ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

Transcription

1 Poljoprivredni fakultet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek 48. HRVATSKI I 8. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA 48 th CROATIAN AND 8 th INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE veljače Dubrovnik Hrvatska 17 th 22 nd February 2013 Dubrovnik Croatia ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS Dubrovnik, Valamar Lacroma

2 Izdavač Published by Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture, University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek Za izdavača Publisher Glavni urednici Editors in Chief Tehnički urednici Tehnical Editors Oblikovanje Design by prof. dr. sc. Vlado Guberac prof. dr. sc. Sonja Marić prof. dr. sc. Zdenko Lončarić prof. dr. sc. Tihomir Florijančić Darko Kerovec, dipl. ing. Željka Klir, mag. ing. agr. Boris Lukić, dipl. ing. Ras Lužaić, dipl. ing. Ras Lužaić, dipl. ing. Naklada Edition 600 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem ISBN

3 Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, BiH Association for European Life Science Universities (ICA) Balkan Environmental Association (B.EN.A) Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija European Society of Agricultural Engineers (EurAgEng) Hrvatsko agronomsko društvo Prehrambeno - tehnološki fakultet Osijek University of Agricultural Sciences and Vet. Medicine of Cluj-Napoca, Romania pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske u suradnji s Bc Institutom za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Zagreb Brodsko-posavskom županijom Društvom agronoma Osijek Dubrovačko-neretvanskom županijom Gradom Dubrovnikom Gradom Osijekom Hrvatskim lovačkim savezom, Zagreb Hrvatskom agencijom za hranu, Osijek Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Križevci Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Institutom za poljoprivredu i turizam, Poreč Osječko-baranjskom županijom Poljoprivrednim institutom Osijek Poljoprivrednom savjetodavnom službom Sveučilištem u Dubrovniku Veleučilištem u Karlovcu Veleučilištem Marko Marulić u Kninu Veleučilištem u Požegi Veleučilištem u Slavonskom Brodu Virovitičko-podravskom županijom Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima Vukovarsko-srijemskom županijom organiziraju 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma 17. do 22. veljače 2013., Dubrovnik, Hrvatska

4 Faculty of Agriculture, University Josip Juraj Strossmayer in Osijek and Faculty of Agriculture University of Zagreb Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Slovenia Association for European Life Science Universities (ICA) Balkan Environmental Association (B.EN.A) Croatian Society of Agronomy European Society of Agricultural Engineers (EurAgEng) Faculty of Food Technology Osijek, Croatia Faculty of Agriculture and Food Technology, University of Mostar, Bosnia and Herzegovina University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca, Romania under the auspices of the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia Ministry of Environmental and Nature Protection of the Republic of Croatia in collaboration with Agricultural Institute Osijek Bc Institute for Breeding and Production of Field Crops, Zagreb Institute for Adriatic Crops and Karsts Reclamation, Split Institute of Agriculture and Tourism, Poreč Society of Agronomy, Osijek Croatian Hunting Federation Croatian Food Agency, Osijek Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Zagreb Croatian Agricultural Agency, Križevci Agricultural Extension Service College of Agriculture in Križevci University of Applied Sciences in Karlovac University of Applied Sciences Marko Marulić in Knin University of Applied Sciences in Slavonski Brod University of Applied Sciences in Požega County of Virovitica-Podravina County of Brod-Posavina County of Dubrovnik-Neretva County of Vukovar-Srijem County of Osijek-Baranja City of Dubrovnik City of Osijek University of Dubrovnik organize 48 th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture February 17-22, 2013, Dubrovnik, Croatia

5 Organizacijski odbor Organizing Committee Predsjednik Chairman Vlado Guberac, Croatia Članovi Members Tajana Krička, Croatia Željko Jovanović, Croatia Tihomir Jakovina, Croatia Mihael Zmajlović, Croatia Drago Šubarić, Croatia Stanko Ivanković, Bosnia and Herzegovina Fokion Vosniakos, Greece Guido Van Huylenbroeck, Belgium Igor Potočnik, Slovenia David Tinker, United Kingdom Josip Haramija, Croatia Doru C. Pamfil, Romania Ivica Ikić, Croatia Danijel Marušić, Croatia Jasna Šoštarić, Croatia Nikola Dobroslavić, Croatia Andro Vlahušić, Croatia Krešimir Bubalo, Croatia Đuro Dečak, Croatia Zorica Jurković, Croatia Tatjana Masten Milek, Croatia Zdravko Barać, Croatia Slavko Perica, Croatia Dean Ban, Croatia Vladimir Šišljagić, Croatia Zvonimir Zdunić, Croatia Marina Mihić, Croatia Vesna Vrtiprah, Croatia Branko Waserbauer, Croatia Mirko Gugić, Croatia Domagoj Matijević, Croatia Antun Stoić, Croatia Tomislav Tolušić, Croatia Andrija Špoljar, Croatia Božo Galić, Croatia Znanstveni odbor Scientific Committee Predsjednici Chairmans Sonja Marić Zdenko Lončarić Članovi Members Zvonko Antunović Jasna Avdić Milutin Bede Snježana Bolarić Ante Ivanković Vlado Kovačević Ružica Lončarić Liviu Al. Marghitas Boro Mioč Mario Njavro Siniša Ozimec Nada Parađiković Sonja Petrović Ana Pospišil Milan Pospišil Domagoj Rastija Mario Sraka Aleksandar Stanisavljević Nina Toth Tajnik Secretary Tihomir Florijančić

