Sl. 1. Konrad von Grünemberg Pilgerreise von Konstanz nach Jerusalem: Prva poznata veduta grada Hvara, Autor prikazuje grad u reduciranoj

Transcription

1 Sl. 1. Konrad von Grünemberg Pilgerreise von Konstanz nach Jerusalem: Prva poznata veduta grada Hvara, Autor prikazuje grad u reduciranoj nestvarnoj geografiji zapadnoga dijela otoka. Obris grada prema zapadu odreðuje dominikanski samostan, prema istoku istoène gradske zidine, prema sjeveru Tvrðava, prema jugu Pjaca. Gotièka katedrala, arsenal, franjevaèki samostan i Búrak izostavljeni su. Grodá i Gojakva prikazane su koncentrirano na pojedine detalje, ali bez izrazita urbanog reda. Pjaca je prikazana kao slikovit `ivotni prostor (šetaèi, zabavljaèi, trgovci, laðe izvuèene na obalu i sl.). Zanimljiv je prikaz palme koji svjedoèi o fascinaciji florom. To je ujedno jedan od najranijih prikaza ovog stabla tzv. visoke palme (Phoenix dactiliphera) na našoj obali. Fig. 1 Konrad von Grünemberg Pilgerreise von Konstanz nach Jerusalem: First known panorama of Hvar, The town is situated in an imaginary western area of the island. The town is surrounded by a Dominican monastery to the west, the town walls to the east, the Fortress to the north and Pjaca to the south. The Gothic cathedral, the arsenal, the Franciscan monastery and Bürak are omitted. Grodá and Gojakva feature some details although no particular urban order may be discerned. Pjaca is presented as a picturesque area (strollers, entertainers, traders, boats pulled out etc). The palm representation is one of the earliest ones on our coast.

2 Znanstveni prilozi Scientific Papers 14[2006] 1[31] PROSTOR 89 Ana-Marija Rajèiæ Gradski zavod za prostorno ureðenje HR Zagreb, Republike Austrije 18 Pregledni znanstveni èlanak UDK (497.5 Hvar) Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Urbanizam i prostorno planiranje Èlanak primljen / prihvaæen: / City Institute of Physical Planning HR Zagreb, Republike Austrije 18 Subject Review UDC (497.5 Hvar) Technical Sciences / Architecture and Urban Planning Urban and Physical Planning Article Received / Accepted: / Urbanistièki razvoj grada Hvara Pregled osnovnih faza Urban Development of Hvar Review of Main Stages Hvar Jadran Mediteran povijesni gradovi urbanistièki razvoj grada Hvar Adriatic region the Mediterranean historic towns history of urban development U èlanku se donosi pregled osnovnih faza urbanistièkog razvoja grada Hvara, s posebnim osvrtom na polo`aj naselja u geomorfološkoj strukturi i sustavu komunikacija na Jadranu i na povijesne okolnosti koje su utjecale na uoblièenje naselja i promjenu njegova polo`aja. Detaljnije se prikazuje organizacija povijesnoga grada i izgradnja grada izvan povijesne jezgre i njenih predgraða. This paper gives a review of the main stages of Hvar's urban development with special reference to its position within the geomorphological structure and communication system in the Adriatic region as well as to the historical circumstances which had an impact on the formation of the settlement and its position. A thorough analysis of the historic town layout is also given.

3 90 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers NASELJA U GEOMORFOLO[KOJ STRUKTURI I SUSTAVU KOMUNIKACIJA POSITION OF THE SETTLEMENT WITHIN GEOMORPHOLOGICAL STRUCTURE AND COMMUNICATION SYSTEM na otoku. Manjim je brodovima bilo na raspolaganju nekoliko desetaka prirodnih luka pribje`išta (u dokumentima nazvane porto d'appogio), koje su pru`ale siguran zaklon, dok je gradska luka omoguæivala opskrbu brodova i trgovanje brodskim teretima. 1 Osim izrazite razvedenosti obale, za nastanak i razvoj grada bio je va`an prostor koji se pru`a zapadno i istoèno od uvale Podstine do uvale Borèa: plodna zemlja u neposrednoj blizini grada omoguæivala je neovisnost stanovništva o dopremi hrane iz udaljenijih podruèja, što je u doba kriza ili ratova bilo presudno za njegov opstanak. Razvojem poljodjelstva ovaj je plodni pojas zemlje omoguæio stvaranje proizvodnih viškova, na èemu æe se razvijati zanatstvo i trgovina. 2 Nastanak i odr`anje grada Hvara omoguæivao je i njegov smještaj na obroncima triju bre`uljaka na zapadu, sjeveru i jugu, s kojih se naselje moglo braniti. Najviši i najstrmiji, sjeverni bre`uljak omoguæivao je najlakše utvrðivanje pa se na njegovu ju`nom obronku smjestila povijesna jezgra grada. 3 Razvedenost obale, plodna zemlja i smještaj na padinama bre`uljaka tri su temeljne geomorfološke osobine prostora na kojemu je grad nastao i zahvaljujuæi kojima se razvio i odr`ao. Dosadašnja istra`ivanja razvitka grada Hvara parcijalno obuhvaæaju pojedine teme i razdoblja. Ovaj prikaz nastanka, polo`aja i organizacije grada Hvara u povijesnom kontekstu prilog je istra`ivanju urbanistièkog razvoja grada.* Grad Hvar smješten je na zapadnom rubu istoimenoga srednjodalmatinskog otoka koji pripada skupini otoèja istoènojadranskog dijela Mediterana. Toènije, grad Hvar smješten je na istoènom rubu Paklinskoga kanala koji s juga zaklanjaju Paklinski (Pakleni) otoci, a sjeverno unutrašnjost otoka (Sl. 2). Promatrajuæi povoljnu topografsku strukturu s aspekta pomorskog prometa, mo`e se uoèiti mnogo prirodnih luka i luèica, što je gradu tijekom povijesti osiguravalo status va`noga nautièkog skloništa na Jadranu i odmorišne luke. U cjelini istoènojadranske obale uoèava se da se zapadni rub otoka Hvara nalazi gotovo na njenoj sredini, na glavnome plovnom putu. Za jedrenjake koji su plovili du` jadranske obale, ali i za brodove koji su iz središnjega dijela Dalmacije plovili prema zapadnoj obali Jadrana, ovo je podruèje bilo nezaobilazno iz više razloga. Najva`niji je razlog bilo navigacijsko ogranièenje brodova na jedra, s malom autonomnosti u plovidbi: tijekom dana mogli su prelaziti male udaljenosti, a sigurnost plovidbe mogla je omoguæiti samo stalna blizina obale. Stoga se još od vremena antike razvijaju putovi koji spajaju Stari Grad, kao glavno naselje središnjega dijela otoka, i Hvar kao najsigurniju luku * Autorica se zahvaljuje na struènim savjetima i pomoæi u prikupljanju pisanog i grafièkog materijala gði. Mirjani Kolumbiæ i njezinim kolegama u Centru za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara u Hvaru. Izuzetnu pomoæ pru`io je i gosp. Ambroz Tudor iz Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika u Splitu, kao i gosp. Toni Biluš koji je omoguæio grafièku pripremu ilustracija. Zahvaljuje se takoðer na susretljivosti gði. Nataši Bajiæ, ravnateljici Arhiva mapa i karata u Splitu. Na posljetku, osobito dragocjenim smatra moguænost uvida u arhivu projekata ing. Silvija Sponze, koji joj je omoguæila gða. Ljupèe Sponza. Silvije Sponza realizirao je niz projekata u Hvaru. Njegova in`enjerska svestranost, izra`ena arhitekturom, graditeljstvom i inovacijama, te izvanredna energija kojom je stvarao uèinili su opus radova dragocjenim, ali nadasve poticajnim za sustavno istra`ivanje. 1 *** 1975: Tudor, 1995.a: 16 3 Petriæ, 1975: Primjerice, dokumentirani su sljedeæi urbanistièki elementi: dijelovi naselja, va`ne pojedinaène graðevine, javne graðevine, središnji sadr`aji i prostori, utvrde i gradske obrambene zidine, promjene na obalnoj crti, najizrazitiji elementi perivojne arhitekture, elementi prometa i infrastrukture. Vidjeti (osim literature u prilogu) i: Beriæ, Dubokoviæ, D.; Nikolanci, M. (1958.), Popis spomenika otoka Hvara, Split; Brusiæ, V. (1934.), Franjevaèki samostan na Hvaru, Hvarska stra`a, 6, 19-20: 22-24, 26, 48, Hvar; Buèiæ, V. (1956.), Ojavnim graðevinama i zgradama na Hvaru, Izdanje Historijskog arhiva u Hvaru, 3., Split; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1958.), Antikni spomenici otoka Hvara, popis spomenika otoka Hvara, Hvar; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1960.), O graðevinskom razvoju grada Hvara sredinom 15. stoljeæa, Prilozi povijesti otoka Hvara, 2, Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, Hvar; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1962.), Nekadašnji izgled Kne`eve palaèe u Hvaru, Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije, Split; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1963.), Nekoliko bilje`aka o izgradnji hvarske luke i grada, Bilten Historijskog arhiva komune hvarske, 5-6, Hvar; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1965.), O fazama razvitka kulture na Hvaru, Izdanje Historijskog arhiva, Hvar; Dubokoviæ-Nadalini, N. (1973.), Koncepcija naèina zaštite spomenika na Hvaru, Hvarski zbornik, 1, Hvar; Fisko-

