SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI STUDIJSKI PROGRAMI

Transcription

1 SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI STUDIJSKI PROGRAMI Akademska 2015/16. godina

2 SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI 1 STUDIJSKI PROGRAM I. CIKLUS Akademska 2015/16. godina 1 Studij defektoloških znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje Završni rad, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.

3 SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI ZNANSTVENO POLJE: DEFEKTOLOGIJA STUDIJSKI SMJEROVI: PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI 1. EDUKACIJA I REHABILITACIJA 2. OPĆA DEFEKTOLOGIJA UVOD Prvostupnik defektoloških znanosti nakon studiranja na studiju defektoloških znanosti osposobljen je za slijedeće kompetencije: a/ Profesionalne kompetencije - raspolaţe solidnom razinom općih znanja iz podruĉja djeĉjeg kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, - osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti, - osposobljen je za implementaciju individualnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa i izvoċenje drugih zadataka iz domena njegove struke, - poznaje nastavne planove i programe za redovno i specijalno obrazovanje, - kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za provoċenje akcijskih istraţivanja, - osposobljen je za pruţanje podrške nastavnicima u implementaciji inkluzivnog obrazovanja, - osposobljen je za primjenu skrining testova prilikom edukacijsko-rehabilitacijske procjene, - postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece s teškoćama u razvoju. b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije - Na zavidnoj razini osposobljen je za razumijevanje pedagoške i didaktiĉke teorije i njene primjene u radu s djecom s teškoćama u razvoju, - osposobljen je za realizaciju aktivnosti u podruĉju odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju, - ovladao je vještinama pouĉavanja i praćenja djece s teškoćama u razvoju, - osposobljen je za izradu priprema i za izvoċenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom s teškoćama u razvoju, - ovladao je metodama rada i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojno-obrazovne prakse u radu s djecom s teškoćama u razvoju, - posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom u predškolskim i osnovnoškolskim institucijama, - osposobljen je za primjenu savremenih metoda za motiviranje djece s teškoćama u razvoju. c/radne kompetencije - izgradio je solidne vještine suradnje, timskog rada, komunikacije s djecom i kolegama na radnom mjestu, te s roditeljima i starateljima, - osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, pridrţavanje etiĉkih standarda i njegovanje kvalitete, - osposobljen je za izgraċivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na postavljenim cijevima i zadacima, - usmjeren je na permanentno traţenje jakih strana u djetetu i poticanje kreativnosti i sposobnosti djeteta, - izgraċen optimizam, motivacija za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, te stalno profesionalno usavršavanje. Kod prvostupnika defektoloških znanosti tijekom studija razvijane su kompetencije za struĉnu osposobljenost, pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu osposobljenost. Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalno mješovitim skupinama i za rad s djecom s teškoćama u razvoju i integraciju te djece u redovite odgojne skupine. U radu s djecom s teškoćama u razvoju u dovoljnoj mjeri je osposobljen za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu djece i omladine s teškoćama u razvoju te sudjelovanju u rehabilitaciji i edukaciji.

4 Prvostupnici defektoloških znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom ciklusu visokog obrazovanja. Opći podaci: a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija; Preddiplomski studij defektoloških znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom prediplomskog studija defektoloških znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaureua) defektoloških znanosti s naznakom smjera. b) uvjeti za upis na studijski program; Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedeno povjerenstvo. Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student upisao. c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju; Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom planu u sljedećoj tablici. PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DEFEKTOLOŠKIH ZNANOSTI, SMJER EDUKACIJA I REHABILITACIJA NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK I. SEMESTAR Uvod u defektološke znanosti Obvezni Akademsko pisanje Zajedniĉki Osnove informatike Obvezni Osnove hrvatskog jezika - lektorske vjeţbe Opći Osnove engleskog jezika lektorske vjeţbe Opći Osnove kineziologije Izborni (1 od 2) Osnove rekreacije Izborni (1 od 2) II. SEMESTAR Osnove edukacije i rehabilitacije Obvezni Osnove pedagogije Obvezni Osnove genetike Zajedniĉki Hrvatski jezik lektorske vjeţbe Opći Engleski jezik struke lektorske vjeţbe Opći Defektološki praktikum Izborni (1 od 2) Defektološki portfolij Izborni (1 od 2) III. SEMESTAR Uvod u specijalnu pedagogiju Obvezni Razvojna psihologija Obvezni Rani tretman djece s teškoćama u razvoju Obvezni Osnove psihologije Obvezni

