 1971) na otoku Korčuli Od taložnih tvari analizirani su: Cl -, SO 4 2 -S, NH 4 -N, NO 3 -N, Na, K, Ca 2, Mg 2 Uzorkovanje se obavljalo pomoću lijevaka površine otvora od 314 cm 2, a količina padalina mjerila se plastičnim kišomjerom površine otvora 60 cm 2 Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6 9 komada svaki na plohi veličine 30 X 30 m Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije postavljena su po tri lijevka i kišomjera Za sakupljanje procjedne tekućine postavio se plastični protočni lizimetar u tlo na dubini od 10 cm (ispod površinskog horizonta) Lizimetar je sakupljao perkolat u tlu Uzorkovanje se obavljalo nekoliko puta od lipnja do studenoga tijekom jedne godine Prosječne količine tvari nađenih u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito su imale veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm 3 ili kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije Na obje plohe na otoku Korčuli prisutna je posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu s mora, te su nađene mnogo veće vrijednosti za klor i natrij u uzorcima ispod krošanja drveća te kod otopine tla iz lizimetrijskih uzoraka Povećanje kalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te neprekidna alkalizacija tala Šuma je ovdje odigrala ulogu filtracije u primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na iglice krošnje, a zatim se ispire u tlo K l j u č n e r i j e č i : Zasoljavanje, šumsko tlo, alepski bor, lizimetri, depozicija Padaline na površinu tla dolaze kao otopina različitih plinova, soli i raznih tvari koje voda prikuplja i otapa prolazeći kroz atmosferu Prolazeći kroz tlo, voda ulazi u reakcije s plinovitom i krutom fazom tla, obogaćujući se dalje tvarima iz tla U tlu, prema tomu, postoji otopina različitih koncentracija koja predstavlja vrlo aktivnu i dinamičnu komponentu tla Otopina tla glavni je nositelj hranjivih tvari koje su najlakše dostupne biljkama za njihov rast i razvoj Postoji nekoliko kategorija tekuće faze u tlu, a čije granice nisu Dr sc Boris Vrbek, Šumarski institut, Jastrebarsko, odjel za ekologiju i uzgajanje šuma borisvžsuminshr UVOD oštro podijeljene, već postupno jedna kategorija prelazi u drugu Svaka kategorija ima svoju ekološku važnost Otopinu tla (kompleks) tvore molekularne jedinice kao što su ioni To je središnja grupa koja tvori bliske veze s ostalim atomima ili molekulama (chelati- i ligandi) Oko jedne polovice do dvije trećine volumena tla građeno je od krute materije, a ostalo otpada na tekuću fazu tla Kroz cijeli profil (okomito i vodoravno) otopina tla pokazuje veliku varijabilnost, podliježe sezonskim promjenama, a isto tako i mikrobiološkoj i ljudskoj aktivnosti Normalna otopina tla sadrži različitih topivih kompleksa, mnogi od njih sadrže metalne katione i organske tvari Lizimetrijska voda u ovom slučaju predstavlja otopinu tla koja je pod utje- 143

14 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), cajem gravitacije te prolazi kroz horizonte tla od površine do podzemnih voda, a to znači cijedna voda koja se u tlu slobodno kreće ovisno o propusnosti tla za vodu i nije vezana kapilarnim silama Procjedna voda se kroz tlo kreće makroporama pod utjecajem sile teže Važan je čimbenik procesa geneze ispiranja, dealkalizacije, acidifikacije, lesivaže, pseudooglejavanja itd Kod protočnih lizimetara uslijed gravitacije (zovu se još i gravitacijski lizimetri) tekućina se cijedi kroz profil tla i sakuplja u posebne kadice ili lijevke koji mogu biti različitih površina Pogodni su u uvjetima gdje se voda brže procjeđuje kroz tlo te u uvjetima visoke godišnje količine padalina Gravitacijski lizimetri prikupljaju tekućinu iz otopine tla kada je u tlu zasićenje iznad poljskog vodnog kapaciteta Takav lizimetar drenira sve makropore On je vrlo pogodan za prikupljanje tekućine ispod humusnog horizonta METODE ISTRAŽIVANJA Na prirodnom staništu šume hrasta crnike (Querco zraka i taloženja na raslinstvo i na tlo Pod alepskim ilicis H-ić) na dvije pokusne plohe veličine 0,5 ha u borom javlju se mlađa stabla crnike te je prema sapredjelu Šaknja rat i Pupnat na otoku Korčuli (tablica dašnjem stanju ovo zajednica alepskog bora i crnike 1), istraživanja su obuhvatila analizu padalina i otopine (Querco ilicis-pinetum halepensis/lasiel 1971) (R a u š tla u smislu utjecaja i posljedice zasoljavanja putem i dr 1992) Tablica 1 Osnovni podaci istraživanih ploha Table 1 General data of research plots Broj plohe Plot number Odjel Management unit 36a 18a Nadm visina Sea level 70 m 345 m Nagib u stup Inclination 6 14 Izloženost Axpositiont NW E Matični supstrat Parent material Vapnenac Limestone Dolomitizirani vapnenac Dolomitic limestone Tip tla Soil type Crvenica plitka Chromic Cambisol Smeđe tlo na dolomit vapnencu Calcaric Cambisol Šumska zajednica Forest community Querco ilicis- Pinetum halepensis Querco ilicis- Pinetum halepensis Pokusne plohe opremljene su kišomjerima za mjerenje količine padalina te lijevcima (throughfall) za uzorkovanje tekućine (taloženje suhe i mokre depozicije) Površina otvora kišomjera iznosi 60 cm 2, a površina otvora lijevka 314 cm 2 Na svakoj se plohi postavljalo 6 9 plastičnih kišomjera i 6 9 plastičnih lijevaka ispod krošanja stabala, u slučajnom poretku (Slika 1) Slika1 Ploha br 100 na području Šaknja rat na Korčuli s mjernim instrumantima Photo 1 Research plot No 100 in Šaknja rat area of Korčula island with measuring instruments Takav broj kišomjera i lijevaka potreban je kako bi se uzorak u ljetno vrijeme mogao sakupiti ako ima malo padalina, a kišomjeri ispod krošanja izmjerili prosječnu količinu padalina u šumskoj sastojini Poznato je kako prokapavanje kroz krošnju drveća nije svugdje jednakog intenziteta, a kako bi se izbjegla velika varijabilnost treba veći broj mjernih instrumenata Po 3 kišomjera i lijevka (bulk) postavljaju se i na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije, tj na otvorenome prostoru Plastični lizimetri čine sustav za praćenje procjedne vode (perkolata) u tlu Tekućina koja se procjeđuje kroz tlo sakuplja se na dnu u plastične posude u oblika pravokutnika (dimenzije 465 X 235 cm, s visinama stranica 10 cm) te odvodi u posudu ispod sakupljača (posuda od 25 do 30 l) Iz posude se kod uzorkovanja tekućina crpi posebnom crpkom i sprema u PVC bočice za analize Površina sakupljača kod ovakvog tipa lizimetra iznosi 1093 cm 2 Sakupljač je napunjen 96 % čistim kvarcnim pijeskom i zajedno s posebnim filterima odvaja perkolat od čestica tla Lizimetri su postavljeni ispod površinskog horizonta na dubini od 10 cm (Slika 2 i 3) 144

15 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Slika 3 Shema malog plastičnog lizimetra Photo 3 Scheme of smal plastic zero tension lysimeter Slika 2 Crvenica s ugrađenim protočnim lizimetrom Photo 2 Chromic Cambisol with zero tension lysimeter Kod skeletnih tala i kod nagiba tla vodila se posebna briga pri zatrpavanju lizimetra Pazilo se kako se ne bi pomiješali genetski horizonti tla U skeletnim tlima (tj tlima koja sadrže veći postotak kamenja) naime, nije moguće iskopati horizontalni rov kako bi se kadica ugurala i pravilno namjestila Metode lizimetrijske pedologije u istraživanjima šumskih ekosustava kod nas su primijenili Vr a n k o - v i ć i dr (1991) i Vrbek (1992, 1993, 2002) Ta su istraživanja potvrdila kako postoji unos tvari iz atmosfere u tekuću fazu tla (perkolat) naših šumskih ekosustava Pomoću lizimetarske pedologije možemo ustanoviti kvalitetu i količinu perkolata u tlu Prema L u t z i C h a n d l e r (1962) prvi je lizimetre koji mjere tekućinu što prolazi kroz neporemećeno tlo upotrijebio E b e r m a y e r (1879) Nakon njega taj je način mjerenja perkolata u tlu primijenio J o f f e (1929) Značajna su istraživanja na tom polju Š i l o v a (1955) i A n g e - l o v a (1973) Cijelo se tlo mora izvaditi iz pedološke jame, horizont po horizont i isto tako ponovno po redu vratiti Tablica 2 Neke kemijske i fizikalna svojstva tala na području istraživanja Table 2 Some chemical and physical properties of soils on researched area Tip tla Soil type Crvenica plitka Ploha 100, profil 31/97 Chromic cambisol Plot 100, profile 31/97 Smeđe tlo, pliko Ploha 106, profil 106/97 Calcaric Cambisol, shallow, Plot 106, profile 106/97 Horizont Layer CaCO3 2,54 1,68 27,89 3,84 1,87 ph u H 2 O 6,1 7,7 7,7 7,3 7,5 8,1 ph u Mn-KCl 6,1 7,6 6,6 6,6 6,9 7,8 P 2 O 5 K 2 O mg/100 gr 3,0 31,6 2,8 22,4 1,4 16,7 47,3 46,5 1,0 52,5 3,9 6,4 C % 20,52 1,45 1,40 31,44 2,81 0,72 Ukup N% Total N% 0,78 0,15 0,12 1,43 0,18 0,09 % gline Clay % 26,8 58,7 55,4 17,6 Tekstur oznaka Texture Laka glina Easy clay Teška glina Heavy clay Teška glina Heavy clay Praš Glin ilovača natrag Uzorci tekućine za analizu uzimaju se nakon stabiliziranja tla iznad lizimetra, tj nakon 1 2 godine Na svakoj plohi se iskopao pedološki profil iz kojega su se uzimali uzorci tla po genetskim horizontima Na plohi br 100 u Šaknja ratu utvrđena je crvenica plitka (Slika 2), a na plohi u Pupnatskoj luci na plohi br 106 utvrđeno je smeđe tlo na dolomitiziranome vapnencu U tablici 2 prikazane su neke kemijske i fizikal- 145

16 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), ne analize analiziranih pedoloških uzoraka tla iz pedoloških jama Uzorkovanje tekućina obavljano je jednom u ljetnojesenskoj sezoni Uzorci su uzimani u pripremljene PVC reagens bočice s dvostrukim poklopcem, te isti dan odaslani u laboratorij na analizu ili su zamrzavani do analize (Vr b e k 2002) Reakcija otopine i vodljivost mjereni su izravno na terenu, odmah nakon uzorkovanja Kemijski sastav tekućina određivan je u Državnom hidrometeorološkom zavodu Određivali su se ioni Cl -, SO 2-4 -S, NO - 3 -N, NH 4 -N, Na, K, Ca 2 i Mg 2 Upotrebljene su analitičke metode koje su standardne ili uobičajene za određivanje malih količina tvari u vodama i padalinama: spektofotometrijskom (spektofotometar Perkin Elmer Lambda-l) su metodom određivani SO ioni, NO 3- - ioni, metodom inselektivnih elektroda (ORION Microprocesor ionanalyser, model 901) NH 4 -ion i Cl - -ion, a metalni ioni (natrij i kalij alkalni, kalcij i magnezij zemnoalkalni) određivani su atomskom apsorpcijonom spektrofotometrijom (Atomski asp spekt Perkin Elmer, model 603) Na terenu su se mjerili ph i vodljivost u ms Metode su opisane u WMO (1974), Standard Methods, (1975), M o h l e r i dr (1975) RASPRAVA I REZULTATI Ova metoda praćenja unosa tvari u šumske ekosustave slična je u nekim segmentima s metodama opisanim u radovima L a f l a m e i dr (1990), L i n d b e r g i dr (1988), J o c h e i m (1985) Privremene prve kemijske analize procjedne tekućine (perkolata) i padalina koje se hvataju pod krošnjma stabala te na kontroli bez utjecaja vegetacije odnose se na jednogodišnje praćenje između mjeseca srpnja do studenog Postoji povećan unos tvari iz atmosfere u šumski ekosustav na području otoka Korčule u predjelima Šakanj rat i Pupnat U uzorcima tekućina sakupljenih u navedenom razdoblju određivali su se taložne tvari: Cl -, SO 2-4 -S, - NO 3 -N, NH 4 -N, Na, K, Ca 2 i Mg 2 Prosječna količina tvari nađena u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito ima veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm 3 i kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije U tablicama 3, 5 i 7 prikazane su vrijednosti analiziranih tvari u mg/dm 3 dok u tablicama 4, 6 i 8 te vrijednosti su preračunate pomoću podataka mjerenja padalina i lizimetrijske vode u kg na površinu od 1 hektara (kg/ha -1 ) Postoje relativne razlike u količini tvari na području Pupnata u odnosu na Šaknja rat Naravno uslijed samih položaja ploha i vrste tala na njima mogu se razlike pojaviti, a isto tako kratkoća mjerenja može utjecati na rezultate Ovi prvi rezultati uopće u lizimetrijskim istraživanjima u području dalmacije i krša mogu nam trasirati put kojim smjerom trebamo poći kako bi rezultati mjerenja bili što bolji Naravno kod toga se misli na vrstu opreme kojom se prate taložne tvari, kao i na intenzitet motrenja i uzorkovanja Najveće količine taložnih tvari u obliku aerosola dospjele su s morske površine zračnim strujama Kod toga se ponajprije misli na kloride i sadržaj natrija u tom transportu Povećanje kalcija u lizimetrima je proces eluvijacije i lesivaže u tlima koja je uvijek prisutna u tlima posebno karbonatnim Na uzorcima koji su sakupljeni u bulkovima (lijevcima) na otvorenom prostoru bez utjecaja vegetacije, evidentno je kako imaju višestruko smanjene količine taložnih tvari (posebno klorida i natrija), a to se jedino može protumačiti kako je na krošnjama došlo do višednevnog suhog taloženja tih tvari i višekratno ispiranje s krošanja 146 na površinu tla i dalje Kao dokaz su povećane vrijednosti u uzorcima iz lijevaka ispod krošanja stabala (troughfall) Prema Filipan i dr (1996) maksimalne dozvoljene koncentracije sulfata u emisiji su 3 kg/ha/god Prirodno taloženje dušika iznosi oko 1 2 kg/ha/god dok klora 1 3 kg/ha/god U najugroženijima dijelovima Europe količina sumpora iznosi i do 100 kg/ha/god, a količina dušika 3 15 kg/ha/god Iz rezultata na plohama (Tablice 1 6) vidljivo je kako na nekim lokalitetima za ovo kratko razdoblje mjerenja postoji povećan unos kationa i aniona, a isto tako povećane su količine i u perkolatu iz lizimetara Poznato je kako dolazi do većeg taloženja sumpora i drugih sastojaka u šumi nego na otvorenom prostoru Prema Simončić (1996) jednogodišnje taloženje sumpora na otvorenome iznosi od 13 kg/ha, u sastojini bukve 22 kg/ha, a u kulturi smreke 33 kg/ha U Lividragi je Komlenović i dr (1997) ustanovio taloženje sumpora 23,77 kg/ha/god, NO 3 9,24 kg/ha/god NH 4 -N 14,98 kg/ha/god Cl 32,63 kg/ha/god i Ca 75,65 kg/ha/god Prema navedenim autorima suvišak dušika predstavlja veću opasnost za šumske ekosustave nego sumpor Dušik utjeće na zakiseljavanje tla, a što je najbitnije dovodi do poremećaja u prehrani i slabi otpornost drveća na utjecaj nepovoljnih čimbenika abiotičkih (suša, niske temperature i vjetrovi) i biotičkih čimbenika (biljne bolesti, i kukci) Ovdje je prisutna posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu iz smjera mora te su nađene relativno povišene vrijednosti za klor i natrij bile za očekivati Povećanje klora i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te konstantna alkalizacija tala Velika je uloga šume u filtraciji i primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na krošnje, a zatim ispire u tlo i dalje transportira kroz tlo Ovisno o pufernoj sposobnosti tla mogu nastati manja ili veća oštećenja na vegetaciji, a to se zatim očituje i na prirastu drvne mase Posebno su ti podaci važni kod pošumljavanja određenim šumskim vrstama One koje ne podnašaju veliku posolicu ne bi trebalo uzeti u obzir za pošumljavanje

17 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Tablica 3 Kemijske komponente iz uzoraka lizimetra Table 3 Chemical components from lysimeter samples Oznaka plohe Plot mark Pl-102 Pl-105 Cl - - NO 3 -N 38,1 61,7 5,04 4,57 - SO 4 2 -S 1,41 4,10 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 mg/dm3 0,10 0,13 4,42 7,68 28,25 17,84 6,41 12,32 20,85 42,25 ph u H 2 O ph in H 2 O ph 6,98 6,33 Vodljivost Conductivity ms 199,0 292,0 Tablica 4 Količina tvari u perkolatu lizimetara Table 4 Matter amount in lyzimeters percolate Oznaka plohe Plot mark Pl-100 Pl-106 Cl - - NO 3 -N 23,05 38,43 3,05 2,85 - SO 4 2 -S 0,87 2,55 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 kg/ha-1 0,06 0,08 2,61 4,78 17,09 11,11 3,88 7,68 12,61 26,32 Perkolat Percolate mm 60,5 62,3 Tablica 5 Kemijske komponente iz uzoraka padalina pod krošnjama drveća Table 5 Chemical components from throughfal samples Oznaka plohe Plot mark Pl-100 Pl-106 Cl - - NO 3 -N 31,0 37,3 4,21 4,41 - SO 4 2 -S 1,85 2,60 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 mg/dm3 0,07 0,09 3,28 5,26 19,50 20,00 5,56 8,13 8,11 12,35 ph u H 2 O ph in H 2 O ph 5,92 6,31 Vodljivost Conductivity ms 137,8 272,0 Tablica 6 Količina tvari prokapavanjem kroz krošnje stabala Table 6 Matter amount in throughfall samples Oznaka plohe Plot mark Pl-100 Pl-106 Cl - - NO 3 -N 23,924 25,66 3,25 3,03 - SO 4 2 -S 1,43 1,7 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 kg/ha-1 0,05 0,06 2,531 3,62 15,05 13,7 4,29 5,59 6,26 8,49 Procjeđivanje Throughfall mm Tablica 7 Kemijske komponente iz uzoraka padalina na kontrolnim mjestima Table 7 Chemical components from control samples Oznaka plohe Plot mark Pl-100 Pl-106 Cl - - NO 3 -N 5,90 6,29 1,58 1,28 - SO 4 2 -S 1,35 1,50 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 mg/dm3 0,12 0,05 0,64 0,92 2,70 2,90 2,03 0,68 3,64 4,08 ph u H 2 O ph in H 2 O ph 6,39 6,90 Vodljivost Conductivity ms 42,0 40,7 Tablica 8 Unos tvari na kontrolnim mjestima Table 8 Matter input on control places Oznaka plohe Plot mark Pl-100 Pl-106 Cl - - NO 3 -N 4,68 5,13 1,25 1,04 - SO 4 2 -S 0,09 1,22 NH4-N Mg 2 Na K Ca 2 kg/ha- 1 0,09 0,04 0,50 0,75 2,14 2,36 1,61 0,55 2,84 3,33 Padaline Rainfall mm 71,40 81,70 Alkalizacija tala na području Dalmacije i dalmatinskih otoka može otežati uvjete za pošumljavanje krša šumskim sadnicama Ranija istraživanja M a y e r a (1979) također je ustanovljena alkalizacija tala te utjecaj tla na rast borovih kultura na kod Rapca Isto tako potrebno je voditi računa i o pedološkom pokrovu, stjenovitosti, kamenitosti, dubini tla te i o važnim ekološkim čimbenicima kao što su izloženost, nadmorska visina terena, položenost matičnog supstrata (okomiti, kosi ili vodoravni slojevi stijena) U tu svrhu mogu nam 147

18 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), općepogodnosti tala za pošumljavanje Izrada smjerni- ca oslanja se na Odjel za šumarstvo organizacije FAO uz uvažavanje specifičnosti našeg litoralnog krša pomoći smjernice za procjenu opće pogodnosti tala za pošumljavanje Ponajprije za pošumljavanje na kršu treba izraditi prioritete te izraditi smjernice za procjenu Postoji povećani unos taložnih tvari na području Korčule na dvije istraživane plohe Glavni razlog za višestruko povećanje klora i natrija posolica koja vjetrovima (jugo i bura) dospijeva na krošnje drveća te se ispire na tlo i prolazi dalje kroz humusni horizont tla Na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije te su vrijednosti redovito niže ZAKLJUČCI Praćenje ovom metodom trebalo bi proširiti na ostale važnije šumske zajednice u Hrvatskoj kako bi se dobio što bolji uvid u utjecaj vrste šumskog pokrova na suho i mokro taloženje Angelov, E 1973: O sezonioi dinamike iononogo sostava lizimetričeskih vod v svetlo-seroi lesnoi počve, počvovedenie, No 12 Ebermayer, E 1879: Wie kann man den Einfluss der Wälder auf den Quellenrechtum ermitteln? Forstw Centralbl, 1: F i l i p a n, T, B P r p i ć, N R u ž i n s k i, 1996: Štetne posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i opskrba pitkom vodom, Šum list 9 10: , Zagreb Gersperger, P L, N Holowaychuk, 1971: Some effects stemflow from forestcanopy trees on chemical properties of soil Ecology 52: Gersperger, P L, N Holowaychuk, 1979: Effects of stemflow water on Miamy Soil under beech trees: Morphological and physical properties: Chemical properties Soil science American Proc Jocheim, H 1985: DerEinfluss des Stammablufwassers auf den chemiche Bodenzustand und die Vegetationsdecke in Altbuchenbeständen verschiedene Waldgesellschaften Ber der Forschungscentrums Waldökosysteme/Waldsterben, Götingen, 13: 225 s J o f f e, J S 1929: A new type of lysimeter at the New Jersey Agricurtural Experiment Station Science, 70: Komlenović, N, N M a t ković, D Moćan, P R a s t o v s k i, 1997: Unos onečišćenja iz zraka u šumu bukve i jele (Abieti-Fagetum Dinaricum ) u predjelu Lividrage u Zapadnoj Hrvatskoj, Šum list 7 8: , Zagreb 148 LITERATURA Laflamme, D, G Gosselin, J Laflamme, 1990: The leching of bazic katios by atmospheric polutants in a yellow birch-maple stand, summer 1988, IUFRO Congress, Montreal L i n d b e rg, S E, R R Tu r n e r, 1988: Factors influencing in forested watersheds, Water, Air and Soil Pollution 39: L u t z, H J, R F C h a n d l e r, 1962: Forest soils M a y e r, B 1979: Utjecaj kultura alepskog i brucijskog bora na tlo primorskih kamenjara izloženih zasoljavanju kod Rapca, Zemljište i biljka 28 (1 2): , Beograd M o h l e r, E F, L N J a c o b, 1975: Analitycal chemistry 29, 1369 R a u š, Đ, I T r i n a j s t i ć, J Vu k e l i ć, J M e d v e - dović, 1992: Monografija Šume u Hrvatskoj, Zagreb Simončić, P, 1996: Odziv gozdnega ekosistema na vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju prehranskih razmer za smreko (Picea abies (L) Karst) in bukev (Fagus sylvatica L) v vplivnem območju TE Šoštanj Doktorska disertacija, Ljubljana, BF, Odd gozd Standard Methods 1975: For the Examination of Water and Wastewater, 14 th Edition Am publ Health Assoc, New York Š i l o v a, E I 1955: Metod polučenia počvenogo rastvora v prirodnih usloviah, Počvovodenie, No 11 Vr a n k o v i ć, A, M a r t i n o v i ć, J, N P e r n a r, 1991: Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u Nacionalnom parku Plitvička jezera Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knjiga XCVIII, Odjeljenje prirodnih nauka, knjiga 15: , Sarajevo Vr b e k, B 1992: Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko-ekološke valencije tipova šuma (EEVTŠ) Radovi, Šum inst Jastrebarsko, 27, (1): 65 75, Zagreb V r b e k, B 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području Uprave šuma Bjelovar, Radovi, Šum inst, Vol 28, 1 2: , Jastrebarsko

19 B Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), WMO 1974: Operations manual for sampling and ana- lysis techniques for chemicalconstituents in air and precipitation, Geneva V r b e k, B 2002: Utjecaj padalina na kemijski sastav tekuće faze tala šumske zajednice (Carpino betuli-quercetum roboris, Anić 1956 ex Rauš 1969 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet 1 272, Zagreb SUMMARY: A method for monitoring the sedimentation of matter in forest ecosystems was established which has so far encompassed several forest communities in Croatia On the Šaknja rat forest one plot is established and amount of dry and wet deposition have been monitored The following sedi mented substances have been monitored: Cl, SO 2 -S, NO 3 -N, NH 4 -N, Na, K, Ca 2 i Mg 2 Sampling is performed by means of funnels with openings minimum of 314 cm 2, and the amount of precipitation measured in a rain gauge with a surface opening of 60 cm 2 Funnels and rain gauges are placed under the cover of the tree crowns and in an open area on each plot Plastic lysimeters are placed in the soil at a depth of 10 cm or beneath the organic horizon They collect the seeped liquid (seepage) in the soil Sampling is carried out once a month or once in three months According to the results of the monitoring our forest ecosystem in forest management unit Šaknja rat on the island of Korčula absorb more sediment particles (wet and dry sedimentation) compared to the control samples on the open area On that area the salt is one of the main reasons for the increased content of natrium, calcium, potassium and magnesium in the samples beneath the tree crowns and in the lysimetric waters K e y w o rd s : Alepo pine, salinisation, forest soils, lisymeters, deposition 149

20

21 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE CONTAMINATION OF THE SAVA AND DRAVA RIVERS CAUSES AND HEALTH CONSEQUENCES Luka ŠTILINOVIĆ* SAŽETAK: Izraz Environmental Health, u nas preveden kao zdravstvena ekologija, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uključuje i neposredne patološke učinke kemikalija, zračenja i nekih bioloških čimbenika i često posredne učinke na zdravlje i blagostanje, široko uzeto prirodu, psihologiju, socijalno i estetsko okružje u kojemu su uključene opskrba vodom i sanitacija Zdravlje nije samo odsutnost bolesti, nego je blagostanje i kakvoća života jednako važna Odnos kakvoće pitke vode i bolesti i smrti uzrokovanih pijenjem vode, mora biti načinjena analizom zdravlja i voda za piće uz pomoć zdravstvene statistike Najvažniji izravni ekološki-zdravstveni problemi u slivu Dunava su: a) bolesti uzrokovane bakterijama i virusima u vodi za piće koje se češće događaju u većini zemalja u Dunavskom području nego u drugim zapadnoeuropskim zemljama, b) methemoglobinemia koja se nađe ponajprije u seoskim područjima mnogih podunavskih zemalja i c) izgrađenost vodoopskrbne mreže u seoskim područjima vrlo je slaba u mnogim podunavskim državama; oslanjanje na plitke podzemne vode ili površinske vode predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik u tim krajevima Rijeka Sava u svom slivu obuhvaća km 2, a Drava, uključujući neposredni dio Dunava, obuhvaća km 2 Iz javnih kanalizacijskih sustava u rijeku Dravu godišnje se izliva 536 milijuna m 3 otpadnih voda, a u rijeku Savu 146 milijuna m 3 Hrvatska je u Strateškom akcijskom planu za Dunavski sliv navela 22 vruće točke, uglavnom zbog gradskih otpadnih voda te voda iz petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva Različita gledišta onečišćenja voda za piće, podzemnih voda, zemljišta i sedimenata u Savi i Dravi, istraživali su od brojni hrvatski znanstvenici Prema rezultatima, organske tvari stvaraju glavni problem onečišćenja, ali se onečišćenje teškim metalima, pesticidima i polikloriranim ugljikovodicima ne smije podcijeniti Potencijalna mogućnost onečišćenja voda za piće može izazvati neželjene učinke na zdravlje, itekako dramatično kao što je bilo u vrijeme Domovinskog rata K l j u č n e r i j e č i : onečišćenje voda, zdravlje UVOD Introduction Onečišćenje voda i zdravstvene posljedice vrlo su jene odnose Potencijal okoliša da može imati neželjekomplicirani problemi Unatoč brojnih istraživanja, ne posljedice na zdravlje odavno je prepoznat Temeljčesto su ista nedovoljna da procijene te multifaktori- no očitovanje Svjetske zdravstvene organizacije o zdravlju Dobro zdravlje i blagostanje, zahtijeva čist i * Dr sc Luka Štilinović, Veleučilište u Karlovcu, Odjel lovstva harmoničan okoliš u kojemu fizičke, fiziološke, socijalne i estetske vrijednosti zajedno daju vrijednost i zaštite prirode, Ivana Meštrovića

22 L Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Okoliš treba sagledati kao izvor za poboljšanje životnih uvjeta i porast blagostanja, što proizlazi iz činjenice da ljudsko zdravlje ovisi o kvaliteti hrane, vode, zraka i stanovanja Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja i nije samo odsustavo bolesti ili nemoći (European Environment Agency 1995) daje okvire za opisivanje zdravstvenog stanja populacije Ispravno mjerenje zdravlja je vrlo teško U tom smislu epidemiološka istraživanja su neophodna, ali zbog cijene takvih ispitivanja ona su ograničena u Europi Demografski pokazatelji, očekivana životna dob i uzrok smrti mogu poslužiti kao indikacija zdravlja populacije Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji podaci očekivane životne dobi u Europskim zemljama iznosili su 74,9 godina u 1988 godini, s najmanjom vrijednosti za srednju i istočnu Europu Većina zemalja s niskom očekivanom stopom dobi imala je malo povećanje tog pokazatelja tijekom deset godina Problemi skupljanja podataka, kompleksnost relacija zdravlje okoliš i brojni zbunjujući podaci za razumijevanje pravih uzroka i učinaka, limitirali su točnost procjena Najčešći problemi zdravlja u odnosu na okoliš tiču se izloženosti prekomjernim razinama onečišćenja u zraku, kontaminiranoj hrani i vodi, ionizirajućem i ultraljubičastom zračenju, visokom intenzitetu elektromagnetskih polja, stanovanja, opasnosti na radu i akcidentima Iako su izvori kontaminacije, putovi prijenosa i preventivne poznate mjere, izbijanje bolesti uzrokovanih mikrobiološkom kontaminacijom vode za piće bile su zabilježene u Engleskoj, Francuskoj, Ruskoj federaciji, bivšoj Jugoslaviji, Rumunjskoj i Skandinavskim zemljama Potencijalna opasnost za zdravlje od kemijskog zagađenja vode, čini se općenito, ima manji uticaj na ukupnu populaciju Europe nego mikrobiološko onečišćenje Najvažniji problemi voda Dunavskog bazena i njegovih pritoka koje štete zdravlju, ekosustavima i korisnicima voda je visoka opterećenost hranjivima (dušikovim i fosfornim), promjene u riječnom vodotoku i potrebe transporta sedimenta, kontaminacija opasnim tvarima, uključujući ulja, kompeticija za dostupnu vodu, mikrobiološka kontaminacija i kontaminacija tvarima koje uzrokuju heterotrofni rast i utrošak kisika (Strategic Action Plan for the Danube River Basin ) Nitrati, arsen, teški metali, pesticidi i organoklorna onečišćivala ne smiju se podcijeniti u lokalnim prilikama, gdje izloženost može postati značajan zdravstveni rizik (European Enviroment Agency, 1995), na primjer u Hrvatskoj kao posljedicu Domovinskog rata Između ostalih važnih uloga, na primjer u poljodjelstvu, industriji itd, vode Save i Drave podržavaju opskrbu vodom za piće Zbog toga je kontinuirana kontrola kvalitete vode, zaštita voda od onečišćenja, zajedno s osnovnom zdravstvenom statistikom u regiji od bitnog značenja U sljedećem poglavlju razmotrit ćemo, na temelju vlastitih istraživanja i dostupnih relevantnih podataka, neka gledišta javnog zdravstva u svezi s kontaminacijom voda rijeka Save i Drave REZULTATI I RASPRAVA Results and discusion Sliv rijeke Save u Hrvatskoj obuhvaća km 2, dok sliv rijeke Drave, uključivo i neposredni dio Dunava, obuhvaća km2 Prema Zdravstveno-ekološkom izvješću Republike Hrvatske (Environmental Health, Country Report of Croatia, 1993) ispuštanje otpadnih voda iz javne kanalizacije u rijeku Dravu iznosi 536 milijuna m 3 godišnje, a u rijeku Savu 146 milijuna m 3 godišnje Rijeke Drava i Mura na ulazu u Hrvatski teritorij u pravilu mogu biti svrstane u treću kategoriju kvalitete voda, kao rezultat onečišćenja iz industrije, ali i kućanskih otpadnih voda Zbog samopročišćavajućih procesa nizvodno od Terezijinog polja voda Drave, poslije odgovarajućeg tretmana, može se koristiti za piće Ukupno računato opterećenje otpadnim vodama od kućanstava i industrije u slivu Drave iznosi ES (Ekvivalent Stanovnik = vrijednost utroška vode po stanovniku tijekom dana; engleski PE = Population Equivalent) Smatra se Biološka Potrošnja Kisika (BPK) ili engleski Biological Oxigen Demand (BOD) 152 po ES iznosi 60 g/dan (M G l a n c e r-š o l j a n 2001) Rijeka Sava na izlasku iz Slovenije već pripada trećoj kategoriji kvalitete voda Kvaliteta vode još se pogoršava s nepročišćenom otpadnom vodom Zagreba, za koju se računa da iznosi ES U 1990 godini bilo je procijenjeno da otpadne vode iz kućanstva i industrije unose ES u rijeku Savu s teritorija Republike Hrvatske Otpadne su vode u rijeku Savu s teritorija Bosne i Hercegovine, prije Domovinskog rata unosile ES (Environmental Health Country Report of Croatia, 1993) Ispuštanje organskih tvari u vodotoke stvara glavne probleme Dunavskom slivu Organska tvar je izvor hrane za mikroorganizme, uzrokujući njihov rast i potrošnju kisika otopljenog u vodi Ti procesi mogu učiniti vodu neprikladnom za opskrbu, pa čak i za rekreaciju Samopročišćavajući kapacitet Dunava je velik Organski materijal iz netretiranih otpadnih voda gradova s visokom Biološkom Potrošnjom Kisika (BPK) kojim opterećuju pritoke vodu Dunava, ipak je bez ozbilj-

23 L Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), njem toku (slika 1) Dakle, unatoč znatne razine BPK opterećenja voda rijeka Save i Drave, one ustvari po- boljšavaju nadolazeću vodu Dunava nijeg pada koncentracije kisika u Dunavskoj vodi Iz podataka nadzora (Bucharest Convention Task Force for the Programme, 1994) jasno se vidi da je niža razina BPK u nizvodnim dijelovima Dunava nego u gor- Slika l BPK (BOD) koncentracija u nekim pritocima Dunava na utoku u Dunav i u Dunavu Figure 1 BOD (BPK) concentration in some of the tributaries and the Danube in confluence with the tributaries Tijekom našeg jednogodišnjeg kompleksnog simultanog istraživanja, toksikološkim, hidrokemijskim, i saprobiološkim analizama voda Save sa 37 različitih mjerenja, pokazalo se da su test inhibicije rasta bakterija i Alium test vrlo pouzdani pokazatelji kontaminacije voda (N J u r i ć : 1996) Rezultati tih analiza korespondiraju sa 22 vruće točke koje je Republika Hrvatska navela u Strateškom planu za Dunavski bazen (Strategic Action Plan for the Danube River Basin, 1994) Kontaminacija na mjestima vrućih točaka je većinom zbog komunalnog i tehnološkog otpada i otpada od petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva Rezultati tih analiza u skladu su sa 22 vruće točke koje je Hrvatska iskazala u Strateškom akcijskom planu za Dunavski bazen (Task Force for the program 1994) Onečišćenja na vrućim točkama uglavnom su uslijed komunalnog i tehnološkog otpada i otpada iz petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva Analitički rezultati dobiveni nadzorom kvalitete vode za piće pokazali su da oko 10 % uzoraka vode za piće iz javnog sustava za opskrbu vodom ne zadovoljava kemijske i biološke standarde, ali kavaliteta vode za piće iz individualnih bunara je nezadovoljavajuća u više od 50 % uzoraka (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Izvješća 1993, 1994, 1995) Prema statitičkim podacima u području Dunavskog sliva u Hrvatskoj samo 51,6 % stanovnika koriste vodovod, ostatak koristi vodu iz vlastitog bunara (Workshop on drinking Water Related Environmnet Aspects 1993) Iz toga odnosa može se očekivati vrlo velik broj oboljenja od vodom prenosivih bolesti Prije oslobođenja 1994 Glina je iskusila epidemiju hepatitisa A Identificirano je 509 slučajeva uz pomoć dijagnostičke opreme iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, Regional Office for Europe, Zagreb 1995) Hepatitis je bolest koja se širi u lošim zdravstvenim uvjetima i poglavito lošom kvali- 153

24 L Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), tetom vode, a često tijekom konfliktnih situacija kad se zdravstveni uvjeti pogoršaju U Republici Hrvatskoj, drastični primjeri negativnih pojava, kao što su bolesti uzrokovane teškim zagađenjem okoliša nisu zabilježene, za razliku od nekih drugih Europskih i drugih zemalja, u široj općoj populaciji Ta službena izjava u Hrvatskom izvješću na Radnom sastanku o odnosu vode za piće i zdravstvene ekologije u Bratislavi 1993 naravno nije podcijenila moguće dugoročne neželjene posljedice na ljudsko zdravlje uzrokovano pesticidima, polikloriranim bifenilima (PCB) ili teškim metalima Rezidue polikloriranih bifenila u jestivim dijelovima riba iz familije ciprinida bile su pronađene a 88,37 % uzoraka (M R a d a k o v i ć i sur 1992) Ribe rijeka imale su značajno veće opterećenje živom nego ribe iz ribnjaka (P<001), ali većina koncentracija kontaminacije živom, bila je ispod maksimalno dopustive koncentracije (E S r e b o č a n i sur 1993) Katastrofalna eksplozija skladišta streljiva u Oštarijama (procijenjeno je na 6000 tona) koju je namjerno izazvao agresor, uzrokovala je utjecaj na prirodu i okoliš U središtu eksplozije je 200 puta veća koncentracija Cd i 100 puta veća koncentracija Hg, nego je njihova razina u okolnom tlu (5600 ppb Hg i 12,5 ppm Cd) Budući da je velik dio tog područja pokriven šumom i obradivom zemljom, a iz tog područja drenažom se napajaju izvori vode za piće, mogući utjecaj na ljudsko zdravlje treba se istražiti (L P a l i n k a š i sur 1994) ZAKLJUČAK - Conclusion Jedan važan uvjet učinkovite preventivne akcije i upravljanje ekološkim zdravstvenim rizicima je mogućnost ispravne procjene rizika (European Environment Agency 1995) U tom pogledu Hrvatska treba odrediti barem minimalne kriterije i demografske indikatore, kao što je očekivana životna dob i uniformni sustav nadzora na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini Neprekidna kontrola kvalitete vode, zaštita voda od zagađenja, zajedno s bazičnom zdravstvenom statistikom u Hrvatskoj, u tom su pogledu od bitnog značenja 154 LITERATURA References Environmental Health, Country Report Republic of Croatia, Workshop on Water Related Environmental Health Aspects in the Catchment Area of Danube, 1993, 1 53, Zagreb European Environment Agency, Europe s Environment, the Dobriš Assessment, cd David Stanners and Philippe Bourdeau, Dobriš Castl, june 1991 EEA, 1995, 1 686, Copenhagen Hrvatski zavod za javno zdravstvo 1993: Izvješće o stanju i radu u zdravstvu Republike Hrvatske u 1992 godini, Zagreb Hrvatski zavod za javno zdravstvo 1994: Izvješće o stanju i radu u zdravstvu Republike Hrvatske u 1993 godini, Zagreb Hrvatski zavod za javno zdravstvo 1995: Izvješće o stanju i radu u zdravstvu Republike Hrvatske u 1994 godini, Zagreb Palinkaš, AL, E Srebočan, BP Miko, J P o m - p e -G o t a l, K N a m j e s n i k and P i r z, 1994: Regional Contamination of Soil and Biota of an Ammunition Stockpile near Oštarije, Croatia International Reference Manual, Chemical Safety, ed Mervyn Richardson, VCH, Weinheim-NewYork-Basel-Cambridge-Tokyo J u r i ć, N, 1966: Toksikološka, hidrokemijska i saprobiološka istraživanja rijeke Save od Jasenica na Dolenjskem do Orašja Disertacija Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb, R a d a k o v i ć, M, Z Š m i t, H M r a k o v č i ć, 1992: Ostaci poliklornih ugljikohidrata u ribama iz porodice Cyprinidae u nekim rijekama Republike Hrvatske Veterinarski arhiv 62: S r e b o č a n, E, J P o m p e -G o t a l, V S r e b o č a n, A P r e v e n d a r-c r n i ć, 1993: Monitoring of Mercury, Lead and Cadmium concentrations in animals in the Republic of Croatia, 1 Sources and Magnitude of Mercury Contamination in Freshwater Fish, Veterinarski arhiv 63: Task Force for the Programme, Strategic Action Plan for the Danube River Basin, , Bled, Bucharest, 1994 WHO, Regional Office for Europe, Zagreb Area Office: Health under War Condition, Public Health Unit, 1 3, 5 October 1995 Zagreb Workshop on Drinking Water Related Environmental Health Aspects in the Catchment Area of the River Danube, Bratislava, December 1993

25 L Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), SUMMARY: The term Environmental health as used by World Health Organisation includes both direct pathological effects of chemicals, radiation and some biological agents and indirect effects on health and well-being of broad physical, psychological, social and aesthetic environment, which includes water supply and sanitation Health is not only absence of diseases presence of well-being and quality of life are equally important The linkage between drinking water should be dealt with analysing health and drinking quality statistics The most direct environmental health related problems in Danube river basin are the following: a) diseases caused by bacteria and viruses in drinking water which occur more frequently in most Danubian states than in other West European countries, b) methaemoglobinemia which occur primarily in rural areas in many Danubian states, c) coverage with public water supply which is low in rural areas of many Danubian states; reliance on shallow ground water represents a serious health risk in these areas In Croatia the Sava river area encompasses km 2, whereas Drava river, including immediate Danube catchment area, encompasses 9660 km 2 The discharge from public sewer system in Drava river amounts 536 x millions m 3 per annum and that in Sava river 1464 x millions m 3 per annum In the Strategic Action Plan for the Danube River Basin Croatia have declared 22 hot spots, mostly due to municipal and technological waste and waste from petrochemical and fertiliser plants Different aspects of pollution drinking water, ground water, soil and sediments in the Sava and Drava rivers have been investigated by numerous croatian scientists According to their results organic matter creat major pollution problem, but heavy metals, pesticides and organochlorine pollutants should not be underestimated Potential to contaminate drinking water resource, threatening to results in long term adverse effects on human health, has increased dramatically as a consequence of the war K e y w o rd s : water pollution, health 155

26

27 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA LUŽNJAKA O PRIRODNOM SUŠENJU THE DEPEDENCE OF STOCKWOOD DENSITY AN NATURAL DRYING PERIOD FOR EUROPEAN ASH AND COMMON OAK Juraj ZELIĆ*, Marinko STOJIĆ** SAŽETAK: Prostorno drvo (ogrjev, celulozno drvo, drvo za kemijsku preradu, sitno tehničko drvo) se u šumarstvu zaprima, evidentira i knjiži u materijalnim evidencijama u volumnoj mjeri (m 3, prm), a katkada komercijalno prodaje po masi (kg) ili gustoći (kg/m 3 ) U radu se utvrđuju promjene na gustoći prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka različitih dužina (1, 2 i 4 m), u ovisnosti o dužini trajanja prirodnog sušenja Mjerenja su obavljana tijekom zime, proljeća i ljeta, 174 dana sušenja u prirodnim okolišnim uvjetima Rezultati mjerenja tijekom šestomjesečnog razdoblja izravnati su matematičkim funkcijma (parabole) i prezentirani odgovarajućim tablicama i grafikonima Statističko-matematičkom metodom (analiza varijance, F test, t test) utvrđena je signifikantnost razlike između ponašanja ispitivanog obilježja (promjena gustoće) između dužina sortimenata (1,2 i 4 m) i između vrsta drva (poljski jasen, hrast lužnjak) K l j u č n e r i j e č i : prirodno sušenje prostornog drva, gustoća drva, trend opadanja gustoće drva, dužine sortimenata, razdoblje sušenja Jedno od osnovnih fizikalnih svojstava drva je poroznost (H o r v a t, 1959), to jest svojstvo da mu ukupan volumen nije popunjen drvnom tvari nego se sastoji od drvnih stijenki i pora Pore, a djelomično i stijenke, su popunjene tekućinom (vodom) u kojoj su otopljene mineralne tvari i produkti asimilacije Za života stabla porama se odvijaju ascendentni i descedentni tokovi anorganskih i organskih tvari potrebnih za rast, prirast i razvoj stabla Sječom stabla prestaje funkcija provođenja tekućine u drvu, te se voda u prirodnim uvjetima izlučuje iz drva do određene razine * Mr sc Juraj Zelić, dipl ing šum, Hrvatske šume doo, Uprava šuma Podružnica Požega, Milke Trnine 2, Požega **Marinko Stojić, dipl ing šum, Hrvatske šume doo, Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, šumarija Jasenovac UVOD Introduction Sadržaj vode u drvu različit je za pojedine vrste drveća, no vrijedi za sve opće pravilo po kojemu je masa sirovog drva veća što je veći udio vode Voda u drvu može biti slobodna, te se nalazi u porama, i vezana, koja se nalazi u stijenkama Provelo drvo izgubi svu slobodnu vodu, a prosušeno i suho slobodnu i dio vezane vode U međuodnosu s okolinom, koja je uvjetovana promjenama relativne vlage, temperature i tlaka zraka, prosušenost oscilira oko higroskopske ravnoteže drva U prirodnim uvjetima sušenja promjene nastaju u masi drva, ali ne i u volumenu, jer se tijekom sušenja sadržaj vode u drvu poljskog jasena i hrasta lužnjaka ne smanjuje ispod točke zasićenosti vlakanaca Naš cilj je utvrditi za prostorno drvo poljskog jasena i hrasta lužnjaka promjenu gustoće u prirodnim okolišnim uvjetima tijekom određenog razdoblja 157

28 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Gustoća drva (Ražnjević, 1985) u obrnutom je razmjeru s poroznošću, tj što je veća gustoća drva, to je manji volumen pora i obratno Zato od gustoće drva valja lučiti specifičnu gustoću drvne tvari, koja je za sve vrste drveća približno jednaka (u prosjeku 1,5 g/cm 3 ) Higroskopska ravnoteža drva ovisi o adsorpciji i desorpciji vode Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo započinje u trenutku kada je sadržaj vode u staničnim stijenkama drva manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže Ako je sadržaj vode u drvu veći od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže, drvo isparuje (desorbira) vodu Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju se ovisno o vanjskim uvjetima (vlažnost, tlak, temperatura, strujanje zraka) te je u skladu s tim gustoća drva (masa izražena u jedinici volumena) promjenjiva veličina Za kretanje vode u drvu ili difuziju značajno je da je najjače u smjeru vlakanaca drva, a okomito na taj smjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje Difuzija u smjeru vlakanaca je 10 do 15 puta veća u odnosu na okomit smjer vlakanaca Kod sušenja drva ipak je značajan čimbenik površina izložena sušenju (primjerice, plašt drva dužine jednog metra u odnosu na čeone strane istog promjera) Osim vrste drveta, na gustoću znatno utječu građa drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celuloze), rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr Prema Hrvatskim normama u iskorištavanju šuma, prostorno drvo se isporučuje s korom Gustoća sirove kore je zbog većeg udjela vode veća od istog volumena sirovog drva Volumen kore, njegovo postotno sudjelovanje u volumenu stabla i tzv čimbenik kore različiti su za pojedine vrste drveća i djelove stabla za istu vrstu drveća (K r p a n, 1986) Kora štiti drvo od naglog isušivanja te djeluje kao djelomičan izolator od vanjskih utjecaja Budući se prostorno drvo isporučuje volumno i po masi s korom, to je čimbenik kore od važnog utjecaja na komercijalno poslovanje Ovisnost gustoće prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola) o razdoblju prirodnog sušenja istraživali su Zelić i Međugorac, 2001 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA The research aim Svrha određivanja gustoće drva, u odnosu na vrijeme prirodnog sušenja prostornog drva autoktonih vrsta poljskog jasena i hrasta lužnjaka je povezivanje volumne mjere, po kojoj se izrađuje prostorno drvo i gustoće, po kojoj se djelomično obavlja prodaja prostornog drva Gustoća prostornog drva važna je prilikom kamionskog i željezničkog transporta, jer su zakonski ograničeni nosivost kamionskog agregata ili vagona, odnosno osovinski pritisak na kolnik ili željezničku prugu U operativnom se šumarstvu drvo za kemijsku preradu (celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijalnom knjigovodstvu po volumenu (m 3, prm), a uglavnom realizira (prodaje) po masi (t, kg) Od sječe i izrade prostornog drva, u uobičajenoj dužini od 1, 2, 4 i iznad 4 m, do prodaje katkada prođe vremensko razdoblje od nekoliko mjeseci Ugovorima o prodaji prostornog drva (kemijska industrija, tvornice ploča iverica, izvoz) katkada se određuje cijena za masu drva (kg), odnosno definira se masa po jedinici volumena (gustoća), npr 1000 kg/m 3, što približno odgovara gustoći drva u sirovom stanju Za neke autoktone vrste drva navedena je gustoća (kg/m 3 ) u Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske šume doo, Zagreb, 1997 Budući da je ugovorna cijena fiksna za masu (kg), nastaje gubitak vrijednosti za isporučeni volumen, jer se tijekom vremena gustoća drva kg/m 3 smanjila zbog sušenja Cilj istraživanja je da se pokuša iznaći metoda i način izračunavanja (matematički model) i za operativu primjenjive tablice gustoće (kg/m 3 ) za poljski jasen i hrast lužnjak, u ovisnosti protoka vremena (broja dana) od sirovog, provelog do prosušenog drva METODA ISTRAŽIVANJA The Research method Opis rada Istraživanje je obavljeno za poljski jasen i hrast lužnjak na području šumarije Jasenovac Sortiment prostornog drva u oblom s korom izrađen je u dužini 100, 200 i 400 cm Promjer odabranog sortimenta je od 14,96 do 23,94 cm Kao uzorak za određivanja gustoće poljskog jasena odabrana su po tri predstavnika za dužine 1, 2 i 4 m, ukupno 9 komada Pojedini komadi obilježeni su masnom bojom i rimskim brojevima, 1m (III, X, XI), 2 m (IV, XII, XIII), 4 m (V, XIV, XV) Hrast lužnjak predstavljen je s dva komada dužine 1, 2 i 4 m, ukupno sa šest komada Pojedini komadi obilježeni su masnom bojom i velikim slovima, 1m (E, F), 2 m (D, G), 4 m (H, N) 158

