nekog mjesta: ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost

Transcription

1 Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu Doc. dr.sc. Zvjezdana Hendija Kolegij: Međunarodni turizam Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet U Zagrebu, studeni da ponovimo Što je turizam (Hunziker i Krapf)? dvije determinante turizma skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta: ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost PROSTOR izvan domicila POTROŠNJA izvan domicila 1 2 da ponovimo Što je međunarodni turizam (UNWTO)? da ponovimo Što je turističko tržište? međunarodni turizam - uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma receptivni turizam - uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji emitivni turizam - uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje intraregionalni - interregionalni turističko tržište - skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja receptivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda emitivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnje 3 4 Cilj predavanja objašnjenje pojma: što proučavaju trendovi, zašto se istražuju, tko ih istražuje, kako se dijele, što su trendovi u turizmu? vrste trendova u turizmu: kvantitativni kvalitativni pregled razvoja kvalitativnih trendova: od polovine 20. st. do 80-ih/90-ih godina od 90-ih godina do prijelaza u novo tisućljeće suvremeni trendovi u turizmu 5 ŠTO su trendovi? opća sklonost, tendencija prema čemu (Anić, Goldstein, 1999, Rječnik stranih riječi) komponenta vremenske pojave koja predočuje osnovnu dugoročnu tendenciju njezina razvoja u vremenu (Ekonomski leksikon 1995) smjer, pravac razvoja neke pojave u vremenu, u odnosu na nešto utvrđuju se: usporedbom analizom istraživanjem trendovi prate i uspoređuju neku pojavu u vremenu ili u odnosu na nešto 6

2 KAKO se dijele i ŠTO prate? VRSTE TRENDOVA u turizmu: KVANTITATIVNI proučavaju i uspoređuju podatke KVALITATIVNI proučavaju i uspoređuju obilježja neke pojave (Prebežac 2004) ŠTO prate/ uspoređuju trendovi u turizmu? PODATKE ili OBILJEŽJA - mogu se iskazivati opisno ili numerički 7 ŠTO proučavaju trendovi u turizmu? ŠTO se uspoređuje: obilježja/ podaci - u turizmu najčešći podaci br. noćenja i br. dolazaka turista te br. postelja u smještajnim kapacitetima, ali i obilježja kao što je dob, spol, motivacija turista i sl. Npr. stupanj obrazovanja kao obilježje potražnje (prema istraživanju Tomas trendovi 2009 Instituta za turizam): gosti koji posjećuju RH sve su bolje obrazovani, što je također zapaženo kod europske populacije, a posjetitelji nacionalnih parkova u RH bolje su obrazovani od turista koji borave u primorskim mjestima na obali. vrijeme sve dimenzije - u turizmu najčešće: u odnosu na prethodni mjesec, godinu, desetljeće i sl. različite razine istraživanja - u turizmu najčešće razine: međunarodna tj. u svijetu, u Europi, u EU, u Sredozemlju; nacionalna u nekoj zemlji; regionalna; lokalna u turističkoj destinaciji i sl. 8 ZAŠTO se istražuju trendovi? TKO istražuje trendove? Značaj trendova u turizmu: informacije o kretanjima na turist. tržištu kod: ponude (npr. u gradu ZG je posljednjih godina izražen trend povećanja hotelskih smj. kap., pa je tako prihvatni kapacitet hotela povećan za 12% u odnosu na god. (Tomas trendovi 2010, Institut za turizam) potražnje (npr. U RH je ostvareno 56 milijuna noćenja. Time je nastavljen kontinuirani trend rasta turist. prometa, premda još uvijek nisu dostignuti rezultati iz god. (68 mil.), (Tomas trendovi 2010, IT) proučavanje važno zbog prilagođavanja: ponude potražnji uvjetima okruženja važno je uočiti promjene i prilagoditi se na njihove posljedice 9 IZVORI: međunarodne org.: UNWTO regionalne org.: ETC, PATA, strukovne asocijacije: CLIA, ASTA, statistički uredi/ konzultantske tvrtke: WTM, ETM, RA, IPS, turistički sajmovi i skupovi: ITB, WM Internet: TravelMole, znanstvenici i stručnjaci u turizmu (ScienceDirect, u RH: EF, Institut za turizam; DZS i sl.) 10 Koja su najpoznatija istraživanja trendova u turizmu? IT: TOMAS Stavovi i potrošnja turista U RH Pisa Forum/ ITB Report Travel Trends Report UNWTO: Tourism Vision, Market Trends Britanski statistički ured BTT - IPS (Velika Britanija) Tržišna istraživanja ivanja IPK: European Travel Monitor, WTM EU: Eurobarometer Reiseanalyse, ADAC (Njemačka) ETC: Tourism Trends for Europe VAŽNOST tržišnih istraživanja u turizmu kvalitetan izvor podataka ona su dobavljač informacija pri stvaranju konkretnih odluka (J. Krippendorf 1986) pokazuju: - kretanja na turist. tržištu kod ponude i potražnje - obilježja turist. potražnje uočavaju TRŽIŠNE TRENDOVE i PROMJENE, koje mogu biti: interne u turizmu, a moguće su i kod ponude i kod potražnje ili eksterne - u društvu, u okruženju, u stavovima, većina tržišnih istraživanja utvrđuje trendove 11 12

