OBILJEŽJA HODOČASNIKA U MEĐUGORJU MOTIVI I ZNAČENJE HODOČAŠĆA
|
|
- Joanna May
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 UDK (497.6Međugorje) Pregledni zn. članak Primljeno 03/07 OBILJEŽJA HODOČASNIKA U MEĐUGORJU MOTIVI I ZNAČENJE HODOČAŠĆA Ivan LEUTAR, Augsburg Leopold NEUHOLD, Graz Zdravka LEUTAR, Zagreb Sažetak Rad se temelji na teorijskim teološkim, socijalnim i psihološkim preispitivanjima hodočašća na osnovi nekih dosadašnjih istraživanja. Cilj ovoga rada je upoznati obilježja hodočasnika, njihove motive, posebnosti hodočasničkoga mjesta i utjecaje hodočašća na svakodnevni život hodočasnika. Rad je temeljen na istraživanju provedenomu u Međugorju na uzorku od 505 ispitanika godine. U istraživanju su sudjelovali ispitanici iz 33 države. Podaci su prikupljeni polustrukturiranim upitnikom prevedenim na osam svjetskih jezika. Rezultati su pokazali da su hodočasnici u Međugorju najčešće praktični vjernici i da najčešće pripadaju katoličkoj vjeri, no postoji i udio drugih vjeroispovijesti. Motivi njihova hodočašća su duhovne naravi, traženje Boga i obnova duhovnoga života. Aktivnosti i okolina samoga mjesta vrlo su im važni, a posebice euharistija. Učinak za njihovu svakodnevnicu je duhovna obnova, koju više ističu praktični vjernici, ali svi, bez razlike, naglašavaju da nose mir, nadu, radost i sigurnost. Ovim se radom dobio uvid u neka obilježja hodočašća i hodočasnika danas, te on može poslužiti kao polazište za daljnja sustavna istraživanja hodočašća koja su rijetko zastupljena, a očito bitna za ponovno otkrivanje»svetoga«u sekulariziranome svijetu. Ključne riječi: hodočasnik, hodočašće, Međugorje, hodočasničko mjesto, motivi hodočašća. Uvod Pod hodočašćem općenito razumijevamo posjet pojedinca ili grupe bližim ili daljim svetim mjestima u kojima traže ili doživljavaju nadnaravnu pomoć ili milost. Hodočašće se događa u religioznoj namjeri i držanju i ono je djelo pobožnosti. Često se poduzima zbog posebnih nakana, npr. ozdravljenja, spasenja duše, zahvale, pokore, posta, religioznog čašćenja, oslobađanja tjelesne i duševne nevolje itd. 1 U kršćanstvu hodočašće nije zapovijed, kao npr. u islamu ili u židov- 1 Usp. M. EBERTZ, u: Wörterbuch des Christentum, Orbis Verlag, 2001., 1345.; V. MILOVAN,»Hodočašća kao osobit oblik štovanja Marije i svetaca«, u: Bogoslovska smotra, XLIV (1974.), br. 1, , zatim cijeli broj Bogoslovske smotre, 4 (1984.) posvećen hodočašćima; J. JUKIĆ, 217
2 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju stvu, nego je čin slobodne odluke pojedinca. Drugi vatikanski koncil vidi Crkvu kao putujuću, koja želi sagledati današnje moderno vrijeme i približiti mu se, kao i brige i nevolje svojih vjernika i svih ljudi dobre volje. 2 Hodočasnik je onaj koji nosi štap u ruci. Ogrnuta kabanicom, sa šeširom, bocom vode i komadom kruha, osoba koja je na putu, lišena svega materijalnog, koja svoju sigurnost pronalazi i polaže u Boga i njezino je srce jedino Bogom ispunjeno. Srce hodočasnika može imati pitanja, sumnji, briga i problema, ali je ispunjeno i jednom čežnjom biti na putu vjere i tome putu privesti mnoge. 3 Sv. Augustin je rekao:»nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi.«4 Tijekom stoljeća mnogi ljudi iz različitih motiva odlaze na različita vjernička mjesta s jednim hodočasničkim ciljem: iskusiti Boga, neposredno i intenzivno. Tijekom kršćanske povijesti uvijek se pitalo:»je li Bog svugdje? Može li nas jednako čuti ako molimo u svojoj župnoj crkvi?«5 Tako su se već pitali sv. Jeronim, sv. Augustin, Erazmo Roterdamski i Toma Kempenac. Vjernički narodi, ali i velike osobnosti, zaputili bi se na hodočasničke putove i posjećivali sveta mjesta. Čisto racionalno, dakle razumski i s logikom, hodočašće se ne može opravdati. Ispravno je vjerovati da je Bog svugdje te da on može vjernike čuti na svakome mjestu. Isus je sâm poučio Samarijanku o istinskome klanjanju koje Otac ljubi, a to je klanjanje u Duhu i Istini (usp. Iv 4,23). Isto poručuje sv. Augustin:»Bog je svugdje, ne moramo mu ići nogama, nego samo srcem.«6 Situacija izgleda sasvim drukčije ako je promatramo psihološki. Zbog toga psihološki aspekti i impulsi srca moraju također biti vrlo ozbiljno uzeti u obzir. Postoji univerzalno široko shvaćanje određenih mjesta kao svetih. Stoga je potrebno razlikovati mjesta koja sami rezerviramo za Boga i mjesta koja Bog za sebe izabire u nekoj zajednici i čini ih hodočasničkim mjestima. Postoje razlike između župne crkve i hodočasničkoga mjesta. Jedno mjesto postaje hodočasničko, kao npr. u samim počecima, zbog toga što je tamo živio Isus, neka osoba na Povratak svetoga, Crkva u svijetu, Split, 1988., ; P. J. RIES,»Pilgerfart«, u: Wandle im Glanze des Lichtes, der Herr, dein Gott, ist mit dir, Akten des I Weltkongresses über die Seelsorge der Wallfahrten und an Wallfahrtsorten, Rim, 1992., 81 98; PAPINSKO VIJEĆE ZA BRI- GU SELILACA I PUTNIKA, Hodočašće u velikom jubileju 2000., Dokumenti 113, KS, Zagreb, 1998., br Usp.»LUMEN GENTIUM«, u: Lexikon für Theologie und Kirche, Das Zweite Vatikanisches Konzil I, Dokumente und Komentare, Freiburg Basel Wien, Herder, 1966., Usp. H. BALDUR,»Die Wallfahrt Sinnbild unseres Lebens«, u: K. WALTER (ur.), Bewegung auf Gott, Wilhelmshover Münster, 1986., Usp. G. PAPINI, Sveti Augustin, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1975., Usp. H. BALDUR, nav. čl., Usp. B. KÖTTING, Peregrinatio religiosa, Münster, 1980.,
3 BS 77 (2007.), br. 1, str glasu svetosti ili se ondje dogodio Božji zahvat. Nerijetko su to nepristupačna i manja mjesta. Na tome svetom mjestu otvaraju se vrata između neba i zemlje. Nebo i zemlja se dodiruju. Ako se na jednome mjestu dogodi takvo iskustvo, te vjernici to prepoznaju i hijerarhija prizna, vjernici tamo putuju i doživljavaju slična iskustva, te se nadaju i vjeruju da Bog na tome mjestu posebno čuje njihove molitve. Takvi se osjećaji i iskustva spontano događaju u svim religijama i vremenima. Mjesto postaje sveto po iskustvu prisutnosti Svetoga i Božje snage te zbog svoje izvanredne dimenzije. Na prvome mjestu stoje mjesta iz svete povijesti, kao što su Nazaret, Betlehem ili Jeruzalem. Potom slijede mjesta ukazanja ili čudesa (Guadalupe, Lourdes, Fatima). 7 Vjernici su vrlo rano počeli hodočastiti i na grobove apostola i mučenika, npr. u Rim, na grobove Petra i Pavla ili u Santiago de Compostelu, na grob apostola Jakova. 8 Također su mjesta, na kojima su sveci dobivali neke ključne milosti, postala hodočasnička mjesta, kao što je brdo La Verna, gdje je sv. Franjo Asiški, dvije godine prije svoje smrti, dobio stigme. 9 Zbog sličnih su razloga poznate špilje i pećine, kao što je Subiaco za sv. Benedikta ili Manresa za sv. Ignacija Loyolskog. Ljudi traže sveta mjesta jer tamo mogu osobito snažno iskusiti Božju prisutnost i božansku snagu. 10 Teorijski okvir Proučavanja o Marijinim ukazanjima relativno su rijetka. 11 Neki se istraživači usredotočuju na sadržaj Gospinih poruka, a neki na odnos s Katoličkom crkvom, funkciju ili birokratizaciju ukazanja. 12 Mestrovic 13 piše da je kult Marije»jedini ostatak primitivne ženske božice u modernoj zapadnjačkoj kulturi«. 7 Usp. B. THUM B. RAFT H. VOLK,»Heilige, das Heilige«, u: LThK, 1960., sv. 5, Usp. A. PAUS H. JÜNGLING,»Heilige und das Heilige«, u: LThK, 1995., sv. 4, Usp. isto, Usp. B. THUM B. KRAFT H. VOLK,»Heilige, das Heilige«; A. PAUS H. JÜNGLING,»Heilige und das Heilige«;»Heilige Stätten«, u: LThK, 1995., sv ; U. TWO- RUSCHKA,»Heiliger Raum und heilige Stätte aus der Sicht Religionsphänomenologie«, u: ISTI (ur.), Heilige Stätten, Darmstadt, 1994., 1 19; A. STOCK,»Katholizismus«, u: U. TWO- RUSCHKA (ur.), Heilige Stätten, 1 19; I. JEHLE, Der Mensch unterwegs zu Gott, Echter, Würzburg, 2002., Usp. P. APOLITO, Apparitions of the Madonna at Oliveto Citra: Local visions and cosmic drama, preveo W. A. Christian, University Press, University Park, Pennsylvania State, Usp. M. P. CARROLL,»Visions of the Virgin Mary: The effect of family structures on Marian apparitions«, u: Journal for the Scientifi c Study of Religion, 22 (1983.), ; E. BERRY- MAN,»Medjugorje s Living Icons: Making Spirit Matter (for Sociology)«, u: Social Compass, 48 (2001.), br. 4, Usp. S. G. MESTROVIC, The coming fi n de siecle, Routledge, London, 1991.,