4 Znanstveni prilozi Scientific Papers Urbanistièki razvoj grada Hvara A-M. RAJÈIÆ [2006] 1[31] PROSTOR 91 PREGLED URBANISTI^KOGA RAZVOJA GRADA HVARA REVIEW OF HVAR'S URBAN DEVELOPMENT Dosadašnja znanstvena i struèna istra`ivanja razvoja grada Hvara ponajprije su usmjerena na pojedina povijesna razdoblja i pripadajuæe primjere graditeljskog naslijeða, odnosno na povijesno-stilsko odreðenje pojedinaènih graditeljskih fragmenata, dok je prostorna komponenta sadr`ana samo u naznakama. 4 Namjera je ovog istra`ivanja sagledati najizrazitije prostorne osobitosti razdoblja koja su relevantna za urbanistièki razvoj grada Hvara kao kulturno-povijesne cjeline. Metoda istra`ivanja je selektivna sistematizacija najznaèajnijih urbanistièkih elemenata koji su karakteristièni za pojedino razdoblje, potvrðuju grad Hvar kao kulturno-povijesnu cjelinu, a prikazani su u prethodno provedenim pojedinaènim istra`ivanjima, kao i povijesne okolnosti nastanka i promjene urbanistièkih elemenata. Povijesna jezgra grada Hvara najveæim je dijelom smještena na padinama sjevernog i ju`nog brijega s velikim, izdu`enim prostorom Pjace u sredini. Prema zapadu grad se širi uskim pojasom uza sjevernu stranu luke do viæ, C. (1976.), Hvarska katedrala, Split; Fiskoviæ, C. (1977.), Graditeljstvo grada Hvara u 16. stoljeæu, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 10, Zagreb; Fiskoviæ, C. (1979.), Prilog za romaniku u Hvaru, Zbornik, 9-10, Narodni muzej u Beogradu, Beograd; Gabrièeviæ, B. (1974.), Pristupna razmatranja o urbanizmu grèkih naseobina na istoènoj obali Jadrana, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split; Kalogjera, B. (1957.), Trogir-Hvar-Korèula, tri primjera našeg urbanistièkog nasljeða, Urbs, 1, Split; Kalogjera, B. (1976.), Otok Hvar u dosadašnjim prostornim planovima, Hvarski zbornik, 4, Hvar; Kolumbiæ, M., Petriæ, M. (1986.), Vodiè Hvara, Split; Marasoviæ, T.; Kalogjera, B.; Marasoviæ, J.; Pervan, B.; Sumiæ, D. (1958.), Zaštita, sanacija i rekonstrukcija urbanistièkog nasljeða u Dalmaciji, Urbs, 2, Split; Marasoviæ, T. (1993.), Povijesni slojevi kulturne baštine na hrvatskom Jadranu, Hrvatski Jadran, Zagreb; Nikolanci, M. (1973.), Otok Faros prije dolaska Parana, Hvarski zbornik, 1, Hvar; Novak, G. (1914.), Otok Hvar u starom vijeku, Split; Novak, G. (1976.), Rušenje i preobra`aj sklopa Kne`eve palaèe u Hvaru, Hvarski zbornik, 4, Hvar; Planiæ-Lonèariæ, M. (1980.), Planirana izgradnja na podruèju Dubrovaèke republike, Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb; Suiæ, M. (1976.), Antièki grad na istoènom Jadranu, Zagreb. Razvidno je da ne postoji prikaz cjelovitoga urbanistièkog razvoja u pisanom i grafièkom obliku. Takoðer, za perivojno naslijeðe ne postoje autonomna istra`ivanja, a podaci se u najveæoj mjeri svode na dendrološki i floristièki sastav pojedinih tipova parkovne arhitekture. 5 Miliæ, 1990: Tudor, 1995.a: 17 7 Pribojeviæ, 1991: 84 8 Tudor, 1995.a: 17 9 Zaninoviæ, 1973: Potvrda o naseljenosti podruèja grada, ponajprije ju`ne padine pod citadelom, u doba grèke kolonizacije istoènojadranske obale, velika je kolièina grèkog novca i ostatak helenistièke nadgrobne stele. Pronaðeni su novci pedesetak grèkih kolonija s podruèja cijelog Sredozemlja, što govori o prometnosti luke i obujmu trgovine još od davnina. (Tudor, 1995.a: 18; Zaninoviæ, 1973.; Zaninoviæ, 1991.) 11 Miliæ, 1990: 105 dominikanskog samostana sv. Marka (Sv. Marak). Srednjovjekovni, obzidani civitas, 5 zvan Grodá, smješten je na brijegu sjeverno od Pjace, dok su zapadno od civitasa i na brijegu ju`no od Pjace smještena povijesna predgraða Gojakva i Búrak (Sl. 10). Pretpostavljena topografija prostora na kojemu se smjestio grad prije bilo kakve izgradnje jest dubok zaljev, s tri strane okru`en brjegovima. Na mjestu današnje Pjace, otprilike do današnje katedrale, nalazila se plitka uvala koja je u svojim gornjim dijelovima bila muljevita ili èak moèvarna. 6 Prvo naselje na mjestu današnjega grada Hvara bila je gradina na vrhu brijega sjeverno od Pjace, gdje se danas nalazi renesansna tvrðava Fortica. Doba nastanka ovoga teško pristupaènoga utvrðenog mjesta nije moguæe precizno ustanoviti, ali prema arheološkim nalazima na obroncima sjevernog brijega mo`e se datirati u eneolit, kada se poèinju organizirati naselja na izdvojenim vrhovima. 7 Gradina na vrhu brijega postala je citadela kasnijih naselja, a ulogu aktivnoga obrambenog zakloništa izgubit æe tek u drugoj polovici 19. stoljeæa, poslije Viške bitke godine. 8 Ilirsko podgradinsko naselje nalazilo se na ju`noj i istoènoj padini pod citadelom. 9 Poèinje se uoblièavati u 3. st. pr. Kr., kada otok dolazi pod upravu osvajaèki ambiciozne Ilirske dr`ave. Sredinom treæeg stoljeæa na mjestu današnjega grada postojala je ilirsko-grèka naseobina s va`nom luèkom i trgovaèkom ulogom u grèkoj kolonizaciji Jadrana. 10 Intenzivno korištenje luke potaknulo je spuštanje naselja s viših dijelova ju`ne padine prema obali uvale na mjestu današnje Pjace (Sl. 3). Dolazak Grka s otoka Parosa 385. g. pr. Kr. znaèio je sukob sa starosjedilaèkim Ilirima. Dok su se Iliri povukli i obitavali dalje od mora, Grci su sagradili naselje pod zidom i uredili ga po uzoru na klasièni polis. 11 Ekonomski napredak osigurala je trgovina i kontinuitet intenzivnijih oblika poljoprivrede u nizinskim podruèjima. Romanizacijom otoka u st. pr. Kr., toènije od 219. g. pr. Kr., ilirsko-grèka naseobina na podruèju grada Hvara do`ivljava prostornu Sl. 2. Zemljopisni polo`aj grada Hvara na otoku Fig. 2 Geographical position of Hvar on the island Sl. 3. Hvarsko naselje od poèetaka do grèke prisutnosti Fig. 3 Hvar from its origin to the period of Greek influence

5 92 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers Sl. 4. Hvarsko naselje od rimskoga doba do ranoga srednjeg vijeka Fig. 4 Hvar between ancient Roman and early medieval periods transformaciju: izvorno naselje s padina podno tvrðave dalje se širi prema nizini na istoku (prostor današnjega Dolca od proèelja katedrale do ljetnikovca Hanibala Luciæa). Naselje se širi i na padine ju`nog brijega, uokvirujuæi tako i morsku uvalu koja se u doba Rima pru`a do otprilike polovice današnjega trga 12 (Sl. 4). Degradirana je uloga grada, koji više nije bio grèki polis, niti je postao rimski municipij, 13 veæ postaje sjedište salonitanske prefekture. Ipak, rimski utjecaj na tadašnji izgled cijelog otoka najbolje se oèituje u urbanoj shemi (izgraðen kao rimska urbs quadrata), s precizno organiziranim javnim prostorom i pravilnim sustavom uliènih komunikacija. Dokaze kontinuiteta razvitka `ivota na otoku, ali i razmjerno visokog standarda rimskih obitelji u nekim dijelovima otoka, pru`aju ostaci njihovih ljetnikovaca i gospodarskih zgrada (villae rusticae). 14 Dakle, kontinuitet grada odr`ava se. Pad Rimskoga Carstva 476. godine poremetio je politièku ravnote`u na Jadranu na štetu Rimskoga Carstva, komunikacijske tokove, sigurnost i, dosljedno tome, uvjete `ivota na Hvaru. Kasnoantièko naselje na podruèju grada Hvara potvrðuje se brojnim arheološkim nalazima. 15 Mnogobrojnost nalaza, kao i kvaliteta saèuvanih gradnji, upuæuje na zakljuèak da je rijeè o veæem naselju. Podruèje njegova prostiranja poklapa se uglavnom s ranijim, antièkim naseljem, osim što ne postoji dokaz za njegovo širenje u podruèje nizine istoèno od grada. U to je doba, vjerojatno, došlo i do nasipavanja uvale izmeðu dva brijega do današnje razine, odnosno do Mandraèa (Sl. 4). Kada prestaje `ivot antièkog i kasnoantièkog naselja te što je tome bio uzrok, nije moguæe sa sigurnošæu utvrditi. Od toga doba, pa sve do 12. stoljeæa ne postoje detaljni podaci o zbivanjima na Hvaru. 16 O postojanju ranosrednjovjekovnog naselja na mjestu grada Hvara svjedoèe pisani tragovi o ruševinama kula i obrambenih zidova iz zemljišnih darovnica 15. i 16. stoljeæa. Neke su od ruševina i danas vidljive, a neke su potvrðene arheološkim istra`ivanjem. 17 Naselje nastalo u stoljeæu prostiralo se na padinama ju`nog brijega od tvrðave na mjestu današnjega groblja do crkve Anuncijate na zapadu, a zatim je paralelno s Pjacom prolazio sjeverni obrambeni zid do katedrale, da bi se odatle istoèni obrambeni zid uspeo natrag do tvrðave (dio kasnijega ju`nog predgraða nazvanog Búrak) 18 (Sl. 4). Politièke okolnosti ranosrednjovjekovnog doba od poèetka 8. stoljeæa karakterizira potpuna slavenizacija (dolazak Neretljana s rodovskim poretkom). Godine Mleèani su prvi put okupirali otok, a istodobno se osniva i hvarska biskupija (1147. god.) koja je, prema starohrvatskim crkvenim zakonima, morala u poèecima biti u Starome Gradu. Poslije (1249. god.), biskup je prenio svoje sjedište u Hvar, što je gradu dalo gradska obilje`ja (kurija kao izvršno tijelo Velikog vijeæa, procjenitelji, izvikaè). 19 Krajem 13. stoljeæa, toènije u veljaèi godine, Hvarani donose odluku o stupanju pod mletaèku upravu, 20 èime je grad Hvar postao, uz veæ ranije crkveno, i politièko-administrativno sjedište nove otoène zajednice otoka Hvara i Visa. 21 Mletaèka je uprava preuzimanjem Hvara dala gradu obilje`ja dobro utvrðenog i sigurnog središta. Stoga je veæ godine donesena odluka o gradnji potestatove 12 Petriæ, 1975: Miliæ, 1990: Mihoviloviæ i sur., 1995: Osim kasnoantièkog novca, keramike i amfora pronaðeni su i ostaci kasnoantièke sakralne i stambene arhitekture. (Petriæ, 1989.) 16 Tudor, 1995.a: Buèiæ, 1950: Petriæ, 1973: Mihoviloviæ i sur., 1995: 75-78; *** Naselje na sjevernoj strani spominje se 3. travnja u dokumentu o predaji grada Veneciji, kao ruševine grada koji je nekoæ postojao kraj crkve Sv. Marije od Lesne (nekadašnja crkva na mjestu današnje katedrale). (Tudor, 1995.a: 18) 21 Ovime Venecijanska Republika hvarskom Velikom vijeæu daje vlast nad otokom i time ukida dotadašnji neretljanski, a poslije feudalni sustav sa `upanom na èelu. Najva`niji izvor za prouèavanje socijalnog i kulturnog `ivota stanovnika hvarske opæine, gospodarskih prilika, komunalnog ureðenja, tijela vlasti i uprave, jest Statut grada i otoka Hvara. O `ivoj i raznovrsnoj trgovaèkoj djelatnosti toga doba svjedoèi i potreba za vlastitim novcem, zvanim bagatin, koji se koristio do kraja 15. stoljeæa. (Mihoviloviæ i sur., 1995: 76-80) 22 Ime nekadašnje crkve mo`e se povezati s imenom otoka i grada Hvara. Ime Hvara u prapovijesti je nepoznato, dok se u antici nazivao Dimos. Premještanjem uloge vodeæeg naselja iz Staroga Grada na polo`aj današnjega grada Hvara premjestilo se i ime Pharos, koje je originalno pripadalo Starome Gradu. Prouèavajuæi arhivsku graðu, na vedutama i katastrima grada pronalazi se naziv Liesina koji ima razlièito tumaèenje. Neki autori upuæuju na dvojako znaèenje rijeèi: šilo što opisuje oblik otoka ili talijanizirani oblik hrvatske rijeèi lesna, koja upuæuje na šumovitost otoka odnosno grada. Niko Dubokoviæ-Nadalini povezuje ime grada s funkcijom luke: tzv. talijansko ime otoka Liesina je slavenska rijeè lijesna koja je zbog velikog broja stranoga graðanstva dobila talijanski prizvuk. Rijeè se izvodi iz glagola lijezati (od koje potjeèe i današnji glagol ulaziti), a znaèila je pristajati u luci. Rijeè je, dakle, o specifiènom imenu luke i grada Hvara nastalom u doba kada su Neretljani, ploveæi prema Hvaru, govorili da idu u luku, naime u Lijesnu ili Lisnu. (Dubokoviæ-Nadalini, 1962.; Vekariæ, 1973.) 23 Tudor, 1995.b: Romanièko-gotièka katedrala sv. Prošpera gradi se u 14. st. nakon premještanja centra moæi iz Staroga Grada u Hvar. Na njezinim ostacima (prezbiterij i propovjedaonice) izgraðena je u st. nova katedrala u današnjem obliku trobrodne bazilike. Njezini boèni dijelovi, kao i stra`nji okrenut prema biskupskom vrtu, prilièno su neupadljivi, dok je glavno proèelje oblikovano renesansno dobrih proporcija, plošno, trolisnog završetka. Uz glavno je proèelje zvonik romanièkih i gotièkih detalja s gradirajuæim otvorima od monofora na prvome katu do kvadrifora na posljednjem. (Kovaèiæ, 1982.) 25 Mihoviloviæ i sur., 1995: 80

6 Znanstveni prilozi Scientific Papers Urbanistièki razvoj grada Hvara A-M. RAJÈIÆ [2006] 1[31] PROSTOR 93 (naèelnikove) palaèe i gradskih bedema. Time poèinje gradnja srednjovjekovnoga grada na padinama sjevernog brijega, današnja Grodá (Sl. 5). Obrambene su gradske zidine oblika nepravilnog èetverokuta, gdje je istoèna stranica u gornjem dijelu prelomljena zbog konfiguracije terena. Treba istaknuti najveæu znaèajku povijesnoga grada Hvara u odnosu na ostale srednjovjekovne gradove istoènojadranske obale: obzidani civitas graðen je bez središnjega gradskog trga, a graðevni sklop benediktinske crkve i samostana sv. Marije od Lesne 22 (danas katedrala sv. Prošpera) smješten je izvan 26 Saèuvano je mnogo zemljišnih darovnica koje je mletaèka uprava dijelila doseljenicima i na taj naèin naseljavala grad koji je imao strateško znaèenje. (Dubokoviæ-Nadalini, 1960.; Buèiæ, 1950.; Petriæ, 1973.) 27 Jedan od najraskošnijih primjera hvarske stambene arhitekture toga razdoblja svakako je nedovršena tzv. palaèa Hektoroviæ. Palaèa potjeèe iz godine, a ostala je nedovršena sve do danas. Graðena je na ju nome gradskom zidu iznad glavnih gradskih vrata, asimetrièno postavljenih trifora i sa cvjetnim gotièkim detaljima. Prema nekoliko grbova na kuæi donedavno nije bilo moguæe toèno odrediti koja je obitelj gradila palaèu. No, zahvaljujuæi istra ivanju, prof. Joško Kovaèiæ ustanovio je da je palaèu u današnjem obliku poèeo graditi vlastelin Nikola U i iæ, a ne Petar Hektoroviæ, kako se prenosilo usmenom predajom. (Kovaèiæ, 1997.) Od sakralne arhitekture istoga razdoblja mogu se izdvojiti dva va na samostanska sklopa graðena izvan civitasa: dominikanski samostan s crkvom sv. Marka podignut u Gojakvi u 14. st. i franjevaèki samostan s crkvom sagraðen u Kri noj uvali u drugoj polovici 15. st. kao mornarièki hospicij. U franjevaèkom sklopu uz crkvu Gospe od Milosti, jednostavnog, gotovo skromnog izgleda izgraðen je najstariji hvarski zvonik prema kojemu su karakteristike dobili i ostali hvarski zvonici (renesansne proporcije, romanièko-gotièki detalji). Dio je sklopa, uz crkvu i tri samostanska krila, i veliki vrt ograðen visokim zidom, danas izrazito zapušten, sa starim vrstama biljnog materijala. (Kovaèiæ, 1987.) 