3 Zašto je potrebno istraživati promjene? KAKVE promjene su moguće u nekom vremenu? POZITIVAN Zbog njihovog utjecaja na razvoj neke pojave NEGATIVAN STAGNACIJA nema promjene (npr. kada se u turizmu govori da je u nekoj zemlji npr. u Grčkoj zabilježen ISTI br. noćenja kao i prethodne godine, dok je u regiji tj. u Sredozemlju došlo do RASTA, ta informacija ukazuje na lošije rezultate u grčkom turizmu u odnosu na konkurentske zemlje). promjena: RAST ili PAD npr. ino. noćenja u RH porasla su (ili pala su) za 10%: - u xxxx. god. u odnosu na prethodnu god. - u xxxx. god. u odnosu na ino. noćenja u 2.zemlji, npr. Španj., gdje su u istom razdoblju porasla za 15% - u xxxx. god. u odnosu na noć. domaćih turista koja su porasla za npr. 5% Utjecaj okruženja na turizam Promjene u suvremenom društvu i okruženju: klimatske promjene zagađenje okoliša prijevozna sredstva i prometna povezanost tehničko-tehnološka otkrića socio-demografske promjene nepredvidivi događaji: prirodne katastrofe terorizam,... ekonomsko - financijski uvjeti 15 PROMJENA: globalno zatopljenje i ozonske rupe Što se predviđa za 100 godina? rast razine mora između 31 i 65 cm Venecija pod vodom? Sredozemlje prevruće, sj. Europa IN potrošnja energije (klima, grijanje) Preplanula put nije više IN 16 PROMJENA: prirodne katastrofe Erupcija vulkana na Islandu bi mogla trajati i 12 mjeseci (Jutarnji list, ) paraliziran zračni promet nad Europom u ožujku 2010.! stručnjaci UNWTO-a predlažu mjere zaštite putnika PROMJENA: zagađenje okoliša Kakve će biti plaže sutrašnjice? Kakve su perspektive sunce i more turističkog proizvoda? (UNWTO Global Forecasts and Profiles of Market Segments 2001) Potres u Japanu (Jutarnji list, ) pad putovanja Japanaca iz solidarnosti s pogođenim regijama 17 18

4 PROMJENA: zračni prijevoz 70-te godine 20.st. - JUMBO JET omogućio masovna putovanja (Čavlek 1998) SKY EUROPE bankrot st. LCC low cost carrier boom Ryanair, Germanwings, Easy-Jet, Hapag Lloyd Express, Skyeurope - bankrot Kako će putovati turisti sutrašnjice i gdje? (UNWTO Tourism Vision 2020, 1998) u svemir, na Mjesec? na Sjeverni pol? u dubine oceana? na Mount Everest? 20 PROMJENA: druge vrste prijevoza ekološki prihvatljivi ultra brzi vlakovi el.automobili ili nešto drugo PROMJENA: informatičko društvo, komunikacije, mobilna telefonija PROMJENA: starenje Europljana, erozija tradicionalne obitelji TKO će biti turisti sutrašnjice? GOLDEN AGE generacija? Samci? PROMJENA: azijski demografski rast (ETC 2006) MLADI TURISTI: iz Indije iz Kine 23 24