4 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju Zimdars-Swartz 14 tvrdi da je jedna od svrha Marijinih ukazanja»oživljavanje opale vjere«. Wood 15 je primijetio da misticizam može jednako podržati crkvene institucije i služiti kao izazov. Ta se istraživanja često slažu da se ukazanja pojavljuju u ekonomski marginalnim zajednicama, da su vidioci često žene i djeca, da ukazanja podižu samopouzdanje hodočasnika i grupama pomažu prevladati socijalne krize. U tome smislu ukazanja nude»protuotrov konfuzijama našega svijeta«16. Moguće je preuzeti ideje i koncepte teorije konstrukcije stvarnosti 17, kognitivne antropologije 18 i simboličke interakcije 19 da bismo proučili hodočašća. Turner 20 smatra da egzistencijalne, normativne i ideološke značajke hodočasnika čine ova iskustva međukulturalnim fenomenom, te da»hodočašća predstavljaju prošireni simbol dileme izbora nasuprot obvezi usred društvenoga reda gdje prevladava status«. To je slično Geertzovoj 21 općoj tvrdnji da vjerski simboli odražavaju i sintetiziraju ljudske poglede na svijet i njihove ideje o redu. Hodočašća se najčešće sastoje od ritualiziranih putovanja na sveta mjesta povezana s drevnim čudima, no također se mogu sastojati od posjeta mjestima koja se povezuju s upravo aktualnim čudima. Prema Goodeu 22, čuda su oblik kolektivnoga ponašanja koja ugrožavaju crkvenu hijerarhiju. On dodaje kako su stvari, koje su uzete za predstavljanje čuda, kulturološki dvosmislene i subjekt su interpretacije, ovisno o društvenom i kulturnom backgroundu hodočasnika. 14 Usp. S. L. ZIMDARS-SWARTZ,»Popular devotion to the Virgin: The Marian phenomena at Lelleray, Pepublic of Ireland«, u: Archives de sciences sociales des religions, 67 (1989.), Usp. R. Jr. WOOD,»Mysticism«, u: P. HAMMOND (prir.), The sacred in a secular age: Toward revision in the scientifi c study of religion, University of California Press, Berkeley, 1985., A. MATTER,»Apparitions of the Virgin Mary in late 20th century«, u: Religion, 31 (2000.), Usp. P. BERGER Th. LUCKMANN, The social construction of reality, Doubleday, Garden City, NY, Usp. V. W. TURNER, Dramas, fi elds, and metaphors: Symbolic action in human society, Cornell Univeristy Press, Ithaca, NY, Usp. D. SNOW,»Extending and broadening Blumer s conceptualization of symbolic interaction«, u: Simbolic Interaction, 24 (2001.), Usp. V. W. TURNER, Image and pilgrimage in Christian culture: Anthropological perspectives, Colubia University Press, New York, Usp. C. GEERTZ, The interpretation of culture, Basic Books, New York, Usp. E. GOODE, Collective behavior, Harcourt Brace Jovanovich, New York,
5 BS 77 (2007.), br. 1, str Neka se vjerska čuda povezuju s ukazanjima. Prema Zimdars-Swartzu 23»ukazanje se može shvatiti kao pojava unutar fizičkoga okoliša koju iskusi jedan ili više pojedinaca, a nisu je očekivali da će se pojaviti unutar toga perceptualnog okvira«. Ukazanja Djevice Marije uključuju značajnu komunikaciju: poruke, čudesne znakove, obične ljude vidioce i ideologiju temeljenu na patnji. Neka se ukazanja dogode samo jedanput, dok se neka ponavljaju. Vidioci, organizatori, Crkva i hodočasnici, svi participiraju u razmišljanjima oko značenja poruka ukazanja u skladu s»popularnim, slobodnjačkim apokaliptičkim svjetonazorom«24. Takav svjetonazor uključuje slike Marijinog posredovanja kao simbola božanskoga milosrđa. Katastrofe se interpretiraju kao upozorenja da se obratimo i kao kazne za grijeh. Hodočasnici uglavnom vjeruju da pokajanje može spriječiti buduće katastrofe. Kultura ukazanja ima dugu povijest i neki autori proučavaju način na koji je ta pojava utkana u organizacijske, nacionalne i globalne kontekste. 25 Ostali se više usredotočuju na socijalno-psihološku razinu analize. Neitz 26 razlikuje ukazanja i vizije. Vizije su bile relativno česte u uzorku karizmatskih katolika koje je proučavala. Trećina ih je prijavila da su imali vizije, tj. vjersko iskustvo koje je prethodilo njihovu obnavljanju vjere. Ostali autori dokazuju kako se ta pojava događa unutar konteksta vjerske ekonomije. 27 Stark 28 naglašava normalnost takvih iskustava tvrdeći da»normalni ljudi posve normalnim putovima dobivaju objave, uključujući tako duboke objave da mogu poslužiti kao temelj za novu religiju«. Dodaje kako je važno izbjeći»militantni skepticizam«kojim su okarakterizirana mnoga istraživanja na tu temu. Christian 29 piše da je u posljednje vrijeme, nakon duljeg razdoblja u kojem su zahtjevi vidioca i vizionara bili ignorirani od Zapadne Europe, došlo do ponovnoga očaravanja Marijinim ukazanjima. 23 Usp. S. L. ZIMDARS-SWARTZ, nav. čl., Usp. S. L. ZIMDARS-SWARTZ, Encountering Mary: From La Salette to Medjugorje, Princeton University Press, Princeton, NJ, 1991., Usp. J. McDANIEL, The madness of the saints: Ecstatic religion in Bengal, University of Chicago Press, Chicago, Usp. M. Jo. NEITZ,»Steps toward a sociology of religious experience«, u: Sociological Analysis, 50 (1989.), Usp. R. STARK W. S. BAINBRIDGE, The future of religion: Secularization, revival, and cult formation, University of California Press, Berkeley, Usp. R. STARK,»Normal revelations: A rational model of mystical experiences«, u: D. BROM- LEY (prir.), Religion and the social order, Jai Press, Greenwich, CT, 1991., , Usp. P. APOLITO, Apparitions of the Madonna at Oliveto Citra: Local visions and cosmic drama, preveo W. A. Christian, University Press, University Park, Pennsylvania State,
6 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju Hodočašća, čuda i ukazanja često se doživljavaju u kontekstu skupine ljudi. Vjerske skupine često se opisuju kao visoko ekspresivne, ekstatične i radosne. 30 Turner i Killian 31 su napisali da institucionalni i izvaninstitucionalni fenomeni često koegzistiraju, tj. da nakon vrhunaca uzbuđenja uslijedi konvencionalizacija. Također su primijetili da se malobrojna publika pretvara u skupine ako i kada se norme modificiraju pod uvjetima novosti i neizvjesnosti. Mnogi autori zaključuju da istraživanja s toga područja naglašavaju kontinuitet između konvencionalnoga i kolektivnoga ponašanja prije nego diskontinuitet. 32 Središnji je proces za razumijevanje hodočasničke skupine proces simbolizacije. Vanjski objekti ne pokreću skupine ljudi, jer preduvjet za taj pokret često iziskuje međusobno (po)dijeljeno iskustvo slike objekta. 33 Te su slike rezultat simbolizacije koja se pojavljuje kada obilježja okoliša poprime određena značenja. Simbolizacijom se ti objekti konstruiraju i akcija dobiva legitimitet. 