5 Osnove ekologije Izborni (1 od 2) Osnove turizma Izborni (1 od 2) Izborni kolegij s eksterne liste Izborni IV. SEMESTAR Osnove metodologije i statistike Zajedniĉki Edukacija i rehabilitacija u obitelji Obvezni Psihologija odgoja i obrazovanja Obvezni Osnove dijagnosticiranja u defektologiji Opći Osnove komunikologije Izborni (1 od 2) Defektologija u zakonodavstvu Izborni (1 od 2) Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera Izborni kolegij s eksterne liste Izborni V. SEMESTAR Osnove logopedije Obvezni Inkluzija Obvezni Osnove tiflopedagogije Obvezni Osnove surdopedagogije Obvezni Praktikum iz tiflopedagogije Izborni (1 od 2) Praktikum iz surdopedagogije Izborni (1 od 2) Izborni kolegij s eksterne liste Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera VI. SEMESTAR Osnove oligofrenopedagogije Obvezni Osnove kreativne terapije Obvezni Edukacijsko rehabilitacijska praksa Obvezni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera Izborni kolegij s eksterne liste Izborni Završni rad Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik defektologije. Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca defektoloških znanosti, smjer edukacija i rehabilitacija

6 Naziv kolegija SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići UVOD U DEFEKTOLOŠKE ZNANOSTI Opći podaci Više studijskih programa Studijski program Godina 1. Ime nositelja kolegija Saradnici na kolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave ECTS bodovi 6 Broj sati po semestru Opće i specifiĉne kompetencije Upoznati studente s istorijskim i teoretskim osnovama razvoja defektološke nauke kao humane discipline u društvu. Analizirati teoretske postavke i promišljanja mnogih autora,a potom se pozabaviti samom znanosti o dostignućima, instrumentima vaţnim u dijagnostiĉke svrhe kao i situacijom u civilizacijskim kulturama i na našim prostorima. Okvirni sadrţaj kolegija Istorijski razvoj defektološke znanosti Defektološka nauka kroz historijske epohe. Defektologija u savremeno doba Teorijske osnove defektologije Definicije i osnovne podjele Dijagnostika i klasifikacija Osobe sa intelektualnim poteškoćama Osobe sa senzornim poteškoćama Osobe sa invaliditetima Neurološki uzroci osoba sa poteškoćama u razvoju Tretman osoba sa poteškoćama u razvoju Sistemski prijedlozi i rješenja o školovanju i Smještaj ovih osoba u institucije zatvorenog i otvorenog tipa. Današnje teorije i prakse o defektologiji Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom) Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje aćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije) PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit meni ispit Esej raţivanje ojekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad znanja Udţbenik * Studenti će koristiti udţbenik Kovaĉević,V., Stanĉić,V., Milko, M. : Osnove teorije defektologije,fakultet za defektologiju Sveuĉilišta Zagreb,1988. *Znanost u defektologiji ( ) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu. Dodatna literatura

7 *Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.niš *Znanost u defektologiji ( ) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu. *Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve s mjerove *Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer. *Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djece i omladine s teškoćama socijalne integracije.str. 79. za smjer socijalnu pedagogija. * Zeĉić.S. i sar. Rezultati modela rada u razredu sa djecom sa posebnim potrebama, Naša škola, Vanredni br * Zeĉić.S., i saradnici "Roditelji u individualno prilagoċenom obrazovanju i rukovoċenje Razredom. Naša škola, Sarajevo,vanredni br Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno. Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa Obveze studenata Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i zadataka. Prije pristupanja završnom pismenom ispitu studenti su duţni uraditi dvije zadaće,seminar,vjeţba i kratki esej), Kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi opis defektoloških zadataka i ciljeva kojima se bavi defektologija i popis 10 referenci literature koju su izuĉavali Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni rad i opisati uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u kome radi ili uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju i praćenje kroz šematski prikaz Angaţovanost u tokunastave i Konsultacija =10 bodova Zadaća 1. =20 bodova Zadaća 2. =20 bodova Završni ispit = 50 bodova 60 do 70 bodova,ocjena D-2 71 do 80 bodova,ocjena C-3 81 do 90 bodova,ocjena B-4 91 do 100 bodova,ocjena A-5