28 Mihoviloviæ i sur., 1995: Iako plemiæi od 16. stoljeæa ne borave više u ravnici, nego na gradskoj periferiji, na ravnièarskom rubu grada Hvara, u polju izvan gradskih zidina, od 1530-ih godina Hanibal Luciæ gradi svoj ljetnikovac s perivojem. Godine u ljetnikovac se useljava Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara koji odr ava graðevine koristeæi ih kao svoj radni prostor, arhiv, a uskoro i mali izlo beni prostor. Za razliku od graðevina, danas je perivoj u lošem stanju: neadekvatni nasadi potkopavaju obzide perivoja pa postoji opasnost od njihova urušavanja. Sklop se sastoji od ljetnikovca, gospodarske zgrade (vrtlareva kuæica) i perivoja. Ljetnikovac nije polo en sredinom perivoja, veæ je smješten u njegov jugoistoèni dio kako bi se ostvarile bolje vizure na perivoj i grad. Èitav je sklop jednostavan i sa et, neoptereæen ukrasima. Razlikuje se od naših primorskih ljetnikovaca toga doba, dok se njegovi pojedini dijelovi potpuno uklapaju u dalmatinsko renesansno graditeljstvo prve polovice 16. stoljeæa. Ne postoje toèni podaci o originalno saðenom biljnom materijalu. Meðutim, u pisanim materijalima toga doba preporuèuju se toèno odreðene vrste za sadnju, koje spominju i P. Hektoroviæ i M. Maruliæ u svojim djelima: bazga, šimšir, afrièke tamarike, kapare, šafrani, indijske smokve, jasmin, ljiljan, ru marin, oleandri, èempresi, sunovrat, vinova loza, agrumi, i sl. (Fiskoviæ, 1962.) 30 Najbolje svjedoèanstvo o zlatnom dobu hvarske prošlosti saèuvano je u govoru istaknutoga hvarskog puèanina, dominikanca Vinka Pribojeviæa O podrijetlu i zgodama Slavena, odr anom godine u Hvaru. (Mihoviloviæ i sur., 1995: 82-83) zidina i predstavlja putokaz novoga grada, u blizini antièkog dijela naselja, više kulturne negoli urbanistièke va`nosti. 23 Graðevni sklop crkve i samostana smješten je u osi naselja, u dnu velike ravnice koja je spajala i razdvajala dvije gradske jezgre (Grodá i Búrak) koje su obje, u razlièitim razdobljima, bile naizmjenièno središtima grada Hvara. 24 Godine izdana je naredba da novèanom potporom mletaèke vlade poène gradnja Arsenala sigurnog skloništa za laðe na plovidbenim pravcima du` istoènojadranske obale. Pod okriljem Venecije grad ostaje do godine. Nakon kratke vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva Hvar se godine opet predaje Veneciji, zajedno sa Splitom, Trogirom i srednjodalmatinskim otocima, te u njezinoj vlasti ostaje sve do godine. 25 Tijekom druge polovice 15. i poèetkom 16. stoljeæa traju posljednji zahvati na oblikovanju povijesne jezgre kasnosrednjovjekovnoga grada Hvara. Tada se oblikuju njegova predgraða, Búrak (ju`no predgraðe) i Gojakva (zapadno predgraðe). Time gradska aglomeracija Hvara postaje jednim od najljepših primjera vezivanja predgraða uz prvu gradsku jezgru. 26 U isto je doba sagraðen najveæi dio povijesne jezgre, ravnomjerno rasporeðenih gotièkih graditeljskih karakteristika u sva tri dijela grada u Grodi, u Gojavi i Burku. Od 15. stoljeæa navedeni su se gradski dijelovi izgraðivali ujednaèeno (Sl. 5). 27 Tijekom 16. stoljeæa, sve do turske provale godine, hvarska komuna do`ivljava uzlet gospodarske aktivnosti, dok u kulturnom `ivotu svoja djela ostvaruju Hanibal Luciæ, Petar Hektoroviæ, Marin Benetoviæ i dr. 28 Omaterijalnoj moæi toga doba i punom zamahu gradogradnje najbogatije komune mletaèke Dalmacije danas svjedoèe kameni tragovi bogate renesansne graditeljske baštine koja je grad uljepšala i uèvrstila: gradske zidine i kaštel (tvrðava Fortica, odnosno Španjola ili Španjolska tvrðava), gradski trg sv. Stjepana (Pjaca dobiva konaèni oblik, posebno u njenu obalnom dijelu, gdje su Mandraè i Molat), Kne`ev dvor (komunalna palaèa), sat kula (leroj), fontik (prigradnja sjeverno uz Arsenal), belvedere, prvo puèko kazalište (u doba kada u Europi postoje kazališta namijenjena samo najbogatijoj klasi), vlastelinski ljetnikovci 29 i patricijske kuæe, crkve, kapele i zvonici (kampanili), (Sl. 1 i 5). U istom razdoblju izdvaja se u Hvaru niz imuænijih, trgovinom i pomorstvom obogaæenih puèkih obitelji koje æe predvoditi svoj stale` u borbi s plemstvom za vlast (poznati hvarski puèki ustanak god.). 30 U sljedeæem razdoblju va`nom za urbanistièki razvoj grada Hvara, toènije od 16. do prve polovice 19. stoljeæa, pojedinaènim graditeljskim intervencijama konaèno se oblikuje cje- Sl. 5. Srednjovjekovno naselje na mjestu Hvara Fig. 5 Medieval settlement at the site of Hvar

7 94 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers Sl. 6. Camozzio: Veduta grada Hvara Isole famoze prije turskog osvajanja, Fig. 6 Camozzio: Panorama of Hvar Isole famoze before Turkish conquests, 1571 Sl. 7. Josip Rossignoli: Panorama grada Hvara, Fig. 7 Josip Rossignoli: Panorama of Hvar, 1834 lovit urbani obris povijesne jezgre grada Hvara kakva postoji i danas, povremeno prekidan razlièitim povijesnim dogaðajima. Naime, vrhunsko doba hvarskoga gospodarskog blagostanja i zavidne razine kulture ivljenja njegovih stanovnika iznenada je, u trenutku njegova punog procvata, prekinula turska provala godine. Spaljeni su Arsenal, Kne eva palaèa, komunalna kancelarija, mnogi samostani i crkve 31 (Sl. 6). Turska provala, pustošenje grada, epidemija kuge i, na posljetku, posljedice izazvane eksplozijom barutane (uništenje tvrðave i ošteæenje gradskih bedema) zaustavile su i usporile razvoj Hvara koji više neæe doseæi takvu kvalitativnu razinu. 32 Plemstvo, dotadašnji vodeæi i najpoduzetniji sloj, tijekom 16., 17. i 18. stoljeæa do ivljava demografski pad, boreæi se protiv poduzetnièkih pothvata sve istaknutijih graðanskih obitelji (Sl. 8). U kratkom razdoblju francuske uprave, poèetkom 19. stoljeæa ( ) sagraðene su nove utvrde: tvrðava Napoleon (Napoleonova tvrðava) na uzvisini Sv. Nikola, gdje je prethodila stra`arnica i kapela, te po jedna kula na svakoj strani ulaza u luku (Sv. Veneranda odnosno Sv. Venjeranda na zapadu i Kri`na punta na istoku). 33 Iz istoga razdoblja potjeèe i dobro trasirana cesta Hvar Stari Grad (Sl. 10). Razlog utvrðivanja grada jesu èeste blokade i bombardiranja grada od strane Rusa i Engleza. Uz radikalne promjene koje uvodi francuska vlast (ukinuta je komunalna samouprava, a svi su stanovnici bez obzira na društveni polo`aj dobili jednaka graðanska prava), otok Hvar okru`en neprijateljskim flotama, bez moguænosti komunikacije i trgovaèkog prometa s drugim dijelovima Jadrana do`ivljava tijekom francuske uprave gospodarsku stagnaciju. Od poèetka stogodišnje austrijske uprave ( ) u Hvaru se odr`avaju sve stare gradske utvrde i gradi nova tvrðava na otoèiæu Galešniku pred lukom. Stratešku je va`nost Hvar zadr`ao sve do sredine 19. stoljeæa, kada je gubi nakon bitke za Vis godine. Temelj gospodarstva tijekom 19. stoljeæa jesu 31 Arsenal izgraðen u 13. st. jedna je od najva`nijih i najmonumentalnijih graðevina hvarske povijesne jezgre. Nakon uništenja god. obnavlja se s velikim polukru`nim lukom u prizemlju i kazalištem na prvome katu, koje je izgraðeno godine. Rušenjem Kne`eve palaèe ošteæena jeilo`a koja je bila u njenu sastavu. Lo`u obnavlja kasnije majstor Trifun Bokaniæ u maniristièkom stilu. Tako obnovljeni Arsenal i Lo`a saèuvani su sve do današnjih dana. (Kovaèiæ, 1987.) 32 Mihoviloviæ i sur., 1995: Veneranda je nekadašnji sklop pravoslavne crkve i samostan sv. Venerande (sv. Petke) iz 16. st., smješten na bre`uljku sa zapadne strane hvarske luke, iznad mletaèke obale Fakbrika, u gustoj borovoj šumi. Samostanski sklop francuska je uprava poèetkom 19. st. pretvorila u utvrdu. (Kovaèiæ, 1987.) 34 Navedena godina mo`e se smatrati zaèetkom hrvatskoga suvremenog (isprva zdravstvenog, a poslije rekreativnog) turizma, temeljenog na organiziranom javnom interesu, u doba kada u Europi još nije bilo sliènih turistièkih udru`enja. U isto doba na otoku nije bilo hotela, nego su gosti boravili u privatnim kuæama preureðenim u manje hotele (kuæa Boglièiæ pokraj današnjeg hotela Palace, kuæa Dubokoviæ-Samohod na Pjaci; Mihoviloviæ i sur., 1995: ) 35 Petriæ, Tudor, 1995.b: Rajèiæ, 1999: 38 (Sl. 24) 38 Stariji autori dijele prostor nekadašnje uvale na Gornji Dolác i Donji Dolác. Dijeli ih katedrala. Od 16. st. Gornji Do-