34 Skupine vjernika pronalaze različite načine da simboliziraju duhovnu prisutnost koja se našla u njihovu središtu. Čak i bez pomoći svetih činjenica ljudi se mogu okrenuti aspektima vanjskoga okoliša, kako bi pronašli simbole koji bi predstavljali to duhovno iskustvo. Njihove vlastite aktivnosti mogu na primjer poslužiti za simbolizaciju objekata štovanja. Neki vjeruju da su skupine vjernika tipično vesela okupljanja, no ponašanje ne proizlazi automatski iz emocija. Lofland 35 primjećuje:»prva je odrednica spoznajna i odnosi se na to kako ljudi definiraju situaciju.«može doći do posebne hitnosti procesa simbolizacije ako se u nekim slučajevima pojavi potpuno novi objekt štovanja koji privuče skupinu. Interakcijski i konstrukcijski pristupi su prikladni za proučavanje vjerskih fenomena, uglavnom zato što se njima može objasniti kako sudionici interpretiraju alternativne društvene zbilje. 36 Ovi pristupi općenito pretpostavljaju da ljudi aktivno participiraju u konstrukciji kulturnih značenja i da rituali i simbo- 30 Usp. J. LOFLAND,»Crowd joys«, u: Urban Life, 10 (1982.), Usp. R. H. TURNER L. M. KILLIAN, Collective behavior, 3. izd., Englewood Cliffs, Prentice- Hall, NJ, 1987., Usp. L. A. ZURCHER D. A. SNOW,»Collective behavior: Social movements«, u: M. ROSEN- BERG R. H. TURNER (prir.), Social psychology: Sociological perspectives, Basic Books, New York, 1981., Usp. A. D. SNOW P. W. DAVIS,»The study of collective behavior: An elaboration and critical assessment«, u: G. M. PLATT C. GORDON (prir.), Self, collective behavior and society: Essays honoring the contributions of Ralph H. Turner, JAI Press, Greenwich, CN, 1994., Usp. D. SNOW, nav. čl., Usp. J. LOFLAND,»Collective behavior: The elementary forms«, u: M. ROSENBERG R. H. TURNER (prir.), Social psychology: Sociological perspectives, str Usp. J. SPICKARD,»For a sociology of religious experience«, u: W. SWATOS Jr. (prir.), A future for religion? New paradigms for social analysis, Sage, Newbury Park, CA, 1992.,
7 BS 77 (2007.), br. 1, str li, kako izražavaju, tako i utječu na društvene dogovore, a značenja se razvijaju tijekom društvene interakcije. Potrebno je razmatrati djelovanje hodočasnika na socijalno-psihološkoj razini. Pod djelovanjem mislimo na svrhovite, interaktivne i interpretativne napore hodočasnika da se nose sa situacijom i privedu je kraju, završe. 37 Ciljevi i problemi istraživanja Hodočašća su uvijek posebna prigoda vjernicima i nevjernicima za molitvu i žrtvu Bogu da se dobije odgovarajuća milost. Tradicionalno su hodočašća povezivana s molitvom za zdravlje ili rješavanje nekih obiteljskih problema. 38 Hodočasnička mjesta ispunjavaju ljudi koji su religiozni i manje religiozni, ali traže od Boga različite milosti za sebe ili članove vlastite obitelji. Stoga smo se u ovome istraživanju željeli osvrnuti na hodočasničko mjesto Međugorje u koje svakodnevno dolaze ljudi iz cijeloga svijeta. Cilj istraživanja je dvojak. Ponaj prije, zanima nas pobliže ispitati različita obilježja hodočasnika u Međugorju s obzirom na socio-demografska obilježja i religioznost hodočasnika. Drugi cilj istraživanja je utvrditi motive dolaska na hodočašće i ispitati utjecaj hodočašća na svakodnevni život hodočasnika. Empirijski podaci poslužit će za razmatranje sljedećih pitanja: Koliko hodočasnici prakticiraju svoju vjeru? Koji su motivi njihova dolaska na hodočašće? Koje je značenje hodočašća u Međugorju za svakodnevni život hodočasnika? Koje su to specifičnosti hodočasničkog mjesta Međugorje? Metoda Sudionici Kriterij odabira sudionika bio je prigodni, s tim da se unaprijed odredilo da će u svakome od oba razdoblja u kojima su se vršila ispitivanja sudjelovati oko 250 sudionika. U cjelokupnome ispitivanju sudjelovalo je 505 sudionika iz 33 zemlje. Najviši postotak sudionika je iz katoličkih zemalja: Hrvatska 18%, Italija 16%, Austrija 14%, Irska 9% i Poljska 8%. Nešto manji postotak sudionika je iz Francuske (7%), Njemačke (6%), Bosne i Hercegovine (5%) i SAD-a (4%). Druge zemlje imaju manji postotak sudionika. U uzorku je sudjelovalo 65% žena i 35% muškaraca. Dob sudionika kreće se od osamnaestogodišnjaka do osamdesetogodišnjaka, kojih je svega 0,8% u uzorku. Prosječna dob ispita- 37 Usp. E. GOFFMAN, Strategic interaction, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, Usp. J. DIERKES, Aufdem Weg zu Heilung und Heil?: Eine qualitative Untersuchung zur Wallfahrt nach Lourdes, Kovač, Hamburg, 1999.,
8 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju nika je između 40 i 50 godina. Ujedno toj dobi pripada i najbrojnija skupina sudionika. Obrazovna struktura sudionika kreće se u rasponu od osnovnoškolaca do doktora znanosti. S višom i visokom naobrazbom je 40% ispitanika, 14,2% je s osnovnom školom, a nešto manje od polovice sudionika završilo je srednju školu. Zaposleno je 56% sudionika, 7% je nezaposleno, 23% su umirovljenici, 9% su domaćice i 2% je na školovanju. Najčešće su zaposleni sudionici u uslužnim i odgojno-obrazovnim područjima (čak polovica hodočasnika koji su ispunjavali upitnik), 10% ih radi u industriji, 10% su zanatlije,a 8% poljoprivrednici. Svoje materijalno stanje 37% sudionika navodi kao osrednje, dobro i jako dobro 58% sudionika, a tek 5% ih drži kako su lošeg materijalnog statusa. Slične rezultate glede materijalnoga stanja dobili su Collins-Kreiner i Kliot 39 kod hodočasnika u Svetoj zemlji. To su i logični podaci, s obzirom da hodočašće iziskuje i određene financijske izdatke, a i ljudi skromnijih mogućnosti si to ne mogu priuštiti. Iz ruralnog područja dolazi 16% sudionika, 30% iz manjih gradova, a više od polovice sudionika iz nekoga većeg grada. Prosječan broj članova obitelji iz koje sudionici dolaze je tri do četiri člana. Šest i više članova u obitelji ima samo 8% sudionika. Bračno stanje sudionika pokazuje sljedeću strukturu: 32% su neudane/neoženjeni, 46% ih živi u braku, udovaca i udovica je 10%, u izvanbračnoj zajednici živi 6% članova. Rastavljenih je također 6%. U kategoriju neoženjenih uključene su i osobe koje žive u posvećenome staležu (redovnici i svećenici). Varijable i instrumenti Anketni upitnik pitanja otvorenog tipa izrađen je posebice za ovo istraživanje i sadržavao je 76 varijabli, a za potrebe ovoga rada ekstrahirane su varijable koje su u skladu s gore postavljenim ciljevima istraživanja, tj. varijable koje su se odnosile na: 1) socio-demografska obilježja (dob, spol, obrazovanje, bračno stanje, mjesto boravka, materijalno stanje, zanimanje); 2) procjenu religioznosti (učestalost molitve i odlazaka na sv. misu, samoprocjena religioznosti te kontakti sa svojom vjerskom zajednicom); 3) motive dolaska na hodočašće; 4) značenje hodočašća za njihov svakodnevni život; 5) specifičnosti hodočašća u Međugorju. Za mjerenje su korištene ljestvice procjene od pet stupnjeva; jedan je označavao najnižu, a pet najvišu vrijednost. 39 Usp. N. COLLINS-KREINER N. KLIOT,»Pilgrimage tourism in the Holy Land: The behavioural characteristics of Christian pilgrims«, u: Geo Journal, 50 (2000.), 55 67,