29 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Svi komadi bili su izloženi vanjskim vremenskim uvjetima u razdoblju od godine do godine, ukupno 174 dana (Slika 1) Slika 1 Prostorno drvo poljskog jasena i hrasta lužnjaka izloženo vanjskim uvjetima Picture 1 The stockwood of European ash and common oak exposed t exterior conditions Volumen drva, izražen u cm 3 izračunat je stereometrijski po formuli valjka (V = r 2 *π*l), te je masa drva (kg) svakog pojedinog komada i ukupno preračunata u gustoću (kg/m 3 ) Za dobivnje veće točnosti volumena komada stereometrijskim putem mjeren je opseg s korom komada na tri mjesta (početku, sredini i kraju) dužine Točnost mjere opsega komada je 1 cm Osim dužina jasena od 1, 2 i 4 m, vagani su nepravilni komadi perac i rašlje, dužine 50 cm Zbog strukture drvnih vlakanaca u donjem dijelu stabla (panj) i mjestu granjanja (rašlje) pretpostavlja se kako su gustoće drva navedenih dijelova stabla različite od ostalih dijelova (deblo, grane) Volumen perca i rašlji utvrđen je metodom potapanja u vodi, kao razlika volumena vode prije i poslije potpunog uranjanja perca, odnosno rašlji drva u bačvi pravilnog, okruglog oblika Za utvrđivanje gustoće rašlji obrađivana su dva (I, IX), a za gustoću perca četiri predstavnika (II, VI, VII, VIII) Volumen svih komada poljskog jasena i hrasta lužnjaka prikazuje Tablica 1 Tablica 1Volumen drvnih sortimenata poljskog jasena i hrasta lužnjka Table 1 Volume of stockwod sortiments of European ash and common oak IIIXXI 1 m 1 0,10462 Poljski jasen (European ash) Oznaka sortimenta (Sortiment designation) VXIVXV 4 m IVXIIXIII 2 m 2 0,17852 Volumen (m 3 ) 3 0,26185 IIX rašlje (50 cm) forced branch 4 0,06880 VIVIIVIIIII perac (50 cm) tree - stump 5 0,11890 Hrast lužnjak (Common oak) Oznaka sortimenta (Designation) EF 1 m DG 2 m HN 4m 6 0,04929 Volumen (m 3 ) 7 0, ,14019 Vaganje svakog pojedinog komada po vrsti drva kg (Slika 2) Ritam vaganja određen je tako da je u obavljeno je mehaničkom vagom Bizerbo, točnosti početku vaganje bilo svakodnevno u 13 sati, a pro- 50 g, s mogućnošću pojedine odvage od 2,5 kg do 170 tokom vremena rjeđe u isto vrijeme Prvo vaganje obavljeno je u sirovom stanju (odmah nakon sječe i izrade) Drvni sortimenti iz zimske sječe ostavljeni su pod utjecajem vanjskih uvjeta sve dane mjerenja, a obuhvaćeno je razdoblje zime, proljeća i ljeta, dakle različitih vremenskih i temperaturnih uvjeta Vaganje drvnih sortimenata i bilježenja vremenskih uvjeta (temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka i strujanje vjetra) obavio je Milan Č e v i z o v i ć, poslovođa glavnog stovarišta na željezničkoj postaji Jasenovac Na temelju podataka mjerenja volumena prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka te vaganja u određenom razdoblju (174 dana), obavljeno je izjednačenje (STATISTICA 50) vrijednosti krivuljom oblika II reda (parabolom) Slika 2 Vaga Bizerbo, točnost 50 g Picture 2 Bezerbo scales, precision of 50 g 159

30 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results a) Tablice gustoće prostornog drva po vrsti, dužini sortimenta i vremenu prirodnog sušenja Tables of stockwood density by tree- species, lenght of sortiments and drying period Ovisnost gustoće drva poljskog jasena s dužinama zana je u Tablici 2 drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja prika- Tablica 2Ovisnost gustoće prostornog drva poljskog jasena, dužine drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja Table 2 The dependence of stockwood density on days of drying for European ash of 1, 2 and 4 m wood sortiment length Dan Day Datum Date ,4 2003, IIIXXI 1 m 3 882,32 875,58 871,24 871,72 874,13 871,24 867,87 865,46 863,05 861,12 858,71 853,89 851,00 848,11 845,22 842,33 834,62 833,17 831,24 828,83 828,83 828,35 832,21 831,72 829,31 830,76 828,83 830,28 830,28 830,28 832,21 824,98 821,60 819,68 817,75 824,01 819,20 816,79 802,81 799,92 Oznaka sortimenta (Designation of sortiment) IVXIIXIII VXIVXV IIX VIVIIVIIIII rašlje (50 cm) perac (50 cm) 2 m 4 m forked branch tree-stump gustoća (density) kg/m ,32 876,60 875,74 875,46 875,46 873,74 872,31 870,88 870,31 868,88 865,45 863,45 860,59 858,59 855,73 854,01 846,29 844,87 843,44 841,72 840,86 840,29 844,01 843,44 842,29 843,44 842,86 843,72 844,01 843,44 843,15 839,43 836,57 835,14 833,43 833,71 830,86 829,14 811,41 810, ,32 877,61 875,80 873,80 873,62 873,08 860,93 859,12 857,67 856,04 854,41 850,24 847,88 845,35 842,81 841,36 835,20 846,43 849,33 844,26 842,99 841,54 844,08 844,08 843,17 843,90 843,35 843,90 844,08 844,26 843,90 841,90 840,63 839,55 838,64 839,37 837,73 837,01 814,90 813, , , , , , , , , , , , ,29 996,66 993,03 988,68 982,87 975,61 973,43 971,25 967,62 966,90 964,00 970,53 969,80 968,35 969,80 966,90 968,35 968,35 965,45 966,90 956,74 955,28 954,56 952,38 959,64 956,01 953,83 936,41 934, , , , , , , , , ,10 998,32 990,75 984,86 978,55 971,83 965,94 953,32 947,43 944,07 940,29 935,24 933,56 932,30 936,50 935,66 932,72 935,16 933,56 935,66 929,77 927,25 926,41 918,84 917,16 914,21 912,53 918,84 911,27 907,06 888,14 885,62 Temp Temp ºC Opaska Note 9, vjetrić poluoblačno oblačno, kiša oblačno, snježno polu poluoblačno oblačno, vjetrovito oblačno, noću kiša oblačno, snježno oblačno, pao snijeg poluoblačno poluoblačno poluoblačno, kiša polu, kiša oblačno, noću kiša oblačno,kiša poluoblačno oblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno

31 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br i-4, CXXIX (2005), ,51 791,73 789,32 785,46 789,80 778,24 796,07 788,36 779,68 771,97 766,67 766,67 758,96 754,14 735,35 731,98 728,12 723,78 720,41 809,98 805,70 803,98 801,69 802,55 794,54 803,98 795,12 787,40 775,39 771,96 768,53 764,24 760,24 741,08 737,93 733,65 729,93 726,78 809,10 805,84 804,75 802,21 801,67 796,05 802,39 791,52 785,90 778,65 775,02 771,04 765,24 760,52 747,84 746,20 739,86 735,15 731,89 932,06 926,25 923,34 917,54 924,07 910,28 925,52 913,18 907,38 898,66 895,03 892,13 888,50 884,15 866,00 863,10 860,19 855,84 852,21 883,52 875,53 869,64 865,43 869,22 855,76 872,16 862,91 850,29 843,99 839,78 833,89 830,11 825,90 808,24 802,35 796,05 791,42 785, oblačno poluoblačno, kiša polu Uz redne dane mjerenja i datum prikazane su gustoće (kg/m 3 ) po dužini sortimenta za poljski jasen (stupci 3, 4, 5, 6, 7) Gustoća (kg/m 3 ) za sve tri dužine (1, 2 i 4 m) svedena je na istu početnu vrijednost (aritmetička sredina gustoće svih mjerenih komada) Početne vrijednosti gustoće po dužinama drvnih sortimenta izračunate su dijeljenjem mase (npr komadi IIIXXI = 91,55 kg) s volumenom (npr 0,10462 m 3, Tablica 1, stupac 1) Tako je za dužinu uzorka poljskog jasena 1 m izračunata gustoća sirovog drva 875,07kg/m 3, za dužinu 2 m gustoća je 864,53kg/m 3, a za 4 m gustoća je 907,57kg/m 3 Vaganjem tijekom vremena utvrđeno je kako opadanje gustoće ovisi o dužini drvnih sortimenata, a da bi se trendovi smanjenja gustoće protokom vremena za različite dužine mogli uspoređivati, svedene su početne vrijednosti gustoće na srednju vrijednost 882,32kg/m 3, te u relativnom odnosu i ostale izmjerene vrijednosti tijekom 174 dana mjerenja U pokus je uključeno vaganje dijelova stabla, rašlji i peraca, dužine 0,50 m, nepravilnog oblika, kako bi se utvrdila razlika u gustoći drva u odnosu na druge dijelove stabla (deblo, grane) Iz tablice je vidljivo kako je gustoća rašlji i perca znatno veća od gustoće ostalih dijelova stabla u tijeku vremena mjerenja U stupcu 8 prikazana je temperatura zraka za dane mjerenja, a u stupcu 9 opisno je navedena značajka vremena istoga dana Zapaža se da je volumna masa (gustoća drva) bila, među ostalim, uvjetovana vremenskim prilikama (kiša, vlaga zraka, temperatura ) te se događalo da je gustoća pojedinog komada drva zbog kiše, odnosno adsorpcije vode, bila ponekad veća od težine utvrđene prethodnim vaganjem istog komada Na temelju podataka iz stupaca 3, 4, 5, te 6 i 7 u Tablici 2 obavljeno je izjednačenje funkcijama parabole Funkcije izjednačenja za pojedine dužine drvnih sortimenata prostornog drva poljskog jasena su sljedeće: G pj 1m = 877,560 1,397 t 0,003 t 2 poljski jasen, 1 m, G pj 2m = 883,355 1,228 t 0,002 t 2 poljski jasen, 2 m, G pj 4m = 876,444 1,062 t 0,001 t 2 poljski jasen, 4 m, G pj rašlje = 1029,966 1,842 t 0,005 t 2 poljski jasen, rašlje, G pj perac = 1029,966 3,002 t 0,010 t 2 poljski jasen, perac Ovisnost gustoće drva hrasta lužnjaka s dužinama drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja prikazana je u Tablici 3 Tablica 3Ovisnost gustoće prostornog drva hrasta lužnjaka, dužine drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja Table 3 The dependence of stockwood density on days of drying for European ash of 1, 2 and 4 m wood sortiment length Dan Day Datum Date EF lm ,37 995,77 993,85 Oznaka sortimenta (Designation) DG 2 m gustoća (density) kg/m ,37 997,35 995,63 HN 4 m ,37 993,39 991,89 Temp Temp C Opaska Note 7, vjetrić 161

32 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br, 1 2, CXXIX (2005), ,4,2003, ,5,2003, 12,5,2003, 14,5,2003, 19,5,2003, ,94 993,85 990,02 986,18 982,34 977,55 974,67 970,83 961,24 956,44 949,73 943,01 936,30 931,50 927,66 924,78 922,87 923,82 920,95 927,66 926,70 922,87 924,78 922,87 924,78 924,78 924,78 915,19 900,80 896,00 893,13 891,21 892,17 885,45 880,66 859,55 856,67 853,79 842,28 838,45 828,85 831,73 815,42 836,53 828,85 808,71 800,07 793,36 787,60 779,93 772,25 721,41 712,77 703,18 694,55 687,83 992,77 994,49 992,77 989,34 991,63 984,76 982,47 980,18 977,89 966,43 975,02 960,71 957,27 949,83 948,69 948,11 946,97 944,11 942,96 944,68 944,68 942,96 944,68 944,11 944,68 940,67 936,66 932,08 924,07 919,49 916,05 912,62 908,04 902,31 897,73 885,13 881,70 879,41 874,83 869,10 862,23 860,52 846,78 859,37 851,93 824,45 810,71 803,26 796,39 790,09 778,64 724,83 717,96 706,50 700,78 693,91 991,52 992,64 991,52 986,65 984,41 979,17 973,93 967,94 965,69 963,45 961,57 960,45 958,95 955,58 955,58 954,46 953,71 953,71 953,34 955,58 954,84 953,71 955,21 954,46 954,84 953,71 952,59 948,85 943,98 943,23 940,61 937,99 936,50 933,50 930,88 905,05 898,69 894,57 890,08 887,84 883,35 876,98 860,89 868,00 859,39 830,94 811,11 801,75 794,26 788,27 795,76 740,74 734,75 727,64 720,90 715, poluoblačno oblačno, kiša oblačno, snježno polu poluoblačno p oblačno, vjetrovito oblačno, noću kiša oblačno, snježno oblačno, pao snijeg poluoblačno poluoblačno poluoblačno, kiša polu, kiša oblačno, noću kiša oblačno, kiša poluoblačno oblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno poluoblačno oblačno poluoblačno, kiša polu 162

33 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br, 1 2, CXXIX (2005), 3-6 Uz redne dane mjerenja i datum, prikazane su gustoće (kg/m 3 ) po dužini sortimenata za hrast lužnjak (stupci 3, 4 i 5) Gustoća (kg/m 3 ) za sve tri dužine (1, 2 i 4 m) svedena je na istu početnu vrijednost (aritmetička sredina gustoće svih mjerenih komada) Početne vrijednosti gustoće po dužinama drvnih sortimenta izračunate su dijelenjem mase (npr komadi EF = 52,40 kg) s volumenom (npr 0,04929m 3, Tablica 1, stupac 6) Tako je za dužinu uzorka hrasta lužnjaka 1m izračunata gustoća sirovog drva 1063,10kg/m 3, za dužinu 2 m gustoća je 995,01kg/m 3, a za 4 m gustoća je 957,99kg/m 3 Vaganjem tijekom vremena utvrđeno je kako opadanje gustoće ovisi o dužini drvnih sortimenata, a da bi se trendovi smanjenja gustoće protokom vremena za različite dužine mogli uspoređivati, svedene su početne vrijednosti gustoće na srednju vrijednost 1005,37kg/m 3, te u relativnom odnosu i ostale izmjerene vrijednosti tijekom 174 dana mjerenja U stupcu 6 prikazana je temperatura zraka za dane mjerenja, a značajka vremena u stupcu 7 Također se zapaža kako je volumna masa (gustoća drva) bila, među ostalim, uvjetovana vremenskim prilikama (kiša, vlaga zraka, temperatura ) te se događalo da je gustoća pojedinog komada zbog kiše, odnosno primanja vode, bila ponekad veća od težine utvrđene prethodnim vaganjem istog komada Na temelju podataka iz stupaca 3, 4 i 5 u Tablici 3 obavljeno je izjednačenje (STATISTICA 50) vrijednosti krivuljom II reda (parabolom) Funkcije izjednačenja gustoće (kg/m 3 ) za pojedine dužine drvnih sortimenata prostornog drva hrasta lužnjaka su sljedeće: G hl 1m = 1005,987 2,607 t 0,005 t 2 hrast lužnjak, 1 m, G hl 2m = 1010,950 2,134 t 0,002 t 2 hrast lužnjak, 2 m, G hl 4m = 1006,376 1,710 t 0,0001 t 2 hrast lužnjak, 4 m, Grafički prikaz izjednačenja mjerenih podataka s pripadajućim funkcijama iz Tablice 1, za poljski jasen, 4 m i Tablice 2, za hrast lužnjak, 1m vidljiv je na Grafikonu 1 Grafikon 1 Krivulje izjednačenja gustoće prostornog drva (kg/m 3 ) za poljski jasen (4 m) i hrast lužnjak (1 m), ovisno o razdoblju sušenja Graph 1 The equualization curve of stockwood density(kg/m 3 ) for <european ash (4 m) and Common oak tree (1 m) depending on the drying period b) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje gustoće drva) u ovisnosti o dužini komada sortimenta (analiza varijance, F test, t test,) The significance of the difference of the examined feature (the decreasing of the wood density) depending on the length of pieces of sortiments variance analysis, F test, t test Varijanca u matematičko-statističkoj obradi istraži- kuje od neke druge pojave iz istog skupa obilježja vanih vrijednosti obilježja neke pojave je kvadratno (S e r d a r, 1966) odstupanje od srednje vrijednosti (aritmetičke sredine) U našem primjeru cilj je bio da se utvrdi razlikuje li Pomoću varijance mjeri se vjerojatnost, odnosno signise brzina sušenja (trend pada gustoće drva) za prostorfikantnost neke srednje vrijednosti obilježja, te utvrđuno drvo dužine 1, 2 i 4 m je da li se izračunata srednja vrijednost obilježja razli- 163

34 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Analiza varijance i t test provedeni su unutar grupa (nizova vrijednosti gustoće), između grupa nizova vrijednosti i po razlici srednjih vrijednosti nizova (t test) Analiza varijance i t test provedeni su na nizovima izjednačenih vrijednosti (Tablica 4), a rezultati analize prikazani su u Tablici 5 Analiza varijance (po Fischeru, tablice po Snedecoru) za testiranje razlike kvadratnog odstupanja srednjih vrijednosti, između grupa obilježja (dužine 1, 2 i 4 m) i unutar grupa obilježja za poljski jasen, pokazuje da na razini signifikantnosti 5 % ne postoji signifikantna razlika između i unutar grupa obilježja Signifikantnih razlika nema ni za hrast lužnjak po analizi verijance, no t test pokazuje kako je signifikantna razlika u trendu brzine sušenja samo između hrasta dužine 1 m i dužine 4 m Takva razlika uočava se i na Grafikonu 2 Grafikon 2 Ovisnost gustoće prostornog drva (kg/m 3 ) za hrast lužnjak dužine 1, 2, i 4 m o danima sušenja Graph 2 The dependence of stockwood density (kg/m 3 ) of common oak, lenghts 1, 2, and 4 m, on drying period Izjednačene gustoće drva (kg/m 3 ) za poljski jasen i kazuje Tablica 4 hrast lužnjak s vremenskim razmakom po 10 dana pri- Tablica 4Izjednačene gustoće prostornornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka po jedinici volumena i razdoblju sušenja Table 4 The equalization stockwood density of European ash and common oak per volume unit and drying period Dani Days Poljski jasen (European ash) Dužina sortimenta (Length) 1 m 1 2 m 1 4 m Gustoća (Density) kg/m 3 876,17 863,89 850,82 838,35 826,48 815,21 804,54 794,47 785,00 776,13 767,86 760,19 753,12 882,13 871,28 859,60 848,32 837,44 826,96 816,88 807,20 797,92 789,04 780,56 772,48 764,80 875,38 865,92 855,60 845,48 835,56 825,84 816,32 807,00 797,88 788,96 780,24 771,72 763,40 Hrast lužnjak (Common oak) Dužina sortimenta (Length) 1m 1 2 m 1 4 m Gustoća (Density) kg/m ,39 980,42 955,85 932,28 909,71 888,14 867,57 848,00 829,43 811,86 795,29 779,72 765, ,87 988,86 968,12 947,78 927,84 908,30 889,16 870,42 852,08 834,14 816,60 799,46 782, ,67 989,29 972,22 955,17 938,14 921,13 904,14 887,17 870,22 853,29 836,38 819,49 802,62 164

35 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), ,65 740,78 735,51 730,84 726,77 723,30 757,52 750,64 744,16 738,08 732,40 727,12 755,28 747,36 739,64 732,12 724,80 717,68 751,58 739,01 727,44 716,87 707,30 698,73 766,38 750,44 734,90 719,76 705,02 690,68 785,77 768,94 752,13 735,34 718,57 701,82 Tablica 5Procjena parametara proučavanih varijabli, analiza varijance, F - test, t - test Table 5 The parameters estemate of studied variables, variance analysis, F - test, t - test Statistički parametar Statistical parameter Minimum (kg/m 3 ) Minimum (kg/m 3 ) Maksimum (kg/m 3 ) Maximum (kg/m 3 ) Srednja vrijednost (kg/m 3 ) Aritmetic mean (kg/m 3 ) Varijanca (σ 2 ) Variance (σ 2 ) Standardna greška (se) Standard error (se) Koeficijent korelacije (R) Coefficient of regression (R) Varijanca unutar grupe (σ 1 2 ) Group variance (σ 1 2 ) Varijanca između grupa (σ 2 2 ) Variance between groups (σ 2 2 ) F - test (F 0,05) izračunati F - test (F 0,05) calculated F - test (F 0,05) tablični F - test (F 0,05) tables t - test (t 0,05) t - test (t 0,05) Razlika srednjih vrijednosti Aritmetic means diference Hrast lužnjak (Common oak) 1 m 703, , , ,966 10,476 0, , ,330 0,500 3,170 18,668 1/2 (16,012) 2 m 700, , , ,281 10,443 1, , ,330 0,500 3,170 10,480 2/4 (10,480) 4 m 711, , , ,831 9,744 1, , ,330 0,500 3,170 16,387 1/4 (25,166) Poljski jasen (European ash) 1 m 725, , , ,868 5,334 0, , ,440 0,349 3,170 34,854 1/2 (10,091) 2 m 730, , , ,804 5,248 0, , ,440 0,349 3,170 9,672 2/4 (2,772) 4 m 721, , , ,173 5,193 1, , ,440 0,349 3,170 12,689 1/4 (7,314) RASPRAVA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI Discussion and conclusions Provedena mjerenja gustoće drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka potvrđuju znatne oscilacije za različite gustoće uzorka iste vrste drveća Za svih 16 pojedinačnih komada, dužine 1, 2 i 4 m, rašlji i perca poljskog jasena i 6 komada hrasta lužnjaka izmjerene su različite gustoće u sirovom stanju Gustoća uzorka drva ovisi ponajprije o dijelu stabla i stanišnim uvjetima u kojima je stablo raslo, no prosječne izmjerene vrijednosti gustoće drva orijentacijski su blizu onima koje se koriste u šumarskoj operativi Prosječna vrijednost gustoće drva poljskog jasena je 882,32kg/m 3, a hrasta lužnjaka 1006,37kg/m 3 Utvrđeno je da tijekom procesa prirodnog sušenja vanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljaju i pospješuju tok prirodnog sušenja Matematičke funkcije (parabole) pokazuju parametrima b i c kako postoji razlika u brzini sušenja (opadanju gustoće drva) komada dužine 1, 2 i 4 m Što je parametar b veći, to je krivulja strmija, to jest veća je brzina sušenja Zbog toga što se gustoća drva smanjuje protjecanjem vremena, parametar b ima negativnu vrijednost Parametar b predstavlja vrijednost tangensa kuta, što ga tangenta na krivulju zatvara s osi X Veća vrijednost parametra c u jednadžbi parabole pokazuje na usporavanje brzine sušenja (opadanja gustoće drva) protjecanjem vremena Ipak, analizom varijance i t testom nije dokazana signifikantna razlika između brzine sušenja (opadanja gustoće drva) za dužine 1, 2 i 4 m poljskog jasena 165

36 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Utvrđena je t testom signifikantna razlika u brzini sušenja za dužine 1 i 4m hrasta lužnjaka (Tablica 5) Grafički prikaz opadanja gustoće drva protjecanjem vremena sušenja za dužine 1, 2 i 4 m pokazuje Grafikon 2 Vaganjem dijelova stabla, tzv perca i rašlji, utvrđeno je za poljski jasen kako postoji znatna razlika u gustoći drva u odnosu na ostale dijelove stabla (deblo, grane) Svi pojedinačni komadi rašlji (2 uzorka) i peraca (4 uzorka) veće su gustoće od 1000kg/m 3 Srednja gustoće drva rašlji poljskog jasena je 1040,94kg/m 3, a perca 1061,40kg/m 3 Gubljenjem vode drvni sortimenti postaju lakši za manipulaciju, utovar i prijevoz te traže manji utrošak energije za istu volumnu mjeru Iako su gustoće sirovog prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka različite, a trend opadanje gustoće drva (brzine sušenja) protjecanjem vremena pripada dvama nezavisnim nizovima vrijednosti, utvrđeno je da se gustoće drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka izjednačavaju nakon 160 dana sušenja, te iznose 731kg/m 3 Trend opadanja gustoće poljskog jasena je sporiji od opadanja gustoće drva hrasta lužnjaka, kako je to vidljivo na Grafikonu 3 Primjena navedenih matematičkih funkcija je jednostavna Praktički je dovoljno imati jednu odvagu kamiona ili vagona natovarenog prostornim drvom i poznato vrijeme od sječe do vaganja (broj dana) Pomoću Grafikon 3 Ovisnost gustoće prostornog drva (kg/m 3 ) za hrast lužnjak i poljski jasen dužine 4 m o danima suženja Graph 3 The dependence of stockwood density (kg7m 3 ) of common oak and european ash, lenghts 4 m, on drying period početnog stanja lako se projektira gustoća drva na sirovo stanje, odnosno prosušeno stanje drvnih sortimenata prostornog drva određene vrste Volumen prostornog drva (m 3 ) ostaje isti tijekom razdoblja sušenja Cjenik glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske šume, 1997 H o r v a t, I 1959: Tehnička svojstva drva, Šumarska enciklopedija 1 (A Kos): , JLZ, Zagreb Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma II izdanje Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb K r p a n, A P B, 1986: Kora bukve sa stanovišta eksploatacije šuma, Kolokvij o bukvi Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Zagreb 166 LITERATURA References R a ž n j e v i ć, K 1985: Fizikalne veličine i mjerne jedinice međunarodnog sustava (SI), Nakladni zavod Znanje, Zagreb S e r d a r, V 1966: Udžbenik statistike, Školska knjiga Zagreb Z e l i ć, J, K M e đ u g o r a c, 2001: Ovisnost gustoće drva prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća o razdoblju prirodnog sušenja, Šumarski list 5 6, str

37 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), SUMMARY: In this article the modifies of stockwood density are presented for European ash and common oak of various lengths (1, 2 i 4 m) and depending on period of natural drying The original weighing in winter, spring and summer time, 174 days in natural drying has a significant influence on the stockwood density The investigation results are presented with mathematical functions (parabola), tables and graphs The equalization functions depending on density and natural drying period of stockwood for European ash are as follows: G ea 1m = 877,560 1,397 t 0,003 t 2 European ash, 1 m, G ea 2m = 883,355 1,228 t 0,002 t 2 European ash, 2 m, G ea 4m = 876,444 1,062 t 0,001 t 2 European ash, 4 m, G ea forked branch = 1029,966 1,842 t 0,005 t 2 european ash, forked branch, G ea tree-stump = 1029,966 3,002 t 0,010 t 2 european ash, tree-stump, and for common oak are as follows: G co 1m = 1005,987 2,607 t 0,005 t 2 common oak, 1 m, G co 2m = 1010,950 2,134 t 0,002 t 2 common oak, 2 m, G c o 4m = 1006,376 1,710 t 0,0001 t 2 common oak, 4 m, The parameters estimate of studied variables (density, drying period), variance analysis, F test, t test are presented in Table 4 K e y w o rd s : natural stockwood drying, density, density trend decrease, sortiment length, drying period, equalization functions 167

38 J Zelić, M Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), ERRATA CORRIGE U Šumarskom listu br u članku Juraj Zelić: PRILOG MODELIRANJU NORMALITETA REGULARNIH SREDNJODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA (EGT II II D 10) na stranici 55 pogrešno je objavljen Grafikon 2 Uz ispriku autoru objavljujemo ispravan Grafikon 2 Uredništvo Grafikon 2 Dvodimenzionalni čudni atraktor (matrica) distribucije prsnih promjera bukve Graph 2 X,Y strange atractor (matrix) thickness structure of beeech forest 70 years old 168

39 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 831 Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE PROIZVODNJE TOPLINE I ELEKTRIČNE ENERGIJE INVESTIGATING THE COMBUSTIBLE PROPETY OF NONCOMMERCIAL TREE SPECIES FOR GENERATING HEAT AND ELECTRICAL ENERGY Stjepan PULJAK* SAŽETAK: Problematika korištenja šumske biomase sve je prisutnija kod iznalaženja novih rješenja te kako najučinkovitije pokazati da se može od nekomercijalnih vrsta drveća, kao i drvnih ostataka iz šume, opskrbljivati objekte za proizvodnju toplinske i električne energije U ovom radu nastoji se pokazati način uklanjanja i gospodarenja s jednom nekomercijalnom vrstom drveta grmolikog oblika zvanom čivitnjača, (Amorpha fruticosa L), a možda zanimljivom upravo za dobivanje određenog oblika energije Čivitnjača je posječena na jednoj šumskoj površini gdje su učinjena dva uzorka i to jedan u kasnu jesen, a drugi u proljeće s namjerom utvrđivanja mokrine drva Oba su uzorka usitnjavana iveračem i dobivena sječka priređena je bila za loženje u kotlu nazivne snage 1 MW Loženjem sječke na mjernim uređajima kotlovskog postrojenja praćene su toplinske karakteristike, temperatura ložišta kotla, temperatura dimnih plinova i temperatura vode u kotlu Mjerenje mokrine drva učinjeno je u laboratoriju i neposredno na skladištu K l j u č n e r i j e č i : čivitnjača, sječka, energija Nastajanjem sve većih potreba za korištenje toplinske i električne energije, sve je veći izazov da se od raspoloživih sirovina biljnog porijekla iznađe mogućnost njezina korištenja u energetske svrhe, s tehničkotehnološkog tako i ekonomskog, a jasno i s ekološkozaštitnog gledišta Dobivanje topline i nekih drugih oblika energije nije nova stvar što se tiče uporabe drvne tvari, no način na koji danas funkcionira tehnološki razvoj, daje naznake da se bolje može iskoristiti i neke biljne vrste drvenaste građe, koje su u nas za sada smatrane korovom, s kojim često puta imamo takve probleme da i nemamo pravih rješenja kako ga se osloboditi Uklanjanjem korova često se puta stvaraju i depoi tih materijala, koji često upravo zastrašujuće prijete zapaljenjem, a prema tome i požarima, koji često puta eskaliraju do šteta i nemjerljivih razmjera * Mr sc Stjepan Puljak, dipl ing šum Hrvatske šume doo, Direkcija Zagreb UVOD Introduction Na našim prostorima poveći dio zemljišta nastanjuje više drvenastih biljnih vrsta koje predstavljaju korov u određenom smislu, no taj korov predstavlja potencijalnu vrijednost da se koristi u obliku šumske biomase za dobivanje nekog oblika energije U tom smislu je i nastojanje da se iznađu moguća rješenja najpovoljnijih oblika gospodarenja s takvom biomasom Među značajnim kriterijima vrlo važnu poziciju imaju goriva svojstva proizvedene biomase, pa se tim problemom u ovom radu nastojimo baviti U bazenu srednje Posavine, Podravine i Donje pokupskom bazenu, potpuno se već udomaćila grmolika vrsta drveća divlji bagrem ili čevitnjača (Amorpha fruticosa L) te predstavlja korov koji bismo mogli ukloniti iz šumskih sastojina i drugih zakorovljenih površina, na način da raspoloživim tehničko-tehnološkim postupcima pretvorimo taj biljni materijal u biomasu koja bi poslužila gorenju u dobivanju toplinske energije 169

40 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), DIVLJI BAGREM ILI ČIVITNJAČA (Amorpha fruticosa L) Prema Šumarskoj enciklopediji čivitnjača spada u jolikih ili eliptičnih, kratkodlakavih, l,5 4 cm dugih rod listopadnih grmova ili polugrmova, rijetko zeljani- listića, s donje strane više ili manje točkastih Peteljčica iz porodice Leguminosae Rasprostranjene su od ce listića su 2 3 mm duge Mladi izbojci su nešto dlajužnog dijela Kanade do Meksika Lišće je neparno, kavi Cvate ljeti Cvatovi su dugi oko cm Zastaperasto i naizmjenično Listići su cijela ruba Cvjetovi vica cvijeta je tamnoplavoljubičasta Mahuna je nešto su u gustim, uspravnim vršnim klasovima, sličnim srpasta, oko 1 cm duga i 2,5 mm široka; po sebi ima grozdovima, sitni, plavoljubičasti, bijeli ili tamnogri- mnoge male žljezdaste izbočine Lišće i plodovi imaju mizni Zastavica je obrnuto jajolika i ovija prašnike u sebi nešto eteričnog ulja, dok mladi izbojci sadržava- Krilca i lađice nisu razvijeni Prašnici su jednoobratni ju mastilo, slično indigu Ima mnogo varijeteta U Po- Plod je većinom jednosjemena mahuna Većina vrsta kuplju, Posavini i Podravini se potpuno udomaćila i otporna je na zimu Uspijevaju na suhim terenima i prilično raširila Često se uzgaja po željezničkim nasisunčanim ekspozicijama Razmnažaju se obično sje- pima, odakle se vodom proširila u nizinske šume Važmenom, ali i vegetativnim putem, pomoću reznica Do- na je i kao pčelinja paša U našim se šumama pojavila movina joj je Florida i Karolina U Europu je unesena početkom dvadesetog stoljeća Podnosi zasjenu starijih 1724 godine Raste kao grm u manjim ili većim, često mješovitih sastojina jasena, brijesta i lužnjaka Na povrlo gustim skupinama Izraste oko 2 3 m visoko Iz- jedinim mjestima uzraste vrlo gusto, pa je često opasan bojci su joj šiboliki, najviše 2 3 cm debeli Pupovi su korov kod pomlađivanja lužnjakovih sastojina, jer zasitni Lišće je do 20 cm dugo, sastavljeno od ja- sjenjivanjem ugrožava mlade biljke MJESTO ISTRAŽIVANJA I NAČIN Pokus oko istraživanja gorivih svojstava čivitnjače zime prije kretanja vegetacije, dakle ponovljen je uzobio je postavljen na području Uprave šuma Podružnica rak iz istog odjela godine Karlovac, Rj Šumarija Jastrebarsko, Gospodarska jedinica Jastrebarski lugovi, odjel 65 A površine 26,20 ha Pošto je čivitnjača grmolika vrsta, određeno je bilo da sjekači posjeku određenu količinu stabalaca koju su Uzet je uzorak čivitnjače u dva navrata, i to prvi povezali običnom špagom u snopove koje može nositi uzorak koji je uzet na kraju vegetacijskog razdoblja, radnik samostalno, a isti su primjereni za iveranje s točnije godine, a drugi uzorak na kraju iveračem Brucks CT 800 Prvi uzorak čivitnjače pove- Kotlovsko postrojenje i skladište sječke u Ogulinu (Foto: S Puljak) Hrpe sječke od čivitnjače (Foto: S Puljak) 170

41 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), zan u snopove težio je netto 280 kg, a drugi uzorak je težio 360 kg Tako pripremljeni uzorci čivitnjače u različito doba, u dva navrata su bili prevezeni kamionetom Rj Mehanizacija Karlovac na odredište, odnosno na lokaciju Rj Transport i mehanizacija Ogulin Kako se tamo nalazi iverač i kotlovnica od 1 MW instalirane snage marke Kolbach, korišteni su raspoloživi uvjeti da se drvni materijal čivitnjače usitni iveranjem i loži u Kolbachovom kotlu U prvom uzorku čivitnjača je posječena na plohi 30x30 m, što daje površinu od 900 m četvornih Drvni materijal povezan u devet snopova, od stabalaca promjera kod pridanka svega 1 2,5 cm i visine 2 3 m Uzevši u obzir odvagu oba uzorka od 280 kg i 360 kg, dolazi se računom do podatka da na jednom hektaru raste približno 4000 kg drvne mase čivitnjače, čija su stabalca starosti jednu do dvije godine Iveranje snopova čivitnjače učinjeno je kraj depoa za iver u neposrednoj blizini kotlovnice u posjedu Rj Transport i mehanizacija Ogulin Iver čivitnjače spremljen je u pvc vreće te tako materijal pripremljen za loženje Kod iveranja izuzeto je deset štapića za potrebe mjerenja i utvrđivanja mokrine drva u svježem stanju Također u pvc vrećicu uzet je uzorak ivera u svježem stanju, koji je težio oko dva kg U Šumarskom institutu Jastrebarsko učinjeno je utvrđivanje mokrine ivera metodom sušenja na 105 stupnjeva Uzorak ivera u svježem stanju težio je točno 1994,84 g, a poslije sušenja težio je 1153,66 g Postupkom sušenja utvrđena je mokrina 841,18 g, što daje 58 % od svježeg uzorka U poduzeću Drvoproizvod Jastrebarsko obavljeno je mjerenje mokrine uzorka uzetog u drvenim štapićima pomoću elektroničkog vlagomjera marke GANN tip HYDROMETTE M 2050 Taj vlagomjer pouzdano mjeri mokrinu do 60 % U ovom slučaju mjerenja uzorak je pokazao mokrinu blizu granice mjernih mogućnosti vlagomjera, tako da su mjereni podaci dobiveni laboratorijski i neposrednim mjerenjem Gann-ovim vlagomjerom vrlu blizu Dakle rezultat mokrine drva čivitnjače u uzorku je oko 60% Pripremljeni uzorak ivera čivitnjače za loženje godine postavljen je na ulazni transporter kotla, odakle je iver ulazio u ložište gdje je sagorijevao Na kontrolnim mjernim uređajima praćeno je sagorijevanje ivera kao i nekoliko važnih čimbenika koji karakteriziraju proces sagorijevanja ivera u kotlu Mjerena je temperatura ložišta, temperatura vode, temperatura dimnih plinova i podtlak Podaci mjerenja su pregledno iskazani u tabličnom obliku Vremenski mjerenje je trajalo od devet sati i trideset minuta pa do jedanaest sati i dvadeset pet minuta U tom vremenu izgorio je uzorak ivera čivitnjače od 280 kg Imajući u vidu da je uzorak čivitnjače bio pripremljen u jesen 2002 godine i što je zapamćeno da je vegetacijsko razdoblje trajalo duže od uobičajenog trajanja, mišljenja smo da uzorak čivitnjače sadrži više mokrine nego što bi bilo da je uzorak načinjen za trajanja mirovanja vegetacije Da bi se potvrdio takav zaključak, pred proljeće 2003 god, odnosno 19 3 na istom objektu učinjen je još jedan uzorak i proveden postupak sušenja uzorka na isti način kao i onaj prvi zaključak Tako je novi uzorak težio 3589,68 g, a nakon sušenja težina je 2479,39 g Vidljiva je razlika 1110,29 g Tu se vidi da je učešće mokrine manje nego u prvom uzorku, a iznosi svega 31 % Ovaj pak primjer ukazuje na tehnološko vrijeme, kada je najprimjerenije vršiti sječu takve drvne mase koja treba poslužiti za gorenje Na isti način obavljen je pokus gorenja ivera iz drugog uzorka, a rezultati su složeni također a tabličnom obliku i pokazuju usporedno stanje prema tabličnim podacima iz prvog uzorka Sam pokus gorenja obavljen je godine, a vremenski je trajao od 11,03 sati pa do 13,28 sati, kada je promatrani uzorak potpuno izgorio U neposrednoj blizini poslovno gospodarske zgrade Rj Transport i mehanizacija Ogulin izgrađena je zgrada kotlovnice s natkrivenim skladištem za iver ili sječku za loženje U zgradi kotlovnice smješten je kotao marke Kolbach koji služi za dobivanje toplinske energije i industrijske tople vode Toplina se koristi za poslovnogospodarsku zgradu a topla voda koristi se za potrebe mehaničko-remontne radionice Instalirana snaga kotlovskog postrojenja je jedan megawatt Do sada se koristi samo 600 KW energije, a ostatak od 400 KW je za sada nekorišten Kotao je opremljen sa svim potrebnim uređajima za sigurno i kvalitetno funkcioniranje postrojenja Nadzor kotlovskog postrojenja uređen je samo s jednim stručnim radnikom Posluživanje se kotlovskog postrojenja vrši pomoću transportne trake koje KOTLOVSKO POSTROJENJE I KOTLOVNICA funkcioniraju automatski Iz većeg depoa iver se do transportne trake poslužuje utovarivačem Mjerni uređaji kotlovskog postrojenja neposredno su poslužili kod praćenja gorenja uzorka ivera čivitnjače Do sada za gorenje se koristi iver proizveden od četinjača, ponajčešće od rudničkog drva jele i smreke 11 Tehnički podaci toplovodnog kotla Kolbach Toplovodni kotao je izveden i ispitan u skladu s austrijskim standardima OENORM M 7550 i B 8131, te njemačkim normama TRD 702 za vrelovodne kotlove grupe II (do 120 C) Kotao tipa K je izveden u horizontalnoj izvedbi s vatrostalno ozidanom donjom stranom (prvi prolaz produkata izgaranja između ložišta i kotla) i ho- 171

42 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), rizontalnim dimnim cijevima koje tvore drugi i treći prolaz ( zug ) produkata izgaranja Velika vrata za čišćenje dimnih cijevi na strani prelaza iz drugog u treći prolaz, priključak za dimovodne (odvodne) kanale na suprotnoj strani Izolacija je prema OEN M 7550 i lakirana je vanjska oplata Ogrijevna površina 58 m Sadržaj vode u kotlu 2011 lit Nazivni toplinski učinak kotla pri x=50 % goriva 1000 kw u opsegu učinka kotla od 20 % do 100 % Dimenzije kotla LxBxH 3350x1480x1425 mm Prirubnice razvod/povrat 125 DN Težina kotla (bez vode) 6800 kg Standardna oprema: Regulator temperature vode na izlazu iz kotla prema OENORM B 8131, Sigurnosni temperaturni graničnik (termostat) prema OENORM B 8131, Dva sigurnosna ventila DN 40/65, PN 16, (u Hrvatskoj ih isporučuje i montira domaći izvoditelj toplovodnih instalacija), Mjerni priključci i osjetnici za razvodnu i povratnu temperaturu, Mjerni priključak i osjetnik za temperaturu produkata izgaranja na izlazu iz kotla Mjerni priključak i sonda za 0 2 reguliranje, Normirani kontrolni otvor (Kopfloch) za kontrolu ogrijevnih površina s vodene strane Priključak i ventil za ispuštanje vode iz kotla, Prirubnice PN 16 na izlazu i ulazu u kotao, kao granica mase isporuke 11 Kotao 12 Ložiste 13 Mehaničko otpepeljavanje 14 Multiciklonski prečistač dimnih plinova 15 Ventilator dimnih plinova 12 Ložište Ložište predstavlja jedinstvenu KOLBACH-konstrukciju koja omogućava potpuno izgaranje heterogene biomase uz minimalne emisione vrijednosti štetnih tvari u dimnim plinovima Ložište je adijabatsko, s hidraulički pogonjenom rešetkom, automatskim reguliranjem sloja goriva i visokotemperaturnom zonom dogorijevanja u drugom stupnju izgaranja Toplinski učinak ložišta 1200 kw Težina, komplet s vatrostalnim zidom kg 16 Komplet dimovodnih kanala 21 Transportna linija 22 Kotlovska oprema 23 Hidraulički agregat 30 Kamin Dimenzija LxBxH 1220x1680x2900 mm Posebnosti ove KOLBACH-konstrukcije su: masivno ozidano, dovoljno veliko i jako dobro izolirano ložište tako da je razmjena topline s okolinom minimirana (adijabatsko ložište) Time je omogućeno izgaranje i vlažnog, potpuno svježeg goriva geometrija ložišta i posebno oblik vatrostalnog svoda omogućuju frakcioniranje pepela, što znači da se dio pepela ponesen produktima izgaranja izdvaja još a ložištu i nije opterećen emisijama teških metala 172

43 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), vanjska oplata je od limenih panela Ti paneli lakirani su po želji, omogućuju povratno korištenje predgrijanog zraka Time se skoro 100 % reduciraju gubici topline zračenjem i omogućuje dodatno predgrijavanje zraka za izgaranje kompaktna je konstrukcija, ložište se isporučuje gotovo i opremljeno tako da je montaža jednostavna i kratka velika, dobro izolirana i lako otvoriva ložišna vrata koja omogućuju ručno potpaljivanje i loženje krupnijim komadima drva 13 Oprema za mehanizirano sakupljanje i iznošenje pepela Ispod kotla postavljena je normirana posuda od 800 l, odnosno postavljena je ispod otvora, kroz koji pepeo s rešetke i prostora ispod rešetke pada na dolje Posuda se postavlja na nosač kolica koja se aksijalno pomiču po bočnim nosačima, koji su također dio isporuke Oprema sadrži i električnu dizalicu za iznošenje, odnosno zamjenu posude s pepelom te poklopac za otvor u podu ispred kotla 14 Multiciklonski prečistač dimnih plinova sastoji se od određenog broja malih ciklonskih odvajača koji funkcioniraju po načelu centrifugalnog odvajanja djelića koji još imaju dovoljnu težinu za centrifugalno odvajanje, (jamčeno prečišćavanje do ostatka manjeg od 150 mg finog letećeg pepela po Nm dimnog plina) Ciklonski odvajači, multicikloni, ugrađeni su u kompaktnu jedinicu i toplinski izolirani Izdvojeni pepeo sakuplja se u normiranoj posudi od 800 l postavljenoj na vlastitim kotačima ispod prečistača 15 Ventilator dimnih plinova za točno definirano i bezstupnjevito regulirano (preko automatske regulacije podtlaka u ložištu) prostrujavanje dimnih plinova od ložišta do dimnjaka Ventilator se isporučuje s elastičnim priključcima na dimovodne kanale, postavljen na amortizere vibracija Izvedba ventilatora i pogonskog motora za povišenu radnu temperaturu medija i uvjete postavljanja u kotlovnici ili izvan kotlovnice Podest na koji se postavlja ventilator spada u građevinske radove te se tako i izvodi 16 Komplet dimovodnih kanala za spoj kotla, prečistača i ventilatora dimnih plinova s dimnjakom Dimovodni kanali izvedeni su od čeličnog lima debljine 3 mm sa svim potrebnim prirubnicama, brtvljenjem i otvorima za čišćenje Toplinska izolacija, po pravilu debljine 80 mm s vanjskom zaštitom od Alu-lima za postrojenja povjerava se specijaliziranim tvrtkama 17 Automatska regulacija podtlaka u ložištu Potpuno elektronska, bez primjene žive, vrlo je važan preduvjet za automatski i učinkovit rad postrojenja Djeluje tako da preko pretvarača frekvencije bezstupnjevito mijenja broj okretaja ventilatora dimnih plinova Na taj način postiže se i znatnija ušteda električne energije 18 Mikroprocesorski (PLS) uređaj Služi za reguliranje automatskog pogona kotla, izuzimanja iz silosa doziranja goriva u ložište, izgaranje, prečišćavanja i odvoda dimnih plinova do dimnjaka Proces optimiranog i automatskog rada je već opisan u konceptu postrojenja Programiranje je tzv slobodno programiranje, tako da je moguće i podešavanje programa prema specifičnim potrebama svakog korisnika, kao i promjene tijekom rada Pripadajuća oprema uz kotao: Programiranje i komandni ormari sa svim priborom i pretvaračima frekvencije Hardware i Software Komunikacija s postrojenjem preko display-a s tastaturom, standardna izvedba Vizualiziranje i komunikacija s Personal-Computer-om Signaliziranje i automatska dojava svih smetnji u radu Elektroinstalacije (polaganje kablova od komandnog ormara do pojedinih priključaka na postrojenju) 173

