ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIĈKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVA

Transcription

1 S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U PRAVNI FAKULTET ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIĈKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVA SPLIT, 2015.

2 1 OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU Naziv visokog uĉilišta Pravni fakultet u Splitu Adresa Ulica Domovinskog rata 8, Split Telefon Fax E.mail adresa dekanat@pravst.hr Web stranica OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU Naziv studijskoga programa POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTRIĈKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVA Nositelj studijskoga programa PRAVNI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U SPLITU Sunositelj studijskoga programa Vrsta studijskoga programa Struĉni studijski program Sveuĉilišni studijski program X Preddiplomski Diplomski Integrirani Razina studijskoga programa Poslijediplomski sveuĉilišni Poslijediplomski specijalistiĉki X Diplomski specijalistiĉki Akademski/struĉni naziv koji se stjeĉe po završetku studija univ. spec. med.iur.

3 2 1. UVOD 1.1. Procjena opravdanosti izvoďenja studija Potreba za konsolidacijom Republike Hrvatske kao drţave vladavine prava koja svoju administraciju, pravosuċe i politiĉki sustav organizira po principima pravne drţave, sve osjetnija potreba za kompetentnijim profesionalnim personalom u hrvatskom pravosuċu, a iznad svega potrebe unutarnjeg hrvatskog trţišta koje poĉiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji otvara i širi mogućnosti pravniĉkog akademskog obrazovanaja i zadovoljavanje svekolikih potreba trţišta rada Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) Poslijediplomski specijalistiĉki studij iz medicinskog prava potreban je u obavljanju brojnih pravnih, upravnih i drugih poslova. Budući studenti prava mogu pronaći zaposlenje na općinskim i ţupanijskim sudovima, trgovaĉkom sudu, upravnom sudu, prekršajnim sudovima, uredima drţavne uprave, poreznoj upravi, jedinicama lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, drţavnim odvjetništvima, odvjetništvima, javnim biljeţništvima, javnim ustanovama, nevladinim udrugama, u privatnim poduzećima, politiĉkim strankama i razliĉitim trgovaĉkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske na podruĉju sve ĉetiri dalmatinske ţupanije. U prilog navedenom podatku ide i ĉinjenica da ovaj studij ne upisuju samo studenti koji su prethodno završili pravno usmjerenje nego i druge fakultete kao što su medicina, veterina, politiĉke znanosti UsklaĎenost sa zahtjevima strukovnih udruţenja Poslijediplomski specijalistiĉki studij iz medicinskog prava usklaċen je sa zahtjevima strukovnih udruţenja, a što se oĉituje u izvedbenim planovima svih predmeta na ovom poslijediplomskom studiju Partneri izvan visokoškolskoga sustava Studijski program u cijelosti realizira Pravni fakultet Sveuĉilišta u Splitu, kao vlastiti studij. U realizaciji pojedinih studijskih cjelina, odnosno predmeta, sudjelovati će profesori sa drugih visokoškolskih ustanova, institucija i drugih pravnih osoba. Kao partneri u realizaciji pojedinih

4 3 istraţivaĉko-razvojnih i struĉnih segmenata pojaviti će se i zainteresirani gospodarski subjekti i ustanove (iz podruĉja zdravstva) Način financiranja Poslijediplomski studij se financira iz sredstava participacija koje se uplaćuju iz participacija studenata, a sukladno posebnom sporazumu izmeċu MZOS-a i Sveuĉilišta u Splitu (programski ugovori) Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji Pri izradi nastavnog plana i programa poslijediplomskog specijalistiĉkog studija Medicinsko pravo posebno se vodilo raĉuna o usklaċivanju nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim inozemnim uĉilištima. Ustroj predloţenog studijskog programa usporediv je sa srodnim studijskim programima na renomiranim inozemnim sveuĉilištima kao što su: a/ University of London, The School of Law at Queen Mary, studij Medical Law and Ethics; b/ University of Kent, Kent Law School, studij Medical Law; c/ The University of Melbourne, Melbourne Law School, studij Health and Medical Law Uvidom studijskog programa u inozemstvu se uoĉava analiziranje iste problematike na studiju s obzirom da medicinsko pravo izaziva istu problematiku i sliĉno rješavanje problema na razini EU Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i meďunarodnoj) S ovoga studija naši polaznici mogu nastaviti studij na visokim uĉilištima u zemlji i inozemstvu, i to na onim visokim uĉilištima koja imaju ustrojene ekvivalentne i/ili analogne studije ustrojene prema Bolonjskoj deklaraciji. Isto tako, na našem studiju mogu nastaviti obrazovanje studenti ekvivalentnih i /ili analognih programa visokih uĉilišta u zemlji i visokih uĉilišta u inozemstvu koja imaju ustrojene ekvivalentne i/ili analogne studijske programe prema Bolonjskoj deklaraciji. Sve navedeno utvrċuje se posebnim aktom Pravilnikom o poslijediplomskom specijalistiĉkom studiju Medicinsko pravo UsklaĎenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreţe visokih učilišta Poslijediplomski specijalistiĉki studij iz medicinskog prava je usklaċen sa strategijom Sveuĉilišta u Splitu ( ) i strategijom Pravnog fakulteta u Splitu.