9 BS 77 (2007.), br. 1, str Budući da su hodočasnici bili iz različitih zemalja, upitnik je bilo nužno prevesti na osam svjetskih jezika kako bi hodočasnici što bolje i objektivnije odgovorili na tražena pitanja. Prikupljanje podataka Istraživanje je provedeno u Međugorju u dva različita razdoblja. Prvo je razdoblje bilo početkom kolovoza, a drugo u listopadu godine. Oba su ispitivanja trajala po tjedan dana. Prvo je razdoblje puno frekventnije za hodočasničko mjesto, a drugo je mirnije. Htjela se postići što objektivnija slika hodočasnika. Istraživanje su proveli teolozi, socijalni radnici i sociolozi uz prethodno suglasje upravitelja međugorske župe. Hodočasnike, koje smo prigodno zatekli za vrijeme odmora ili u šetnji u blizini svetišta, zamolili smo za ispunjavanje upitnika. Svakomu je ispitaniku ukratko objašnjena svrha i cilj istraživanja, te je naglašeno da je sudjelovanje dobrovoljno i anonimno. Svaki je ispitanik odgovarao samostalno. Hodočasnici koji su imali potrebu za detaljnijim razgovorom s anketarom su i intervjuirani. Intervju je trajao oko 30 minuta. Samostalno ispunjeni upitnici vraćeni su u informativni centar ili osobno anketarima. Metode za obradu podataka Podaci dobiveni instrumentarijem obrađeni su SPSS/PC programskim paketom. Za prikazivanje podataka i rezultata korištene su mjere deskriptivne statistike (raspodjela frekvencija, srednja vrijednost, minimum i maksimum, standardna devijacija, raspon rezultata). Razlike su se testirale korištenjem χ 2 testa (za kategorijalne varijable) i analizom varijance za testiranje razlika između više subuzoraka (za kontinuirane varijable). Korišten je t-test kad su bile u pitanju statistički značajne razlike između dvije aritmetičke sredine dobivene mjerenjem na jednoj varijabli. Korištene su i neke multivarijantne statističke analize za utvrđivanje utjecaja nekih nezavisnih varijabli. Rezultati i rasprava Religioznost hodočasnika u Međugorju Na početku analize podataka upoznat ćemo se s religioznošću hodočasnika kako bi bili jasniji njihovi iskazi o pojedinim motivima i stavovima o hodočašću. Religioznost smo ispitivali prema trima vrijednostima koje daju sliku religioznosti pojedinca: sudjelovanju na sv. misi, učestalosti molitve u svakodnevnici i osobnoj procjeni religioznosti pojedinca. Našu analizu otpočet ćemo s pripadnošću religijskoj, odnosno crkvenoj zajednici, kako bismo vidjeli tko su ljudi koji dolaze na hodočašće i je li Međugorje marijansko svetište za katolike ili je to svetište za pripadnike i drugih zajednica. 225
10 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju Tablica 1. Religijska zajednica Religijska zajednica F % Rimokatolička ,4 Protestantska 6 1,3 Pravoslavna 4 0,8 Grkokatolička 17 3,6 Islam 1 0,2 Azijske relig. zajednice 10 2,1 Nepripadnost relig. zajednici 3 0,6 Ukupno ,0 Bez odgovora 28 5,5 N 505 Dobiveni rezultati pokazuju da je većina hodočasnika iz Katoličke crkve, čak 91, 4%. U Međugorje hodočasti 8% pripadnika drugih crkvenih, tj. religijskih zajednica, kao što su grkokatolici, pripadnici azijskih religija, protestanti, pravoslavni i muslimani. Postoje i oni koji se nisu izjasnili o svojoj vjerskoj zajednici. Moguće je da nisu smatrali potrebnim izjasniti se o svojoj pripadnosti ili su to smatrali nevažnim. Takvih je bilo 5,5% u ovom uzorku. Iz Irske dolaze 100% katolici, iz Amerike uglavnom katolici. Pravoslavni dolaze iz Kanade ili Njemačke, ali pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Iz Engleske, Francuske i Austrije dolaze protestanti i katolici. Iz Azije, uz katolike, dolaze i vjernici azijskih religija. Istraživanje provedeno godine u Svetoj zemlji pokazuje da je najveći broj katolika hodočasnika. 40 Jedno od pitanja za hodočasnike bilo je da se izraze o učestalosti molitve u njihovu životu. Dobiveni su sljedeći rezultati: Tablica 2. Učestalost molitve Učestalost molitve F % Gotovo nikad 23 4,9 Više puta godišnje 24 5,1 Više puta tjedno 48 10,2 Jednom dnevno 94 20,0 Više puta na dan ,8 Ukupno ,0 Bez odgovora 35 6,9 N Usp. N. COLLINS-KREINER N. KLIOT, nav. čl.,
11 Spol χ 2 = 54,86 df = 14 p<0,00 Dob χ 2 = 129,92 df = 49 p<0,00 Naobrazba χ 2 = 103,97 df = 49 p<0,00 Područje zaposlenosti χ 2 = 97,04 df = 42 p<0,00 Materijalno stanje χ 2 = 46,57 df = 28 p<0,01 BS 77 (2007.), br. 1, str Više od 80% hodočasnika dnevno moli. Prema istraživanju EVS dnevno moli 34,3% građana Hrvatske, a istraživanje Leutar pokazalo je slične podatke. Naše istraživanje upućuje na praktične vjernike. Čak je 59,8% onih koji mole više puta dnevno. Više puta tjedno moli 10,2% hodočasnika. Gotovo nikad ne moli 4,9%. Onih koji mole ponekad u tjednu, mjesecu ili godini je mali broj u odnosu na druge vjernike. Češće mole hodočasnici iz drugog razdoblja (χ 2 = 27,83 df = 7 p<0,00), dakle oni koji dolaze u listopadu, što se i pretpostavljalo. To potvrđuje da su to uglavnom osobe kojima je glavni motiv hodočašća bio susret s Bogom, dok je u prvome ispitivanju bilo više onih koji su usputno navratili u Međugorje u okviru svoga godišnjeg odmora. U obje grupe su u najvećem postotku osobe koje dnevno mole što govori o tome da njeguju izrazito jak duhovni život. Statistički značajne razlike dobivene su i s obzirom na spol. Žene i u ovom uzorku češće mole od muškaraca. 43 Ovo je u skladu s činjenicom da su žene religioznije od muškaraca, što su dosad potvrdila mnoga istraživanja. Pogledamo li dobnu strukturu i učestalost molitve, moguće je uočiti da mlađi hodočasnici, do 30 godina, mole manje od onih starijih. 44 Još su uočene razlike i s obzirom na obrazovanje i materijalno stanje. Da bismo dalje analizirali religioznost hodočasnika, pokušat ćemo u sljedećem dijelu sagledati učestalost odlazaka na sv. misu i vidjeti koliko se podaci slažu s dosadašnjim tvrdnjama o religioznosti. 41 Usp. G. ČRPIĆ I. RIMAC,»Pregled postotaka i aritmetičkih sredina. Europsko istraživanje vrednota EVS-1999.«, u: Bogoslovska smotra, LXX (2000.), br. 2, Usp. Z. LEUTAR,»Religioznost obitelji u Hrvatskoj, Austriji i Poljskoj«, u: Bogoslovska smotra, LXXI (2001.), br. 1, Brojna druga istraživanja su pokazala da su žene religioznije od muškaraca: Leutar, 2001., Valković, 1998., Zuhlener, Usp. A. ŠTAMBUK, Stavovi starijih osoba prema smrti i umiranju. Doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, 2004.; Z. LEU- TAR A. ŠTAMBUK S. TADIĆ,»Neki pokazatelji moralnog prosuđivanja pripadnika pokreta fokolara«, u: Bogoslovska smotra, LXXV (2005.), br. 1,
12 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju Tablica 3. Učestalost odlazaka na sv. misu Učestalost odlazaka na sv. misu F % Jednom tjedno i češće ,3 Dva do tri puta mjesečno 45 9,7 Više puta godišnje 22 4,7 Samo u posebnim prigodama 15 3,2 Ukupno ,0 Bez odgovora 43 N 505 Dob χ 2 = 68,88 df = 35 p<0,001 Naobrazba χ 2 = 51,19 df = 35 p<0,03 Područje zaposlenosti χ 2 = 58,08 df = 30 p<0,002 Materijalno stanje χ 2 = 66,31 df = 20 p<0,00 Iz tablice 3 vidimo da 82,3 % hodočasnika ide na sv. misu nedjeljom ili čak i češće, što je i obveza praktičnoga vjernika. Istraživanje provedeno krajem devedesetih u Lurdu pokazalo je pozitivnu korelaciju između hodočašćenja i redovitosti odlazaka na sv. misu. 45 Dva do tri puta mjesečno ide 9,7% hodočasnika. Tek nekoliko puta godišnje na sv. misu ide njih 5,7%. I po odlascima na svetu misu dalo bi se zaključiti da su naši hodočasnici uglavnom praktični vjernici. Analiziramo li dvije grupe ispitanika primjenom χ 2 testa, uočavamo razlike. Opet ispitanici iz prve skupine, ispitani u ljeto, iako ih je većina prakti - čnih vjernika, ipak rjeđe pohađaju sv. misu (χ 2 = 15,80 df = 5 p<0,007). Dakle, situacija je gotovo identična s analizom učestalosti molitve u dvije ispitivane grupe. Analizom statistički značajnih razlika uočeno je da su pokazali manje razlika nego u prethodnoj analizi, tj. učestalosti molitve. Razlike su uočene s obzirom na dob i situacija je gotovo identična s prethodnom, tj. mlađi hodočasnici rjeđe sudjeluju na misi. Razlike su uočene i kod školske spreme i zaposlenosti te materijalnoga stanja ispitanika. Nakon analiza i tvrdnja na temelju religijske prakse hodočasnika, promotrit ćemo kako sami hodočasnici procjenjuju svoju religioznost. 45 Usp. J. DIERKES, nav. dj.,
