NAŠI USPJESI. Školski list OŠ Mejaši, Split VRIJEME JE ZA ZELENE IDEJE JEZIČNI KUTAK

Transcription

1 Školski list OŠ Mejaši, Split Godina XIV., Broj XIV., Rujan A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi VEDRINA. Kristalna kocka vedrine. Tin Ujević TEMA BROJA: NAŠI USPJESI INTERVJU: HRVOJE KOVAČEVIĆ ANĐELKA KORČULANIĆ PROJEKTNI DAN: VRIJEME JE ZA ZELENE IDEJE JEZIČNI KUTAK

2 Tin Školski list OŠ Mejaši, Split Adresa: Mejaši 20 Telefon 021/ htnet.hr Rujan, Broj: XIV. Godina: XIV. ISSN Voditeljica novinarske skupine: Mislava Kvasina Uredništvo: Silvana Babić Laura Bakić Mirela Marelja Ivana Mladinić Naslovna strana: Mia Peko Lončar Zadnja strana: Petra Domazet Računalna priprema: Marko Dragun SADRŽAJ: VIJESTI... 3 EKO KUTAK KREATIVA LAVANDA PISCI U ŠKOLI ČAROLIJA RIJEČI PROBLEM PAGE LIKOVNI IZLOG JEZIČNI KUTAK ZABAVA PROJEKTNI DAN DAN ŠKOLE Projektni dan pod nazivom Vrijeme je za zelene ideje organiziran je 5. svibnja, a odvijao se u trima etapama. Prva etapa bila je obrada ekoteme. Ekotema Uzroci i posljedice promjene klime potaknula je učenike na razmišljanje o globalnom zagrijavanju našeg planeta. Druga etapa bila je uređivanja ekokutka u učionicama, a treća etapa obuhvatila je izradu naljepnica s ekoporukama. Učenici su ekonaljepnice postavili iznad slavina i utičnica kako bi upozorili da treba štedjeti vodu i struju. VIJESTI Mia Peko Lončar, 4. c Rastimo s Tinom Dragi Tinovci! Još je jedna školska godina iza nas, a još jedno novo izdanje našeg Tina pred vama. I ove vas godine čeka pregršt veselih i, vjerujemo, vama zanimljivih tema. Još jednom ćete se prisjetiti svih važnih događaja, proslava, posjeta, različitih sudjelovanja, vaših uspjeha, umjetničkih ostvaraja i još puno toga. Nadamo se da ćemo tako i dalje poticati vašu kreativnu stranu! I naravno, sve smo nastojali popratiti slikama učenika, ali i učitelja. No, da vam ne otkrijemo previše, vrijeme je za pogled na novi Tin. vaše Uredništvo Podloga: Katja Ćepin, 1. c 3

3 naši uspjesi Uz to, potaknuti mišlju o ekološkim problemima našeg planeta, učenici su bili veoma inspirirani pa su tako osmislili makete romobila i solarnih automobila, šuma, parkova i travnjaka, stablo s ekoporukama, naljepnice na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, odjeću, vješalice i leptire s ekoporukama, ekoslikovnice, igrokaze, Zvončicu i Petra Pana, ekopjesme, košnice od plastičnih čaša i kolače s medom te anketu o klimatskim promjenama. Prezentirali su i temu crpljenja nafte iz Jadrana, a osmislili su i dokumentarne filmove o klimi te stalke s ekoporukama za sve razrede. Kao i svake, i ove su godine naši učenici sudjelovali na brojnim natjecanjima. Za te događaje marljivo su se pripremali cijelu školsku godinu, uz stalnu podršku i vođenje svojih učitelja. U našem školskom listu s ponosom ističemo njihove velike, sjajne uspjehe iz različitih područja! Čestitamo! Učenica Tina Celić (7. b), pod mentorstvom savjetnice za hrvatski jezik, učiteljice Divne Šušić, osvojila je izvrsno prvo mjesto na LiDraNu pri čemu je njezin literarni rad Oluja ili zašto pišem proglašen najboljim radom u Županiji! U rubrici Čarolija riječi možete pročitati njezin rad. Tome Kovačević Uz Tinu, sjajno prvo mjesto osvojili su i učenici Kuzma Kristinić i Roko Zorica (3. c) te David Rezić i Josip Zeljko (4. b) (ekipa Ultrasi ) na Festivalu matematike u kategoriji Delta pod vodstvom učiteljica mentorica Lorene Kuvačić Roje (4. b) i Marije Petričević (3. c). Stella Balić, 8. c 4 5

4 Na ovogodišnjem Gradskom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa uče- Lana Mihanović, učenica 7. a razreda osvojila je izvrsno treće mjesto na Županijskom natjecanju iz matematike, pod mentorstvom nastavnice Adele Buljac, nakon čega je sudjelovala i na Državnom natjecanju iz matematike. nica 7. a razreda Lucijana Žamić te učenici 8. c razreda Ana Perković, Marija Čaljkušić, Ivor Kojundžić, Jakša Janković i Stella Balić osvojili su visoko drugo mjesto pod mentorstvom učiteljice Marite Čalete. Učenici su rješavali pisani test u kojem su trebali pokazati znanje o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima, a onda su pokazali vještinu pružanja prve pomoći pazeći na zbrinjavanje ozlijeđenih i na sterilnost materijalapetra Marelja, 7. b Na Državnom natjecanju iz tehničke kulture naša učenica Stella Balić (8. c) osvojila je izvrsno četvrto mjesto u kategoriji Fotografija. Natjecanje se sastojalo od pisane provjere znanja, izrade tehničke tvorevine, odnosno praktičnog rada i predstavljanja tehničke tvorevine. Novinarska skupina Poluzavršna natjecanja ŠSD-a osnovnih škola za skupinu Jug FUTSAL za djevojčice, koja organizira Hrvatski školski sportski savez, održana su u utorak, 12. travnja godine u našoj Školi kao domaćinu događaja. Natjecanje je, prema Propisniku Hrvatskog školskog sportskog saveza, na državnoj razini razvrstano u šest skupina: Zagreb, Centar, Sjever, Zapad, Istok i Jug, a obuhvaća sportove za OŠ (futsal, rukomet, košarka, odbojka, atletika, gimnastika, plivanje, stolni tenis, badminton, šah, kros, džudo) i za SŠ (futsal, rukomet, košarka, odbojka, atletika, stolni tenis, badminton, kros). Natjecanju su pristupile OŠ Lapad (Dubrovačko-neretvanska županija), OŠ Stjepana Ivičevića (Splitsko-dalmatinska županija) i OŠ Obrovac (Zadarska županija). Uz kapetanice, na natjecanju su bili njihovi treneri, sudci, mjeritelj vremena, zapisničar, liječnik i delegat. Kako bi se mogle natjecati, sve su učenice trebale imati i člansku iskaznicu HŠSS-a, a igrale su po kup-sustavu Bergera za tri ekipe. Na prvoj utakmici natjecale su se OŠ Obrovac i OŠ Lapad te je rezultat bio izjednačen (1:1). U razgovoru s OŠ Lapad, Novinarska skupina naše škole do- ŠKOLA DOMAcIN POLUZAVRŠNA NATJECANJA FUTSAL ZA DJEVOJČICE znala je da nisu zadovoljne rezultatom s obzirom na četveromjesečne pripreme i osvojeno 3. mjesto prošle godine na državnom natjecanju u futsalu. U drugoj utakmici natjecale su se OŠ Stjepana Ivičevića i OŠ Obrovac. U prvom poluvremenu rezultat je bio izjednačen (1:1), ali na kraju pobjedu je izborila OŠ Stjepana Ivičevića rezultatom 2:1. Time je treće mjesto osvojila OŠ Obrovac, a u posljednjoj, trećoj utakmici natjecale su se OŠ Lapad i OŠ Stjepana Ivičevića za prvo mjesto. OŠ Lapad vodila je već u prvom poluvremenu (1:0) i tako je došla do pobjede (2:1), a drugo je mjesto pripalo OŠ Stjepana Ivičevića. Pobjednice poluzavršnog natjecanja za skupinu Jug futsal za djevojčice, OŠ Lapad, tako su osigurale odlazak u završnicu DP-a u Poreču. Uz osvojeno prvo mjesto nagrađene su medaljom i ručkom pod pokroviteljstvom Županije. Iva Dedić i Ana Puljić, 7. c 6 7