5 4 U potpunosti postoji usklaċenost s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveuĉilišta u Splitu i Statutom Sveuĉilišta u Splitu Dosadašnja iskustva u provoďenju ekvivalentnih ili sličnih programa Pravni fakultet Sveuĉilišta u Splitu sljednik je Pravnog fakulteta u Splitu koji je osnovan godine i koji je u razdoblju duţem od ĉetiri desetljeća uspješno realizirao pravne studije razliĉitog stupnja: poslijediplomski, diplomski i struĉni pravni studij. U svom sastavu Pravni fakultet u Splitu danas ima ustanovljene zavode, katedre i centre koji nastavljaju bogatu tradiciju i uspješnu reputaciju ovoga Fakulteta u prostoru pravnih ali i drugih studija društvenih znanosti (ekonomije, sociologije, informatike...). Drţimo da je ovaj oblik studijskog programa poslijediplomnskog specijalistiĉkog pravnog studija nuţan i optimalni oblik obrazovanja pravnika na temelju: (a) Procjene potrebe i izgleda razvitka pravnog obrazovanja i pravne struke, a sukladno ĉl. 70. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i nastojanjima da se sustavnim rješenjima pravnog obrazovanja i oblikovanja curriculuma osigura bolja kvaliteta studija i, što je još vaţnije, kvaliteta pravnika; (b) Na temelju zakljuĉka Udruţenja europskih pravnih fakulteta (ELFA), koji su dostavili europskim ministrima obrazovanja i Komisiji Europske unije za obrazovanje godine, a prema kojemu tzv. "Bolonjski process modelom od 3+2, odnosno 4+1 godina obrazovanja nije sasvim spojiv s potrebama i uvjetima obrazovanja i prakse u pravu, jer primjerice na temelju preddiplomskog studija ne bi bilo moguće obavljanje pravosudnih funkcija. Ova odluka se reflektirala i na poslijediplomski specijalistiĉki studij iz medicinskog prava kako bi bilo moguće ostvariti mobilnost u okviru sastavnica koje su prihvatile Bolonjski proces. (c) Zakljuĉak svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj kojim je definirano da je optimalan model budućeg sveuĉilišnog poslijediplomskog specijalistiĉkog pravnog studija provedbe studijskog programa pravnog studija u trajanju od 2 godine, ĉijim bi završetkom studenti stjecali 120 ECTS bodova te akademski naziv specijaliste medicinskog prava; (d) Poredbena analiza prema kojoj je navedeno integrirano provoċenje petogodišnjeg studijskog programa sveuĉilišnog pravnog studija ali i poslijediplomskih specijalistiĉkih studija uobiĉajeni model u nekolicini drţava Europske unije (npr. Španjolska, Portugal, Grĉka, u odreċenoj mjeri i Njemaĉka), a uz to je i dominantan model u drţavama koje pripadaju srednjeeuropskom pravnom krugu kao i Republika Hrvatska i koje su istovremno i ĉlanice Europske unije (primjerice MaĊarska, Ĉeška, Slovaĉka i Poljska). Stoga, njihova iskustva u reformi pravnog studija i usklaċivanjima s Bolonjskim procesom svakako treba uzeti u obzir. Naime, sukladno tim iskustvima studijski program specijalistiĉkog poslijediplomskog studija u trajanju od 4 semestra je optimalni suvremeni model provedbe reformiranog sveuĉilišnog pravnog studija, jer duljinom svog trajanja omogućava: a) ukljuĉivanje svih potrebnih teorijskih i praktiĉnih sadrţaja u specijalistiĉki studij te b) adekvatno usklaċivanje u studijskom programu sadrţaja koji se odnosi na nacionalne pravne poretke sa

6 5 svakodnevnim rastućim sadrţajima koji se odnose na pravni poredak EU te razliĉite poredbeno pravne aspekte, a koje nuţno i urgentno treba u što većoj mjeri ukljuĉiti u sveuĉilišni studij prava; (e) Na temelju navedenih iskustava i zajedniĉke procjene stanja u Republici Hrvatskoj od strane svih pravnih fakulteta, slobodni smo zakljuĉiti da se tek završetkom ovog poslijediplomskog specijalistiĉkog studija mogu obavljati sloţeni i zahtjevni poslovi viših razina odgovornosti u: zdravstvu, pravosuċu, javnoj administraciji (lokalnog, regionalnog, nacionalnog i meċunarodnog znaĉenja), profesionalnim i strukovnim udruţenjima, obrazovnim institucijama, institutima, ustanovama kao samostalni eksperti iz podruĉja medicinskog prava i dr. 2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA 2.1. Opći dio Znanstveno/umjetniĉko podruĉje studijskoga programa Trajanje studijskoga programa Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Društvene znanosti 4 semestra 120 ECTS Pravo upisa imaju osobe koje su diplomirale na sveuĉilišnom studiju prava, studiju medicine, sveuĉilišnom diplomskom zdravstvenom studiju, sveuĉilišnom diplomskom studiju forenzike, specijalistiĉkom diplomskom struĉnom upravnom studiju (120 ECTS) ili na nekom od njima srodnih studija. Osobe koje nisu diplomirale na sveuĉilišnom studiju prava i specijalistiĉkom diplomskom struĉnom upravnom studiju, moraju prije polaganja drugih ispita odslušati predavanja iz predmeta "Uvod u pravo". Pristupnici koji su završili specijalistiĉki diplomski struĉni upravni studij (120 ECTS) moraju prije polaganja drugih ispita odslušati predavanja iz predmeta: "Organizacija pravosuċa", "Osnove prava Europske unije" i "Osnove metodologije znanstvenih istraţivanja". Upis se provodi na temelju odluke Fakultetskog vijeća Pravnoga fakulteta Sveuĉilišta u Splitu. Natjeĉaj s uvjetima za upis javno se objavljuje u tisku i na WEB stranici Fakulteta Ishodi učenja studijskoga programa (navesti ishoda učenja) 1. Studenti će generalizirati svakodnevne probleme vezane uz rad u mediconskoj pravnoj struci,

7 6 2. Studenti će prezentirati temeljne ĉinjenice vezane uz pojedine pravne probleme po pravnim podruĉjima medicinskog prava, nuţne za njihovo rješavanje, 4. Studenti će otkriti uzroke koji dovode do tih problema, 3. Studenti će stvoriti nove pristupe u rješavanju mediconskih pravnih problema, 5. Studenti će predloţiti naĉine na koji se pravni problemi mogu riješiti i prezentirati hodogram njihova rješavanja, 6. Studenti će sloţiti standardizirane procedure za obavljanje poslova u pojedinim pravnim podruĉjima medicinskog prava, 7. Studenti će obavljati pravne poslove na naĉin da osiguraju efektivniju i efikasniju pravnu djelatnost, 8. Studenti će predloţiti poboljšanje obavljanja pravnih poslova na kojima su angaţirani, 9. Studenti će kritiĉki procjenjivati funkcioniranje pravosuċa, drţavne uprave, lokalne samouprave i javnih sluţbi, kao i drugih javnih tijela koji rješavaju probleme medicinskog pravnog podruĉja, 10. Studenti će svakodnevno procijenjivati kvalitetu rada pravosuċa, drţavnih i javnih sluţbi, tijela jedinica lokalne samouprave, kao i drugih javnih tijela, 11. Studenti će svakodnevno preispitivati kvalitetu obavljanja pravnih poslova, 12. Studenti će usporeċivati funkcioniranje poredbenih pravnih sustava u drugim zemljama, 13. Studenti će vrednovati funkcioniranje javne uprave i pravosuċa u nacionalnim, europskim i meċunarodnim okvirima, 14. Studenti će utvrditi uĉinke djelovanja pravosudnih tijela, pravnih institucija i uprave na svakodnevni gospodarski i društveni ţivot drţave, 15. Studenti će predvidjeti budući razvoj potreba za specijaliziranom medicinskom pravnom sluţbom u Hrvatskoj, u okviru njezinog pravnog i politiĉkog sustava, ali i šire, u okviru Europske unije 2.3. Mogućnost zapošljavanja Popis mogućih poslodavaca su ustanove iz podruĉja zdravstva, pravosudne institucije, drţavna uprava, lokalna samouprava i javne sluţbe, razliĉite udruge iz podruĉja zaštite pacijenata i zdravstvenog prava. Pozitivno mišljenje o poslijediplomskom specijalistiĉkom studiju iz Medicinskog prava su dostavili u pisanom obliku: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske Hrvatska lijeĉniĉka komora Dom zdravlja Dubrovnik 2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Nastavak na doktorskom studiju pri Pravnom fakultetu Sveuĉilišta u Splitu te na ostalim srodnim doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu ustrojenim po naĉelima Bolonjske deklaracije.

