»Ville Münz«u Puli, urbanisti~ko-arhitektonska cjelina s po~etka 20. stolje}a

Transcription

1 Milica \ilas»ville Münz«u Puli, urbanisti~ko-arhitektonska cjelina s po~etka 20. stolje}a Poslije dugog razdoblja stagnacije, prekretnica u razvoju grada Pule nastaje sredinom 19. stolje}a. Nakon stacioniranja austrijske ratne flote u dubokom, za{ti}enom Pulskom zaljevu i slu`benog progla{enja Pule glavnom austrijskom ratnom lukom 1853., osnivanja Arsenala te izgradnje `eljezni~ke pruge Pula-Diva~a 1876., grad do`ivljava intenzivan ekonomski i demografski razvoj. [iri se u prostoru ju`no i isto~no od gradskih zidina, sru{enih Brojne razglednice krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a registriraju brze promjene stanja u prostoru, trenutke `ivota grada i luke. U godinama uo~i Prvog svjetskog rata, kao i neposredno nakon njegova zavr{etka, u~estali su motivi razglednica pro~elja»villa Münz«i Hotela Riviera, snimljeni iz razli~itih vizura. No, natpis»ville Münz«na nekima od njih, izaziva nedoumicu. otografije, naime, ne prikazuju vile 2, nego velike trokatnice u nizu. Radi se o stambenim ku}ama s velikim, luksuznim najamnim stanovima namijenjenim dru{tvenoj eliti. Naziv je nastao u vrijeme izgradnje ku}a kao reakcija na visoki standard stanovanja, lokaciju i zelenilo oko njih. U svakodnevnom govoru Puljana zadr`an je sve do danas. Ku}e je sagradio gra evinski poduzetnik Jakob Ludwig Münz, 3 na podru~ju zvanom Valle del Ponte. 4 Ravni mo~varni teren udaljen od povijesne jezgre, izme u Amfiteatra i padine brijega Monte Ghiro sjeverno odre en je trasom stare anti~ke ceste za Trst (Via Arena Ponte Via Dignano) i novim ulicama: Via Barsan (od gradske jezgre prema [ijanskoj {umi na istoku) i Via della Stazione (dalje u tekstu sada{nji naziv Kolodvorska ulica) koja povezuje `eljezni~ki kolodvor s gradom. Radovi na isu{ivanju terena zapo~eli su 90-ih godina 19. st. popravkom mosta, regulacijom pa zatrpavanjem potoka 5 koji se ulijevao u mandra} na samom kraju Pulskog zaljeva. Istovremeno je, izme u Kolodvorske ulice i obale zaljeva, oblikovan i Valerijin park, 6 kao izdu`ena zelena zona {to razdvaja i {titi ulicu od `eljezni~ke pruge koja od kolodvora obalom trgova~ke luke vodi do Arsenala. Od o`ujka 1904., kada je pu{tena u promet, pruga elektri~nog tramvaja povezala je Kolodvorsku ulicu gradom. To je, dotad neizgra eno podru~je, u blizini trgova~ke luke i uz glavne kopnene prilaze gradu ve} pro{irenom izvan povijesnih granica, postalo atraktivno zemlji{te za izgradnju. Plan regulacije i parcelacije gra evinskog zemlji{ta uz Kolodvorsku ulicu, iz pokazuje da je trokut odre en postoje}im ulicama podijeljen simetri~no, trima novima ulicama, na 4 bloka nejednake veli~ine i oblika. Peti blok na sjeveru, zbog velike visinske razlike dviju ulica koje ga ome- uju (Kolodvorska ulica i Via Dignano, danas Tr{}anska) rascijepljen je uskim pje{a~kim prolazom na dva niza parcela uz gornju i donju ulicu, a ulice su povezane stubi{tem. Blokovi su razdijeljeni na 36 velikih pravokutnih ili nepravilnih vi{ekutnih parcela. Sve su parcele u vlasni{tvu Jakoba Ludwiga Münza! Regulacija i parcelacija, odre ena konkretnom situacijom, ne po{tuje u potpunosti zahtjeve Gra evinskog pravilnika 8. Modifikacije krute ortogonalne sheme nepravilni oblici blokova i parcela, lom gra evne linije, odstupanje od pravog kuta pri spajanju glavnih i sporednih ulica potaknuli su zanimljiva oblikovna rje{enja pro~elja i tlocrta te odredili urbanisti~ke naglaske. Situacija iz pokazuje da je do te godine izgra eno 8 parcela uz Kolodvorsku ulicu: 6 stambenih vi{ekatnica, Villa Münz (ozna~enih brojevima 8, 9, 10, 11, 12, 13), veliki objekt Hotela Riviera (zauzima 2 parcele), kao i jedna parcela uz Via Dignano. Takova }e se situacija zadr`ati nakon zavr{etka Prvog svjetskog rata i politi~kih promjena sve do 30-ih godina. 10 Münz je gradnju svojih ku}a zapo~eo godine, na parcelama uz Kolodvorsku ulicu. Ve}ina ku}a je glavnim pro- ~eljem orijentirana ka zapadu, s pogledom na park i more zaljeva, a stra`njim razvedenim pro~eljima ka istoku. Sve ku}e imaju visoko prizemlje stambene namjene, tri kata i eta`u kombinirane uslu`ne i stambene namjene pod uko{enom ravnom plo~om krova. Prvo su, istovremeno, gra ene dvije ku}e (br. 9 i 10 na Situaciji iz 1912., sada Akvilejski prilaz 1 i Akvilejski prilaz 2) koje oblikuju nasuprotne uglove Kolodvorske i novootvorene ulice. Prije po~etka gradnje proveden je postupak propisan Gra evinskim pravilnikom. 11 U pozivu za komisijski uvid u projekt, u rubrici»projektant«navedeno je ime Enrica Polle, ovla{tenog civilnog geometra iz Pule. 12 Gradnja je zapo~ela u svibnju 1904., a zavr{ena krajem travnja godine. 13 Tijekom gradnje dolazi do promjene voditelja 153