8 Znanstveni prilozi Scientific Papers Urbanistièki razvoj grada Hvara A-M. RAJÈIÆ [2006] 1[31] PROSTOR 95 poljodjelstvo, stoèarstvo i ribarstvo, a Hvar se sa Starim Gradom i Jelsom ukljuèuje u razgranato trgovaèko-pomorsko poslovanje Jadranom i Sredozemljem (Sl. 7 i 11). Meðutim, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe, plovidbu jedrenjaka potiskuju parobrodi, što je postupno dovelo do krize u pomorskom gospodarstvu vodeæih dalmatinskih maritimnih središta, meðu kojima i Hvara. Krajem 19. stoljeæa poèinje novi `ivot grada. Godine 1868., na austrijsku inicijativu kao rezultat klimatoloških istra`ivanja (blagotvorna klima koja pogoduje lijeèenju pluænih bolesti), osnovana je zdravstveno-higijenska ustanova pod nazivom Higijenièko društvo u Hvaru. 34 Osnutak društva potaknuo je gradnju prvih smještajnih turistièkih graðevina i ureðenje otvorenih javnih prostora grada. U razdoblju poslije Prvoga svjetskog rata sve više raste va`nost Hvara kao turistièkog središta pa se grade posve nove hotelske graðevine uz istoènu obalu (hoteli Slavija i Dalmacija ), te stambene zgrade, a grad se širi izvan povijesne jezgre i njezinih predgraða. Izmeðu dva svjetska rata na poluotocima Majerovici i Kri`nome Ratu bogatije hvarske obitelji grade ljetnikovce (Sl. 12). Poslije Drugoga svjetskog rata turizam daje sna`an poticaj razvitku grada i cijelog otoka: izgradnja se izrazito širi, prostiruæi se u dubinu istoène obale u Kri`noj luci i na zapadnim uvalama sve do Male Garške (Môla Garška, odnosno Mala Grèka; Sl. 12). lác naziva se samo Dolác, a Donji Dolác naziva se Pjaca. Dovršavanjem istoènoga ruba sjevernog proèelja Pjace i ograðenoga vrta na mjestu današnje tr`nice u 17. st., ova dva dijela nekad jedinstvenog prostora povezani su samo s nekoliko metara uskim prolazom. (Tudor, 1995.a: 19) 39 Još u doba francuske vladavine mesari suše na ovom prostoru ko`e(mihoviloviæ i sur., 1995: 211). Više o razvoju Pjace u: Štambuk, ORGANIZACIJA POVIJESNOGA GRADA LAYOUT OF HISTORIC NUCLEUS S obzirom na topografski smještaj, urbanistièko naslijeðe i vrijeme nastanka, prostor povijesnoga grada Hvara mo`e se rašèlaniti na tri osnovna podruèja: 1) Grodá srednjovjekovni civitas smješten unutar zidina; 2) Gojakva predgraðe koje se nalazi zapadno od civitasa i 3) Búrak ju`no predgraðe, smješteno na sjevernom i zapadnom obronku brijega nasuprot Grodi. Grodá se razvijala od 13. do kraja 15. stoljeæa na ostacima antièkog i kasnoantièkog grada, naslijedivši ortogonalnu uliènu mre`u. 35 Gojakva se razvijala od 15. stoljeæa i, kao Grodá, takoðer nasljeðuje ortogonalnu uliènu mre`u, ali veæih dimenzija od one u Grodi. Buduæi da je rijeè o predgraðu u kojemu prevladavaju vrtovi, prostor je razmjerno male gustoæe izgraðenosti. Središnja ortogonalno organizirana ulièna mre`a Gojakve i Grodé èini cjelinu. Búrak se razvijao od druge polovice 15. stoljeæa zbog nastojanja mletaèke vlasti da Hvar pretvori u va`no vojno-pomorsko središte za borbu protiv turske mornarice. Hvar naseljava otoèki puk, ali i pridošlice s kopna: obrtnici, trgovci i te`aci. Ulièna mre`a toga dijela grada potpuno je nepravilna, s odstupanjima uvjetovanim konfiguracijom terena. 36 Komunikacijsko je središte grada Pjaca, 37 velik trg (4350 m 2 ) koji je nastao na mjestu zapadnog dijela nekadašnje uvale. 38 Pjacu se mo`e promatrati kao popreènu vezu izmeðu dijelova grada na sjevernom i ju`nom obronku te uzdu`nu vezu izmeðu grada, njegova zaleða i luke. Prostor Pjace isprva je imao praktiènu namjenu, da bi gradnjom niza glavnih gradskih institucija s njegove sjeverneiju`ne strane dobio oblik i formalnu funkciju kulturno-reprezentacijskog središta grada, dok je Pjaca kao mjesto javnog `ivota u suvremenom znaèenju pojma za`ivjela razmjerno kasno. 39 Razlog usmjeravanja svih Sl. 8. Plan grada Hvara, nepoznati autor, Fig. 8 Plan of Hvar, unknown, 1678 Sl. 9. Nacrt hvarske rive, Fig. 9 Plan of Hvar's waterfront, 1856

9 96 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers sklopljen obvezao je zajednicu plemiæa i puèana komune na izgradnju grada na istome mjestu gdje je nekada postojao kod crkve sv. Marije od Lesne (benediktinski samostan koji se nalazio na mjestu današnje katedrale, dok je civitas ipak graðen zapadnije, odnosno na mjestu današnje Grodé). 43 Tekst ugovora upuæuje da se srednjovjekovni grad mora izgraditi na mjestu starije urbanizacije. 44 Ulièna mre`a Grodé sastoji se od šest ulica što se pru`aju u smjeru sjever-jug i tri ulice u smjeru istok-zapad (Sl. 13). Sva su sjecišta pod pravim kutom. 45 Ulice koje pripadaju osnovnoj ortogonalnoj mre`i tvore pravokutne blokove inzule stranica oko 40 x 32 m (ova se mre`a prote`e i na podruèje Gojakve) i izrazito su pravilne, dok su one koje su provuèene kroz središnje dijelove pravokutnih blokova (sekundarna mre`a stranica oko 16 x 32 m) ponegdje nepravilne. Ulice uz ju`ni potez gradskog zida ne vezuju se za naslijeðenu ortogonalnost, veæ su posljedica gradnje gradskih zidina preko starije uliène mre`e. 46 U uliènoj mre`i mo`e se oèitati cardo (ulica od ju`nih glavnih vrata prema sjeveru, polo`ena zapadnije od središnje osi Grodé jer je unutar Sl. 10. Hvar u razdoblju od 16. stoljeæa do prve polovice 19. stoljeæa Fig. 10 Hvar between 16 th c. and first half of 19 th c. unutargradskih komunikacija na prostor Pjace jest luka koja se nalazi u njenu zapadnom nastavku. Prvo luèko postrojenje koje se nadovezuje na Pjacu jest Mandraè, njezin ograðeni dio u koji su se sklanjali brodovi. Na Mandraè se sa zapada nadovezuje Molat (Mulat), najva`niji dio luke, namijenjen pretovaru robe. 40 Zapadno od Molata, uz obalu se pru`a Fakbrika (prije ureðenja zvala se Obala sv. Marka), dugi kameni gat namijenjen ponajprije sidrenju ratnih brodova, koji je sagraðen polovicom 16. stoljeæa i bio je jedna od najveæih kamenih obala toga doba. Gradnja Fakbrike, uza sidrište, stvara dugu komunikaciju uz more, na koju se tijekom 16., a posebice u 17. i 18. stoljeæu spuštaju ulice Gojakve. Takoðer, gradnja Fakbrike bila je posljednji veliki urbanistièki zahvat sve do 19. stoljeæa. 