5 POLUZAVRŠNA NATJECANJA RUKOMET ZA DJEVOJKE Poluzavršna natjecanja ŠSD-a srednjih škola za skupinu Jug RUKOMET za djevojke, u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza, održana su u petak, 15. travnja godine u našoj školi. Prema Propisniku Saveza, natjecanje za SŠ obuhvaća sljedeće sportove: futsal, rukomet, košarku, odbojku, atletiku, stolni tenis, badminton, kros, a razvrstano je u šest skupina: Zagreb, Centar, Sjever, Zapad, Istok i Jug. Skupina Jug obuhvaća Dubrovačkoneretvansku županiju, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Zadarsku županiju. Na županijskoj razini natjecanju su pristupile učenice SŠ Franje Petrića (Dubrovačkoneretvanska županija), SŠ bana Josipa Jelačić (Splitsko-dalmatinska županija), SŠ fra Andrije Kačića Miošića (Zadarska županija) te učenice SŠ Lovre Montija (Šibensko-kninska županija). Uz ekipe, na natjecanju su bili prisutni i njihovi treneri, sudci, mjeritelj vremena, zapisničar, liječnik i delegat. Sve učenice morale su imati i člansku iskaznicu HŠSS-a, Prijavni list te liječničko uvjerenje, a igrale su po kup-sustavu Bergera za 3 ekipe. Novinarska skupina naše škole intervjuirala je sve ekipe. Tako je doznala da se SŠ Lovre Montija nije dovoljno pripremila jer su im ukinuli klub, a najjačom konkurencijom smatraju SŠ Franje Petrića. Učenice SŠ fra Andrije Kačića Miošića bile su uzbuđene, iako se nisu dovoljno pripremile, a i njima je najjača konkurencija bila SŠ Franje Petrića. Upravo ta škola trenira već sedam godina i svojom konkurencijom smatraju SŠ bana Josipa Jelačića koja trenira već 12 godina. Na prvoj utakmici natjecale su se SŠ Lovre Montija i SŠ Franje Petrića. U prvom je poluvremenu rezultat bio 17:00 za SŠ Franje Petrića, a u drugom poluvremenu 33:17, opet za SŠ Franje Petrića. Na drugoj utakmici natjecale su se SŠ bana Josipa Jelačića i SŠ fra Andrije Kačića Miošića. U prvom poluvremenu vodstvo je imala SŠ bana Josipa Jelačića (10:5), a u drugom je samo potvrdila vodstvo i pobjedu rezultatom 17:11. U trećoj utakmici natjecale su se SŠ Lovre Montija i SŠ fra Andrije Kačića Miošića. U prvom poluvremenu postignut je rezultat 7:3 za SŠ fra Andrije Kačića Miošića, a u drugom poluvremenu 12:9, opet za SŠ fra Andrije Kačića Miošića. Prema postignutim rezultatima SŠ Lovre Montija osvojila je 4. mjesto, dok je SŠ fra Andrije Kačića Miošića osvojila 3. mjesto. Na završnoj, četvrtoj utakmici natjecale su se SŠ bana Josipa Jelačića te SŠ Franje Petrića za 1. mjesto. U prvom poluvremenu postignut je rezultat 7:3 za SŠ Franje Petrića. U drugom i posljednjem poluvremenu rezultat je bio 16:7 za SŠ Franje Petrića. Time je SŠ Franje Petrića osvojila 1. mjesto, a SŠ bana Josipa Jelačića 2. mjesto. Na kraju natjecanja Novinarska je skupina intervjuirala osvajačice zlatne medalje. Bile su vrlo ponosne rezultatom i samom igrom, a posebno svojom rukometnom ekipom koja je opstala sve do danas. Ovom pobjedom učenice SŠ Franje Petrića osigurale su odlazak u završnicu DP-a iz rukometa. Nagrađene su medaljom i ručkom pod pokroviteljstvom Županije. Novinarska skupina MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA UČENIČKIH ZADRUGA U sklopu projekta Međužupanijske suradnje učeničkih zadruga 38 zadrugara iz 19 učeničkih zadruga Zagrebačke županije s voditeljima i predstavnicima navedene županije posjetili su Splitsko-dalmatinsku županiju. Naša škola bila je domaćin ovogodišnje Međužupanijske suradnje. Tijekom dvodnevnog posjeta, od 27. do 29. studenoga, zadrugari su posjetili OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću i Arboretum, gdje su uz stručno vodstvo saznali zanimljivosti o 1200 biljnih vrsta. Drugog dana susreta u Školi su bile organizirane četiri radionice za zadrugare iz Zagrebačke županije i iz naše učeničke zadruge: 1. Izrada anđela od krep-papira (č. s. Marijanka Dominiković) 2. Nosimo glagoljicu (Božena Škarica, prof.) 3. Božićna zvijezda (Maja Bušić, prof.) 4. Izrada anđela prezentacija rada učeničke zadruge Lavanda (Marita Čaleta, prof.) Poslijepodne smo zajednički krenuli u organizirani obilazak grada Splita. Cilj ovog projekta bio je upoznavanje zadrugara s posebnostima drugih županija u Republici Hrvatskoj, usvajanje novih znanja i vještina te stjecanje novih poznanstava i prijateljstava. UZ Lavanda 8 9

6 PROSLAVILI SMO PROSLAVA DANA KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje proslavili smo 21. listopada Vrijeme je to kada pokazujemo kako smo svjesni da je kruh čovjekova potreba od pamtivijeka, a samim time i simbol života. Kruh ujedinjuje rad ruku ratara, mlinara, pekara, trgovaca... sve to sa samo jednim ciljem donošenje kruha na stol. Simbol zajedništva ostvarujemo dalje za stolom u zajedničkom objedu obitelji s prijateljima i poznanicima. Kruh tako tvori savršen krug. Prije blagoslova kruha i krušnih proizvoda organizirana je priredba u kojoj smo se prisjetili važnosti kruha za svagdašnji život i zahvalili Bogu za darovane plodove. Na kraju je don Luka Jozić blagoslovio krušne proizvode, nakon čega smo ih sa zadovoljstvom blagovali. Matea Majić, 7. b Kako o tim danima i kruhu, a posebno o teškom pekarskom poslu razmišlja naša učenica Gabriela Peljić (6. d), prenijela je u pjesmi Život jednog pekara. Život jednog pekara U svim pekarama baš svakog jutra možemo topla i svježa peciva naći. Znamo da će tako biti i sutra, da će taj miris postajati sve jači i jači. I ne razmišljamo baš kako taj miris do nas dolazi, no kad mi na spavanje moramo poći, nekome vrijeme sporo prolazi, pekari bdiju tijekom cijele noći. Najprije potrebne sastojke stave u posude prazne i zamijese tijesto govoreći čarobne riječi, zatim ga oblikuju u oblike razne i na kraju ga stave peći. Kad sve ispeče, pekar kupa jedno od peciva svojih i diviti se stane, uvjeren da mu je baš to pecivo jedno od boljih zadovoljno odveze sva peciva svoja u pekare i dućane. I tako je pekarima iz dana u dan, oni noću rade bilo vrijeme oluje il kiše dok mi bezbrižno tonemo u dubok san, zar ih ne bismo trebali cijeniti više?! Tome Kovačević, Jadranka Sočo, Marija Koštić, Marita Čaleta 10 11

7 22. TRAVNJA DAN PLANETA ZEMLJE POSJETILI SMO Dan planeta Zemlje obilježen je u našoj školi 22. travnja prezentacijama učenika u učionicama i akcijom u školskom vrtu. Učenici su prezentacijama skrenuli pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog prevelikog onečišćenja. Različitim eko porukama pokušali su potaknuti i ostale učenike da žive u skladu s prirodom i postanu svjesni ekološke krize. Obilježavanje ovog važnog datuma učenici su nastavili akcijom u školskom vrtu. Eko škola KNJIGA NIJE HRANA, ALI JE POSLASTICA Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u studenom drugi su razredi naše škole posjetili Gradsku knjižnicu Marka Marulića. Učenike je dočekala knjižničarka te ih na zanimljiv način uvela u svijet knjiga. Učenici su se rado uključivali u razgovor te još jednom pokazali svoju maštovitost i kreativnost. Učenici su pokazali želju za čitanjem, posuđivanjem knjiga i korištenjem ostalih sadržaja knjižnice, što je i bio cilj ove izvanučioničke nastave. 2. a, 2. b, 2. c, 2.d 12 13