2 Arhitektura urbanizam gradnje. Be~ki arhitekt i Stadtbaumeister Johann Pokorny preuzima poslove koje je vodio Enrico Polla. 14 U toku gradnje tih dviju ku}a, krajem 1904., zapo~ela je gradnja i tre}e ku}e (br. 8, sada Ravenska 1) 15, na parceli ju`no uz ku}u br. 9. I ta je tre}a ku}a uglovnica koja oblikuje ugao Kolodvorske i druge nove ulice te s prethodnom ku- }om definira zapadni dio jednog od blokova uz Kolodvorsku. U artikulaciji pro~elja preuzeti su ritam i veli~ina otvora, dekorativni motivi i obrada povr{ine zida, ~ime je ostvaren dojam jedinstvenog dugog pro~elja s 9 osi u Kolodvorskoj ulici. Tek su neznatno izmijenjeni oblici balkona te dubokim lo ama na sva tri kata druga~ije rastvoren ugaoni rizalit nove gradnje. Prizemlje oblikovano horizontalnom rustikom profiliranim je vijencem odijeljeno od zone prvog i drugog kata. Polja izme u parova uskih pravokutnih prozora izvedena su vertikalnim `ljebovima u reljefnoj `buci. Horizontalna traka s dekorativnim motivom lista i vijenac razdvajaju zonu tre}eg kata. Pro~elje horizontalno zaklju~uje niz niskih pravokutnih prozora potkrovlja i neprekinuti vijenac ovula pod istaknutom strehom. Ulazi obiju ku}a smje- {teni su u sredi{njim osima na bo~nim pro~eljima u novootvorenim ulicama. Vertikalna komunikacija u obje ku}e odvija se polukru`nim stubi{tem. Projektna dokumentacija tih dviju ku}a (br. 9 i br 8., danas Ravenska 1, Akvilejski prilaz 2) nije prona ena, pa stoga nije mogu}a analiza izvorne artikulacije unutarnjeg prostora. 16 Ugao ku}e u Akvilejskom prilazu 2 oblikovan je kao nagla- {eno geometrijsko tijelo segment valjka ne{to ni`e od visine zgrade, rastvoreno na katovima velikim otvorima lo a i zaklju~eno istaknutom strehom. 17 Tim je volumenom eliminiran brid dvaju krila ku}e koja u tlocrtu oblikuju slovo V, odnosno neutraliziran spoj dviju ulica pod {iljastim kutom. Ku}e na suprotnoj strani/uglu ulice (Akvilejski prilaz 1) neutralizira lom gra evinske linije i tupi kut ugla ulice, segmentnim»mekim«izbo~enjem pro~elja u cijeloj visini, rastvorenim s po tri uska pravokutna otvora nagla{ena horizontalama balkona. U kompoziciji pro~elja sa {est osi nazna~ena je horizontalna podjela na prizemlje, zonu katova i nisku horizontalu pod istaknutom strehom. Povr{ina zida u prizemlju obra ena je nepravilnom, plasti~no nagla{enom kamenom rustikom. Polukru`nim lukom zaklju~en ulaz smje{ten je u osi simetrije, izme u tre}e i ~etvrte prozorske osi. Iznad njega, na prvom katu, sredi{te pro~elja akcentirano je dugim balkonom {to povezuje dvije prozorske osi te stupom sa skulpturom na ogradi balkona, u osi portala. Prozori su {iroki pravokutnici s jednostavnim okvirima i prozorskim klup~icama na konzolicama. Otvorima i balkonima na istaku pro~elja u drugoj osi lijevo odgovaraju manji balkoni na desnoj strani. Povr{ina zida je glatko `bukana, bez vijenaca me u katovima. Jedini motiv na povr{ini zida, mali ~etverokuti profiliranih okvira u `buci, ponavlja se u poljima izme u prozora po horizontali i u prozorskim osima me u katovima. U potkrovnoj zoni iznad izdu`enih niskih pravokutnih prozora koji prekidaju motiv pasjeg skoka neprekinuti je niz ovula. Takva kompozicija pro~elja bit }e temeljni model artikuliranja pro~elja ku}a koje, kasnije gra ene, slijede u nizu uz Kolodvorsku. Na nacrtu ku}e je, dolje desno ispod crte`a, potpis be~kog arhitekta ranza von Kraussa 18, a projekt ima potpise i pe~ate Enrica Polle i naru~itelja J. L. Münza. 