13 BS 77 (2007.), br. 1, str Tablica 4. Samoprocjena religioznosti Samoprocjena religioznosti F % Duboko religiozan ,5 Religiozan ,7 Slabo religiozan 41 8,8 Ne mogu opisati 33 7,1 Ukupno ,0 Bez odgovora 38 7,5 N 505 Dob χ 2 = 66,88 df = 28 p<0,000 Školska sprema χ 2 = 42,50 df = 28 p<0,03 Zvanje χ 2 = 79,53 df = 28 p<0,000 Iz tablice 4 vidljivo je da se 31,5% ispitanika odredilo kao duboko religiozne osobe, a više od polovice kao osobe koje se smatraju religioznima. Slabo religioznima opisuje se tek 8,8 %, što je i razumljivo s obzirom na to da je ovo ispitivanje pokazalo da nereligiozne osobe rijetko posjećuju Međugorje. Onih koji se ne mogu religiozno svrstati, što opet upućuje na neopredijeljenost, je 7,1%. Prethodno navedene vrijednosti pokazuju veću religioznost od ove koju su izrazili hodočasnici vlastitom procjenom. Moglo bi se pretpostaviti da oni njeguju snažan odnos s Bogom i duhovni život, pa im se čini da bi njihova vjera mogla biti i dublja nego što jest. Usporedimo li ove rezultate s drugim istraživanjima 46, vidimo da je i samoprocjena religioznosti ovih hodočasnika veća. Sve to upućuje na religioznu komponentu hodočasnika. I u analizi samoprocjene religioznosti pronalazimo statistički značajne razlike s obzirom na dvije grupe ispitanika. Opet su se nešto religioznijima pokazali ispitanici iz druge skupine (χ 2 = 9,81 df = 4 p<0,04). S obzirom na socio-demografske faktore, nailazimo na značajnost razlika vezanih uz starost, gdje starije osobe nešto češće izražavaju svoju duboku religioznost, dok je kod mlađih više zastupljena nesigurnost. Već ranije, u istraživanjima, govorili smo o takvome stanju. 47 Osobe do 30 godina puno rjeđe naglašavaju duboku religioznost; uglavnom tvrde da su religiozni. 46 Usp. P. M. ZULEHNER, Kirchen im Übergang in freiheitliche Gesellschaften, Zur gesellschaftlichen Herausforderung der christlichen Kirchen in Ost (Mittel) Europa, Pastorales Forum E. V., Beč, 1994.; M. VALKOVIĆ,»Vjera i moral u Hrvatskoj«, u: Bogoslovska smotra, LXVIII (1998.), br. 4, ; Z. LEUTAR,»Religioznost obitelji u Hrvatskoj, Austriji i Poljskoj«, Usp. Štambuk, 2004.; Leutar,
14 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju Niže obrazovani hodočasnici više procjenjuju svoju religioznost, kao i oni s najvećom naobrazbom. Tu je riječ o osobama u duhovnomu staležu: redovništvu ili svećenicima. S obzirom na zaposlenost, postoje značajne razlike. Uglavnom su u svim skupinama ispitane osobe religiozne, izuzev domaćica koje se više izjašnjavaju o dubokoj religioznosti. Možemo ustvrditi da se uglavnom radi o religioznim osobama koje prakticiraju svoju vjeru. Budući da je Međugorje hodočasničko svetište s posebnim obilježjem Marijinih ukazanja, promotrit ćemo značenje Marije u životu hodočasnika. Tablica 5. Značenje Marije u životu hodočasnika 230 Značenje Marije F % Jako važno ,10 Važno 33 6,70 Nevažno 11 2,20 Ukupno ,00 Bez odgovora 12 2,37 N 505 Dob χ 2 = 62,66 df = 35 p<0,00 Učestalost odlazaka na misu χ 2 = 100,60 df = 25 p<0,00 Učestalost molitve χ 2 = 93,27 df = 35 p<0,00 Samoprocjena religioznosti χ 2 = 106,32 df =30 p<0,00 Rezultati pokazuju da Marija ima izrazito značajnu ulogu u životu hodočasnika. Više od 91,1% ispitanika mišljenja je da im Marija znači puno u životu. Marija ima osrednje važnu ulogu u životu hodočasnika u tek 6,7%, a nevažnu u 2,2% slučajeva. Analizirat ćemo tko su osobe kojima Marija puno, odnosno malo, znači za život. Analiziramo li statistički značajne razlike s obzirom na socio-demografska obilježja, vidimo da Marija ima manje značenje kod mlađih osoba, iako je i njima u najvećem postotku značajna za život. Muškarci i žene se ne razlikuju po pitanju značenja Marije u njihovu životu. I jednima i drugima je važna. Mjesto stanovanja ne igra također nikakvu ulogu. Obrazovanijim hodočasnicima je nešto manje važna nego manje obrazovanima. S obzirom na religioznost, vidimo da Marija ima značajno i vrlo važno mjesto u životu onih koji nisu redoviti na sv. misama i onih koji rjeđe mole, dok oni koji češće mole imaju različitije mišljenje o Mariji. Naravno, i jedni i drugi u najvišem postotku ističu važnost njezina značenja za njihov život. Isto tako, i oni koji niže samoprocjenjuju svoju religioznost, iako se ne mogu odrediti s obzirom
15 BS 77 (2007.), br. 1, str na Mariju, ističu da Marija ima važnu ulogu u njihovu životu. Zanimljivo je istaknuti da se osobe koje pripadaju drugim religijskim zajednicama ne razlikuju od katolika u značenju Marije u njihovim životima. Stoga možemo ustvrditi, nakon dosadašnje analize podataka, da Marija ima važno mjesto u životu hodočasnika, također i u životima ljudi kojima religioznost ne igra značajniju ulogu ili čak onima koji su pripadnici religijskih zajednica u kojima ne postoji štovanje Marije. Koliko su hodočasnici povezani s Crkvom, odnosno svojom župnom zajednicom, analizirat ćemo pomoću varijabli koje se odnose na ovo područje: Tablica 6. Povezanost s Crkvom i aktivnosti u župskoj zajednici Povezanost s Crkvom F % Aktivnosti u župskoj zajednici F % Jako povezan ,60 Jako aktivan 76 16,30 Prilično povezan ,60 Prilično aktivan ,90 Povezan 52 11,00 Rijetko aktivan 96 20,60 Ne baš povezan 14 3,00 Gotovo nikad 57 12,20 Uopće nisam povezan 3 0,60 Uopće nisam aktivan ,20 Ukupno ,00 Ukupno ,00 Bez odgovora 31 6,13 Bez odgovora 38 7,52 N 505 N 505 Učestalost odlazaka na misu χ 2 =225,10 df=20 p<0,00 Učestalost molitve χ 2 =154,36 df=28 p<0,00 Samoprocjena religioznosti χ 2 =128,70 df=20 p<0,00 Dob χ 2 = 63,10 df = 42 p<0,01 Učestalost odlazaka na misu χ 2 =72,09 df=30 p<0,00 Učestalost molitve χ 2 = 83,32 df = 42 p<0,00 Samoprocjena religioznosti χ 2 = 61,03 df=30 p<0,00 Više od polovice hodočasnika osjeća se jako povezano s Crkvom. Tek 3,6% hodočasnika smatra da nisu povezani s Crkvom. Kada je riječ o povezanosti, hodočasnici su mogli misliti da se radi o nekoj emocionalnoj povezanosti koju oni stvarno i osjećaju, a kada se radi o aktivnosti unutar župne zajednice, onda vidimo da je to puno manji broj. U svojim župnim zajednicama aktivno je 45% hodočasnika. Oko 30% ih govori da su rijetko ili samo nekoliko puta aktivni u svojoj župnoj zajednici. Tek ih je 12% koji uopće nisu aktivni. Istraživanje religioznosti studenata koji se izjašnjavaju vjernicima, kad su u pitanju aktivnosti u župnoj zajednici, daju posve drukčije rezultate. Samo neznatan postotak je aktivan u Crkvi Usp. Z. LEUTAR I. LEUTAR,»Religioznost studenata i njen utjecaj na svakodnevni život«, u: Obnovljeni život, 57 (2007.), br. 2,
16 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju S obzirom na socio-demografske podatke nađene su statistički značajne razlike primjenom χ 2 testa u pogledu zemlje iz koje hodočasnici dolaze, zanimanja i zaposlenosti. Hodočasnici su aktivni u sljedećim područjima: Nešto manje od polovice hodočasnika aktivno je u nekoj crkvenoj organizaciji. Preko 30% ispitanika navodi da su aktivni u župi u poslovima koji su potrebni, osobito za pripreme nekih većih crkvenih blagdana i uređivanje crkve, a nekoliko njih govori da je aktivno i u župnim vijećima. Aktivnih u molitvenim zajednicama je 17,3%, bilo kao voditelji ili sudionici. Oko 11% ih radi i aktivno je u svojoj biskupiji. Od aktivnosti ispitanici još često spominju aktivnosti u župnim zborovima, katehizaciji i različitim laičkim udruženjima koja se nalaze pri župnim zajednicama. Više od polovice hodočasnika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Znači, oni nisu aktivni ili su rijetko aktivni pa se zbog toga nisu htjeli zadržavati na tome pitanju. To je opet u skladu s rezultatima iz prethodne analize koju smo spomenuli puno je manje onih koji su aktivni, nego onih koji se osjećaju povezanima s Crkvom. Motivi dolaska na hodočašće Tablica 7. Motivi hodočasnika Motivi hodočasnika N M SD F Sig. Traženje Boga 460 1,2435 0,6776 0,467 0,627 Produbljivanje vjere 465 1,2688 0,6621 4,245 0,015 Duhovna obnova 443 1,4153 0,7925 3,203 0,042 Molitva za zagovor 453 1,6909 0,9486 3,143 0,044 Nada za pomoć u nevolji 445 1,8180 1,0657 0,081 0,923 Ispunjenje obećanog zavjeta 418 2,3062 1,4401 1,960 0,142 Zahvalnost Bogu 461 1,5293 0,9451 0,569 0,566 Način pokore 413 2,2228 1,3773 0,606 0,546 Dobivanje oprosta 415 2,4072 1,4313 4,270 0,015 Osjećaj zajedništva 423 2,2199 1,2416 0,295 0,745 Molitva za vlastito zdravlje 440 2,0273 1,2332 1,702 0,184 Molitva za zdravlje bližnjih 454 1,6982 1,0204 0,038 0,962 Čežnja za mirom duše 456 1,3553 0,8522 0,467 0,627 N- broj ispitanika M srednja vrijednost SD odstupanje od srednje vrijednosti F analiza varijance (prikaz motiva u povezanosti s dnevnom molitvom) Sig. značajnost na p<0,05 232
17 BS 77 (2007.), br. 1, str Tablica 7 pokazuje da je svaki od navedenih razloga dolaska na hodočašće važan. Prosječne vrijednosti i standardna odstupanja pokazuju da je hodočasnicima na prvome mjestu, kao motiv i razlog dolaska na hodočašće, traženje Boga i produbljivanje vjere te čežnja za duševnim mirom. Sljedeći važni razlozi koje navode su duhovna obnova i zahvalnost Bogu za primljene milosti. Tradicionalno u hodočašćima, kako istraživanja spominju, kao glavni motiv odlaska na hodočašće bilo je tjelesno i duševno zdravlje. 49 U ovome istraživanju molitva za zdravlje bližnjih i zagovor kao motiv hodočašća dolazi tek sada, nakon svih dosad navedenih motiva. Poslije toga se spominju nada za pomoć u nevolji i molitva za vlastito zdravlje. Na posljednjem mjestu dolaze tradicionalna obilježja hodočašća: ispunjavanje obećanog zavjeta, dobivanje oprosta i način pokore. Moguće je zamijetiti da su glavni razlozi dolaska na hodočašće upravo duhovne naravi: traženje Boga je na prvome mjestu, zatim produbljivanje vjere, obno - va vjere i molitva za zagovor. Svi ti razlozi su vrlo bitni za hodočasnike i vidimo da ih preko 80 % hodočasnika smatra važnima. Häselhoff 50 je radio komparativnu analizu hodočašća u Lurdu, Međugorju i Fatimi te pokazao da hodočasnici u Međugorju kao motiv hodočašća najjače naglašavaju približavanje Bogu, dok u Lurdu jače naglašavaju traženje pomoći za svakodnevni život. U Fatimi je približavanje Bogu također najjači motiv hodočašća, ali izražen u manjem postotku. Jedna druga studija analizira motive hodočašća u Međugorje i ističe dobnu strukturu kao vrlo bitnu za motiv dolaska na hodočašće. Stariji više naglašavaju motiv produbljivanja vjere a mlađi više elemente druženja i upoznavanja. 51 Ljudi odlaze na hodočašće tražeći pomoć u nevolji. Zavjetovali su se zbog nečega pa izvršavaju svoj zavjet. Razlog odlaska na hodočašće je i molba za ozdravljenje od vlastite bolesti ili bolesti bližnjih. Tako vidimo da ljudi u Međugorju traže pomoć i ozdravljenje. Važnim razlogom za hodočašće 76% hodočasnika smatra nadu za pomoć u nevolji i molitvu za ozdravljenje svojih bližnjih. Zanimljiv je ovaj altruizam hodočasnika koji puno češće naglašavaju molitvu za ozdravljenje svojih bližnjih od molitve za vlastito ozdravljenje (64,9%). Ispunjenje zavjeta kao razlog hodočašću navodi 59,5% hodočasnika. To je razlog koji u ukupnome uzorku hodočasnici navode kao najmanje važan. Pogledaju li se ispitanici po zemljama, onda se vide znatne razlike. Tako Hrvati u gotovo 100% naglašavaju važnost izvršavanja zavjeta za hodočašće jer je to prisutno u tradiciji Katoličke crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osrednje važnim to smatra- 49 Usp. B. KÖTTING, nav. dj., Usp. R. HÄSELHOFF, Sinn unterwegs, Grundlegendes und Praktisches zur Wallfahrt, Verlagshaus Taur GmbH, Thaur Wien, 1999., Usp. P. POST J. PIEPER M. H. F. VAN UDEN, The Modern Pilgrim. Multidisciplinary Explorations of Christia Pilgrimage, Leuven, 1998.,
18 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju ju Poljaci, Irci i Talijani, dok Nijemci, Francuzi i Austrijanci to smatraju gotovo nevažnim. Ispitanici su mogli sami odgovoriti što je za njih bio najvažniji motiv hodočašća. Navodili su, kao najčešći odgovor, traženje Boga, produbljivanje vjere, težnju za iskustvom milosti i potrebu za duhovnom atmosferom, nezadovoljstvo materijalizmom i traženje duhovnoga, traženje zdravlja, molitvu za zagovor i vlastito obraćenje, povratak Bogu, biti u zajedništvu s Bogom. Analizom varijance utvrđena je povezanost sa socio-demografskim pokazateljima. Tako je utvrđeno da spol ne igra nikakvu ulogu. Dob je povezana s traženjem duševnog mira, a analizom aritmetičkih sredina vidljivo je da mlađi hodočasnici to ističu važnijim; zatim se razlikuju kod molitve za vlastito ozdravljenje i traženja oprosta. Ove razloge naglašavaju i najmlađi i najstariji hodočasnici. Naobrazba je povezana sa svim motivima izuzev traženja Boga i produbljivanja vjere. Mjesto stanovanja također je samo u nekim motivima povezano. Ispitanici iz ruralne sredine naglašavaju više važnima tradicionalne motive hodočašća, kao što su molitva za zdravlje i oproštenje. Jačina religioznosti je povezana s motivima hodočašća. Primjenom analize varijance nađene su statistički značajne razlike u motivima produbljivanja vjere, duhovne obnove, molitve za zagovor i dobivanja oprosta. Osobama koje su manje religiozne, odnosno koje rjeđe mole, manje su bitni ovi duhovni razlozi, a više naglašavaju tradicionalne elemente hodočašća. Željeli smo utvrditi i statistički značajne razlike s obzirom na redovitost pohađanja sv. mise te smo rekodirali varijable na redovite i neredovite praktikante i primijenili t-test. Tablica 8. T-test motivi hodočašća i učestalost odlazaka na sv. misu Motivi hodočašća Traženje Boga Produbljivanje vjere Duhovna obnova Molitva za zagovor Nada za pomoć u nevolji Ispunjavanje preuzetog zavjeta N M SD t df=412 P redovito 347 1,2104 0,6168-1,500 0,134 neredovito 82 1,3659 0,8091 redovito 354 1,2316 0,6275-2,523 0,012 neredovito 82 1,4390 0,8180 redovito 334 1,4042 0,7835-1,442 0,150 neredovito 81 1,5185 0,8819 redovito 340 1,6441 0,9184-1,810 0,071 neredovito 84 1,8929 1,0868 redovito 335 1,8537 1,0636 0,869 0,386 neredovito 81 1,7037 1,0891 redovito 316 2,3449 1,4336 0,853 0,394 neredovito 76 2,2368 1,