41 U drugoj polovici 19. stoljeæa poèinje gradnja Rive, istoèni dio gradske luke što zamjenjuje privatne gatove, a dovršava se u prvoj polovici 20. stoljeæa 42 (Sl. 9). Godine zapoèinje ureðivanje šetališta od Rive do Franjevaèkog samostana, a dovršava se godine. Grodá Zahtjev zajednice plemiæa i puèana hvarske komune godine da ih se primi u Republiku Veneciju prihvatilo je mletaèko Veliko vijeæe veæ iste godine. Ugovor koji je tada 40 Mandraè i Molat definiraju se u obliku u kojem danas postoje, sredinom 19. st. (Dubokoviæ-Nadalini, 1978.; Rajèiæ, 1999: 40, sl. 25). O nautièkom monopolu grada Hvara svjedoèi i podatak da su u drugoj polovici 19. st. u Hvaru postojala èetiri konzulata: grèki, parmski, papinski i napuljski. (Novak, 1972.) 41 Ime Fakbrika potjeèe od talijanske rijeèi fabrica što znaèi gradnja. Godine na kraju Fakbrike, iza crkve Zvijezda mora (najvjerojatnije iz poèetka 19. st. pod imenom crkva sv. Josipa, na mjestu starije crkve iz 17. st. koja nije prikazana na vedutama Hvara iz toga doba) gradi se polukru`no odmorište Rotonda. (Kovaèiæ, 1987.) 42 Gradnja Rive odvijala se istodobno s gradnjom Gabele (zgrada carinarnice na Molatu) u o`ujku god. Sjeverni dio Rive naziva se Obala Anuncijate prema obli`njoj istoimenoj crkvici, u to doba vidljivoj s obale. Isprva je obala bila od nabijene zemlje, koja se poslije uèvršæuje i izvodi kameni ploènik veæ krajem iste godine, nakon nekoliko olujnih nevremena. Obala Anuncijate, duljine 27 m, završava se god. Prema nacrtu i popratnom tekstu (original u Dr`avnom arhivu u Trstu, dio spisa austrijske pomorske vlade sa sjedištem u Trstu, izraðeno u Okru`nom graðevnom uredu u Splitu ) potez Rive trebao je pratiti liniju obale kroz nekoliko nivelacija. Izgradnja Rive zapoèeta je prema tom nacrtu, a poslije je proširena, dobivši pravocrtnu konturu. (Kovaèiæ, 1987.; Rajèiæ, 1999: 41, sl. 26). Godine èisti se i ureðuje zapuštena luèica Mandraè, a iste se godine prvi put spominje zatvaranje prolaza izmeðu Kri`ne luke i otoèiæa Galešnika. Ova zamisao ostaje neostvarena do danas iako se tijekom urbano-planerske povijesti grada ponavljala nekoliko puta (posljednji put u Generalnom planu zapadnoga dijela otoka Hvara, god.). 43 Novak, 1972: Uz arheološke potvrde o starijem naselju, ostaci kasnoantièkog ziða u najni`im dijelovima pojedinih kuæa pokazuju da je i ulièna mre`a u ovom dijelu grada naslijeðena. (Tudor, 1995.a: 20). Èitava padina pod tvrðavom bila je strmija, što se oèituje u prizemnim eta`ama i ulazima kuæa, koji su danas ukopani. Najraniji vidljivi dijelovi naselja imaju ranogotièke elemente, a s dolaskom Mleèana nakon god. poèinju prevladavati cvjetni elementi u graditeljstvu. (Kovaèiæ, 1987.) 45 Tudor, 1995.b: 69 (sl. 1) 46 Tudor, 1995.a: 21

10 Znanstveni prilozi Scientific Papers Urbanistièki razvoj grada Hvara A-M. RAJÈIÆ [2006] 1[31] PROSTOR 97 slu`benoga grada bila predviðena i Gojakva sa sklopom Dvora) i decumanus, ulica od zapadnih Vrata Gojakve 47 do istoènih Vrata Dolcá. 48 Širine svih ulica su podjednake, oko 2,5 do 3 m, bez obzira na doba kada su nastale. Izgradnja zidina kao va`ne znaèajke srednjovjekovnoga grada rezultat je kompromisnih rješenja zahtjeva mletaèke uprave i razlièitih lokalnih interesa plemiæa i puèana. Iz dugotrajne i neplanske izgradnje zidina nastao je netipièan primjer srednjovjekovnoga grada, gdje je katedrala sa središnjim trgom smještena izvan njegovih zidina. 49 Gradske su zidine graðene u dva navrata: od do godine i od godine do kraja 15. stoljeæa. 50 Zidine su oblika nepravilnog èetverokuta, amfiteatralno okru`ujuæi Grodú koja se pru`a na terasama obronka ispod tvrðave Fortica. Linija istoène trase zidina prelomljena je pri samom vrhu obronka, gdje kosim dijelom prati hrbat brijega, a pravocrtnim se dijelom spušta prema katedrali, što je prema izvornoj zamisli s kraja 13. stoljeæa trebala biti unutar zidina, ali se od toga odustalo pri samom kraju gradnje, u 15. stoljeæu. 51 Ju`ni potez zidina pru`a se po prvoj slojnici obronka, nadvisujuæi prostor Pjace. Ju`ni i zapadni potez spajali su se u utvrðenoj Kne`evoj palaèi. Nakon rušenja Kne`eve palaèe (turska provala god.) ovaj je dio zidina ostao prazan. Nestao je i zapadni nastavak ju`nog zida od Kne`eve palaèe do crkvice sv. Roka, kako je vidljivo na dostupnim vedutama Hvara s kraja 47 Rajèiæ, 1999: 45 (Sl. 28) 48 Rajèiæ, 1999: 46 (Sl. 29) 49 Petriæ, 1977: Meðurazdoblje vlasti Ugarsko-hrvatskoga Kraljevstva bilo je doba znatno smanjene gradogradnje, buduæi da kontinentalno kraljevstvo nije imalo interesa izgraðivati jako uporište na istoènojadranskom plovnom putu. (Petriæ, 1977: 449) 51 Objediniti grad jedinstvenim zidom na dva brijega, odvojen ravnicom, bilo je nemoguæe: skupo, neskladno i upitne fortifikacijske vrijednosti. Gradske su zidine bile formalnost kojom je mjesto dobilo status grada, ali u stvarnosti zidine su bile preniske, preduge i pretanke da bi znaèile ozbiljnu obranu stanovništva. To se pokazalo pri provalama i god. Odmah po njihovu završetku na njima i ispred njih plemiæi su sagradili svoje palaèe. Grodá (Grod), slu`beni grad, usprkos veæini plemiækih palaèa, nije bila aristokratski izdvojena jer su plemiæi i puèani stanovali i posjedovali kuæe u svim dijelovima grada. (Kovaèiæ, 1987.; Rajèiæ, 1999: 43, Sl. 27) 52 Nekoliko segmenata izvornoga zapadnog poteza zida vidljivo je danas u gornjim dijelovima Gojakve i u perivoju ispod tvrðave Fortica. (Tudor, 1995.a: 22) 53 Trg ispred proèelja crkve benediktinki nastao je krajem 17. st. u jugoistoènom kutu bloka gdje se nalazio sklop kuæa patricija Luciæa. Kuæe je Julija Luciæ ostavila benediktinkama za izgradnju samostana. Jugoistoèni kut sklopa srušen je da bi crkva imala maleni trg ispred proèelja. Trg ispred crkve sv. Duha nepoznatog je vremena nastanka, ali se prema spominjanju starije crkve na mjestu Sv. Duha i strukturi gradnje proèelja kuæe na zapadnom obodu mo`e pretpostaviti da je i ovaj trg naslijeðe starije urbanizacije. (Tudor, 1995.a: 22) 15. i poèetka 17. stoljeæa (Sl. 1, 6-8, 10). Zapadni potez zidina bio je izvorno zamišljen na potezu od crkvice sv. Roka do tvrðave Fortica, tako da je obzidom trebao biti zahvaæen i prostor zapadnog predgraða Gojakve, ali se u 15. stoljeæu odustalo i od te namjere. Sagraðen je u smjeru Kne`eve palaèe do tvrðave, što je znatno smanjilo prostor srednjovjekovnoga grada (Sl. 5). 52 Obzidi Grode imaju èetiri vrata. Zapadna i istoèna, Porta Badoer, ojaèana su kulama èetvrtastog tlocrta, dok su glavna vrata, Porta Maggiore ili Porta Datallo, na sredini ju`nog poteza i ona na istoènom dijelu ju`nog poteza, Vrata sv. Marije ili Biskupijé (Porta del mercato), bila branjena oru`jem. Zapadna vode prema Gojakvi i poljima zapadno od grada, istoèna prema Dolcú i poljima istoèno od grada, dok dva izlaza na ju`nom potezu zidina od kojih je jedan u funkciji glavnih gradskih vrata vode na Pjacu. Pravilna mre`a Grodé nema ulièna proširenja, larga, kojih je mnogo na prostoru Búrka. Manji trgovi, jedan ispred crkve sv. Duha (70 m 2 )i drugi ispred barokne benediktinske crkve sv. Antuna (50 m 2 ), denivelirani za oko jedan metar u odnosu na ulice koje ih omeðuju, jedina su ulièna proširenja. 53 Sl. 11. Pietro Negri: Prvi poznati katastarski plan grada Hvara, Fig. 11 Pietro Negri: First known cadastral plan of Hvar, 1827