19 Tlocrt nepravilnog oblika, razveden s dvori{ne strane, slijedi prema ulici nepravilan oblik parcele, a tupi kut neutralizira segmentnim lukom. Izme u pro~elja ku}e i plo~nika planiran je predvrt u {irini od 2,5 m. 20 U osi ulaza i ve`e nastavlja se predvorje i dvokrako stubi{te uz koje je lo`a za portira i prostor za lift. Nepravilnost tlocrta uvjetovala je odstupanje od simetri~ne artikulacije prostora dvaju velikih stanova smje{tenih lijevo i desno od ve`e. No, u oba stana primijenjen je isti princip organizacije prostora oko velikog predsoblja u sredi{tu. Po tri velike sobe smje{tene su uz uli~no pro~elje, dok se ~etvrta otvara prema dvori{tu. Prema dvori{tu su orijentirane kuhinja, mala soba za poslugu i zahod, dok kupaonica nema izravno vanjsko svjetlo i zra~enje. Jednaka je dispozicija prostora u stanovima na prvom, drugom i tre}em katu ku}e, uz neznatne promjene u smje{taju i veli~ini kupaonice te balkona na uli~nom i dvori{nom pro~elju. 21 U potkrovnoj eta`i, pod koso postavljenom ravnom plo~om krova, artikulacija prostora prilago ena je novim funkcijama. Uz uli~no pro~elje je velika prostorija za su{enje rublja i niz malih spremi{ta, a prema dvori{tu prostorije za pranje i peglanje rublja, mali stan (kuhinja i soba) za paziku}u, soba za poslugu te jedan zajedni~ki zahod. Sljede}a ku}a (br. 11, sada Kolodvorska 10), uklopljena uz prethodnu (br. 10, Akvilejski prilaz 1), gra ena je tijekom godine 22 na pravilnoj ~etverokutnoj parceli. Projekt potpisuju Johann Pokorny i Rudolf Krischan. 23 Nacrt s pet prozorskih osi komponiran je simetri~no. Ulaz zaklju~en polukru`nim lukom smje{ten je u srednjoj osi. Tri sredi{nje prozorske osi nagla{ene su lo ama s velikim polukru`nim lukom u drugoj i ~etvrtoj osi prizemlja, lo ama u istim osima na prvom i drugom katu, dugim zajedni~kim balkonom na tre}em katu te povi{enom potkrovnom eta`om rastvorenom nizom od pet pravokutnih prozora. Zona prizemlja je, kao i na prethodnoj ku}i, izvedena u kamenoj rustici. Tijekom gradnje nacrt je izmijenjen. Ulaz je realiziran kao uski visoki pravokutnik vi{estruko profiliranog okvira s motivom ovula nad kojim je, ve} u zoni prvoga kata, profilirani zabat s medaljonom u sredi{tu. Duboke lo e u drugoj i ~etvrtoj prozorskoj osi na sva tri kata oblikovane su»klasi~nim«elementima: stupovima glatkih tijela s»dorskim«kapitelima i balustrima u kombinaciji s ogradama od kovanog `eljeza. U potkrovnoj su eta`i tri velika otvora zaklju~ena polukru`nim lukom nad kojima je u `buci izveden motiv girlande, a povezana su dugim balkonom s re{etkom od kovanog `eljeza. Tlocrt pravilnog simetri~nog oblika razveden je s dvori{ne strane. U prizemlju je, desno od osi ve`e i dvokrakog stubi- {ta, trosobni stan organiziran oko velikog sredi{njeg pred- 154

3 M. \ilas,»ville Münz«u Puli, urbanisti~ko-arhitektonska cjelina s po~etka 20. stolje}a soblja. Dvije sobe su uz pro~elje, a tre}a se otvara prema dvori{tu, kao i kuhinja, sobica za poslugu i zahod, dok kupaonica nema izravnu svjetlost i zra~enje. Prostor lijevo od ve`e podijeljen je na dva stana. Ve}i je s dvije sobe prema ulici, kuhinjom, sobicom za poslugu i zahodom prema dvori{tu i kupaonicom bez izravnog osvjetljenja. S dvori{ne strane je mali stan (soba, kuhinja, zahod) za paziku}u. Tlocrti svih triju katova artikulirani su simetri~no na po dva velika trosobna stana. U potkrovnoj eta`i, pod ravnom plo- ~om krova, stanovanju je namijenjen vi{i prostor uz tri sredi{nje osi uli~nog pro~elja (2 stana s predsobljem i sobom i zajedni~kim zahodom na hodniku), a spremi{tima, pranju, su{enju i gla~anju rublja prostor u bo~nim rizalitima i prema dvori{tu. Peta stambena ku}a, koja nastavlja niz (br. 13, Kolodvorska 12) izgra ena je Izdu`eni tlocrt 25 razveden prema dvori{tu odre en je nepravilnim oblikom parcele ~ija se uli~na linija lomi prema prethodnoj ku}i u nizu. U prizemlju je, desno uz ve`u, mali stan (soba, kuhinja) paziku}e i veliki trosobni stan. Jedna od soba i kupaonica s prozorom na dvori{nom pro~elju nepravilnog su peterokutnog tlocrta. ^etverosobni stan lijevo od ve`e organiziran je oko velikog predsoblja i kratkog hodnika. Pravilnost oblika tog dijela tlocrta odredila je jasnu i jednostavniju artikulaciju prostora. Tri me usobno povezane sobe otvaraju se prema ulici, a ~etvrta soba, kupaonica, zahod, kuhinja i ostava prema dvori- {tu. Mala soba za poslugu ima prozor prema vanjskom hodniku pred ulazom u stan. Po dva velika stana na svakom katu, ~etverosobni s lijeva i peterosobni desno, modificiraju prostornu organizaciju stanova u prizemlju. U potkrovlju nejednake visine, pod koso postavljenim ravnim plo~ama krova prostor je namijenjen nekomfornom stanovanju u sobama sa zenitalnom rasvjetom ili s prozorima na dvori{nom pro~elju, kao i su{enju i gla~anju rublja te spremi{tima. Perionica rublja izgra ena je kao mali izdvojeni objekt u dvori{tu, uz uklonjeni dio padine brijega. U kompoziciji izdu`enog pro~elja dominira vertikalna podjela na sredi{nju zonu sa 4 prozorske osi i bo~ne rizalite s po jednom osi. Takvu strogu simetriju naru{ava jo{ jedna, posve nenagla{ena, sedma prozorska os kojom je rije{en problem lomljenja uli~ne linije tlocrta. Tim dijelom pro~elja ku}a se nadovezuje na pro~elje prethodno sagra ene ku}e u nizu (Kolodvorska 10) i u prostoru se sagledava kao dio njezina pro~elja. Bo~ni rizaliti pro~elja u potpunosti su rastvoreni lo ama na sva tri kata. Veli~inom otvora i arhitektonskim elementima provedena je gradacija po vertikali: udvojeni uski pravokutni prozori prizemlja, stupovi i grede lo e prvog kata, arkada s tri luka lo e drugog kata, veliki polukru`ni luk lo e tre}eg kata (profiliran, nagla{enog zaglavnog kamena, bo~no uz tjeme luka sa svake strane po jedan kru`ni vijenac s trakama, izveden u `buci, uz tjeme luka). Ograde lo a variraju odnose balustara i re{etke od kovanog `eljeza. I prijelaz bo~nih rizalita i sredi{njeg dijela pro~elja nagla{en je i omek{an vertikalama koje prolaze kroz sve tri eta`e: kaneliranim ~etvrtstupom na visokom glatkom podno`ju, s velikom kartu{om s trakastim i biljnim motivima pri vrhu i kapitelom u zoni potkrovnog vijenca. Polukru`no zaklju~eni portal smje{ten je izme u tre}e i ~etvrte prozorske osi, a zaglavni kamen njegova profilirana okvira povezan je s dugim balkonom prvoga kata. Slo`eni ritam ostvaren je balkonima drugog i tre}eg kata. Obrada povr{ine zida varira onu izvedenu na prethodno gra enim ku}ama: plasti~no nagla{ena nepravilna rustika u kamenu na rizalitima, gruba `buka ~etverokutnih polja u sredi{tu pro~elja prizemlja, glatka `buka u zoni katova. Nad sredi{njim dijelom pro~elja kompoziciju zaklju~uje atika s akroterijima u obliku velikih vaza s biljnim motivima, postavljenim na kubi~na postolja. Posljednja, {esta»villa Münz«, kojom zavr{ava niz, uglovnica je s istaknutim ugaonim tornjem (br. 13, Kolodvorska 14 Stube M. Kraljevi}a). Gra ena je tijekom i po- ~etkom godine 26 na velikoj izdu`enoj pravokutnoj parceli. Po prvi put se u slu`benim spisima, u molbi za dozvolu gradnje, jedna od tih trokatnih vi{estambenih zgrada naziva»villom«. Naru~itelj je Oesterreichische Riviera Aktiengesellschaft, sa sjedi{tem u Be~u. U ime naru~itelja molbu potpisuje Virgilio Volpi, costruttore edile iz Pule. Tlocrt 27 je vi{estruko razveden prema unutra{njosti parcele. Dispozicija prostora, u odnosu na prethodno izgra ene ku}e, pokazuje znatna odstupanja jer je rije~ o ku}i koja je najmanje»villa«. Vidljiv je imperativ maksimalnog iskori{tavanja parcele i pove}anja profita ve}im brojem najamnih stanova i poslovnim prostorom uredima u prizemlju. Artikulacija unutarnjeg prostora je slo`ena, nejasna i nespretnija od prethodnih predsoblja su pretvorena u izlomljene hodnike, a rasvjeta i zra~enje rje{avaju se i malim unutarnjim dvori- {tem. Zbog konfiguracije terena neki se prozori prizemlja otvaraju prema potpornom zidu uklonjene padine brijega. U prizemlju su, lijevo od osi ve`e i stubi{ta, jedan veliki peterosobni stan prema uli~nom i bo~nom pro~elju te manji prema dvori{tu. Sanitarne prostorije u oba stana otvaraju se prema unutarnjem dvori{tu. Desno od ve`e, uz urede koji se uz uski hodnik ni`u uz uli~no i dvori{no pro~elje, jo{ je jedan mali jednosobni stan bez kupaonice. Tlocrt prvoga kata, pove}an na lijevoj strani u odnosu na tlocrt prizemlja, u potpunosti ispunjava dubinu parcele. Lijevo od osi stubi{ta su dva ~etverosobna stana razli~ite povr{ine, dok je s desna jedan peterosobni stan. Tlocrt drugoga kata ponavlja dispoziciju prostora prvoga kata, a na tre}em katu, lijevo uz dvori{no pro~elje, nespretno su artikulirani prostori dvaju manjih stanova. Prvi prostor potkrovne eta`e vi{e je iskori{ten za nekomforno stanovanje negoli za uslu`ne funkcije. Jedna od soba smje{tena je i u prostoru ugaonog tornja. Na nacrtu dugog pro~elja (35.50 m) primijenjen je princip komponiranja proveden na prethodno gra enim ku}ama. Simetri~noj kompoziciji sa {est prozorskih osi, nagla{enog sredi{njeg dijela sa ~etiri prozorske osi, ulazom u osi simetrije i balkonima, pridodana je vertikala ugaonog tornja s dvije prozorske osi (prema Kolodvorskoj ulici), visokom potkupolnom eta`om i segmentnom kupolom. Sredi{te pro- ~elja horizontalno zaklju~uje niska atika s akroterijima. Povr{ina pro~elja oblikovana je kvadarskom i vrp~astom rusti- 155