8 SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE Opći podaci: Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl. Imenositeljakolegija/nastavnik a Imesuradnikanakolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 6 Broj sati posemestru Preduvjetizaupiskolegija Opće i specifiĉne kompetencije: Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreċenom problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja. Okvirnisadrţajkolegija: Izradaţivotopisa. Bbliografskizapisi,tematskebibliografije, popisi literature i reference. Vrsteznanstvenih i struĉnihradova. Formuliranje i pisanjenaslova. Strukturaznanstvenihi struĉnihradova. Dokumentiranjeznanstevnihizvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga. Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski). Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa). Jezik i stilznanstvenograda. Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica. Tabliĉnoprikazivanjepodataka. Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka. Oblikovanjetekstaakademskograda. Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi. NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije): Samostalni Predavanja Seminari Vjeţbe zadaci E-uĉenje Mentorski Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice rad Terenskanastava Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije): PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje Projekt Vjeţbe Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: 1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet. 2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje praktikum.bijakovići: Sveuĉilište Hercegovina Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića. Dodatnaliteratura: 1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera 2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu 3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske 4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga. 5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID. 6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor. 7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

9 8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje. 9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada. 10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS. 11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost. Provjeraznanja i polaganjeispita: Naĉinpraćenjakvaliteterada i uspješnostiizvedbeprograma: Obvezestudenata: Vrjednovanjeradastudenata i izvoċenjeocjene: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvoċenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku testa. Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa. Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita. Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja 25 bodova Veţbe u Praktikumu 25 bodova Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh) Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5. SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Naziv kolegija: Opći podaci: OSNOVE INFORMATIKE Godina Semestar Studijski program Svi studijski smjerovi BS Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 6 Broj sati po semestru Opće i specifiĉne kompetencije: Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreċenom akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenosti osobne vještine vezane uz poznavanje i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta. Ishodi uĉenja: Nakon odslušanog kolegija student će moći: Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graċe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava. Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver) Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava, I. I.

10 Razlikovati funkcijske osobine organizacijeinformatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni), Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI) Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja, Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet), Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor), Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske komunikacije. Okvirni sadrţaj kolegija: 1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces 2. Temeljne informatiĉke postavke 3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava 4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava 5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava 6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava 7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava 8. Perspektive razvoja informatike Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: 1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK 2010, Zagreb 2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, Dodatna literatura: Provjera znanja i polaganje ispita: Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Obveze studenata: Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoċenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem. Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa. Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita. Seminarski rad: 25 bodova 1.kolokvij: 30 bodova 2.kolokvij: 30 bodova Prisutnost i aktivnost na nastavi 5 bodova Vjeţbe i zadaće: 10 bodova *Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza studenta Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

11 SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (A) pći podatci: Studij odgojnih znanosti: Predškolski odgoj Razredna nastava Socijalna pedagogija s defektologijom Studijski programi Opća pedagogija Defektološke znanosti (edukacijsko - rehabilitacijske) Humanistiĉke: Psihologija Društvene znanosti: Turizam Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju dovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 5 Semestar Godina Broj sati po semestru pće i specifiĉne kompetencije: Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja, spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti, ovladat će govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoċenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije. Okvirni sadrţaj kolegija: Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti. Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraċen, ujednaĉen, uĉvršćen funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice, zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji. Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m, n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema suglasnika. Slova, glasnici i fonemi ( j, r ). Pomak u artikulaciji: m, n. Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema alofoni. Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija). Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem glasnik. Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ie, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste rijeĉi. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. I. I.