8 POSJET UDRUZI MOST U božićnom ozračju u petak 18. prosinca učenici Vjeronaučne skupine s nastavnicama vjeronauka Jadrankom Sočo i Marijom Koštić bili su u udruzi Most. Članovi su im pokazali prostorije Udruge te su im govorili o korisnicima Udruge. Najčešće rade s učenicima koji nemaju potporu svojih obitelji, koji su učinili manja kaznena djela i sl. Za njih su organizirane učionice, hrana, internet kutak i dr. Poslije su išli u samoposlugu koja opskrbljuje 300-tinjak obitelji. Beskućnici žive u jednom stanu s 35 soba. Voditeljica Udruge i nastavnice složile su se da se trebaju još jednom sastati, ali ovaj put u našoj školi, kako bi predstavili Udrugu. Učenicima je bilo drago što su mogli sudjelovati u posjetu, a posebno im je bilo drago što je i naša škola u vrijeme darivanja mogla pomoći ljudima koji su ostali bez svog doma. Anđela Pivac i Lucija Božić (Vjeronaučna skupina) POSJET PRVAŠA Uz Dan bolesnika (obilježava se 11. veljače) predstavnici prvih razreda naše škole s učiteljicama su posjetili Školu u bolnici. Posjetu je prethodila humanitarna akcija u koju su bili uključeni svi učenici prvih razreda s njihovim roditeljima. U nešto više od dva tjedna prikupljena je veća količina materijala koji su potrebni za rad s predškolskom i školskom djecom: različite vrste papira, bilježnice, blokovi, pisaći materijal, materijal za različite likovne tehnike i druge kreativne aktivnosti, igrice itd. Tako su 12. veljače učenici Aurora, Dora, Sara, Luka i Vjeko, kao predstavnici svojih razreda, te učiteljice Dubravka, Ivana i Mara posjetili Školu u bolnici koja se nalazi na Dječjem odjelu KBC-a Split. Tamo su ih dočekale žene širokog osmijeha i velikog srca profesorica Božena koja je ujedno bila i domaćica, a dio radnog vremena provodi i u našoj školi, profesorica Jelena i vjeroučiteljica Jelena u Školi te nezaobilazna teta Milena u igraonici. Upoznale su ih s radom Škole te s načinom na koji su organizirane aktivnosti u igraonici (od najmanje djece do srednjoškolaca). Prvaši su se čudili što je škola tako mala, ali i zaključili da je dobro što u Školi u bolnici nisu sreli puno učenika. Učiteljice su se detaljnije upoznale s načinom organizacije rada. Na kraju posjeta svi su bili bogatiji za jedno novo iskustvo i ponovo zaključili da tako malo treba da se dobro osjećamo: iskrene želje, mala pomoć od srca, topli osmijeh 1. a, 1. b, 1. c, 1. d 14 15

9 POSJET PRIRODOSLOVNOME MUZEJU NAŠA SUDJELOVANJA NASTUP FOLKLORNE SKUPINE U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU Dana 4. svibnja učenici 7. a razreda naše škole posjetili su Prirodoslovni muzej u Splitu. Učenici su sudjelovali u muzejskoj radionici Mekušci te pod stručnim vodstvom razgledali stalnu postavu kukaca u prostoru sličnom špilji. Nakon toga učenici su u pratnji stručnog vodstva razgledali Malakološku zbirku obitelji Bakotić koja je donirana Gradu Splitu godine. Zbirka obiluje brojnim jadranskim i oceanskim vrstama. Iako je naglasak bio na proučavanju mekušaca, vidjeli su razne koralje, spužve, preparirane ribe, ponekog raka i ježinca. Marita Čaleta Zajednica tehničke kulture Splita dana 20. svibnja svečano je obilježila svoju 70. obljetnicu. Manifestacija je održana u HNKu, a tom je prigodom nastupila i Folklorna skupina naše škole. Publici su se predstavili Starim splitskim plesom kao i ulomkom iz završnog kola Ere s onoga svijeta skladatelja Jakova Gotovca. Nastupili su naši mladi folkoraši: Mia Milković, Borna Erceg, Bruno Liović, Matea Leskur, Mladen Terzić, Petar Koljanin, Leona Hrgović, Magdalena Mandalinić, Roko Šego, Ante Laštre, inače učenici 5. a razreda, potom Sara Bratim, Simone Cocco, Karlo Gudelj i Karla Žeravica iz 6. d., te Miamaria Polić (6. b) i Eni Anić (8. c). Ana Ivana Juranović 16 17

10 ODRŽANO 1. KOLO MODELARSKE LIGE Prvo kolo Modelarske lige održano je 15. prosinca u Osnovnoj školi Žrnovnica. Na natjecanju je sudjelovalo 17 ekipa, odnosno 34 učenika što je dosad najveći broj ekipa Splitsko-dalmatinske županije na ovakvom natjecanju. Iz naše škole na natjecanju Modelarske lige sudjelovalo je najviše učenika, čak njih deset. Osnovna škola Žrnovnica kao domaćin natjecanja te mentor Jozo Pivac, prof., pobrinuli su se za organizaciju održane Lige te za ugodnu i radnu atmosferu natjecanja. Učenici su izrađivali božićne jaslice od drva koje su mogli ponijeti sa sobom da upotpune božićna drvca s obzirom na blagdanske dane i raspoloženje. I. KOLO CROATIAN MAKERS ROBOTIČKE LIGE Prvo kolo lige Croatian Makers održano je 3. svibnja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Domaćin kola bila je Udruga za tehničku kulturu Inovatic. Na natjecanju je sudjelovalo 70 učenika naše županije koji su sastavljali funkcionalnog robota kojeg su programirali pomoću računala da prati zadanu crtu. Iz naše škole na natjecanju su sudjelovali Mate Samardžić i Maja Števanja (6.b) te Ivan Družić (6.c) i ostvarili izvrsne rezultate za prvo kolo natjecanja. Mali programeri POSJET LETEĆIH KUSTOSA Dana 19. svibnja učionicu biologije posjetili su Leteći kustosi Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Tako su učenici 7. b i 7. c razreda imali priliku poslušati zanimljivo i poučno predavanje o mekušcima te različite kućice puževa i školjke školjkaša razvrstati u skupine i otkriti kojoj vrsti pripadaju. Ovakva je vrsta nastave vrlo poticajna te stvara odličnu radnu atmosferu u razredu. Josipa Banić 18 19

11 EKO KUTAK ZELENI IZLET Dana 7. lipnja godine učenici šestih razreda naše škole proveli su na terenskoj nastavi u Omišu i Zakučcu. Terenska nastava pod nazivom Zeleni izlet provedena je u suradnji s edukatorima udruge Sunce. Cilj izleta bila je edukacija djece o ekologiji, značaju recikliranja i upoznavanje djece s florom dalmatinskog područja. Zeleni izlet započeo je polaskom iz Splita prema Zakučcu. Nakon dolaska u Zakučac učenici su se s razrednicima i edukatorima udruge Sunce penjali edukativnom stazom sv. Leopolda Mandića. Pri povratku sa staze slijedile su edukativne igre te rješavanje ekokviza. Izlet je zatim nastavljen u Omišu odmaranjem i sladoledom. Nakon toga slijedio je povratak u Split u popodnevnim satima. ECOLIFE MANIFESTACIJA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA Eko škola Program Put Zdravlja proces je neprestanog mijenjanja loših navika i usvajanja novih koje pridonose očuvanju našeg zdravlja. Učenici podijeljeni u grupe H(r)anu, Dah, Hod San, Zdravkiće i Bolkiće pokazali su kako svojim svakodnevnim navikama i odnosom prema hrani, kretanju, disanju i spavanju sami utječemo na svoje zdravlje. Grupa H(r)ana poučila je prisutne kakva hrana postoji, kako je pravilno pripremati i jesti. Grupa Dah ih je naučila kako pravilno disati, a grupa Hod o načinima pravilnog kretanja. Grupa Bolkići im je pokazala kakve su njihove (štetne) navike, a na kraju grupa Zdravkići poučila je kako je veoma važan veliki međusobni utjecaj Održane su i tri radionice, a radionicu Iskoristimo stare CD-ove na kreativan način održali su učenici 6. d razreda. hrane, kretanja, disanja i spavanja te da usvojena znanja ljudi moraju svakodnevno primjenjivati u svrhu očuvanja zdravlja. Učenici 6. d razreda pokazali su kako promjena klime utječe na pčele i pčelarstvo prezentacijom Pčele i globalno zatopljenje. Otpad nije smeće i u njemu postoji niz sirovina koje se mogu ponovo upotrijebiti. Odvajanjem otpada štitimo naš okoliš, istaknuo je župan Zlatko Ževrnja u trgovačkom centru Mall Of Split na otvaranju trodnevne manifestacije Eco- Life, koja promovira unaprjeđenje kvalitete života. Radionice Tangram i mozgalice Na manifestaciji je sudjelovala i naša škola. Učenici četvrtog, šestog i osmog razreda na ovom su događanju pokazali razne prezentacije i radionice. Učenici 4. d razreda prezentirali su program Put zdravlja koji su kroz godinu izradili sa svojom učiteljicom Katijom Lucić i g. Željkom Petrovićem iz udruge Zdravi grad. Radionicu Izrada ogrlica od tkanine prezentirali su učenici 8. c razreda naše Škole Eko škola