4 Arhitektura urbanizam kom u prizemlju, glatkom `bukom na katovima, grubom `bukom na parapetima i poljima izme u prozora na ugaonom tornju. Jedna varijanta nacrta pro~elja iste ku}e ranza von Kraussa objavljena je u be~kom ~asopisu Der Architekt godine. 28 Taj se publicirani potpisani nacrt razlikuje od ovoga u projektnoj dokumentaciji oblikovanjem zidne plohe ve} poznatom varijacijom na temu nepravilnih blokova rustike u prizemlju, rje{enjem portala, edikulama u poljima izme u prozora prvog kata, lu~no zaklju~enim prozorima i slijepim arkadama izme u njih u sredi{nje ~etiri osi drugog kata te ugaonim tornjem bez kupole i zadnjom eta`om rastvorenom polukru`nim arkadama nad kojima je kru`na ograda od balustara. Pro~elja ku}e nije doslovno realizirano prema nacrtu prona- ene projektne dokumentacije. Kupola je izvedena u obliku polukugle, a uveden je niz novih secesijskih motiva arhitektonske dekoracije i motiv gran~ice s lovorovim li{}em izveden u `buci. 29 Varijante nacrta i realizacija postavljaju pitanje autora projekta ove ku}e, kao i ranije izgra enih ku}a Münz. Potpis uz nacrt prve ku}e (Ravenska 1) iz i objavljeni nacrt posljednje iz potvr uju da je autor projekata be~ki arhitekt ranz von Krauss. U popisu njegovih projekata 30 navodi se realizacija vi{e stambenih ku}a u Puli godine. 31 U kolikoj mjeri sa~uvana izvedbena projektna dokumentacija odstupa od izvornih projekata te koliki udio u tome imaju voditelji gradnje, be~ki arhitekt Johann Pokorny i doma}i graditelji Enrico Polla, Rudolf Krischan, Virgilio Volpi, nije mogu}e precizno utvrditi. 32 Realizacija be~kih projekata ozna~ava pojavu niza novih oblikovnih i konstruktivnih rje{enja u vi{estambenoj arhitekturi Pule po~etkom 20. stolje}a. Inovacija je prostorni koncept stana razvijen po dubini tlocrta, oko sredi{njeg predsoblja, koji zamjenjuje historicisti~ku tlocrtnu dispoziciju nizanja prostorija uz dugi mra~ni hodnik. Razvedeni tlocrti i rastvaranje uli~nih pro~elja velikim prozorima, lo ama i balkonima, omogu}uju dobro zra~enje i osvjetljavanje unutarnjih prostorija tijekom cijeloga dana. Svi stanovi imaju zahod i kupaonicu 33 koje su rijetkost u tom tipu stambene arhitekture. No, smje{taj kupaonice u tlocrtu stana varira od ku}e do ku}e, u potrazi za onim optimalnim, s izravnim svjetlom i zra~enjem. Novo je i funkcionalno iskori{tavanje potkrovnog prostora, a dosljedno primijenjeno moderno konstruktivno rje{enje krova s plo~ama od drvocementa prvi je primjer ravnog krova. 34 Volumetrijske strukture su moderne, jasnih granica i napetih ploha. U kompoziciji pro~elja zadr`an je historicisti~ki princip simetrije i nagla{avanja sredi{ta koji se naru{ava, vje{to i diskretno, uvijek kada to zahtijeva duljina parcele i izlomljena gra evinska linija. Repertoar dekorativnih oblika pro~elja, suzdr`an u izboru, plasticitetu i dispoziciji, sastavljen je od historicisti~kog ornamenta, interpretacije»klasi~nih«arhitektonskih elemenata nagla{ene voluminoznosti na balkonima i lo ama, razli~ito izvedene rustike i grubo `bukanih polja te tipi~no secesijskih motiva li{}a i lovorovih vijenaca izvedenih u `buci. Suzdr`ana je i {tuko-dekoracija ulaznih ve`a koja varira u izboru motiva i plasti~nosti od voluminoznih girlandi i medaljona u ve`i ku}e u Akvilejskom prilazu 2 do geometrijskih kompozicija kaseta u ve`i Kolodvorske 14. Svaka od ku}a ponavlja»stalne«motive, varira ve} kori{tene i uvodi neki novi dekorativni oblik. Oprema ku}a: vrata u ve`ama, `eljezne ograde stubi{ta i balkona, ograde pedvrtova, podne kerami~ke plo~ice, drvenarija u stanovima, izrazitih je secesijskih obilje`ja, u rasponu od zakrivljenih stiliziranih biljnih motiva do geometrijskih. Iznimnom kvalitetom oblikovanja i tehni~ke izvedbe odlikuje se oprema ku}a u Akvilejskom prilazu 1 i 2 i u Ravenskoj 1. Oblikovanjem se izdvajaju dvokrilna vrata ulaza u Akvilejskom prilazu 2, izvedena od kovanog `eljeza 35 te ograda stubi{ta u istoj ku}i. Stilsko-morfolo{ki, ku}e su primjer mije{anog stila secesije i historicizma, jo{ optere}ene tradicionalnim u odnosu na istovremene projekte vode}ih arhitekata be~ke secesije i Wagnerove {kole. No, u sredini u kojoj dominira historicisti~ki vokabular i njegova provincijalna simplifikacija, predstavljaju prvi zna~ajan prodor modernog. Ku}e Münz rezultat su sretnog spoja sposobnog poduzetnika s vizijom i s dovoljno kapitala i iskusnog arhitekta iz metropole, koji je oblikovanje kasnog historicizma prilagodio zahtjevima modernog vremena, konkretnoj narud`bi i situaciji. 