8 Studij/i niţe razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloţeni studij Za upis na poslijediplomski specijalistiĉki studij je moguće ako je polaznik završio studij koji ima ispravu o akreditiranom diplomskom odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istog znanstvenog polja, ili, u sluĉaju interdisciplinarnih studija, ispravu o akreditiranim diplomskim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima u svim poljima navedenog interdisciplinarnog studija Uvjeti i način studiranja Studij traje ukupno ĉetiri semestra. Maksimalan ukupan broj redovitih studenata koji će se upisati na prvu godinu iznosi 30, sukladno upisnoj kvoti. Nastava se sastoji od predavanja i seminara. U ĉetvrtom semestru studenti su duţni napisati završni rad te do tada ispuniti obveze napisanih seminara i poloţenih ispita. Za upis u drugi semestar studenti moraju ostvariti najmanje 9 ECTS bodova, a za upis u treći semestar, odnosno drugu studijsku godinu, moraju ostvariti najmanje 19 ECTS boda (zbroj bodova iz prvog i drugog semestra), te 7 ECTS boda od jednog izraċenog i pozitivno ocijenjenog seminarskog rada Sustav savjetovanja i voďenja kroz studij Sustav savjetovanja se ostvaruje putem konzultacija ĉime se ostvaruje neposredna komunikacija s predmetnim nastavnikom i time se omogućava potpun pristup studentu Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija Polaznicima se omogućava upis kolegija diplomskih, poslijediplomskih specijalistiĉkih i doktorskih studija drugih ĉlanica Sveuĉilišta u Splitu, ali i nekog drugog domaćeg ili inozemnog sveuĉilišta, ĉime se ostvaruje dodatna dimenzija interdiscipliranosti znanstvenog i struĉnog usavršavanja. Prijedlog: Etika (KBFST), Medicina rada (Medicinski fak. Osijek), Pomorska medicina, Menagement u zdravstvu i sl., te sportske aktivnosti i strani jezik Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Podatci o jeziku na kojem se mogu izvoditi predmeti su vidljivi iz tablice predmeta, te ţivotopisa predmetnog nositelja u kojem je vidljivo s kojim jezikom se nastavnik sluţi Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

9 8 Bodovi predmeta koji se izvode na Sveuĉilištu u Splitu, a koji su po svom sadrţaju isti ili sliĉni predmetima poslijediplomskog specijalistiĉkog studija Medicinsko pravo, pripisuju se bodovnoj vrijednosti na poslijediplomskom specijalistiĉkom studiju Medicinsko pravo i ulaze u ukupan broj ECTS bodova Završetak studija Način završetka studija Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada Završni rad X Završni ispit Diplomski rad Diplomski ispit Poloţeni svi ispiti te napisani svi seminarski radovi. Izrada i obrana završnog rada se vrednuje s 30 ECTS bodova Popis obveznih i izbornih predmeta (UUP) Uvod u pravo (obvezni) za studente nepravnike Obvezni predmeti za studente s diplomom specijalistiĉkog diplomskog struĉnog upravnog studija Organizacija pravosuċa Osnove prava Europske unije Osnove metodologije znanstvenih istraţivanja POPIS PREDMETA Godina studija: 1.godina Semestar: I. SEMESTAR STATUS KOD PREDMET GPM Građansko pravo i medicina SATI U SEMESTRU ECTS P S V T 30 5 MKPR Medicina i kazneno pravo 30 5 Obvezni LP Liječničko pravo 30 5 Izborni Ukupno obvezni 15 Seminarski rad I. 7 IB Integrativna bioetika 20 4 OP Osobna prava 20 4

10 9 ZPL Zakonodavstvo na podruĉju lijekova 20 4 Napisati koliko se bira izbornih predmeta (student bira dva izborna predmeta) POPIS PREDMETA Godina studija: 1.godina Semestar: II. SEMESTAR STATUS KOD PREDMET MGPP Medicinsko građansko procesno pravo SATI U SEMESTRU ECTS P S V T 30 5 MKPO Medicina i kazneni postupak 30 5 Obvezni PP Pravo pacijenata 30 5 Ukupno obvezni Seminarski rad II. 7 Izborni PUIDM ZEMR Pravno uređenje inventivne djelatnosti u medicini 20 4 Zdravstvena ekologija i medicina rada 20 4 CSI CSI Medicinska kriminalistika 20 4 Napisati koliko se bira izbornih predmeta (studenti biraju 2 izborna predmeta) POPIS PREDMETA Godina studija: 2. godina Semestar: III. SEMESTAR STATUS KOD PREDMET SM Sudska medicina SATI U SEMESTRU ECTS P S V T 30 5 UZ Uprava u zdravstvu 30 5 Obvezni RSPZ Radno i socijalno pravo u zdravstvu 30 5 Ukupno obvezni