11 98 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers Gojakva Izgradnja predgraða grada Hvara, za razliku od izgradnje civitasa, sustavno je dokumentirana povijesnim zapisima. 54 U dokumentima se prostor Gojakve oznaèavao s nekoliko imena, 55 a zauzimao je podruèje istoèno i sjeverno od Sv. Marka zapadni dijelovi Gojakve, dok je podruèje iznad stare Loðe prostor ju`nog ruba Gojakve (Sl. 13). Gojakva nije nikada bila gusto graðena. 56 Do novijih izgradnji veliki su ograðeni vrtovi prevladavali u tome dijelu grada. Prostor uza zapadne zidine nije bio izgraðen prema odredbama Hvarskog statuta o obveznih 20 koraka praznoga prostora ispred zidina ( tzv. pomerij). 57 Gojakva se urbanistièki nadovezuje na Grodú svojom središnjom komunikacijom koja je nastavak glavne ulice Grodé produ`ene u smjeru istok-zapad. Dvije glavne komunikacije u Gojakvi, ulica usporedna sa zapadnim potezom zidina i ulica koja vodi od samostana sv. Marka, spajaju se pod pravim kutom uz jugozapadni rub nekadašnje Kne`eve palaèe (na mjestu današnjeg hotela Palace ) i pokraj proèelja palaèe izlaze na Pjacu. Rubni dijelovi predgraða, sjeverni i zapadni, ne slijede ortogonalnu mre`u središnjega dijela predgraða. Ulice u ovim dijelovima Gojakve završeci su poljskih putova koji se pru`aju prema poljima zapadno od grada. Uza sjeverni dio tzv. mletaèke obale, Fakbrike, nalazi se ju`ni rub Gojakve. Ju`ni se rub mo`e rašèlaniti na dva dijela: zapadni, koji je nastao nadograðivanjem na dijelove sklopa dominikanskog samostana, i istoèni dio, nastao pokraj stare Lo`e (Lod`a), naziva Šèigovi bok. Ovaj se dio Gojakve urbanistièki i arhitektonski oblikovao tijekom 16., 17. i poèetkom 18. stoljeæa. U predjelu Gojakve nema trgova, veæ samo dva veæa ulièna proširenja koja se nalaze na poèetku i kraju Ulice sv. Marka do mjesta nekadašnje Kne`eve palaèe. Búrak 58 Ju`no predgraðe, Búrak, nastalo je na mjestu ranosrednjovjekovnog naselja. 59 Osim spomenutog naslijeða, sjeverni rub Búrka jest prostor nekadašnjega antièkog i kasnoantièkog naselja. Meðutim, uz arheološke potvrde o postojanju starijih naselja na podruèju Búrka nije moguæe precizno odrediti koji dio uliène mre`e Búrka pripada antièkim urbanizacijama, a koji kasnosrednjovjekovnim. Ulièna mre`a Búrka potpuno je nepravilna, s èestim uliènim proširenjima, largima, nepravilnim sjecištima ulica te neravnomjernom širinom i du`inom ulica (Sl. 13). Glavne ulice Búrka, koje se pru`aju u smjeru istok-zapad, nastavci su putova koji spajaju grad s istoènom ravnicom i dalje, sa središnjim dijelom otoka. 60 Ulice Búrka razlikuju se prema naèinima pristupa Pjaci. Ulice koje se nalaze na istoènom i zapadnom rubu Búrka organizirane su tako da dvije glavne ulice, polo`ene uza sam rub ju`nog obronka, pove- Sl. 12. Hvar na prijelazu 19. u 20. stoljeæe do poèetka 21. stoljeæa Fig. 12 Hvar 19 th /20 th c. until the beginning of 21 st c. 54 Zanimljivi podaci o poèecima izgradnje nalaze se u predstavci puèana vladi u Veneciji iz god. u kojoj se tra i dozvola za gradnju kuæa izvan zidina. Mletaèka je vlada odbila zahtjev s obrazlo enjem da se kuæe izvan zidina ne smiju graditi dok se potpuno ne izgradi prostor unutar zidina, iako puèani veæ tada smatraju da unutar zidina više nema slobodnog mjesta za izgradnju. Kodeks investitura (Liber gratiarum) za 15. st. donosi oko 200 darovnica (gratia) graðevnih èestica za podruèje Gojakve i Búrka od do godine. Od spomenutih 200 darovnica, 170 se odnosi na Búrak, nekoliko na prostor unutar zidina, a dvadesetak na prostor Gojakve, što upuæuje na zakljuèak da vladi u Veneciji nije prikazano stvarno stanje izgradnje predgraða. (Tudor, 1995.a: 23) 55 apud s. Marchum, super s. Marci, apud logiam veteram, in Gogliava. (Tudor, 1995.a: 23, vidi: Liber gratiarum 15. st., Inventar Historijskog arhiva Hvar, 1955., Hvar) 56 Rajèiæ, 1999: 50 (Sl. 31) 57 *** 1991: burgus (lat.) 1. zamak, utvrda, 2. utvrðeno mjesto, kaštel. (*** 2000.) 59 Ostaci ovog naselja bili su vidljivi poèetkom 15. st., kada se spominju kao smjerokazi graðevnih parcela, a naselje je potvrðeno i arheološkim nalazima. Spomenuti se nalazi odnose u prvom redu na fortifikacijsku arhitekturu, dok se pretpostavlja da su graðevine bile drvene graðe, tako da njihovi ostaci nisu saèuvani. (Buèiæ, 1950: 117) 60 Tudor, 1995.a: 23; Tudor, 1995.b: U istoènom je dijelu to Munat, a u zapadnome današnja ulica Puèkog prevrata.

12 Znanstveni prilozi Scientific Papers Urbanistièki razvoj grada Hvara A-M. RAJÈIÆ [2006] 1[31] PROSTOR 99 zuju sve ulice iz gornjih dijelova Búrka i vode ih na Pjacu. 61 Druga grupa komunikacija, u središnjem dijelu Búrka, izlazi samostalno na Pjacu s nekoliko manjih ulica. Tek u 19. stoljeæu, kada istoèni dio luke postaje javni prostor (privatne gatove zamjenjuje gradska luka i gradi se Riva), Búrak æe se intenzivno otvoriti prema obali. 62 IZGRADNJA GRADA IZVAN POVIJESNE JEZGRE I NJENIH PREDGRA\A DEVELOPMENT OF THE TOWN BEYOND THE HISTORIC NUCLEUS AND ITS SURROUNDINGS 62 Rajèiæ, 1999: 48 (Sl. 30) 63 Rajèiæ, 1999: 53 (Sl. 32) 64 Mihoviloviæ i sur., 1995: Rajèiæ, 1999: 54 (Sl. 33) 66 U naslijeðe su ostale višekatnice i palaèe imenovane po obiteljima koje su ih gradile: Gaugiran, Barbariæ, Dubokoviæ-Samohod, Gazari, Paladiniæ, Bogliæ, Novak-Bonaparte, Sambuk-Trin i drugi. 67 Rajèiæ, 1999: 55 (Sl. 34) 68 Uz neorenesansnu vilu Marchi na Búrku (glavna ulica) ureðen je vrt na naèin renesansnih perivoja (Rajèiæ, 1999: 56, sl. 35). Crvena kuæa Novak-Bonaparte neobaroknih ukrasa graðena je na mjestu starije kuæe na zapadnom kraju Pjace. Prije Prvoga svjetskog rata kuæa Kasandriæ na ju`nome dijelu Rive dobila je terasu nad trijemom polukru`nih lukova, novi vrtni zid i stupove odrine, stvarajuæi neorenesansnu cjelinu koja podsjeæa na ljetnikovce dubrovaèke okolice. (Kovaèiæ, 1987.) 69 Godine uvodi se vodoopskrba, grad se elektrificira god., a gradi se cesta Hvar Stari Grad Jelsa i poboljšavaju brodske veze. (Mihoviloviæ i sur., 1995: 296) 70 U to doba u starijem dijelu grada nastaju kuæe Barišiæ, Kunièiæ, Novak-Kerèiæ i do nje Marièiæ s pseudogotièkim proèeljem, nadograðuje se hotel Palace prema istoku, a na poèetku Rive oko godine ureðuje se hotel Overland vlasnika g. Kovaèiæa. Godine na obalnim stijenama ispod perivoja, uz tvrðavu Veneranda, izgraðena je vila hvarskog slikara Vladimira Kirina s gotièkim i renesansnim ukrasnim elementima koji su kao kameni ulomci pre- Hvar na prijelazu 19. u 20. stoljeæe Krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa va`an je urbanistièki zahvat gradnja Rive i ureðenje šetališta koje se nastavlja ju`no na Rivu, a vodi do Franjevaèkog samostana 63 (Sl. 12). Od do godine ureðuje se šetalište od Hotela carice Elizabete (danas hotel Palace ) do uvale Majerovica. Ureðenje šetališta, perivoja, gradskog kupališta s kabinama, teniskog igrališta, kao i pošumljivanje i uvoðenje suvremenih komunalnih propisa, potaknulo je i financiralo Higijenièko društvo. 64 Ostale urbano-strukturne intervencije u Hvaru bile su brojne gradnje stambenih privatnih kuæa. Proèelja Pjace, Rive i Fakbrike kakva poznajemo danas, arhitektonski su prete`ito definirana stambenim graðevinama tijekom posljednje dvije treæine 19. i prvih godina 20. stoljeæa. 65 Obilje`ava ih odstupanje od mjerila dotadašnje gradnje, odnosno djelomièna usklaðenost s postojeæim ambijentom. Velièina novih graðevina oèituje istodobno i pretencioznost i praktièni duh, a njihovim smještajem na istaknutim potezima Rivi, Pjaci i Fakbrici trajno su onemoguæene vizure na starije dijelove grada. To je doba kada se proèelja sve èešæe poèinju `bukati. 66 Potkraj 19. stoljeæa u potpunosti se ruši povijesni sklop Kne`eve palaèe i na njenu se mjestu od do godine gradi prvi hvarski Hotel carice Elizabete, današnji Palace. 67 Krajem 19. stoljeæa gradnju Hvara obilje`avaju historicistièki neostilovi, ostvareni gradnjom nekoliko vila. 68 Hvar izmeðu dva svjetska rata Nakon završetka Prvoga svjetskog rata i talijanske okupacije koja je uslijedila pa do poèetka Drugoga svjetskog rata, dakle u razdoblju od do godine, grad Hvar poèinje se br`e razvijati. Prvi se puta javlja masovniji turizam jer je dotadašnji, inauguriran osnutkom Higijenièkog društva, bio elitnog i ljeèilišnog tipa. Turizam postaje okosnica gospodarstva i poticaj modernizaciji javnih usluga. 69 U meðuratnom razdoblju 70 intenzivirala se stambena izgradnja; grade se prete`ito obiteljske kuæe i ljetnikovci, a uz nekoliko postojeæih i posve Sl. 13. Ortogonalna zraèna snimka povijesnoga grada Hvara, Fig. 13 Orthogonal aerial view of the historic Hvar, 1995