36»Ville Münz«oblikuju Kolodvorsku ulicu s odmjerenim urbanisti~kim akcentima. Pro~elje ulice zapo~inje nagla{enim ugaonim tornjem s kupolom, a kri`anje s popre~nom ulicom akcentirano je zaobljenim uglovima, dok zavr{ava masivnim volumenom Hotela Riviera 37, kasnohistoricisti~kim pasti{em neobarokne kompozicije i obilne neobarokne i secesijske dekoracije. Predvrtovi sa zelenilom i palmama (!) pred pro~eljima ku}a, kao i drvored i park na suprotnoj strani ulice, sugeriraju ambijent turisti~kog ljetovali{ta.»ville Münz«38 i Hotel Riviera u Puli vrijedna su urbanisti~ko-arhitektonska cjelina koja se kao prva slika grada nudila onima koji su stizali `eljeznicom i pogledu s brodova koji su uplovljavali u pulsku luku. 39 Bilje{ke 1 M. Balota, Puna je Pula, Rijeka, Pula, N. Pevsner J. leming H. Honour, Dizionario di architettura, Torino: Einaudi, 1992., str ; Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb: JLZ, 1966., str Jakob Ludwig Münz, gra evinski poduzetnik (Münsingen kraj Ulma, Graz, 1930.) sudjelovao u izgradnji infrastrukture trase ju`nih `eljeznica Pivka Rijeka, posjedovao kamenolom u Ju`nom Tirolu i ciglanu u Borutu (Istra). U posljednjoj ~etvrtini 19. st. i po~etkom 20. st. djeluje u Istri na relaciji Opatija Pula. Inicirao i sudjelovao u izgradnji velikih komunalnih objekata i infrastrukture u Puli i Opatiji, sagradio obiteljsku vilu u I~i}ima

5 M. \ilas,»ville Münz«u Puli, urbanisti~ko-arhitektonska cjelina s po~etka 20. stolje}a D. Julius, Porfir, tramvaj i malvazija, u: Opatija, studeni 1997., str Ina~ice toponima jo{ su uporabi: Punta, Ponte, Most, Mostina. 5 Dr`avni arhiv Pazin (dalje u tekstu kratica DAP), sv. 4, XII/2, DAP, sv. 6, XII/4, Regulierung u. Parzellierung der Grundstücke an der Bahnhofstrasse in Pola, s potpisom i pe~atom J. L. Münza (Bauunternehmung Jakob Ludwig Münz, Bauleitung Pola), prilo`en projektu prvih dviju ku}a u vlasni{tvu J. L. Münza, DAP. 8 Zakon z dne 16. Decembra I., s katerim se izdaja stavbeni red za mesto Pulj. Zakonik in Ukaznik za Avstrijsko-Ilirsko primorje... Leto XXVIII. Zakon potpisan od cara ranje Josipa , stupio na snagu danom objave, , ~ime je ukinut stari Regolamento edile od , DAP. U II. poglavlju, ~l. 11., pri parcelaciji i regulaciji jo{ neizgra enog zemlji{ta, preporu~a se da gra evinske ~estice imaju ~etverokutne oblike i povr{inu na kojoj se mogu graditi zgrade primjerene zahtjevima za svjetlom i zrakom. Nadalje, da projektirane ceste {to je vi{e mogu}e teku pravocrtno i da se ukr{taju pod pravim kutom, kao i da imaju odre enu {irinu, ovisno o va`nosti, propisanu u I. poglavlju, ~l. 2. Gore navedena Regulacija i parcelacija po{tuje odredbe o {irini ulica. 9 Situazione... gennaio prilo`eno spisima procjene vrijednosti ku}a i pojedina~nih stanova biv{ega vlasnika J. L. Münza u posjedu novog vlasnika Securitas Societá bancaria iz Praga, Arhiv Odsjeka za graditeljsko naslije e Grada Pule (dalje u tekstu kratica AGP). 10 Izgradnja uz Kolodvorsku, ju`no od Hotela Riviera, na kraju ulice, nastavljena je vi{ekatnom stambenom uglovnicom. Nije realiziran projekt malih obiteljskih vila, na slobodnim parcelama isto~no od Villa Münz, arhitekta Alfea Paulette. Planirani blokovi i parcele ostali su neizgra eni i u me uratnom razdoblju. Tek u posljednjim desetlje}ima 20. stolje}a izgra ene su stambeno-poslovne vi{ekatnice te djelomice ili u potpunosti zatvoreni blokovi planirani po~etkom stolje}a. 11 Na temelju prona ene arhivske dokumentacije mo`e se gotovo u potpunosti rekonstruirati postupak koji propisuje Gra evinski pravilnik iz Budu}i da se ku}e nalaze u blizini `eljezni~ke pruge, pri gradnji su morali biti zadovoljeni i neki tehni~ko-sigurnosni uvjeti. Tako je u radu komisije, koja je prije izdavanja dozvole vr- {ila uvid u projekt, sudjelovao i inspektor Dr`avne `eljeznice i izdavao posebnu suglasnost za gradnju. 