11 10 Seminarski rad III. 7 Izborni SP Sudska psihijatrija 20 4 SPZ Sindikalno pravo u zdravstvu 20 4 FJZ Financiranje javnog zdravstva 20 4 Napisati koliko se bira izbornih predmeta (studenti biraju dva izborna predmeta) POPIS PREDMETA Godina studija: 2. godina Semestar: IV. SEMESTAR STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU P S V T ECTS Završni rad 30 Obvezni Ukupno obvezni Izborni Napisati koliko se bira izbornih predmeta Opis predmeta NAZIV PREDMETA UVOD U PRAVO Kod UUP Godina studija 1. Prof. dr. sc. Arsen Baĉić Bodovna vrijednost Nositelj/i predmeta (ECTS) prof. dr. sc. Anita Kurtović P S V T Mišić, Naĉin izvoċenja nastave Suradnici prof. dr. sc. Hrvoje Kaĉer, (broj sati u semestru) prof. dr. sc. Jozo Ĉizmić, prof. dr. sc. Duško Lozina Obvezni kolegij za Postotak primjene e- Status predmeta studente koji nisu završili uĉenja pravni studij. OPIS PREDMETA Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne Cilj predmeta je upoznavanje i stjecanje predznanja iz pravnih predmeta koji će se odrţavati na poslijediplomskom specijalistiĉkom studiju iz medicinskog prava. Preduvjeti za upis propisani su Statutom i Pravilnikom o studiju i reţimu studiranja Pravnoga fakulteta Sveuĉilišta u Splitu.

12 11 kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) 1) Student će opisati pojam prava, pravne norme i pravnog odnosa. 2) Student će objasniti sustav drţavne organizacije. 3) Student će istraţiti zajedniĉke znaĉajke za pravnu teoriju. 4)Student će protumaĉiti osnove ustavnog prava, osnove graċanskog prava i osnove graċanskog postupka. 5)Student će zakljuĉiti osnove kaznenog prava, osnove kaznenog postupka i osnove upravnog prava. Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Vrste izvoċenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) 1.pojam prava, 2.pravna norma, 3.pravni odnos, 4.sustav drţavne organizacije, 5.osnove ustavnog prava, 6.osnove graċanskog prava, 7.osnove graċanskog postupka, 8.osnove kaznenog prava, 9.osnove kaznenog postupka, 10.osnove upravnog prava. x predavanja seminari i radionice vjeţbe on line u cijelosti mješovito e-uĉenje terenska nastava PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) Praktiĉni rad (Ostalo upisati) (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Naslov VISKOVIĆ NIKOLA, TEORIJA DRŢAVE I PRAVA, Birotehnika, Zagreb (odreċena poglavlja); Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija Dopunska literatura Pravni leksikon, LZ Miroslav Krleţa, Zagreb, Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju

13 12 stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) NAZIV PREDMETA OSNOVE PRAVA EUROPSKE UNIJE Kod Nositelj/i predmeta Suradnici Prof. dr. sc. Arsen Baĉić Izv. prof. dr. sc. Petar Baĉić Godina studija Bodovna vrijednost (ECTS) Naĉin izvoċenja nastave (broj sati u semestru) P S V T Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Postotak primjene e- uĉenja OPIS PREDMETA Predmet treba dati temeljna znanja o europskom javnom pravu, institucijama Europske unije te europskom integracijskom procesu. Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s EU institucijama i njihovim meċusobnim odnosima, upoznavanje studenata s mjestom i ulogom europskog prava u hrvatskom pravnom poretku, ukazivanje na specijalni karakter EU prava u usporedbi s meċunarodnim i nacionalnim pravom, poticanje studenata na istraţivanje efekata EU institucija i prava na drugim podruĉjima meċunarodnih odnosa, razvijanje kritiĉkog mišljenja glede drugih predmeta povezanih s politiĉkom znanosti, meċunarodnim odnosima i pravom. Završen Specijalistiĉki diplomski struĉni upravni studij. Student će: 1) identificirati i navesti temeljne pojmove povezane s etapama europskih integracija i institucionalnom strukturom Europske unije, 2) izdvojiti relevantne dokumente europskog prava, 3) objasniti pravna naĉela i naĉela organizacije vlasti Europske unije, 4) povezati i prilagoditi opća znanja o pravu Europske unije i procedurama europskih institucija te o procesu pridruţivanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 5) analizirati i komentirati relevantne dokumente europskog javnog prava i praksu Europskog suda pravde. I. Općenito o europskom pravu: 1) Europsko pravo i pravna teorija; 2) Europsko pravo kao javno pravo; 3) O prirodi europskog prava; 4) O uspostavi meċunarodne vladavine prava II. Historija europske integracije: 1) Poĉeci europskih integracija; 2) Europska zajednica za ugljen i ĉelik; 3) Europska ekonomska zajednica i Euroatom; 4) Ugovor o objedinjavanju institucija (Merger Treaty); 6) Etape širenja ĉlanstva Europske unije, 7) Pridruţivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. III. O temeljnim ugovorima: 1) osnivaĉki ugovori; 2) Jedinstveni europski akt (Single European Act); 3) Ugovor iz Maastrichta; 4) Ugovor iz Amsterdama; 5) Ugovor iz Nice; 6) EU Ustav; 7) Lisabonski ugovor. /

14 13 Vrste izvoċenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) Dopunska literatura Naĉini praćenja kvalitete koji IV. O institucijama Europske unije: 1) Europska komisija, 2) Europski parlament, 3) Europsko vijeće, 4) Vijeće ministara, 5) Sud pravde Europske unije. V. Izvori i temeljna naĉela europskog prava: 1) primarni izvori, 2) sekundarni izvori, 3) tercijarni izvori, 4) naĉelo supremacije, 5) naĉelo izravnog uĉinka, 6) zaštita temeljnih prava. VI. Sudski nadzor u EU 1) Ovlasti Europskog suda pravde; 2) Nadzor zakonitosti akata institucija EU 3) Propust djelovanja; 4) Naknada štete; 5) Postupak prethodnog pitanja. predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija vjeţbe laboratorij on line u cijelosti mentorski rad mješovito e-uĉenje (ostalo upisati) terenska nastava Studenti trebaju prisustvovati svim oblicima nastave. Studenti trebaju tijekom nastave izraditi esej (praktiĉni zadaci). PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad Praktiĉni rad (Ostalo upisati) (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Naslov 1. Baĉić Arsen i Baĉić Petar, Europsko pravo studijski izvori, Pravni fakultet, Split, Europska unija i Lisabonski ugovor - dodatak knjizi Europsko pravo (priredio dr. sc. Petar Baĉić), Europska unija i institucije Republike Hrvatske, dodatak knjizi Europsko pravo (priredili prof. dr. sc. Arsen Baĉić i izv. prof. dr. sc. Petar Baĉić), Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija 1. Josipović T, Naĉela europskog prava, Narodne novine, Zagreb, Baĉić Petar, Ustav za Europu i znaĉaj konstitucionalizacije ljudskih prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1-2/2005., str Rodin S. et al., Reforma Europske unije - Lisabonski ugovor, Narodne novine, Zagreb, Studentima se pruţa mogućnost komuniciranja s predmetnim nastavnikom na konzultacijama, kao i putem a. Studentima se osiguravaju upute o pisanju