44 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Elektro priključci (nazivne snage elektromotora) Hidraulički agregat izuzimača iz silosa 11 kw Hidraulički agregat pomične rešetke ložišta 0,75 kw Ventilator primarnog zraka 1,7 kw Ventilator sekundarnog zraka 1,5 kw Ventilator tercijarnog zraka 0,25 kw Ventilator dimnih plinova 5,5 kw 20 Izuzimač iz silosa s dozirnom jedinicom tip SiA je kompletni, potpuno hidraulički pogonjeni uređaj kojim se gorivo(usitnjeni ostaci nakon prerade drveta) izuzimaju iz silosa i doziraju u ložište kotla Izuzimač je prilagođen dimenzijama silosa širine 4,5 m i korisne dužine 10 m Sastoji se od: 212 Potisne poluge s hidrauličnim cilindrima, svim spojnim dijelovima i kompletnom opremom Klizni profili koji se ugrađuju u betonski pod silosa također su sastavnice postrojenja 221 Poprečni, potpuno hidraulički pogonjen transporter-dozator s pripadajućim hidrauličkim cilindrom, spojnim dijelovima, opremom i elektronskim regulatorom razine goriva Sve je ugrađeno u masivno čelično kućište, montirano, gotovo za ugradnju 231 Hidraulični agregat kompaktna jedinica s pogonom, pumpom, razdjelnim blokom i svim ventilima, regulacijskom i sigurnosnom opremom Uz agregat se isporučuju i sve cijevi, crijeva i armature za spoj s cilindrima Dijelovi za nošenje, pričvršivanje i potpore tih spojeva i armatura također čine sastavnice standardne opreme Pregled mjernih podataka pri loženju ivera čivitnjače Tablica 1 Uzorak Vrijeme praćenja t 0 9,30 9,63 10,05 10,13 10,17 10,24 10,30 10,35 10,43 10,55 11,00 11,10 11,10 11,20 11,25 Temperatura ložišta C 1 512,00 822,00 686,00 719,00 695,00 789,00 766,00 789,00 775,00 763,00 747,00 742,00 728,00 723,00 705,00 Temperatura vode C 2 70,00 79,00 82,00 81,00 81,00 88,00 85,00 84,00 84,00 83,00 83,00 82,00 82,00 81,00 81,00 Temperatura dimnih plinova C 3 70,00 127,00 105,00 97,00 92,00 14,00 104,00 97,00 91,00 88,00 89,00 87,00 84,00 85,00 85,00 Značajke vrsta goriva koje mora zadovoljavati ložište Sječka Vlažnost/sadržajvode (w) % Dužina ivera (G) u mm Nasipna težina (S) u kg/m Sadržaj pepela (A) u % w 10 do w 50 G 30 do G 100 S 160 do S 250 A 1 do A 5 Snimljeni podaci iz tablice 1 i tablice 2 pokazuju da se podaci praćenih temperatura ložišta, vode i dimnih plinova razlikuju Podaci tablice 2 daju veće vrijednosti, što ukazuje na činjenicu da je riječ o suhljem materijalu, odnosno radi se o uzorku koji je sadržavao manje učešće mokrine Iz tog saznanja proizlazi da bi iver odnosno sječku čivitnjače trebalo proizvoditi iz prosušenog drvnog materijala Ukupno usporedivši podatke o gorenju ivera iz jele smreke kao i drugih četinjača proizlazi da se može računati i s materijalom čivitnjače za dobivanje toplinske i električne energije Tablica 2 Uzorak Vrijeme praćenja t 0 11,03 11,08 11,13 11,18 11,23 11,28 11,33 11,38 11,43 11,48 11,53 11,58 12,03 12,08 12,13 12,18 12,23 12,28 12,33 12,38 12,43 12,48 12,53 12,58 13,03 13,08 13,13 13,18 13,23 13,28 Temperatura ložišta C Temperatura vode C Temperatura dimnih plinova C

45 S Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), KOMENTAR POKUSA I ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA U okviru organizacije rada izraditi sustav najučin- kovitijeg funkcioniranja po načelu stvaranja prihoda i dobiti te razvoja modela tržišta za proizvode koji nastaju ovakvim procesima Prema raspoloživim pozicijama i elementarnim sastavnicama pokus je izveden i u određenom obliku završen Pokus je opravdao postavljenu tezu o gorivim svojstvima i mogućnosti korištenja ivera čivitnjače za dobivanje toplinske energije Radom na ovoj problematici javlja se potreba po bilanciranju površina i drvne mase nekomercijalnih grmolikih vrsta drveća u šumskim sastojinama i izvan Javlja se potreba iznalaženja prikladnih tehničkih i tehnoloških rješenja pri trenutnom gospodarenju s takvim vrstama drveća i površinama H o r v a t, D, S P u l j a k, S S e v e r, 2000: Istraživa- nje pogodnosti dvaju skupova traktora Valtra VALMET 8550 s uzgojnim sitnilicama STUDI JA, Vrbovec-Zagreb Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva: Energija u Hrvatskoj 2002 Godišnji energetski pregled Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 1996: Razvoj tora i organizacija 6 Gospodarenje Hrvatskoga šumama energetskoga u Hrvatskoj, prosekizvodnja i potrošnja energenata i energije, Zagreb D i m i t r o v, T, 2002: Klima i prirodno sušenje drva, Zagreb, Šumarska enciklopedija Knjiga 1 M a r t i n o v i ć, J, 2003: Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Jastrebarsko LITERATURA Literature Iznaći rješenje za investicijska sredstva za nabavu opreme i gradnju objekata i postrojenja za ciljanu proizvodnju energije Ciljano izvršiti ustroj kadrova koji bi bili siguran oslonac području pri iz razvoju ove djelatnosti i ostvarivanju rezultata na čitavom K o l b a c h : Tehnička ponuda, Prospektni materijal F i g u r i ć, M, S R i s o v i ć, 2003: Šumska biomasa, Zagreb Nakladnik: Akademija tehničkih znano- sti Hrvatske, Zagreb SUMMARY: Forest biomass has increasingly been used as a means of finding new solutions for heat and electrical energy production Non-commercial tree species, as well as wood remains from forests can efficiently supply heat-generating and electrical energy production plants The paper presents a method of extracting and managing a non-commercial tree species of a shrub form called False indigo (Amorpha fruticosa L) This species is very interesting for the production of a certain kind of energy False indigo was felled in a forest area and two samples were made: one in late autumn and the other in spring with the goal of determining wood moisture Both samples were chipped and the obtained material was prepared for burning in a boiler of 1 MW By burning the material, heat characteristics, the temperature of firebox, the temperature of smoke gases and the temperature of water in the boiler were monitored on the measuring device Wood moisture was measured in the laboratory and directly in the storage 175

46

47 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 156 Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), GRIVASTI SKAKAČ (Ammotragus lervia) MORFOLOŠKO, BIOLOŠKE I EKOLOŠKE OSOBINE BARBARY SHEEP (Ammotragus lervia) MORPHOLOGICAL, BIOLOGICAL AND ECOLOGICAL PROPERTIES Ivan TOLIĆ* SAŽETAK: Autoru ovoga članka je uz ostalo namjera, radi morfoloških, bioloških i ekoloških osobina, animirati grivastog skakača i tu životinjsku svojtu predložiti za uvođenje u prirodu na području Republike Hrvatske Prvi pogled na zoogeografsku kartu Hrvatske i svijeta govori da divljač obitava u staništima različitih geografskih širina, različitih klimatskih uvjeta, vrsta tla i u područjima s različitim vegetacijskim oblicima Divljač gospodarski obogaćuje i estetski oplemenjuje prostor Vanjski izgled tijela divljači privlači posebnu pozornost, pa nije čudo što su mnoga naša lovišta vrlo atraktivna i postaju ili su postala prava turistička meka za ljubitelje prirode, a lovcima se istodobno pruža ugođaj uzgoja i lova divljači Iako se područje Hrvatske u faunskom pogledu svrstava u najznačajnije dijelove Europe, ipak, kada je riječ o divljači, uočava se sve veća potreba za očuvanjem autoktonih vrsta i povećanjem njenih populacija Uz određeni rizik, pojedinci izražavaju želju uvođenja stranih svojti u prirodu na područje Republike Hrvatske, a sve s namjerom da se poboljša lovna ponuda i da određenom području odnosno lovištu povećavaju atraktivnosti i vrijednosti Namjera i želja za uvođenje grivastog skakača u lovišta priobalja i otoka hrvatskog Jadrana traje već dulje vrijeme Grivastom je skakaču pradomovina Atlas gorje, odnosno države Sjeverne Afrike koje okružuju to gorje Zbog velikog izlovljavanja, nestao je s mnogih područja njegove pradomovine, ali je već udomljen na nekim lokalitetima SAD-a, Južne Afrike i Španjolske, a u Hrvatskoj se u manjem broju uzgaja u ograđenom prostoru na Hvaru (Jelsa), na Mosoru (zaseok Gornji Dolac), Bisku i na otočiću Tijat kod Šibenika U ograđenom prostoru grivasti skakač pokazao je veliku vitalnost i reproduktivnu mogućnost, skromnost u hrani i vodi, otpornost na bolesti i parazite Odgovara mu krševit teren i vrlo je vješt u svladavanju hridi i kamenjara Ključne riječi: grivasti skakač, grivasta ovca, preživač, šupljorožac, dvopapkar, Atlas gorje, unošenje, SAD, Južna Afrika, Španjolska, Hrvatska, Hvar, Mosor, Tijat, namnožio, ugrožava UVOD Grivasti skakač (Ammotragus lervia) je životinjska područje država sjeverne Afrike uz Atlasko gorje vrsta kojoj je pradomovina relativno usko geografsko Malo je raširen u svijetu Uz to, što su grivastom skakaču vrlo atraktivne morfološke osobine, a u lovnom svijetu je mnogo tražen, ipak u lovnom gospodarstvu * Ivan Tolić, dipl ing šum, Hrvatske šume doo, UŠP Split još uvijek nije dovoljno zastupljen 177

48 I Tolić: GRIVASTI SKAKAČ (Ammotragus lervia) MORFOLOŠKO, BIOLOŠKE I EKOLOŠKE OSOBINE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Grivastog skakača (Ammotragus lervia) Englezi nazivaju: Barbary Sheep; Nijemci: Mahnen Schaf ili Mahnenspringer; Francuzi: Mouflon a Manchettes Dakle, izvedenica imena te ovce je iz njenog podrijetla ili po morfloškim i fizičkim osobinama Tako je njen hrvatski naziv grivasti skakač dobiven po karakterističnoj grivi i hitrim pokretima te velikim skokovima u prostoru Prema Brehm-ovoj enciklopediji, Brehm je prije stotinu godina opisao osnovne osobine grivaste ovce i naširoko s oduševljenjm donosi priču o zahtjevnosti lova te divljači u njenoj domovini Atlas gorju, pa već tada predlaže unošenje u gorja Njemačke Nijemci je nisu unijeli u svoja gorja, ali su to učinili Amerikanci i Španjolci, pa se sada cijeni da je ta vrsta najzastupljenija u SAD-u, gdje je i najatraktivnija divljač od takozvanih egzota Spada u šupljorošce i ima snažne rogove, osobito mužjak, pa su zanimljivi kao trofej Mužjaci već u četvrtoj godini postignu težinu i do 90 kg, a rog im je dužine 70 cm Ipak, punu trofejnu vrijednost postiže u šestoj odnosno sedmoj godini s dužinom roga oko 90 cm i tjelesnoj težini do 150 kg (slika 1) Budući da je te divljači malo, vrlo je tražena i cijenjena kao trofej, a meso joj je vrlo ukusno Slika 1 Visokotrofejni mužjak grivastog skakača u ograđenom prostoru (starosti 5 god) (Foto: S Olujić) MORFOLOŠKE I BIOLOŠKE OSOBINE Grivasti skakač spada u red papkara, podred preživača, porodicu goveda, rod ovaca Zbog morfološkog izgleda mnogi tu životinjsku vrstu svrstavaju u koze U zoologiji se svrstava kao spona između ovce i koze, a više kao vrsta koza pa se naziva ružnim imenom lažna ovca Izraženost mirisnih žlijezda na unutrašnjoj strani repa, nedostatak žlijezda među papcima te građa kostiju svrstava ih u vrstu koza, iako je sastav bjelančevina puno više sličan ovčijem Paradoksalno je također, da se grivasti skakač u zoološkim vrtovima pari samo s ovcama, pri čemu pokazuje ritualno ponašanje borbe divljih ovaca Obično su divlje ovce obilježene žljezdama na preponama, iznad očiju i na papcima, a najčešće na sva četiri jastučića Nemaju mirisne žlijezde kod repa Koze imaju mirisne žlijezde kod repa, a samo malo vrsta koza imaju na papcima na prednjim jastučićima Lubanja je vjerovatno kroz evoluciju prožeta vrlo poroznim stanicama, kako bi se ublažili frontalni sudari ovnova u borbi Tjelesna težina mužjaka kg, ženke 70 kg; duljina tijela s glavom cm; duljina repa cm; visina leđa mužjaka cm, ženke cm Grivasti skakač je šupljorožac i ima jake rogove duljine mužjaka do 85 cm, ženke do 50 cm (slika 2) Na gornjem dijelu vrata ima oštru dlaku grivu, koja je nešto dulja od ostale dlake na tijelu, a na do- Slika 2 Grivastog skakači u ograđenom prostoru različite dobne i spolne strukture (Foto: I Tolić) njem dijelu vrata od grla do gornjeg dijela prednjih nogu ima duge guste dlake Dlaka mu je žuta do pšenično žuta Zimska dlaka je nešto tamnija od ljetne Mladunci u početku imaju žutosivu boju Prema dostupnoj literaturi, prosječno živi 12 godina, a najdulje doživi 24 godine starosti Parenje je u jesen Ženka nosi (bređost) dan i ojanji 1 2, a vrlo rijetko tri janjeta Mladunčad nakon janjenja potpuno su razvijena i nakon par sati mogu pratiti majku preko svih prepreka (slika 3 i 4) Ženka već nakon prve godine starosti postaje spolno zrela 178

49 I Tolić: GRIVASTI SKAKAČ (Ammotragus lervia) MORFOLOŠKO, BIOLOŠKE I EKOLOŠKE OSOBINE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), Slika 3 i 4 Ženke grivastog skakača s mladuncima (po dva) stari tjedan dana (Foto: I Tolić) Zapažanja u ogradi na Hvaru Jelsa i Gornjem Docu Mosor (Miro-Stjepan Olujić i Rade Mrčelić): Grivasti skakač dobro podnosi ograđeni prostor, ali je za to potrebna visoka ograda, jer lako savlada i zid do tri metra visine U relativno maloj ogradi-oboru živi više odraslih ženki i mužjaka te janjad različite dobi U ogradi unutar populacije vlada mir sve do vremena parenja, ali je ipak stroga hijerarhija Parenje odražava veliku borbu mužjaka Borbe su ponekad do smrti U ograđenom prostoru gdje je više mužjaka različite starosne dobi, nakon sveobuhvatne borbe, dominantni mužjak pari, a ostali se skrivaju i bježe pa čak i od hranilišta kad im se približi ženka koja se pari (slika 5) Ženka se pari najčešće dva puta godišnje Pari se odmah 10 dana nakon janjenja, pa je tako moguće da se pari i janji dva puta u jednoj godini U ogradi redovito ojanji i uspijeva odgojiti po dvoje mladih U 2003 godini 5 ženki ojanjilo je 14 janjadi Dogodio se jedan od kurioziteta kada je uzgajivač (Miro-Stjepan Olujić) iz ograde pred samo janjenje izdvojio u posbni boks jdnu stariju ženku grivastog skakača, koja je ubrzo ojanjila jedno janje (prijašnjih godina uvijek dva), da bi nakon šest dana ojanjila još jedno janje, koje je ostalo živo i normalno se razvijalo Druga zanimljivost je u istoj ogradi, kad je jedna ženka ojanjila tri janjeta, u tom slučaju, jednoj mlađoj ženki s jednim janjetom priljubila jedno od tri janjeta, koje je dojilo njeno mlijeko Ženka se odvaja i od stada i janji u zaklonjenom prostoru (Zapažanja uzgajivača Ivana Šimundža iz Biskog su: ženku tijekom janjenja, dominantni mužjak uznemirava nesvakidašnjom igrom i skokovima uoko- Slika 5 Grivasti skakači u ograđenom prostoru sklanja se ispred nepoznatih osoba (Foto: I Tolić) lo, pa se događa da se jedno janje ojanji na jednom mjestu i čim se osuši ide za majkom, koja poslije nekoliko sati ojanji i drugo mladunče Nije poznato da li su skokovi mužjaka izraz nezadovoljstva ili zaštita od predatora?) Mladunčad je nakon janjenja potpuno sposobna pratiti majku Mogu vješto skakati po kamenim liticama i skrivaju se po škrapama, a vrlo često nalaze zaštitu kod mužjaka, pa se kreću uz njihove prednje noge Mladuncima odmah nakon janjenja rastu roščići Grivasti skakač nije izbirljiv na hranu, jer jede 179

50 I Tolić: GRIVASTI SKAKAČ (Ammotragus lervia) MORFOLOŠKO, BIOLOŠKE I EKOLOŠKE OSOBINE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), tako reći sve što mu se od bilja ponudi U ograđenom prostoru jede iglice i izbojke borova (alepski, crni), izbojke čempresa, smrike, cedra, pupove i izbojke svih listopadnih grmova i stabala, a u priobalju jede i bušin Nema veliku potrebu za pitkom vodom Primijećuje i reagira na sve šumove i pokrete Kad im je opasnost ili se ogradi približi neželjena životinja uz lagano glasanje pisak, papcima udara u tlo što daje dodatne klikklak tonove i grupno idu u obranu ili napadaju protivnika Nema posebno prepoznatljivo glasanje (blejanje i sl) Dulje vrijeme provodi pod stijenama, a najčešće zauzima škrape zaštićene od vjetra U uzgajalištu grivasti skakač nema neugodnih mirisa Nema pojave nekih oboljenja, a nisu uočeni vanjski nametnici ni unutarnji paraziti Slika 6 Mužjak grivastog skakača uzima zrnatu (kukuruz) hranu postavljenu u škrapu na kamenu (Foto: I Tolić) Ponašanja grivastog skakača na otvorenim prostorima Grivasti skakač u pradomovini obitava na prostorima visokoplaninskih goleti i kamenjarima te kamenitim dijelovima Sahare, oskudnim hranom i vodom Procjena brojnog stanja nije utvrđena Živi u skupini malih obitelji Hrani se travama i lišćem grmova i niskih stabala Planinski masivi sa strmim liticama i sipinama grivastom skakaču osiguravaju sigurnost i sklonište od predatora Zahvaljujući snažnim nogama, na nepovoljnim terenima kreće se brzo i sigurno, pa im takav način života omogućuje da su teže dostupni predatorima (u pradomovini je leopard) Druga bitna osobina tih životinja u borbi za opstanak, pa i uvođenje u nove prostore je skromnost u prehrani i obitavanje u vrletima (niše), koje ostalim papkarima nisu dostupne Ženka se janji u škrapama ili pećinama, gdje se sklanja od predatora i uznemiravanja mužjaka iste vrste Nikada se tu životinjsku vrstu nije pokušalo pripitomiti kao domaću stoku, iako po konstituciji tijela i drugim osobinama može dati mnogo mesa Zbog toga je od pamtivjeka grivasti skakač bio lovljen Tradicionalni način lova nije ugrožavao njegovo brojno stanje, dok se na njegovim obitavalištima nije otpočelo koristiti rudno bogatstvo, što je uvjetovalo naseljavanje velikog broja ljudi i opreme, koji su grivastog skakača prekomjerno lovili radi mesa Iz tih razloga nakon nekoliko godina na mnogim područjima njegove pradomovine bio je potpuno ugrožen U SAD-u i Meksiku grivasti skakač nakon introduciranja pred više desetaka godina tako se dobro prilagodio novim životnim uvjetima, da se namnožio do te mjere da ga smatraju štetočinom, a ujedno se pokazalo da ugrožava autoktonu američku vrstu Ovis canadensis nelsoni Činjenica da se grivasti skakač prilagodio novim životnim uvjetima, a uz to ako nema prirodnih predatora, bilo je za očekivati da će se namnožiti do te mjere da će u prirodi praviti određenu štetu i na taj način potiskivati druge životinjske vrste Ista pojava događa se u prirodi s bilo kojom drugom vrstom, ako se prekine hranidbeni lanac Stoga treba znati cilj unošenja nove vrste u prirodu i redovito voditi kontrolu zadanog cilja Ako se neka vrsta divljači unosi u lovište radi poboljšanja lovnog fonda, u tom se slučaju načinom odstrela podupire ili reducira njeno brojno stanje Na području Hrvatske nema posebnih iskustava, osim s otoka Tijat, na kojemu je krivolov grivastog skakača posve uništio, a muflonska divljač se dobro održala Na planinu Mosor i istoimeno lovištu, koje je po prirodi izolirana cjelina, grivastog skakača su iz ograde nasilno ispustili, a praćenja su pokazala da su dva grla uništena krivolovom, a da se šest grla zadržajva u stadu na širem lokalitetu U tom lovištu je prije tri godine ispuštena muflonska divljač kojoj je vuk ubrzo prepolovio brojno stanje 1 U svojoj pradomovini Atlas gorju, grivasti skakač (Ammotragus lervia) živi slobodno u prirodi i zbog skromnih zahtjeva glede uvjeta života uspijevao se održati i u surovim uvjetima Nema mnogo predatora, osim leoparda, ali zbog fizičkih osobina nije lak plijen ni toj zvijeri 2 Dugo vremena okolnom stanovništvu, zbog tjelesne konstrukcije i količine mesa, ta životinjska vrsta bila 180 ZAKLJUČAK je interesantna u tradicionalnom načinu lova Takav način lova nije ugrožavao tu vrstu, ali razvoj industrije na tim prostorima kao i suvremena lovačka oprema dovela je tu vrstu do biološkog minimuma 3 Grivasti skakač prije više desetaka godina unešen je u prirodu: Južne Afrike, SAD-a i Meksika, gdje se tretira kao lovna divljač U Hrvatskoj se uzgaja u ograđenom prostoru na Hvaru i Mosoru Unešen je

51 I Tolić: GRIVASTI SKAKAČ (Ammotragus lervia) MORFOLOŠKO, BIOLOŠKE I EKOLOŠKE OSOBINE Šumarski list br 3 4, CXXIX (2005), u prirodu otoka Tijat, ali zbog krivolova nisu postignuti očekivani rezultati Na planinu Mosor nasilno je ispušten u prirodu te planine i održava se u stadu od šest grla Prema odredbama Zakona o lovu ta životinjska vrsta nije uvrštena u lovnu divljač 4 Zbog njene fizičke konstrukcije i trofejne vrijednosti ta vrsta u nekim lovačkim krugovima Hrvatske budi interes za unošenje u prirodu Hrvatske na uže izolirane lokalitete 5 Sukladno Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je unošenje novih stranih divljih svojti u prirodu Republike Hrvatske Iznimno, strana divlja svojta može se uvesti samo ako je to znanstveno i stručno utemeljeno i prihvatljivo sa glediišta zaštite prirode i održivog gospodarenja, a dopuštenje na temelju izrađene studije o procjeni rizika uvođenja vrste u prirodu izdaje Ministarstvo kulture, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Jagdlexikon/Autoren: Karl Berrens Gesamtbearbeitung: Gerhard Seilmeier 4, überatr Aufl München; Wien; Zürich: BLV Verlagsgesellschaft 1987 Jagen Weltweit Paul Parey Zeitschriftenverlag LITERATURA: SUMMARY: The goal of this article is to present Barbary sheep and propose this animal species for introduction into the wild habitats of the Republic of Croatia The reasons for this lie in the morphological, biological and ecological properties of this animal The zoogeographic map of Croatia and the world shows the widespread distribution of this game species across different latitudes, in different climatic conditions and soil types and a variety of vegetation forms This animal provides both commercial and aesthetic benefits for the wildlife The physical appearance of Barbary sheep is particularly striking: it is no wonder, therefore, that the numerous attractive hunting grounds in Croatia have become or are fast becoming a tourist Mecca for nature lovers and hunters alike The area of Croatia ranks among the most important in Europe in terms of fauna; however, from the aspect of game management, there is a growing need to preserve autochthonous species and increase their populations At a certain risk, some experts advocate the introduction of foreign species in the Republic of Croatia with the purpose of improving the hunting offer and increasing the attraction and value of some hunting grounds It has been a plan for some time now to introduce Barbary sheep into the hunting grounds on the coast and the islands of the Croatian Adriatic Barbary sheep originated in the Atlas Mountains and in the countries of North Africa surrounded by these mountains Excessive hunting has caused its disappearance from many regions of its original habitat However, it has become established in some localities in the USA, South Africa and Spain, while in Croatia a small population is being raised in a fenced area on the island of Hvar (Jelsa), on Mosor (the hamlet of Gornji Dolac), Bisak and on the islet Tijat near Šibenik In a fenced area these sheep have displayed high vitality and reproductive possibilities, modesty in food and water requirements, and resistance to diseases and parasites They thrive in rocky terrain and are very skilful in mastering cliffs and wasteland Key words: Barbary sheep, Barbary ewe, ruminant, hollow-horned animal, artiodactyl, the Atlas Mountains, introduction, the USA, South Africa, Spain, Croatia, Hvar, Mosor, Tijat, proliferation, threatens 181

52 ZAŠTITA PRIRODE PILJAK (Delichon urbica L) U Hrvatskoj su zabilježena 4 roda lastavica sa 5 vrsta (bregunica, hridna lastavica, lastavica, daurska lastavica i piljak) Zajednička obilježja su im duga krila, ravan rašljast rep, kratki široki kljun, čiji rub seže gotovo do ispod prednjeg ruba očiju Glava je plosnata s kratkim vratom, noge su malene, kratke i neprikladne za hodanje Hrane se kukcima uglavnom muhama i komarcima koje hvataju u letu Zbog male veličine i dugačkih krila let im je brz i elegantan, pa u letu osim hranjenja obavljaju kupanje i pijenje vode Spolovi su im vrlo slični Naše su lastavice selice gnjezdarice Prije selidbe okupljaju se u jata po električnim i telefonskim žicama i odlaze na zimovanje u unutrašnju podsaharsku, pa čak i južnu Afriku Piljak naraste u dužinu oko 12,5 (14) cm s rasponom krila (35) cm Ima upadljivo bijelu trticu i donji dio Odozgo je plavo crn, a mladi su smeđi Rep je plitko rašljast Gnijezda gradi na zidu, najčešće ispod krovova zgrada, liticama, kamenolomima, špiljama Građevni materijal gnijezda sastoji se od blata i ono je u potpunosti zazidano osim ulazne rupe na vrhu gnijezda Unutrašnjost je obložena dlakom i perjem Izgrađeno gnijezdo ptice koriste više godina, ali po dolasku u proljeće odmah čiste unutrašnjost od stare dlake i perja, a time i mogućih nepoželjnih stanara parazita, te donose novu dlaku i perje Gnijezdi uobičajeno u kolonijama, pa se na jednom mjestu često nalazi više desetaka gnijezda Jedna od najbrojnijih kolonija piljaka u Hrvatskoj nalazi se na području Parka prirode Lonjsko polje u selu Mužilovčica, gdje se u koloniji nalazi više stotina gnijezda U proljeće gnijezda piljaka često zaposjedaju vrapci Gnijezdi 2 (3) puta od svibnja do kolovoza, nese 2 6 bijelih jaja veličine do 19 mm Nakon dana izlegu se mladi ptići čučavci koji napuštaju gnijezdo sa dana U Hrvatskoj borave od ožujka do rujna, a gnijezde se u naseljima na području cijele Hrvatske Za razliku od lastavice brojniji je u gradovima i u pri- Slika 2 Dio gnijezda u najbrojnijoj koloniji u Hrvatskoj unutar Parka prirode Lonjsko polje u selu Mužilovčica obalju Prstenima Zavoda za ornitologiju pri HAZU u Zagrebu prstenovano je od 1910 g više od ovih ptica na temelju kojih su utvrđeni smjerovi selidbe Piljak je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj Slika 1 Odrasle ptice nakon dolaska odmah započinju s popravcima i čišćenjem gnijezda Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl ing šum 182

53 CRNKASTA SASA (Pulsatilla pratensis L) Miller ssp nigricans (Störck) Zam U HRVATSKOJ Crnkasta sasa poznata je u hrvatskoj flori još iz davne 1857 i 1869 godine (S c h l o s s e r et Vu k o t i n o - v i ć ) Sustavnim istraživanjem flore i vegetacije Đurđevačkih pijesaka (S o k l i ć, 1941) biljka je nedvojbeno utvrđena na tom jedinom, tada poznatom lokalitetu u Hrvatskoj Vjerovalo se kako je to isključivi psamofit, tj takva silikofilna svojta koja u Hrvatskoj jedino naseljava suha pjeskovita tla, kakva su bila ona na pijescima u Podravini Dapače, biljka se smatrala školskim primjerom izvrsno prilagođenih biljaka na golom pješčanom tlu, te se zajedno s ostalim prilagodbama, isticao njezin vretenasti korijen koji može crpsti vodu i hranjive tvari iz dubokih naslaga čistog pijeska Kao takva, biljka je bila uvrštena u gotovo sve školske udžbenike, iako je već tada bilo jasno kako je uski ekološki specijalist i kako je mnogi ne mogu izravno promatrati, jer je nazočna samo u jednom uskom području Hrvatske Sasu ubrajamo u porodicu žabnjaka (Ranunculaceae) To je trajnica s debelim i do 4 m dubokim podankom iz kojeg izrasta brojno korijenje Stabljika na- Slika 1 Crnkasta sasa u cvatnji raste do 25 cm visoko, dlakava je kao i svi ostali nadzemni dijelovi biljke Nakon cvatnje razvijaju se prizemni listovi u rozeti, dugih peteljki, plojke su im trodijelne i razrezane u uske dlakave isperke Na vrhu stabljike nalaze se tri pricvjetna lista čije su plojke skoro do dna razrezane u uske dlakave isperke Stabljika nosi po jedan zvonoliki cvijet, koji je uvijek okrenut prema dolje Ocvjeće je jednostavno, građeno od šest eliptičnih listova Listovi ocvjeća su tamnoljubičasti, izvana srebrnasto dlakavi, a vršnim dijelovima okrenuti prema van Prašnika je mnogo s istaknutim žutim prašnicama Prašnici su za trećinu kraći od vršnih dijelova listova ocvjeća Plodovi su jednosjemeni oraščići koji imaju do 3,5 cm duge peraste dlakave nastavke značajne za raznošenje vjetrom Biljka se razmnožava sjemenom te vegetativnim putem pomoću dijeljenja podanka ili dijeljenja busena Pripada subpontskom flornom elementu Nazočna je i u zemljama srednje i istočne Europe Prema mišljenju suvremenih hrvatskih botaničara, u IUCN kategorizaciji ugroženosti, crnkasta sasa ubraja se u kritično ugrožene svojte hrvatske flore, ponajprije radi uništavanja i degradacije njezinih prirodnih staništa, bilo djelovanjem čovjeka na različite načine, bilo ubrzanim prirodnim sukcesijama Dvadesetih godina prošloga stoljeća, pa sve do početka devedesetih, biljka je bila nazočna na Đurđevačkim, Kalinovačkim i Kloštarskim pijescima, s tim da se dio populacije proširio i na staništa koja gravitiraju Podravskim Sesvetama Bila je nazočna na većem broju mikrolokacija koje nisu bile pošumljene na površinama još neobraslog pijeska i na onim tlima gdje se već dobro razvila inicijalna travnata vegetacija zajednice vlasulje bradice i trave gladice Još donedavno živući očevici pripovijedali su kako se cijeli onaj brijeg Botaničkog rezervata Đurđevački pijesci, gledan s kalinovačke strane, plavio u proljeće (3 4 mj) od mnoštva cvjetova crnkaste sase Slično stanje bilo je i na pijescima kod naselja Draganci, gdje je posljednji primjerak na ovim staništima, kao i uopće na pijescima u Podravini, nestao na početku Domovinskog rata, kada je na tom prostoru bilo izgrađeno lažno protuavionsko gnijezdo, pa je cijeli teren razrovan i na njemu uništena cjelokupna vegetacija Prije toga, crnkasta sasa, kod okolnih mještana poznata kao košutica ili košunded, bila je sustavno uništavana branjem cvjetova iz kojih se dobivala intenzivna modra boja za bojanje uskrsnih pisanica Ta dugogodišnja praksa osobito je bila popularna u Kalinovcu 183

54 Drugi najznačajniji uzrok propadanja i nestajanja ove biljke s pješčanih staništa u Podravini bilo je nezaustavljivo i agresivno širenje bagrema (Robinia pseudacacia) čiju su sadnju potakli poljoprivrednici, koji su na taj način nastojali barem nekako gospodarski iskoristiti neobraštene pješčane površine Bagrem je potisnuo svu ishodišnu vegetaciju prevladavajuće pionirske zajednice (Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum Sokl 1941), a s njom i preostale dijelove populacije crnkaste sase Još ranih šezdesetih godina na malim plješinama gdje bagrem još nije dospio, mogao sam na nekoliko mjesta između Kalinovca i Podravskih Sesveta naći male oaze crnkaste sase s 50 do 100 primjeraka, ali je i ona ubrzo na tim staništima nestala Slika 2 Populacija crnkaste sase kod Marčana u Hrvatskom zagorju Značajna populacija crnkaste sase u neposrednoj blizini Kalinovca, u smjeru Crnih jarki, nestala je prije petnaestak godina radi odlaganja smeća upravo na tom dijelu pješčanih površina Na kraju, možemo s velikom sigurnošću ustvrditi kako crnkaste sase u Podravini, tj na podravskim pijescima više nema Još prije nje, s tih staništa nestalo je i pjeskovitog smilja (Helicrhysum arenarium) te još nekoliko drugih psamofilnih vrsta Niti vlastiti pokušaji reintrodukcije na plohu botaničkog rezervata te, koliko mi je poznato, i nastojanja stručnjaka Šumarskog fakulteta koji su je u svom Botaničkom vrtu u Zagrebu razmnožili i dio prenijeli na Đurđevačke pijeske (T r i n a j s t i ć, 1994), nisu urodili plodom Prije desetak godina, u Istri u okolici Marčane (K r a n j č e v, 1997), otkrivena je velika populacija biljke koja po svim morfološko-anatomskim karakteristikama odgovara crnkastoj sasi, iako neki botaničari to i danas opovrgavaju Moj nalaz kada je riječ o Istri, potvrđen je i naknadnim nalaženjem 2005 godine istih biljaka na nekoliko mjesta u okolici Žminja te na vršnom grebenu Žbevnice na Ćićariji (Š i n c e k, 2005) Uz to, najprije 1999, a onda i 2005, crnkasta sasa otkrivena je na Vukovoju na Ravnoj gori, na Šegulovom Bregu iznad Marčana u Hrvatskom zagorju (Š i n - cek, Kranjčev, 2005) te na Furkovom Bregu iznad Donje Voće (Šincek, 2005), također u Hrvatskom zagorju Isto tako, više odvojenih populacija crnkaste sase otkriveno je u Žumberku (F o r e n b a c h e r, 1995, Vr - b e k, 2001) u okolici naselja Tomaševci, Osunja i Kumičevac Na svim spomenutim lokalitetima biljke cvatu od kraja mjeseca ožujka do početka svibnja U Hrvatskom zagorju, u Istri, ali i na području Samoborskog gorja i Žumberka, treba očekivati nove nalaze Tako smo crnkastu sasu ponovno ustanovili u hrvatskoj flori Međutim, svi ti novi nalazi odlikuju se nekim posebnostima Sasa na svim lokalitetima raste na travnjacima, odnosno livadama Tamo gdje se kosidba obavlja redovito barem jednom godišnje, biljke se normalno razvijaju i ponegdje grade brojne populacije No, svuda gdje je košnja prestala, sasa znatno smanjuje brojnost populacija i rapidno nestaje, što je posebice dobro vidljivo na području Žumberka u okolici naselja Tomaševci Dok smo crnkastu sasu na podravskim pijescima poznavali kao tipičnu biljku pješčarku dobro prilagođenu životu na tlu u kojem prevladava silicijev dioksid ili kremen, biljka ni na jednom novom staništu ne živi na pjeskovitom tlu Tla, doduše, na nekim staništima imaju veće ili manje količine pjeskovitih čestica, ali svuda se razvijaju na vapnenačkoj podlozi, ponegdje na plitkim gotovo skeletnim vapnenačkim tlima, kao što je djelomično slučaj u Istri te na obroncima Vukovoja Staništa su uvijek južne ekspozicije, gola, neobrasla višim raslinjem, što biljci osigurava dostatne količine svjetlosne energije Čim se pojavi visoko raslinje koje zapusti čovjek, sasa se povlači, a samo iznimno opstoji u polusje- Slika 3 Stanište crnkaste sase u Marčanu 184

55 novitim rubnim šikarom obraslim staništima Sve to govori o širokoj mogućnosti prilagođavanja ove biljke u odnosu na nekolicinu ekoloških čimbenika Najveću koncentraciju biljaka nalazimo danas na Šegulovom Bregu uz rub naselja Marčan (blizu Vinice) u Hrvatskom zagorju Tu na površini jedva stotinjak m 2 raste oko 200 biljaka koje su 1 travnja 2005 bile u početku cvatnje Biljke rastu na livadi južne ekspozicije, blagog nagiba, na dubokom ilovasto humoznom tlu Na tom privatnom posjedu vlasnik je nedavno posadio veći broj stabalaca smreka, a od ranije tu je i jedan oveći orah Livadna površina s crnkastom sasom redovito se kosi, ali posađeno drveće za koju godinu otežat će uvjete rasta sasi, a ako takve okolnosti duže potraju, biljka će potpuno nestati Nalazište na obroncima Vukovoja na Ravnoj gori jedno je od najbogatijih crnkastom sasom Međutim, na privatnom zemljištu otvorenom prema jugu, posađen je nasad bijelog bora, koji ako potraje, ubrzo će potisnuti ovo naselje sase Kao i na ostalim nalazištima, tako i ovdje, trebalo bi ukloniti posađene biljke te travnati pokrov barem jednom godišnje redovito, trajno, kositi Na dijelu ovog lokaliteta kod Vukovoja prije deset godina postojala je znatna populacija na zapuštenom dijelu travnjaka uz poljski put Ona je danas potpuno nestala, jer je stanište prekriveno grmolikom vegetacijom Isto tako, prije desetak godina, na starom kamenom zidu koji okružuje crkvu Sv Vuka, moglo se nabrojati nekoliko velikih busena crnkaste sase koja je rasla na kamenoj podlozi na kruništu zida skoro bez rahlog tla Kad su prije nekoliko godina ljudi obnavljali crkvu i zid oko nje, nisu smatrali potrebnim i vrijednim sačuvati barem nekoliko metara tog zida u izvornom obliku te tako sačuvati ovu prirodnu rijetkost hrvatske flore i još rjeđe njezino stanište Takav postupak objašnjavam i kao posljedicu potpunog nemara i nerada nadležnih institucija i plaćenih pojedinaca, koji sve do danas nisu učinili sve što je potrebno za trajnu i djelatnu zaštitu crnkaste sase na lokalitetu Vukovoju u Ravnoj gori U predvorju crkve, na zelenoj tratini kuda prolaze vjernici, danas žive tek 2 3 kržljava primjerka izložena stalnom gaženju Zanimljivo je naglasiti kako mala populacija crnkaste sase raste u naselju Pintarići, oko m južno od crkve Sv Vuka, na blago nagnutoj površini unutar jednog šljivika uz istoimeno naselje Ako želimo sačuvati ovu značajnu biljku hrvatske flore, treba poduzeti konkretne i hitne mjere zaštite Zaštite, ponajprije njezinih staništa, ali i biljku treba zaštititi Zakonom o zaštiti prirode na svim do sada poznatim nalazištima Inertnošću, a rekao bih i nesposobnošću i nemarom nadležnih na nacionalnoj i regionalnoj razini, to do danas nije učinjeno Uradili smo tek to da je u nacionalnoj strategiji zaštite i prioriteta zaštite, uvršteno na prvom mjestu zaštita preostalih površina Kloštarskih pijesaka, što je ostalo mrtvo slovo na papiru, a već su prošle 3 4 godine da baš ništa nije učinjeno, osim da se i dalje uništava to stanište kod Kloštra Podravskog te ostala flora i fauna I nikome ništa! U novoj Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (N i k o l i ć, To p i ć, 2005) i dalje prepisujemo već davno zastarjele i nevažeće podatke o ovoj biljci i njezinom prvom nalazištu u Podravini Učinkovitost poduzetih radnji s ciljem zaštite takva je da se dovodi u pitanje postojanje nadležnih organa na razini Ministarstva, kao i postojanja Javnih ustanova u odgovarajućim županijama U aktivne i konkretne mjere zaštite koje bi se trebale propisati i provoditi na nacionalnoj i regionalnoj razini, na razini Javnih ustanova odgovarajućih županija, treba u sporazumu s vlasnicima zemljišta osigurati redovitu košnju livada jednom godišnje, a vađenjem posađenog drvenastog raslinja osigurati normalne uvjete za razvoj Također smatram kako bi se još jednom trebalo pokušati s vegetativnim, pa i generativnim razmnožavanjem crnkaste sase u kontroliranim uvjetima, te rasadni materijal kasnije prenijeti na neke od ishodišnih površina na pijescima kod Đurđevca i Kalinovca Isto tako treba zabraniti branje i iskapanje biljaka ne samo na području današnjeg Botaničkog rezervata Đurđevački pijesci Sve ovo trebalo bi primijeniti osobito na dva lokaliteta crnkaste sase: kod onog na Vukovoju u Ravnoj gori, te kod onog u Marčanu u blizini Vinice Jedino na taj način steći će se uvjeti za trajno održavanje populacija ove ugrožene i ugledne biljke hrvatske flore Tekst i fotografije: Dr sc Radovan Kranjčev, prof 185

56 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA KOPAČKI RIT; LOVINA ILI NACIONALNI INTERES? Po neznam koji puta, priča o proglašenju Kopačkog rita nacionalnim parkom ponavlja se na ovim našim prostorima I nažalost, sudionici glavni akteri u toj akciji su političari Bojažljiva ili grubo umirena struka ide tihom linijom sredine, nezamjeranja, pa čak i posvemašnje šutnje Posljednji predlagatelj Zakona o proglašenju Kopačakog rita nacionalnim parkom, SDP, olako je prihvatio i objavio mnoge stručno nekompetentne ocjene o stanju, načinu upravljanja i korištenja prirodnih dobara u Parku prirode Kopački rit Tekst, koji dosadašnje gospodarenje bez ikakve rezerve naziva devastacijom, uništavanjem, čistom sječom i ubijanjem životinja, popraćen je isto tako, po svemu kratkim, ciljanim filmom koji mora izazvati gađenje nad svime što se tamo gospodarski događa Okrugli stol u Osijeku, Zagrebu, pa konačno i rasprava u Hrvatskom saboru na Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, vrlo jasno potvrđuju ove uvodno izrečene misli i ocjene Radi objektivnog prikaza tog zadnjeg događanja, prenijet ću cjelovit tekst stavova koje sam pročitao 8 ožujka 2005 na Odboru, kako bih izbjegao mogućnost djelimičnog prikaza ili slobodne interpretacije misli HRVATSKI SABOR ODBOR ZA PROSTORNO UREÐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA PRIJEDLOG ZAKONA O PROGLAŠENJU NACIONALNOG PARKA KOPAČKI RIT STAVOVI: 1 Osobno, nemam iluzija kako će se današnji skup razlikovati od svih dosadašnjih skupova o problematici upravljanja i gospodarenja zaštićenim objektima prirode u Hrvatskoj Kratki, i po koncepciji crno-bijeli film, koji od početka prati ovu akciju o problematici zaštite Kopačkog rita i njegovo proglašenje nacionalnim parkom, jeftin je i rekao bih, već odavna viđen ciljani uradak da izazove kod svih sudionika rasprave ogorčenje na Hrvatske šume Stručno neutemeljene, paušalne i neuke ocjene o gospodarskoj devastaciji prostora Kopačkog rita, zaslađene romantično-idiličnom slikom, više govore o autorima nego o stvarnom stanju i problemima Kopačkog rita, pa i ne zaslužuju stručne komentare Optužbe na račun šumarske struke, kako gospodareći šumama u Kopačkom ritu ostvaruje gubitke, isuviše jasno potvrđuju totalno nepoznavanje stvari Kada bi šumarstvo Hrvatske gospodarilo samo s profitabilnim šumama, onda bi sudbina više od polovice naših šuma bila katastrofa No, sudbina pravde uvijek je upitna u okolnostima gdje samo tužitelj ima glavnu riječ, a kompetentni arbitar (sudac) s razine državnih institucija izostaje Bezbroj je primjera u povijesti kada su se moćnici poigravali s pravdom, čineći u njeno ime i brojne nepravde Stvarne činjenice naprotiv govore da se pod znatnim izravnim i neizravnim utjecajem čovjeka, ekosustavom Kopačkog rita uravnoteženo i uspješno gospodari šumom, lovištem, divljači i ribolovom skoro 300 godina Kad to ne bi bilo tako, onda zasigurno ne bi danas imali toliko brojne razloge za proglašenje Kopačkog rita čak nacionalnim parkom 2 No, pravo pitanje je; postoje li istinske i stvarne zakonske pretpostavke za proglašenje PP Kopački rit, nacionalnim parkom zbog jasnih saznanja o dugotrajnom dosadašnjem i u budućnosti stalno nužnom gospodarskom utjecaju čovjeka na čitavom prostoru Baranje; od utjecaja na vodni režim (nasipi, kanali, umjetni ribnjaci), i dakako na njegov biljni i životinjski svijet Temeljna pretpostavka za proglašenje nacionalnog parka izvorno je očuvana priroda na velikoj površini (>20km 2 ) No mi smo i Brijune proglasili N P, unatoč negativne ocjene ekspertne grupe UNESCO-a, pa se onda ne treba čuditi ni ovom prijedlogu 3 Upozorio bih na obvezu Programa prostornog uređenja RH (od ) koji za velike šumske komplekse, u točki 5-2 zahtijeva integralni gospodarski pristup Iskustva dvojnosti upravljačko-gospodarskih ovlaštenja na jednom prostoru, nedvojbeno, trajno i nepotrebno rezultiraju sukobima koji samo usporavaju ostvarenje temeljnih ciljeva zaštite i osiguranja održivog razvoja 4 Želim upozoriti ovaj skup na obveze iz Nacionalne strategije zaštite okoliša, donešene od Hrvatskog sabora , koja određuje tri temeljna cilja; 186

57 a) cjelovita zaštita prirode b) socijalni boljitak c) gospodarski napredak Za ostvarenje ovih ciljeva nužna je odgovornost!! 5 Ne postoji tako idealan nenarušen prirodni ekosustav s kojim se ne bi trebalo, zapravo moralo gospodariti Upozoravam na referat akademika Dušana K l e p c a od , pred ravno 21 godinu, koji se nedvojbeno određuje za primjereni gospodarski pristup nasuprot pasivnoj zaštiti Riječ je o stručnim gospodarskim intervencijama na uspostavi ili održavanju optimalnog stanja temeljnih prirodnih fenomena u zaštićenom ekosustavu Dakle, isključimo pomisao da proglašenjem NP možemo izbjeći brojne i nužne gospodarske radove i njima prateće ozbiljne troškove u Kopačkom ritu 6 U borbi za stvarnu zaštitu okoliša i prirode, pa onda i u ovoj aktualnoj aktivnosti za proglašenje Kopačkog rita nacionalnim parkom, učinimo odmak od romantične idile, jer te aktivnosti nisu samo stvar osjećaja, već ponajprije znanja, dugoročnog stručnog rada, mnogih znanstvenih istraživanja i neizbježno; ozbiljnih materijalnih ulaganja Sve ove rasprave i sukobi izostali bi kada bi na razini države postojala stručno kompetentna institucija koja bi s punom odgovornošću arbitrirala Tužna je istina kako umjesto znanosti i struke, o ovoj problematici već dugo odlučuje dnevna politika 7 Kada je riječ o lovnoj struci i gospodarskoj djelatnosti lovstva, onda se svaka ozbiljna stručna rasprava mora izdignuti i povući čvrstu razdjelnicu između; a) lovca, koji s minimalnim znanjem o prirodi, željan nagonskih užitaka uzima u svoje ruke budućnost prirodne ravnoteže, pretvarajući je u sudbinu, a istovremeno popunjava zidove uspješnim trofejima nadigravajući se u kolekcionarstvu sa sebi sličnima, trajno svjedočeći samo svoju jadnu istinu b) i lovca-stručnjaka, koji stalno učeći, svim svojim aktivnostima u prirodi, uz suradnju znanosti, programirano utječe na njeno očuvanje, održanje ili uspostavu ravnoteže Radi informacije, Hrvatske šume doo, gospodare samo sa 6,9 % lovnih površina u Hrvatskoj, dok na zajednička lovišta otpada 65,5 % i na koncesije i zakup 27,6 % 8 Na kraju, rekao bih po ne znam koji puta da nam u Europi postoje živa svjedočanstva o uspješnom funkcioniranju zaštićenih objekata prirode, posebno tamo gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, pod upravom državnog šumarstva (Austrija, Bavarska, Italija), pa bi možda ta iskustva i nama dobro mogla poslužiti Ovakva reakcija na grube i netočne ocjene iz pisanog prijedloga i obrazloženja za donošenje Zakona o proglašenju PP Kopački rit, nacionalnim parkom, izazvala je još burnije i grublje intonirane reakcije Predsjednika Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, gospodina Slavka Linića No, daljnja rasprava u tišem tonu, iz redova struke (Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, Državni zavod za zaštitu prirode, HAZU i drugi) potvrdila je nezrelost prijedloga, pa je glasovanjem konačno i sam prijedlog od Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša odbijen Prenoseći događanje na Odboru, Večernji list je 16 ožujka na dvije stranice u naslovu naglasio LOV NAKOPAČKI RIT Iskoristio bih na kraju svega ovoga mali prostor kako bi ustvrdio da Kopački rit nije i ne smije biti lovina nikakvih, privatnih interesa, interesa političkih stranaka niti lobija, već vrlo ozbiljan, stručno odgovoran, nacinalni interes svih nas zajedno Tomislav Starčević AKTUALNA PROBLEMATIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Ovaj je prilog skraćeno i neznatno izmijenjeno izlaganje održano 13 travnja 2005 godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori na seminaru o šumarstvu i drvnoj industriji Izostavljen je općeniti dio o veličini, značenju i organiziranosti šumarskoga sektora u Republici Hrvatskoj Trenutačni je središnji problem šumarstva Republike Hrvatske restrukturiranje trgovačkoga društva Hrvatske šume, izrada novoga Zakona o šumama u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, reforma visokoga školstva po Bolonjskoj deklaraciji na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i posebno na prilagodbu cijeloga šumarskoga sektora zakonodavstvu Europske unije Kako je reforma školstva tema idućih Dana šumarstva Hrvatske, u ovom ću kratkom kritičkom osvrtu obraditi problematiku vezanu uz djelatnost Hrvatskih šuma doo i šumarskoga sektora, posebno Uprave za šumarstvo u resornom ministarstvu Osvrt se odnosi na razdoblje od protekle četiri godine, a temelji se na aktima iz zakonodavstva, na poslovanju društva Hrvatske šume, Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji Sabora RH, na raspravama u Hrvat- 187