12 Prema odredbama Gra evinskog pravilnika, komisijskom uvidu u projekt uz naru~itelja treba biti nazo~an voditelj gradnje, koji mora biti ovla{tena stru~na osoba. Na projektu trebaju, ako se radi o razli~itim osobama, biti potpisani autor projekta i voditelj gradnje. 13 Dozvola gradnje izdana je Gradnja je zavr{ena , a uporabna dozvola izdana je godine. Prona en je samo projekt ku}e u Akvilejskom prolazu J. L. Münz telegramom poslanim iz Opatije najavljuje tu promjenu pulskom Municipiju. Isto ~ini i sam Johann Pokorny pri preuzimanju gradnje. 15 Gradnja je zapo~eta pod vodstvom J. Pokornyja, dovr{ena , a uporabna dozvola izdana je Po kazivanju gospodina Mate Gali}a (u o`ujku 2002.), predstavnika sada{njih stanara i suvlasnika zgrade u Ravenskoj 1, u ku}i su prvobitno bila tri velika stana, po jedan na svakoj eta`i, namijenjena vlasniku Jakobu Ludwigu Münzu i njegovima dvama sinovima. Kasnijim pregradnjama stanovi su podijeljeni na nekoliko manjih. Sada{nji stanari suvlasnici zgrade, bri`ljivo skrbe o njezinom odr`avanju. Prije nekoliko godina obojeno je prizemlje pro~elja u Ravenskoj ulici te u velikoj edikuli ispisan secesijskom tipografijom natpis Villa Münz Nije poznat dokument na temelju kojega je natpis izveden. 17 Otvori lo`a i streha sli~ni su zadnjoj eta`i zaobljenog ugla najamne ku}e Otta Wagnera u Linke Wienzeile 38 u Be~u. 18 Ime ranza von Kraussa ne pojavljuje se u pisanim dokumentima pulskog Tehni~kog ureda. 19 Projekt za ku}u u Akvilejskom prilazu 1 s vanjske je strane opremljen otisnutom, secesijski oblikovanom vinjetom s monogramom vlasnika i natpisom koji se odnosi na sadr`aj projekta i naru~itelja. Svi listovi projekta ovjereni su potpisima i pe~atima naru~itelja Bauunternehmung Jakob Ludwig Münz, Wien I., Opolzergasse 9 i graditelja Enrico Polla, geometra civile autorizzato. AGP. 20 Svih {est ku}a imaju predvrtove iste {irine s razli~ito oblikovanom `eljeznom ogradom i niskim dvokrilnim `eljeznim vratima pred ulazima u ku}e. 21 Sa~uvana arhivska dokumentacija pokazuje da je popravak o{te}ene zgrade i pregradnju u manje stanove izveo, izme u i 1928., Guido Ottenschläger, maestro muratore autorizzato, po narud`bi vlasnika Sicuritas Societa Bancaria di Praga. 22 Molbu za gradnju od potpisuje arhitekt Pokorny u ime vlasnika Münza. Gradnja je zapo~ela , a kao voditelj je potpisan Krischan. Dozvola za gradnju izdana je Ku}a je dovr{ena do po~etka listopada iste godine. Uporabna dozvola izdana je Pod vinjetom, na vanjskoj strani projekta, potpis je i pe~at Johanna Pokornya i potpis Rudolf Krischan Stadbaumeister Pola, a crte` pro~elja potpisuje samo J. Pokorny. 24 Molbu za dozvolu za gradnju od potpisuje Krischan, responsabile costruttore edile u ime investitora Münza. Dozvola za gradnju izdana je , a dozvola za uporabu Uz vinjetu na vanjskoj strani projekta potpis je i pe~at R. Krischan Stadtbaumeister Pola. Nacrt i tlocrti nisu datirani ni potpisani. AGP. 26 Molba za dozvolu za gradnju datirana je Dozvola za gradnju izdana je , ali je gradnja, prema potvrdama, ve} zapo~ela u o`ujku Nadzire je i vodi Virgilio Volpi, a kao predstavnik investitora, akcionarskog dru{tva, potpisan je J. L. 157

6 Arhitektura urbanizam Münz. Zgrada je dovr{ena za manje od godinu dana, Uporabna dozvola izdana je AGP. 27 Projekt je bez potpisa i datuma. AGP. 28 assadenentwurf für ein Miethaus in Pola. Architekt ranz r. von Krauss, Wien, u: Der Architekt, XVIII/1912. Taf Uspore uju}i nacrt i realizaciju s nekim drugim istovremenim ili kasnije gra enim ku}ama u Puli, izmjene i secesijske dekorativne motive pripisujemo voditelju gradnje Virgiliju Volpiju. 30 Allgemeines Lexikon der bildenden Künstler von der Antike bis zur Gegenwart, begründet von Ulrich Thieme und elix Becker, sv. 21, Leipzig, 1927., str Za podatke o Kraussu najljubaznije zahvaljujem dr. Jasni Galjer. 31 U dosada{njim istra`ivanjima sa~uvane arhivske gra e pulskog Tehni~kog ureda, koja se odnosi na stambenu arhitekturu, nije prona ena ni pisana ni projektna dokumentacija nekih drugih stambenih ku}a koja, bi se mogla izravno povezati s djelovanjem ranza von Kraussa. No, i povr{na komparativna analiza jo{ jednog poznatog realiziranog objekta u Istri, Hotela Riviera u Pore~u, 1909., potvr uje Kraussa kao autora projekata stambenih ku}a u Kolodvorskoj ulici u Puli. Prona en je jedan nerealizirani projekt iz za veliki vi{enamjenski objekt sa koncertnom dvoranom i javnim kupaonicama (!) koji je trebao biti gra en na parcelama iza Hotela Riviera u Puli, a koji su potpisali arhitekti ranz von Krauss i partner Josef Tölk te pulski graditelj Virgilio Volpi. 