6 Agricultural Economics and Rural Sociology IZVORNI ZNANSTVENI RAD Ekonomska i financijska analiza proizvodnje povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru Milan Oplanić 1, Anita Silvana Ilak Peršurić 1, Dean Ban 1, Alen Bertoša 2 1 Institut za poljoprivredu i turizam, K. Hugues 8, Poreč, Hrvatska (anita@iptpo.hr) 2 Veleučilište Rijeka, Poljoprivredni odjel, K. Hugues 6, Poreč, Hrvatska Sažetak U radu su istraženi ekonomski i finacijski pokazatelji proizvodnje za tri kulture (rajčica, paprika i krastavci) na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Pokusi su postavljeni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istri i nastavak su istraživanja iz Cilj istraživanja bio je dokazati da je intenzivna proizvodnja povrća isplativa i na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Sve istraživane kulture (rajčica, paprika i krastavci) proizvedene u plasteniku pokazale su veću isplativost nego na otvorenom. Po ekonomskim pokazateljima proizvodnje najisplativija je proizvodnja rajčice u plasteniku, slijede je proizvodnje paprike u plasteniku, rajčice na otvorenom, krastavca u plasteniku, paprike na otvorenom i na kraju najmanje isplativa proizvodnja krastavca na otvorenom. Ključne riječi: povrće, ekonomska i financijska analiza proizvodnje Uvod U Republici Hrvatskoj na otvorenim poljima se povrće i krumpir uzgajaju na ha (DZS, 2003.g.). Krumpir se uzgaja na ha. Od ostalog povrća na otvorenim poljima najviše se uzgaja kupus, grah, luk, rajčica, paprika i krastavac, koji se uzgajaju na više od 70% ukupne površine pod povrćem.. Godišnja proizvodnja povrća iznosi oko tona (ne uključujući proizvodnju krumpira). U zaštićenom prostoru u Republici Hrvatskoj je 40 hektara pod staklenicima, 220 hektara pod plastenicima (od čega se 10% plastenika grije, većinom laganim gorivom, i samo u prvoj fazi rasta povrća), površina pod tunelima je 250 hektara, a pod niskim tunelima je 260 hektara. Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru, međutim dovoljno ih ne koristi. Neki od razloga su visoka cijena reprodukcijskog materijala, nepovoljni krediti, visoki troškovi proizvodnje, nekonkurentnost na tržištu, usitnjenost poljoprivrednih parcela itd. U agroekološkim uvjetima Istre rajčica ima značajan potencijal (Ban i sur ). Utjecaj različitih faktora proizvodnje na rajčicu (ručna berba i malč) istraživali su Oplanić i sur. (2008). Povrćarska proizvodnja ima i ekonomski isplativu proizvodnju u Istri što su utvrdili Oplanić i sur. (2003., 2005.). Na primjeru rajčice autori su pokazali prinos od 52 t/ha te ukupni prihod od 265 tisuća kuna. Izračunom troškova proizvodnje i prihoda kalkulacijom proizvodnjom rajčice ostvareno je 124 tisuće kuna dobiti godišnje. Materijal i metode Cilj istraživanja je dokazati ekonomsku i financijsku isplativost povrćarske proizvodnje u Istri usporednom analizom uzgoja triju najzastupljenijih povrćarskih kultura (rajčica, paprika i krastavac) na otvorenom i u zaštićenom prostoru, odnosno u plasteniku. Svi podaci koji su potrebni za obradu ovoga rada prikupljeni su na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kriteriji za odabir gospodarstava bili su sljedeći: OPG u sustavu PDV-a, uzgoj svih triju kultura (rajčica, paprika, krastavac), ujednačen obujam proizvodnje i razina primijenjene tehnologije, i dokazana ekonomska uspješnost poslovanja. Prikupljeni su podaci o korištenoj poljoprivrednoj mehanizaciji u proizvodnji, podaci o investiciji ulaganja u plastenik, podaci o materijalnim troškovima proizvodnje, o potrebnoj količini th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