15 14 osiguravaju stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) kvalitetnog eseja, a teme eseja bit će studentima dostupne na poĉetku predavanja te će oni sami izabrati neku od ponuċenih. Studentima će nastavnik biti dostupan te će ih voditi kroz izradu eseja i svladavanje predviċenog nastavnog gradiva. NAZIV PREDMETA ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA Kod Godina studija 1. Prof. dr. sc. Jozo Ĉizmić Bodovna vrijednost Nositelj/i predmeta (ECTS) Suradnici Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Preduvjet za polaganje obveznih ispita. Naĉin izvoċenja nastave (broj sati u semestru) Postotak primjene e- uĉenja OPIS PREDMETA 20 P S V T Brojni problemi u procesu osiguravanja pravne zaštite pred organima pravosuċa, posebno u graċanskim i kaznenim predmetima, uĉinili su studentima poznavanje i izuĉavanje organizacije pravosuċa nuţnim radi suoĉavanja s problemima ustroja i rada pravosuċa i rješavanja istih. Upis na poslijediplomski specijalistiĉki studij Medicinsko pravo studenata specijalistiĉkog diplomskog struĉnog Upravnog studija Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Splitu. Nakon odslušanih predavanja student bi trebao moći: 1) identificirati temeljne pojmove pravosuċa 2) nabrojiti i opisati vrste sudskih odluka i pravnih lijekova 3) diskutirati o ulozi pravosudnih subjekata u parniĉnom i kaznenom postupku 4) interpretirati naĉela parniĉnog i kaznenog postupka 5) analizirati (ispitati, komentirati, usporediti) sadrţaj i uĉinak pravne zaštite koja se pruţa u odreċenom postupku; 6) primijeniti nauĉeno i napisati temeljna pismena i podneske u sudskim postupcima; 7) predloţiti izmjene pozitivnih propisa kojima se ureċuje rad i sustav pravosuċa A/ UVOD U ORGANIZACIJU PRAVOSUĐA U RH 1. PravosuĊe: definicija i razgraniĉenje, znaĉenje za proces europskih integracija 2. Institucije i profesije koje sudjeluju u obavljanju pravosuċenja: opći pregled 3. Nezavisnost pravosuċa individualni i profesionalni aspekti 4. Pravo na pristup pravosuċu pravo na suċenje u razumnom roku 5. Sudbena vlast: definicija i razgraniĉenje 6. Efikasnost pravosuċa: definicija, evaluacija i pravosudne statistike 7. Reforma pravosuċa: pregled problema i mogući pravci kretanja B/ ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA - POSEBNI DIO 8. Ustrojstvo sudova u RH i pravni poloţaj sudaca 9. Ustavni sud ustavna tuţba 10. Europski sud za ljudska prava

16 15 Vrste izvoċenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) 11. Uloga i sastav Drţavnog sudbenog vijeća 12. Drţavni odvjetnik 13. Uloga i sastav drţavnoodvjetniĉkog vijeća 14. Odvjetnik 15. Puĉki pravobranitelj 16. Pravobranitelj za djecu 17. Pravobranitelj za ravnopravnost spolova 18. Javni biljeţnik X predavanja seminari i radionice vjeţbe on line u cijelosti mješovito e-uĉenje terenska nastava Odslušati predavanja. PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) Praktiĉni rad (Ostalo upisati) (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Nije predviċeno odrţavanje ispita. Naslov AVIANI, D., Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske: hrvatski parlamentarni ombudsman, "Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci", br.19, 1998., str CRNIĆ, I., Preduvjeti za uĉinkovito funkcioniranje pravosuċa u Republici Hrvatskoj i jamstva njegove neovisnosti, "Referat za 3. Stalnu konferenciju predsjednika vrhovnih sudova", Varšava, Poljska, 10. lipnja CRNIĆ, J., Hrvatsko pravosuċe: pouke i perspektive, "Zbornik radova s meċunarodne konferencije odrţane 17. i 18. listopada u Crikvenici", str ĈIZMIĆ, J., Pruţanje pravne pomoći od profesora i docenata pravnih predmeta na sveuĉilištima u Republici Hrvatskoj prema odredbama Zakona o odvjetništvu Republike Hrvatske, "Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu", 31 (1994), 1/2 ; str. Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija

17 ĈIZMIĆ, J., Izuzeće suca zbog relativnih razloga s osvrtom na praksu Općinskog suda u Splitu, "Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu", str ĆAPETA, T., Sudovi Europske unije nacionalni sudovi kao europski sudovi, Zagreb, DIKA, M., O razvitku instituta sudske (sudaĉke) nezavisnosti u zapadnoeuropskom civilizacijskom krugu: pokušaj rekonstrukcije povijesne geneze, "Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu", 42/4 (suppl.): 1992., str DIKA, M., Iskustvo u uvoċenju notara u Hrvatskoj, "Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu", god. 38., 2001., str DIKA, M., Pravo na nezavisnog suca, "Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu", izv. br. 1989, ; str GARAŠIĆ, J., O upravnom sporu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u svjetlu ĉl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, "Zbornik Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci", v. 19, Supplement, 1998., str GRDINIĆ, E., Pravo na pošteno suċenje u postupcima graċansko-pravne prirode zajamĉeno ĉl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, "Hrvatska pravna revija", god. V, 2005., br. 9, str JELĈIĆ, O., Sudac i ĉuvanje sluţbene tajne, "Ĉasopis Društva hrvatskih sudaca", br. 4/93 JUG, J., Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezin utjecaj na svakodnevni rad sudaca i drţavnih odvjetnika, "Novi informator", JUG, J., Nadleţnosti i ovlasti graċanskoupravnih odjela drţavnih odvjetništava, "Hrvatska pravna revija", prosinac JUG, J., Odgovornost za štetu poĉinjenu od drţavnih odvjetnika ili zamjenika drţavnih odvjetnika, Narodne novine, svibanj KOS, D., Sudbena vlast kao samostalni segment vlasti, "Hrvatska pravna revija", 1/2001., str MRŠIĆ GORDANA, Neki sluĉajevi podnošenja ustavne tuţbe prije iscrpljenog pravnog puta, "Hrvatska pravna revija", god. IV, 2004., br. 4, str OMEJEC, J., Primjena Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u radu domaćih sudova (Prvi dio), "Hrvatska pravna revija", god. VII, 2007., br. 7-8, str OMEJEC, J., Primjena Konvencije za zaštitu ljudskih