58 skom šumarskom društvu, poglavito referatima državnoga tajnika i direktora Hrvatskih šuma na godišnjoj skupštini u lipnju 2004, na nalazima irske konzultantske tvrtke COILLTE, te na vlastitim stajalištima kao člana u Nadzornom odboru Hrvatskih šuma Osim toga veći je dio ocjena iznesen u političkom programu HDZ-a u predizbornoj kampanji 2003 godine u kojoj sam i sam sudjelovao Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Razdoblje nakon 2000 godine u Upravi za šumarstvo i lovstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva obilježavaju aktivnosti oko transformacije javnoga poduzeća Hrvatske šume u trgovačko društvo i donošenje Nacionalne šumarske politike i strategije uz nastojanja da se kadrovski ojača šumarski sektor Najznačajniji je rezultat svakako donošenje strategije, ali su iz toga razdoblja poznate aktivnosti na ozakonjenju i provedbi služnosti na šumi i šumskom zemljištu unatoč protivljenju šumarske struke najčešće iznošenima na godišnjim skupštinama Hrvatskoga šumarskoga društva Iz toga će razdoblja ostati u sjećanju potpuna pasivizacija i poltronski odnos Ministarstva prema politici u javnomu poduzeću, poslije trgovačkomu društvu Podržavalo se donošenje odluka koje su, primjerice, bile u funkciji pozitivnoga prikazivanja godišnje bilance za 2001 godinu poznatim manevrom oko smanjenja amortizacije, prodajom preko 30 milijuna kuna dionica Zagrebačke banke za 2002 godinu, a 2003 je završila sa 16 milijuna kuna negativno, što je bila i logična posljedica Začuđuje činjenica da se u tom razdoblju na čelu šumarskoga i lovnoga sektora našao pomoćnik ministra doktor znanosti drvne tehnologije (drvna industrija je tada bila u Ministarstvu gospodarstva) unatoč 1200 šumarskih stručnjaka visoke školske spreme i preko 100 stručnjaka sa znanstvenim titulama iz šumarstva 188 Promjenom vlasti mijenja se i ustroj Ministarstva, osnivaju se tri uprave i prima veći broj djelatnika, donosi se veći broj zakonskih i podzakonskih propisa, ali se s njima ne postiže napredak u struci Prijedlozi nacrta zakona, pravilnika i drugih propisa rađeni su prema raspravama u Hrvatskom šumarskom društvu površno, na brzinu, bez temeljite prethodne pripreme i rasprave te su stoga doživljavali ozbiljne kritike U rujnu 2004 godine Ministarstvo je predložilo Nacrt prijedloga Zakona o šumama kakav nismo imali u povijesti (u jednom trenutku istodobno od istoga naslova kolale su tri verzije) Potpuno je centralizirao sustav, a trgovačko je društvo tretirao kao državni servis Na sreću od njega se, najviše zahvaljujući direktoru i radnoj skupini Hrvatskih šuma, odustalo Potom slijedi Zakon o klasificiranju neobrađenoga drva i u studenome važan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, potom dvije izmjene lakših zakona s veoma malim promjenama Doneseni su po hitnom postupku, a pravu blamažu u Saboru je doživio pokušaj donošenja Zakon o lovu, također po hitnom postupku krajem 2004 godine, nakon čega je vraćen na ponovnu izradu Nakon nekoliko verzija, početkom ožujka 2005 Zakon o šumama je dostupan, te se mogu dati primjedbe, no pojedinačno, bez rasprave i stava relevantnih institucija I kad se činilo da će u prihvatljivom obliku biti upućen Vladi, prije nekoliko tjedana opet se mijenja i njegovo se donošenje prolongira Nadalje, šumarski sektor u Ministarstvu, ali i uprava Hrvatskih šuma ne pronalaze odgovor na sve veće pritiske na šumu i šumsko zemljište Ono se uz velike afere prodaje ili ustupa drugima bez pravoga odgovora što od toga ima šumarstvo u Hrvatskoj i je li nam to cilj Zabrinjava činjenica da je očito protuzakonito podizanje nasada (maslinici i vinogradi) i kamenoloma ozakonjeno u studenome 2004 godine Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o šumama, nakon čega i Državno odvjetništvo utvrđuje da na državnom zemljištu, ako se mijenja namjena, ne može biti utvrđeno pravo služnosti Poslije Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva mijenja jedan članak u Metodologiji o obračunu naknade za oduzeta i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu u gospodarskim zonama po 1 kn/ha, što sve uzrokuje velike pritiske na šume i šumska zemljišta u Istri i Dalmaciji Sve se to događa unatoč činjenici da je vlasništvo između Hrvatskih šuma i Vlade RH u mnogim slučajevima nerazjašnjeno i da primjerice samo u Dalmaciji ima ha napuštenih poljoprivrednih površina U tom je segmentu izostala zajednička politika Ministarstva i Hrvatskih šuma u kojoj bi primarnu korist imalo šumarstvo, a time i država kao vlasnik U sadašnjem trenutku od tih radnji mnogo je veća šteta, jer je rad uprave Hrvatskih šuma opterećen upravo tim događanjima s vrlo lošim odrazom i proizvoljnim interpretacijama u medijima i javnosti Sve to vrijeme Hrvatsko šumarsko društvo više se puta dopisima i amandmanima obraćalo Ministarstvu i nadležnomu saborskomu odboru o neprihvatljivosti takvih postupaka, no bez uspjeha Zaključno, za proteklo razdoblje može se za šumarski sektor u Ministarstvu konstatirati ignorantski odnos prema stručnim institucijama i inicijativama, što je rezultiralo nezadovoljstvom s njegovim radom Dojam je da se nastojao

59 donijeti relativno velik broj zakonskih i drugih akata nepotrebno po hitnom postupku kako bi se pokazao velik rad i ažurnost No, po ocjeni šumarskih stručnjaka zakoni i ostali akti loše su pripremani, izbjegavale su se javne rasprave, lutalo se u pripremi i donošenju našega temeljnoga zakona Zakona o šumama, a u Ministarstvu se uvelike osjeća nedostatak koordinacije na relaciji državni tajnik pomoćnici ministra, te se sadašnje stanje mora ispraviti Sve to, unatoč izjavama državnoga tajnika na godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva u lipnju 2004 o potrebi jedinstva struke, stvaranju lobija i slično Ministarstvo mora posebice pokrenuti inicijativu za uređenje odnosa sa Zavodom za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture jer ovakva zaštita i ignoriranje rada šumarskih stručnjaka izaziva višestruku štetu Treba istaknuti ulogu Ministarstva u donošenju odluke Vlade RH o prestanku dirigiranih cijena u prodaji drvne industrije, čime su stvoreni uvjeti za redefiniranje odnosa šumarstva i drvne industrije Stvorene su i osnovne pretpostavke za realne tržišne odnose koji će osigurati stabilnost obaju sektora Hrvatske šume doo Državnim šumama ( ha) gospodare Hrvatske šume doo s ukupnim godišnjim prihodom od 1,9 mil kn i 9500 zaposlenih, za čije plaće treba oko 900 milijuna kuna godišnje Općenito, karakterizira ih izrazit centralistički sustav i donošenje svih odluka u direkciji u Zagrebu, loše riješeno pitanje vlasništva u trgovačkom društvu takva profila, troškovi poslovanja koji su veći za % nego u sličnim trgovačkim društvima u drugim, u šumarskom smislu dobro razvijenim zemljama, ili u sličnim tvrtkama u Hrvatskoj Na te je činjenice upozorio direktor Hrvatskih šuma na godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva u lipnju 2004 godine, a irska konzultantska kuća COILL- TE, koju je angažirala Vlada RH 2003 godine, ističe još i ovo: previsok stupanj zakonodavne propisanosti koja ograničava Hrvatske šume da djelotvorno posluju u komercijalnom smislu; nefleksibilan sustav šumarskoga planiranja iz razloga tvrdoga propisivanja onemogućuje zahtjeve današnjega tržišta i financijske realnosti; nesposobnost da se djelotvorno planira ili gospodari zbog nedostatka poslovnih i geografskih informacijskih sustava; nedovoljno i slabo fokusiranje na poslovni menadžment ili poslovno planiranje sa slabim obraćanjem pozornosti na kontrolu troškova i vrijednosti za novac; donošenje odluka odvija se na neodgovarajućim razinama u poduzeću, što rezultira lošim odlukama i udvostručavanjem posla; visoka razina udvostručavanja poslova (uprave šuma direkcija); složen i zbunjujući računovodstveni sustav kojemu nedostaje transparentnost (manipulacije računovodstvenim politikama promjene tijekom godine u funkciji iskazivanja pozitivnoga poslovnoga rezultata na primjeru smanjenja amortizacije); visoka razina transfera državnoga novca u Hrvatske šume i iz njih, kao što su vodoslivna naknada, šumski doprinosi, OKFŠ i slično, što rezultira povećanim administrativnim troškovima; Hrvatske šume ustvari rade kao vladina šumarska agencija, a ne kao neovisno poduzeće; kultura rukovođenja s ekstenzivnim internim aktima i pravilima rezultira nedostatkom osobne odgovornosti unutar poduzeća; Nadzorni odbor je bez poslovnih i financijskih stručnjaka; ljudski se resursi ne razvijaju, a prisutan je sustav postavljanja, a ne napredovanja prema sposobnosti; u manadžmentu nema lidera koji bi umijećem, kompetentnošću i ugledom povukli proces pozitivnih promjena Te činjenice, poglavito naglašeno centralizirano upravljanje, utječu na pasivizaciju velikoga broja kreativno sposobnih ljudi i izostanak motivacije za djelotvornost i uštede Nema sumnje da većina tih zaključaka stoji i danas Transformacija poduzeća u trgovačko društvo provedena je papirnato, bez stvarnih pozitivnih posljedica i promjena Logično je da se zadrži način gospodarenja šumama, ali ne i organizacijska struktura, te je umjesto da postane jeftinije poduzeće, najednom postalo skuplje, rad sve teži, pa je 2003 godina nakon niza pozitivnih godina završila sa 16 mil kn gubitka Nakon dolaska nove uprave situacija se u tom području popravila, zaustavljeno je nepotrebno trošenje, smanjene su obveze po kreditnim zaduženjima i dobavljačima Rezultat je sigurno pozitivan, postignut je uz smanjenje općih rashoda povećanim etatom, povećanjem internoga cjenika šumskouzgojnih radova, povećanjem sredstava OKFŠ-a 189

60 i izostankom investicija Odgovorno tvrdim da bez ozbiljne reforme ovo stanje nije dugoročno održivo Interni cjenik šumskouzgojnih radova i metodologija obračuna oduvijek su bili kategorija za mogućnost manipulacije godišnjom bilancom, pa i opstanka uprave, te bi to ubuduće trebalo drugačije tretirati U tom se slučaju ne bi moglo dogoditi da u bilanci za 2004 godinu Uprava šuma Split bude na četvrtom mjestu po iskazanoj dobiti ( kn) ili treća po učinkovitosti u odnosu na plan s indeksom 334, a svi smo savršeno svjesni čega je to posljedica Zabrinjava da je primjerice desetogodišnji etat hrasta ostvaren u osam godina, što će sigurno imati posljedice na gospodarenje U posljednje vrijeme svjedoci smo velike popularizacije prijedloga tzv Klepčeva kodeksa gospodarenja šumama (Šumarski list, 7 8/2004), ispuštajući iz vida činjenicu da je on upućen ponajprije n a m a, šumarima, i da nas upozorava kako se mora gospodariti šumom da se ne naruši njezina stabilnost Jesmo li se zapitali što je to ponukalo našega najistaknutijega šumarskoga stručnjaka da osjeti potrebu podsjetiti ili podučiti nas što je to potrajno gospodarenje, što je normala, kako se određuje etat, odnos prirasta i etata i slično i slično odgovori bez kojih se nije mogao položiti ispit iz većine stručnih predmeta na diplomskom studiju Sjeća li se netko kada je održana javna rasprava, polemika ili kolegij najodgovornijih stručnjaka Hrvatskih šuma o toj problematici Nedavno je izrađena druga osnova područja nesumnjivo naš najvažniji izvršni dokument u gospodarenju šumama bez upoznavanja šire javnosti, bez stručnoga sukoba mišljenja, bez znanja većine stručnjaka o tome, bez ičijega barem upita zašto je bila izvanredna, a ne redovita revizija i kako smo obavili propisane radove i mjere iz prve? Restrukturiranje društva ne može se provesti bez donošenja novoga Zakona o šumama Ako iz njega izostanu ili se promijene neke odredbe, primjerice OKFŠ, za restrukturiranje moraju biti pripremljeni različiti modeli No najteže je što se tu ne zna strategija i kriteriji po kojima će ići restrukturiranje, a to su primjerice temeljni kapital društva, njegov konačni oblik i struktura, veličina i broj vezanih društava i drugo To je primarni zadatak za resorno ministarstvo i trgovačko društvo Hrvatske šume i mora se ostvariti u potpunoj suradnji koja je do sada izostala Najbolje se to vidjelo u rujnu kada su dvije skupine jedna iz Ministarstva, a druga iz Hrvatskih šuma, donijele dva sasvim suprotna prijedloga Nacrta Zakona o šumama Zaključno, bitna reorganizacija najvažnijega čimbenika u šumarskom sektoru Hrvatske Hrvatskih šuma doo mora osigurati decentralizaciju cijeloga sustava i preko nje utjecaj i korist od šuma za lokalnu zajednicu, riješiti pitanje vlasništva na relaciji država trgovačko društvo, osigurati profitabilno poslovanje samostalnih društava i pozitivno utjecati na čimbenike o kojima ovisi djelotvornost poslovanja To je ujedno bio i zaključak programa stranke koja je trenutno na vlasti u predizbornoj kampanji 2003 godine Tada je također prihvaćeno da se to sve mora ostvariti uz pravilno gospodarenje i unapređenje stanja naših šuma, a cijeli proces trebaju voditi odgovorni i kompetentni stručnjaci, čiji bi izbor bio lišen tradicionalizma političkih, rodbinskih, zemljačkih i inih sposobnosti Jasno je da po jedno ključno mjesto u Ministarstvu i Hrvatskim šumama postavlja stranka koja osvoji vlast, no ta bi stranka trebala postaviti svoje najsposobnije, a ne najpodobnije stručnjake Pogledamo li tako, svaka značajnija stranka u Hrvatskoj ima sposobne šumare, no pitanje je hoće li oni dobiti priliku Neka nam u tome budu primjer dvije države s kojima smo u šumarskom smislu u veoma dobrim odnosima, Finska i Austrija Finska je u gotovo 150 godina od osnivanja poduzeća za gospodarenja državnim šumama (1856) promijenila trinaest direktora, a u Austriji je pomoćnik ministra zadužen za šumarstvo bio na funkciji preko 20 godina unatoč promjenama ministara i vlasti U Hrvatskoj je u posljednjih 15 godina promijenjeno sedam pomoćnika ministra i jedan državni tajnik koji su vodili šumarske resore u nadležnom ministarstvu Na kraju ističem da ovaj moj kratki kritički osvrt nije uopće uperen protiv bilo koga, jer sam u dijelu navedenih činjenica prepoznao i svoju pasivnost Uvjeren sam više nego ikada da ovakvim stanjem ne možemo dugo izdržati, da je situacija iz godine u godinu teža Danas se ne hoda dva koraka naprijed pa dva natrag, danas se mora trčati da bi se ostalo u mjestu Samo takve će nas Europa pozvati i neće trebati ni moliti ni militi Utopija je sve to očekivati od cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva, no šumarstvo je imalo, i još uvijek ima šansu da se kvalitetnim promjenama približi potrebama i zahtjevima kakvi se traže pri ulasku u buduće integracije Prof dr sc Joso Vukelić 190

61 AKTUALNO UŠARA (Bubo bubo) PTICA 2005 GODINE Počevši od 1971 godine od kada Njemačko društvo za zaštitu prirode (NABU) bira pticu godine, sve do prošle godine sove (Strigidae) su bile zastupljene dva puta: 1972 pticom godine proglašen je sivi ćuk šathene noctua), a 1977 kukuvija (Tyto alba) S izborom ušare šbubo bubo) za pticu 2005 godine ova se velika skupina po mnogo čemu osebujnih vrsta ptica u posljednjih 35 godina našla po treći put na listi ptice godine Češće ih se čuje nego vidi Zbog svojih krupnih buljavih očiju i svojstvena pogleda, avetinjskog krika i noćnog načina života, sove se od davnine smatraju zlokobnim pticama (G i 1 i a r d 1968) No, one su i simboli mudrosti Sjetimo se samo statua ovih ptica na krovu stare secesijske zgrade bivše Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu U svijetu živi preko 130 vrsta sova, od kojih su neke male poput vrapca, dok druge dosežu veličinu tetrijeba gluhana Isključivo se hrane animalnom hranom; krupnije vrste love sisavce i ptice do veličine srne i vrane, a manje vrste pretežito sitne glodavce (voluharice na prvom mjestu), ptice i krupnije kornjaše koje najlakše love Kako su u pravilu noćni lovci češće ih se čuje nego vidi (R o s e n b l a t t 2004) Posjeduju niz prilagodbi od značenja za takav način lova, loveći i po sluhu Na prvom mjestu to je odličan vid, izvrstan sluh (u stanju su čuti i najslabije zvukove kretnji voluharice pritajene ispod pola metra dubokog snježnog pokrivača!) i meko gusto perje, zahvaljujući kojemu im je let gotovo nečujan Iako su im oči u očnim dupljama nepokretne, zahvaljujući sposobnosti pomicanja glave i vrata u kutu većem od 270 stupnjeva praktički vide na sve strane Pri hranjenju sove gutaju čitav plijen zajedno s dlakama i perjem, koje naknadno kao neprobavljive dijelom izbacuju u obliku gvala Živeći pretežito u šumi i hraneći se štetnim sitnim glodavcima i kukcima sve naše sove od osobitog su značenja pri biološkom suzbijanju šumskih štetnika Dokazano je tako da zimi odrasla sova konzumira glodavaca do jedne trećine svoje mase Ušara vrhunski noćni lovac Ušara je naša najveća sova Od ostalih vrsta lučimo je po krupnoći građe, dugim uškama i facijalnom disku Slika 1 Ušara (Bubo bubo) naša je najveća sova Odlikuje se krupnoćom građe, smeđom bojom perja, istaknutim uškama i velikim narančastim očima Izvor: Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973 Slika 2 Ušara u letu; karakteriziraju je duga obla krila, kratak rep i operjanost nogu sve do prstiju Izvor: Buch der Vogelwelt, Stuttgart

62 s velikim narančastim očima Poput svih ostalih vrsta mase je u odnosu na veličinu relativno male, pa ih, ne bez razloga, zovu grabežljivcem koji se uglavnom sastoji od perja Osnovna joj je boja perja smeđa s crnim pjegama i šarama Glasa se svojim poznatim i dubokim huu i u-huu, dok u vrijeme potrage za partnerom i snubljenja znade proizvoditi krikove od kojih se mnogima koji ih ne poznaju ledi krv u žilama Ušaru smatraju vrhunskim noćnim nebeskim lovcem Iako ne prašta zečevima, vjevericama pa ni netom olanjenoj lanadi (koju redovno ščepa na spavanju podalje od majke srne), pretežito se hrani šumskim miševima, voluharicama, puhovima Za pušjih godina u Gorskom kotaru glavninu obroka podmiruje sivim ili velikim puhom, te se redovno (pre)namnoži srodnik joj šumska sova (Strix aluco), uobičajena gnjezdarica Gorske Hrvatske, potvrđujući tako činjenicu da je ciklus plođenja usko povezan sa želucem i brižna majka Poput većine ostalih vrsta sova ušara ne gradi vlastito gnijezdo, već koristi napuštena gnijezda drugih većih vrsta ptica ili pak odabire pogodne duplje u starim stablima, pukotine u stijenju i sl Gnijezdi se vrlo rano, još dok snijeg leži na tlu U pologu su obično 2 7, najčešće 3, bijela i gotovo okruglasta jaja Kako ih nosi u određenim razmacima, ptiči u gnijezdu pokazuju znatnu dobnu razliku Ako nema dovoljno hrane stariji ptič redovno uzima veći dio ponuđene hrane izgladnjujući tako ostale, mlađe Ženke su brižne majke, što posebno dolazi do izražaja kada je plijena malo i kada nastojeći zadovoljiti potrebe mladunčadi, sebe izgladnjuje gubeći i do 1/3 svoje mase u mjesec dana Ptiči ne ostaju dugo vezani za gnijezdo Kako se u okolini gnijezda gomilaju otpaci i širi smrad, grabežljivci ga mogu lako otkriti i zaprijetiti mladima Zbog toga gnijezdo napuštaju prije nego što mogu letjeti, a roditelji ih hrane pojedinačno na tlu Za krače letove sposobni su tek kroz dva mjeseca, a osamostaljuju se tijekom ljeta Prema provedenim istraživanjima 2/3 mladih dočeka vrijeme kada su sposobni za krači let, dok ostali ugibaju bilo zbog pothranjenosti bilo kao plijen predatora Kako zaštititi ušaru? Sve naše sove, pa tako i sova ušara, zaštićena je važećim Zakonom o zaštiti prirode Na međunarodnom planu zaštićena je Bernskom konvencijom (dodatak II) Zasigurno najbolji način zaštite je da se zaštite njihova staništa Toj svrsi najbolje će poslužiti nacionalni parkovi i drugi zaštićeni dijelovi prirode (strogi prirodni rezervati, park šume) u kojima im se osigurava sve ono što im je potrebno za preživljavanje: hrana, zaklon, mogućnost gniježđenja i podizanje mladih Rezultati najnovijih istraživanja ptica grabljivica, koja u našim nacionalnim parkovima provodi Zavod za ornitologiju HAZU, daju naslutiti da kad su u pitanju sove stanje nije tako zabrinjavajuće U NP Plitvička jezera (29000 ha) gnijezdi čak 9 od ukupno 10 vrsta sova koje gnijezde u Hrvatskoj, a i brojnost im je značajna (Tu t i š 2005) To se nažalost ne odnosi na sovu ušaru koja je u unutrašnjosti pred izumiranjem (R a d o v i ć i sur 2004) No, kako je još uvijek česta u priobalju u Crvenu knjigu ptica Hrvatske ušara je uvrštena kao niskorizična (NT) zajedno sa kukuvijom (Tyto alba), ćukom (Otus scops), jastrebačom (Stryx uralensis) i sivim ćukom (Athene noctua) Svoj prilog zaštiti ove naše najveće sove dali su i lovci koji je više ne koriste kao mamac u nekad obljubljenom lovu na vrane i ostale danje grabljivice u lovu sovom ušarom Alojzije Frković Slika 3 Neke od poznatih vrsta sova u Hrvatskoj: 1 ušara, 2 kukuvija, 3 mala ušara, 4 mali ćuk, 5 šumska sova, 6 sivi ćuk, 7 planinski ćuk Izvor: Nüsslein

63 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI PRILOG PORUKAMA PRVOG SUSRETA UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Delnice, 9 10 ožujka 2005 Na našu žalost, bilance izvršenja propisa Programa bile su katastrofalne, pa je istoga časa bila jasno vidlji- va nužnost izmjena zakonskih i podzakonskih akata koji bi sustavno stimulirali pozitivne procese, odnosno sankcionirali daljnje propadanje privatnog šumskog posjeda Nakon desetgodišnjeg gospodarenja, evi- dentirano ostvarenje propisanih sječa, mjereno po doz- naci, bilježi tek 31,8 % od propisa, što je svakako is- krivljena slika istine Sjeklo se i prometovalo drvetom u značajno većim količinama od ovako iskazanih, jer je inspekciji fizički bilo nemoguće kontrolirati sječu, ali i prometovanje drvetom Tragičnu, no na žalost istinitu sliku iskazuje skoro totalno neizvršenje propisanih uz- gojnih radova, gdje svakako nema bojazni da je uči- njeno nešto izvan kontrole Nedvojbeno, vrlo dobar pokret MPŠVG-a s ciljem organiziranog angažmana na sanaciji privatnog šumskog posjeda u Hrvatskoj održan je 9 10 ožujka u Delnicama Ovo svakako nije prvi pokušaj da se problematika privatnih šuma zahvati, no već izvršeno ustrojavanje Odjela za privatne šume u MPŠVG-a, najavljuje ozbiljne namjere Osobno, u problematiku gospodarenja privatnim šumskim posjedom aktivno sam uključen od prvih, pokusnih Programa za gospodarenje privatnim šumama na području ondašnje Općine Vrbovec (1975), pa sve do današnjih dana Nakon što je Zakonom o šumama iz 1983 (NN 54/83) stvorena obveza izrade programa za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu, Šumarija Vrbovec je tada vlastitim snagama izradila Program s važnošću Bio je to mukotrpan posao, jer smo radili po načelu iz malog u veliko, želeći svakoj čestici propisati stvarni te nužni opseg šumskogospodarskih zahvata Griješili smo u pretpostavci, pa su nas u to rezultati provedbe toga Programa ozbiljno i uvjerili Radi informacije i predodžbe o veličini pothvata, riječ je o; površini šuma od 7047 ha broju čestica prosječnoj veličini čestice 0,30 ha broju posjednika prosječnom posjedu veličine 0,65 ha ukupno procijenjenoj drvnoj zalihi m 3 prosječnoj drvnoj zalihi po 1 ha od 77 m 3 Ako ovaj mali uzorak istine o stanju u privatnim šu mama sjeverozapadne Hrvatske ima barem kakvo-tak- vo značenje prosječnog uzorka, onda je svakako istina zabrinjavajuća, a iz tog iskustva valja izvući neke prijedloge Bitno je bolje stanje privatnog šumskog posjeda u Gorskom kotaru, no o tome je već dosta puta sve obrazloženo i jasno O toj problematici pisao sam u ŠL 9 10/1984, ŠL 6 8/1992 i ŠL 5 6/1996 Upozorio bih na vrijednost, sada već skoro zaboravljene aktivnosti HAZU-a od 15 lipnja 1994 godine, čiji je pisani trag Zbornik radova savjetovanja na temu; PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCUA HELSINSKE KONFERENCUE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA Zbog operativnosti i upotrebljivosti ovog pisanog materijala, pokušat ću ukratko sažeti svoje misli i prijedloge u nekoliko točaka, uvjeren da će njihovi ciljevi i nužne aktivnosti biti prepoznatljivi PREDLAŽEM: 1 Potrebno je novim prijedlogom ZOŠ-a dopuniti predloženu definiciju šumskogospodarskog područja, pa unutar sada jednog šumskogospodarskog područja za sve šume u Hrvatskoj, iz obrazloživih gospodarskih razloga ustrojiti barem tri osnovna šumskogospodarska područja (jednodobne kontinentalne šume, preborne šume i posebno šume mediterana i submediterana), a onda za svako od njih osigurati jedinstveni uređivački i gospodarski pristup 2 Trajno osiguranje sredstava JBR-e za privatne šume, nužno je vezati kao poreznu obvezu na površinu šume, a ne na vrijednost doznačene drvne mase za sječu, što je značajno financijski opterećivalo dobre i disciplinirane gospodare, dok je bitno veći broj pri- 193

64 vatnih vlasnika svjesno i bez posljedica izbjegavao bilo kakvo plaćanje Dakako da se sustav tog financijskog opterećenja mora značajno razlikovati u skladu s razlikama u osnovnoj gospodarskoj vrijednosti šume (jednodobne preborne krš) Takva financijska obveza rezultirat će ubrzanim procesom okrupnjavanja privatnog ili pak državnog šumskog posjeda 3 Radi formalno pravne čistoće takvog propisa potrebno je pravno raščlaniti osnovanost ili upitnost moguće i vrlo precizno propisane solidarnosti tako izdvojenih financijskih sredstava za privatni šumski posjed 4 Logičan i racionalan je prijedlog po kojemu će se izradu i kontrolu provedbe Programa za gospodarenje privatnim šumama povjeriti savjetodavnoj šumarskoj službi organiziranoj na razinama teritorijalnih jedinica, (općina, gradova i županija) Dakako da je nužno i dugoročno značajno, sustavno prići i edukaciji privatnih vlasnika šuma 5 S obzirom na veliku raznolikost privatnog šumskog posjeda, ekoloških, gospodarskih i šumskouzgojnih okolnosti, potrebno je izmijenjenim ZOŠ-om i Pravilnikom o uređivanju šuma, osigurati značajno tolerantnije i ekstenzivnije gospodarske pristupe, uvažavajući krupne regionalne razlike u tradiciji lokalnog odnosa šuma-čovjek To podrazumijeva bitno skraćene (jeftinije), globalne programe, a u izvođenju i provedbi programa, stvarnu terensku zadaću svesti na licencirane šumarske stručnjake savjetodavnih službi iz razine teritorijalnih jedinica 6 Generalno i sustavno treba težiti okrupnjavanju privatnog šumskog posjeda uz opsežan i dugotrajan posao njegovog gruntovnog sređenja Cilj okrupnjavanja privatnog šumskog posjeda nije jednostavno provediv Osim ograničenja minimalne veličine šume u nasljeđivanju, potreban je čitav sustav stimulativnih mjera, ali i mjera koje ozbiljno sankcioniraju nebrigu o šumi U tom procesu, vrlo je značajna uloga stabilnog političkog odnosa prema propisima programa To podrazumijeva i reviziju Uredbe o izmjenama i dopunama ZOŠ-a (NN 14/93) o obveznom preuzimanju svih šumskih čestica bivše ONI od strane Hrvatskih šuma Zalažem se za selektivni pristup u kojem će HŠ preuzeti sve značajnije površine vezane uz državne šume gdje se otkupom šuma mogu zaokružiti veći kompleksi državnog šumskog posjeda, dok bi velik broj sitnih čestica unutar većih kompleksa privatnih šuma trebali, iz vrlo jasnih razloga, prema određenim, a stimulativnim uvjetima, preuzimati privatni vlasnici Sada, tim sitnim, terenski neidentificiranim, a raspršenim česticama i dalje gospodare njihovi bivši vlasnici, dok se HŠ doo, gospodarski potvrđuju samo kroz plaćanje slivne vodne naknade 7 Kod prometovanja privatnim šumskim posjedom predlažem da se kroz duže razdoblje (na pr 25 godina) onemogući izmjena kulture ili promjena namjene u građevinsko zemljište To posebno treba ograničiti u području priobalja 8 Sustavom stimulativnih mjera (porezne olakšice i dr) podsticati dobro gospodarenje šumama, kao i sankcioniranje lošeg gospodarskog odnosa prema šumi To dakako podrazumijeva stručni nadzor gospodarenja, ali i nelegalnog prometovanja drvetom 9 Vrlo dobre rezultate i potvrdu ovih zaključaka o nužnosti sveobuhvatnih aktivnosti na području privatnog šumskog posjeda, dala su istraživanja Izv prof dr Jure Č a v l o v i ć a na području Šumarije Vrbovec i Jastrebarsko, te docenta dr sc Milana Oršanića na području Grada Zagreba 10Udruživanje privatnih šumoposjednika, programirani razvoj prerade drveta i razvoj malog obrta uz korištenje sitnog tehničkog i prostornog drveta te zajednički nastup na tržištu, mogao bi uvelike izmijeniti odnos prema značaju, vrijednosti i korištenju privatnih šuma 11Ako se ovakav pristup sanaciji privatnog šumskog posjeda može prihvatiti, onda MPŠVG mora u skladu s ovim prijedlozima osigurati izmjenu zakonske i podzakonske regulative, kao i jedinstven sustav zaštite privatnih šuma od biljnih bolesti, šumskih štetnika i šumskih požara 12Program očuvanja i unaprjeđenja privatnih šuma mora prepoznati opasnosti globalizacijskih procesa u svijetu, pa onda i sustavom mjera osujetiti svaku moguću opasnost Najavljeni sustav mjera u sanaciji, očuvanju i unaprjeđenju privatnih šuma Hrvatske, svakako nije kratkoročan, a ni lagan put On u idejnoj pripremi zahtijeva osiguranje povjerenja vlasnika u dobru namjeru države i šumarske struke, zaštitu njegovih vlasničkih prava, ali svakako dosljedno poštivanje i izvršenje svih obveza prema šumi, koje najavljeni sustav mjera donosi Tomislav Starčević 194

65 49 SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 8 11 veljače 2005 Uvod Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) bili su organizatori 49 seminara biljne zaštite, koji je održan 8 11 veljače 2005, a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH Seminar je otvorio predsjednik HDBZ prof Bogdan Cvjetković - Monti Na Seminaru je bilo 650 sudionika, od toga oko 50 šumarskih stručnjaka sa Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i iz uprave i operative Hrvatskih šuma Nakon otvaranja Seminara skup su pozdravili organizatori i uzvanici Podjeljene su nagrade u vidu povelje i plakete zaslužnim članovima HDBZ za unaprjeđenje struke i aktivno sudjelovanje u radu društva Promovirani su i prigodno nagrađeni doktori i magistri znanosti, a zatim su bila dva izlaganja: R Masten: 95 godina Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Zavod je osnovan odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 14 srpnja 1944 po uzoru na slične institucije u Europi, a sljedbenik je institucije koja je osnovana 3 veljače 1909 Središnjica Zavoda smještena je u Svetošimunskoj 25, pokusna postaja u ulici Rim u Zagrebu a podružnice se nalaze u Solinu, Opuzenu i u Osijeku Ukupno ima 43 zaposlena Mnogi poznati i priznati znanstvenici, profesori i stručnjaci radili su tijekom 95 godina od kojih spominjemo: dr Milana P a n j a n a, prof Željka K o v a č e v i ć a, prof Josipa K i š - patića i akademika Milana Maceljskog Poslovi zaštite bilja obavljaju se u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Zakona o zaštiti bilja te propisa EU i drugih međunarodnih institucija M M a c e l j s k i : Upoznajte prethodnike i koristite njihove spoznaje Velik je broj stručnjaka od početka 20 stoljeća do danas koji su se bavili problematikom zaštite bilja i pisali o tome u časopisima te obajavljivali knjige Već su naprijed spomenuti doajeni zaštite bilja Panjan, Kovačević i Maceljski Kovačević je predavao šumarsku entomologiju agronomima i šumarima Ovdje ćemo spomenuti samo neke od najznačajnijih šumara a to su: Vajda, Androić, Spaić, Mikloš, Opalički, Harapin, Halambek, Galvaš i najmađa generacija: Hrašovec, Diminić, Margaletić, Liović, Novak, Abgbaba, Matošević, Pernek i Županić Iz šumarske operative isticali su se: Jureša, Crnković i Bradić Aktualne teme u zaštiti bilja bile su Genetske modifikacije u zaštiti bilja: Z O s t o j i ć : Genetski preinačene biljke, stanje u svijetu i Hrvatskoj Prva genetska transformacija, odnosno prvi uspješni unos fragmenta DNA (deoksiribonukleinska kiselina) u stanice biljke postignut je 1982, a prvi uzgoj u Aktualne teme u zaštiti bilja polju 10 godina kasnije Već 1996 uzgajane su genetske preinačene biljke na površini od 1,7 milijuna ha Prve trasformacije bile su isključivo usmjerene na uspješne borbu protiv štetočinja Postoji mogućnost zamjene kemijskim mjerama borbe protiv štetočinja, genetičkim postupcima Te nove metode imaju svoje prednosti i nedostatke Od tada do danas genetsko inženjerstvo tj genetski modificirani organizmi postali Slika 1 Radno predsjedništvo Slika 2 Sudionici seminara 195

66 su glavnom temom laika i znanstvenika Genetski preinačeni usjevi uzgajaju se na oko 70 milijuna ha Nameće se pitanje etičkog pristupa, brige za okoliš, sigurnost hrane i ishrane s novostvorenim plodinama i njihovim proizvodima Znanost i društvo nemaju jedinstveni stav Bez zakonske regulative sve navedeno ne može dobro funkcionirati ako se ne regulira: uzgoj genetski preinačenih organizama, tržište, organizacija nadzora, zaštita intelektiulanog i patentnog prava U Hrvatskoj su genetski modificirani organizmi (GMO) djelomično regulirani kroz Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) i Zakon o hrani (NN 117/03) U tjeku je dovršenje zakona o genetski modificiranim organizmima J Igrc Barčić, R C Edwards: Genetski preinačene BT kulture Genetsko inženjerstvo omogućilo je genetske transkoformacije biljaka, pa one postaju orporne na napad štetočinja Najčešće se koriste geni bakterije Bacilus thuringiensis (Bt), koji se unose u biljke koje proizvode deltaendotoksine, a koji štite biljku od napada kukaca Prva ugradnja Bt učinjena je na duhanu 1987 Već 1993 uspješno su preneseni geni 50 različitih kultura biljaka, od kojih su najznačajnije: duhan, rajčica, kukuruz, pamuk i soja Bt kukuruza u SAD-u ima 32 % od ukupne površine Prednost Bt biljaka je otpornost na napad kukaca i smanjenje primjene klasičnih insekticida (smanjenje otrovnosti) Slaba strana je da štetnici mogu razviti rezistetnost na GMO biljke, kao i kontaminacija onih biljaka koje nisu GMO i konačno opća zabrinutost i otpor na GMO biljke i njihove proizvode Zakonom iz 1988 u Hrvatskoj se zabranjuju istraživanja GMO, ali se ne zabranjuje njihov uvoz U EU je zabranjena sjetva ali je dozvoljeno istraživanje GMO S Kereša: Transgene biljeke otporne na kukce Komercijalno se proizvode već gore navedeni kultivari biljaka transformiranim genima Bt Kukci mogu postati rezistentni na Bt, toksine kao i na svaki drugi insekticid K Capak: Potencijalni zdravstveni rizici GMO-a Pri liječenju genskih uvjetovanih bolesti, u proizvodnji lijekova i primjena biotehnologije u medicini velika su dostignuća za dobrobit čovijeka Već se npr 20-ak godina proizvodi rekombinirani inzulin za dijabetičare i cjepivo protiv hepatitisa B Primjena ove metode u proizvodnji namirnica izaziva otpor javnosti i nekih stručnih krugova zbog potencijalne opasnosti za okoliš i zdravlje ljudi Kod utjecaja GMO na ljudsko zdravlje najviše zabrinjava alergenost, prijenos gena i stvaranje hibrida Prijenos gena iz GMO u staničje našeg tjela ili u bakterije u probavnom traktu moše nepovoljno djelovati na ljudsko zdravlje Zatim može doći do rezistentnosti na antibiotike Izmejnom genetskog materijala moglo bi doći do produkcije toksičnih tvari Postoji velika zabrinutost da GM žitarice doprinose porastu alergije i imunološke osjetljivosti kod ljudi Uza sve to opasnosti od GMO još nisu definirane i utvrđene Tema Okruglog stola bila je mogućnost uzgoja šljive bistrice unutar područja zaraženih šarkom Šumarska Na Šumarskoj sekciji znanstvenici i stručnjaci iz operative obrađuju problematiku fitopatolgije, entomologije, zaštite šuma i ekologije Glavna tema šumarske sekcije bila je aktualni problem sušenja obične jele Bilo je ukupno 19 izlaganja, u koje su uključeni i predavači iz Austrije, Slovenije i BiH kako slijedi: M Harapin: Sušenje jele u prošlosti i danas Jela je izložena svim nepovoljnim abiotskim i biotskim čimbenicima kao i ostale vrste drveća Najznačajniji nepovoljni abiotički čimbenik je ekstremna promjena klime u vidu dugotrajnih suša i nedostatka oborina Značajnu ulogu ima antropogeni utjecaj: kemijska klima, prometnice, prosjeke za elektrovode, plinovode, naftovode i autoputeve, čime se ugrožava integritet jelovih šuma Jela se je u Europi počela značajno sušiti oko 1850 u čitavom području rasprostranjenja Značajna sušenja bila su nakon 1900 u Vogezima, u južnoj Njemačkoj, u srednjoj i istočnoj Europi U nas je jače sušenje jele bilo 1954 na području Fužina, brzo se proširilo na cijeli Gorski kotar, Liku i Sloveniju Tada se smatralo da je sušenje posljedica jakog napada 196 sekcija jelinog moljca igličara Kasnije se utvrdilo da je razdoblje od bilo sušno s tendencijom pogoršanja do 1967 Suša je opet nastupila krajem 20-og stoljeća i njezine posljedice su danas sušenje jele velikih razmjera Smatramo da su sada terminalni čimbenici sušenja jele jaki napadi jelinih potkornjaka ne samo u nas, nego i u Sloveniji i BiH M Dasović, D Tomljanović, M Glavaš: Uzroci propadanja jelovih stabala i sadašnje stanje U posljednih nekoliko desetljeća nastupilo je značajno sušenje jelovih stabala, poglavito u Gorskom kotaru U početku se smatralo da je glavni uzrok napad jelina moljca igličara Kanije je utvrđeno da u tom procesu sudjeluje više abiotskih i biotskih čimbenika Danas je poznato da na jelu djeluju kisele kiše i drugi polutanti, globalna promjena klime, štetni kukci, patogene gljive i neadekvatni gospodarski zahvati Sušne i tople godine bile su u razdoblju od 1992 do 2003 Ekstremno suha i vruća bila je 2003 pa je posljedica bila katastrofalno sušenje jele U Upravi šuma podružnica (UŠP) Gospić u 8 šumarija doznačeno je m 3, u

67 UŠP Senj u dvije šumarije m 3 i u UŠP Ogulin u 5 šumarija m 3 Fiziološki oslabljena stabla napali su potkornjaci i gljiva mednjača M Uščupljić, M Dautbašić, T Treštić: Umiranje jele (Abies alba Mill) u šumama BiH Obična jela je najznačanija vrsta četinjača u BiH s oko ha ili 50 % svih visokih šuma Njeno zdravstveno stanje se pogoršava Ima više uzročnika sušenja abiotske i biotske prirode, a proces završava napadom štetnih kukaca Poseban značaj imaju imela (Vi s - cum album ssp abietis) i gljiva mednjača (Armillaria spp) te potkornjaci Potkornjaci su u prenamnoženju Način gospodarenja je jedan od uzroka sušenja jele B Hrašovec: Potkornjaci primarni ili sekundarni štetnici, važni ili sporedni čimbenici pri pojavama masovnog sušenja jele u Gorskom kotaru i Lici Potkornjaci su razvili složen sustav detekcije stabala koje napadaju i na kojima se razvijaju U stabilnim šumskim sustavima djeluju kao sanitarci jer nalaze fiziološki oslabljena stabla (ovdje su sekundarni štetnici) U uvjetima povećane ponude fiziološki oslabljenih stabala zbog suše, visoke temperature, obilje neokoranih stabala i grana, oni postaju primarni štetnici i ne biraju hranu po načelima fiziološke oslabljenosti, već napadaju i zdrava stabla kao što to čine defolijatori To znači kad bi eleminirali potkornjake iz šume zasigurno ne bi imali tako masovna sušenja Sekundarnost ne znači da su to štetnici drugoga reda Šumsko-higijenskim mjerama može se sprječiti i smanjiti masovna sušenje u jelovim šumama Kod obične smreke i običnog bora imamo na raspolaganju i biotehničke metode zaštite šuma, kao što su to npr feromoni Mogu se sprječiti i smanjiti masovna sušenja u jelovim šumama održavanjem šumske higijene M Pernek, B Liović, Ž Kauzlarić, M Pleše: Prva iskustva primejne feromona za jelovog potkornjaka (Pityokteines curvidens L) Testirani su feromoski pripravci u dva tipa klopki u svrhu lovljenja jelovih potkornjaka Ukupno je postavljeno dvadeset klopki: 10 Theyson i 10 IMP na tri lokaliteta Ispitan je feromonski dispezer Curviwit deklariran za jelina potkornjaka Ispitivala se učinkovitost i selektivnost na ciljanu vrstu, na predatore i parazitoide Ukupno je u IPM klopkama uhvaćeno 234, a u Thyson 117 jedinki različitih vrsta kornjaša, od kojih su neki predatori J J o š t : Gradacija potkornjaka na smreci i jeli godine Klimatske promjene jako utječu na zdravstveno stanje šuma Kukci osobito potkornjaci su indikatori postojećeg stanja Potkornjaci na smreci i jeli u slovenskim šumama u 2002 prešli su iz latentnog stanja u gradaciju Zbog napada potkornjaka u Sloveniji u razdoblju posječeno je prosječno m 3 sanitara Zbog smrekina potkornjaka u 2003 posječeno je m 3, a 2004 oko m 3 Ukupna sječa u tom razdoblju ( ) iznosila je m 3 P J u r j e v i ć, M G l a v a š : Mjere zaštite i sanacija ugroženih jelovih sastojina Destabilizacija jelovih prebornih šuma nastaje zbog: a) pojave čestih, uzastopnih i dugih sušnih razdoblja; b) pogoršanih gospodarskih zahvata kao što je produžena ophodnica, jačina i način sječe, neokoravanje trupaca i panjeva nebriga o šumskoj higijeni i c) nepovoljnih utjecaja kiselih kiša i drugih polutanata Kod masovnog sušenja u jelovim šumama nužno je poduzeti sljedeće: posjeći i izvesti sve sušce, okorati panjeve i grane, čuvati prebornu strukturu, ograničiti nadiranje bukve, unositi jelove sadnice u šumu, provoditi zaštitu od kukaca, gljiva i dr biotskih čimbenika i gospodarskm mjerama osigurati vitalnost jelovih sastojina J J o š t : Staro drvo i sanitarna sječa u slovenskim šumama od Sve drvenaste vrste koje postižu starost podliježu oštečenjima kao što je npr trulež smreke, mokra srž jele i crveno srce bukve Oštećenja utječu na vitalnost i otpornost drveća, na zdravstveno stanje i vrijednost drvnih asortimenata Šumi treba osigurati povoljne socijalne i ekonomske funkcije, potrajnost, biološki opstanak i stabilnost šumskog ekosustava Z Grecs: Ugroženost smrekovih sastojina na Pohorju zbog Heterobasidion annosum i njihova obnova Na Pohorju na površini od ha prevladavaju kulture smreke neke u trećoj generaciji One su biološki i mehanički nestabilne i lako ih ugožavaju abiotski i biotski čimbenici Na prvom mjestu je uzročnik crvene truleži (H annosum) Nužna je sanacija ugroženih šuma kako bi se osigurale mnogonamjenske funkcije i uspostava prirodnog biljnog sustava U šumu treba vratiti bukvu, gorski javor, gorski jasen i dr listače koje tu dolaze prirodno Započeti treba na mjestima gdje su zaštita crvene truleži M Jurc, K Hojka: Dijagnostički protokol karpofaga u sustavu osiguranja kvalitete laboratorija za šumsku fiziologiju i genetiku Šumarskog instituta Karpofagni (karpos = plod, sjeme) kukci smanjuju prinos sjemena U Sloveniji je zakonski propisana zdravstvena kvaliteta šumskog reprodukcijskog repromaterijala, posebno sjemenskog To je regulirano Zakonima i Pravilnicima Primjena propisanog dijagnostičkog protokola za karpofage jedan je od temelja kvali- 197