12 Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike (naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija), upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke, tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano a. Pokretni samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija. Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga (kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne jeziĉne, logopedske vjeţbe. Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi, kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice, novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi. Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe. Prilagodba posuċenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika. Struktura rjeĉnika. Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica, pozivnica, saţalnica. Vježbe: Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĎice, pisanje tuďica. TuĎa vlastita imena. Pisanje vlastitih imena iz jezika koji se služe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se služe ćirilicom. Pisanje vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Opća načela, imenice, pisanje polusloženica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje riječi. Rečenični znakovi: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, točkice, crticaspojnica i crtica rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao rečenični znakovi, nadrečenični znakovi. Nizanje riječi, nabrajanje, priložne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije svoje imenice i apozicije, riječi i rečenice sa suprotnim veznicima. Rečenični i pravopisni znakovi. Pravopisni znaci i razgodci: točka, zarez, dvotočje, trotročje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (križić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak množenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s točkom, kratice bez točke, složene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome načelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko j, m/n u dočetcima prezentskih oblika, suglasnički skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga rj i primjeri dvostrukosti, preporučenih i dopuštenih inačica, primjeri višestrukosti i neujednačene pravopisne prakse, itsl. Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu. Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): Predavanja Seminari Metodiĉko -didaktiĉke pripreme za nastavu Samostalni zadatci Terenska nastava Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: Babić Finka Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje. Teţak Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga. Silić, Josip Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska

13 knjiga. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi i gimnaziji. Dodatna literatura: Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap. Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska. Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga. Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga. Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova. Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga. Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga. Provjera znanja i polaganje ispita: Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Obveze studenata: Vrednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoċenja nastave i seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor, artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova. Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa. Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje u analiziranju i raspravi; izrada biljeţaka o proĉitanoj literaturi, izrada radnih zadataka i samostalnih pisanih priloga, ĉlanaka, eseja, interpretacija te njihovo obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita. Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15 bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

14 SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA LEKTORSKE VJEŢBE Opći podaci: Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I. Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 5 Broj sati po semestru Opće i specifiĉne kompetencije: Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke, poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih zadataka objektivnog tipa. Okvirni sadrţaj kolegija: Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja. Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Gramatiĉke strukture: predviċa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinjem jeziku. Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press. Skripta/izbor tekstova. Dodatna literatura: Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University Press. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb. Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoċenja nastave. Prije izlaska na Provjera znanja i polaganje ispita: završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej). Završni ispit polaţu pisanim putom. Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

15 Obveze studenata: Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa. Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; polaganje ispita. Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5. SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Studijski program Naziv kolegija: Opći podaci: Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju OSNOVE KINEZIOLOGIJE izborni kolegij Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 3 Broj sati po semestru Opće i specifične kompetencije: Godina I. Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija. Okvirni sadrţaj kolegija: Kineziologija znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka, Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji, Kineziološki tretmani transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: 3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

16 Univerziteta u Travniku Dodatna literatura: Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet Univerziteta u Travniku. Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu. Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana: Fakulteta za sport. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja. Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split. Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematiĉkih znanosti i kineziologije Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoċenja nastave i na ispitnim Provjera znanja i polaganje ispita: terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze. Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Obveze studenata: Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa. Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni ispit po literaturi. Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova, Kolokvij do 10 bodova, Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova, Izrada referata do 30 bodova, Završni ispit do 40 bodova. Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2 od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3 od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4 od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5

17 SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Studijski program Naziv kolegija: Opći podaci: Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju OSNOVE REKREACIJE izborni kolegij Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 3 Broj sati po semestru Opće i specifične kompetencije: Godina I. Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije. Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije. Okvirni sadrţaj kolegija: Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija. Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: 1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru. Dodatna literatura: Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne škole kineziologa, Poreĉ, Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoċenje modela izbornih i medicinski programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb. Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb. Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb. Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb. Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoċenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

18 Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Obveze studenata: Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom. Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa. Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni ispit po literaturi. Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova, Kolokvij do 20 bodova, Izrada referata do 20 bodova, Završni ispit do 40 bodova. od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2 od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3 od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4 od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5 SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići Naziv kolegija: OSNOVE EDUKACIJE I REHABILITACIJE Opći podaci: Studijski program Studij defektoloških znanosti Godina I. Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: ECTS bodovi 6 Broj sati po semestru pće i specifiĉne kompetencije: Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa osnovama edukacije i rehabilitacija osoba sa teškoćama u razvoju. Studenti će steći osnovna znanja o povijesnom razvoju edukacije i rehabilitacije, upoznati se svim vrstama teškoća u razvoju i njihovoj etiologiji. Pored ovog, studenti će se upoznati sa osnovnim metodama edukacijskorehabilitacijskog rada sa osobama sa teškoćama u razvoju. Okvirni sadrţaj kolegija: Povijesni razvoj edukacije i rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju Osnove defektologije (pojam, definiranje, predmet i zadaci) Uticaj rada L. Vigotskog i J. Piaggea na razvoj edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti Terminologija u okviru edukacije i rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju Klasifikacija teškoća u razvoju (ICF model) Rehabilitacija (pojam, definiranje, vrste) Invaliditet- definiranje, etiologija, prevalenija, socijalni aspekti Edukacijsko-rehabilitacijski rad sa osobama sa teškoćama u razvoju Inkluzija osoba sa teškoćama u razvoju- life-span pristup Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