7 Agroekonomika i ruralna sociologija rada sa poljoprivrednom mehanizacijom, radnim operacijama u proizvodnji, o količini potrebnog rada ljudi, te o prinosima pojedinih kultura i njihovoj otkupnoj cijeni. Otkupna cijena bila je prosječna cijena kod otkupljivača voća i povrća iz godine. Iz podataka dobivenih kalkulacijom izračunati su pokazatelji proizvodnosti rada, ekonomičnost i rentabilnost. Rezultati i rasprava Za sve tri istraživane kulture uzgoj u zaštićenom prostoru pokazao je veće materijalne troškove i troškove rada ljudi, ali i višestruko veću količinu proizvodnje. Tablica 1: Ukupni troškovi proizvodnje rajčice u plasteniku i na otvorenom Vrsta troška Vrijednost u kunama Uzgoj u plasteniku Uzgoj na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Amortizacija polj. mehanizacije Amortizacija plastenika Ukupno Tablica 1. pokazuje da su ukupni troškovi proizvodnje rajčice u zaštićenom prostoru gotovo pet puta veći od uzgoja na otvorenom, 137% su veći materijalni troškovi uzgoja u plasteniku, a troškovi radne snage 3,8 puta veći. U tablici 2. prikazana je prodaja rajčice po tjednima; u 18 tjedana je ukupno prodano 20 tona rajčice iz plastenika, a tijekom 10 tjedana prodano je ukupno 5 tona rajčice iz proizvodnje na otvorenom. Bruto prihod rajčice iz plastenika je 4,6 puta veći od bruto prihoda proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene rajčice bila je 5,18 kn/kg. Cijena je bila najviša prva 4 tjedna, a kasnije se nije bitno mijenjala. U 30. tjednu cijena je značajno pala jer je u puni rod došla rajčica iz uzgoja na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene rajčice iz proizvodnje na otvorenom bila je 4,43 kn/kg. Tablica 2. Ukupni prihodi od rajčice iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna cijena Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn (kn/kg) Plastenik Na otvorenom Plastenik Na otvorenom , Ukupno Mjerila uspješnosti proizvodnje rajčice u plasteniku bila su sljedeća: Proizvodnost rada = Količina učinaka / Količina rada = kg / 638 h = 31,35 kg/h x 5,18 kn = 162 kn/h; Ekonomičnost = Ukupni prihod / Ukupni troškovi = kn / kn = 1,25, Rentabilnost = Dobit / ukupni trošak x 100 = kn kn / x 100 = 6%. Mjerila uspješnosti proizvodnje rajčice iz otvorenog uzgoja bila je: proizvodnost rada hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 201

8 Agricultural Economics and Rural Sociology kn/h, ekonomičnost 1,29, i rentabilnost 39%. Rezultati pokazuju veću ekonomičnost proizvodnje rajčice u plasteniku i veću bruto dobit, dobit je 4 puta veća (20 tisuća, u odnosu na 5 tisuća u proizvodnji na otvorenom). Rentabilnost kod proizvodnje rajčice u plasteniku je manja jer su investicijski troškovi proizvodnje u plasteniku višestruko veći od proizvodnje na otvorenom. Tablica 3: Ukupni troškovi proizvodnje paprike u plasteniku i na otvorenom Vrsta troška Vrijednost u kunama Uzgoj u plasteniku Uzgoj na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Amortizacija polj. mehanizacije Amortizacija plastenika Ukupno Ukupni troškovi proizvodnje paprike u zaštićenom prostoru četverostruko su veći od proizvodnje na otvorenom, troškovi rada ljudi također četiri puta veći, a materijalni troškovi su 84% veći (tablica 3.). Međutim paprika u zaštićenom je dala deset puta veću dobit u odnosu na proizvodnju na otvorenom. Tablica 4. pokazuje da je u 18 tjedana ukupno prodano 15 tona paprike iz plastenika, te u 12 tjedana prodano ukupno 5 tona paprike iz proizvodnje na otvorenom. Ukupni prihod paprike bio je 4,4 puta veći od prihoda na otvorenom s prosječnom cijenom otkupljene paprike 5,85 kn/kg. Cijena je bila najviša prvih 8 tjednana, a kasnije se nije bitno mijenjala. Tablica 4: Ukupni prihodi od paprike iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn cijena u kn/kg Iz plastenika Na otvorenom Iz plastenika Na otvorenom Ukupno Također se vidi kako je cijena pala u 30. tjednu kada je u puni rod došla paprika iz proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene paprike bila je 3,95 kn/kg. Za proizvodnju paprike u zaštićenom prostoru proizvodnost rada bila je 221 kn/h, ekonomičnost 1,18, a rentabilnost 4 posto. U proizvodnji na otvorenom proizvodnost je bila 196 kn/h, ekonomičnost 1,09, a rentabilnost 12%. Dakle proizvodnost rada u zaštićenom prostoru nešto je veća, ali je rentabilnost tri puta manja th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