68 tetnog sjemenskog materijala Ovaj protokol služi kao podloga za međunarodnu akreditaciju Sjemenskog laboratorija koji je sastavni dio laboratorija za šumsku fiziologiju i genetiku Šumarskog instituta slovenije u Ljubljani D Avtzis: Suzbijanje borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff, Lepidoptera, Thaumetopoeidae) u Grčkoj Najčešći borovi u Grčkoj su Pinus halepensis, P brutia, P nigra, P silvestris koji zauzimaju ha ili 60,9 % od svih četinjača Borovi osim ekonomske imaju zaštitnu i turističku funkciju Najčešći štetnik na borovima je borov četnjak Defolijacije ima svake godine različitig intenziteta od mora do 1800 m nv Njegova pojava utječe na: zdravlje (alargijeske reakcije), estetski izgled krajolika i gubitak na prirastu Suzbija se svake godine Primjenjuju se pripravci na bazi baketerije Bacilus Thuringiensis i biotehnički inhibitor hitina (Dimilin) Za monitoring se koristi seksualni feromon za hvatanje mužjaka D J u r c : Uloga gljiva Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum u procesu sušenja grana crnog bora na području Krasa, Slovenija Iz višegodišnjih terenskih proučavanja i izolacije gljiva iz 525 odumrlih i 192 zdravih grana crnog bora može se zaključiti da je sušenju grana uzoročnik gljiva S Sapinea Gljiva C ferruginosum spada u grupu fakultativnih (neobaveznih) parazita koji napadaju fiziološki oslabljena stabla Gljiva C ferruginosum u tkivu bora stalno je prisutna kao endofit Ako se ostvare predviđanja o promjeni klime crni bor bi mogao biti eliminiran iz svog staništa u Sloveniji D D i m i n i ć : Utjecaj staništa na predispoziciju borova na napad gljive Sphaeropsis sapinea Od 1992 u Hrvatskoj se provodi istraživanje zdravstvenog stanja borova i uloga patogene gljive S sapinea Zbog napada tog patogena dolazi do sušenja dijelova krošanja i cijelih stabala dvaju borova P nigra i P leucodermis U Istri na flišnim tlima nije utvrđena kao uzročnik sušenja, dok na vapnenačko-dolomitnim izaziva sušenja različitog intenziteta M P e r n e k, D M a t o š e v i ć, B L i o v i ć : Gradacije gubara glavonje (Lymantria dispar) u Hrvatskoj od 1970 godine Gubar je jedan od nepovoljnih biotskih čimbenika u hrastovim šumama Dominirao je od 1945 do 60-tih godina prošlog stoljeća Jače gradacije zabilježene su , , , , te Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica 55 pomoću Fast Furier analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom trend pojedinih klasa Rezultati pokazuju da se u 2005 može očekivati gradacija gubara nešto slabijeg intenziteta nego ona prije 10 godina Broj jajnih legala je iznimno visok, a gradacija je u tijeku M Županić, S Novak-Agbaba: Collibya fusipes uzročnik truleži korjena na hrastu lužnjaku Gljiva C Fusipes je poznata pod nazivima hrastovača ili plosnatica vretenastonoga Pripada u Basidiomycete Plodna tijela pojavljuju se, ljeti i u jesen uz žilište stabala ili na korijenju Izaziva bijelu trulež, a znatno oštećuje korijenov sustav Najčešče napada hrast lužnjak, ostale hrastove i bukvu U nas je utvrđena s malom učestalošću Trebalo bi istražiti njen utjecaj na korijenov sustav te njenu ulogu u procesu propadanja hrastova M G l a v a š : Mjere zaštite šumskog sjemena od patogenih gljiva u 2003 godini Na plodovima i sjemenu nalazi se mnogobrojna i raznovrsna flora gljiva Gljive na sjemenu smanjuju životne funkcije i klijavost ili potpunu destrukciju Mogu biti na površini ili na unutrašnjosti sjemena Tipovi bolesti šumskih plodova i sjemena: mumifikacija, deformacija, pjegavost i pljesnivost Sjeme može biti napadnuto od zametanja do klijanja i sve do početka razvoja biljke Zaštita sjemena i klijanaca je neophodna U Hrvatskoj se je od 1995 do 2003 prosječno godišnje skupilo kg sjemena hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike (96%), drugih listača kg i četinjača 1615 kg (4 %) Posebna briga posvećuje se hrastovu žiru Za njegovu zaštitu u 2003 (oko 2000 t) utrošeno je 1800 kg Vitavaksa 200 FF, Chromotirama 480 ST oko 400 kg, Cuprablau Z oko 200 kg, Cuprocaffaro 50 WP 32 kg, Dithane S-60 5kg i dr fungicida Sjeme četinjača tretirano je pripravcima: Mensurol FS 500, Mensurol WP 50 i Dithane J M a rg a l e t i ć, M B o ž i ć, A J a z b e c : Utjecaj oštećenja od sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast poljskog jasena Utjecaj sitnih glodavaca na proces sanacije i obnove sastojina hrasta lužnjaka sadnicama poljskog jasena istraživan je u gj Turopoljski lug 1996 na uzorku od 2580 sadnica starosti 2 godine, kod kojih 430 (1667 % uzoraka) zabilježena su oštećenja od sitnih glodavaca u vidu grizotina različitog intenziteta u donjim dijelovima stabljika Kod jako oštećenih stabala zabilježeno je smanjenje radijalnog prirasta za %, što pokazuje ulogu sitnih glodavaca kao dijela fitocenoze u nizinskim šumama M Jurc: Očuvanje biološke raznolikosti šuma NATURA 2000: na primjeru kornjaša S pristupom Europskoj uniji Slovenija se na području očuvanja prirode uključila u projekt NATURA 2000, koji predstavlja mrežu posebno zaštićenih po- 198

69 dručja unutar EU, u svrhu očuvanja bioraznolikosti bu- jeg, požari, imisije, odroni) i biotskim čimbenicima dućim generacijama Pravnu osnovu za navedeno čine vodi se od 1985 U zadnjih 18 godina najviše sani- Direktive EU o: zaštiti prirodnih staništa i divljih bilj- tarnih sječa učinjeno je zbog vremenskih nepogoda nih i životinjskih vrsta, zaštiti divljih ptica, zaštiti Po- ( m 3 ili 42 %), zbog drugih uzroka sebnih zaštitnih područja Slovenski prijedlog obuhva- ( m 3 ili 24 %), bolesti ( m 3 ili 15 %) ća 296 područja koja pokrivaju 38 % površine Slove- te požara (58394 m 3 ili 048 %) Veće sanitarne sječe nije Veći dio te površine je pod šumama, a 9 % na gra- uzrokovane potkornjacima obavljene su i nici šuma, a ostale su travnate površine Jedna od di , a one zbog vremenskih nepogoda 1986, 95, rektiva obuhvaća zaštitu 13 vrsta kornjaša: krasnici, je- 96, 97 g Od 1999 povećale su se sječe zbog napada lenak, alpska strizibuba i dr Od toga ih 12 živi na šum- potkornjaka: m 3, m 3, skim staništima m 3, m 3 U 2001 i 2002 jaki su napadi jelovih potkornjaka, posebice na M O g r i s : Sanitarne sječe u Sloveniji i trendovi južnom i jugozapadnom dijelu Slovenije pojavljivanja Evidencija o sanitarnoj sječi u Sloveniji uzrokovanoj abiotskim (vremenske nepogode, vjetar, led, sni- Dr sc Miroslav Harapin KNJIGE I ČASOPISI Mirko Vi d ako vi ć, Josip Franjić GOLOSJEMENJAČE Općenito je poznato da je nedostatak stručne litera- za redovitoga profesora iz šumarske genetike i dendroture, a posebice udžbenika na hrvatskome jeziku veliki logije U domaćim i inozemnim časopisima objavio je problem u lirvatskome šumarstvu, ali i u drugim podru- oko 100 radova iz genetike, oplemenjivanja šumskoga čjima znanosti U zadnjih nekoliko godina došlo je do drveća i dendrologije Akademik Mirko Vidaković je poboljšanja, ali to niti približno nije dovoljno Knjiga 1969 godine izabran za izvanrednoga, a 1981 godine Četinjače morfologija i varijabilnost akademika Mir- za redovitoga člana HAZU, a iz bogate znanstvene karika Vidakovića izašala je iz tiska još 1982 godine, jere potrebno je još izdvojiti da je kao ekspert FAO orte u međuvremenu doživjela još dva izdanja (englesko ganizacije Ujedinjenih nacija boravio i radio u Pakista- /1991/ i hrvatsko /1993/) Ova vrijedna knjiga dobro je nu, Vijetnamu i Mađarskoj Nažalost tijekom intenzivpoznata generacijama studenata Šumarskoga fakulteta noga rada na izradi ove knjige došlo je do nagloga po- Sveučilišta u Zagrebu, ali zahvaljujući engleskome iz- goršanja njegovoga zdravstvenog stanja, nakon čega je danju i šumarskim i botaničkim stručnjacima diljem 15 kolovoza 2002 godine umro Akademik Mirko Visvijeta Kako su sva izdanja već odavno rasprodana i daković dao je trajan doprinos šumarskoj znanosti u Hrzbog potrebe da se knjiga osuvremeni i nadopuni novi- vatskoj i u svijetu, a ova knjiga je njegova znanstvena jim znanstvenim spoznajama, akademik Mirko Vida- ostavština mladim generacijama kojima je posvetio veković zajedno je s prof dr se Josipom Franjićem pri- lik dio radnoga vijeka stupio izradi novoga izdanja Kako se u knjizi prikazu- očigi autor knjige je dr se Josip F r anj i ć, izvanje i nekoliko biljnih rodova koji nisu četinjače šcycas, j-edni profesor Šumarske botanike, Parkovnoga peren- Ginkgo, Gnetum, Ephedra) došlo je do promjene nas- gčog i jednogodišnjeg bilja i Zaštićenih prirodnih vrilova knjige u GOLOSJEMENJAČE, te sada naslov u jednosti na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrepotpunosti odgovara sadržaju bu Rođen je 7 siječnja 1966 godine u Musiću kod Akademik Mirko Vidaković rođen je u Svetozar Đakova Diplomirao je 1990 godine na Šumarskome Miletiću (Vojvodina) 29 listopada 1924 godine Diplo- fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1993 mirao je 1949 godine na Poljoprivredno-šumarskome godine, a doktorirao 1996 godine na Prirodoslovnofakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i zaposlen sve matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tijedo umirovljenja 1990 godine Godine 1971 izabran je kom svoje 14-godišnje znanstveno-istraživačke karije- 199

70 re vodio je i sada vodi 21 projekt, od kojih su dva međunarodna U domaćim i inozemnim časopisima objavio oko 100 različitih radova od kojih su 54 znanstvena rada iz područja biljne taksonomije, populacijske genetike šumskoga drveća i fitocenologije Bio je pročelnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu u razdoblju , a trenutno obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za Šumarsku genetiku i dendrologiju i Prodekana Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta Udžbenik GOLOSJEMENJAČE izašao je iz tiska krajem 2004 godine u izdanju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suizdavači su Hrvatske šume doo i Akademija šumarskih znanosti Opsega je 824 stranice i sastoji se od općega i posebnoga dijela U općem dijelu objašnjeni su osnovni botanički pojmovi koji su potrebni za razumijevanje klasifikacije i opisa vrsta i nižih taksona Osim toga, prikazane su opće značajke golosjemenjača s kratkim sustavnim opisom redova, porodica i rodova Ovaj dio knjige znatno je revidiran u odnosu na prošla izdanja, te su definicije sistematskih, taksonomskih i dendroloških termina usklađeni prema najnovijim svjetskim literaturnim spoznajama U posebnom dijelu prikazani su detaljni opisi 60 rodova, 325 vrsta, 265 podvrsta, varijeteta i formi i 1037 kultivara Rodovi i vrste, kao i unutar njih niži taksoni prikazani su abecednim redom, što znatno olakšava korištenje knjige Osim toga, pri opisu pojedinih rodova i vrsta prikazan je i sustavni pregled prema botaničkoj klasifikaciji Nomenklatura opisanih taksona (znanstvena imena, hrvatska imena, kratice autora i sl) usklađena su s najnovijom literaturom Uz detaljan opis morfoloških, ekoloških i drugih značajki, za većinu vrsta prikazane su i geografske karte s arealima U odnosu na prošlo izdanje opisano je više novih rodova i vrsta, a najveća razlika u odnosu na prošlo izdanje je u količini i kvaliteti slikovnih prikaza kojih u knjizi ima preko 700 Većina od ukupno 492 fotografije su nove i po prvi puta objavljene Fotografije su vrlo kvalitetne i atraktivne i plod su rada velikoga broja autora Snimane su na velikom broju lokaliteta u svim krajevima Hrvatske, ali i diljem svijeta (Bosna i Hercegovina, Čile, Japan, Slovenija, Španjolska, Velika Britanija i dr) U zadnjem dijelu knjige je na 50 stranica prikazano vrlo iscrpno kazalo latinskih i narodnih imena rodova, vrsta i nižih taksona koji se spominju u ovoj knjizi To je vrlo korisno i u velikoj mjeri olakšava korištenje knjigom te snalaženje u mnoštvu imena različitih taksona Ova knjiga predstavlja nezaobilaznu literaturu za studente šumarstva, agronomije, biologije i drugih srodnih fakulteta, ali i za učenike srednjih šumarskih i drugih škola Osim toga Golosjemenjače su vrlo vrijedan priručnik za praktičare šumarske i drugih biloških struka Kako je u knjizi opisan velik broj kultivara, bit će koristan priručnik i stručnjacima iz područja hortikulture i urbanoga šumarstva, kao i svim ljubiteljima ukrasnoga bilja Uz pomoć ove knjige vrlo se brzo može doći do točne determinacije pojedinih vrsta i nižih taksona, utvrđivanja sistematske pripadnosti taksona, saznanja o rasprostranjenosti, morfološkim značajkama, ekološkim zahtjevima, biološkim značajkama, varijabilnosti vrsta i mogućnostima njihova uzgoja Za razliku od prijevoda strane stručne i popularne literature koji se u posljednje vrijeme pojavljuju na tržištu, posebna je vrijednost ove knjige što je djelo domaćih autora To je omogućilo da se u knjizi da naglasak našim autohtonim vrstama, ali i stranim vrstama koje su česte u uzgoju bilo radi dobivanja drve mase ili kao ukrasne biljke Ove vrste su posebno iscrpno opisane s velikim brojem crteža i fotografija od habitusa stabala do izgleda izbojaka, iglica, cvatova, češera, kore i sl Velika vrijednost ove knjige je što su vrste i drugi taksoni u skladu s suvremenim znanstvenim spoznajama prikazani dinamički, sa stajališta evolucije i stalne promijenjivosti, a s obzirom na njihovu često puta ogromnu i teško shvatljivu varijabilnost Ta varijabilnost je uvjetovana nasljeđem i okolinom i omogućuje stalnu i neprekidnu promijenjivost vrsta u procesima 200

71 prirodne selekcije, križanja, mutacija i sl U današnje vrijeme ta varijabilnost i promijenjivost u sve većoj mjeri uzrokovana je i rezultatima čovjekova djelovanja u stvaranju novih unutarvrsnih i međuvrsnih križanaca, hibridnih rojeva, kultivara i klonova No, s druge strane, u daleko većoj mjeri čovjek sve više utječe na smanjenje prirodne raznovrsnosti živoga svijeta putem različitih negativnih procesa kao što su klimatske promjene, nestajanje vrsta i sl Upravo nam ova knjiga svojim multidisciplinarnim i modernim pristupom omogućuje sagledavanje i razumijevanje relativno malenoga, ali važnoga dijela živoga svijeta koji se naziva Golosjemenjače Za očekivati je da će ona osim iscrpnoga izvora znanja biti i stalan poticaj, osobito mlađim generacijama, za daljnja istraživanja koja će omogućiti bolje i sveobuhvatnije razumijevanje našega biljnoga svijeta te svih procesa vezanih za isti Mr sc Željko Škvorc Alojzije F r k o v i ć Uoči Božićnih praznika dobio sam u Šumarskom društvu knjigu VUK U HRVATSKOJ, s posvetom autora Alojzija F r k o v i ć a : dragom kolegi s vukom u sretnu 2005 g Koliko simbolike u ovih par riječi, jer sam i ja, kao i autor, prije mnogo godina bio uključen u udruge koji su se žestoko borile protiv ovoga narodnog neprijatelja, kontroverznog stanovnika naših gorskih područja i sjeverne Dalmacije VUK U HRVATSKOJ Otrovom, vatrenim oružjem, gvožđima, hajkama, drugim riječima svim sredstvima i tijekom cijele godine tamanili smo vukove i njihovu mladunčad Brojne publikacije, oglasi i novčane nagrade poticali su ovu nesmiljenu borbu Lovački autoriteti iz raznih struktura prenosili su na nas mlađe zadatke i organizaciju uništavanja vukova u okviru šumarske i lovačke djelatnosti Bila su to takva vremena Moje prvo saznanje o vuku potječe još iz 1943 g, kada sam kao petogodišnjak vidio velikog jelena kojega su vukovi stjerali i dokrajčili na zaleđenoj površini najvećeg plitvičkog jezera Kozjak Prvi put sam vuka vidio 1947 g, kada je pred očima nas djece (unatoč vike i galame) odnio janje Karla Pilipova (koji je imao desetoro djece) iz Brušana kod Gospića, pa godine 1962 kao mladi šumar išao sam pješice kroz velik snijeg od Klanca do Gospića (oko 8 km) Na tom putu gdje nisam mnogo skretao od osnovnog puta, našao sam 15-ak ostataka srneće divljači koje su zaklali vukovi To smo zvali nalet vukova iz Bosne na plućnim vlascima iscrpljenu srneću divljač Mogao bih i dalje nabrajati razne slučajeve koji su u to vrijeme kod mene i ostalih šumara i lovaca utjecali na mišljenje o vuku i njegovu mjestu u prirodi Dok su Likom pasla mnogobrojna stada stoke sitnoga zuba, štetama od vuka nije se pridavala velika važnost, jer dva do tri janjeta koje je vuk u prosjeku godišnje pojeo od velikog stada smatralo se normalnim Za štete na krupnoj stoci u pravilu se uključivala solidarnost suseljana Promjena strukture ličkih sela (uzrokovana depopulacijom stanovništva i drastičnim smanjenjem broja stočara i stoke) sredinom prošloga stoljeća, utjecala je na strukturu prehrane vuka i njegovo kretanje Moglo bi se reći da se prehrana vukova sve više oslanjala na fond divljači, koji je to teško podnosio Smanjenjem 201

72 hrane iz ova dva izvora, smanjivala se i nazočnost vuka na ovome području, ali je nastavljeno njegovo istrebljenje u svakoj prilici Zabrane uništavanja vukova u većini europskih zemalja te proglašenje vuka trajno zaštićenom vrstom u Sloveniji 1993 g, ukidanje novčanih nagrada za uništenje vukova u BiH, pomalo su zaustavile organizirane akcije uništavanja vuka u Hrvatskoj Proglašenje vuka posebno zaštićenom životinjskom vrstom u svibnju 1995 g dogodilo se očekivano Umjesto novčanih nagrada za uništenje vukova, uvedene su stroge sankcije i kazne za uništenog vuka No ipak, proglašenje vuka zaštićenom vrstom uzrokovalo je u glavama mnogih lovaca i nelovaca veliku konfuziju i nedoumicu, a suprotstavljanja mišljenja postala su u određenim krugovima vrlo česta O vuku se dosta pisalo, ali uglavnom u kontekstu vuka kao štetočine i načina njegovog uništavanja Knjiga Vuk u Hrvatskoj autora Alojzija Frkovića ima sasvim drugi pristup Svrha je ove male monografije o vuku da ovu prorjeđenju zvijer, koja je uživala zao glas, prikažem u jednom drugom, ljepšem svijetlu, kako to i zaslužuje, napisao je sam autor u proslovu knjige Mislim, da je u tom svom nastojanju autor u potpunosti uspio Puni naslov knjige je Vuk u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Gorski kotar i Hrvatsko primorje Tiskana je u tisuću primjeraka u nakladi Primorsko-goranske županije, tisak TKD doo Delnice Ima 109 stranica, obiluje fotodokumentacijom starijih crnobijelih i novijih kolor fotografija, mnogim crtežima, tablicama i grafikonima, koji prate već poznati profinjen, lako čitljiv tekst autora i daju mu argumentiranu uvjerljivost Knjiga je podijeljena na 16 poglavlja: proslov vuk u vjerovanju, običajima i poslovicama, načini uništavanja vukova kroz povijest, gospodarenje vukom u Hrvatskoj i Gorskom kotaru zakonska zaštita i budućnost vuka u Hrvatskoj, sistematska pripadnost i podrijetlo, rasprostranjenost vuka u Europi i Hrvatskoj, brojnost i kretanje populacije, izgled i građa tijela, životni prostor (stanište), prehrana i štete, način života i ponašanje, razmnožavanje, životni vijek i utvrđivanje starosti, prirodni neprijatelji i bolesti, trofeje vuka priprema, ocjenjivanje i vrjednovanje, vuk u karikaturi, korištena literatura Ovaj sadržaj pokazuje sveobuhvatnost dijela koje postupno, nenametljivo vodi čitatelja od vremena borbe protiv vuka do saznanja o njegovom mjestu i ulozi u ekosustavu Morfologija vuka, način razmnožavanja, kretanje čopora, utjecaj staništa na brojno stanje i drugo, opisano je detaljno i potkrijepljeno sveobuhvatnim istraživanjima koja su u posljednje vrijeme obavljali naši znanstvenici prof dr sc Đuro H u b e r i dr sc Josip Kusak Posebna pozornost posvećena je kretanju brojnog stanja vuka u Europi i kod nas Tu se autor oslonio na dostupne izvore, koji očito nisu uvijek sasvim vjerodostojni, jer su se bazirali na broju odstrijeljenih primjeraka te sumnjivih lokalnih izvješća Tako je na primjer logično da se poslije Prvog svjetskog rata odstrijelilo više vukova, kada se velik dio vojnika vratio s istočnog i talijanskog fronta (mnogi su sa sobom donijeli oružje), što ne mora značiti da ga je bilo osjetno više Promatranje vuka zbog njegovog stalnog kretanja ne daje također dobre podatke jer kako kaže narod u Lici vuka se nemo š nagledati, a bodul će reći: vidija san čovika što pozna čovika, koji je vidija vuka O tome da li je procijenjeno brojno stanje (na temelju više neovisnih metoda) od jedinki na površini Hrvatske podcijenjeno ili precijenjeno, teško je reći Na području Like koja je oduvijek bila glavno stanište vuka sigurno danas boravi relativno malen broj vukova, ali ga radi boljeg izvora hrane sjeverna Dalmacija ima znatno više nego nekada Jedan lički lovac kaže: ako se EU boji za nestanak vuka, neka pusti svake godine na ličku Plješevicu 100 ovaca, pa će vidjeti da će vuka ponovo biti Straha o skorom nestanku vuka s ovih područja ne bi trebalo biti, pogotovo ako se pogleda na podatke o brojnom stanju vuka u zemljama bližeg i daljeg okruženja (BiH 800, SiCG 500, Slovenija od , Makedonija više od 1000, Albanija 250, Bugarska 1000, Rumunjska 2500), ali ipak treba se sjetiti da je vuk nestao iz većine srednjeeuropskih zemalja u relativno kratkom vremenu, pa se i danas poduzimaju skupi zahvati za njegovu reintrodukciju Čitatelji raznih kategorija naći će u monografiji o vuku praktički sve što se danas zna o vuku, a ona je istovremeno poučna i zanimljiva lovačka literatura Šteta što autor nije imao dovoljno podataka da s istim opsegom obradi i tradicionalna staništa vuka u Lici i sjevernoj Dalmaciji i prilike koje tamo vladaju, ali ga na to ni naslov knjige ne obvezuje Sigurno se s osnovnim motom knjige, da vuk ima pravo na postojanje u prirodi, koje proizlazi iz prava svih živih bića na međusobni suživot, svi ne slažu, ali će ih čitanje ove knjige zasigurno potaknuti na razmišljanje O štetama koje vukovi čine na domaćoj stoci i divljači u knjizi je pisano mnogo One postoje i nisu male, 202

73 te često nije lako naći razumijevanje za njihovo prihvaćanje Taj teret svakako ne bi trebao snositi samo oštećenik Obeštećenje bi trebali dobiti i lovozakupnici kroz plaćanje lovozakupa, bez obzira na to što je divljač prirodna hrana vuka, a to bi doprinijelo njegovoj zaštiti Plaćanje šteta stočarima ne bi trebalo niti u jednom momentu doći u pitanje ni u punoj vrijednosti ni u roku isplate Nakon monografije o medvjedu (2002 g) i risu (2003 g) s monografijom o vuku autor je obuhvatio sva naša tri velika predatora te obogatio našu lovačku stručnu literaturu vrijednim dijelom Mi u Hrvatskoj još imamo vuka, ali moramo naći razumijevanja za njegov opstanak, kako nam se ne bi dogodilo kao drugima, pa da nam se ostvari ona poželjeti će šume vuka, a vuka više biti neće Frane Grospić Poučeni lošim iskustvima ranijih korištenja kemijskih metoda suzbijanja štetnih kukaca, danas se sve veća pozornost posvećuje biološkom suzbijanju štetnika, što će reći skrbi i zaštiti prirodnih neprijatelja štetnih kukaca koji žive u pojedinim životnim zajednicama Živih organizama, koji su neprijatelji tih štetnika, ima u prirodnoj šumi mnogo Još iz kolegija Zaštita šuma, znamo za koristi od ježa, krtice, rovčica, lisice, divlje svinje, a u korisne insektivore uvrštene su i žabe, gušteri, zmije Posebno veliko značenje pridaje se pticama, od kojih ne mali broj pretežito i u značajnim ŠIŠMIŠI U ŠUMAMA Podaci i preporuke za gospodarenje šumama količinama uzima za hranu štetne kukce Šumske vrste ptica s pravom se smatraju značajnim redukcijskim čimbenicima štetočina i čuvarima stabilnosti šumskih biocenoza No, ono što zacijelo nismo znali u sklopu biološkog suzbijanja šumskih štetnika (jer nas nisu poučili!) je korist i značenje zaštite šišmiša Od 33 vrste šišmiša koji su zabilježeni u Hrvatskoj, čak 30 je vezano za šume Uz vrste šišmiša kojima šuma pruža trajno sklonište, gotovo sve preostale vrste koje skrovište nalaze izvan šume, u špiljama i potkrovljima kuća, love kukce u šumskim staništima U hrvatskim šumama opstale su i one vrste koje su u Europi najugroženije, a to su upravo šišmiši koji ovise isključivo o stanju šume U našim šumama se pare i zimuju šišmiši selci, koji u sjevernom dijelu Europe kote i odgajaju mlade Dostupni podaci ukazuju na to da su šišmiši ugroženi i kod nas, zbog čega sve vrste šišmiša u Hrvatskoj uživaju zaštitu Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) i njemu pripadajućim sporazumima o zaštiti europskih šišmiša (UNEP/EUROBATS) od 2000 godine To su riječi dr sc Marine M l a k a r, pomoćnice ministra Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode, iz predgovora (hrvatskog izdanja) male i lijepo oblikovane brošure Šišmiši u šumama s podnaslovom Podaci i preporuke za gospodarenje šumama, koja je početkom ove godine tiskana u nakladi spomenutog ministarstva Radi se zapravo o njemačkoj publikaciji kao sažetku istraživanja projekta Ekologija šišmiša u šumama Njemačke, s posebnim osvrtom na migratorne vrste i preporukama za očuvanje Istraživanja su proveli stručnjaci i znanstvenici članovi njemačkog udruženja Deutscher Verband für Landschaftspflage (DVL) u razdoblju od 1996 do 1998 g Ovom knjižicom željeli bismo podržati gospodarenje šumama koje podupire zaštitu šišmiša, napisao je u predgovoru njemačkom izdanju knjižice ravnatelj DVL-a Josef G o p p e l, dipl ing šum, naglasivši da ovaj oblik šumarstva ima u 203

74 Njemačkoj dugu tradiciju Pokretač mu je još prije dva tovog savijača (Tortrix viridiana) Za usporedbu, tijestoljeća šumarnik iz Thuringena dr sc Johann Matthaus kom jedne najezde hrastovog savijača uočeno je da je B e c h s t e i n, u čiju je čast još 1857 g jedna novootkri- kolonija od 800 velikih šišmiša svake noći konzumivena vrsta šišmiša dobila njegovo ime Tekst njemačkog rala približno noćnih leptira Važno je međuizdanja knjižice autorice Angelike M e s c h e d e u hr- tim istaći da šišmiši u prirodnoj šumi i uz to što koriste vatskom izdanju nadopunili su i uredili Andrea Š t e f a n sve slojeve i sve strukture za traženje hrane ne mogu, i dr sc Nikola T v r t k o v i ć iz Hrvatskog prirodoslov- kao ni ptice, suzbiti nastali kalamitet No, njihovom nog muzeja, a preveli Ivana B o š n j a k, Petra Ž v o r c i prirodnom zastupljenošću u šumi zasigurno teže dolazi Nikola Tvrtković do kalamiteta štetnih kukaca Uz kraći prikaz biologije, značajki i potreba za sta- Kako su prebivališta i hrana najvažniji resursi za priništem i prehrambenom bazom 13 od ukupno 33 vrste sutnost šišmiša u šumi, u publikaciji se navodi cijeli niz šišmiša koje dolaze u Hrvatskoj, u brošuri se potanko uputa za upravljanje šumama iz kojih izdvajamo: osigovori o šumi kao životnom prostoru šišmiša, uvjetima guranje određenog broja starih stabala s dupljima, čiji skrovišta (stanovanju i spavanju), potencijalnim skro- razmak ne bi smio biti veći od 1000 m; unutar suvislih vištima šišmiša na i u drveću/drvetu, gdje i što šišmiši sastojina osigurati čistine i plješine od 0,5 do 1,0 ha kroz love u šumi te o potencijalnim lovnim područjima unu- prirodnu obnovu ili načine gospodarenja (sječa i obnova tar šumskih sastojina i značajkama posebnih tipova u krugove ); unašanje listopadnih vrsta drveća, posebšuma (za šišmiše) Na kraju pod naslovom Što čini- no hrasta, bukve i graba s bogatom entomofaunom; spriti?, date su preporuke za mjere koje će poboljšati šu- ječiti kemijske metode suzbijanja kukaca, posebno komu kao stanište za šišmiše s naznakom kontakt-adrese rištenje insekticida koji su otrovni za šišmiše i dr o nalazu prstenovanih šišmiša Uz sve pohvale autorima, priređivačima i izdavači- Iz poglavlja Izlazak na večeru gdje i što šišmiši ma ove simpatične knjižice o šišmišima (u šumama) love u šumi?, o čemu smo do sada malo ili ništa znali, ostaje činjenica da su naše šume pretežito prirodne i da za ovaj prikaz izdvojit ćemo podatak da sve vrste šiš- u pravilu, dosadašnjim gospodarenjem, nismo narušili miša s našeg područja love isključivo člankonošce, toliko isticanu biološku raznolikost, a ni zaprijetili glopoput kukaca, paukova, kosaca i sl Tijekom noći balno najviše ugroženoj skupini šumskih životinja šišmogu pojesti količinu plijena i do jedne trećine svoje mišima Istaknute specifičnosti uvjeta staništa za šištjelesne mase Rani večernjak (Nyctalus noctula) ili ve- miše zajedno s preporukama za gospodarenje šumama u liki šišmiš (Myotis myotis) (mase oko 30 g) konzumira- svrhu njihova očuvanja, u svakom su slučaju dobro ju oko 10 g kukaca, dok vrste roda Pipistrellus (mase došle, jer kako je to istaknuto na samom kraju brošure oko 5 g) pojedu 1,5 do 2 g Kroz ljetno razdoblje to iz- očuvati samo jedno stablo ili proširiti granicu šume nosi poprilično velik broj kukaca Kolonija od 300 ve- mali je korak u pravom smjeru A taj smjer zacrtao je likih šišmiša konzumira 550 kg kukaca u jednom ljetu i još krajem 18 st već spomenuti tirinški šumarnik J M to većinom u šumi Važnost i značenje šišmiša u bio- Bechstein, istaknuvši da šišmiši kao korisne životinje u loškoj kontroli štetnih kukaca postaje očita, uzima- šumama moraju uživati neograničenu zaštitu jući u obzir da ta golema količina biomase također uključuje nedvojbeno šumske štetnike, poput hras- Alojzije Frković L ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti Firenze) Iz broja 5 rujan-listopad 2004 izdvajamo: Paolo C asanova, Anna Memoli, Lorenzo Pini: Utjecaj šumskog okružja na populaciju srneće divljači (Capreolus capreolus), zbog svoje selektivne prehrane koja se sastoji u odgrizanju vrhova mladih biljaka, može ozbiljno ugroziti obnovu mladih sastojina i narušiti floristički sastav šume Posljednjih desetljeća u Apeninima je potrebno kontrolirati brojno stanje srneće divljači zbog njihove sve veće brojnosti nakon unošenja primjeraka iz Alpa u državne šume i većeg širenja divljači iz lokalnog fonda, koja je našla veću mogućnost širenja na područja napu- štene poljoprivrede Fauna predstavlja osnovnu komponentu šumskih ekosustava, kao i uostalom i poljoprivredno-pašnjačkih, jer ima primarnu ulogu u pozitivnom ili negativnom razvoju ravnoteže ekosustava Na šumske ekosustave posebno utječu dvopapkari, od kojih srneća divljač 204

75 Od 1990 g u Toskani postoji kontrolni program gospodarenja dvopapkarima, koji se zasniva na preciznim planovima uzgoja i selektivnog odstrela Ovaj način lovnog gospodarenja, koji se već dugo primjenjuje u srednjeeuropskim zemljama, već je dao povoljne rezultate u Alpama Kada prekobrojni individui iste vrste (pogotovo Cervidi) žive na određenoj površini, dolazi do negativnih učinaka i nepopravljive štete na biljnim vrstama koje ta divljač preferira Istraživanja su obavljana na uzvisinama iznad rijeke Senio, na nadmorskoj visini od metara Vegetacija je tipična za Castanetum, koji u vršnim dijelovima prelazi u Fagetum Prateće vrste su cer, crni grab, medunac, klen, jarebika, lijeska i druge, a napuštene poljoprivredne površine su u fazi kolonizacije raznim grmovima Ova vegetacija pogoduje dobroj prehrani srneće divljači, a kako je uzgojni oblik panjača, nakon sječe, velike količine svijetlosti pogoduju rastu novih izbojaka i travnatih vrsta Jedini ograničavajući čimbenik za srneću divljač su predatori, koji se ovdje sastoje od pasa lutalica i divljih svinja koje napadaju mladunčad Istraživanja su imala za cilj provjeriti postojanje uzajamnog odnosa kvalitete staništa i bioloških parametara srneće divljači (razvoj rogovlja, tjelesna građa, omjer spolova, razmnožavanje i dr) Istovremeno je promatrano ponašanje dominantnih mužjaka u odnosu na kontrolu svog područja od slabijih suparnika, stanje nakon nestanka dominantnog srnjaka te struktura i ponašanje populacije Procjenjivan je utjecaj sljedećih čimbenika: ekspozicija terena, količina i kvaliteta raspoložive vode, srednja kvaliteta staništa (biljni sastav šume i kvaliteta prizemnog rašća), kvaliteta pašnjaka, utjecaj predatora i prisutnost konkurentnih vrsta (domaća stoka i ostala divljač) Kao zaključke ovih istraživanja autori su naveli sljedeće: razvoj populacije srneće divljači je u čvrstoj korelaciji s komponentama ekosustava okružja (šume s limitrofnim čistinama i pašnjacima), poboljšanjem stanišnih uvjeta i smanjenjem čimbenika stresa (predatori i konkurencija u prehrani), populacija s kojom se gospodari može nadmašiti prosječne biološke parametre (težina, vrijednost trofeja, reproduktivna sposobnost, prezimljavanje i dr), količina zahvata u odstrelu predstavlja primarnu važnost, zbog regulacije gustoće populacije i zadržava povoljan odnos brojnog stanja divljači i kapaciteta okružja za tu vrstu, kvalitetni izbor primjeraka za odstrel je od izuzetne važnosti zbog poboljšanja nasljednih osobina, ali i zbog smanjenja morfoloških defekata (šubarasti i gumbasti rogovi, deformacije papaka i dr) Selekcijski odstrel ne treba bazirati isključivo na fenotipu, jer to ne pridonosi obveznom poboljšanju genetskih osobina Osim kvalitete rogovlja treba gledati ukupnost čimbenika kao što su razvoj tijela, težina, dimenzije i oblik parožaka, te socijalne momente, to jest strukturu spolova i starosnu dob populacije, poboljšanje ili održavanje kvalitete populacije ne postiže se samo odstrelom loših fenotipova, već otklanjanjem negativnih čimbenika koji utječu na njihovo formiranje, samo kontinuirani monitoring stanja i razvoja individualnih karakteristika može dati prave indikacije za izbor primjeraka za odstrel, važno je gospodariti staništem po planovima gospodarenja koji osiguravaju poboljšanje prehrambenih resursa, a to je favoriziranje mješovitih raznodobnih formacija s povoljnim vegetacijskim sastavom i kontrola brojnog stanja predatora, a to su u Apeninima psi skitnice, lisice, divlje svinje i u manjem opsegu vuk, predstavlja dio obaveznih uzgojnih mjera Uvažavanje svih ovih čimbenika doprinosi uspješnom uzgoju srneće divljači, što će se očitovati u kvaliteti populacije i smanjenim gubicima, a što je najvažnije, u ravnoteži okružja i ove divljači Raffaele C a v a l l i, Pierangelo M i o l a, Luigi S a r - tori: Širenje buke od motornih pila u šumama različitog oblika gospodarenja U aktivnostima oko iskorištavanja šuma prilikom uporabe motornih sredstava buka predstavlja važan uzrok rizika za radnika Učinak produženog izlaganja određenoj razini buke uzrokuje progresivno povećanje smetnji, koje se u početku očituju u uznemirenju i mentalnom stresu, a zatim često nepovratno redukcijom slušnog kapaciteta Mjere zaštite na radu predviđaju primjenu niza zaštitnih mjera protiv buke Poslodavci su dužni identificirati radilišta i izvršitelje rada koji su izloženi tom riziku te primjenjivati adekvatna zaštitna sredstva za sve radnike, koji su tijekom 8-satnog radnog vremena izloženi buci većoj 80 decibela Radnici dobivaju individualna zaštitna sredstva uz obveznu primjenu ako buka prelazi 90 db Poznato je da širenje buke proizvedene od motornih sredstava ovisi o udaljenosti izvora zvuka, gustoći šume i nagibu terena Maksimalno širenje je na otvorenim područjima bez vegetacije, a najmanje je u gustom mladiku, gdje se na udaljenosti od 100 m intenzitet zvuka smanji za 30 % Prilikom rasta stabala dolazi do smanjenja lisnate mase u donjim slojevima, što umanjuje mogućnost zadržavanja zvuka To se posebice odnosi na četinjače koje prirodno više gube grane i iglice u donjim slojevima 205

76 Postotno umanjenje zvučnog pritiska u odnosu na tip šumske vegetacije iznosi: Tip vegetacije pašnjak zrela bukova sastojina mlada šuma jele gusta šuma jele Postotno umanjenje zvučnog pritiska na 100 m od izvora zvuka Radi procjene utjecaja šumskog okružja na širenje buke motornih pila i sličnih motornih sredstava obavljena su istraživanja u cilju utvrđenja udaljenosti iznad koje nije obvezna uporaba individualnih zaštitnih sredstava Odabrano je 6 tipova šuma različite gustoće, nagiba terena i različitog uzgojnog oblika Za obaranje stabala upotrijebljena je motorna pila Husqvarna 362xP snage 3,4 KW Mjerenje jakosti buke obavljeno je fonometrom Bruel & Kjaer 2236A s mikrofonom iste firme, a za obradu podataka upotrijebljen je software specijaliziran za analizu intenziteta zvuka Logično je da je rukovatelj motornom pilom najviše izložen štetnom učinku buke, jer se ostali radnici nalaze na različitim distancama (5 50 m) od izvora zvuka Za motoristu je opasnije raditi u gustim panjačama u odnosu na visoku šumu, gdje vrijeme premiještanja od stabla do stabla traje duže Isto tako jačina zvuka ovisi o tvrdoći drveta, pa je ona na primjer jača u bukovoj nego u jelovoj šumi Motorista, dakle zbog razine zvuka, koja uglavnom prelazi 90 decibela u većini faza rada, mora nositi štitnike za uši Što se tiče pomoćnih radnika, smatra se da je za sve vrste šume sigurna zona rada udaljenost veća od 12 m Ispod udaljenosti od 5 m u panjačama i 3 m u visokoj šumi od izvora zvuka, potrebno je upotrebljavati individualna zaštitna sredstva Preporuča se da poslovođe radilišta organiziraju posao tako da ostali radnici najveći dio radnog vremena provedu na većoj udaljenosti od 12 m od izvora zvuka iz broja 1 2, 2005 izdvajamo: Aktualnosti: 90 m 2 zelenila za smanjenje smoga Studije o odnosu zelenila i emitiranih plinova autora Giuseppea Campus Venutia iz Nacionalnog urbanističkog instituta i Andreasa K i p a r a s Fakulteta arhitekture iz Genove, obrazlažu optimalno učešće gradskog zelenila u odnosu na broj automobila i stambene površine Uobičajeni drvoredi uz autocestu mogu apsorbirati do 20 % ugljičnog dioksida iz ispušnih cijevi automobila, a za kompletnu apsorpciju potrebne su dodatne zelene površine u blizini autoceste Iz tih razloga predviđene su obvezne zelene površine za sve nove konstrukcije Studija iznosi da jedan hektar srednjeg poljoprivrednog terena godišnje veže preko dvije tone ugljičnog dioksida, proizvodi preko tone kisika i ispari gotovo sedam tona vode Jedan hektar gradskog travnjaka sa 150 stabala srednje veličine, apsorbira oko 30 tona ugljičnog dioksida godišnje, a ako je na istoj površini 400 stabala, ta se količina povisi na 69 tona ugljičnog dioksida Zbog toga autori smatraju obveznim prilikom gradnje svakog stambenog prostora predvidjeti realizaciju gradskog zelenila i to 90 m 2 za svaku osobu i 3,5 stabala po stanu, to jest 1,4 stabla po osobi ili sobi Tako na primjer ako jedan srednje velik grad predviđa 6000 novih stanova u deset godina sa novih stanovnika i 8000 novih automobila (dakle 2700 tona godišnje više 206 ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e boschi) potrebnog kisika za stanovnike i 4080 tona više emitiranog ugljičnog dioksida proizvedenog od automobila) treba predvidjeti 200 ha zelenila (od čega 140 ha sa stablima) za normalno življenje Osim toga naselja ne bi trebala prelaziti gustoću od 30 stanova, odnosno 75 soba po ha Cristiano Brandone: Takmičenje drvosječa športski javni uspjeh Predstavnici 10 nacija, pun stadion navijača i gledatelja te popunjeni svi smještajni kapaciteti, obilježili su 26 Svjetsko takmičenje drvosječa, koje je održano od 13 do 20 rujna prošle godine u Val di Lanzo Takmičenje se održavalo u 5 disciplina s motornim pilama: obaranje stabala, precizni prerez trupca, promjena lanca motorne pile, kombinirani prerez s rezanjem grana te presijecanje trupca sjekirom izvan konkurencije Postignuti su sljedeći rezultati: titulu svjetskog šampiona osvojio je Rus Ilya Shvetsov, drugi je Talijan Massimiliano Biemmi ispred Nijemca Herwig Erharda Juniorski prvak (do 21 g) je Austrijanac Martin Moosbrugger, ispred Nijemca Thomasa Bodea, Armina Tannera iz Liechtensteina i talijanskog predstavnika Marca Gabellia Pobjednička ekipa je iz Austrije, ispred Njemačke i Rumunjske Prva dva kvalificirana pobijedili su upotrebljavajući motornu pilu Husqvarna 372xP Italija je imala ekipu A i B (izvan konkurencije) Službena ekipa A sve je do posljednje discipline zauzimala visoko

77 mjesto, a onda je zbog nezgode jednog takmičara pala na 10 mjesto Ekipa B zauzela je 2 mjesto ali nažalost bez medalje jer se takmičila izvan konkurencije Takmičenju su bile nazočne i ekipe iz dalekih zemalja: SAD i JAR Najviše navijača bilo je iz Francuske, Austrije i Nizozemske Takmičenje drvosječa pratile su mnogobrojne manifestacije: folklor, radovi u drvetu, enogastronomija te organizirani izleti Za Val di Lanzo to je bila idealna prilika da se predstave kao područje čiste prirode, koja još nije obuhvaćena masovnim turizmom Vijetnam News Agency: Vijetnamski prah protiv požara Vijetnamski znanstvenik proizveo je jedan tip praha koji se može vrlo uspješno upotrijebiti za obuzdavanje šumskih požara velikih razmjera Izumitelj iznosi da prah pri temperaturi većoj od 100 ºC prelazi u tekuće stanje i da pri kontaktu sa zapaljenim stvarima tekućina vrije i oslobađa ugljični dioksid koji gasi plamen Jedan sloj praha formira se na površini zapaljenih objekata i sprječava ponovno zapaljenje Poslije požara kiše rastvaraju ostatak praha koji postaje korisno gnojivo, ne uzrokujući nikakve štete za okoliš Trošak proizvodnje jednog kilograma praha iznosi 0,20 0,25 Eura Znanstvenik je zatražio odobrenje za svoj pronalazak te pravo na njegovo korištenje Nicoletta Va l : Evidencija platana napadnutih obojenim rakom Borba protiv obojenog raka započela je još 1987 g, no on je još i danas najopasnija zaraza koja napada platane, osobito one u gradskim i izvangradskim drvoredima U središnjim i sjevernim regijama (Veneto, Lombardija, Emilia Romagna, Marche i Toskana) ta bolest zadaje ozbiljne probleme zaduženim operativcima i javnoj administraciji, prouzrokujući ozbiljne troškove u održavanju parkovnih resursa Uz agresivnosti patogena i višestruke mogućnosti širenja, posebni problem čine teškoće vezane za kontrolu zaraze Ministarskim dekretom od g borba protiv obojenog raka obvezna je na cijelom području Italije Dekret je popraćen cirkularnim pismom sa naputkom o obaveznoj primjeni normi oko obaranja stabala i uništavanja drvne mase oboljelih stabala, s ciljem uništavanja žarišta bolesti i sprječavanja njenog širenja Fitosanitarna služba regije Emilia Romagna već duže vremena poduzima mjere zaštite gradskog zelenila i primjenjuje metode gospodarenja koje pogoduju kvaliteti okoliša Inspektori te službe sa svojim suradnicima kontroliraju područje i evidentiraju sve slučajeve oboljenja uz primjenu monitoringa U ovoj regiji, a osobito u provinciji Ferrara, ustanovljena su od 1993 g mnoga žarišta bolesti, što je uzrokovalo uklanjanje velikog broja stabala Plavkasta kora platane zaražene s Ceratocystis fimbriata Oštećenja na drvetu platane Uzročnik ove bolesti je Certocystis fimbriata sp platani, gljiva koja prodire u drvo isključivo kroz oštećenja i širi se provodnim sustavom stabla Osim toga, patogen se širi od stabla do stabla preko korijenja susjednih stabala Za vrijeme vegetacijskog razdoblja na stablima se vidi sušenje pojedinih grana ili cijele krošnje, a najsigurniju dijagnozu potvrđuju oštećenja na kori stabla te raspucala glatka kora s promjenom tipič- 207

78 ne svijetlosive boje u plavkastu Drvo ispod obojene kore je tamno, omeđeno svijetlom granicom prema zdravom drvetu Nakon ustanovljenja oštećenja na terenu uzorak drva se analizira u laboratoriju, a nakon potvrđene dijagnoze stablo se uklanja sukladno odredbama Dekreta uz porabne mjere opreza Sanitarna služba provela je istraživanja koja počinju popisom svih stabala platane provincije Ferrara (preko stabla) Radi boljeg lociranja upotrijebljen je GPS, kartiranje i zračno snimanje terena Uporaba colorortofoto karata omjera 1:10000 je velika je pomoć u evidenciji gradskih drvoreda, gdje je uporaba GPS-a otežana, unatoč uporabi antena Kombinirane metode omogućuju vrlo detaljnu evidenciju svih stabala platana Svijet industrije: Uniconfort, napredna tehnika U San Martinu di Lupari (PD) sjedište je Uniconforta, koji predstavlja jednu od vodećih europskih tvrtki proizvođača kotlovnica za energiju iz biomase Od godine 1955 ova tvrtka uspješno radi na području napredne termotehnike i specijalizirana je za proizvodnju kotlovnica na bazi otpadaka od drveta s automatskim doziranjem Ove se kotlovnice primjenjuju u drvnoj industriji, poljoprivredi i rasadničkoj proizvodnji te središnjem i mrežnom zagrijavanju stambenih kompleksa Široki program proizvodnje Uniconforta sastoji se od modela od kcal/h do kcal/h, proizvedenih u raznim varijantama, za produkciju tople vode, pregrijane vode, pare i diatermičkog ulja Modeli se razlikuju po načinu alimentacije i po plamenicima koji su prilagođeni vrsti goriva koje korisnik želi upotrebljavati Tehnička rješenja omogućavaju sagorijevanje vrlo vlažnog goriva (čak 100 % vlažnosti) različite krupnoće Kontroliranje sagorijevanja programirano je i automatizirano s kontinuiranom emisijom energije Tvrtka isporučuje kompletno postrojenje od silosa do dimnjaka, rješenja za uskladištenje goriva ovisno o Model kotlovnice Uniconfort za vlažnu biomasu pojedinim situacijama te sustave za filtriranje dima u skladu s postojećim normativima Uporaba biomase za proizvodnju energije podrazumijeva korištenje obnovljivog goriva koje ne sudjeluje u opasnom učinku staklenika, jer ugljični dioksid koji se oslobađa sagorijevanjem biomase ekvivalentam je onome kojega biljke apsorbiraju prilikom rasta, za razliku od tradicionalnih goriva (nafta, ugljen i plin) kod kojih je ugljik uzet iz zemlje i ispušten u atmosferu Uniconfort je jedno od malobrojnih talijanskih tvrtki koja uspješno kombinira zahtjeve okoliša s ekonomskim i tehnološkim potrebama tržišta Za informacije: Uniconfort srl, Via dell Industria San Martino di Lupari (PD) Telefon: , fax Frane Grospić Željko Poljak: ZLATNA KNJIGA HRVATSKOG PLANINARSTVA U biblioteci: Zlatna knjiga hrvatskog sporta izdali Libera Editio doo i Hrvatski planinarski savez u Zagrebu 2004 godine časopisa Hrvatski planinar, odvažio se u svojoj 78 go- dini života iznijeti na svijet djelo enciklopedijskog for- Autor Željko P o l j a k, liječnik i planinar i nadasve značajan planinarski spisatelj, dugogodišnji urednik 208

79 mata, ali i odgovarajućeg sadržaja Svojim temeljitim poznavanjem povijesti planinarstva u Hrvatskoj i šire te raspolažući vlastitom građom, kao i građom Hrvatskog planinarskog saveza, objedinio je u jednoj knjizi sve što se u planinarskom životu Hrvatske događalo kroz cjelokupnu njenu povijest, po prvi put se ne obazirući ili libeći govoriti o dijelovima te povijesti koju je u neka druga doba bilo zgodno prešutjeti Redaju se kroz knjigu tako i utemeljitelji čuvenog HPD (osnovan u Zagrebu 1874) pa brojni znanstvenici, vlastelini, političari i ministri, među njima i mnogi šumari, socijalistički funkcioneri i novovjeki političari, a sve odreda planinari i planinarski dužnosnici, redaju se brojna planinarska društva i planinarski objekti Osim brojnih fotografija, planina i nema baš previše ovo je ipak knjiga o planinarstvu Poslije uvodnog dijela gdje se autor bavi filozofijom planinarenja i vraća u pretpovijest do Aleksandra Velikog, Hanibala, Francesca Petrarke i Petra Zoranića, središnji dio povijesnog dijela knjige je Hrvatsko planinarsko društvo, njegovo osnivanje i djelovanje u složenim okolnostima od kraja 19 i početka 20 stoljeća Nakon procvata planinarstva pod vodstvom najprije grofa Miroslava Kulmera, a potom dr Ivana Krajača, advokata, ministra šuma i ruda u jednom razdoblju, slijede nedaće za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, kada je u jednom trenutku planinarstvo bilo izopćeno kao buržoaska izmišljotina Tek je pojavom i uključivanjem u rad Planinarskog saveza Hrvatske Većeslava Holjevca (13 godina je bio predsjednik) stabilizirana i učvršćena planinarska organizacija U sljedećem dijelu knjige autor na čak 70 stranica precizno nabraja sva veća planinarska društva od 1874 do danas, i to na svim područjima današnje Hrvatske, osvrćući se i na hrvatska društva u BiH, ali i na određene planinarske aktivnosti izvan planinarskih organizacija U dijelu o stručnim djelatnostima planinarske organizacije govori se o penjanju, gorskoj službi spašavanja, speleologiji, planinarskom skijanju, planinarskoj orijentaciji, vodičkoj službi, putevima i markacijama, ali i o planinarskoj fotografiji, filmu, književnosti i publicistici Značajna tema na koju se valja osvrnuti je i zaštita prirode Zaštita prirode Poglavlje započinje tvrdnjom da su upravo planinari prvi pobornici zaštite prirode na ovim prostorima, a i sam autor drži da je autoritet na tom području Tako ćete na više mjesta u ovoj knjizi naći konstrukcije kao nemilosrdna sječa, treba istaknuti da gospodarenje šumama daje prednost sječi pred njegom, štetne posljedica takve politike: sve je manje šume, a sve više goleti i bujica Žao mi je dr Poljaka, kojega izuzetno cijenim kao planinara i spisatelja, što tijekom života i rada nikako nije uspio razlučiti što je šumarstvo i zaštita prirode, pa neću dalje raspravljati Dovoljno je u ovom stručnom šumarskom časopisu prenijeti samo jedan mali dio iz knjige, a autor neka sam ocjeni svoju kritiku Slijedi samo jedan citat iz poglavlja Zaštita prirode : Poljak je, osim toga, kao urednik glasila Naše planine uveo redovnu rubriku Zaštita prirode te je u dnevnom tisku redovito upozoravao na svaku težu ili nezakonitu sječu planinskih šuma imenujući krivce Zbog jednoga takvog članka 1969 godine pod naslovom Podrugivanje ili još nešto gore tužilo ga je Šumsko gospodarstvo Zagreb okružnom sudu radi klevete time što je, između ostalog, napisao da Medvednica nije njezina prćija, da se Šumarija njome služi kako bi sječom namakla osobne dohotke, da Šumarija dijeli komične letke u kojima od izletnika traži čuvanje šuma na Medvednici a sama ih nemilo siječe, da je grad Zagreb vuku dao ovce na čuvanje i da bi morao Medvednicu oduzeti Šumariji umjesto da joj za nju godišnje dotira gotovo 30 milijuna Upravitelj šumarije i njegovi službenici donijeli su sa sobom na sud gomilu poslovnih knjiga i elaborata da dokažu kako njihova sječa nije štetna Tko zna kako bi to završilo da sudac (Ranko Radović) nije bio sklon zaštiti prirode Odbio je raspravu o tome posluje li Šumarija štetno ili ne, te o tom pitanju obje stranke uputio u Akademiju znanosti, a što se tiče uvrede predložio je pomirbu, s time da se tuženi ispriča Poljak se ispričao ovim riječima: Ostajući u cijelosti kod sadržaja mog kritičnog članka, ispričavam se za 209

80 pojedine izraze ako su shvaćeni kao uvreda jer im je svrha bila isključivo kritika iz dobronamjernih pobuda (NP 1970, 138) Šumarija je tužbom pokušala ušutkati kritike svog poslovanja, no u tome nije uspjela, ali je i nadalje povremeno pustošila šume na Medvednici Naše planine su svaki put oštro reagirale i na to upozoravale javnost Planinarsko je shvaćanje konačno odnijelo pobjedu: danas je Medvednica park prirode i njena se vrijednost više ne mjeri količinom posječenih stabala No, bez obzira na izvjesne zablude, moramo uvažiti određene autorove opservacije o značenju plananara kao kontrolora radnji u okolišu, jer zaista su oni prisutni i tamo gdje zađe malo koji inspektor, imaju mehanizme da uzbune javnost kad se dogodi nešto ugrožavajuće, a nije za zanemariti ni njihovo fizičko djelovanje na skupljanju smeća No, tvrdnja da planinari nisu nestručnjaci, jer su u planinarskim školama dobili potrebno znanje o zaštiti okoliša jako je opasna osim što najveći broj planinara nije prošao škole, oni koji su ih pohađali dobili su dva sata obrazovanja od tzv stručnjaka No, vratimo se predstavljanju Zlatne knjige Deveti dio knjige predstavlja razmjerno detaljan pregled planinarskih kuća i drugih planinarskih objekata u Hrvatskoj i susjednim zemljama, naravno, opet sa zanimljivim osvrtom na njihovu povijest, koja seže u daleku 1870 g do prve drvene piramide na Sljemenu pa do današnjih dana Valja primijetiti da je autor spomenuo da je velik broj kuća uređen u bivšim lugarnicama i drugim objektima, koje su lokalne šumarije prepustile planinarima na korištenje No ne možemo se oteti dojmu da autor to nerado komentira i škrt je na riječima kojima bi šumarima odao priznanje Biografski leksikon hrvatskih planinara A-Ž zadnji je dio knjige Obuhvaća oko 800 osoba, po kriteriju da budu obuhvaćeni svi koji su duhovno ili materijalno utjecali na razvoj hrvatskog planinarstva Iako je broj obrađenih osoba velik i valja pohvaliti autora na kvaliteti obrade, posebice povijesnih osoba, kao i onih, kako sam navodi obrađenih u rubrikama Tko je tko i In memoriam planinarskog časopisa, kojemu je bio urednikom Za živuće osobe dosjetio se mogućnosti da same doprinesu knjizi na način da sami dostave biografske podatke Nije toliko značajno što su pojednici previše detaljno predstavljeni, ali prava je šteta što su izostale biografije značajnih pojedinaca za koje autor nije imao dovoljeno biografskih podataka, a čitatelju ništa ne znači opravdanje što su si pojedinci sami krivi što nisu poslali podatke Šumari u hrvatskom planinarstvu Šumari očito nisu baš često formalizirali svoj status u planinarskim društvima, ali svakako su osobno bili u planini i sretali planinare i pomagali im U ono sjajno predplaninarsko doba planinama su hodali gorštaci, koji su zapravo u planini živjeli, a odmah potom lovci i ugljenari, lugari i šumari Kad su konačno došli botaničari i slični turisti, znali su potražiti šumara da ih povede u planinu samo u čuvenom Hirčevu Gorskom kotaru šumari su domaćini i vodiči u 25 pohoda a svima je znan lugar Jakob Mihelčić iz Begova Razdolja, koji je u Bijele stijene 28 srpnja 1899 uveo istog tog Hirca Za Samarske stijene kriv je lugar Ivan Karlović iz Mrkoplja (1912 s Ivanom Karajačem) i tako redom dalje Iako ne možemo tvrditi da ćemo uspjeti prepoznati sve, ali u ovom bibliografskom leksikonu pronađeni su sljedeći šumari: Zvonimir B a d o v i n a c, ing šumarstva, vrtni arhitekt, honorarni nastavnik na ŠF u Zagrebu za predmet parkiranje; Ivan Đ u r i č i ć, mr sc, dipl ing šum; Pavle F u k a r e k, dipl ing, dr sc, sveučilišni profesor, akademik, vrlo istaknuti šumarski stručnjak dendrolog i fitocenolog; Ivo G r o p u z z o, dipl ing šum; Miroslav H i r t z, doktor filozofije, nastavnik Šum zoologije, entomologije i lovstva na Šum akademiji u Zagrebu ( ); Ivo H o r v a t, botaničar, dr sc, sveučilišni profesor; Oton K u č e r a, sveuč prof dr, prirodoslovac, profesor na Šumarskom fakultetu; Ante K v a t e r n i k, dipl ing šumarstva, šumarski nadzornik i savjetnik; Albin L e u s t e k, ing šum, šumarski nadzornik; Jakob M i h e l č i ć, lugar; Ladislav M o l - n a r, dipl ing šum; Božica P a p e š -M o k o s, dipl ing šum; Karlo P o s a v e c, dipl ing šum, savjetnik, likovni umjetnik; Ante P r e m u ž i ć, šumarski ing, nastavnik, viši ministarski savjetnik; Boris Vr b e k, mr sc, dipl ing šum Osim u ovom biografskom dijelu, šumari su prisutni u Zlatnoj knjizi putem brojnih objekata koje su ustupali na korištenje planinarima, putem brojnih cesta i staza kojima su planine otvorili posjetiteljima, posebice ovdje valja istaći nenadmašnu Premužićevu stazu na Velebitu te putem brojnih vodičkih akcija koje su poduzeli upravo lokalni lugari i šumari Konačno, značajno mjesto u knjizi zauzima i PD Šumar, prvo pravo šumarsko planinarsko društvo (po imenu i po sastavu), koje je osnovano razmjerno kasno u povijesti hrvatskog planinarstva (tek 2000 godine), ali već je svojim djelovanjem ostavilo značajan trag Branko Meštrić 210

81 PRIZNANJA POHVALNICA GORANČICA 2004 ALOJZIJU FRKOVIĆU Kad je u pitanju stručno pisana riječ, jedan od naj- širu društvenu javnost na oživljavanje izdavačke djeplodnijih goranskih šumamika Alojzije Frković, dipl latnosti Na natječaj je ukupno bilo prijavljeno 17 nasing šum, umirovljeni savjetnik za lovstvo Direkcije lova/autora, a glavnu nagradu Gorančica 2004 osvoji- Hrvatskih šuma, primio je još jedno vrijedno prizna- la je pjesnikinja Vesna Crnković iz Brod Moravica za nje za svoj rad Medu sedmoricom dobitnika pohvalnice zbirku pjesama Pravovremena predodredenost (Ma- GORANCICA 2004 za kvalitetan doprinos goranskoj tica Hrvatska, ogranak Delnice 2004) Grafičko rjeknjiževnosti, novo ustanovljene nagrade koju je prošle šenje pohvalnice osmislio je naš poznati dizajner Dagodine pokrenuo Goranski Novi list, mjesečni prilog nijel P o p o v i ć riječkog dnevnika Novi hst, našao se i naš kolega Q najnovijoj knjizi kolege Frkovića Vuk u Hrvat- Alojzije Frković začknjigu Vuk u Hrvatskoj (vidi pri- Čkoj s posebnim osvrtom na Gorski kotar (Rijeka kaz u ovom broju "Sum hsta na str 201) 2004) stručna lovačka i šumarska javnost do sada je Kako je to u obrazloženju dodjele priznanja istakao izrekla svoj pozitivan sud Opsežan i publiciran uradak prof Marinko Krmpotić, jedan od trojice članova o smedem medvjedu (2002 g) i euroazijskom risu prosudbenog povjerenstva na svečanosti dodjele nagra- (2003 g), napisat će u uvodniku knjige župan Primorda održanoj 29 ožujka 2005 g u delničkom hotelu sko-goranske županije Zlatko Komadina, s trećom Risnjak, riječ je o priznanjima namijenjenima autori- knjigom o vuku u Hrvatskoj Alojzije Frković dovršava ma s goranskog područja ili pak onima čija su djela ve- zanimljivu cjelinu posvećenu velikim životinjskim prezana za ovaj gorski kraj Cilj pak nagrada, pojasnila je datorima u našim krajevima Pred stručnom i širom čiglavna urednica Goranskog Novog lista Ines Miču- talačkom javnošću Frković na zanimljiv način otvara 1 ini ć, je da se motivira goranske autore na stvaranje, a brojna pitanja, od onih vezanih za život i opstanak divljine do složenih gledišta ljudske prirode i potrebe usklađivanja našeg života i navika s prirodnim okruženjem Ugledni gospodarstvenik, lovni i šumarski stručnjak Ciril Strumbelj u slovenskom Lovecu, glasilu Lovske zveze Slovenije (broj 2/2005, str 90 92), u svom osvrtu na knjigu ustvrdit će između ostalog: Svoj pogled na vuka Frković je plastično prikazao kako putem citata brojnih autora tako i kroz svoje bogato iskustvo, cjelovito gledajući na prirodu i vuka u njoj Promjene u društvu, teoriji i praksi u odnosu na vuka sve do današnjeg dana autor je sam proživ- Ijvao, što će reći da čvrsto stoji na zemlji ; vuka nit ne uzvisuje, nit ne ponizuje, već ga poštiva Upravo zbog realnosti i objektivnosti pogleda na ovu zvijer Frkovićev rad je prijeko potreban udžbenik svima onima koji gledaju na vuka samo s one ljepše strane, kao na "čudotvornog divljeg psića, kao i onima koji ga još uvijek žele posve istrijebiti, a ponajviše onima u Europi koji vuka 211

82 doduše zagovaraju ali ga već odavno nemaju dijeleći lekcije kako da s vukom postupamo i živimo s njim Pozitivan sud o knjizi dali su i recenzenti knjige prof dr sc Ðuro H u b e r i dr sc Josip K u s a k s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prema autoru vukovi su u Hrvatskoj sve to više simboli očuvane prirode Kako većina žitelja naše zemlje o vukovima ima danas pozitivno mišljenje, na nama je šumarnicima, lovcima i stočarima da to i oživotvorimo Uostalom, na to nas obvezuju i međunarodni propisi, posebice oni vezani uz obvezu države koja želi postati punopravnom članicom Europske unije Sve čestitke kolegi Frkoviću, revnosnom suradniku i našeg Šumarskog lista Hranislav Jakovac RIJETKE VRSTE DRVEĆA NAŠIH ŠUMA OSKORUŠA, Sorbus domestica L, NAŠA RIJETKA I ZABORAVLJENA VOĆKARICA skih zemalja vrlo je rijetka i ugrožena vrsta koja zaslu- žuje zaštitu i čije je očuvanje prepoznato kao prioritet To je vrsta i s velikim ekonomskim potencijalom, po- sebno ako bi se koristio kvalitetan, oplemenjeni biljni materijal Budući da je vrlo lijepa i korisna vrsta, treba joj posvetiti veću pozornost Oskoruša je jedna od vrsta na koje smo u proteklim desetljećima gotovo zaboravili, iako ima značajne kvalitete, jestive plodove i vrijedno drvo, a zanimljiva je i kao ukrasna vrsta Autohtona je vrsta iz porodice Rosaceae zastupljena u kserotermnim šumama, kod nas najčešće u sredozemnom litoralnom vegetacijskom pojasu, a također i u uzgoju kao voćkarica U većini europ- Znanstveni sinonimi: Mespilus domestica (L) Allioni, Pyrus sorbus Gaertn, P domestica (L) Ehrh, Malus UVOD BIOLOGIJA I EKOLOGIJA sorbus (Gaertn) Borkh, Pyrenia sorbus (Gaertn) Clair, Cormus domestica (L) Spach Slika 1 Habitus, Tisovac Slika 2 Kora 212

83 Oskoruša je listopadno, ( 30) m visoko drveće široke, okrugalsto jajaste krošnje, promjera do 60 ( 100) cm Najviše stablo zabilježeno u Hrvatskoj 2003 godine nalazi se na području Tounja u selu Bistrac, visoko je 18,5 m, promjera 46 cm Stablo raste kao soliter u privatnom voćnjaku, spuštene je i simetrične krošnje i debelih grana Dva najdeblja stabla zabilježena u Hrvatskoj imaju promjer 65 cm Prvo stablo nalazi se na području Šumarije Nova Kapela u mjestu Tisovac, a drugo na području Tounja u selu Škerići Stablo u Tisovcu je soliter, raste na privatnom pašnjaku, visoko je 13,5 m, spuštene krošnje i debelih grana (slika 1) Stablo u Tounju je rubno, ali s potpuno osvjetljenom krošnjom, visine 17,5 m Kora oskoruše je pepeljastosiva, crvenkastosmeđa do tamnosiva, djelomično se odlupljuje, kasnije je duguljasto pločasto ispucala (slika 2) Korjenski sustav je srcolik, s više razgranatih, dobro razvijenih žila srčanica (H e g i 1981) Izbojci su žućkastosmeđi, goli, djelomično pokriveni sivkastim slojem epiderme, posuti lenticelama Kratki izbojci su brojni i prstenasto smežurani Pupovi su spiralno raspoređeni oko izbojka, oko 1 cm dugački, jajasto stožasti, tupo ušiljenog vrha, pokriveni većim brojem ljusaka Ljuske pupova su široke, ljepljive, zelenkaste, djelomično crvenkaste, s tamnijim Slika 3 Lišće Slika 4 Cvat rubovima, gole i sjajne Vršni pup je veći i izduženiji od postranih pupova koji su djelomično priklonjeni uz izbojak, otklonjenih vrhova Lisni ožiljak je trokutast do polumjesečast, s pet tragova provodnih snopića Lišće je cm dugačko, neparno perasto sastavljeno od liske (slika 3), koje su usko duguljaste, 3 8 cm dugačke, simetrične osnove, oštro napiljenog ruba, odozgo gole, odozdo pahuljasto pustenaste, kasnije gole i plavkastozelene, u jesen pocrvene Palistići rano otpadaju Cvjetovi su dvospolni, entomogamni, bijeli, oko 1,5 cm široki, cvjetova skupljeno je u 6 10 cm široke gronje (slika 4) Lapova čaške i latica ima 5, prašnika 20, plodnih listova 5, potpuno su srasli, vratova tučka 5 Cvjetanje je u svibnju i lipnju Prividni plodovi su sočni, jabučasti ili kruškoliki (slika 5), do 3 cm dugački, žućkastozeleni do smećkasti, posuti lenticelama, s osunčane strane crvenkasti Trpko kiselkastog su okusa, a tek nakon stajanja i pr- Slika 5 Kruškoliki plodovi, sjemenke i jabučasti plodovi 213

84 vih mrazova postaju smeđi, mekani, ukusni i slatki Dozrijevaju u rujnu i listopadu, sadrže 5 6 sjemenki Sjemenke su do 7 mm dugačke, široko jajaste, spljoštene, ušiljenog vrha, smeđe, više ili manje sjajne (slika 5) Sjeme raznosi divljač, ptice i glodavci Oskoruša raste sporo (osim u mladosti), a doživi starost ( 500) godina Heliofilna je i kalcifilna vrsta koja samo u ranoj mladosti podnosi djelomičnu zasjenu Preferira toplu i blagu klimu Nema posebne zahtjeve za tlom, ali najbolje uspjeva na dubokim i plodnim tlima Dobro podnosi sušu (slično kao medunac), a osjetljiva je na kasne proljetne mrazove (nešto manje nego kitnjak) Zimi izdrži temperaturu do 30 ºC Osjetljiva je na kompeticiju drugih vrsta Pionirska je vrsta sa širokom ekološkom valencijom Javlja se pojedinačno ili u manjim grupama na nadmorskoj visini do 1400 m (u mediteranskom području), a u srednjoj Europi do 650 m B a r i t e a u (2001) za Francusku navodi najveću gustoću populacije od oko 10 odraslih stabala po hektaru RASPROSTRANJENOST Oskoruša je rasprostranjena u južnoj i srednjoj Eu- njenosti, budući da je od davnina sađena i subspontano ropi, sjevernoj Africi, na Krimu i u Maloj Aziji (slika proširena Težište areala je na Balkanskom poluotoku, 6) Teško je odrediti točne granice prirodne rasprostra- Apeninskom poluotoku i u južnoj Francuskoj Za Švi- carsku je procijenjeno da ima oko 500 stabala oskoruše promjera iznad 10 cm, te je jedna od najrjeđih švicarskih autohtonih vrsta (B e r e n g o et al 2001) U Hrvatskoj je, prema M a t i ć u & Vu k e l i ć u (2001) središte rasprostranjenosti u eumediteranskoj zoni u zajednicama hrasta crnike i u submediteranskoj zoni u zajednici hrasta medunca i bijelog graba (slika 7) U kontinentalnom dijelu je rijetka, i to na suhim, izloženim položajima u zajednici hrasta medunca i crnog graba Također dolazi kultivirana, u voćnjacima, uz vinograde, putove i sl Slika 6 Areal (Rotach 2003) 214 Slika 7 Areal u Hrvatskoj (Matić & Vukelić 2001)

85 UPORABA Oskoruša je od davnina u uzgoju radi proizvodnje rezbarske radove (K ausch-blecken von Schmeplodova i drva Teofrast je u 4 stoljeću pr Krista pisao l i n g 2000) da divlja stabla puno rjeđe plodonose i da su im plodovi manje slatki, ali intenzivnijeg mirisa nego kultivilošku nego gospodarsku vrijednost i zanemarena je, U Hrvatskoj oskoruša, kao i brekinja, ima veću eko- rana iako ima vrlo cijenjeno drvo Danas se uzgaja samo Plodovi se jedu sirovi ili se prerađuju Od plodova radi dobivanja plodova, a još prije šezdesetak godina oskoruše proizvodi se rakija (oskoruševica), marmela- korišteno je i drvo za izradu različitih proizvoda i za da, kompot i dr Drvo je vrijedno, fine strukture, tvrdo, ogrijev (M a t i ć & Vu k e l i ć 2001) velike gustoće i trajno, pogodno za stolarske, tokarske i RAZMNOŽAVANJE I RASADNIČARSKA PROIZVODNJA Oskoruša se može razmnožavati sjemenom, reznicama, izbojcima iz panja, cijepljenjem i kulturom tkiva Generativno razmnožavanje je uobičajena metoda u rasadničarstvu, ali i druge metode daju dobre rezultate Nestratificirano sjeme oskoruše može se sijati u jesen ili početkom zime Ukoliko sjeme sijemo kasno ili bez odgovarajuće predsjetvene pripreme, većina sjemena vjerojatno će proklijati druge ili treće vegetacije Prethodno tretirano sjeme može se sijati sljedećeg proljeća za proizvodnju sadnica u istoj vegetaciji Za vanjsku sjetvu krajem zime ili početkom proljeća potrebno je sjeme koje je prošlo hladnu stratifikaciju ili sjeme treba posijati dovoljno rano kako bi bilo izvrgnuto prirodnoj hladnoj stratifikaciji (S t e i n 1974) R e g e n t (1980) preporučuje stratifikaciju sjemena oskoruše na dva načina: 1 sjeme pomiješano s pijeskom držati na otvorenom, u jami dubokoj 50 cm, od vremena sakupljanja do sjetve u proljeće, ili 2 kasnije dobiveno sjeme držati u stratifikatu dana, na 0 5 ºC, u sanducima s pijeskom Isti autor navodi da je prije stratificiranja sjeme dobro močiti 24 sata u vodi S t i l i n o v i ć (1987) preporučuje stratifikaciju sjemena oskoruše od branja do vremena sjetve u proljeće na temperaturi oko 4 ºC Piotto & Di Noi (2001) navode da sjeme oskoruše treba posijati u jesen, po mogućnosti odmah nakon sakupljanja bez predsjetvene pripreme Druga mogućnost je sjetva sjemena stratificiranog toplo-vlažnim postupkom, a sjetvu treba obaviti krajem zime ili početkom proljeća Za savladavanje dormantnosti sjemena oskoruše ponekad se primjenjuje samo hladna stratifikacija Dubina sjetve iznosi 1,5 2,0 cm Sjeme se pokriva tankim slojem pijeska, piljevinom, pjeskovitim tlom ili tresetom od mahovine, a lijehe malčiraju borovim iglicama, tresetom od mahovine, drvenim strugotinama, slamom ili lišćem, kako bi sjeme bilo zaštićeno od smrzavanja (H e i t 1967) Oskoruša klije epigeično (slika 8) Sadnice oskoruše otporne su i nisu podložene napadima insekata ili biljnim bolestima Za sadnju na terenu koriste se sadnice starosti 10 (slika 8), rjeđe 20 ili se nakon jedne vegetacije presađuju te kao 11 ili 12 sade na teren Na Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u tijeku su istraživanja iz područja sjemenarstva i rasadničarske proizvodnje četiriju vrsta roda Sorbus, među kojima i S domestica Sakupljeno je sjeme oskoruše sa trinaest stabala, na četiri lo- Slika 8 Razvoj klijanca 8, 15, 22 i 29 dana nakon klijanja (lijevo) i sadnica 10 (desno) 215

86 kaliteta u mediteranskom i kontinentalnom području Hrvatske, nadmorske visine između 40 i 440 m U 1 kg prosječno je bilo 134 ploda (bez stapki) Prosječna dužina/širina ploda iznosila je 23/24, odnosno plodovi su jabučasti U jednom plodu prosječno je bilo 1,8 sjemenki, čija je prosječna apsolutna težina bila 28 g Podaci iz srednje Europe govore o vrlo slabom razmnožavanju oskoruše sjemenom u prirodi (Berengo et al 2001) U plodu su samo 1 2 sjemenke, a potisnuta stabla u sastojini uopće ne plodonose Budući da se često javlja pojedinačno, kod takvih izoliranih stabala dolazi do samooplodnje i manje vitalnog potomstva, odnosno smanjene klijavosti sjemena, manjeg preživljavanja klijanaca i manjeg prirasta preživjelih biljaka Oskoruša, kao i brekinja, ima jaku izbojnu snagu iz korijena, te se u krug oko majčinskog stabla mogu naći biljke istoga genotipa Takvo, autovegetativno razmnožavanje na nekim staništima omogućuje njen opstanak VARIJABILNOST I OČUVANJE GENETSKIH IZVORA Prema obliku i veličini plodova, razlikujemo dvije forme: f pomifera Hayne ima jabučaste plodove koji su 2 3 cm dugački; f pyrifera Hayne ima kruškolike plodove dugačke 3 4 cm Značajna je varijabilnost ušiljenosti i nazubljenosti liski (S c h e l l e r et al 1979) Za razliku od ostalih vrsta roda Sorbus koje se međusobno vrlo često križaju, nisu poznati križanci oskoruše sa srodnim vrstama U okviru EUFORGEN-a izrađene su tehničke smjernice za očuvanje genetskih izvora oskoruše (R o t a c h 2003), iz kojih izdvajamo sljedeće: Malo je poznato o genetskoj varijabilnosti oskoruše Budući da je to rijetka vrsta, male gustoće, a velike fragmentiranosti i izoliranosti populacija, prema teoriji populacijske genetike očekivana je smanjena genetska varijabilnost i velika diferencijacija Međutim, istraživanja u Švicarskoj i Njemačkoj nisu potvrdila ta očekivanja, a genetska je varijabilnost istraživanih populacija bila slična kao kod široko rasprostranjenih vrsta Čak su i male, izolirane populacije imale visoku razinu varijabilnosti Subpopulacije su bile više genetski diferencirane nego široko rasprostranjene vrste, ali manje nego što je bilo očekivano za fragmentirane i izolirane populacije Razmjena polena bila je neočekivano visoka Ključni elementi za održanje genetske varijabilnosti kod rijetkih vrsta kao što je oskoruša su razmjena polena na velike udaljenosti, dinamična struktura metapopulacija s lokalnim izumiranjem i rekolonizacijom, migracija na velike udaljenosti rasprostiranjem sjemena sisavcima i pticama, kao i oba načina razmnožavanja (generativno i vegetativno) Vegetativnim razmnožavanjem čuva se genetska varijabilnost i najmanjih populacija, a raznošenje polena i sjemena na velike udaljenosti jamči rekolonizaciju Već desetljećima oskoruša je vrlo ugrožena vrsta i na listi je prioriteta očuvanja genetskih izvora u Hrvatskoj i u Europi U nekim je europskim državama uvrštena u crvenu knjigu ugroženih vrsta Najvažniji čimbenici koji narušavaju genetsku varijabilnost su: 1 ukupno smanjenje broja jedinki, 2 narušavanje prirodne strukture metapopulacija ljudskim djelovanjem Smanjenju veličine populacije doprinose intenzivno gospodarenje, neodgovarajuće uzgojne mjere, gubitak odgovarajućih staništa, zanemarivanje i nepoznavanje vrste i sl Smanjenje ili izostanak rekolonizacije dovodi do promjene u populacijskoj i starosnoj strukturi, redukciji veličine populacije i većem stupnju fragmentacije i izolacije fragmenata Smanjena razina razmjene gena i migracije, te povećana razina samooplodnje može rezultirati smanjenjem genetske varijabilnosti i povećanom diferencijacijom među fragmentima Prioriteti i mjere zaštite ovise o veličini i strukturi populacije, te postojećim ili potencijalnim prijetećim čimbenicima In situ mjere očuvanja genetskih izvora moraju početi s inventurom, procjenom veličine i strukture populacije, fragmentiranosti, procesa koji su prijetnja, potrebama i prioritetima zaštite, te odabirom populacija koje će biti jezgre zaštite Najvitalnije i najveće populacije-jezgre (s minimalno 50 stabala), trebaju biti odabrane kao jedinice u kojima je oskoruša favorizirana u pomlađivanju i njezi u odnosu na sve ostale vrste Gospodarenje treba jamčiti opstanak svake jedinke, pogodovati vitalnosti i plodnosti, te formirati održivu starosnu strukturu za budućnost Svi ciljevi i mjere trebaju biti jasno definirani, dokumentirani i uključeni u gospodarske osnove Kada je moguće, treba stvoriti mrežu takvih jedinica dodavanjem novih populacija-jezgri kao i manjih grupa ili pojedinačnih stabala udaljenih do 3 km, koja čine most u razmjeni gena Na taj se način osigurava dugoročni opstanak populacija Usporedno in situ mjerama treba osnovati ex situ kolekcije u kojima se proizvodi genetski varijabilni biljni materijal, a koje mogu služiti i kao banke gena Navedene mjere su najuspješnije ako su uključene u šumarsku praksu 216

87 Barengo, N, A Rudow & P Schwab, 2001: Förderung seltener Baumarten auf der Schweizer Alpennordseite: Speierling, Sorbus domestica L ETH Zürich/BUWAL B a r i t e a u, M, 2001: Service tree In (E Teissier du Cros, ed): Forest Genetic Resources Management and Conservation France as a Case Study Ministry of Agriculture and Fisheries, Bureau of Genetic Resources, Commission of Forest Genetic Resources, INRA DIC, Paris, France, 60 pp H e g i, G, 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, Band IV, Teil 2b Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg, 542 pp H e i t, C E, 1967: Propagation from seed: 8 Fall planting of fruit and hardwood seeds American Nurseryman 126 (4): 12 13, pp Kausch-Blecken von Schmeling, W, 2000: Der Speierling (Sorbus domestica L) Verlag Kausch, Bovenden 177 pp M a t i ć, S & J Vu k e l i ć, 2001: Speierling und Elsbeere in den Wäldern Kroatiens Corminaria 16: P i o t t o, B & A Di Noi, 2001: Seed propagation of mediterranean trees and shrubs, APAT Agency for the protection of the environment and for technical services, Roma, Italy 108 pp LITERATURA Regent, B, 1980: Šumsko sjemenarstvo, drugo dopunjeno izdanje, Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar, Služba šumske proizvodnje, Beograd 201 pp Rotach, P, 2003: EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for service tree (Sorbus domestica) IPGRI, Rome, Italy 6 pp Scheller, H, U Bauer, T Butterfass, T Fischer, H Grasmück & H Rottmann, 1979: Der Speierling (Sorbus domestica L) und seine Verbreitung im Frankfurter Raum Mitt Deutsch Dendrol Ges 71: 5 65 Stein, W I, 1974: Sorbus L mountain-ash USDA Forest Service s Pacific Northwest Research Station, Corvallis, Oregon S t i l i n o v i ć, S, 1987: Proizvodnja sadnog materijala šumskog i ukrasnog drveća i žbunja Šumarski fakultet u Beogradu, Beograd 455 pp Doc dr sc Marilena Idžojtić, Damir Drvodelić, dipl ing šum, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet; marilenaidzojticžposthtnethr IZ EKOLOGIJE tkiva izravno zamrzavajući staničnu tekućinu ili neiz- ravno smrzavajući vodu u tlu, čineći ju nedostupnom za usisavanje u biljku Mehanička oštećenja su snjego- lom ili ledolom uzrokovani težinom snijega i leda Šteta od zime širok je pojam koji se može pripisati oštećenjima biljaka u kasnu jesen, zimu i rano proljeće U biti, u velikoj mjeri, sve štete od zime su štete isušivanja Niske temperature ubijaju isušivanjem biljnog ne hladnoće I drvenaste i zeljaste trajnice također skladište hranu koju će trošiti kroz mršave mjesece Korjenje biljaka uobičajeno ne prolazi kroz fazu počinka, ali prestaje s radom kada prosječno, ovisno o vrsti, srednja temperatura tla padne ispod 1,0 C Prema G o u g h (10/2004), kako se približava zima, biljke odgovaraju na skraćivanje dnevnog svjetla i na snižavanje temperature, upotrebljavajući brojne evolucijske mehanizme Listopadno drveće odbacuje lišće kako bi smanjilo vodu u stanicama u to normalno, za biljke sušno, doba Zimi uvijek zelene biljke ne odbacuju svoje lišće čineći ih ustvari puno izloženijima šteti od isušivanja Zeljaste trajnice, prezimljavaju bliže tlu, gdje im je priuštena kakva takva izolacija od ekstrem- ŠTETA OD HLADNOĆE 1 Biljke u kasno ljeto i zimi 11 Pripremno razdoblje Drvenasto se bilje počinje pripremati za zimski smiraj krajem ljeta Tkivo otvrdnjava ili postaje drve- 217

88 nastije, a rezerve hrane ugrađuju se u korijen i deblo Pupovi se zaštićuju tvrdim ljuskama, ponekad prekrivenim voskom ili smolom, materijalima koji smanjuju isušivanje Hranjiva se izvlače iz lišća i premještaju u krošnju, deblo i korijen prije no što lišće otpadne u čudesnom naporu konzervacije života Prvi vanjski znak da biljka ulazi u dormantno razdoblje je mijenjanje boje lišća te otpadanje Od kasnog ljeta sve do razdoblja u kojemu je biljka manje prijemčiva za utjecaje okoline, biljka malo pomalo napušta sposobnost rasta u zamjenu za zaštitu od zime Krivo primijenjeni stimulansi, poput kasnog, učestalog i obilnog navodnjavanja, kasnog prignojavanja i jakog reza, mogu poremetiti polagano uplovljavanje u fazu mirovanja i uzrokovati reakciju biljke poput cvjetanja proljetnih pupova u jesen, ili pak uzrokovati tjeranje novih izbojaka, koji dakako neće stići odrvenjeti Siguran rezultat je ugibanje izbojaka Od kasnog ljeta pa nadalje, najbolje je pustiti biljke na miru Osim u slučajevima suše, ne treba pretjerano zalijevati, prihranjivati i jače orezivati Ukratko, biljkama ne treba činiti ništa drastično jer to izaziva novi rast 12 Prvo zimsko dormantno razdoblje Kada je lišće otpalo, biljka je zasigurno u fazi mirovanja Ne može odgovoriti uvjetima izvan sebe bez obzira koliko ti uvjeti privlačili biljku prema rastu Uzmite grančicu jabuke, Malus Mill, tjedan dana nakon što joj je svo lišće otpalo, unesite ju u staklenik te promatrajte što se događa Održavajte temperaturu na stalnih 21 C, omogućite 16 sati dnevnog svjetla, puno vode i gnojiva Ništa se ne događa Možete čekati mjesecima i dalje se ništa neće dogoditi Biljka će i dalje ostati u zimskom dormantnom razdoblju, praktično zauvijek Ušla je u stanje iz kojeg ne može pobjeći prije no što prođe kroz hladno razdoblje Prvo zimsko dormantno razdoblje je vrijeme u kojem je biljka najjača i može tolerirati veliku hladnoću i zasušujuće uvjete Hladno razdoblje koje mora biti zadovoljeno prije no što biljka uđe u novo razdoblje rasta izraženo je brojem sati ispod 7,2 C Počinje se računati kada lišće otpadne Postoji evidencija iz 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća da je temperatura iznad 7,2 C uspjela negirati nižu temperaturu, ali je taj koncept teško objasniti i ne djeluje u svim slučajevima Različite vrste traže i različit broj hladnih dana kako bi izašle iz zimskog razdoblja mirovanja Unutar vrste, različiti kultivari mogu trebati različit broj hladnih sati Većina dostupnih radova bazira se na voćkama: Jabuke 250 (50)-1700 sati Šljive sati Orah sati Višnja sati Kajsja Malina Borovnica Grejp Kruška Breskva Trešnja Ribizi Kupina Jagoda Iris Tulipan Sunovrat Zumbul sati sati sati sati sati sati sati sati sati sati sati 2200 sati sati sati Grejp traži vrlo malo hladnih sati, ali u proljeće bolje starta s rastom ako je prošao kroz nešto hladnog razdoblja Većina lukovičarki zapada u zimsko razdoblje mirovanja pri temperaturi od 10 C Što hladno razdoblje duže potraje, biljka će brže reagirati na više temperature Ako je čitav tjedan hladno razdoblje, za 1000 hladnih sati potrebno je 6 tjedana Pri uobičajenim temperaturama, većina biljaka zadovolji potrebu za hladnim razdobljem oko Božića Kada je potreba za hladnim razdobljem zadovoljena, ako nastupi zatopljenje dovoljno visokim temperaturama biljke ne ostaju predugo u razdoblju mirovanja Unesite granu jabuke u kuću u veljači i ona će cvjetati Unesite ju u ožujku i trebat će joj puno manje vremena za ulazak u razdoblje cvatnje 13 Drugo zimsko dormantno razdoblje Tijekom hladnog razdoblja u siječnju i veljači, nije vidljiv rast biljaka Njihov mehanizam kontrole identificira da bi mogle rasti pri povremenim zatopljenjima, ali one to ne žele jer su naučene na drukčije uvjete u to doba Stoga tada biljke ulaze u drugo zimsko dormantno razdoblje (razdoblje mirovanja) Korijenski sustav nema odmora poput ostalog dijela biljke On je uvijek u ovom drugom zimskom dormantnom razdoblju u kojega ulazi kada se temperature tla spuste, općenito govoreći, ispod 7,2 C To znači kako je korijen nekih vrsta biljaka aktivan i na nižim temperaturama No, uvijek se radi o temperaturama iznad točke smrzavanja Rast pri tim temperaturama je prilično spor Drugo zimsko razdoblje mirovanja štiti biljku od loših vremenskih uvjeta u kasnijem razdoblju zime Toplije vrijeme u tom razdoblju može imati za posljedicu da biljka izgubi sposobnost biti otporna na ekstremne hladnoće Tako malina, primjerice, u prvom zimskom dormantnom razdoblju može podnijeti temperaturu od 34 C No, u drugom zimskom dormantnom razdoblju biljka gubi sposobnost tolerancije na 218

89 cola Douglas ex D Don, Pinus contorta Douglas ex Loudon, Picea pungens Engelm i Abies lasiocarpa (Hook) Nutt, preživjele su temperature smrzavanja u laboratoriju od 60 do 80 C Zbog usporedbe, neke jugoistočne obalne vrste poput Pinus elliottii Engelm Quercus virginiana Mill, uginu kada se temperatura spusti blago ispod 15 C Ulmus americana L tolerira temperaturu od 40 C, Betula papyrifera Marshall, Salix nigra Marshall i Populus L toleriraju tempera- ture do 73 C Liquidambar L, tolerira temperaturu od 26,1 C temperature ispod 2,8 C Što su dulja toplija razdoblja i što su temperature više, ekstremna hladnoća može napraviti veću štetu 14 Vrste Prema G o u g h (11/2004), neke vrste su prilagođenije hladnoći od drugih Primjerice Fraxinus pennsylvanica Marshall je visoko tolerantan na hladnoću Rod magnolija, Magnolia L, nije Jabuke, Malus Mill i ribizli, Ribes L, su tolerantniji od kajsjine prunike, Prunus armeniaca L, i većine sorti grejpa, Citrus paradisi Macfad Mnoge vrste drveća koje rastu u Montani, Unutar vrsta, neki kultivari su otporniji od drugih SAD, poput Pinus jeffreyi Grev et Bolf, Pinus monti- 2 Štete koje uzrokuje niska temperatura Prema G o u g h (9/2004), niska temperatura utječe treba dosegnuti više dijelove biljke Vjetar i jače sunce na promjenu bjelančevina, taloženje protoplazme, uz- (insolacija) samo pogoršava situaciju rokuje gubitak vode, posljedično stvara mehaničkih 24 Uzrokovanje mehaničkih ozljeda na i u ozljeda na i u staničoj stijenci, a uzrokuje izravtna oštestaničoj stijenci ćenja i neizravne štete Kristali leda mogu se oblikovati intracelularno, u 21 Promijenjene bjelančevine stanici i intercelularno, izvan stanice U uobičajenim Biljne bjelančevine, a među njima i enzimi, osjetljivi uvjetima hladnoće stvaraju se izvanstanični kristali, ali su na temperaturu i moraju ostati nepromijenjeni Da bi ako jako brzo temperature padnu, mogu se stvoriti kriuobičajeno funkcionirali, mora biti prisutna i voda u te- stali leda u samoj stanici Oštri rubovi kristala leda kućini Hladnoća inaktivira bjelančevine, čineći vodu u mogu probušiti staničnu stjenku i uzrokovati curenje tekućini nedostupnom u obavljanju njezinih funkcija staničnog sadržaja Oštećenje vodi do začepljenja provodnih cijevi drva smolastom izlučevinom Ako 50 ili 22 Taloženje protoplazme više posto provodnih cijevi u grani ili deblu bude za- Zimske hladnoće mogu uzrokovati mijenjanje pro- čepljeno, grana ili stablo odumire toplazme, tako da se njezin sadržaj izbaci i na taj način zaustavi funkcioniranje stanice 25 Izravna oštećenja Izravna oštećenja su uginuće pupova, smeđenje 23 Gubitak vode uvijek zelenog lišća (ponekad se radi i o opekotinama Kako se oblikuje led, voda se izvlači iz staničnog so- od hladnoće), uginuće mladih izbojaka i grančica, prska i dolazi do snižavanja točke ledišta To je način na ten od mraza na bazi debla, i pucanje kore (često uz koji se biljka štiti od smrzavanja, koje na kraju može do- prasak) Oštećenja u zimi znaju rezultirati tjeranjem vesti i do uginuća Ako se previše vode izbaci, tkivo se puno mladih izbojaka u proljeće isušuje Tako je procijenjeno da zrelo stablo jabuke iz- 26 Neizravna šteta (oštećenja) gubi oko 300 g vode u zimskom danu Za blagog zimskog vremena tijek vode i provođenje vode izmjereno je Biljka ne mora biti izravno ubijena hladnoćom ili na borovima čak i na 1,1 C Ako sokovi kolaju, mogu smrzavanjem Biljka može patiti od stresa, čak do točbiti izgubljeni kroz evaporaciju Ako je voda u provod- ke u kojoj je otvorena za napad bolesti i štetnika koji ju nim cijevima smrznuta, nova voda ne može doći do ma- mogu ubiti Ustvari neizravni utjecaji hladnoće češće lih izbojaka, a čija je voda evaporirala i tkivo biva isuše- se događaju od izravnih, a očituju se kroz rak, prstenano Ako je voda u tlu smrznuta, biljka ne može zamijeni- sto truljenje i ugibanje biljke zbog napada gljivica i ti vodu izgubljenu evaporacijom i događa se jednaka bakterija Ponekad je bolest jedini vanjski znak oštećistvar Začepljenje provodnih cijevi ledom ili smolastom vanja biljke uzrokovanog smrzavanjem izlučevinom uzrokuje stvaranje nove barijere vodi koja 3 Čimbenici sklonosti k zimskim oštećenjima Čimbenici sklonosti štetama od hladnog razdoblja izloženost zrakama sunca i vjetru, vlaga zraka, snijeg su: kvaliteta pripreme biljke za preživljavanje hladnog Različiti biljni organi i različita tkiva različito su osjetrazdoblja, vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja, ljivi na niske temperature 219

90 31 Kvaliteta pripreme biljke za preživljavanje hladnog razdoblja Odgoda pripreme za zimu uočljivo vodi u porast ozljeda zbog zime Kako dobro će biljka prolaziti kroz zimu, djelomično ovisi i o kvaliteti pripreme prije zime Biljke koje su bile pod stresom ljeti obično pretrpe puno više štete od zime Ljetna suša može spriječiti biljku u opskrbi potrebnim hranjivima za zdrav rast Nedostatak dušika i drugih hranjiva zbog manjka vode mogu utjecati izravno na fotosintezu Također, suša onemogućava biljci opskrbiti se rezervama vode prije no što nastupi hladnoća To čini tkiva još osjetljivijima na zimsko isušivanje Suša, do točke uvenuća može reducirati funkciju lista uzrokujući zatvaranje stomata i reducirajući fotosintezu i disanje To rezultira smanjenjem opskrbe biljke hranjivima koje služe za prezimljavanje Defolijacija zbog suše, štetnika ili drugih uzroka sprječava fotosintezu u cijelosti Traume biljaka do kojih može doći zbog jakog orezivanja ili šteta nastalih zbog jakog vjetra mogu natjerati biljku na poticanje rasta novih izbojaka ili cvatnju čak i u ranu jesen Poznati su primjeri cvatnje jabuka u voćnjacima čak i u listopadu nakon orkanskih nevremena Rezultat je ugibanje neodrvenjelih izbojaka zimi i smanjeni urod sljedeće godine Kasna gnojidba dušikom i/ili pretjerano zalijevanje također može uzrokovati kasni rast Voćke koje nose prekomjeran urod slabe su i kasne s odrvenjavanjem izbojaka Rezerve hranjiva su iscrpljene za dozrijevanje plodova i one ulaze u zimu u slaboj kondiciji Situacija se pogoršava ako se ubiranje plodova odgađa Odrvenjavanje je način na koji se biljka bori protiv zime U mnogih vrsta odrvenjavanje počinje puno prije no što opadne list Što je veća količina lišća u krošnji tijekom ljeta, bolji je i stupanj odrvenjavanja Čimbenici koji odgađaju odrvenjavanje drvenastih biljaka su: kasno navodnjavanje, kasno prignojavanje dušičnim gnojivima, rana defolijacija, kultivacija, slabo drenaža tla i kasnoljetno orezivanje Uvjeti suprotni ovima potiču odrvenjavanje 32 Vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja Hladnoća u ranu jesen može oštetiti biljke prije no što su dovoljno odrvenjele Hladnoća u rano proljeće može uništiti cvjetove i mlade izbojke Hladnoća tijekom zime koja slijedi nakon razdoblja zatopljenja može oštetiti isušena tkiva Hladnoća koja nastupa iznenada puno više oštećuje nego ona koja nastupa polako Jaka hladnoća jače oštećuje od ublažene hladnoće Primjerice, temperatura koja preko noći padne s 10 C na 17 C ili niže, više je uništavajuća od one koja padne ispod te temperature u roku od jednog tjedna Brzo padajuće temperature ubit će tkivo nekoliko stupnjeva iznad onih polagano padajućih Također je bitno i trajanje hladnih temperatura Što duže ostane jako hladno, ispod 9,4 C, šteta je veća 33 Izloženost zrakama sunca Postoje dokazi koji indiciraju kako su tkiva u sjeni manje oštećena hladnoćom od tkiva na izravnom suncu To se možda događa jer se izložena tkiva ne mogu aklimatizirati dovoljno brzo ili možda zato što se tkiva zagrijana suncem kasnije mogu slabije nositi s hladnoćom koja dolazi nakon zalaska sunca Pod oblačnim nebom mala je razlika u temperaturi između južne i sjeverne strane stabla Ali, postoje stvarne razlike za g vremena One mogu uzrokovati silan unutarnji stres, drvo puca radijalno ili, što je još uobičajnije, vertikalno 34 Vlaga i vjetar Hladan zrak zadržava manje vlage od toplog zraka Termin za kompletnu količinu vlage u zraku je apsolutna vlažnost zraka Relativna vlažnost zraka prikazana je prema vlažnosti koja ovisi o temperaturi zraka Primjerice, zrak na 17 C i zrak na 23,9 C mogu imati jednaku relativnu vlažnost zraka, ali hladniji zrak će držati manje vode i zato ima manju apsolutnu vlažnost Vlaga sadržana u biljkama varira od oko 95 % u pojedinim plodovima do 5 (20) % u nekim drvenastim tkivima To je za apsolutnu vlažnost Kako se voda u zraku kreće od područja veće vlažnosti ka područjima manje koncentracije, voda će se kretati iz biljke u zrak ako je izvan biljke manja koncentracija nego u biljnom tkivu Što je veća razlika, iz tkiva brže izlazi vlaga Zato biljke lagano dehidriraju zimi Kada vlaga izađe iz tkiva, stvara stupanj vlažnosti u zraku koji okružuje biljku Zrak bliži tkivu biljke vlažniji je od onog koji je dalje Vjetar miješa hladniji i suši zrak uzrokujući daljnje isušivanje tkiva 35 Snijeg Mana snijega je reflektiranje sunčevih zraka koje mogu pospiješiti stvranje zimskih ožegotina Prednost snijega je u izolaciji korijenskog sustava Snijeg je visoko reflektirajuć i za svijetlih zimskih dana reflektira svjetlost u krošnju ili na deblo drveta Svjetlo konvertira u toplinu te grije vanjska tkiva biljke Drveće tamne kore apsorbira više topline od onih svjetlije kore Na temperaturi nešto nižoj od 0 C, kora se smrzava i odmrzava sa svakim oblakom koji prođe i zakloni sunčevu svjetlost To unutar tkiva stvara stresne pukotine koje doprinose isušivanju, ali i kasnijem napadu tkiva bolestima i štetnicima Ako je temperatura zraka 25 C, na površini sniježnog prekrivača temperatura je 18,3 C, Na 7,6 centimetara dubine sniježnog prekrivača temperatura iznosi 8,9 C, a na 15 centimetra dubine sniježnog prekrivača 5,6 C 220

91 Pokrivač od snijega je odličan, ako ga imate Visinu snježnog pokrivača možete povećati naguravanjem oko biljke Samo neka ostane bijel i pahuljast 36 Mraz Mraz može uništiti biljke na nekoliko načina No, ne oštećuje jako biljke sam mraz po sebi, koliko niske temperature koje se javljaju zajedno s njim Mraz oštećuje tkiva dehidracijom, a ponekad jednostavno mehaničkim oštećenjem Ako se mraz pojavi ne znači da će biljke biti odmah oštećene, ali i ako se ne pojavi ne znači da neće biti oštećene Sve ovisi o temperaturi Stupanj oštećenja biljke ovisi o vrsti biljke i njezinoj sposobnosti aklimatizacije za hladno doba Dok su biljke dormantne, mraz im može puno slabije naštetiti U proljeće je problem oko cvjetova Tkivo cvjetova slabije podnosi hladne temperature, što je cvijet bliže središtu biljke Prema Gough (1998), većina biljka koje od prirode rastu u Montani (SAD) kada su u punoj cvatnji mogu tolerirati 1 C Padne li temperatura u doba cvatnje na 3 do 1 C, štete na cvjetovima su znatne na ženskim tkivima cvijeta, ali ostali dio ostaje neoštećen Pregledom cvijeta uočavaju se ženski organi koji su promijenili boju To znači kako će se cvatnja vizualno normalno odvijati, ali neće biti zametanja plodova ili će plodova biti jako malo Od 6 do 3 C stradava cijeli cvijet Jako smrzavanje može ubiti i lisno tkivo Ako se to dogodi, biljka ne može početi fotosintetizirati na vrijeme i znatno je oslabljena Kasniji mraz tijekom vegetacijskog razdoblja može ubiti biljku Rani mraz može oštetiti vrhove izbojaka koji nisu odrvenjeli mnogih vrsta drveća Oštećenja se tada pokazuju u proljeće 37 Biljni organi i tkiva Tkiva iznad tla nisu jednako odrvenjela Kada je biljka u aktivnom rastu, kambij je jedan od najmanje otpornih tkiva na hladnoću te naginje šteti od hladnoće Štete na kambiju mogu nastati kada u proljeće odjednom dođe do velike hladnoće, nakon što su izbojci počeli rasti Ta oštećenja će se sudariti s novim floemom i ksilemom i poremetiti transport vode i hranjiva Ali, kambij je među najotpornijim tkivima u prvom zimskom dormantnom razdoblju Najmanje vjerojatno je oštećenje kambija u to doba Cvjetni pupovi su među najmekšim dijelovima nadzemnog dijela biljke Unutar cvjetnih pupova, tučci su najosjetljiviji U jesen, cvjetni pupovi su više otporni od lisnih pupova, ali u zimi su lisni pupovi otporniji od cvjetnih Ozljede cvjetnih pupova najčešće se događaju kada biljka uđe nezrela u jesen ili kada se vrlo brzo u jesen događaju nagla zahladnjenja Potpuno zreli cvjetni pupovi mogu također biti oštećeni tijekom ekstremnih hladnih uvjeta ili kada tople temperature nakon 1 siječnja slijede brza i izuzetno hladna razdoblja Tolerancija cvjetnih pupova također ovisi i o njihovom spolu Stupanj tolerancije, osim u slučajevima ekstremno niske hladnoće kada su i najbolje pripremljeni pupovi uginuli, ovisi o stupnju napredovanja u proljeće Što su više napredovali, pupovi su osjetljiviji na oštećenja Najosjetljiviji organi i tkiva za aktivnog rasta su kambij, mlada kora i provodni sustav Najosjetljiviji organi i tkiva u zimskom dormantnom razdoblju su cvjetni pupovi, stara kora, srčika grančica i provodna tkiva Korijenski sustav Kao što je prije spomenuto, korijenski sustav ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, već je cijelo vrijeme u drugom zimskom dormantnom razdoblju Može rasti toliko dugo dok je temperatura tla pogodna za rast, a ona ovisi o vrsti i iznosi između 0 i 5,5 C Zbog toga što ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, korijen ne odrvenjava kao ostali dio biljke Srećom, prava potreba za tim je rijetka, jer iznad sebe ima sloj zemlje, a ako ima sreće i sloj snijega ili stelje Različita tkiva korijena pokazuju različitu odrvenjelost Kambij i nezreo ksilem su najosjetljiviji 4 Klasifikacija zimskih ozljeda i oštećenja od hladnoće Oštećenja od hladnoće vrlo su širok pojam i nisu jednostavan fenomen Zbog jasnoće, možemo kategorizirati oštećenja od hladnoće u šest širokih klasa prema razlogu koji ih uzrokuje: pomanjkanje zrelog tkiva, manjak sposobnosti preživljavanja zimske suše, previše spremno reagiranje na kratka razdoblja toplog vremena, apsolutna hladnoća, nepoznati uzroci i mehaničke ozljede (Gough 12/2004) Pomanjkanje zrelog tkiva Kako bi se reducirala ova oštećenja, mora se poticati odrvenjavanje tkiva u kasno ljeto i treba se biljka zaštititi od ljetne defolijacije 411 Uginuće vrhova grana Od kasnog ljeta izbojci većine vrsta mogu izdržati temperaturu od 6,7 do 9,4 C Ako temperatura padne niže, posebice u ranu jesen i ako je bilo stimulacije kasnog rasta, vrhovi grančica će uginuti U proljeće treba orezati uginule vrhove grančica 412 Kružne ozljede i ozljede na rašljama Najmekanija tkiva na granama i deblu su blizu baze Ova tkiva su ona koja se najkasnije pripreme za zimu Zbog tih razloga često su izložena ozljedama uzrokovana ranom hladnoćom i proporcionalna su stupnju pripreme za zimu (slika 1) 221

92 414 Odcjepljivanje kore Ovo je ozljeda koja predstavlja varijantu prethodne i također je uzrokovana nezrelošću tkiva kore Obično se događa kada u ranu jesen slijedi hladno razdoblje Ako je moguće, pokušajte koru vratiti na mjesto 415 Mrtve krpe na debljim granama i deblu Tamne, suhe, uleknute mrlje ponekad se pojave ne na točno određenoj strani stabla kao rezultat utjecaja hladnoće na nedozrela tkiva u ranu jesen ili velike hladnoće sredinom zime 416 Crno srce Provodna tkiva i tkiva zadužena za skladištenje pod utjecajem rane i/ili ekstremne hladnoće se oštećuju, a provodne cijevi se začepljuju To uzrokuje tamnjenje okolnog tkiva Ako ne dođe do pojave truleži, novo se tkivo može oblikovati, stablo se oporavlja, no nešto je oslabljene kondicije Slika 1 Prunus cerasus L, višnjina prunika šteta od zime na deblu odmah iznad korijenskog vrata (Foto: J Vizentaner) U ovisnosti na veličinu štete, tijekom proljeća možda će se morati ukloniti čak i koja debela grana Kružne ozljede saniraju se premošćivanjem tamo gdje je to izvedivo Cijepljene biljke često pokazuju oštećenja blizu ili na mjestu cijepa Cijepljene ruže češće ugibaju Naime, tkivo na cijepu je često manje zrelo i mekše od drugih tkiva Štete na tom dijelu biljke često znače kasniju smrt biljke U ovom slučaju, premošćivanje nije moguće Štititi debalca i mjesta cijepa steljom je poželjno, ali su biljke u tom slučaju podložnije štetama od glodavaca 413 Manje pukotine nastale usljed mraza Iznenadna hladnoća u jesen može na mladim stablima izazvati manje pukotine kore Debljina kore ovisi i o starosti biljke No, i mlada i zrela stabla mogu trpjeti od istih oštećenja tijekom ekstremne hladnoće ( 34 C) usred zime Pričvrstite koru natrag na ozljedu prije no što se posušila Takve ozljede uobičajeno se zatvaraju brzo, čime se temperatura podigne sljedećeg jutra i ne traže dodatnu pozornost U točki 4 se nalaze dodatna objašnjenja 42 Manjak sposobnosti preživljavanja uvjeta zimske suše Oštećenja se uvijek događaju kada je gubitak vode veći od njzinog nadoknađivanja uzgonom Svijetli, topli sunčani dani, posebno kada je vjetrovito, temperature zraka iznad točke smrzavanja i smrznuto tlo povećavaju stupanj ishlapljenja vode Vjetar povećava problem Izbojci manjeg promjera (bliži vrhu biljke, izbojci malina, vinove loze i sl) imaju manji omjer površine i zapremine, pa tako proporcionalno gube više vode brže od debljih izbojaka Uginuće izbojaka kod maline rezultat je nedovoljne odrvenjelosti kasnorasta ili ranog buđenja tijekom zime, kada nakon toga slijedi razdoblje jake hladnoće Četinjače koje ostavljaju svoje lišće, osjetljivije su na oštećenja od hladnoće od listopadnog drveća i grmlja Uvijek zelene biljke gube vodu kroz lišće čak i kada je transpiracija smanjena temperaturama ispod točke smrzavanja Jednostavno rečeno, lišće gubi vodu brže no što ju može nadoknaditi pod suhim uvjetima Čak i da je tlo djelomično odmrznuto, temperature zraka od samo nekoliko stupnjeva iznad smrzavanja ne omogućuju odmrzavanje vode u ksilemu i biljka ne može povući vodu do lišća Posljedica navedenog je da je cijelo stablo promjenjive boje Najčešća šteta je na južnoj i jugozapadnoj strani s puno razlike među vrstama Mnoga oštećenja primjer su intercelularnog smrzavanja Kada je lišće oštećeno, ono smeđi, najčešće na strani izloženoj vjetru Prema G o u g h (1997), kada su oštećenja ozbiljna, sve iglice i pupovi ugibaju Najčešće pupovi izbjegnu žešća oštećenja 222

93 43 Previše spremno reagiranje na kratko razdoblje toplog vremena 431 Ugibanje mladih izbojaka Neke biljke brzo reagiraju na višu temperaturu kada je jednom prvo zimsko dormantno razdoblje prošlo Primjerice, izbojci maline počinju se buditi kada se temperatura podigne na 2,8 C Buđenje se prvo događa blizu vrha izbojka i nastavlja se ka dolje, ako toplo vrijeme i dalje prevladava Ako se to dogodi sredinom zime i ako slijedi jaka hladnoća koja je iznenada nastupila, izbojak će uginuti Samo buđenje ovisi o vrsti i temperaturama zraka i tla Sve vrste se bude brže što su temperature više, ali se breskvina prunika (breskva), Prunus persica (L) Batsch budi brže od jabuke, Malus Mill, te trešnjina prunika, Prunus avium (L) od običnog jorgovana, Syringa vulgaris L 432 Zimske ožegotine od sunca Zimske ožegotine od sunca najčešće se pojavljuju u kasnu zimu kada je sunce više na nebu, ali temperature noću mogu biti vrlo niske Jednom kada ih se uoči, kasno je za njihovu prevenciju Najčešće su problem listopadnog drveća Nakon završenog prvog zimskog dormantnog razdoblja, jače i svjetlije, pa zato i opasnije, sunčevo svjetlo kasne zime zagrijava koru i inicira metabolizam u njoj Bez lišća koje mu služi kao zaštita, na osunčanim dijelovima debla i jačih grana, tople zrake popodnevnog sunca zagrijavaju koru i kambij Posebice je ozljedama izloženo deblo do 90-tak cm visine, kao i vrhovi visokih grana Temperatura kore i kambija je tada viša od temperature okoliša i može doseći 18 do 26 C Stanice se bude, a tkiva se odmrzavaju Tada počinje deaklimatizacija na hladnoću kao prva aktivnost stanica Aktivnim stanicama potrebna je voda koja im u tom trenutku nije dostupna Zato dolazi do isušivanja tkiva Problem je i veći kada zapušu vjetrovi Pokrivač od snijega ili bijelo obojana fasada obližnje zgrade ili stelja od svijetlog kamenja samo pogoršavaju situaciju Ponekad postoje ekstremne razlike u temperaturi kore od jedne do druge strane debla Primjerice, temperatura kore jabuke, Malus Mill, istodobno može varirati od 0 Celzijevih stupnjeva na sjevernoj strani do 20,6 C na jugozapadnoj strani Kada sunce zađe, temperatura se naglo spušta, primjerice na 6 C Dolazi do smrzavanja vode u tkivima i do oštećenja tkiva Ponovnim zagrijavanjem, na mjestima oštećenja se voda gubi i tkiva se isušuju Kada se kambij i unutrašnji dio kore osuše, okoravaju se s debla u dugačkim tracima Ako se okoravanje dogodi prstenasto na jednom dijelu debla, biljka ugiba Često je napadnuta samo jedna strana debla U tom slučaju drvo preživljava, ali je oslabljeno Insekti i mikroorganizmi imaju otvoren put ulaska u biljku Osim toga i estetska funkcija debla je izgubljena Najčešće su suncu izložene južna i jugozapadna strana Drveće glatke kore puno je neotpornije na utjecaj sunčevih zraka Drveće s tamnom korom puno je osjetljivije od onoga sa svijetlom, jer se tamna kora brže zagrijava Drveće s visokom krošnjom manje je otporno od onog koje ima nisku krošnju ili čija se krošnja spušta do zemlje i na taj način štiti deblo Grmlje je jednako zaštićeno kao i drveće koje ima krošnju do zemlje, jer svojom krošnjom zasjenjuje niže pozicije Neke vrste su posebno osjetljive na zimske ožegotine od sunčevih zraka, posebice šljivina prunika, Prunus domestica L javor, Acer, L, trešnjina prunika, Prunus avium (L) L, Sorbus L, glog, Crataegus L i jabuka, Malus Mill Četinjače, općenito, nisu osjetljive na zimske ožegotine od sunčevih zraka Kako mlada stabla imaju najčešće glatku koru i visoku krošnju, to ih čini neotpornima na zimske štete od sunčevih zraka Mlada stabla tamne kore poput trobodnog trnovca, Gleditsia triacanthos L, jasena, Fraxinus L, hrasta, Quercus L, javora, Acer, L, lipe, Tilia L i vrbe, Salix L su vrste visokog rizika 44 Apsolutna hladnoća 441 Ozljede od mraza (raspukline na deblu) U ovisnosti o jačini hladnoće duže smrzavanje stvara raspukline u drvetu Može otpasti sva kora oko mladih biljaka Dva primjera objašnjavaju različite stupnjeve jednog te istog problema Smrzavanje koje duže potraje uzrokuje slabije kontrakcije u deblu jednake magnitudi jednog goda Brzi pad temperature uzrokuje još veće kontrakcije u kori i vanjskom drvu Temperature u vanjskom drvu su hladnije od onih u unutrašnjem, pa se jednako ne kontrahiraju To uzrokuje opadanje kore, pa ponekad kora opadne na čitavom deblu Temperature mjerene na stablu jabuke pokazuju da se stabla prsnog promjera 15 do 20 centimetara razlikuju u temperaturi kore i svoga središta za 1 do 2 stupnja R-a, a stabla prsnog promjera od 61 centimetra za 5 do 7 R-a To je sasvim dovoljno za stvaranje unutrašnjih različitih sila R podrazumijeva relativnu razliku u temperaturi Ozljede su vrlo česte za jako hladnih, mirnih noći od ponoći do zore, a onog koji ih čuje podsjećaju na pucanj puške Ako temperatura zagrije jutro, ozljeda se zatvara brzo Ako niste ranoranilac, možda nećete uočiti ozljedu dok ne uočite zacijeljenu ranu kasnije tijekom godine Takva oštećenja češća su kod listača nego kod četinjača Najnaklonjeniji tome su brijest, Ulmus, orah, Juglans, L, javor, Acer, L, prunike, Prunus L i jasen, Fraxinus L Povremeno unutarnje pukotine nastaju kada provodno drvo pukne radijalno, a kora ostane neoštećena 442 Uginuće korijenja Zimi se tlo grije uglavnom odozdo To se zove zemljano grijanje Na dubini od nekoliko desetaka 223

94 centimetara, temperatura tla ostaje otprilike u granicama od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva Kako se s te dubine prilazi površini tla, toplina se rasipa u atmosferu To je korisno u zaštiti mladih presađenih biljaka od proljetnih hladnoća otpuštanjem topline tla u krošnju, ali je nepoželjno zimi kada je konzervacija topline u tlu pravilo Snijeg, stelja, trave i drugi pokrivači tla zadržavaju toplinu tla i na taj način održavaju tlo toplim U Bozemanu (Montana), ranog siječnja 1998 godine s oko 30 centimetara snježnog pokrivača, temperatura tla na dubini 61 centimetra bila je 1,1 C, dok je temperatura zraka bila 32 C Na otvorenom, u zimi kada nema snijega ili ga ima malo, temperatura tla može postati opasno niska za korijenski sustav Što je hladnija temperatura zraka i što duže traje, hladnija je i temperatura tla Kako je kod većine biljaka većina korjenovih dlačica koje hrane biljku na 20 do 25 centimetara dubine, to je sloj tla o kojemu najviše treba razmišljati Kritične temperature variraju u ovisnosti o vrsti i tipu korjenskog sustava, te dobu godine u kojemu je nastupilo oštećenje Općenito govoreći, korijen ugiba na temperaturi tla između 3,9 i 12,2 C ako se tlo ubrzano hladi To se rijetko događa, ali kada se dogodi najčešče nije bilo nikakve zaštite tla Kada ima dovoljno vremena za prilagodbu, korijenje počinje ugibati na općenito 11,1 C, što opet ovisi o vrsti biljaka, vrsti tla i lokaciji većine korijenskog sustava Korijenske dlačice jasena, Fraxinus L, ugibaju na 14 C Eksperimenti u labaratoriju s korijenskim sustavom jabuke, Malus Mill, pokazuju da je uginuće nastupilo na 2,8 C ako su eksperimenti vođeni ljeti, a zimi neće uginuti ako se temperatura tla ne spusti na 12,2 C Kao i nadzemni dijelovi, i podzemni mogu odrvenjeti, ali je korijenje većine vrsta osjetljivije od nadzemnog dijela Uginuće korijena događa se najčešće blizu korjenovog vrata tamo gdje je zemljani pokrivač najplići Tamo gdje zime nastupaju brzo, a temperature su vrlo niske, korijen je često oštećen Posebno do oštećenja dolazi na laganim i suhim tlima i onda kada izostane snježni pokrivač ili kada ga je malo No, ni zbijeno tlo ne zadržava toplinu Veće ugibanje korijena događa se u suhom nego u vlažnom tlu Korijenje koje je bliže deblu prilagođenije je hladnoći od onog koje je udaljenije Tako duge hladne zime bez posebno hladnih noći dobre su za nadzemni dio biljke, ali loše za podzemni Blage zime s nekoliko hladnih noći loše su za nadzemni, ali dobre za podzemni dio biljke Nikako ne možete pobijediti Ozljede korijenskog sustava uočava se tek idućeg vegetacijskog razdoblja Ako je oštećen čitav korijenski sustav, a proljeće nije suho, možda će u proljeće početi rasti normalno stvarajući nove izbojke, listove, možda i cvjetove Ili će potjerati, ali će listovi biti manji Cvjetovi mogu uvenuti ubrzo nakon što su se otvorili Možda će, ako se cvatnja relativno pravilno odvija, zametnuti i plodove Tada odjednom, u ljeto, kada nastupi vruće i sušno razdoblje, biljka ugiba Uginuće biljke može uslijediti ubrzo nakon listanja ako prevladavaju tople temperature ili pak ugibanje drveća može potrajati nekoliko godina Tada svake godine biljka postaje sve slabija i na kraju ugiba, najčešće kao posljedica napada bolesti i/ili štetnika Ako je samo dio korijenskog sustava oštećen, drvo će u proljeće početi polako stvarati nove izbojke Tako se može ponašati i nekoliko godina dok se podzemni i nadzemnmi dio biljke ne usuglase u harmoniji Mudro zalijevanje i prihranjivanje smanjit će ljetni stres Ako je oštećenje korijenskog sustava samo blago, biljke se mogu oporaviti i bez zamjećivanja oštećenja Kako bi se preduhitrilo oštećenje korijenskog sustava, treba upotrijebiti stelju ili treba zagrnuti tlo mekanim snijegom, ako je on na raspolaganju Mekan, pahuljast snijeg odličan je izolator, a kompaktan snijeg ima malu sposobnost izolacije Bilo koji pokrivač preko tla i korijenja sačuvat će toplinu Organska stelja debela 10-tak centimetara ili čak posijana trava u nedostatku stelje ili snijega će pomoći 45 Nepoznati uzroci Rane od orezivanja u jesen ili u zimu u suprotnosti su s prilagođenošću tkiva oko njih na hladnoću Nije poznato potpuno objašnjenje tih procesa, ali je poznato kako postoji harmonično međusobno djelovanje Stoga, ne orezujte u jesen osim mogućeg orezivanja oštećenih izbojaka ili orezivanja onih vrsta iz čijih će rana zbog orezivanja u proljeće teći previše soka crnog oraha, Juglans nigra L, javora, Acer L ili breze, Betula L 46 Mehanička ozljeda Težina snijega, posebno mokrog snijega i leda može izazvati snjegolom i ledolom, ponekad potpuno odlamajući grane s biljaka, a ponekad samo djelomično odvajajući granu od račvi Ako se može pričekati, orezivanje je najbolje obaviti pred proljeće Grane prilikom prijeloma kidaju koru Oko toga se malo što može učiniti Ranu treba očistiti i nadati se zdravom zacjeljenju Malo napuknuće grana u račvi liječi se tako da se napuknuta grana priveže uz drugu kako bi oslabjele sile koje ih razdvajaju To će pomoći zacjeljenje kambijalnom aktivnošću koja počinje u proljeće Kako bi se izbjeglo oštećenje od snijega i leda, pomaže nježno stresanje snijega s grana Činite to samo ako su temperature zraka iznad temperature smrzavanja Ako su ispod te točke, ostavite snijeg na granama Trešnja snijega može uzrokovati njihovo kidanje No, postoji li izravna opasnost od snjegoloma, svakako se ipak odlučite za uklanjanje snijega s grana Grane koje su teške i za koje postoji sumnja kako će se za oluje slomiti treba poduprijeti 224

95 Stabla koja su tijekom zime oštećena, ne smiju se jako orezati nakon zime Jakim rezom smanjilo bi se stvaranje ugljikohidrata u dovoljnim količinama Pričekajte godinu dana da se biljka pokaže i tada slabo i pažljivo orežite Jako orezana stabla obično ne uspiju preživjeti, dok ona uopće nedirnuta uspiju 5 Uočavanje oštećenja Prema G o u g h (1999), za utvrđivanje većine ošte- ti Ako je cvijet s unutrašnje strane smeđ ili crn, cvjećenja potrebno je pričekati proljeće No, cvjetni pupovi tovi su uginuli ili su teško oštećeni i biljka neće moći se mogu pregledati za trajanja drugog zimskog dor- stvoriti zdrave cvjetove Ako je tkivo unutar cvjetova mantnog razdoblja Potrebno je odrezati nekoliko izbo- bijelozeleno ili odgovara boji cvjeta određene vrste jaka koji nose cvjetne pupove i unijeti ih u kuću Izboj- koju testirate, pupovi su zdravi Može se čak izraziti i ci se uzimaju s različitih strana biljke, ali i s više bilja- postotak zdravih pupova Ovo je samo grubi test moka ako ih ima Umotajte ih u toplu, ali ne pretoplu, tka- guće štete Naime, do kraja drugog zimskog dormantninu i uronite u vazu Tako ćete zagrijati smrznuto sta- nog razdoblja moguća je još pojava šteta uslijed hladničje kako bi postalo aktivno Zatim nadodajte tempe- noće, a i kasnije zbog kasnih proljetnih mrazeva, ako je riranu vodu Nakon nekoliko dana pupovi će se otvori- biljka u to vrijeme u cvatnji 6 Zaštita biljaka od zimskih oštećenja i sanacija zimskih oštećenja Zaštita biljaka obuhvaća konkretnu zaštitu malčiranjem tla ili cvjetne posude, stavljanje barijera protiv vjetra, kao i zalijevanje biljaka pred terminom smrzavanja tla u jesen, ali i zimi kada je tlo odmrznuto Bitno je jesenjsko punjenje vodenih rezervi biljke vodom do maksimuma 61 Zaštitu biljaka za zimu u kasnu jesen? U listopadu je zalijevanje dobra ideja posebice za uvijek zelene biljke, ali u pravo vrijeme Naime, biljke moraju odrvenjeti za zimu Sve što forsira rast u biljaka kao kasno ljetno ili rano jesenje zalijevanje i prihrana, spriječit će odrvenjavanje te može uzrokovati zimsko smrzavanje i ugibanje Ne treba zalijevati biljke od kasnog kolovoza pa sve dok lišće ne promijeni boju i počne otpadati, osim ako se radi o jako mladim biljama ili svim biljkama u slučaju jake suše Biljkama se mora dozvoliti i da se same nose s uvjetima u kojima žive U studenom je moguće tlo opskrbiti dovoljnom količinom vlage Jednako tako se mlade biljke i biljke plitkog korijena mogu zaštititi steljom, kako ne bi došlo do golomrazice Jake vjetrove je potrebno kontrolirati barijerama U studenom treba zaliti biljke dobro To daje sigurnost kako tlo ima dovoljno vlage u sebi Sposobnost biljaka da opstanu dugo pod konstantnim smrzavanjem (fiziološka suša) i dugim isušivanjem vjetrom (atmosferska suša) ovisi o opskrbi tkiva dostupnom vlagom Zato je potrebno zaliti biljke nakon što lišće otpadne, ali prije no što se tlo smrzne (G o u g h, 1997) Kada lišće otpadne, postoji prilična sigurnost kako se dodatnim zalijevanjem neće stimulirati bilo kakav kasni rast Ako se radi o uvijek zelenim biljkama, tajming zalijevanja treba odrediti prema listopadnim vrstama To zalijevanje osigurat će dovoljne količine vode za biljku tijekom zime Puno zimskih šteta ne događa se zbog smrzavanja tla, već zbog smrzavanja i topljenja To često izaziva golomrazicu Kako bi spriječili golomrazicu, nakon što se tlo smrzne, postavite stelju od usitnjene kore ili drvene sječke Stelja također pomaže pri izolaciji tla od jače hladnoće Točna temperatura pri kojoj stradava korijenski sustav ovisi o vrsti biljke, ali i o nizu drugih čimbenika Uopćeno napisano, korijenje većine biljaka stradava onda kada temperatura tla dosegne 10 do 11 C Problem koji stelja može donijeti su miševi Miševi se zavlače u stelju i grizu koru od korijenskog vrata do nižih dijelova debla Ako prstenuju deblo, drvo ili grm će uginuti Kako bi se smanjile štete od miševa, deblo do visine tridesetak centimetara može se obložiti urolanom tvrdom tkaninom i tkaninu treba pričvrstiti žicom Kraj tkanine se ukopa barem tri centimetra u tlo Nešto viša zaštita debla tkaninom smanjit će i štete od zečeva Na mjestima puhanja jačih vjetrova uvijek zelene biljke potrebno je zaštititi postavljanjem barijere 62 Zaštita biljaka zimi Zimi se zaštita biljaka svodi na zaštitu kore od ožegotina koje stvara zimsko sunce Kako bi se izbjegle zimske ožegotine, biljke je potrebno zasjeniti ili prije oštećenja upotrijebiti reflektirajuće materijale koji bi tkivo ispod njih održavali hladnijim Početkom studenog, debla se do prvih grana krošnje mogu zamotati tvrdom svijetlom tkaninom Komercijalne trake za stabla napravljene su od krep papira Prilikom omatanja radi se preklop po trećini širine trake Trake se osiguravaju vrpcama, ali se vrpce prilikom vezanja ne smiju toliko stegnuti da budu utisnute u koru 225

96 Debla se mogu omotati specijalnim svijetlo koloriranim papirom ili se mogu obojati i bijelom bojom, ali se ne smije upotrijebiti uljana boja jer oštećuje kambij Voćari često bijele debla voćaka kako bi reflektirali zimsko sunce Sami prave bjelilo od gašenog vapna (5 kg), soli (0,5 kg) i sumpora (0,5 kg), te vode I dok je to učinkovito u voćnjaku kako bi se spriječile ožegotine, u urbanom šumarstvu je puno ljepše izbjeći bijeljenje Traka i tkanina skidaju se u proljeće Neskinuta traka mogla bi urasti u deblo, a traka i tkanina bi, ako ostanu, pružile zaštitu kukcima 63 Zaštita biljaka od šteta uzrokovanih mrazom Iskustva pokazuju kako treba biti na oprezu čak i od sredine svibnja ako je pun mjesec Adekvatno zalijevanje biljaka može pomoći jer vlažno tlo zadržava više topline od suhog tla Kod osjetljivih biljaka božićna svjetla ispod pokrivača na krošnji mogu pomoći, omogućujući da noćna temperatura ne padne prenisko 64 Ograđivanje biljaka kao zaštita od vjetra Prema G o u g h (1997) ako je biljka mala, biljku se može ograditi No, uvijek se mora paziti vrh ostaviti slobodnim Četiri stupca zabijena oko biljke pravilno će držati zaštitu oko biljke ne dopuštajući da se ona spusti na biljku Najbolje je razvući tvrdo platno Biljka se ne smije prekriti plastikom jer se za toplih dana zrak ispod plastike zagrijava i biljka se kuha Može se dogoditi da se unutar plastike zrak samo ugrije, ali se zato preko noći može brzo i jako ohladiti To uzrokuje pojavu leda u tkivima i dodatna isušenja tkiva zbog ozljeda uzrokovanih ledom 65 Orezivanje drveće i grmlje pred ili u zimu? Otvorene rane od orezivanja ne mogu zacijeliti prije no što nestane jako hladno, i za biljke suho vrijeme (iako ima padalina, za biljke je razdoblje smrznutosti tla suho razdoblje) Takvo vrijeme može oštetiti otvoreno kambijalno tkivo Ako kambij ugine, rana ne zacjeljuje pravilno Orezivati treba nakon žestokih hladnoća, ali prije no što pupovi nabubre 66 Saniranje slomljenih grana koje su bile otrgnute zbog snjegoloma i zimskog vjetroloma Prava preporuka ovisi o individualnim okolnostima poput veličine stabla, veličine grane i sposobnosti obavljanja posla U slučaju da su se velike grane potpuno odvojile od drveta, a ostao je batrljak, radovima treba pristupiti u vremenu podesnom za orezivanje Orezuje se rana koja je ostala režući do zdravog tkiva ne ostavljajući suvišne»vješalice«ne treba nanositi premaz voćarskog voska Velike grane znači sve grane veće od 7,5 do 8 centimetara u promjeru Ako su se veće grane polomile, ali su još ostale zakvačene za deblo, radovima se mora pristupiti odmah, kako bi se uklonile opasne grane iz krošnje Odmah se orezuju i veliki komadi kore koja se odvojila Ako se radi o vrlo hladnim uvjetima, ranu treba»obući«u komad smotanog kartona, uključujući i zdravo tkivo sa svih strana 71 Smije li se drveće i grmlje prihraniti u studenom? Prihraniti se smije nakon opadanja lista toliko dugo dok tlo nije smrznuto Kako je drveće i grmlje dormantno, gnojiva ne mogu stimulirati kasni rast koji vodi do zimskih oštećenja Korijen ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje i još može apsorbirati hranjiva iz tla Dio hranjiva, ako su odmah pristupačna biljci, se skladište u biljci onoliko koliko ih biljka može unijeti u sebe i spremna su za uporabu u prvom vegetacijskom rastu Pitanja Koliko se gnojiva treba upotrijebiti ovisi o biljci Ako je biljka dobro rasla prošlog vegetacijskog razdoblja i ako se ne primjećuju nikakvi znakovi nedostatka hranjiva, ne treba prihranjivati Ako su biljke pokazivale nedostatke, primjerice smanjeni rast, treba ih, uopćeno govoreći, prihraniti s 0,5 kg 10 %-tnog dušičnog gnojiva na 2,5 cm promjera debla na prsnoj visini (Gnojivo N:P:K 10:10:10) Ako se upotrebljava gnojivo N:P:K 5:10:10, stavite dva puta više) Ako su drveća u travi, naprave se rupe duboke 25 cm, u rupe se stavi gnojivo do visine 5 cm od površine tla, pa se zatvori zemljom i do tadašnjim prekrivačem tla Biljke ne treba pregnojiti (G o u g h, 1997) 72 Koji je najbolji način za prezimljavanje borova u cvjetnoj posudi? Prema G o u g h (1999), svaka biljka na izdignutoj gredici ili u cvjetnoj posudi predmet je intenzivne hladnoće i isušivanja tijekom zime Korjenje je posebno napadnuto Najbolje je biljku premjestiti u garažu ili u zaštićeni dio vrta od vjetra i izravnog sunca Ako je biljka smještena u garažu, tlo je potrebno održavati vlažnim tijekom zime, te je potrebno paziti da se tlo ne smrzne Biljke se ne smiju unositi u grijani podrum Ako se cvjetna posuda ostavlja van, potrebno je postaviti stelju od usitnjene kore ili slame oko nje u debljini od desetak centimetara Također je potrebno prije smrzavanja dobro zalijevati Ako biljka nije zaštićena od zimskog sunca, potrebno je zaštititi debalce izolirajući ga reflektirajućim materijalima Nikako se ne smije pokriti vrh biljke i biljka se nikada ne smije štititi

97 plastikom Biljke pod plastikom ne mogu disati, a za osunčanih dana biljke se pod plastikom može ugrijati i skuhati Biljku treba zaliti za zimskih dana kada tlo nije smrznuto 73 Smije li se prihraniti travnjak u listopadu? Listopad je odlično vrijeme za aplikaciju kasne prihrane Rast je polaganiji u jesen nego u proljeće i više vrijednosti gnojiva ostaje u biljci i korijenu, a manje se gubi u košnji Ustvari, ovo je jedino doba u godini kada trave dobivaju na težini Baciti treba 0,5 kg/ha dušika Nedavna istraživanja pokazuju kako se, zbog upotrebljavanja u zadnjem jesenskom prihranjivanju gnojiva koja imaju više kalija, može povećati dobra priprema trava za zimu (Gough, 1997) 74 Smije li se zimi zalijevati travnjak? Trave su također biljke i zimi gube vodu poput javora, smreke ili drugih vrsta drveća i grmlja Travnjak se ne zalijeva zimi sustavom za zalijevanje jer se u njemu voda može smrznuti Ako je vrijeme doista toplo i tlo nije zamrznuto, travnjak se može zaliti Većina trava ima plitak korijenski sustav, pa treba prvih petnaestak centimetara tla gledano od površine, održavati vlažnim sve dok se tlo u kasnu jesen ili zimu ne smrzne Ako u zimi tlo niti biljke nisu smrznute, zalijeva se tijekom jutra do ranog popodneva kako bi se lišću omogućilo osušiti prije pada temperature 75 Kako se štite ruže penjačice tijekom zime Ruže se nježno otkače od podloge za penjačice Jednako nježno se polože na zemlju i komadima žice oblikovane u U oblik pričvrste u tom položaju za tlo Prekriju se lišćem ili grančicama četinjača Lišće od javora, brijesta ili kakve druge listače smanjit će dotok zraka ili vode, pa je dobro promiješati ga s orezanim izbojcima drugih vrsta ili s grančicama smreke Prije no što se tlo smrzne, nagrne se stelja oko korijena penjačice do visine tridesetak centimetara debalaca Kad se smrzne, humke treba prekriti još s 15-tak centimetara lišća U proljeće treba humak razgrniti i vratiti ružu na vodilicu (G o u g h ) Mr sc Jasenka Vizentaner, dipl ing šum IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 37 EFNS EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO SKIJAŠKO NATJECANJE RAUBIČI, Bjelorusija od 20 do 26 veljače 2005 godine EUROPAiS ME FORSTEfCHE rr KiWETTKAMPFE, febrvar 2O0S Domaćin ovogodišnjeg 37 po redu susreta i natjecanja europskih šumara bila je Bjelorusija Hrvatski šumari sudjeluju na ovom natjecanj po deveti puta Glavni dio programa odvijao se u sportskom centru Raubiči, udaljenom 35 km od Minska, glavnog grada Bjelorusuje, gdje je upriličeno svečano otvaranje i na kraju završna večer s proglašenjem rezultata natjecanja i zajedničkim druženjem Na svakom koraku moglo se vidjeti da domaćin ovom 37 EFNS i sustretu europskih šumara, pridaje veliku pozornost, što je i razumljivo, jer ugostili su oko 1500 europskih šumara iz 21 države Program se odvijao redoslijedom: 21 veljače stručno-turističke ekskurzije (ponuđeno je bilo 7 ekskurzija); 22 veljače pregled i upoznavanje sa skijaškombiatlonskom stazom te probno gađanje na strelištu; 23 veljače u prijepodnevnim satima pojedinačno natjecanje klasičnim stilom trčanja, a poslije podne slobodnim stilom; 24 veljače ponovno stručno-turističke ekskurzije; 25 veljače prije podne natjecanje štafeta, poslije podne sjednica Komiteta EFNS i na večer proglašnje rezultata natjecanja, svečanao zatvaranje 37 EFNS, te zajedničko druženje sudionika susreta 227

98 Dio ekipe za vrijeme otvaranja 37 EFENS-a Deveteročlanu hrvatsku ekipu na putu dugom oko 1800 km (u jednom smjeru), ovaj puta predvodio je predsjednik HŠD-a akademik Slavko Matić Uz njega u ekipi su bili Hranislav Jakovac, dipl ing, tajnik HŠD-a, Robert Abramović, dipl ing, predsjednik ogranka Delnice i upravitelj šumarije Skrad, Josip Žagar, šum teh, šumarija Skrad, Alen Abramović, šum teh, šumarija Skrad, Andrija Crnković, dipl ing Direkcija HŠ doo, Tomislav Kranjčević, dipl ing, rukovoditelj Komercijalne službe UŠP Karlovac, Franjo Jakovac, šum teh, šumarija Mrkopalj i Klaudio Lisac, dipl ing Služba za uređivanje šuma UŠP Delnice Kao i uvijek do sada, ekipa je postigla dobre rezultate, a za neke članove možemo reći i odlične To se ponajprije odnosi na Alena Abramovića koji je u svojoj starosnoj kategoriji (21 30 god) na 10 km (biatlon) slobodnim stilom trčanja osvojio brončanu medalju, a u klasičnom stilu bio je peti Odličan kao i uvijek, Franjo Jakovac osvojio je klasičnim stilom sedmo mjesto, a slobodnim stilom osmo mjesto u svojoj starosnoj kategoriji (41 50 god) U starosnoj kategoriji god Andrija Crnković klasičnim stilom trčanja bio je 33, Robert Abramović 62, a slobodnim stilom Klaudio Lisac 25 i Tomislav Kranjčević 29 Klasičnim stilom u kategoriji god Josip Žagar osvojio je 54 mjesto, a Hranislav Jakovac u kategoriji god 47 mjesto U natjecanju štafeta, na startu se našlo 69 ženskih (3 x 5 km) i 155 muških (4 x 10 km) štafeta Štafeta Hrvatska I u sastavu: Alen Abramović, Andrija Crnković, Klaudio Lisac i Franjo Jakovac, osvojila je 17, a Hrvatska II u sastavu: Josip Žagar, Hranislav Jakovac, Robert Abramović i Tomislav Kranjčević 100 mjesto Na sastanku Komiteta EFNS sudjelovali su Hranislav Jakovac, predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS i Robert Abramović Osim organizacijskih pitanja, godišnjih izvješća i analize proteklog natjecanja i susreta Štafeta Hrvatska I, čuče slijeva: F Jakovac, A Abramović, K Lisac; štafeta Hrvatska II, stoje slijeva: R Abramović, T Kranjčević, H Jakovac, J Žagar europskih šumara, domaćini 38 EFNS kolege iz BiH i 39 EFNS kolege iz Italije (Aosta), referirali su o obavljenim pripremama sljedećih susreta Na kraju završne večeri sljedili su pozdravi uz doviđenja 2006 u BiH H Jakovac 228

99 STRUČNO-TURISTIČKA EKSKURZIJA HŠD-a OGRANAK KARLOVAC U BELGIJU I IRSKU ožujka 2005 godine Na temelju ideje koja je rođena prije tri godine, članovi karlovačkoga ogranka Hrvatskog šumarskog društva organizirali su stručno-turističku ekskurziju u Republiku Irsku Nakon obavljenih priprema na put su krenula 22 putnika Polazak je bio 15 ožujka 2005 godine u 22:00 sata iz Karlovca Udobnim autobusom putovali smo skoro čitavu noć i stigli u zračnu luku Venecija-Treviso u 5:00 sati Tu je slijedilo čekanje na prvi let zrakoplova u sklopu ove ekskurzije Uzlijetanje avionom irske kompanije Ryanair bilo je u 8:20 sati Budući je vrijeme bilo lijepo, tijekom leta pružao se prekrasan pogled na snijegom prekrivene Alpe Nakon sat i 35 minuta leta sletjeli smo u zrakoplovnu luku Bruxelles-Charleroi Kako je nastavak leta za Irsku bio tek popodne u 17:35 sati, vrijeme je do tada iskorišteno za posjet glavnom gradu Belgije Bruxellesu i sjedištu Europske komisije te mnogih drugih europskih institucija Prvu znamenitost grada koju smo vidjeli bio je Atomium, izgrađen 1958 godine za Svjetsku izložbu, poslije koje je trebao biti uklonjen, a na kraju je postao zaštitni znak Bruxellesa Vozeći se gradom vidjeli smo Laeken, područje gdje se nalaze kineski paviljon, japanski toranj i kraljevska palača (Châteaux Royal de Laeken), ured kralja Palais Royale, briselski park s parlamentom, katedralu st Michel et Gudule, Parc du Cinquantenaire-veliki projekt Leopolda II, započet povodom proslave 50 godišnjice belgijske nezavisnosti (1880) sa slavolukom po uzoru na Arc de Triomphe u Parizu te europsku četvrt U kraćoj šetnji došli smo do najljepšeg gradskog trga, Grand Palace, u čijoj se blizini nalazi poznata skulptura dječaka koji piški, Manneken Pis Prije povratka u zračnu luku svatko je prema sklonostima odlučio probati poznate belgijske prehrambene proizvode, pivo i čokoladu Uglavnom je to bilo pivo Drugi let na ovoj ekskurziji nije bio sretan što se tiče vremena, tako da je pogled padao samo na bijele oblake iznad kojih se letjelo U zračnu luku Dublin sletjeli smo nakon sat i 35 minuta vožnje, s tim da je satove trebalo pomaknuti sat unatrag kako bi se uskladili s vremenskom zonom Već prvi susret s Irskom ostavio je dojam moderne, uređene države u kojoj su neke stvari za nas ipak bile naopake, ponajprije volan u autobusu s desne strane i vožnja lijevom stranom ceste Republika Irska u koju smo stigli, obuhvaća južni i zapadni dio irskog otoka Preostali dio otoka je Sjeverna Irska, koja se nalazi u sastavu Velike Britanije Površina države je km 2, a naseljava ju 3,9 milijuna stanovnika Uglavnom je nizinska s niskim uzvisinama, a samo dijelom brdovita i brežuljkasta Ima izrazitu oceansku klimu s blagim zimama i svježim ljetima te s dosta oborina uz rijetke snježne padaline Službeni jezici su irski, kojim se služi tek 2 % stanovništa i engleski jezik Povijest Irske bila je vrlo burna od naseljavanja keltskih plemena oko 400 godine prije Krista do 20 stoljeća kada je 1949 godine postala neovisna Republika Irska Brojni spomenici odraz su te burne prošlosti, a danas su velike turističke atrakcije, dio kojih ćemo posjetiti Počet ćemo s glavnim gradom Dublinom ili Baile Atha Cliath na irskom Nakon udobne vožnje stigli smo u hotel Days te nakon smještaja po sobama dobili svoju prvu večeru Večera kao i obroci sljedeća dva dana posluženi su nam u noćnom klubu koji je odmah pokraj hotela, a mogli smo u njega doći hotelskim liftom Večera se sastojala od predjela, juhe ili salate, glavnog jela, deserta te obvezno na kraju kave ili čaja Osoblje, koje je radilo kao posluga, bile su mlade Kineskinje i Poljakinje koje na taj način poboljšavaju svoj studenski standard za vrijeme studiranja u Irskoj Nakon večere, morali smo zadovoljiti svoju znatiželju i posjetiti dublinske pivnice i pubove Tu se vidi način života Iraca Pivnice su bile pune gostiju, većinom mladih, ali nije izostajalo i starijih, a spolna struktura nikako nije bila narušena, jer su jednako bili zastupljeni i muškarci i žene Što smo pili? Naravno, kao i domaćini, uglavnom pivo Guinness koje slovi za najpoznatije tamno pivo na svijetu Dojam koji su Irci ostavili na nas bio je da se znaju zabavljati te da nisu opterećeni izgledom i ponašanjem I tako u upijanju prvih dojmova došao je i kraj prvog dana putovanja Trebalo je odspavati i doživjeti najvažniji dan u Irskoj, paradu svetog Patrika Dan svetog Patrika (St Patrick s day), 17 ožujka, započeli smo irskim doručkom serviranim na švedskom stolu, što smo imali priliku konzumirati samo u Dublinu, jer kako se kasnije pokazalo, količine servirane hrane postale su manje idući prema zapadu Irske I tako siti, nakon obilnog doručka i predvođeni našim vodi- 229