12 KREATIVNA LAVANDA 28. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 28. smotra učeničkih zadruga Splitskodalmatinske županije održana je 13. travnja godine u Splitu, u prodajnom centru City Center One, a u organizaciji naše škole. Na Smotri su se predstavile škole, tj. učeničke zadruge naše Županije, s područja Splita i cijele obale, Dalmatinske zagore i otoka. Svečanost je započela hrvatskom himnom u izvedbi zbora naše škole i toplom dobrodošlicom naše ravnateljice Mirjane Jerčić, a nastavila se nastupima 4. d razreda Osnovne škole Mertojak: plesnom točkom dio iz mjuzikla Ani te dramskoscenskom igrom Audicija. Program je nastavljen nastupom dječje klape Maestral Osnovne škola Visoka. U programu su sudjelovali i učenici naše Škole, a učenica Ana Perković na violini je izvela Mozartov Rondo, dok su se učenici šestih razreda predstavili folklorom. Na Smotri je sudjelovalo čak 40 učeničkih zadruga sa svojim proizvodima, od čega 38 u natjecateljskom dijelu. Tako su se mogli vidjeti različiti proizvodi i pripravci: maslinovo ulje, sapuni, lavandine vrećice, magneti za hladnjak, papirnate kućice, košare od novinskog papira, košare od konopa, zdjele, narodne kape, vješalice za odjeću, nakit, okviri za slike, ukrašene kutije za nakit, cvijeće iz vlastitog vrta, čajevi, kreme za pomlađivanje, glinene figure i dr. Na zatvaranju Smotre plesni klub Vruća čokolada Osnovne škole Mejaši izveo je dvije plesne točke, Moj idol i The nights, a onda je slijedilo proglašenje pobjednika. 3. mjesto s ostvarenih 46 bodova osvojile su učeničke zadruge Lokvice, Make, Mosorsko zvonce, Spli ski đir i Vrisak. 2. mjesto i 47 bodova podijelile su učeničke zadruge Biljni biseri i Rašeljka, a 1. mjesto s osvojenih 48 bodova pripalo je učeničkoj zadruzi Šestančica. Naša učenička zadruga Lavanda osvojila je sjajno 4. Mjesto! Predstavljali su nas učenici: Mia Ujević, Nina Vukušić i Ivan Jolić. Predstavili smo novi proizvod edukativnu slagalicu s motivom rozete. U kratkom intervjuu s učeničkom zadrugom Lokvice, koja je osvojila 3. mjesto, naša Novinarska skupina doznala je da se pripremala godinu dana, a uz vješalice za odjeću također je predstavila i druge proizvode: ključeve i torbe s motivima glagoljice. Novinarska skupina s učiteljicom Josipom Banić Fotografije: Foto skupina s učiteljicom Zorom Čatipović 22 23

13 ECOFJERA Tijekom provedbe Projekta, učenici su posijali ekološko sjeme graha, mrkve, peršina i rotkvice te pratili rast biljaka. Također, kao dio Projekta izradili su plakat (4. d) i slikovnicu (1. c). Na Sajmu, uz prezentaciju Projekta, svoje ekološke proizvode prezentirala je i učenička zadruga Lavanda. Tako su se na štandu našli maslinovo i lavandino ulje, mirisni sapuni, melem za ruke i vrećice s lavandom. Istovremeno, u Gradskom kazalištu mladih, učenici 4. d razreda izveli su igrokaz Put zdravlja - Zdravkići i Bolkići dok se PowerPoint prezentacijom predstavila i učenička zadruga Lavanda. UZ Lavanda Dana 17. i 18. lipnja na Prokurativama u Splitu održan je sajam ekoloških proizvoda EcoFjera Organizatori sajma bili su Javna ustanova RERA SD u suradnji s udrugom Ekoloških proizvođača Dalmacije Dalmacija EKO. Sajam je u cijelosti financiran sredstvima Europske unije kroz projekt EkoBiz. Naime, Javna ustanova RERA SD sredinom godine započela je implementaciju projekta poticanja poduzetništva mladih u sektoru ekološke proizvodnje, financiranim iz sredstava Europskog socijalnog fonda, kroz poziv Obrazovanje za poduzetništvo i obrt, pod nazivom EkoBiz. Projekt je djelovao i na rano poticanje poduzetništva putem programa Projektoplovstvo u suradnji s udrugom Zdravi grad i Permakultura Dalmacije kroz koji su djeca školske i predškolske dobi razrađivala projekte s temama održive proizvodnje i hrane. Na Sajmu je sudjelovalo više od 50 ekoloških proizvođača iz svih dijelova Republike Hrvatske. Sajam je bio od izrazito velikog gospodarskog značaja s izraženim međunarodnim karakterom bilo je prisutno nekoliko stranih distributera ekoloških proizvoda iz Njemačke i Austrije, ali i lokalnih distributivnih lanaca ekološke hrane. Uz same proizvođače na Sajmu je sudjelovao i veliki broj učenika iz splitskih ekoškola i vrtića te su na Sajmu izlagali proizvode i projekte razrađene tijekom EkoBiz projekta, kao model ranog poticanja poduzetništva. U projektu EkoBiz sudjelovali su učenici 1. c (učiteljica Dubravka Tkalčec), 4. d (učiteljica Katija Lucić) i 5. b razreda (učiteljica Josipa Banić) Osnovne škole Mejaši. Učenici su sa svojim učiteljicama proveli projekt pod nazivom Od sjemenke do zdravog obroka. MALI EKOLOZI VELIKE NAGRADE! Trgovački lanac Emmezeta i Bioteka, udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti, treću godinu zaredom organizirali su nagradni natječaj Mali ekolozi - velike nagrade!. Na natječaju su mogle sudjelovati sve osnovne škole na području Republike Hrvatske i osvojiti vrijedne nagrade! Cilj je ovoga natječaja probuditi svijest o zaštiti okoliša i prirode među učenicima osnovnih škola na području Republike Hrvatske te potaknuti proaktivan stav u zaštiti okoliša i prirode kako bismo doprinijeli odgoju odgovornih i samosvjesnih učenika koji će zaštitu okoliša i prirode smatrati prioritetnom ulogom za budućnost. Na natječaj se moglo prijaviti u nekoliko kategorija, a učenici 5. c razreda s projektom Hotel za korisne kukce prijavili su se u kategoriji Zaštita lokalne bioraznolikosti. Nakon prijave projekta, učenici su prošli u drugi krug natjecanja, a zato su dobili i prigodne majice s natpisom Ja sam mali ekolog. Uslijedila je provedba Projekta koja se odvijala u četiri faze: 1.faza: Istraživanje: Što je hotel za kukce, što nam je potrebno za izradu, kako ga izraditi? (PROJEKT HOTEL ZA KORISNE KUKCE ) 2.faza: Dogovor i podjela zadaća oko prikupljanja materijala; prikupljanje potrebnog materijala 24 25