19 BS 77 (2007.), br. 1, str Zahvalnost Način pokore Dobivanje oproštenja Osjećaj zajedništva Molitva za vlastito zdravlje Molitva za zdravlje bližnjih Čežnja za duševnim mirom redovito 347 1,5994 1,0019 1,951 0,062 neredovito 85 1,3882 0,7882 redovito 310 2,2516 1,3681 0,517 0,605 neredovito 76 2,2237 1,4660 redovito 314 2,5223 1,4348 2,042 0,042 neredovito 74 2,0000 1,3345 redovito 322 2,2826 1,2371 1,993 0,047 neredovito 74 1,9730 1,2160 redovito 329 2,1246 1,2710 2,662 0,008 neredovito 82 1,6707 1,0430 redovito 344 1,7500 1,0337 1,760 0,079 neredovito 81 1,5556 1,0124 redovito 347 1,3660 0,8268 0,478 0,633 neredovito 83 1,3253 0,9385 Tablica 8 pokazuje prosječne vrijednosti o važnosti motiva i postojeće odstupanje u redovitih i neredovitih sudionika na misi. T-test pokazuje statistički značajne razlike na nekoliko varijabli. Na temelju standardne devijacije najpodudarniji podaci su u prvim trima i zadnjem motivu, tj. u traženju Boga, produbljivanju vjere i duhovnoj obnovi te težnji za duševnim mirom. Na temelju aritmetičkih sredina vidljivo je da su i redovitim i neredovitim sudionicima na misi važni svi ovi motivi. Vrijednosti ipak pokazuju da su redovitim sudionicima mise puno važniji duhovni motivi, a neredoviti iskazuju veće vrijednosti u odnosu na redovite kad su u pitanju vlastito zdravlje, zdravlje bližnjih, pomoć u nevolji itd. Kad ljudi trebaju Boga, onda ga traže. Statistički značajne razlike su nađene na motivima kao što su: molitva za vlastito zdravlje, osjećaj zajedništva, dobivanje oproštenja, dakle na tradicionalnim motivima hodočašća koji su važniji onima koji ne idu redovito na svetu misu i produbljivanje vjere koje je važnije onima koji redovito odlaze na sv. misu. Na konkretno pitanje hodočasnicima što traže u Međugorju, ispitanici su odgovarali da najprije traže Boga, mir i vlastitu duhovnu obnovu. Spomenuto istraživanje hodočasnika u Svetoj zemlji 52 u pogledu analiziranja motiva pokazuje da su upravo identični motivi religijske naravi produbljivanje i jačanje vjere isticani kao najvažniji motiv. Oni u svome istraživanju naglašavaju razlike između protestanata i katolika. U katolika su puno više naglašeni duhovni motivi, dok je kod protestanata naglašen duhovni turizam. Upravo takvu analizu pokazuje i naše istraživanje gdje je motiv doživljaja zajedništva kod nas također puno važniji protestantima nego katolicima (χ²=45,17; df 18; p<0,02). 52 Usp. N. COLLINS-KREINER N. KLIOT, nav. čl.,
20 I. Leutar L. Neuhold Z. Leutar, Obilježja hodočasnika motivi i značenje hodočašća u Međugorju 236 Značenje pojedinih simbola i aktivnosti na hodočašću Sredstva koja hodočasnicima pomažu u postizanju unutarnjega mira su najprije sakramenti i sakramentalije po kojima susreću Boga u Međugorju: euharistija kao vrhunac, nakon toga klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, ispovijed i zajednička molitva. Pored toga, hodočasnici naglašavaju i važnost okoline u Međugorju koja na njih vrlo pozitivno djeluje: zajedništvo u molitvi, brdo ukazanja i Križevac. Tablica 9. Važnost pojedinih aktivnosti i simbola u Međugorju Važnost N M SD Multivarjiantni test Wilks F Sig. Lambda Brdo ukazanja 473 1,41 0,81 0,941 1,16 0,30 Križevac 459 1,50 0,84 0,949 0,98 0,47 Dnevna euharistija 483 1,21 0,57 0,852 3,19 0,00 Mogućnost ispovijedanja 457 1,59 0,94 0,913 1,75 0,03 Kontakt s vidiocima 452 2,23 1,21 0,863 2,91 0,00 Zajednička molitva krunice 470 1,53 0,80 0,940 1,17 0,28 Klanjanje pred Presvetim 472 1,31 0,70 0,911 1,78 0,03 Na temelju Wilksove lambde uočljive su statistički značajne razlike ispitanika s obzirom na dnevnu euharistiju, mogućnost ispovijedanja, kontakt s vidiocima i klanjanje pred Presvetim. Analizirali smo koje nezavisne varijable utječu na pojedine aktivnosti i mjesta. Vidimo da je ispitanicima jako važno Brdo ukazanja i brdo Križevac i da se statistički međusobno ne razlikuju ni s obzirom na socio- -demografske podatke, a ni s obzirom na religioznost. Kada je riječ o euharistiji koja je također jako bitna, onda se tu ispitanici razlikuju s obzirom na zemlju iz koje dolaze, spol, dob, a i na poseban način se razlikuju sve varijable koje izražavaju religioznost hodočasnika. Mogućnost ispovijedanja pokazala se statistički značajnom. Nezavisne varijable koje na to utječu su zemlja iz koje hodočasnici dolaze i koliko puta su bili na hodočašću u Međugorju. Sve druge varijable nisu statistički značajne. Kontakt s vidiocima je procijenjen najmanje važnim u odnosu na druge aktivnosti i mjesta, ali nije i nevažan jer je prosječna vrijednost M=2,23, no velika je disperzija odgovora hodočasnika SD=1,21. Varijable koje su statistički značajne su također religioznost hodočasnika, kojoj religijskoj zajednici pripadaju i jesu li bili više puta u Međugorju. Zajedničko moljenje krunice je važno, ali nema statistički značajnih razlika, izuzev kojoj religijskoj zajednici hodočasnici pripadaju. Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom je
21 BS 77 (2007.), br. 1, str hodočasnicima jako važno, odmah nakon euharistije. Hodočasnici se razlikuju samo s obzirom na religijsku zajednicu kojoj pripadaju. Već ranije smo uvidjeli da su važni motivi hodočasnika traženje Boga i obnova duhovnoga života. Željeli smo doznati kako hodočasnici doživljavaju boravak na hodočašću. Stoga su u anketi bili direktno i pitani o tome te su dobiveni sljedeći rezultati: Tablica 10. Doživljaj duhovne atmosfere u Međugorju Doživljaj duhovne atmosfere F % Vrlo jako ,70 Jako ,20 Osrednje 32 6,50 Ništa posebno 2 0,40 Uopće ne doživljavam 1 0,20 Ukupno ,00 Bez odgovora 9 1,78 N 505 χ²=1,49 SD=1,18 Učestalost dolazaka u Međugorje χ²=37,885 df=12 p=0,000 Učestalost odlazaka na svetu misu χ²=248,293 df=20 p=0,000 Učestalost molitve χ²=117,015 df=28 p=0,000 Samoprocjena vlastite religioznosti χ²=63,287 df=16 p=0,000 Iz tablice 10 možemo vidjeti da većina hodočasnika doživljava jako duhovno ozračje, čak 92,9% hodočasnika. Osrednje duhovno ozračje doživljavaju 32 hodočasnika ili 6,5%, dok svega tri hodočasnika govore da ne doživljavaju ništa osobito u Međugorju. Vidimo da je i srednja vrijednost 1,49, jer su na skali od 1 do 5 trebali procijeniti svoj doživljaj. 1 je značilo vrlo jako, a 5 vrlo slabo. Stoga vidimo da hodočasnici doživljavaju duhovno ozračje u Međugorju. Analizirali smo njihove odgovore s obzirom na socio-demografske čimbenike, odnosno religioznost. Za ovu analizu primijenili smo χ²test i uočili sljedeće statistički značajne razlike: Uspoređujući učestalost odlazaka u Međugorje s doživljajem duhovnoga ozračja, primjećuje se da osobe koje prvi puta dolaze u Međugorje, iako u većini naglašavaju prisutnost duhovnoga ozračja, izražavaju manji intenzitet od onih 237
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationUTJECAJ POHAĐANJA MISE NA KVALITETU BRAČNOG ŽIVOTA
Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 4, 1061-1082 UDK 27-279-452-549 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 18. 6. 2009. Prihvaćeno: 3. 3. 2010. UTJECAJ POHAĐANJA MISE NA KVALITETU BRAČNOG ŽIVOTA REZULTATI ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOG
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationUSKLAĐENOST TURISTIČKE PONUDE S DUHOVNIM DOŽIVLJAJEM HODOČASNIKA U MEĐUGORJU
VELEUČILIŠTE VERN' Zagreb Specijalistički diplomski stručni studij Menadžment održivog razvoja turizma SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD USKLAĐENOST TURISTIČKE PONUDE S DUHOVNIM DOŽIVLJAJEM HODOČASNIKA
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationJU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br
Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova
More informationAttitudes of Consumers from University of Novi Sad toward Advertising through Sport among the Frequency of Watching Sports Events
DOI 10.26773/jaspe.180702 ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Attitudes of Consumers from University of Novi Sad toward Advertising through Sport among the Frequency of Watching Sports Events Slavko Molnar 1, Bojan
More informationVIDLJIVOST I JAVNA PERCEPCIJA UDRUGA U HRVATSKOJ 2012.
1 VIDLJIVOST I JAVNA PERCEPCIJA UDRUGA U HRVATSKOJ 2012. Zagreb, kolovoz 2012. 2 ISTRAŽIVANJE Javno mnijenje: Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj 2012. NARUČITELJ
More informationPUČKA POBOŽNOST U RASCJEPU IZMEĐU KOGNITIVNOG I EMOTIVNOG
PUČKA POBOŽNOST U RASCJEPU IZMEĐU KOGNITIVNOG I EMOTIVNOG Boris Vidović Sveučilište u Splitu UDK: 27-532.4:165.194 Katolički bogoslovni fakultet 27-532.4:165.195 bvidovic@kbf-st.hr Pregledni znanstveni
More informationUvod. Metod. J. Anthr. Sport Phys. Educ. 2 (2018) 2: Original scientific paper DOI: /jaspe
J. Anthr. Sport Phys. Educ. 2 (2018) 2: 43 47 Original scientific paper DOI: 10.26773/jaspe.180408 Attitudes of Consumers from the Sarajevo Canton in Bosnia and Herzegovina toward Advertising through Sport
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationOpis podataka. Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu
Opis podataka Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Opis kvantitativnih (brojčanih) podataka? Mjere srednje vrijednosti (centralne tendencije) Mjere raspršenja Mjere srednje vrijednosti (centralne
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU KATOLIČKO BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU RELIGIOZNOST I DUŠEVNO ZDRAVLJE
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU KATOLIČKO BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU RELIGIOZNOST I DUŠEVNO ZDRAVLJE Diplomski rad Mentor: Doc. dr. sc. Stjepan Radić Studentica: Marijana Došen Sumentor:
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationIstina o ljudskoj duši. Izneseno od strane Isusa (AJ Miller)
Istina o ljudskoj duši Izneseno od strane Isusa (AJ Miller) zdano od strane Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje http://www.divinetruth.com/ Smashwords Edition, License Notes Thank
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationTEOLOŠKA PORUKA MARIJINIH UKAZANJA U MEDJUGORJU 1
TEOLOŠKA PORUKA MARIJINIH UKAZANJA U MEDJUGORJU 1 ADALBERT REBIĆ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu HR-10000 Zagreb adalbert.rebic@zg.t-com.hr UDK 27.312.47 Izvorni znanstveni članak Original
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationAttitudes of Consumers from University of Novi Sad toward Advertising through Sport among the Question how often Consumers purchase Sporting Goods
DOI 10.26773/jaspe.180709 ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Attitudes of Consumers from University of Novi Sad toward Advertising through Sport among the Question how often Consumers purchase Sporting Goods Zoran
More informationKOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
23. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Ida Kabok Originalni znanstveni rad KOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationKvalitativno istraživanje percepcija politike studenata/ica sociologije i teologije Sveučilišta u Zadru
Sveučilište u Zadru Odjel za sociologiju Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni) Josipa Brcanija Kvalitativno istraživanje percepcija politike studenata/ica sociologije i teologije
More informationSTAV JAVNOSTI O POTREBI IZGRADNJE ODLAGALIŠTA RADIOAKTIVNOG OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Rudarsko-geološko-naftni zbornik Vol. 24 str. 73-80 Zagreb, 2012. UDK 079.1:628.4 UDC 079.1:628.4 Originalni znanstveni rad Original scientific paper Jezik/Language: Hrvatski/Croatian STAV JAVNOSTI O POTREBI
More informationDEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES
Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationUtjecaj sociodemografskih obilježja na percepcije studenata o zdravlju i prehrani
ISSN 1333-2422 UDK = 31 : 613 + 331.344.4 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj sociodemografskih obilježja na percepcije studenata o zdravlju i prehrani Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
More informationIDIZ. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Institute for Social Research in Zagreb. BIBLIOTEKA znanost i društvo
IDIZ Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Institute for Social Research in Zagreb BIBLIOTEKA znanost i društvo Izdavač: Za izdavača: Recenzenti: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Branislava
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationVal serija poglavlje 08
Val serija poglavlje 08 Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz
More informationEKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationIZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, Zadar, Hrvatska
IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar, Hrvatska POVJERENSTVO ZA IZDAVAČKU DJELATNOST / Publishing Committee Josip Faričić (predsjednik) GLAVNA
More informationIZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, Zadar, Hrvatska
IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar, Hrvatska POVJERENSTVO ZA IZDAVAČKU DJELATNOST / Publishing Committee Josip Faričić (predsjednik) GLAVNA
More informationSPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH
SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationAbyar, N. et al.: Determination of effective factors on desert trekking development Sport Science 7 (2014) 2: 58 62
DETERMINATION OF EFFECTIVE FACTORS ON DESERT TREKING DEVELOPMENT IN IRAN PROVINCE YAZD WITH THE EMPHASIS ON DESERT ATTRACTIONS TOURISM AND DESERT SPORTS Nadjme Abyar 1, Hasan Asadi 2, Abolfazl Farahani
More informationVal serija 8. dio. Mnogi ljudi su pisali i pitali o "želji za znanjem." Njima se čini da je sticanje i prikupljanje znanja jedna OPS aktivnost.
Val serija 8. dio Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz onoga
More informationMišljenja. i stavovi. djece i mladih u Hrvatskoj
Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj 2 Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Ured UNICEF-a za Hrvatsku zahvaljuje svim građanima i tvrtkama
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationDanijel Turina / Nauk yoge
Danijel Turina / Nauk yoge Nakladnik: Ouroboros d.o.o., Zagreb, VII Ravnice 21 Za nakladnika: Domagoj Klepac http://www.ouroboros.hr E-mail: info@ouroboros.hr Autor: http://www.danijel.org E-mail: info@danijel.org
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationCroatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia
Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationSmjernice. za one koji prate druge na putu nutarnjeg života. John Veltri, DI
Smjernice za one koji prate druge na putu nutarnjeg života John Veltri, DI Smjernice za one koji prate druge na putu nutarnjeg života Svezak 2, Dio A Sdopuštenjem autora uredila, prilagodila i izdala:
More informationMedjugorje: The Message By Wayne Weible
Medjugorje: The Message By Wayne Weible Our Lady of Medjugorje - Wikipedia - A Closer Look at Our Lady of Medjugorje's Message January 2, 2017 - Mother tells us it's not easy to follow the light of Christ
More informationIstina o Bogu. Izneseno od strane. Isusa (AJ Miller) zdano od strane. Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje
Istina o Bogu Izneseno od strane Isusa (AJ Miller) zdano od strane Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje http://www.divinetruth.com/ Smashwords Edition, License Notes Thank you for downloading
More informationKljuč neposrednog prosvjetljenja izvadak iz kolekcije predavanja besplatnini primjerak
Učiteljica Ching Hai Ključ neposrednog prosvjetljenja izvadak iz kolekcije predavanja besplatnini primjerak 2 Ključ neposrednog prosvjetljenja Uzvišena Učiteljica Ching Hai S a d r ž a j Sadržaj... 2 Uvod...
More informationTAB 1. Impacts of Religious Tourism Lourdes
Impacts of Religious Tourism Lourdes Sections: 1. Why is Lourdes so appealing to its visitors? 2. How are visitor trends changing? 3. What are the impacts of tourism on Lourdes? 4. Activities 5. Evidence
More informationCommissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.
LK0-0 Lux/ a caella $2.00 Commissioned by aul and Joyce Riedesel in honor of their 5th edding anniversary. Offertorium and Communio from the Requiem Mass f declamatory - solo - - - - U Ex - au - di o -
More informationPSIHOPATOLOGIJA. Autor: Dr Radojka Praštalo. Psihopatologija
4 PSIHOPATOLOGIJA Autor: Dr Radojka Praštalo Psihopatologija 4.1. Psihopate U svijetu je 2008. nastupila velika kriza koja se svakim danom samo produbljuje i ne vidi joj se kraj. Kažu-ekonomska! Međutim,
More informationRad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA
Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA 3 Nakladnik:
More informationSustav potpore za program OBZOR 2020.
Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)
More informationRAZLIKE U PERCEPCIJI LOKALNE ZAJEDNICE I PREVENCIJE POREMEĆAJA U PONAŠANJU IZMEĐU KLJUČNIH LJUDI S OBZIROM NA SPOL
RAZLIKE U PERCEPCIJI LOKALNE ZAJEDNICE I PREVENCIJE POREMEĆAJA U PONAŠANJU IZMEĐU KLJUČNIH LJUDI S OBZIROM NA SPOL ARIJANA MATAGA TINTOR 1 Primljeno: prosinac 2006. Prihvaćeno: ožujak 2007. Izvorni znanstveni
More informationČlanci/Papers. Prednosti i nedostaci onlajn-istraživanja. Marina Petrović UVOD
UDK 658.8:004.738.5, Pregledni rad Članci/Papers Prednosti i nedostaci onlajn-istraživanja Marina Petrović Apstrakt: Najnoviji metodološki pristup marketinškom istraživanju koji još uvek nije dovoljno
More informationEn-route procedures VFR
anoeuvres/procedures Section 1 1.1 Pre-flight including: Documentation, mass and balance, weather briefing, NOTA FTD FFS A Instructor initials when training 1.2 Pre-start checks 1.2.1 External P# P 1.2.2
More informationOSOBE LIJEČENE ZBOG ZLOUPORABE DROGA U DNŽ U GODINI... 8
Prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti Prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2011. godini /Broj 6/ Nakladnik: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske
More informationSLOBODNA NEDJELJA: KULTURA U NESTAJANJU?
SLOBODNA NEDJELJA: KULTURA U NESTAJANJU? 1 CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE ZAGREB SOCIJALNI NIZ CRKVA I DRUŠTVO 1. Marijan Valković, Civilno društvo izazov za državu i Crkvu, Zagreb, 2000.
More informationDoprinos J. H. Newmana rješenju problema odnosa vjere i razuma
Doprinos J. H. Newmana rješenju problema odnosa vjere i razuma Borislav Dadić Sveučilište u Zadru, Odjel za filozofiju University of Zadar, Department of philosophy Maja Poljak Sveučilište u Zadru, Odjel
More informationSerbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava
The Effect of Migration on the Ethnic Structure of Population in Vojvodina Uticaj migracije na etničku strukturu stanovništva u Vojvodini A vándorlások hatása a népesség etnikai összetételére a Vajdaságban
More informationSvijet progonjen demonima
Svijet progonjen demonima znanost kao svijeća u tami Želim ti svijet oslobođen demona, ispunjen svjetlom. Nadasmo se svjetlosti, a ono tama Izaija 59:9 Bolje je zapaliti svijeću nego proklinjati mrak.
More informationGrad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA
Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman
More informationSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI Marijana Paradžiković POVEZANOST RAZINE TJELESNE AKTIVNOSTI I RAZVIJENOSTI MOTORIČKIH VJEŠTINA UČENIKA 4. RAZREDA
More informationFRAGMENTI O VJEKOSLAVU BAJSIĆU
Bogoslovska smotra, 85 (2015.) 1, 169 186 FRAGMENTI O VJEKOSLAVU BAJSIĆU Stjepan BREBRIĆ Kršćanska sadašnjost Ulica grada Vukovara 271/XI, 10 000 Zagreb ks@zg.t-com.hr Prigodom održavanja IX. Diei Theologici
More informationNeki sociodemografski korelati socijalnih aksioma
Sveuĉilište u Zadru Odjel za psihologiju Preddiplomski sveuĉilišni studij Ana-Marija Ĉulina Neki sociodemografski korelati socijalnih aksioma Završni rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić Zadar,
More information