100 čem, krenuli smo u upoznavanje Dublina Pivnice, koje smo večer prije vidjeli u mraku, sada su nam se ukazale drukčije na danjem svjetlu I specifičnosti koje nismo zapazili sada su bile tako očite, kao koloritna dublinska vrata na kućama Krećući prema središtu grada prošli smo Grand canale koji je spojio Dublin s najvećom irskom rijekom Shannon, ali nikada nije poslužio za promet, jer se u međuvremenu sagradila željeznica kao jeftiniji oblik prijevoza Na putu do katedrale svetog Patrika dospijeli smo do zgrade gdje su nam i srca zaigrala, jer se na njoj vijorila hrvatska zastava Naravno, to je bilo veleposlanstvo Republike Hrvatske I nakon toga, eto nas u nacionalnoj katedrali nazvanoj po pokrstitelju Iraca u 5 stoljeću, svetom Patriku Katedrala pokraj sebe ima lijepo uređen park, a u njoj je pokopan Jonathan Swift, autor poznatih Guliverovih putovanja, koji je bio njen dekan Sljedeća postaja bio je Dublinski dvorac u kojem se održava inauguracija Irskog predsjednika, a zanimljivo je da su posljednja dva predsjednika žene Na mjestu današnjih vrtova dvorca bio je stari bazen zvan Dubh Linn (mračni bazen), a po tome je Dublin dobio ime Nezaobilazan dio grada je Trinity College, sveučilište osnovano 1591 godine kao protestantsko, u kojemu se čuva poznata Book of Kells, svjetski prepoznatljiva i bogato ukrašena knjiga s religioznim tekstovima Sve do 1970 godine katolici se nisu mogli na njega upisivati bez dopuštenja Katoličke crkve, koja to nije dopuštala iz protesta zbog prijašnje zabrane studiranja katolicima U blizini sveučilišta na početku Grafton ulice je spomenik imaginarnoj ribarici iz pjesme, Molly Malone, koja je postala toliko poznata da su joj odlučili podići spomenik Ulica Grafton je glavna trgovačka ulica Dublina pretvorena u pješačku zonu i poznata po svojim uličnim zabavljačima Obilazeći sve te znamenitosti počeli smo osjećati duh parade te kupovati kape, šešire, šalove i druge rekvizite u irskim nacionalnim bojama (zelenoj, bijeloj i narančastoj) i simbolima (djetelina i harfa) Studentice, koje smo susreli u Sveučilištu kako kreću prema paradi, nosile su kantice s bojom i slikale su djetelinu po obrazima što se i nama svidjelo pa smo se i u tome priključili Ircima Tako već dobro maskirani u Irce krenuli smo prema glavnoj ulici O Connell gdje je trebala proći povorka To je dugačka i široka ulica koja prelazi preko rijeke Liffey U njoj se nalazi GPO zgrada, gdje je bio glavni stožer irskih snaga za vrijeme ustanka 1916 godine protiv engleske vladavine Dva spomenika iz različitog vremena simboliziraju spoj starog i novog Dublina Tako spomenik irskom katoličkom vođi Danielu O Connellu, koji je 1829 godine postigao da se u britanskom parlamentu prihvati Zakon o emancipaciji katolika simbolizira borbu za oslobođenje, a 120 m visoki toranj Dublin Spire odražava moderno lice Dublina Iz glavne ulice ulazi se u Temple Bar, kulturnu četvrt, raj za umjetnike i pisce s mnogo restorana i pivnica 230

101 Sama parada slična je našem riječkom karnevalu, samo što na početku prolaze irski vojnici, gajdaši, barjaktari i ostali koji nose irske zastave Poslije toga povorku sačinjavaju razne maskirane skupine, sve vrlo živopisne i vesele Publika, koja sve to prati s jedne i druge strane ulice, uglavnom je obučena u irske boje i simbole Nakon dva sata, koliko je trajala parada svetog Patrika, skupili smo se i krenuli zajedno s rijekom ljudi koja je ove godine bila rekordna, tako da je kroz Dublin prošlo oko ljudi Prošli smo kroz park St Stephen s Green gdje su ljudi uživali sjedeći na travi, neki čak u majicama kratkih rukava, što je za nas ipak bilo prehrabro Ali, to smo viđali i sljedećih dana, jer su Irci naviknuti na oceansku klimu koja je nama izgledala kao naše travanjsko vrijeme Iza parka, u ulici Earlsfort Terrace, skupljali su se ljudi uživajući u irskom plesu-ceilidhs Sad već umorni od gužve i obilaska grada, polako smo se u skupinama počeli vraćati prema našem hotelu na odmor do večere Poslije večere opet posjet pivnicama i doživljaj života u njima Dok su jedni uživali slušajući izvorne irske pjesme koje su svirali i pjevali gosti u pivnici, drugi su uživali u drukčijoj zabavi s DJ-em koji je puštao raznoliku glazbu Uz takav način zabave doživjeli smo i irsko dokazivanje muškosti koje je završilo tučom dva mlada Irca koji su cijelu večer zajedno pili, a na kraju završili krvavi Nitko se zbog toga nije previše uzbuđivao i sve je brzo dovedeno u red, a s ratobornim mladićima pozabavila se irska policija, zvana Garda Obogaćeni i ovakvim događajima ipak smo se uputili na spavanje u svoje mirne sobe, gdje se nije čula buka iz našeg prostora za doručak i večeru, tj disco cluba Treći dan na putu i siti nakon još jednog obilnog irskog doručka, oprostili smo se od Dublina i novim autobusom krenuli prema Newtown Mountkennedy u pokrajini Wicklow, gdje nas je čekao naš domaćin iz irske šumarske tvrtke Coillte, gospodin John Gilliland Naš nam je domaćin poznat, jer je boravio u Hrvatskoj kao vođa konzultantske tvrtke Coillte Consult koja je izradila studiju restrukturiranja Hrvatskih šuma doo Ovaj put neće nam pričati o nama, već o sebi i njihovom poslovanju Pozdravili smo se s gospodinom Gillilandom koji nam je zaželio dobrodošlicu i poveo nas na prvi kat u sobu za sastanke Tu nas je čekao veliki ekran na kojem ćemo pogledati prezentaciju o poslovanju tvrtke Coillte Svatko od nas dobio je i informativni materijal te kalendar i olovke, sve s logotipom Coillte, što na irskom znači-šuma Nakon odslušane prezentacije, koju je vrlo dobro prevela naša voditeljica Maja, iako nije šumar, shvatili smo da okruženje i odnosi koji vladaju u Irskoj imaju vrlo malo sličnoga s Hrvatskom To je ipak pravo tržišno gospodarstvo u kojoj nema nelikvidnosti, a sama tvrtka posluje ne samo u Irskoj već i diljem svijeta od Sjeverne Amerike do Afrike Kako su šume na otoku davno posječene radi proširivanja pašnjaka, u vrijeme kada je tvrtka nastala 1989 godine dobili su u vlasništvo šume koje su predstavljale 1 % irske površine Danas gospodare na ha što je 7 % površine Irske Glavne vrste drveća su sitkanska smreka (67 %) i američki borovac (16 %), a bjelogorica čini samo 4 % svih vrsta Ophodnja većine vrsta je 40 godina Godišnje posijeku oko 2,8 milijuna m 3 U 2004 godini drvni i nedrvni prihodi činili su po 50 % ukupnih prihoda Nedrvni prihodi ostvaruju se od prodaje rasadničkog materijala, prodaje božićnih drvaca koja se 80% izvoze u Englesku, Njemačku i Dansku, prihoda od turizma i rekreacije, prihoda od vlastite tvornice iverice, izgradnje drvenih kuća, uređenja okoliša uz ceste, industrijske zone i zgrade, obučavanja za rad u šumi, izgradnje mostova i prometnica te prodaje zemljišta za izgradnju različite infrastrukture Prodano zemljište, za koje se ostvare značajni prihodi, nadoknađuje se kupnjom novoga Sve u svemu, zemlja u kojoj nema starih šuma i šumarske tradicije ne mora ni brinuti o zaštiti i očuvanju onoga čega ni nema, a u prvom planu je samo profitabilno poslovanje sa što većom dobiti Da bi se do toga došlo i oni su proveli vlastito restrukturiranje, tako da su od početnih 4000 zaposlenih ljudi danas došli do 800 od čega je 400 proizvodnih, a 400 neproizvodnih radnika 231

102 Upravnu zgradu griju vlastitom energanom na pelete što bi bilo nešto što možemo i mi primijeniti u Hrvatskoj Nakon svega što smo vidjeli i saznali, uz kraću okrjepu u čajnoj kuhinji, zahvalili smo domaćinu i nakon zajedničkog fotografiranja krenuli dalje prema zapadu Irske Put kojim smo prolazili počeo se mijenjati iz ravničarskog u brdski, gdje smo ubrzo vidjeli kulture crnogorice o kojoj smo slušali Predjeli su podsjećali na naš Kordun i Liku Inače, pokrajina Wicklow je najšumovitija pokrajina Irske Ali, da ne zaboravimo da smo u Irskoj, ipak su prevladavali ograđeni pašnjaci s kravama i ovcama Mjesto u koje smo se uputili bilo je Glendalough, sa samostanom kojega je utemeljio sveti Kevin u 6 stoljeću Vidjeli smo dobro očuvan toranj, ostatke katedrale i crkvu svetog Kevina Uz kulturne spomenike uživali smo u m danu i lijepom krajoliku Biljka, koja je prevladavala cijelim putem i bila u fazi cvatnje s puno lijepih žutih cvjetova uljepšavajući okoliš, bila je Ulex europaeus L s narodnim nazivima štipavac, žukina ili žutilovka Uz kraće zadržavanje u restoranu morali smo dalje do zadnje postaje toga dana, grada Kilkennya Smještaj u istoimenom hotelu i obilazak mjesta sada po ipak hladnijem, vjetrovitom vremenu, bar za nas, dok to na Ircima i Irkinjama nismo primjetili, jer su i dalje šetali kratkih rukava Kilkenny je nekad imalo svoju vješticu Alice Kyteler koja je pokopala četiri muža i uspijela se spasiti od spaljivanja Danas postoji stari dvorac (koji nam je zatvorio svoja vrata ispred nosa, jer je vrijeme za posjete završilo u 18 sati) i katedrala svetog Canice, zaštitnika grada Ima i pivo Kilkenny, koje se većinom proizvodi u Dublinu u Guinness pivovari, ali je zadržalo stari naziv To je pivo nešto manje jako od Guinnessa i nama je bolje odgovaralo Sljedeće jutro donijelo nam je ružno, oblačno vrijeme Kad smo nakon manje obilnog doručka nego u Dublinu krenuli dalje našim putem, vrijeme nas je obradovalo i opet postalo Krajolik kroz koji smo se vozili opet je bio tipično irski, zelen, s kravama i ovcama Prvo mjesto u koje smo stigli da bismo ga upoznali bio je lokalitet Rock of Cashel Sveti Patrik ga je posjetio u 5 stoljeću Vidjeli smo ostatke katedrale iz 13 stoljeća koja je napuštena u 18 stoljeću Nakon kraćeg odmora i trošenja eura u suvenirnici, krenuli smo dalje prema gradu Limericku To je grad slične veličine kao Karlovac, ali na prvi pogled razvijeniji s velikom industrijskom zonom Cilj našeg posjeta bio je dvorac kralja Johna iz 13 stoljeća, što nam inače nije bilo u planu putovanja, ali nas je agencija koja je organizirala putovanje, počastila posjetom ovom dvorcu Dvorac je sagrađen uz najveću irsku rijeku Shannon Značajan je jer se u njemu u 17 stoljeću održala bitka, gdje je nakon poraza katolika od protestanata potpisan sporazum, kojim su privremeno prekinuti sukobi pripadnika ove dvije vjere U sklopu dvorca danas se nalazi dobro organiziran muzej s audio-vizualnim prezentacijama iz prošlosti Trebalo je krenuti dalje prema posljednoj, ali ne manje upečatljivoj točki našeg puta po Irskoj, jer grebeni Moher svrstavaju se u svjetska prirodna čuda Grebeni (klifovi), slični našima na Kornatskim otocima, uzdižu se do 200 m iznad Atlantika i protežu 8 km uz njega Vjetar koji tamo puše zahtijevao je dosta snage pri držanju fotoaparata i ovjekovječivanju viđenog U blizini grebena nalazi se dvorac patuljka Leprechorne, za kojega legenda kaže da ima ćup zlata koji mu se smije uzeti ako ga se sretne Puni dojmova i s manje eura u novčanicima, jer se opet trošilo u bogato opskrbljenoj suvenirnici, krenuli smo prema hotelu Oak Wood of Arms u blizini zračne luke Shannon Kad smo stigli tamo, bili smo zadivljeni izgledom hotela sagrađenog prije 14 godina u baroknom stilu s puno hrastovine Umorni od putovanja, ali sretni i zadovoljni svime viđenim i doživljenim, opustili smo se posljednju večer u hotelskom pubu u kojem je vladala gužva i dobro raspoloženje Svanulo je jutro kad smo se oprostili s Irskom Doručak, najmanji do sada, smještaj u autobus i pravac zra- 232

103 pred upravnom zgradom UŠP Karlovac i razišli se željno očekujući odmor u svojim krevetima Sutra je tre- balo nastaviti s poslom gdje smo stali prije šest dana Oliver Vlainić, dipl ing šum čna luka Shannon, a odatle prema Bruxellesu, a zatim let za Veneciju-Treviso Sletjeli smo u Treviso u 20:55 sati, gdje nas je čekao autobus koji nas je tamo i dovezao te je uslijedio povratak prema Lijepoj našoj Konačno u 3:00 sata, 21 ožujka 2005 godine, stali smo Nazočni: Robert Abramović, dipl ing, Davor Butorac, dipl ing, mr sc Josip Dundović, Ivan Đukić, dipl ing, Ivan Duvnjak, dipl ing, dr sc Joso Gračan, prof dr sc Ivica Grbac, Ilija Gregorović, dipl ing, Dubravko Hodak, dipl ing, Dražen Husak, dipl ing, Zvonko Kranjc, dipl ing, Herbert Krauthacker, dipl ing, akademik Slavko Matić, predsjednik, Boris Miler, dipl ing, mr sc Ivan Pentek, prof drsc Branimir Prpić, Darinka Žuna, dipl ing (umjesto Zvonka Rožića, dipl ing), Dalibor Tomljanović, dipl ing, dr sc Vlado Topić, Oliver Vlainić, dipl ing, prof dr sc Joso Vukelić, Đurđica List, dipl ing, članica NO, Josip Knepr, dipl ing, član NO, Hranislav Jakovac, dipl ing, tajnik, Vlatka Antonić Otsutni, ispričani: mr sc Vladimir Bogati, mr sc Krunoslav Indir, Ivan Matasin, dipl ing, Ivan Tarnaj, dipl ing, predsjednik NO Nakon što je predsjednik HŠD-a S Matić pozdravio sve nazočne, zahvalivši im na dolasku, i to kao uvijek na gotovo stopostotnom odazivu, usvojen je ovaj Dnevni red: 1 Ovjerovljenje Zapisnika 8 Sjednice UO HŠD-a 2 Obavijesti 3 Aktualna problematika 4 Prihvaćanje izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2004 god a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potraživanja na dan god b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana za 2004 god c) Šumarski list i ostale publikkacije d) Izvješće Nadzornog odbra e) Rasprava po izvješćima i zaključci 5 Izvršenje programa rada i pripreme za 109 redovitu skupštinu HŠD-a 6 Osnivanje Hrvatske udruge za biomasu kao sekcije HŠD-a 7 Razno Ad 1 Zapisnik 8 Sjednice UO HŠD-a usvojen je jednoglasno bez primjedbi ZAPISNIK 9 SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-a održane 24 ožujka 2005 god u Zagrebu Ad 2 a) U organizaciji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskih voda Vodnogospodarskog odjela za vodno područje Drave i Dunava, Odsjek Varaždin, 10 veljače 2005 god održana je javna tribina na temu Budućnost Drave Ovom multidisciplinarnom skupu nazočili su i D Štorga, predstavnik Hrvatskih šuma doo, UŠP Koprivnica, koji je predstavio gospodarenje šumana na tom području, Z Kranjc, predsjednik HŠD-a ogranak Varaždin i tajnik HŠD-a H Jakovac, koji je ukazao na probleme u gospodarenju šumama uzrokovanim vodotehničkim i energetskim zahvatima, učinjenim i planiranim na tom području Nakon rasprave formirana je radna grupa za pripremu zaključaka, ali i za stalni rad na pripremi zadaća budućeg rada na definiranju ekoloških problema šireg područja rijeke Drave, uz pokušaj procjene stanja ugroženosti staništa i vrsta, organiziranja izrade cjelovite baze podataka s rezultatima istraživanja različitih znanstvenih područja relevantnih za procjenu stanja okoliša, iniciranja novih istraživanja i monitoringa te izradi prijedloga aktivnosti glede zaustavljanja degradacije staništa i poboljšanja ekoloških prilika Predstavnik šumarske struke u toj Radnoj grupi je H Jakovac, tajnik HŠD-a, a prvi sastanak održan je 17 ožujka 2005 god b) Hrvatsko šumarsko društvo Herceg Bosne uputilo nam je god dopis, predlažući sastanak predstavnika obaju Društava na kojemu bi se uz razmjene iskustava razmotrili i prijedlozi o održavanju Okruglog stola u Mostaru, na temu Položaj i uluga šumarstva u BiH, o pokretanju časopisa Društva, organizaciji Društva na temelju iskustava HŠD-a, o financiranju rada Društva i časopisa te o susretu članova naših Društava na upriličenoj ekskurziji po BiH u 2005 god Sastanak predstavnika HŠD-a (S Matić, I Tarnaj, H Jakovac) i HŠD-a Herceg Bosne (Lj Rezo, F Kljajo, I Anđelić) održan je u prostorijama HŠD-a 1 ožujka 2005 god, na kojemu je dogovorena daljnja suradnja c) Šumarski fakultet, Zavod za istraživanja u drvnoj industriji, moli prihvaćanje suorganizacije sedmog tradicionalnog međunarodnog savjetovanja Drvo u gradi- 233

104 teljstvu pod motom Postojanost i kakvoća građevinskih proizvoda od drva, koje je u okviru sajma Građenje i opremanje na Zagrebačkom velesajmu previđeno za 22 travnja 2005 god HŠD prihvaća suorganizaciju ovog znanstvenog savjetovanja d) U izdanju HŠD-a ogranak Senj i Hrvatskih šuma doo, UŠP Senj, tiskana je monografija Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita, a u završnoj su fazi pripreme za otvaranje Šumarskog muzeja u Krasnu, pa se otvaranje Šumarskog muzeja i predstavljanje monografije očekuje početkom lipnja e) Predsjedniku UO, predsjedniku NO i članovima UO, član ogranka Delnice Anton Sabo, uputio je žalbu na rad Izborne skupštine ogranka Delnice Nakon pročitane žalbe, rasprave i izvješća predsjednika ogranka, UO ne nalazi potrebu intervenirati te zaključuje kako eventualna nezadovoljstva pojedinih članova ponajprije treba rješavati unutar ogranka, gdje članstvo neposredno odlučuje o tome da li je bilo ili nije eventualnih kršenja Pravila, odnosno Statuta HŠD-a Nezadovoljnika uvijek ima, ali pitanje je što kaže većina f) HŠD je pristupilo konstrukciji žive baze podataka i prezentacije Šumarskog lista Zadaća sustava je da, osim bibliografski, posluži i kao internetski prezentacijski sustav realnog, živog časopisa, odnosno njegova arhiva Građa Šumarskog lista od prvog broja tiskanog 1877 god do danas, zahvaljujući računalnim i internetskim tehnologijama, bit će dostupna korisnicima i u drukčijem obliku nego do sada Naravno, za takvu pripremu svih 128 godišta trebat će vremena, pa i nešto financijskih sredstava, jer je samo posljednjih godina časopis pripreman u digitalnom obliku Uređena godišta, 122 do 128 ( ) i 1 godište (1877), kolega B Meštrić, uz Uredništvo koje je inicijator i izvršitelj ovoga projekta, prezentirat će ih na Danima hrvatskog šumarstva 2005 god g) Kao što smo već izvijestili, očekujemo da pripremljeni Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, nakon pripreme popratnog teksta i obrazloženja, bude upućen u proceduru donošenja h) Također smo već izvijestili da je Hrvatska gospodarska komora na svojoj skupštini donijela odluku o osnivanju Udruženja šumarstva i lovstva unutar Sektora poljoprivrede i šumarstva, ali novost je da je u pripremi za osnivanje Udruženja održan sastanak predsjednika Hrvatske gospodarske komore gosp dipl ing Nadana Vidoševića s predstavnicima šumarstva i lovsta, predsjednikom HŠD-a akademikom Slavkom Matićem, direktorom Hrvatskih šuma doo mr sc Darkom Beukom, predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza gosp Đurom Dečakom i savjetnikom direktora mr sc Josipom Dundovićem Vijeće Udruženja bit će sastavljeno od predstavnika Hrvatskih šuma doo, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatskog šumarskog društva te jačih šumarskih i lovačkih poduzetnika Za predstavnike HŠD-a u odnosnom Vijeću UO predlaže I Penteka i H Jakovca i) HŠD, unatoč kako čujemo ljutnji u Hrvatskom sindikatu šumarstva, ne može biti protiv demokratske odluke svojih članova inženjera i tehničara, onih koji se nezadovoljni zastupanjem svojih interesa žele izdvojiti iz odnosnog Sindikata Osječani, odakle je potekla inicijativa to su odlučili, u UŠP Koprivnica postoje naznake za izdvajanje, dok Vinkovčani na svojoj Skupštini nisu prihvatili inicijativu j) J Dundović, podpredsjednik, H Jakovac, tajnik i J Gračan član sekcije HŠD-a Pro Silva Croatia, nazočili su sjednici Vijeća Pro Silva Europa, održanoj u Francuskoj 21 i 22 siječnja 2005 god Uz sudjelovanje u radu na sjednici i terenskoj ekskurziji, nazočnim predstavnicima iz 15 članica predstavljen je program ekskurzije članova Vijeća po Hrvatskoj od 1 do 5 lipnja 2005 god k) Naposljetku, obavijest zainteresiranima o u NN br 178 od 16 prosinca 2004 Odluci o proglašenju Zakona o zaštiti zraka, NN br 183 od 23 prosinca 2004 Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanju sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodijeljivanje sredstava Fonda, NN br 9 od 17 siječnja 2005 god, Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o uređivanju šuma i NN br 20 od 19 veljače 2005 god, Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Ad 3 a) Od aktualnosti najznačajnije je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na svoju web stranicu stavilo zadnju inačicu Nacrta prijedloga Zakona o šumama Usvojene su neke primjedbe, stavovi su donekle približeni prijedlogu Hrvatskih šuma doo Ima pogrešaka u podacima i treba ih uskladiti sa zvaničnima, dok je pojmovnik loše i nestručno napravljen, a i ne bi ga trebalo niti stavljati u Zakon, nego samo nazivlje Glede mogućnosti prodaje šuma, HŠD je iskazalo u više navrata svoje protivljenje prodaji, pozivajući se između ostaloga ponajprije na članak 52 Ustava RH Prema informacijama ZOŠ će biti ili je već stavljen u proceduru, koja inačica nije nam znano Prijedlog ZOŠ-a našao se na web stranici, primjedbe su se mogle dostavljati, ali ne i o njima raspravljati Nažalost, moramo napomenuti da unatoč obećanjima po prvi puta nije bilo prilike za klasičnu stručnu raspravu, gdje se stavovi sučeljavaju, obrazlažu i usuglašavaju, posebice kada je riječ o temeljnim dokumentima, kao što je to ZOŠ 234

105 b) U aktualnosti možemo uvrstiti i ovih dana aktualnu temu, Kopački rit Park prirode ili Nacionalni park, gdje se predlagalo da se oko ha izuzme iz gospodarenja Hrvatskih šuma doo Šumarska struka je o tome dala svoje mišljenje, a u Osijeku je na tu temu održan i Okrugli stol uz nazočnost i aktivno sudjelovanje šumarskih stručnjaka Svakako, na nestručna mišljenje koja ovih dana na tu temu čujemo treba reagirati Na Saborskom odboru za zaštitu okoliša prijedlog za Nacionalni park je odbijen, no nikada ne možemo biti sigurni da će tako i ostati Sastanak u Bilju s mještanima također je potvrdio da oni koji žive na tom području i od tog područja, dijele naše mišljenje temeljeno na znanstveno-stručnim spoznajama o aktivnoj a ne pasivnoj zaštiti šuma Šumarska struka treba koristiti različite aktivnosti kako bi svoj rad na jednostavan način predočila drugim strukama i javnosti, pa bi bilo manje nesporazuma Znači mi moramo biti aktivniji, koristeći i radno mjesto kao i nevladinu udrugu, kako bi šumarstvo prikazali u pravom svijetlu Ad 4 a) Povjerenstvo za popis imovine i potraživanja na dan god, obavilo je popis i uz popisne liste i popis dugovanja za 2004 god sačinilo Izvješće, koje je prihvatio Nadzorni odbor, što se vidi iz njegova izvješća Upravnom odboru b) Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima od 1 siječnja do 31 prosinca 2004 godine A Fond redovite djelatnosti Tek broj S A D R Ž A J A PRIHODI 1 Prihodi od prodaje i pretplate na Šum list, separata i oglasa 2 Prihodi od dotacija i subvencija 3 Prihodi od zakupnina 4 Ostali prihodi 5 Prihodi od članarina i naknada UKUPNI PRIHODI PLANIRANO OSTVARENO INDEKS , , , , , , , , , , , ,91 93,91 236, ,11 97,73 100,73 B TROŠKOVI I MATERIJALNI TROŠKOVI 1 Potrošeni materijal za redovitu djelatnost 2 Potrošena energija 81500, , , ,16 94,28 81,38 II TROŠKOVI USLUGA 3 Prijevozne usluge 4 Usluge održavanja 5 Intelektualne i osobne usluge 6 Komunalne usluge 7 Grafičke usluge (Šumarski list i dr) 1000, , , , , , , , ,81 70,07 196,18 113,29 107,90 III TROŠKOVI ZAZAPOSLENE 8 Plaće, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 9 Ostali izdaci za zaposlene , , , ,00 94,75 145,47 IV TROŠKOVI POSLOVANJA NEMATERIJALNI 10 Dnevnice za služb put i put troškovi 55000,00 11 Troškovi vanjskih suradnika 25200,00 12 Troškovi reprezentacije ,00 13 Premije osiguranja Bankovne usluge 10000, , , , , ,24 27,99 69,16 130,89 84,89 101,52 235

106 V OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 15 Troškovi za struč obrazov savjeti str ekskurzije ,00 16 Troškovi za stručnu lit i stručna glasila 25000,00 17 Ostali nematerijalni troškovi ,00 PDV UKUPNO TROŠKOVI , , , , , ,41 77,13 83,69 107,84-100,03 UKUPNO PRIHODI UKUPNO TROŠKOVI VIŠAK PRIHODA , , , ,50 100,73 100,03 - Izvješće o radu i poslovanju HŠD-a za 2004 god (izvješće tajnika) Iako smo tijekom godine redovito izvješćivali o aktivnostima HŠD-a, kratko ćemo potsjetiti na neke od njih U siječnju je od 18 do 24 hrvatska ekipa sudjelovala na 36 EFNS stručno-sportskom susretu europskih šumara, održanom u Francuskoj, o čemu smo izvijestili u Šumarskome listu 1 2/2004 Tijekom proljeća, uz slanje poziva za suradnju (22 ožujka 2004) Zavodu za zaštititu prirode, sada pri Ministarstvu kulture i preslika nekoliko dopisa odnosnom Ministarstvu u prošlom mandatu Vlade, pokušali smo uspostaviti bolji kontakt, s ciljem ispunjenja zajedničke zadaće zaštite prirode, no nismo uspjeli jer odnosni Zavod na naš poziv nije niti odgovorio U svibnju po treći puta (svake dvije godine) sudjelovali smo na Tršćanskom sajmu, u okviru Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, gdje smo s ograncima Delnice, Buzet i Senj predstavili radove na pošumljavanju krša, vezano uz 125 obljetnicu Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, a u sklopu 108 redovite skupštine HŠD-a, u lipnju je održano Savjetovanje na temu Aktualna problematika hrvatskoga šumarstva na kojemu se nakon uvodnih izlaganja predsjednika HŠD-a akademika S Matića, državnog tajnika u MPŠVG dipl ing J Bartolčića i direktora Hrvatskih šuma doo mr sc D Beuka, raspravljalo o stanju i zadaćama u šumarskom sektoru, novom Zakonu o šumama, restrukturiranju Hrvatskih šuma doo i prilagodbi šumarstva zakonima EU Tijekom ljeta pripremljen je, a u jesen dorađen Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, pa se očekuje njegovo donošenje u 2005 god U Koprivnici smo 24 rujna 2004 kao članica Dravske lige sudjelovali na Međunarodnom danu Drave, koji je ove godine održan pod motom Drava europska prirodna i kulturna baština, uz stručni skup i otvaranje izložbi Dravska minijatura i Drava put u Europu Početkom studenoga 2004 god uputili smo Hrvatskom saboru Mišljenje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom Zakona, o čemu detaljnije izvješćujemo u Zapisniku 8 sjednice UO HŠD-a (Šum list 1 2/2005) U studenom je HŠD bilo suorganizator međunarodnog znanstvenog skupa (Zagreb, 22 studeni 2005) na temu Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja i unapređenja, o čemu također izvješćujemo u Zapisniku 8 sjednice UO Odlukom 108 redovite skupštine HŠD-a osnovana je sekcija Pro Silva Croatia, kao jedna od članica Pro Silva Europa Krajem studenoga i početkom prosinca bili smo domaćini članovima Upravnog vijeća Pro Silva Europa, s kojima smo obišli teren i pripremili ekskurziju predstavnika članova Pro Silva Europa iz preko 20 europskih zemalja članica Šume Hrvatske 1 do 5 lipnja 2005 Hrvatska gospodarska komora je na Skupšini održanoj 9 prosinca 2004 donijela odluku o osnivanju Udruženja šumarstva i lovstva unutar sektora Poljoprivrede i šumarstva HGK, pa se kako nam je rečeno, u prvoj polovici 2005 god očekuje održavanje osnivačke skupštine Prema tomu, zadaća koju smo postavili glede uvrštavanja šumarstva i lovstva kao privrednih grana unutar HGK, sasvim je blizu ostvarenja Zakon o šumama je u izradi i njegova posljednja inačica nalazi se na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i navodno je upućen Vladi na mišljenje Nismo nigdje vidjeli da je ikome upućen službeni poziv s rokovima za očitovanje i dostavu primjedbi i prijedloga Jedna od važnijih zadaća Hrvatskoga šumarskog društva, tiskanje znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list nastavljeno je i u 2004 god Njego- 236

107 vo 128 godište, A-4 formata tiskano je u 6 dvobroja na 740 stranica, sa 44 znanstveno-stručna rada te aktualnim temama šumarstva i prerade drva, izvješćima sa savjetovanja i znanstvenih skupova u organizaciji HŠD-a kao i drugih savjetovanja i skupova kojima su nazočili naši članovi, bilo kod nas ili u inozemstvu, prikazom knjiga i časopisa, magistarskih i doktorskih radova, zapisima sa sjednica Upravnog odbora i Skupštine HŠD-a te naposljetku rubrikom In memoriam, umrlim kolegama članovima Uz redovite dvobroje, početkom 2004 god tiskan je i posebni broj Šumarskog lista na 124 stranice s 12 referata izloženih na Savjetovanju održanom u Senju 27 i 28 studenoga 2003 god u povodu 125 obljetnice Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica Tijekom godine održano je niz predavanja u središnjici i po ograncima, kao i stručne ekskurzije u zemlji i inozemstvu Sve aktivnosti, uz ove posebno spomenute, uz redovito održavanju zgrade HŠD-a zahtijevaju trud i dobro planiranje te krajnje racionalno trošenje financijskih sredstava U zakonskom roku dostavljeno je Državnoj reviziji izvješće o financijskom poslovanju HŠD-a za 2004 god, uz zabilješke o radu i obrazloženje prihoda i troškova Uvidom u tablicu, gdje je prikazano izvršenje financijskog plana s ograncima za 2004 god, razvidno je da su prihodi u odnosu na planirano, ostvareni s indeksom 100,73, a troškovi sa 100,03, što znači da su prihodi i troškovi izbalansirani Po strukturi prihoda sve stavke blizu su planiranih, osim prihoda od dotacija i subvencija, koja je veća, iz razloga što je ogranci nisu toliko planirali, odnosno očekivali Kod troškova to isto vrijedi za stavku Intelektualne i osobne usluge Kada je riječ o troškovima, potrebno je posebno prokomentirati stavku Usluge održavanja, ostvarenu s indeksom od 70,07 Od utrošenih ,68 kn, ,11 kn odnosi se na troškove uređenja pročelja zgrade HŠD-a, a 75375,57 kn na tekuće održavanje Iznos od utrošenog do planiranog po ovoj stavci, namjenski je izdvojen za nastavak uređenja pročelja zgrade Troškovi grafičkih usluga ostvareni su s indeksom od 107,90, jer je kao što je već spomenuto tiskan poseban broj Šumarskog lista sa Savjetovanja u Senju te brošura Kukci Kada analiziramo troškove po mjestima nastanka, Šumarski list je negativan, jer se ne pokriva iz više godina nemijenjane pretplate i dotacija Za nabavku osnovnih sredstava utrošeno je 23282,57 (osobno računalo, fotoaparat i videoprojektor) U stavci Ostali nematerijalni troškovi posebno je izdvojen PDV nastao iz dugovanja zakupaca poslovnog prostora, Instituta za međunarodne odnose, a ponajviše Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije S njima se vodi sudski spor radi iseljenja i poravnanja dugova, za koji vjerujemo da je pri kraju c) Kako je 8 sjednica UO održana krajem prošle godine, kada je već bio u tisku br Šumarskog lista, izvješće je podnešeno na toj sjednici i objavljeno u Zapisniku, prihvaćenom na početku ove sjednice UO U izvješću pod b) naveli smo da je tiskan i poseban broj Šumarskog lista, koji sadrži referate sa Savjetovanje u Senju, a i u programu ove je godine tiskanje posebnog broja, koji se odnosi na izložene referate na međunarodnom znanstvenom skupu održanom u Zagrebu 23 studenoga 2004 god na temu Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unaprjeđenja O ovome međunarodnom znanstvenom skupu detaljnije smo izvijestili u Šumarskome listu br 11 12/2004 Glede članaka za Šumarski list, sa zadovoljstvom zaključujemo da ih imamo dovoljno na raspolaganju d) Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva za 2004 godinu Nadzorni odbor u sastavu: Ivan Tarnaj, dipl ing predsjednik Josip Knepr, dipl ing član Đurđica List, dipl ing članica podnosi Izvještaj Upravnom odboru nakon pregleda materijalno financijske dokumentacije HŠD-a i posebno dokumentacije ogranaka (19) Poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnog sustava knjigovodstva i primjenjuje se Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija HŠD je pravna osoba osnovana bez namjere stjecanja dobiti, upisana je u Registar udruga kao jedinstvena udruga sa svojim ustrojstvenim oblikom ograncima (HŠD s 19 ogranaka) Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka Računovodstvo se vodi na načelu fondovskog računovodstva Primjenjuje se računski plan kao neprofitna organizacija A FOND REDOVITE DJELATNOSTI Nabava dugotrajne imovine evidentira se putem B KAPITALNIH PROJEKATA FONDA Primjenjuje se modificirano načelo novčanog iskazivanja, te se prihodima i troškovima priznaju svote koje su naplaćene i plaćene do 20 siječnja 2005 godine, a odnose se na 2004 godinu Vode se pomoćne knjige blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih računa Porez na dodanu vrijednost se uredno obračunava i uplaćuje (godišnji prihod veći od 85000,00 kn) Prema Zakonu o PDV-u (članak 10 a, stavka f), promet znanstvenih 237

108 časopisa oporezuje se nultom stopom (%) i to se primjenjuje na časopis Šumarski list Blagajnički dnevnik vodi se uredno na temelju uplatnica i isplatnica Povjerenstvo za popis imovine u sastavu: predsjednik mr sc Mladen Stojković, članice Đurđica Belić, i Ana Žnidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na žiro računima i u blagajnama, potraživanja i obveza Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svrhu ispravka umanjuje se i imovina i izvori financiranja Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje se kao sitan inventar u uporabi Popisne liste kao i popis dugovanja za 2004 godinu nalaze se u privitku Izvješća povjerenstva, kojeg je prihvatio Nadzorni odbor Obveze neplaćenog PDV-a od strane kupaca zajmoprimalaca poslovnog prostora (Institut za međunarodne odnose i Fakultet kemijskog inženjerstva) podmirene su iz redovitog poslovanja Pozitivni saldo višak prihoda proizlazi iz ostatka neutrošene članarine ogranaka Utužena i neutužena potraživanja ostaju i dalje kao problem naplate dogovorno ili preko suda Prihodi i troškovi za 2004 godinu PRIHODI Prihodi od redovite djelatnosti ,29 Ostali prihodi ,52 Prihodi od dotacija ,43 Prihodi od članarine i naknada ,67 UKUPNO PRIHODI ,91 TROŠKOVI Materijalni troškovi ,40 Troškovi usluga ,75 Troškovi za zaposlene ,57 Nematerijalni troškovi ,69 UKUPNO TROŠKOVI ,41 UKUPNO PRIHODI ,91 UKUPNO TROŠKOVI ,41 VIŠAK PRIHODA 21865,50 Nadzorni odbor prihvaća Izvješće o financijskom poslovanju HŠD-a s ograncima za 2004 godinu i dostavlja svoje Izvješće Upravnom odboru da ga u cijelosti prihvati Nadzorni odbor: Ivan Tarnaj, dipl ing šum, predsjednik, vr Josip Knepr, dipl ing šum, član, vr Đurđica List, dipling šum, članica, vr e) Nakon kratke rasprave, jednoglasno je prihvaćeno izvješće o radu i poslovanju HŠD-a u 2004 god Ad 5 Uz navedeno pod točkom 2 i 3, držeći se usvojenog programa rada HŠD za 2005 god, bilježimo i druge aktivnosti Tako je uz Hrvatske šume doo, UŠP Delnice i HŠD ogranak Delnice, u Mrkoplju 11 i 12 veljače uspješno provedeno međunarodno šumarsko skijaško natjecanje Alpe-Adria, na kojem su uz domaćina Hrvatsku, sudjelovale i ekipe Slovenije, Italije i Austrije Hrvatska ekipa i ove je godine sudjelovala uz 21 europsku državu-članicu na EFNS-u (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje biatlon) 37 EFNS održano je od 20 do 26 veljače 2005 god u Bjelorusiji Počele su aktivnosti na pripremi ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva, koji će se održati od 11 do 17 lipnja 2005 god Za domaćina je određena UŠP Karlovac i HŠD ogranak Karlovac Održani su prvi sastanci, izabran Priređivački i ostali odbori, koji trebaju organizirati događanja Do 11 lipnja sve UŠP trebaju provesti lokalna natjecanja, osim Karlovca koji će to provesti 11 lipnja, što će biti generalna proba za finale 18 lipnja Tijekom tjedna predviđaju se različite aktivnosti do 17 lipnja, kada se održava 109 redovita skupština HŠD-a i Savjetovanje na predloženu temu Srednjoškolska i visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske struke Dogovoreno je tko će pripremiti poticajne referate za raspravu, kako o stanju u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju, tako i o potrebama šumarske prakse Istoga dana predviđena je i Svečana akademija, a 18 lipnja održat će se finalno natjecanje šumarskih radnika iz 16 UŠP Hrvatskih šuma doo Ogranci HŠD neovisno o središnjoj manifestaciji, organizirat će lokalna događanja Tako će primjerice ogranak Bjelovar svoju tradicionalnu izložbu fotografija Šuma okom šumara, uz gostovanje kolega šumara iz Slovenije, promovirati u međunarodno izložbu, jer je ova manifestacija svojom kvalitetom, prema ocjeni stručnjaka prerasla lokalne okvire Kao priprema za 109 redovitu skupštinu HŠD-a, predsjednici ogranaka zamoljeni su: dostaviti ažurirane popise članstva, članove Upravnog i Nadzornog odbora, aktualizirati pitanje spomen obilježja zaslužnim članovima na svom području, dati svoje prijedloge za dopunu teksta Šumarskoga kodeksa, kojega je predložio T Starčević te održati godišnje skupštine prije glavne skupštine (ako ih već nisu održali) Ad 6 Kao što je u okviru HŠD na prošlogodišnjoj Skupštini osnovana kao sekcija Pro Silva Croatia, predloženo je, da se na ovogodišnjoj Skupštini također kao sekcija HŠD-a osnuje Hrvatska udruga za biomasu Nema razloga da šumarska struka prepusti drugima vodeću ulogu u korištenju biomase kao energenta Hr- 238

109 vatske šume već dobrano rade na organizaciji korištenja biomase u energetske svrhe, pa su tako njihovi predstavnici sudjelovali i na međunarodnoj konferenciji o korištenju biomase Tu je kako kaže J Dundović donešena i Deklaracija, kojom bi se Vlade 35 zemalja sudionika ove konferecije, poticale da u svoje planove dobivanja energije značajnije uključe biomasu kao najčišći energent Nakon osnivanja Sekcije, bilo bi dobro tu Deklaraciju uputiti Predsjedniku RH, Vladi i Hrvatskom saboru Hrvatske šume doo mogu većim uzgojnim zahvatima, koji su limitirani troškovima te boljim korišćenjenjem raspoložive drvne mase do 2010 god osigurati oko 1 mil tona biomase Ad 7 J Vukelić predlaže da svi članovi Upravnog i Nadzornog odbora budu nazočni u lipnju u Krasnu na predstavljanju monografije Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita te otvaranju Šumarskog muzeja J Dundović podsjeća nazočne na današnje predstavljanje knjige-udžbenika Golosjemenjače, autora pok akademika Mirka Vidakovića i izv prof dr Sc Josipa Franjića, koje će se održati iza ove sjednice u prostorijama HŠD-a, te svima podjeljuje po primjerak knjige S Matić predlaže nazočnima, da po mogućnosti nazoče i predstavljanju knjige autora akademika Dušana Klepca Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj Spačva, prevedene na njemački jezik, koje će se održati 29 ožujka 2005 god u Hrvatskom novinarskom društvu Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a: Hranislav Jakovac, dipl ing Predsjednik HŠD-a: Akademik Slavko Matić, vr PRETPLATAZAŠUMARSKI LIST U 2005 GODINI: za zaposlene članove 120 kn za studente, đake i umirovljenike 30 kn za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKABANKAZagreb (Telex ZABA Swift ZABA HR XX) Uredništvo 239

110 IN MEMORIAM ZVONIMIR ZEMČAK, dipl ing šumarstva 1 siječnja 1927 god - 10 ožujka 2001 god VOLAT ENIM AETAS (Cicero) Da, vrijeme brzo prolazi Još je kultet u Zagrebu, no iste se godine industrije, član Komisije MPiŠ-a za jedna godišnjica rastanka s našim upisao i na Šumarski fakultet Nakon pregled šumsko i lovnogospodarskih šumarskim savjetnikom Zvonimirom odsluženja vojnog roka počeo je osnova, predsjednik Odbora za šu g raditi u Bjelovarskoj oblasti kao mladi diplomirani inženjer šumarstva, a sljedeće godine on i njego- va Nada postali su supružnici Obitelj, šuma, a zatim priroda i lov, bili su za njega prije svega ostaloga Nije zapostavljao obitelj, nije imao poroke u jelu ili piću, nije ni pušio Šuma, druženje, priroda i lov bili su mu poroci Za njega se stvarno može reći da je pogodio profesiju Za života je govorio da će mu smrt biti teška, jer će o staviti svoje ljubavi šumu i prirodu A radio je zapravo do smrti, jer je Zemčakom dipl ing šum Zvali smo ga Zvonko Zemčak, a i sam je sebe tako uvijek predstavljao Jednostavno Jednostavno, kakav je i cijelim svojim bićem bio Za neke je on bio šef, za neke direktor, predsjednik, inspektor No, za sve, ili za većinu ostao je u sjećanju kao Prijatelj Prijatelj koji je kršćanski primjenjivao poslovicu: U dobru se ne uzvisi, a u zlu se ne ponizi Bio je doista prijatelj, i kad mu je išlo dobro, i kada je bilo problema u životu Njemu su se kao čovjeku sa čvrstim ljudskim stavovima, načelima i poštenjem, životna kola kretala raznim usponima i strminama Znao je zalupiti vratima i otići Imao je rijetkog gospodskog i diplomatskog strpljenja Bio je uvijek suzdržanog gospodskog držanja, ali vrlo prepoznatljivog odbijanja svega ono- nakon 43 godine radnoga staža i umi- rovljenja 1991 g vrlo aktivno sudjelovao u javnom šumarskom i lovnogospodarskom životu kao član i predsjednik mnogih stručnih komisija za preglede osnova gospodarenja u tim oblastima Prvo radno mjesto bilo je Zvonku marstvo i mehanizaciju tadašnje države, direktor Šumskog gospodarstva Bjelovar 1983 g Bio je i prvi upravitelj Uprave šuma Bjelovar 1990 g današnje Republike Hrvatske, a umirovljen je 1991 godine Nesebično se u isto vrijeme predavao i sportu kao član i funkcioner upravnih odbora bjelovarskog Partizana, rukometnog prvaka svijeta, NK Bjelovar, Lovačkog saveza, a bio je i prvi predsjednik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije u Republici Hrvatskoj Kao čovjek koji je preživio dva ratna vihora, ni 1971 godine nije bio na krivoj strani, a pogotovo ne 1990 Njegovom zaslugom i inicijativom kao upravitelja Uprave šuma šumarstvo našega kraja izdvajalo je sredstva i novac za naoružavanje domovinske vojske i pomoć pri oslobađanju od srpske agresije Zvonko Zemčak bio je prijatelj i prijateljevao je s običnim, prosječnim čovjekom lovcem, lugarom, međašem, vozačem Njegovi prijatelji s kojima je sada možda u onim vječnim lovištima, Hajoš, Franjo, Božo, Ivek, ali i mi koji smo ovdje da šu- ga što se nije uklapalo u njegov etički kao pripravniku u Šumskom gospookvir života Čestitosti, poštenja i darstvu Bjelovar, u Šumariji Dragaumjerenosti, Zvonku Zemčaku nika- nac Najprije je bio referent, a zatim da nije manjkalo Nije imao potrebu upravitelj Bio je upravitelj Šumarije za velikim posjedovanjem materijal- Bjelovar 1956 g, rukovoditelj proiznih vrijednosti Zvonko je bio dijete vodnje 1962 g te sekretar za Šumarrimokatolika, majke Genoveve (rođe- stvo i drvnu industriju u Privrednoj ne u Austriji) i oca Franje (rođenog u komori u Bjelovaru od 1964 g, šum- Varaždinu), čiji su se roditelji doselili sko-lovni inspektor u tadašnjoj Zajed- mom Domovine glavnicom gospoiz Slovačke u potrazi za poslom Go- nici općina Bjelovar, predsjednik Pos- darimo ono što potrošit ne smijedine 1945 upisao je Medicinski fa- lovnog udruženja šumarstva i drvne mo, pamtimo ga i kao lovca sa škart trofejima, s jednim jelenskim trofejom nakon kojeg je rekao: Nikad više! (Repaš) Lov, najradije dalekozorom, jelenska rika, ribolov, Šoderica, vinograd Šemovci, Čambina, Repaš, preferans, bela, kretanje, druženje i iznad svega Šuma To je bio Zvonko i ostao do zadnjega, taj stari Zemčak Dedo kod svoje Nade, Svjetlane i Dubravka Radio je kao šumar s našim Vučetićem, Tompakom, Motalom, Kolarom, Križancem, Turkom Svadio se oko šume i lova, veselio se pobjedama Dinama, veselio se susretima s prijateljima ali uvijek ostao dostojanstven Fotografija iz 1993 g iz Babinca, s ispraćaja Zvonka u penziju 240 Neka mu je laka hrvatska zemlja Tekst i foto: M P Arvay

111 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl, prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4 Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4 U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4 Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i sl Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1 Crteže i grafikone treba uredno nacrtati Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva Kao primjer navodimo: 1 Klepac, D 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2 Prpić, B, N Komlenović, Z Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112, (5 6): , Zagreb Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr prof, dr, mr, dipl ing ) Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 35 Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu Autori koji žele separate posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara Najmanje se može naručiti 20 separata Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: , Telefax: hsdžpostt-comhr ili hrvatsko-sumarsko-drustvožzghtnethr WEB stranica: ttp://wwwhrsumehr/hsd/sumarski/sumarskihtml

112 ZnataD j«broj kukaca koji se hrane ll&čem meklb listajča, a neki od njih ponekad se pojave u tolikoj mjeri da je protiv njib potrebno poduzeti neposredne mjere začdte Ez porodice pipa šcurculionidae, Coleoptera) izdvajamo ovoga puta tri vrlo ičte vrste, koje u nčim uvjetima znaju poičinid ozbiljne tete i u dobroj mjeri obratiti liče topola ili vrba Po svojem natčinu o<tećivanja ličiča izdvaja Če topolin cigaračt šbyi-fislus pupiiti L) tija icnka nagriza mladi ličt topole tako da od njega otvara "cigaru", u koju polaze jajačtce LiiČinka «e brani u unutračtnjosti omotanog lista, i nakon što "dgareč* padnu na do, izvlač se Iz njega i ukopava u tlo do kasnijeg kukuljenja Na stablu su najuočljivije upravo ''dgare", dok se malene, metalno prečijavajuiče odrasle pipe lečezapažaju Tbtre is a large gtoup orsortnood Icarcafiug insects and some ofrbesccan build rhdr populations in such meni thai counicrmeasures musi be enforced Among the VttcyW family icureulionidae, CoLeopiera) VtC present three common species which can do a lot of harm and defoliate i>ur poplar or nillon cultures WIdi its speeicie lifestyle, leaf rolling weevil ByaiLsais papii/i L caphires ones eye EČ laying female rolls a poplar leaf i>điposiling in the core of such cigar-like tissue LarČa feeds in the interior and ečits the structure after it dropč frnm the uree Jt penetrates the soil and later mnlts into pupa Cigar-hke rolled leaves are the mnst conspicuous feature of this pest SmalL beautifully colored and shiny weevils often remain undetected Č ŠZDAVAt: RRVATSKO ČIJMARSKO DRLČČTVO uz financijsku pomcnč MitiHlaistva TuancKli i Tehnalogijc Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, do a Č, Publisbcr: Croalion Foresnj SociEiy - Edilcui: SociiCć fcoistleie crcaee - đ Hcrausycber: Kroatischcr FtiisEveicin Grafička priprema: ŽUPANČlC H R d,qo-zagicb Ttak: EDOK Zagzeb