18 17 Dopunska literatura prava i temeljnih sloboda u radu domaćih sudova (Drugi dio), "Hrvatska pravna revija", god. VII, 2007., br. 9, str SESAR, M., Ocjenjivanje rada sudaca u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, SR Njemaĉkoj i Švicarskoj s posebnim osvrtom na okvirna mjerila za rad sudaca i metodologiju izrade ocjene sudaca, "Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu", god. 45 br (89), str SUĈEVIĆ, M., Novi poloţaj odvjetnika kao punomoćnika u parniĉnom postupku prema noveli ZPP-a iz 2008., "Novela Zakona o parniĉnom postupku iz 2008.", Savjetovanje Zagreb, 13. listopada 2008., Narodne novine d.d., str SVEDROVIĆ. M., Prijedlozi i primjedbe na tekst Prijedloga za donošenje Zakona o odvjetništvu s Nacrtom zakona, "Iudex", 1/1992. TRIPALO, D., Promjene u nadleţnosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-a, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", broj 2/2005, str UZELAC, A., Hrvatsko pravosuċe: pouke i perspektive, "Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zbornik radova s meċunarodne konferencije odrţane 17. i 18. listopada u Crikvenici", str. III. str UZELAC, A., Novele Zakona o sudovima i Zakona o Drţavnom sudbenom vijeću elementi reforme organizacijskog sudbenog prava, "Pravo i porezi", 3/2001, str UZELAC, A., Zavisnost i nezavisnost: neka komparativna iskustva i prijedlozi uz poloţaj sudstva u Hrvatskoj, "Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu", god. 42., , br. 4, str UZELAC, A., Efikasnost pravosuċa u europskom kontekstu: usporedba funkcioniranja europskih pravosudnih sustava, "Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu", vol. 55, 2005., br , str Ustav Republike Hrvatske, NN br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, NN br. 99/99, 29/02, 49/02. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN MU, br. 6/99. Zakon o sudovima, NN, br. 28/13. Sudski poslovnik, NN, br. 37/14 i 49/14. Zakon o podruĉjima i sjedištima sudova, NN br. 144/10 i 84/11. Prekršajni zakon, NN, br. 107/07, 39/13, 157/13. Zakonom o podruĉjima i sjedištima prekršajnih sudova, NN br. 137/09. Zakon o drţavnom odvjetništvu, NN br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13. Zakon o podruĉjima i sjedištima drţavnih odvjetništava, NN br. 84/11 i 130/11. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, NN br. 76/09,

19 18 116/10, 145/10, 57/11, 136/12, 148/13. Zakon o Drţavnom sudbenom vijeću, NN br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13. Zakon o odvjetništvu, NN br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11. Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, NN br. 143/13. Zakon o puĉkom pravobranitelju, NN br. 76/12. Zakon o pravobranitelju za djecu, NN br. 96/03. Zakon o pravobranitelju za ravnopravnost spolova, NN br. 82/08. Zakon o javnom biljeţništvu, NN br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09. BUDINSKI, J., Materijalni poloţaj sudaca kao ĉimbenik samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, "Hrvatsko sudstvo", broj 5/1997; str BUDINSKI, J., Osvrt na stanje i funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, "Hrvatsko sudstvo", broj 1/1997; str GUTTMANN, B., O nekim pitanjima u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske povodom tuţbe za zaštitu ustavnih sloboda i prava ĉovjeka i graċana, "Hrvatsko sudstvo", broj 11/1999; str JUG, J., Uloga drţavnog odvjetništva u zemljišnoknjiţnom postupku - supotpis ugovora i tabularna izjava, Narodne novine, studeni KOS, D., Stalno obrazovanje sudaca - zalog kvalitetnijeg sudstva - Izlaganje odrţano na MeĊunarodnoj konferenciji Neovisnost i nepristranost pravosuċa listopada godine u Crikvenici MAJSTOROVIĆ, I., Zakon o pravobranitelju za djecu: korak naprijed u poštivanju i promicanju djeĉjih prava, "Revija za socijalnu politiku", svezak 11., br g., str Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na RH, Kroz rad na studiju u okviru polaganja ispita, pisanja seminarskih i završnog rada. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućnostima poboljšanja. NAZIV PREDMETA OSNOVE METODOLOGIJE ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA Kod Nositelj/i predmeta Suradnici Prof. dr. sc. Duško Lozina Godina studija Bodovna vrijednost (ECTS) Naĉin izvoċenja nastave (broj sati u semestru) P S V T Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis Postotak primjene e- uĉenja OPIS PREDMETA Opća i posebna znanja iz podruĉja metodologije usmjereni znanstvenom istraţivanju u podruĉju prava. Završen Specijalistiĉki diplomski struĉni upravni studij. /

20 19 predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Student će: 1) identificirati i navesti temeljne pojmove povezane naĉinom poduzimanja mjera za znanstveno istraţivanje, 2) izdvojiti relevantne dokumente prava koji reguliraju ovu problematiku, 3) povezati i prilagoditi opća znanja o pisanju znanstvenih istraţivanja, 4) analizirati i komentirati relevantne relevantne izvore literature te predloţiti izmjene u tom podruĉju. 1.Biblioteĉna znanost, arhivi i ĉuvanje podataka i informacija za budućnost, znanstvena uloga i razvoj informatike u podruĉju prava 2. Društvene znanosti i proces istraţivanja društvenih pojava znanost i društvene vrijednosti 3.Proces istraţivanja društvenih pojava 4.Znanstvene i tehnološke informacije 5.Pisanje i izrada znanstvenih i struĉnih radova Vrste izvoċenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) Dopunska literatura predavanja seminari i radionice vjeţbe on line u cijelosti mješovito e-uĉenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) Studenti trebaju prisustvovati svim oblicima nastave. Studenti trebaju tijekom nastave izraditi esej (praktiĉni zadaci). PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad Praktiĉni rad (Ostalo upisati) (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Naslov VUJEVIĆ,MIROSLAV, UvoĊenje u znanstveni rad u podruĉju društvenih znanosti, Informator, Zagreb, QUHN,THOMAS, Struktura znanstvenih revolucija, nakl. Jesenski Turk, Zagreb, FEYERABEND,PAUL, Protiv metode, Veselin Masleša, Sarajevo, Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija

21 20 Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Studentima se pruţa mogućnost komuniciranja s predmetnim nastavnikom na konzultacijama, kao i putem a. Studentima se osiguravaju upute o pisanju kvalitetnog eseja, a teme eseja bit će studentima dostupne na poĉetku predavanja te će oni sami izabrati neku od ponuċenih. Studentima će nastavnik biti dostupan te će ih voditi kroz izradu eseja i svladavanje predviċenog nastavnog gradiva. NAZIV PREDMETA GRAĐANSKO PRAVO U MEDICINI Kod GPM Godina studija 1. Prof. dr. sc. Hrvoje Kaĉer 5 Bodovna vrijednost Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Petar Klarić (ECTS) Suradnici Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) Doc. dr. sc. Maja Proso Naĉin izvoċenja nastave (broj sati u semestru) Obvezni Postotak primjene e- uĉenja OPIS PREDMETA 30 P S V T Preduvjeti su propisani Statutom i Pravilnikom o studiju i reţimu studiranja Pravnog fakulteta u Splitu Studenti će: utvrditi odnos graċanskog i medicinskog prava; razlikovati i analizirati opće i specijalne izvore; analizirati razvitak graċanskog prava u medicini i medicinskog prava; utvrditi i analizirati odgovornost za štetu; kritiĉki analizirati i prosuditi ugovore u medicinskom pravu. Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Vrste izvoċenja nastave: Odnos medicinskog i graċanskog prava. 1 SAT Izvori prava. 1 SAT Pravno ureċenje uzimanja i presaċivanja dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeĉenja. 2 SATA Pravno ureċenje medicinski potpomognutog zaĉeća. -1 SAT Pravno ureċenje zaštite osoba s duševnim smetnjama. 1 SAT Pravno ureċenje prekida trudnoće. 1 SAT Ugovor o medicinskim uslugama. 4 SATA Informirani pristanak pacijenta. 3 SATA Odgovornost za štete u medicini. 4 SATA Osiguranje od odgovornosti. 2 SATA x predavanja seminari i radionice vjeţbe samostalni zadaci multimedija laboratorij

22 21 Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) on line u cijelosti mješovito e-uĉenje terenska nastava PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad x mentorski rad (ostalo upisati) Praktiĉni rad (Ostalo upisati) 1 (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit 4 (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Naslov KLARIĆ, P., GraĎanskopravna odgovornost liječnika s posebnim osvrtom na ginekologiju i porodništvo, Informator, broj 5203, (i u knjizi: IZ FORENZIĈNE GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE UREDNIK DUBRAVKO HABEK, OSIJEK, 2003., STR KLARIĆ, P., Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih ureďaja, Pravo u gospodarstvu, 4/2002. KLARIĆ, P., Povreda prava na tjelesni integritet u medicini, u: Odgovornost za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, grupa autora, Zagreb, Narodne novine, 2005., str KLARIĆ, P., Odštetno pravo, Narodne novine, Zagreb, GAVELLA, N., Osobna prava, PF Zagreb, Zagreb, ŠEPAROVIĆ, Z., Granice rizika, Informator, Zagreb, ŠIMONOVIĆ, D., Medicinski pomognuto zaĉeće, pravo i etika, Organizator, Zagreb, ALINĈIĆ, HRABAR, JAKOVAC-LOZIĆ, KORAĆ, Obiteljsko pravo, Zagreb, 2006., (Odnosi roditelja i djece, Skrbništvo) ALINĈIĆ, M., Zaštita i obiteljskopravni problemi osoba s duševnim smetnjama u GAVELLA i dr., EUROPSKO PRIVATNO PRAVO, MILAS, I., Obiteljskopravni status osoba lišenih poslovne sposobnosti, Zagreb, Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija

23 22 WEDAM LUKIĆ, S., Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, Zbornik PF Zagreb, 1989/4-5 (suppl.) PETRIĆ, S., GraĊanskopravna odgovornost zdravstvenih djelatnika, Zbornik PF Sveuĉilišta u Rijeci, 2005/vol 26. br. 1., str. 81. BLACKMAN, N. S. BAILEY, C. P. Liability and Medical Malpractice, HAP, London Paris New York Melbourne, DEUTSCH, E. SCHREIBER, H. L., Medical Responsibility in Western Europe, Springer Verlag, Berlin - Heidelberg - New York - Tokyo, DEUTSCH, E.- SPICKHOFF, A., Medizinrecht, Berlin, FURROW, B. R. JOHNSON, S. H. JOST, T. S. SCHWARTZ, R. L., Health Law, Cases, Materials and Problems, West Publishing Co., St. Paul, Minn, GRUBB, A., Principles of Medical Law, Oxford, London, KENNEDY - GRUBB, Medical Law, London, Dopunska literatura McHALE, J., - FOX, M. MURPHY, J., Health Care Law, Sweet & Maxwell, London, International Encyclopedia of Laws, Medical Law, Supplement 12: France, Kluwer Law International, The Hague London Boston, april, PARTLETT, D. E., Misuse of Genetic Information: The Common Law and Professional Liability, Washburn Law Journal, vol 42., June RADIŠIĆ, J., Profesionalna odgovornost medicinskih poslenika, Beograd, STAUCH, M. - WHEAT, K. - TINGLE, J., Sourcebook on Medical Law, Cavendish Publishing Limited, London - Sidney, Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) NAZIV PREDMETA MEDICINA I KAZNENO PRAVO Kod MKPR Godina studija I. Prof. dr. sc. Anita Kurtović Bodovna vrijednost 5 Nositelj/i predmeta Mišić (ECTS) Suradnici Naĉin izvoċenja nastave P S V T