9 Agroekonomika i ruralna sociologija Tablica 5: Ukupni troškovi proizvodnje krastavca u plasteniku i na otvorenom Vrsta troška Vrijednost u kunama Uzgoj u plasteniku Uzgoj na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Amortizacija polj. mehanizacije Amortizacija plastenika Ukupno U tablici 5. se vidi da ukupni troškovi proizvodnje krastavca u zaštićenom prostoru višestruko nadmašuju troškove proizvodnje na otvorenom (4,3 puta). Također se iz tablice vidi kako su materijalni troškovi uzgoja u plasteniku puno veći, čak 2,4 puta, te troškovi radne snage su višestruko veći 2,9 puta, što je posljedica ulaganja u opremu i prostor te višekratne berbe u zaštićenom prostoru. Tablica 6. pokazuje da je tijekom 22 tjedna ukupno prodano 25 tona krastavca iz plastenika, te u 14 tjedana ukupno 8 tona krastavca iz proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljenog krastavca je 3,52 kn/kg. Cijena je bila najviša prva 4 tjedna, a kasnije se nije bitno mijenjala. Prosječna cijena otkupljenog krastavca iz otvorenog uzgoja bila je 3,33 kn/kg. Tablica 6: Ukupni prihodi od krastavaca iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna cijena Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn u kn/kg Plastenik Na otvorenom Plastenik Na otvorenom Ukupno Dobit je i kod krastavaca bila veća u zaštićenom prostoru (5 tisuća kuna), dok je naotvorenom bila na granici isplativosti (900 kn dobiti). Proizvodnost rada u proizvodnji u zaštićenom prostoru bila je 135 kn/h, ekonomičnost 1,06, a rentabilnost 2%. U otvorenom uzgoju proizvodnost je bila 86 kn/h, (tj. 1,5 puta manja), ekonomičnost približno ista, 1,04, a rentabilnost trostruko viša (6 %) u odnosu na proizvodnju u zaštićenom prostoru. Zaključak Proizvodnja povrća u Istri je ekonomski isplativa što je potvrđeno prethodnim istraživanjima autora. U ovom istraživanju utvrđena je ekonomska isplativost proizvodnje za tri kulture (rajčica, paprika i krastavac) sa sljedećim rezultatima: za rajčicu su ukupni troškovi proizvodnje u zaštićenom prostoru 4 puta veći u odnosu na proizvodnju na otvorenom, što je posljedica investicija u opremu i prostor. Ujedno je imala i najveće ukupne prihode i dobit koji 4 puta nadmašuju proizvodnju na otvorenom te ukupno 5 puta veću vrijednost. U odnose na druge dvije kulture rajčica je najisplativija i to u sustavu zaštićenog prostora. Slični su rezultati za papriku koja je skuplja 4,3 puta u zaštićenom 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 203

10 Agricultural Economics and Rural Sociology prostoru, ali daje 3 puta veću prodanu količinu i 10 puta veću dobit. Krastavac je u odnosu na rajčicu i papriku na otvorenom pokazao najslabije ekonomske rezultatekoji su na granici rentabilnosti. Literatura Ban D., Borošić J., Pauletić M. (2000). Komponente prinosa rajčice za preradu na području Boljuna. Zbornik sažetaka XXXVI. Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, V. Kovačević (ed.), 158, Hrvatska, Sveučilište J.J.Strosmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakulet. Oplanić M., Ban D., Ilak Peršurić A.S. (2003). Ekonomska analiza uzgoja rajčice u različitim sustavima gospodarenja. Zbornik priopćenja XXXVIII Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, T. Žimbrek (ed.), 7-10, Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakulet. Oplanić M., Radinović S., Ban D. (2005). Income increase from vegetable production on family farms in Istria. Agronomski glasnik 1: Oplanić M., Ban D., Ilak Peršurić A.S. (2008). Ekonomska valorizacija različitih malčeva u proizvodnji rajčice. Zbornik radova XXXXIII Simpozija agronoma, M. Pospišil (ed.), , Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakulet. (Popis poljoprivrede, dosegnuto ) Economic and financial analysis of vegetable production in open and protected space Abstract The survey shows economic and financial features of production for three cultures (tomatoe, paprika and cucumbers) in open space and protected space production. The trials were set on family farms in 2010 and acomplish the surveys from 2003 The aim of the survey was to prove that intensive vegetable production is economically efficient in both protected and open spaces. Considering the economical feautures tomatoe production in protected space was the most economically eficient, followed by paprika in protected space, than tomotoe in open space, cucumber in protected space, paprika in open space, while the least economic value was achieved for cucumber production in open space. Key words: vegetables, economic and finacial analysis of production th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia