UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Odsjek Politologija Usmjerenje: Upravljanje državom

Transcription

1 UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Odsjek Politologija Usmjerenje: Upravljanje državom Šifra predmeta: Naziv predmeta: METODOLOGIJA EMPIRIJSKIH ISTRAŽIVANJA Nivo: MA Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS: 6 Status: Obavezni Broj sati sedmično: Odgovorni nastavnik: prof. dr. Senadin Lavić E mail: senadin.lavic@fpn.unsa.ba Konsultacije: Ponedjeljak , Srijeda Suradnik u nastavi: mr. sci Amer Osmić amer.osmic@fpn.unsa.ba Konsultacije: ponedjeljak 09:00 11:00; četvrtak 09:00 11:00; petak 09:00 11:00 1. CILJ I SADRŽAJ PREDMETA - Studenti će se upoznati i ovladati metodološkim aspektima istraživanja. Bit će osposobljeni da definiraju bitna metodološka pravila u empirijskim istraživanjima kao i da samostalno identificiraju i istražuju aktualne društvene probleme Preduslovan predmet: Osnovne tematske jedinice 1. Znanost, istraživanje, društvo. 2. Odabir i definiranje PROBLEMA istraživanja 3. Izbor područja znanstvene analize (rad na literaturi; pitanja intersdisciplinarnosti istraživanja) 4. Određivanje ciljeva znanstvenog istraživanja (pragmatičko-društveni ciljevi; spoznajno-znanstveni ciljevi: znanstvena deskripcija, klasifikacija, eksplanacija i prognoza) 5. Design (nacrt) istraživanja (važnost nacrta istraživanja, proces istraživanja, istraživački krug, tipovi nacrta istraživanja...) 6. Komparativni design (nacrt) istraživanja (longitudinalni, transverzalni, komparativni, eksperiment, studija slučaja, ex post facto istraživanje...) 7. Rad na terenu i prikupljanje podataka (terenski rad istraživača, Feldforschung / fieldwork; metode za prikupljanje podataka: posmatranje, ispitivanje, analiza sadržaja) 8. Unos podataka i stvaranje data base (baze podataka) 9. Obrada podataka. 10. Interpretacija podataka i pisanje znanstvenog izvještaja 1.3. Rezultati učenja Uspješnom obradom predmeta student će biti u stanju da učestvuje u definiranju bitnih metodoloških pravila, učestvuje i samostalno obradi istraživačke probleme manjeg kapaciteta i složenosti. Student će moći da razumije razvoj informacijskih tehnologija u metodologiji, način analiziranja podataka u bazama podataka i pisanje analitičkih interpretacija. 2. ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJIVANJA - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja;

2 - bodovanje po osnovu prisustva nastavnom procesu, kolokvij, izrade istraživačkog rada, te aktivnosti tokom izvođenja vježbi; - eventualno drugi oblici evaluacije anketa i sl. - student je dužan voditi bilješke tokom predavanja i vježbi, jer će iste predati na karaju semestra i na osnovu bilješki pristupiti kolokviju ovog predmeta. - da bi student imao pravo pristupa završnoj provjeri znanja obavezan je tokom semestra prikupiti minimalno 30 studentskih bodova. - student je u toku semestra obavezan uraditi naučnoistraživački rad i kolokvirati nastavano gradivo koje je slušao/la tokom semestra. - konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom, koji je definiran članom 13. Pravila studiranja za prvi ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu Način izvodjenja nastave 2.2.Sistem ocjenjavanja Opis aktivnosti % 1. Ex katedra 2. Diskusija 3. Prezentacije 4. Gosti predavači 5. Vježbe 1. Midterm Učešće u ocjeni % 2. Prisustvo na nastavi 3. Kolokvij I 4. Naučnoistraživački rad 5. Kolokvij II 6. Završni ispit 30 % 10 % 20 % 10 % 30 % 15% (max. 15 bodova) 5% (max. 5 bodova) 50% (max. 50 bodova) 2.3.procjena znanja studenata U toku semestra studenti rade jednu pismenu provjeru znanja (midterm) na kojima se može ostvariti maksimalno 15 bodova, te na kraju semestra završni ispit koji nosi maximalno 50 bodova. U konačnu ocjenu su, osim bodova ostvarenih na testovima (midterm i završni), uključeni i bodovi koji studenti dobijaju na prisustvo (5 bodova), naučnoistraživački rad (10 bodova) i kolokvij I (10 bodova) odnosno kolokvij II (10 bodova). Studenti u statusu R i RSF ne mogu polagati integralno ispit na završnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Vanredni studenti polažu ispit integralno na završnom, popravnom i septembarskom roku, koji nosi 100 bodova. Pored pismene provjere znanja, ostavlja se i mogućnost usmenog ispita, kako na midtermu tako i na završnom dijelu ispita, odnosno popravnom ili septembarskom ispitnom roku.

3 Ocjene u odnosu na broj ostvarenih bodova: 0 54 = F; = E; = D; = C; = B; = A. Obavezna literatura: 3. LITERATURA 1. Lavić, S., Metodološke rasprave, Fakultet političkih nauka, Sarajevo, Petz, B. / Kolesarić, V. / Ivanec D., Petzova statistika Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Zagreb, Burnham, P. / Gilland, K. / Grant, W. / Layton-Henry, Z., Metode istraživanja politike, Zagreb, Kuba, L. / Koking, J., Metodologija izrade naučnog teksta, Podgorica, Van Evera, S., Guide to Methodology for Students of Political Science, Goode, W. / Hatt, P., Metodi socijalnog istraživanja, Vuk Karadžić, Beograd, Šira literatura: 1. Kromrey, H., Empirische Sozialforschung, Stuttgart, Lueger, M., Grundlagen qualitativer Feldforschung, Wien, Vujević, M., Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Zagreb, Filipović, M., Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo Gilli, G. A., Kako se istražuje, Zagreb, Ritsert J., Einführung in die Logik der Sozialwissenschaften, WDB, Münster, 1996, 7. Diekmann A., Empirische Sozialforschung, Rowohlt, Reinbeck bei Hamburg, Atteslander P., Methoden der empirischen Sozialforschung, Berlin, Kukić, S. / Markić, B., Metodologija društvenih znanosti metode, tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada, Ekonomski Fakultet Sveučilište u Mostaru, Mostar, Lavić, S., Pluralistička racionalnost, DES, Sarajev, Haralambos, M. / Holborn, M., Sociologija Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, Giddens, A., Sociologija, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, Ibrulj, N., Stoljeće rearanžiranja. Eseji o identitetu, znanju i društvu, Filozofsko društvo Theoria, Sarajevo, Popper, K. R., Logika naučnog otkrića, Nolit, Beograd, 1973.

4 15. Lakatos, I. / Musgrave, A. (eds.), Kritika i rast saznanja, Plato, Beograd, Radna sedmica IZVEDBENI PLAN NASTAVE I VJEŽBI Datum/sat Naziv tematske cjeline Plan vježbi Datum/ sat Znanost, istraživanje, društvo Metodološke pozicije u 20. stoljeću logički empirizam (neopozitivizam) kritički racionalizam socijalni konstruktivizam. (Metodološke rasprave str ) KVANTITATVNI METODOLOŠKI PRISTUP U ISTRAŽIVANJU: Odabir i definiranje PROBLEMA istraživanja; Izbor područja znanstvene analize Definiranje pojmova i pojmovna analiza; Rad na literaturi Određivanje ciljeva znanstvenog istraživanja (Pragmatičko-društveni ciljevi; Spoznajnoznanstveni ciljevi: znanstvena deskripcija, klasifikacija, eksplanacija i prognoza) Postavljanje hipoteza; Identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli Design (nacrt) istraživanja (Važnost nacrta istraživanja, proces istraživanja, istraživački krug, tipovi nacrta istraživanja...); Komparativni, longitudinalni, transverzalni i eksperimentalni nacrt istraživanja, studija slučaja, ex post facto istraživanje Definiranje ključnih pojmova u empirijskim socijalnim istraživanjima MIDTERM (Pismena provjera znanja) Analiza MIDTERMA Rad na terenu i prikupljanje podataka (Terenski rad istraživača, Feldforschung / fieldwork; metode za prikupljanje podataka: posmatranje, ispitivanje, analiza sadržaja); Unos podataka i stvaranje data base; Obrada podataka; Interpretacija podataka i pisanje znanstvenog izvještaja KVALITATIVNI METODOLOŠKI PRISTUP U ISTRAŽIVANJU: Teorijske paradigme kvalitativnih istraživanja: hermeneutičko-fenomenologijska paradigma, simbolički interakcionizam i etnografija, kritička teorija i socijalni konstrukcionizam

5 Nacrt kvalitativnog istraživanja: a) faza zagrijavanja: ključno pitanje studije, odabir terena i sudionika, pristup terenu, trajanje studije, odabir istraživačke strategije (etnografska metoda, biografija, usmena povijest, etnometodologija, studija slučaja, participirajuća opservacija, terensko istraživanje, naturalističke studije, studije simboličkog interakcionizma, mikroetnografija, interpretativna istraživanja, akcijska istraživanja, narativi, historiografija...), mjesto teorije u istraživanju, identificiranje predrasuda kod istraživača, identifikacija prikladnih i normativnih procedura; b) faza vježbe; c) faza smirivanja: triangulacija; d) faza prikupljanja podataka; e) faza povlačenja; f) faza pisanja istraživačkog izvještaja PRAZNIK-NOVA GODINA Struktura nacrta kvalitativnog istraživanja: izrada temeljnog nacrta istraživanja a) faza refleksije: identificiranje predmeta istraživanja, identificiranje paradigmatskih perspektiva i b) faza planiranja: odabir polja istraživanja, odabir istraživačke strategije, priprema istraživača, usavršavanje istraživačkog pitanja, metodska triangulacija), Studija slučaja: povijesna studija slučaja, opservacijska studija slučaja, narativna studija slučaja, situaciona analiza, kritička studija slučaja, višestruka studija slučaja Metodologija grounded theory Znanost, istraživanje, društvo. 16. ZAVRŠNI ISPITI