14 3. faza: Izrada nacrta hotela za kukce; izrada hotela za kukce PISCI U ŠKOLI 4. faza: Postavljanje hotela za kukce u školski vrt Hotel za kukce smo izradili uz pomoć modelara i nastavnika Tome Kovačevića. UZ Lavanda HRVOJE KOVAČEVIĆ U studenom, u Mjesecu hrvatske knjige, našu je Školu posjetio diplomirani arhitekt i književnik Hrvoje Kovačević. Počeo je pisati već od svoje 10. godine za časopis Mir, a u 5. razredu učlanio se u literarnu grupu. U 3. razredu srednje škole sudjelovao je na natječaju za kratku priču Večernjeg lista s oko 30 svojih priča. Osim pisanja, bavio se i crtanjem stripova i karikatura u brojnim časopisima poput Studenskog lista, Poleta i Sportskih novosti, a objavio je i tri animirana filma. S 27 godina prvi je put napisao knjigu za djecu. Za roman Tajna crne kutije dobio je nagradu Grigor Vitez. Intervjuirala ga je naša Novinarska skupina. Što Vas je inspiriralo na riječ TAJNA u naslovima Vaših djela? Inspiriralo me je to što svaka knjiga ima neku tajnu i tako privuče čitatelje. Koja je Vaš najčitanija knjiga, a koja najdraža? Najčitanija knjiga je Tajna ribljeg oka, a najdraža knjiga mi je Zašto baš ja koja je prodana u primjeraka. Je li ikad koji ulomak Vašeg djela bio uvršten u čitanku? Neka svoja djela zamijetio sam u čitankama svoje djece. Zašto ste izabrali studij arhitekture iako se time nikad niste bavili? Diplomirao sam arhitekturu jer mi je tada taj studij najviše odgovarao. Jesu li Vaša djela objavljena na stranom jeziku? Tri su knjige prevedene na slovenski jezik, Tajna crne kutije na slovački i još dvije knjige na njemački jezik. Što Vas je općenito inspiriralo na pisanje? Kad sam tek počeo pisati knjige, pisao sam o onome što se događalo meni. Kako sam dalje pisao, teme su sve češće bile o mojoj djeci. Koji Vam je najdraži književnik, tj. književnica? Najdraža književnica mi je Ivana Brlić- Mažuranić. Koja Vam je najdraža knjiga? Najdraža knjiga mi je Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Koja Vam je najdraža Vaša knjiga? Meni najdraža knjiga je Tajna šaptača lubenica. Možete li se usporediti s kojim likom iz Vaših djela? Najviše se mogu usporediti s ocem glavnog lika iz priče Tajna zlatnog zuba. Je li neka Vaša knjiga ekranizirana? Ne, nije ekranizirana, ali će se snimiti film na temelju knjige Tajna tužnog psa. Koja Vam je bila najdraža lektira? Najdraže lektire bile su mi priče Marije Jurić Zagorke te djela Augusta Šenoe. Novinarska skupina Podloga: Tina Tudor, 4. a 26 27

15 U petak, 22. travnja godine, u punoj dvorani naše Škole gostovala je književnica Anđelka Korčulanić. Rođena Splićanka šest je godina provela u Kanadi i tada napisala najviše pjesama. Njena inspiracija su more i ljubav te ljubav prema zavičaju, životu u prirodi. Poeziju je počela pisati još u mladosti, a piše i kratke priče te poeziju za djecu. S pjesmom Ako zanoćim uz more pobijedila je u konkurenciji 450 pjesama na natječaju Gradske knjižnice Solin za najljepšu pjesmu Osvojila je i treće mjesto na natječaju Matice hrvatske s pričom Maslačak. Napisala je brojne zbirke pjesama koje su objavljene u Hrvatskoj i inozemstvu, a tiskane su u nekoliko zbornika. Član je udruga Jutro poezije i Hrvatsko književno društvo, Rijeka. Učenici su joj postavili brojna pitanja o životu u Kanadi, a posebno su ih zanimale priče za djecu. Evo što je odgovorila na neka pitanja Novinarske skupine! ANĐELKA KORČULANIĆ Što Vas je inspiriralo na pisanje pjesama i priča? Inspiriralo me je more, školjke Koja Vam je prva priča, a koja prva pjesma? Prva priča zove se Maslačak, a prva pjesma je Oblačak, miš i mačak. Jesu li ikada neka Vaša djela objavljena na stranom jeziku? Da, objavljena su na makedonskom i bugarskom jeziku. Koji Vam je najdraži hrvatski književnik, a koja najdraža hrvatska književnica? Najdraži hrvatski književnik mi je Tin Ujević, a najdraža književnica je Vesna Parun. Novinarska skupina Podloga: Ivan Lendić, 4. a Podloga: Iva Đikić, 2. b carolija RIJEcI BUDUĆE SPISATELJSKE NADE U ovoj rubrici nalaze se literarni radovi naših učenika, malih kreativaca, koji će možda jednom postati veliki književnici. Kako smo već prije obećali u rubrici Naši uspjesi, započinjemo najboljim literarnim radom u Županiji naše učenice Tine Celić i njezinim dojmovima o radu i natjecanju. NAJBOLJI LITERARNI RAD U ŽUPANIJI Potreba za pisanjem već dugo živi u meni. Prošle godine kada sam skupila hrabrosti pokazati svoje literaturne radove nekome, odabrala sam svoju nastavnicu Hrvatskoga jezika. Poslije njezinih pozitivnih i ohrabrujućih komentara, dobila sam još veću inspiraciju i želju za pisanjem. Ove godine za LiDraNo sam odlučila napisati tekst o tome koliko mi pisanje i čitanje znači. Pisala sam upravo onako kako sam se osjećala. Sudjelovanje u natjecanju omogućilo mi je usporediti svoje literarne radove s radovima drugih učenika, ali i vidjeti kako učenici književna djela oživljavaju na pozornici. Bila sam ponosna kada sam čitala svoj rad u Hrvatskom narodnom kazalištu i dobila još ohrabrujućih komentara što me je učvrstilo u odluci da nastavim i dalje pisati. Tina Celić Oluja ili... zašto pišem Otvorilo se nebo nad mojim gradom. Otvorilo se srce i želi na papir. Savršeno vrijeme za razmišljanje i pisanje, za razmišljanje o pisanju. Oluja oko mene, oluja u meni. Kao vjetrom razneseni, prazni listovi na mome stolu. Želim na njih prenijeti sve što osjećam; svoju bol, sreću, tugu, zbunjenost. Kad ni sama ne znam što osjećam, riječi smire oluju u meni i onda znam kako dalje. Kad ljudima ne mogu prenijeti svoje nemire, papiru uvijek nekako uspijevam. Ove su mi se godine dogodile velike promjene. Moja obitelj i ja preselili smo u novi kvart. Preselili svoje stvari, ali misli se puno teže presele. One još dugo ostaju ušuškane u poznatoj sigurnosti staroga doma. Sad sam odjednom morala biti velika i hrabra. Krenula sam u novu školu s novim pitanjima, strahovima, nadama. Moja osjećajnost koja me do tada štitila pred svijetom sada mi je postala teretom. Trebalo je vremena da prihvate sve moje različitosti. Uvijek dublje promišljam svijet i ljude oko sebe. U svojoj biti sam vrlo vedra osoba, ali u svemu tražim neki dublji smisao. To je istovremeno i blagoslov, i kletva. Dobro je biti zreo i razmišljati razumno, ali dok si još dijete, zrelo razmišljanje ne bi trebalo stajati na putu maštanja i dječje radoznalosti. Igra dijete čini djetetom, mašta život čini ljepotom. Zbog ljepote čitam i pišem. Kada čitam, spoznajem da su se mnogi već osjećali kao ja i više nisam usamljena. Zajedno s njima plovim prostranstvima. Pomažu mi pobijediti strah, rastjerati mrak. I ja želim pomoći drugima da se utople među rečenicama mojih priča. Neka ih ona ponese u krajeve koji ne prijete nego štite, među ljude koji ne prisvajaju nego dijele. Neka im priča ponudi utočište, topli dlan za sve njihove rane. I tako, likovi i ja, ja i likovi letimo zajedno. Pisanje me oslobađa tereta koji nosim na leđima. Kao da veliku torbu punu kamenja prebacim na papir. A onda je let puno lepršaviji. Tina Celić, 7. b 28 29