13 100 PROSTOR 1[31] 14[2006] A-M. RAJÈIÆ Urbanistièki razvoj grada Hvara Znanstveni prilozi Scientific Papers Sl. 14. Povijesni dio grada Hvara godine: Grodá i Gojakva (gore); Búrak (dolje) Fig. 14 Historic part of Hvar, 2004: Grodá and Gojakva (up); Búrak (down) Sl. 15. Novija izgradnja jugoistoèno od Dolca Fig. 15 Recent developments southeast of Dolac nove hotelske graðevine. Dovršava se povijesni dio grada, a grad se prvi put širi i izvan granica zacrtanih krajem srednjeg vijeka prema uvalama zapadno i istoèno od gradske luke (Sl. 12). Izgradnja je tipizirana, pseudostilskih detalja, s iznimkom kreativnijih pokušaja. 71 Javne perivojne površine grada Hvara najveæim su dijelom pejsa`no ureðene. Godine pošumljeno je šire podruèje oko današnjeg prostora tvrðave Veneranda (nekada Park kraljice Marije ), i to tropskim i suptropskim biljem, što je zapravo prvi planirani perivojno ureðeni dio grada. 72 Poèetkom 30-ih godina pošumljava se perivoj ispod tvrðave Fortica (nekada Park kralja Aleksandra ) palmama, kaktusima, naranèama, aloama, mimozama i ostalim ukrasnim biljnim materijalom. 73 Na `alost, ove dvije javne perivojne površine danas su prilièno zapuštene i prepuštene prirodnom slijedu. U to se doba ureðuje i šetalište u uvali Kri`a (Kri`na luka), nazvano Egipatsko šetalište, uz koje se sadi brazilski duhan. Nasuprot dotadašnjem gradskom kupalištu, poèetkom 30-ih godina, prema projektu ing. Silvija Sponze izvodi se dio novoplaniranoga kupališta s kabinama i središnjom pla`nom zgradom. 74 Hvar nakon Drugoga svjetskog rata do današnjih dana Slijedi zastoj razvitka grada Hvara u ratnom i poratnom vremenu, a tek nakon godine nastaju novi uvjeti za obnovu razvoja turizma. Rastom standarda potaknuta je stambena izgradnja i dalje uglavnom obiteljskih kuæa i kuæa za odmor, što poprima velike razmjere, dijelom i zbog pristupaènosti novih graðevnih materijala i jednostavnosti primjene suvremenih tehnologija graðenja. U proteklih pola stoljeæa sagraðeno je nekoliko stotina graðevina i podruèje grada površinski se udvostruèilo, danas se`uæi od uvale Podstine (krajnji zapad naselja) do Pokonjeg Dola (krajnji istok naselja, sl. 11). 75 Proširuje se i omasovljuje turistièko tr`ište, a otok postaje popularno srednjodalmatinsko turistièko odredište za posjetitelje iz srednje i zapadne Europe, tako da je 140 godina kontinuiranog, premda zbog povijesnih okolnosti prekidanog, ali nedvojbeno organiziranog razvitka hvarskoga gospodarstva temeljno usmjerilo ekonomsku strategiju grada, pa i èitavog otoka. 76 Od va`nijih dogaðaja za urbanistièki razvoj grada mo`e se izdvojiti godina, kada se tvrðava Veneranda ureðuje u ljetnu pozornicu. Godine tvrðava Fortica adaptirana je u centar za zabavu, a grad je dobio noænu rasvjetu, za koju je iste godine nagraðen kao najbolje osvijetljeni grad na Mediteranu. No, ovo je i doba intenzivnog širenja grada i velikog pada estetskih kriterija. Smještajem u prostoru i arhitektonskim oblikovanjem novogradnje se izravno suprotstavljaju prirodnom i kulturnom krajoliku. Zabrinjavajuæi je i odnos prema graditeljskom naslijeðu. Poèinju devastacije u starim dijelovima grada neprimjerenim prigradnjama i dogradnjama, dok je povijesno naslijeðe prepušteno odumiranju zbog nedostatka sredstava i nedovoljno definiranih kriterija za odr`avanje i revitalizaciju. Za razliku od kompaktno graðenoga povijesnog dijela grada, èvrste vizualne cjeli- neseni sa starih hvarskih kuæa. Stariji klesani fragmenti ugraðuju se i u vilu Lazareviæ podignutu na poluotoku Majerovica izmeðu dva rata. Uz postojeæe, do godine nastaje novo krilo hotela Kovaèiæ. Izgraðuje se i prisojna strana padine Sv. Mikula (Búrak), Luèica iznad uvale Kri`a, a po nacrtu ing. Tonèiæa sagraðena je škola, posve moderna, ali oblo`ena kamenom. U Kri`noj luci i na Kri`nome ratu grade se kuæe Novak-Kranjac, vila Benja i druge. Na širem prostoru Majerovice podi`e se meðu prvima vila Petroviæ i Lazareviæ po projektu ing. Sponze, zatim Kadera, Boškoviæ-Gazari, Novak-Batina, dvije kuæe èeškog pisca Rašina, vila Novak-Bonaparte i pseudogotièka Milièiæ. U skladu s tada va`eæom odlukom puno se gradilo u hvarskome bijelom kamenu kako bi što veæi broj stanovnika bio zaposlen u reaktiviranom kamenolomu na Kri`nome ratu. (Kovaèiæ, 1987.) 71 Rajèiæ, 1999: (Sl ) 72 Rajèiæ, 1999: 61 (Sl. 39) 73 Rajèiæ, 1999: 63 (Sl. 40) 74 Rajèiæ, 1999: 64 (Sl. 41) 75 Rajèiæ, 1999: 65 (Sl. 42) 76 Kronologija gradnje hotela: Palace završen 1903., renoviran i 1971.; Slavija 1927., renovirana 1986.; Dalmacija do 1948.; Pharos 1962.; Adriatic (na temeljima Madeire ) i Galeb (bivša tvornica sardina) 1968.; Delfin i Sirena 1969., Bodul i Amfora godine. (Mihoviloviæ i sur., 1995: 299) 77 Ovakva izgradnja pokušala se regulirati god. donošenjem Odluke o tipologiji izgradnje objekata graðana na inicijativu Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara. Odluka je sadr`avala urbanistièko-tehnièke uvjete gradnje, kao i vrlo detaljne uvjete arhitektonskog oblikovanja graðevina. (*** 1977.) 78 Generalni plan Hvara kao dio Projekta Ju`ni Jadran, donesen god., uoèavajuæi ove tendencije, postavlja kriterije i sljedeæe prijedloge za: zadr`avanje fizionomije grada, ogranièavanje izgradnje i prilagodbu topografskim karakteristikama terena, kao i dominaciju povijesne jezgre u cijeloj gradskoj strukturi. Ove kriterije i prijedloge mo`emo i danas smatrati vrlo aktualnim. Iako je ovaj plan bio preambiciozan u predviðanju smještajnih turistièkih kapaciteta i porasta stanovništva, poveæanje stambenih podruèja i prometna infrastruktura graðeni su prema tome planu. Generalni plan, osim urbane strukture i slike grada, bavio se i pejsa`nom strukturom, predviðajuæi zaštitu vinograda u predjelu Dolác i šume na sjeveru i zapadu grada, koje se namjeravaju popuniti biljnim materijalom kako bi se karakteristièna zelena pozadina grada u pogledu s mora još više naglasila. Nove graðevine na zapadu i jugoistoku ne smiju stršati iznad zelene linije horizonta, veæ se uklopiti u dominantnu formu terena. (*** 1968.) Uz Projekt Ju`ni Jadran, kao ostali referentni dokumenti prostornog ureðenja za grad Hvar izraðeni nakon Drugoga svjetskog rata mogu se izdvojiti: Odluka koja zamjenjuje regionalni plan obalnog podruèja Opæine Hvar (1966.), kojom se vrednuje obalni pojas otoka; Prostorni plan Opæine Hvar, knj. 1. i 2. ( ), Urbanistièki zavod Dalmacije, Split; Izmjene i dopune Prostornog plana otoka Hvara (1990.), Urbanistièki institut Hrvatske, Zagreb, koji potvrðuje urbanizaciju zapadnog dijela otoka istièuæi oèuvanje prostora; Prostorni plan otoka Hvara (1992.), Urbanistièki institut Hrvatske, Zagreb, plansko polazište temelji na jasnoj diferencijaciji nerazvijenoga istoènog dijela otoka i razvijenoga zapadnog dijela otoka, kao i na razdiobi prostorne podjele otoka na obalu i unutrašnjost. (Mihoviloviæ i sur., 1995: )