19 Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad Osnovna literatura: Vicić, M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s mentalnom retardacijom. Hrvatsko društvo defektologa, Zagreb. Kovaĉević, V., Stanĉić, V., & Mejovšek, M. (1998). Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta. Dodatna literatura: Vigotski, L. S., Janićijević, J., &Ivić, I. (1977). Mišljenje i govor. Nolit. Pijaţe, Ţ.,Inhelder, B., Milinković, M., &Ivić, I. (1996). Intelektualnirazvojdeteta: izabraniradovi. Zavodzaudţbenike i nastavnasredstva. Turnbull, A. P. (1995). Exceptional lives: Special education in today's schools. Merrill/Prentice Hall, Order Department, 200 Old Tappan Rd., Old Tappan, NJ Heward, W. L. (1996). Exceptional children: An introduction to special education.. Ĉasopisi: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja Specijalna edukacija i rehabilitacija Journal of special education and rehabilitation Research in developmental disabilites Tijekomnastavestudenti ćebitiupućeninaostaludopunskuliteraturu. Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoċenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati Provjera znanja i polaganje ispita: seminarski rad. Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze. Dva puta tijekom semestra bit će izvršena Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u programa: odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa. Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne prikaz literature. Od studenata se oĉekuje da samostalno izvode zadate obveze i da pokaţu Obveze studenata: visok stupanj akademskog i liĉnog integriteta. Preuzimanje tuċih radova, materijala i seminarskih radova je neprihvatljivo. Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova, Izrada seminarskog rada do 30 bodova, Završni ispit do 60 bodova. Vrjednovanje rada studenata i izvoċenje ocjene: od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2 od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3 od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4 od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5

20 Naziv kolegija: SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići OSNOVE PEDAGOGIJE Šifra kolegija: PSOZ08 Status kolegija: Obvezni Opći podaci: Studijski program Ime nositelja kolegija/nastavnika Ime suradnika na kolegiju Bodovna vrijednost i naĉin izvoċenja nastave: PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI Ciklus I. Godina I. Semestar ECTS bodovi 6 Broj sati po semestru (P+S+V) Opće i specifiĉne kompetencije: Cilj programa jeste usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije, razvijanje pedagoškog mišljenja, stavova i vrijednosti, bogaćenje i razvijanje pedagoškog rjeĉnika i poticanje istraţivaĉkog odnosa prema pedagoškoj teoriji i praksi.korištenje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije. Razvijeno pedagoško mišljenje. Objedinjeno teorijsko i praktiĉno pedagoško znanje. Razvijen aktivan, istraţivaĉki pristup prema pedagoškoj djelatnosti. Okvirni sadrţaj kolegija: Pedagogija kao znanost i studijska disciplina. Epistemološko-metodološke osnove pedagogije. Osnovni pojmovi u pedagogiji. Cilj odgoja. Odgoj i razvoj. Vrijednosti i odgoj. Kultura i odgoj. Strukturalne komponente odgoja: intelektualni odgoj, estetski odgoj, tjelesni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj. Odgoj u slobodnom vremenu. Osnove metodike odgojnog rada. Sustav odgoja i obrazovanja. Naĉin izvoċenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije): Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije): PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Osnovna literatura: Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad 6. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa. 7. Brkić, M. i Radovanović, I. (2012):Pedagoški praktikum, Bijakovići: FDZMB. 8. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»mi«. Dodatna literatura: 8. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT. 9. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja). 10. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona. 11. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska. II. 12. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.