16 Naj... Hrvatski književnik (-ca): Sanja Pilić Strani književnik (-ca): John Green Knjiga: Ne bih rekla da imam najdražu knjigu. Svaka je posebna na svoj način, ali imam top 3: - Potraga za Alaskom, John Green - Charlijev svijet (The perks of being a wallflower), Stephen Chbosky - Mali princ, Antoine de Saint-Exupery Citat: «Ne poznajem savršene ljude. Poznajem samo ljude s manama vrijedne ljubavi.» John Green Film: Društvo mrtvih pjesnika Bend: The Staves My reading habits I really like reading, so I would call myself a bookworm. I just sit on my bed, open a book and escape from this world for a while. I read fiction but I like romantic novels most. I like John Green because of his style of writing. He mostly writes about teenagers and adds a little love and deep thoughts to it. So he makes you think. While reading I feel like the writer and the characters become my friends. Whenever I feel alone I read a book. My favourite book is Looking for Alaska by John Green. I write a little myself. I also write about teenagers lives. I add a little humour, love, problems and deep thoughts too. I find inspiration everywhere. Mostly in people, good and bad. I always live everything I wanted to through my characters. People tell my work has been good so far. I really hope that one day my readers will feel just like me when they read my books. Tina Celić, 7b Divna Šušić My country s famous hero One of my country s famous heroes is Nikola Tesla. He is the best known for his inventions. Tesla is also known for being a mechanical and electrical engineer. His most famous invention, the Tesla Coil, could wirelessly transmit electricity. A lot of people say that he invented the 21st century. Tesla was born and started school in Croatia and then the went to the United States of America. He was born 10th of July 1856 in Smiljan and died 7th of January 1949 in New York. But sadly he died alone at the age of 86 because his ideas weren t understood in those days. Stipe Vlastelica, 7a Moj tata Moj se tata zove Zoran. Ima 39 godina, a za nekoliko dana napunit će 40. Trener je nogometa u Nogometnom klubu Split. On ima jake mišiće i malo je niži. Oči su mu tamno smeđe kao čokolada. Kosa mu je kratka i iste lijepe boje kao i oči. Kada ide na posao, odijeva se sportski, a kada ide u grad, voli se urediti. Zna kuhati i čistiti, a čak i peći neke kolače. Često je sretan i veseo. Pomaže mi, bodri me, vjeruje u mene i druge. Dobar je prema meni i brine se za mamu i mene. Volim ga zato što uvijek imam povjerenja u njega. On je najbolji tata na svijetu. Moja sestra Mia Peko Lončar 4.c OBITELJ Lena Roglić, 2. a Moj brat Ja imam brata koji se zove Josip. On je jednu godinu mlađi od mene i ide u 1. c razred. Moj brat Josip ima smeđu kratku kosu, smeđe oči i samo je malo manji od mene. Zajedno se igramo, dijelimo igračke, slatkiše...ma dijelimo sve što imamo. Volim kada s njim vozim bicikl, kada se igramo na ulici, ali ipak od svega toga mi je najdraže kada igramo igrice na playstationu. On je dobar, ali me nekad i naljuti. Naljuti me kada me zadirkuje i tuče bez razloga. Ponekad se i posvađamo, ali se ipak vrlo brzo pomirimo. On je najbolji brat na cijelom svijetu i jako sam sretan što ga imam jer ne znam što bih bez njega. Mama Mirko Lovrinčević, 2. b Moja mama je mlada. Jako je vitka. Ima lijepa usta. Puno se smije. Usne su joj punašne, a oči plave kao i kosa. Rado nosi traperice, starke i tanke majice. Volim svoju mamu jer je brižna i draga. Lana Prančić 2. d Imati brata ili sestru znači nikada ne biti sam. Ja sam imala sreću da dobijem sestru blizanku. Moja sestra zove se Iva. Mlađa je od mene cijelih 5 minuta. Ljudi kažu da smo potpuno iste, no to zaista nije tako. Iva je jako vitka. Ima lijepe, duge noge i nježne ruke. Najljepše na njoj je njeno lice. Ima lijepe, smeđe i velike oči. Njen nosić je malen i pravilan, prekrivaju ga smeđe pjegice. Nosi naočale za vid. Moja sestra je jako lijepa, a najljepša je kad se osmjehne. Kao i sve sestre znamo se posvađati. Nekada zna biti zaista dosadna. Često želi da je sve po njenom, a ja ne popuštam. Jako je marljiva i sve obveze odradi na vrijeme. Moja je sestra dobra osoba. Unatoč našim svađama ona mi uvijek pomogne kad mi je potrebno. Kad sam tužna, ona to osjeti i počne me nasmijavati. Jako sam sretna što je baš Iva moja sestra. Ona je i moja najbolja prijateljica i čuvarica tajni. Ne bih mogla zamisliti život bez svoje sestrice! Lana Bejo, 4. a 30 31

17 Ljubav Ljubav je sretna lutalica. Svakom je srcu gošća mila. Ona te nosi u visine Kao što pticu nose krila. Sestricu Radost za ruku prima, zlatnu stazu uvis prostre. I ti ćeš s njom do Sunca stići kad srce tvoje odabere. Toni Bajić, 6. d Ljubav Ljubav je blago života Ukusna je kao torta. Bavimo se ljubavlju svaki dan, A i na naš rođendan. Vidjet ćeš prva slova I saznat bit života. Gabrijela Drlje, 2. d Podloga: Fani Babić, 4. c AH, TA LJUBAV! Ljubavni maskenbal Valentinovo je, ljubavni dan, I svatko želi ispuniti svoj san. Ali jedno Valentinovo je neobično jako, I siguran sam ga da pamti svatko. Jedna lija se zaljubila u zeku, A riba plus orao je također u tijeku. Jedna žaba zaljubila se u čavku, Pa priznajte da ne vidimo često ljubav takvu. Valentinovo ima simpatiju novu, Pa dajte jedan pljesak za ljubav ovu. Toni Stanković, 6. a Zimska slika Duga zimska noć, a ja moram poć. Vjetar puše, kiša pada, sve je tužno, mislim sada. Hladna zima, vlažna polja, gdje je sunce, ja čekam sada. Luka Rajič, 4. a Jesen Stigla je jesen! Pao je kesten. Medvjed sniva. Tišina biva. Lišće pada svuda. Boja ima tuda. Stigao je rujan! A s njime i škola. Jesenjeg voća smo pojeli pola. Košare su pune Zbog našeg truda. Za svim tim voćem Ja sam luda. Katarina Andrić, 4. a Podloga: Stipe Ramljak, 2. b GODIŠNJA DOBA Za ljeto Došlo je ljeto i završila je škola, nema više mučenja i noćnih mora. Školske torbe i duge hlače zamijenile su naočale i kupaće gaće. Više nema ocjena, ni jedan, ni tri, ni pet, otkad više nema škole, otvorio mi se svijet. Ni bilježnica, ni knjiga, čak ni toga nema, pakiram kofere i odoh da se spremam. Provest ću sate i sate u moru i neću više misliti na školu. No ima nešto dobro i kod škole, a to je da svaki dan vidim svoje prijatelje. Helena Šamija, 5. a Godišnja doba U godini četiri godišnja doba ima, proljeće, jesen, ljeto i zima. Vrijeme kad je najhladnija klima, to godišnje doba zove se zima. A svima nama glavna je meta odmarati se i kupati preko ljeta. Dani puni sreće i cvijeća događaju se u vrijeme proljeća. A vrijeme kad lišće hara vani, to se zove jesenji dani. I s početka i s praga, meni su sva godišnja doba draga. Proljeće Došlo nam je proljeće Otišla je zima Životinje se bude Sunca opet ima Helena Šamija, 5. a Cvijeće miriše Livade se pune cvijeća Lete pčele i leptiri Dole sunce na njih žmiri Maja Ivelić 2. d Paula Jurišić, 1.c Jesen Sunce se počinje skrivati. Zvono u školi počinje zvoniti. I s grana lišće pada, a i dunja nam dolazi tada. Jesen će obojiti sve pred sobom a voće će dozrijevati i pred tobom. Na granama ptice će cvrkutati i dok kiša pada, čaj ćemo pijuckati. Košare su pune plodova, A vino se radi od grozdova. Eto nama jesen naša, kaže baba Maša! Stella Batarelo, 4. a Podloga: Magdalena Grizelj, 4.c Natali Šarić 4.a 32 33