32 Zadatak je to komparativne analize na temelju uvida u eventualno sa~uvane projekte be~kog arhitekta ranza von Kraussa. 33 Socijalna hijerarhija vidljiva je u sanitarnoj opremi stana: jednosobni stanovi za paziku}e nemaju kupaonicu, dok je u potkrovnim eta`ama samo jedan zajedni~ki zahod. 34 Pulski graditelji u prvom desetlje}u 20. st. primjenjuju ravne plo~e samo nad dijelovima manjih vi{ekatnica u kombinaciji s jednoslivnim krovom. 35 To je jedini primjer dvokrilnih ulaznih vratiju izveden u formi re- {etki s floralnim ukrasima, iako su sli~no rije{ena vrata u izvedbenom projektu za Kolodvorsku 10 i u von Kraussovu nacrtu za Kolodvorsku Poticajne teze za valorizaciju prijelaza kasnog historicizma i secesije u arhitekturi Istre izla`e M. Pozzetto, L Istria e La Secessione, u: Histria Historica, 4/2, Pula, Sagra en 1908., arhivska i projektna dokumentacija nije prona ena. Autor projekta nepoznat. Investitor je vjerojatno Akcionarsko dru{tvo Riviera. 38 O Villama Münz pisali su: A. Rubbi, Secesija u Puli, u: ^ovjek i prostor, 4/1989., str ; A. Rubbi, Austrijske vile u Puli, Pula, Dru{tvo arhitekata Istre, 1996., str ; A. Rubbi, Moderna i postmoderna arhitektura u Istri, Rovinj, Habitat d. o. o., 2000., str ; B. Perovi}, ^udesne»vile Muenz«, u: Glas Istre, ; B. Perovi}, Podmorni~ar Egon Lerch stanar Vile Muenz, u: Glas Istre, Tekst je neznatno prera en dio ve}e cjeline o stambenoj arhitekturi Pule, nastao u sklopu projekta Povijesnog muzeja Istre u Puli Arhitektura Pule od do Summary Milica \ilas The»Ville Münz«of Pula: An Urbanistic and Architectural Complex from the Early 20 th Century The town of Pula, which became the Austrian harbour for warships in 1851, developed greatly during the last decades of the nineteenth century and in the years preceding World War I. On the territory which had not been urbanized up to that period, in close vicinity of the Pula Bay and along the road leading from the railway station to the old town centre (today called Kolodvorska Street), six large residential blocks, the so-called»ville Münz«, were built in the period , and so was the famous hotel Riviera. These buildings were constructed by Viennese architect Johann Pokorny in collaboration with the local engineers Enrico Polla, Rudolf Krischan, and Virgilio Volpi, according to the original or adapted projects of Viennese architect ranz von Krauss. They were erected on the land parcels owned by Jakob Ludwig Münz, a building entrepreneur. All buildings have a distinctive high ground floor intended for residential usage, three further floors, and a level of combined commercial and residential usage under a flat roof. Apartments are spacious and centred around an entry hall. All of them have bathrooms and WC. Ornaments of historicist and Jugendstil provenance decorate their fronts, opened up by means of large windows, loggias and balconies. Their lavish interior is likewise Jugendstil. Their volumetric structures are characterised by clear-cut borders and smooth surfaces. Angles are neutralized by rounded forms. In front of the buildings, there are strips of gardens. The»Ville Münz«and the Riviera Hotel can be considered a precious urbanistic and architectural entity they shaped the face of the street, which was the first image impressed upon the travellers who arrived by train, as well as to those who came on ships to the harbour of Pula. 158

7 M. \ilas,»ville Münz«u Puli, urbanisti~ko-arhitektonska cjelina s po~etka 20. stolje}a Hotel Riviera i Ville Münz. Valerijin park i Ville Münz, s desna na lijevo: Ravenska 1 i Akvilejski prilaz 2, Akvilejski prilaz 1, Kolodvorska 10. Situacija, Villa Münz, Akvilejski prilaz 1, nacrt pro~elja. 159

8 Arhitektura urbanizam Villa Münz, Akvilejski prilaz 1, tlocrt prizemlja. Villa Münz, Kolodvorska 10, nacrt pro~elja. Villa Münz, Kolodvorska 10, tlocrt mezzanina i prvog kata. Ville Münz, Kolodvorska 12, Kolodvorska 14. Villa Münz, Akvilejski prilaz 2, ulaz. 160