24 23 (broj sati u semestru) 30 Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Oĉekivani ishodi uĉenja na razini predmeta (4-10 ishoda uĉenja) Sadrţaj predmeta detaljno razraċen prema satnici nastave Obvezni Postotak primjene e- uĉenja OPIS PREDMETA Opća i posebna znanja koja se stjeĉu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje obrazovanje. Posljedica toga su neizostavna znanja i vještina analiziranja i rješavanja sloţenih pravnih problema, interpretacije zakona i sudske prakse kako domaćih tako i stranih i meċunarodnih sudova. Preduvjeti za upis propisani Statutom i Pravilnikom o studiju i reţimu studiranja Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Splitu. Studenti će imenovati pravna pravila i zakone koje su relevantni za medicinsko kazneno pravo. Studenti će grupirati i objasniti glavnu ideju koja je zajedniĉka za sve pravne institute kaznenog prava. Studenti će interpretirati i istraţiti rješavanje temeljnih ljudkoh prava znaĉajnih za medicinsko kazneno pravo. Studenti će analizirati i identificirati motive, uzroke i posljedice razliĉitog prihvaćanja pravnih odredbi koje se odnose na odgovornost lijeĉnika i lijeĉniĉku tajnu. Studenti će oblikovati i konstruirati rješenje najprihvatljivije zakonske odredbe o kaznenim djelima iz posebnog dijela Kaznenog zakona. Studenti će kritiĉki analizirati sudsku praksu domaćih, stranih i meċunarodnih sudova. Studenti će prosuditi adekvatnost kaznenopravnih sankcija za poĉinitelje kaznenih djela s medicinskim karakterom i sastaviti prijedlog najprikladnijih kaznenopravnih sankcija. 1.Uvod u kazneno pravo i medicinu 2.Temeljna naĉela u okviru medicinskog prava i relevantnost za kazneno pravo 3.Temeljna ljudska prava medicinskog kaznenog prava 4.Informirani pristanak 5.Odgovornost lijeĉnika 6.Lijeĉniĉka tajna 7.Odgovornost za kršenje lijeĉniĉke tajne 8.Biomedicinska istraţivanja nad ljudima 9.Zaštita potrošaĉa i kazneno pravo 10.Prevare i zloupotrebe u pruţanju zdravstvenih usluga 11.Pruţanje nepotrebnih usluga 12.Nadrilijeĉništvo 13.Etiĉki i pravni problemi kloniranja 14.Ĉedomorstvo 15.Pobaĉaj 16.Pravni aspekti intenzivne medicine 17.PresaĊivanje djelova ljudskog tijela 18.AIDS 19.Kaznena djela prenošenja zarazne i spolne bolesti 20.Osobe s duševnim smetnjama 21.Ovisnost i kazneno pravo

25 24 22.Sekasualna zloupotreba i nasilje u obitelji 23.Zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili duţnosti 24.Sterilizacija i kastracija 25.Tretman seksualnih delinkvenata 26.Kaznena djela protiv okoliša 27.Upotreba biomedicinskih spoznaja u kaznenom pravu i kriminologiji 28.Lombroso i biologizam danas 29.Pojam i upotreba genetskog koda 30.Privilegija protiv samooptuţivanja Vrste izvoċenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjiţnici i putem ostalih medija) x predavanja seminari i radionice vjeţbe on line u cijelosti mješovito e-uĉenje terenska nastava PohaĊanje nastave Eksperimentalni rad Esej Istraţivanje Referat Seminarski rad x samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) Praktiĉni rad (Ostalo upisati) (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit 5 Projekt (Ostalo upisati) Znanje koje se provjerava na ispitu odgovara znanjima i vještinama koje je student stekao na predavanjima i pripremama za predavanja. Znanje se provjerava tokom nastave kroz interakciju nastavnika i studenata, te kroz pisani završni ispit. Naslov DERENĈINOVIĆ, DAVOR (UR.); CVITANOVIĆ, LEO; MUNIVRANA VAJDA, MAJA; TURKOVIĆ, KSENIJA: Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2013, (dijelove koji se odnose na kaznena djela protiv zdravlja ljudi i kaznena djela protiv ţivota i tijela) KURTOVIĆ, ANITA; PETRIĆ, IVANA: Kazneno djelo usmrćenja na zahtjev i eutanazija, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci ( X) 21 (2000), 2; GROZDANIĆ, VELINKA; KARLAVARIS-BREMER, UTE; KURTOVIĆ, ANITA: Čedomorstvo - poremećaj, čuvanje časti ili nešto treće? Vladavina prava : ĉasopis za pravnu teoriju i praksu ( ) 1 (1997), 2-3; Broj primjeraka u knjiţnici Dostupnost putem ostalih medija

26 25 Dopunska literatura Naĉini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrċenih ishoda uĉenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) KURTOVIĆ MIŠIĆ, ANITA: Novosti u kaznenopravnom ureďenju čedomorstva, usmrćenja na zahtjev i protupravnog prekida trudnoće, Zbornik radova Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne prakse, Novalja, Hrvatska, KURTOVIĆ MIŠIĆ, ANITA: Kaznena djela protiv zdravlja ljudi, Zbornik radova I. znanstvenog skupa Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne prakse, II. znanstveni skup, Novalja, Hrvatska, TURKOVIĆ, KSENIJA; ROKSANDIĆ VIDLIĈKA, SUNĈANA; MARŠAVELSKI, ALEKSANDAR: Eutanazija i potpomognuto samoubojstvo etičke dileme kriminalne politike, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu ( ) 17 (2010), 1; TURKOVIĆ, KSENIJA; ROKSANDIĆ VIDLIĈKA, SUNĈANA: Reforma kaznenog zakonodavstva u području zdravstva, Zbornik radova Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne prakse, II. znanstveni skup, Novalja, Hrvatska, TURKOVIĆ, KSENIJA: Pravo odbiti medicinski zahvat u RH, Medicina- The Journal of Croatian Medical Association- Rijeka Branch ( ) 44 (2008), 2; ŠEPAROVIĆ, ZVONIMIR: Granice rizika, Zagreb, 1998, str , ĐURĐEVIĆ, ZLATA: Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama, Zagreb, KOROŠEC, DAMJAN: Medicinsko kaznensko pravo, Ljubljana, DEUTSCH-SPICKHOFF: Medizinerecht, Berlin, Mišljenje studenata o kavliteti izvedbe predmeta dobiveno putem anonimnih anketa. Povremeno promatranje i evaluiacija nastave od strane proĉelnika Katedre. Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira MZOŠ. NAZIV PREDMETA LIJEČNIČKO PRAVO Kod LP Godina studija I Prof. dr. sc. Jozo Ĉizmić Bodovna vrijednost Nositelj/i predmeta (ECTS)