18 O Splitu Ima jedan grad, nije ni velik, nije ni sitan, al je meni jako bitan. Taj grad zove se Split i velik je kao plavi kit. Njegovo more sasvim je modro i baš sve u njemu je dobro. Zaštitnik grada sveti je Duje i o njemu svatko zna i čuje. Ljeti se turisti Splitu dive, sjede i gledaju zelene njive. Ima jedan grad, lijep je k o cvit, ma najljepši na svijetu, to je moj Split. Helena Šamija, 5. a Letigrad Petra Vrca, 4.a Letigrad je jako neobičan grad. U njemu sve stvari i ljudi lete. U zraku je gužva jer nema ceste, a automobili umjesto kola imaju teška krila. U Letigradu najčudnije su kuće i zgrade zato što nemaju vrata jer ljudi lete i ulaze u kuću kroz prozor. Ljudi su sretni jer mogu letjeti, ali navečer kada idu spavati, smeta im što krevet leti pa ne mogu zaspati. Učenici ne moraju nositi torbe jer torbe lete za njima. Djeca su zbunjena jer ne znaju kako da ulove stvari, a da ne bude buka. Najsmješnije je kada učiteljica lovi ploču i piše po njoj. U tom gradu sve je smiješno i naopako i vlada frka zbrka. Ja bih voljela samo posjetiti taj grad zato što bih htjela letjeti. Mislim da mi se ne bi svidjelo u tom Letigradu zato što vlada pravi nered. Josipa Radman, 2. b Pismo gradu heroju Moj dragi Vukovare, bio si jako bogat i lijep grad. Bio si veoma snažan i nisi se htio predati i odustati. U svim gradovima te slavimo kao najvećeg heroja jer ti si bio jako hrabar, branio se i zaradio poštovanje svih ljudi. Ti si stradao za cijelu Hrvatsku. Nažalost, u vrijeme rata nastradali su i poginuli mnogi nedužni ljudi. na tvoj dan svi zapalimo svijeću i prisjećamo se tih tužnih 87 dana, ali i svega dobroga što se zbilo ovih godina. Liječnica Bosanac nije te htjela napustiti. Ona je ostala u bolnici liječiti sve ranjene. Zvala je i pomoć, ali ona nije stigla. Zbog takve situacije morala je biti snalažljiva. Neki su ljudi poginuli na Ovčari. Kod kuće imam jednu veliku vučedolsku golubicu koja me uvijek podsjeti na tebe. Sva ta tragedija nije te spriječila da se ponovno uzdigneš na noge. Tvoj vodotoranj je malo urušen, ali još se drži. Visok je 50 metara i, baš zato što takvog nema nigdje, simbol je tvojega grada. Ti si najsnažniji grad. Svi ćemo te uvijek slaviti. Vukovare, ti si moj najveći junak jer takvoga grada kakav si ti nema nigdje! Zauvijek ću te voljeti! Katarina Liović, 2. b Suncograd Mia Peko Lončar, 4. c U Suncogradu svaki dan je jako toplo. Grad je dobio takvo ime jer se prije puno godina sunce spustilo na njega. U njemu je najveće more na svijetu. Kuće su crvene i žute boje i obasjane zrakama sunca. Cvijeće je duginih boja i sve je mirisno. Na cestama su auti žarkih boja i bez krovova. Ljudi nose ljetnu odjeću, a djeca se stalno igraju vani. Ovaj grad je prekrasan i uvijek veseo i zato bih volio živjeti u njemu. Marin Pirić, 2. b Kad bi drveće hodalo Kad bi drveće hodalo, u gradu bi nastala gužva. Stabla bi svojim granama prekrila semafore, a ljudi ne bi vidjeli koje je svjetlo na semaforu. Voljela bih da kraj moga balkona došeta stablo trešnje. Sjedila bih na stolici, sunčala se i jela trešnje. Poslije bih se popela na stablo i stablo bi me odvelo u školu. Kad bi drveće hodalo, stvarno bi sve izgledalo naopako! KAD BI DRVEĆE HODALO Josipa Radman, 2. b Kad bi kuća bila živa Da krenem iz početka bila bi to kuća meka. Meka kao rosna trava, što će takvoj kući brava. Šešir ima mjesto krova, jastuci su posred dvora. Balkoni su njene ruke drže djecu bez po muke. Prozori su njene oči vide dobro i po noći. Što se kroz nju penješ više bolje čuješ kako diše. Dok se srce u njoj skriva ta je kuća posve živa. Josip Šimac, 4. b Kad bi drveće hodalo Jednog dana po cijelom gradu je hodalo drveće. Ljudi su šetali, a s njima i drveće. Ptice su stalno miješale gnijezda. Neki ljudi su stajali u kućama jer su se bojali drveća koje hoda. Drveća su hodala na sve strane. Bilo ih je svuda. Lijevo, desno, naprijed i natrag, sve je bilo puno drveća. Jednog dana ljudima je dosadilo drveće, pa su ga odlučili posjeći. U cijelom gradu više nije bilo niti jednog drveta. Kad bi ljudi izašli van, zrak je bio zagušljiv. Ljudi su shvatili da je to zato što su posjekli sva drveća. Na kraju su posadili još drveća koje nije hodalo. Tada je sve bilo normalno. Snjegović Luka Rubić, 2. b Snjegovići su stvoreni od snijega. Obično im je nos od mrkve, ali može biti i od krumpira. Oni će se rastopiti na vrućini i zato trebaju biti na hladnom. Ruke su im od grančica ili drveta. Snjegovići imaju dugmad od ugljena. Neki imaju noge, kao snjegović Olaf iz crtića Snježno kraljevstvo, ali rijetko tko mu može napraviti noge. Snjegovići su prekrasni, ali nekome ne ispadnu dobri. Magdalena Grizelj,4.c Gabrijela Drlje, 2. d Podloga: Anita Cvitković 2.d 34 35

19 Moja školska torba Moja školska torba je oblika kvadra. Srednje je veličine. Načinjena je od plastike i tkanine. Ima držač za ruke i ramena, pretinac za knjige, bilježnice i pernicu. Plavo-crne je boje. Namijenjena je za knjige. Čuvam je i pazim da je ne pokidam. Brinem se da uvijek bude čista i uredna. Božo Šperanda, 2. a Da sam potočić Potočiću plavi, kuda tečeš ti? Što sve ima na svijetu tom? Ima li staza cvjetnih tu, koja visibaba il jaglac žut? Ima li neki kukac drag il neki žuti mrav? Jelen bijeli il vjeverica plava, što sve skriva priroda naša draga? Tečem, tečem ja od mora do planina. Vidim čuda svakih, jelena bijelih al ne i vjeverica plavih. Svakih čuda skriva majka priroda. Natali Šarić, 4. a Da sam potočić Krećem iz najljepšeg sela na svijetu. Izvor mi je kod jedne nakupine stijena. Kad izađem iz te stijene, to izgleda kao pravi slap. Tada se osjećam kao da poprimam novu snagu. Tečem kroz najljepše livade i najveća brda. Na putu srećem mnoge životinje i ljude. Oko mene se igraju djeca, a domaće životinje piju vodu. U meni plivaju vesele i razigrane ribice. Navečer se može čuti veseli zbor žaba koje krekeću da ih svi nadaleko čuju. Ljeti se djeca u meni kupaju i prskaju vodom. Nakon dugog puta ulijevam se u rijeku Čikolu i opet upoznajem mnoge ljude i životinje. Osjećam se sretno i korisno što postojim i tečem. Marta Didić, 4. a Da sam potočić Bok! Ja sam potočić. Sada ću vam ispričati svoju čudnovatu pustolovinu. Pa krenimo! Jednog dana vjetar me je odnio duboko u šumu. Nisam bio uznemiren, već sam bio sretan, jer sam osjećao avanturu u sebi, ali nije mi bilo jasno zašto sam baš izvirao iz lišća. Vidio sam razna drveća. Najviše mi se svidjelo ono koje me škakljalo. Prolazio sam livadom i ispod mostića s kojeg su se djeca ogledavala u moje zrcalo, i s kojeg su se patkice bacale na moja glatka leđa. Bilo je mnogo životinja koje su pile moju vodu. Klizio sam rosnom travom i mahovinom. Slijedio sam svoju stazu, pratio nebo i Sunčeve zrake, pa čak i Mjesec i pokoju Zvijezdu. Bio sam sve sretniji i sretniji. Odjednom sam došao na lijepo mjesto gdje je bilo mnogo biljaka, životinja, slapova Taj mi je trenutak najbolji trenutak u životu. Tu sam stao i pretvorio se u jezero. Postao sam poznat i vidio puno novih stvari. Tko zna što me još čeka! Paola Domazet, 4. c Rijeka (haiku) Juri rijeka, Sve do planine teče, Tamo se gubi. Sreća Petra Vrca, 4. a O veselom kosu (haiku) U jednom vrtu rodila zlatna trešnja I kos zapjeva. Marija Babić, 4. a Bilo je to jednog sunčanog i ljetnog jutra. Probudila sam se i bilo mi je jako dosadno. Tada sam odlučila da ću potražiti svoju sreću. Što je zapravo moja sreća i gdje bih je mogla pronaći? Pomislila sam da je livada jako velika i da se tu sigurno skriva moj sreća. Na livadi su me dočekali moji prijatelji koji su me pozvali na igru. Priključila sam im se. Bilo je jako zabavno i ja bih se igrala i duže al sam bila zauzeta traženjem svoje sreće koju na livadi nisam pronašla. Odlučila sam da ću s tatom otići na plažu jer svoju sreću možda nađem u moru. More je bilo super. Ispred nas ribice su plesale dok su im valovi svirali. Ali sreću nisam pronašla. Nisam znala gdje ću je više tražiti pa smo otišli kući. Tamo su me baka i mama pozvale da im pomognem kuhati ručak jer to volim. Čak smo za desert ispekle palačinke. Nakon ručka posjetili su nas rođaci. Jeli smo palačinke i igrali se. Navečer u krevetu, maštala sam o sreći koju nisam pronašla. A onda sam shvatila da je moja sreća oduvijek tu. Igra na livadi, plivanje s tatom, kuhanje s bakom i mamom, igra s rođacima. Sve me to čini sretnom. Nekad je sreća tako velika, a nekad tako mala da ju je teško uočiti. Ali vjerujte, ona je uvijek tu oko nas. Petra Vrca, 4. a Podloga: Petra Domazet, 4.c 36 37

20 PROBLEM PAGE My problem (7a) LIKOVNI IZLOG Dear Katrina, I ve got a problem with my dad. I am a good student and I always get good grades and I also do chores when I have time. I want to spend more time with my dad. He goes to work early int he morning and works all day. He has his own company so even when he s at home he thinks about his job. Whenever I ask something he says that he s too busy and I should ask mom. I know he loves me, but he needs to spend more time with me and at home. My friend told me to try to talk to him about that, I tried and he said he has to work hard now so I and my brother and sister could enjoy later. I know that it s true, but in the future I won t be a kid anymore. He s on the business trips very often too, so I asked him if I could go sometimes with him and he said that I am too young and I would be bored. I don t know what to do! I mean, I know that he has to work and I should be happy that he has a job in these days when lots of people don t have it, but I just want to spend more time with him. Please help! Dear Katrina, I ve got a problem with my parents. The problem is: tomorrow, late at night, there will be a fancy dress party at my friend s Jake house. All my friends will go out, but my parents don t allow me to go, because they think it s too late at night, and that I am not old enough to go. My sister has told me that I should sneak through the window when my parents fall asleep. But I know that they will find out (they always do!), and then they will be mad at me. I ve tried to talk to them, but they didn t listen at all! They always say: Honey! You are still not old enough to go out late. Wait another year or two to pass I really don t know what to do anymore! Please give me an advice. Daer Katrina, I ve got a problem with studying for school, I am in the 7th grade and I have to do homeworks and learn every day. I can t even have a breakfast sometimes because I need to study. In the morning I can easily do homework and learn. In the afternoon, when I have to study several subjects, my concentration becomes really bad. My parents say that I should be more relaxed. I m often nervous and I know that s not good for my health. I tried few times to organise my time, but it didn t help. The problem is that I don t know how much time my learning will take. I really want to be a good student. I don t know anymore what to do. Please, help me! Dear Katrina, I ve got a problem with my parents. They both work a lot and they are never home with me. This situation started 3 years ago when my parents got a job at the company. At first, I didn t care that much, but when I started getting older, the things became worse. I started to feel lonely and sad, I felt like I needed more attention. I talked about this to my friend and they told me to spend more time with them. That didn t work, so I finally decided to talk to them. It was really difficult to start the conversation, but I did it. They decided to buy me a pet, so I wouldn t feel lonely anymore. They did not undestand that I wanted to spend time with them and I didn t need or want a pet. I don t know what to do anymore. Please, help me! Dear Katrina, I have got a real problem with my younger sister. She is too rude. We fight too much, and my mother always thinks it s my fault. My sister doesn t even say sorry to me. It s often her fault. I try to explain my mother the whole thing, but she said that my sister is younger and she can t start the fight. Everybody loves her more than me. I can t stand that anymore. I am tired. I just want some understanding and more love. I don t ask too much, do I? I need help! What should I do? I ve tried everything but nothing works. Please help me. Mia Peko Lončar, 4.c Mariela Guć,4.a Luka Rajič, 4.a Marta Didić, 4.a Marin Pirić, 2.b Petra Vrca, 4.a 38 39

21 Natali Šarić, 4.a Petra Domazet, 4.c Roko Zubanović, 4.a Stella Batarelo, 4.a Mia Peko Lončar, 4.c Magdalena Grizelj, 4.c Kristina Liović, 2.b Stella Batarelo, 4.a Podloga: Fani Babić, 4.c 40 41

22 JEZICNI KUTAK Schmusen Streicheln Zärtlichkeit Zeit Romantik Herz lieber Kerl Eltern Freundin stummer Schrei nach Liebe Die Ärzte, Schrei nach Liebe, Die Bestie in Menschengestalt (1993) Du bist wirklich saudumm darum gehts dir gut Hass ist deine Attitüde ständig kocht dein Blut alles muss man dir erklären weil du wirklich gar nichts weißt höchstwahrscheinlich nicht einmal was Attitüde heißt Deine Gewalt ist nur ein Deine Springerstiefel sehnen sich nach Du hast nie gelernt dich zu artikulieren und deine hatten niemals für dich ohohoh Warum hast du Angst vorm was soll all der Terz Unterm Lorbeerkranz mit Eicheln weiß ich schlägt dein Und ist für dich nicht bloß graue Theorie zwischen Störkraft und den Onkelz steht ne Kuschelrock LP Deine Gewalt ist nur ein Deine Springerstiefel sehnen sich nach Du hast nie gelernt dich zu artikulieren und deine hatten niemals für dich ohohoh ARSCHLOCH Weil du Probleme hast die keinen interessieren Weil du Schiss vorm hast bist du ein Faschist Du musst deinen Selbsthass nich auf andere projezieren damit keiner merkt was für du bist ohohoh Deine Gewalt ist nur ein Deine Springerstiefel sehnen sich nach Du hast nie gelernt dich artizukulieren und deine die hat niemals für dich ohohoh 42 43

23 ZABAVNI KUTAK SUDOKU GRAMATIČKA KRIŽALJKA 8 Vodoravno 2. Dolazi s prijedlozima u, na, o, po, pri, prema. 5. Glasovna promjena u riječima oblaci, prilozi, orasi. 6. Imenica u dativu u rečenici Riba ribi grize rep. 8. Čestica u rečenici Eto, stigli smo. 9. Imenica u akuzativu u rečenici Martina je vidjela medvjede. 10. Padež subjekta. 11. Padež koji odgovara na pitanje Koga? Što? Okomito 1. Odgovara na pitanje S kim? S čim? 3. Imenica u genitivu u rečenici Knjiga stoji pokraj knjige. 4. Prilog u rečenici Knjige stoje tamo. 7. Imenica u rečenici Kupila sam novine. 12. Prijedlog u rečenici Stolica stoji uz stol. ZAGONETKE 1. Na polju su 3 čovjeka. Jedan ima zatvoren ruksak i mrtav je, a ostala dvojica su živa i imaju otvorene ruksake. Što se ovdje dogodilo? 2. Nemam masu, možeš me vidjeti, a svaku ću vreću učiniti lakšom. Tko sam ja? 3. Čovjek hoda po pješčanoj plaži. Okrene se za 180 stupnjeva i ne vidi svoje tragove. Kako je to moguće? 4. Gdje krećeš na crveno, a staneš na zeleno? ODGOVORI: 1. Tri čovjeka su padobranci. Ovom jednom se padobran nije otvorio te je poginuo pri padu na tlo.; 2. Rupa.; 3. Čovjek je hodao unatrag i kad se okrenuo vidio je pijesak bez svojih tragova.;4. Kad jedeš lubenicu. :) ;5. Sidro. PREMETALJKA Želiš li doznati poznatu poslovicu o mačkama? Izbaci iz dolje navedenih riječi sve slogove sa slovom F (FA, FE, FI, FO, FU). Slogovi koji ostanu pročitani jedan za drugim, dat će ti odgovor! FAFEKADAFI FAMAČKEFIFO FOFINEMAFU FEFAMIŠEVIFO KOLOFIFIFA FEVODEFEFI POGODITE SLOVA _ i _ dalmatinac (Disneyeva priča i film) simfonija (Beethovenovo djelo poznato i kao Oda radosti) tisuća milja pod morem (uzbudljivi roman Julesa Verna) godišnja doba (remek djelo skladatelja Antonia Vivaldija) Snjeguljica i _ patuljaka (omiljena dječja bajka) _ u Trnju (kriminalistički roman Pavla Pavličića) rič što sam je čuo (dijalektna pjesma Vanje Radauša) _ i sati (filmski hit s Liamom Neesonom) RJEŠENJA: Sto i jedan; deveta; dvadeset; četiri; sedam; trojica; prva; devedeset i šest Slaven Zec, 1. c U muzeju Mali Ivica bio je s roditeljima u pariškom muzeju. Umoran od dugog hodanja sjedne u naslonjač. - Hej, mali, tu ne smiješ sjediti! priđe mu čuvar. - Zašto ne? začudi se Ivica. - To je naslonjač Luja XVI. - Nema veze, kada on dođe, ja ću se maknuti. odgovori Ivica Okretanje Učitelj: Tko se to bez prestanka okreće? Učenik: Zemlja! Učitelj (uzrujano): Tko je to rekao? Učenik: Galileo Galilei. Profesor pita Pericu: -Kako glasi prezent od glagola hodati? Perica: Ja hodam, ti hodaš, on hoda... Profesor: Malo brže! Perica: Mi trčimo, vi trčite, oni trče 44 45

24