5 PROMJENA: nepredvidivi događaji terorizam, ratovi, agresije bolesti prirodne i ekološke katastrofe gospodarske krize, recesija, nezaposlenost, PROMJENA: financijska kriza, recesija, nezaposlenost recesija zbog naftne krize globalna gospodarska i financ. kriza: smanjuje se broj putovanja, skraćuje se duljina boravka u destinaciji, mijenjaju se odredišta putovanja, traži se VFM i smanjuje turistička potrošnja, stay-cation = stay at home vacation, PROMJENA: strah od zaraznih bolesti H1N1 Sars ptičja gripa od pojave gripe u Meksiku umrle 84 osobe u mjesec dana utjecaj zaraznih bolesti na putovanja: pojavom zarazne bolesti lokalni problem postaje globalni preporuka WHO: izbjegavajte putovanja u krizna žarišta 27 GDJE će putovati turisti? u sigurne destinacije, a koje su to sada, koje će biti sigurne sutra? 28 Nije opasan virus svinjske gripe, već virus pesimizma Zaključak 9. skupa svjetskih turističkih stručnjaka održanog u svibnju u St. Catarini u Brazilu. Što je uporište te tvrdnje? Kriza pojela grčki turizam ( ) kako je to utjecalo na druge zemlje u Sredozemlju, a posebno na našu zemlju? STALNI TREND RASTA turizma u svijetu 29 30

6 ŠTO se događa s turizmom danas, a što se događalo ranije u sličnim situacijama? Kvantitativni trendovi u međunarodnom turizmu Turizam se stalno: prilagođava, mijenja, preusmjerava u sigurnija područja, usporava, ali ne PREKIDA TREND RASTA Kretanje turizma u svijetu T1: stalni rast turizma u svijetu Negativni utjecaji recesija; naftna kriza katastrofa u Č ernobilu bolest sida u Africi /98. ekonomska kriza u A ziji N ATO intervencija u Kosovu teroristički napad na SAD rat u Iraku; bolest Sars rat u Perzijskom zalijevu M eđunarodni turistički dolasci (u milijunima) S 69 6E 287 4M puta veći bez obzira na razne nepredvidive događaje i promjene u društvu INO tur. dolasci u svijetu: _ 25 milijuna _ 69 milijuna _ 166 milijuna _ 287 milijuna _ 456 milijuna _ 681 milijuna _ 805 milijuna _ 850 milijuna _ 909 milijuna _ 924 milijuna _ 940 milijuna 2020.*_1.602 milijuna * UNWTO prognoza 34 KVANTITATIVNI TRENDOVI u međunarodnom turizmu Od koga se prikupljaju podaci o kvantitativnim trendovima turizma u svijetu i koji? Što se najčešće analizira o turizmu u svijetu? kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno prostorna distribucija međunarodnih turist. dolazaka vodeće turističke destinacija u svijetu kretanje prihoda od turizma globalno prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu vodeće emitivne zemlje svijeta i sl. Izvor: UNWTO publikacije, (izbornik: Facts and Figures), WTTC, Eurostat, ETC, Vrste podataka: Međunarodni turistički dolasci (različito prikupljanje podataka po zemljama) u svijetu, po regijama i po receptivnim zemljama: TF International tourist arrivals at frontiers (excluding same-day visitors); VF International visitor arrivals at frontiers (including tourists and same-day visitors); TCE International tourist arrivals at collective tourism establishments; THS International tourist arrivals at hotels and similar establishments. Prihodi od turizma u svijetu, po regijama i po zemljama (različite valute, USD, euro ili nacionalne valute) International tourism receipts svi podaci i obilježja ja u i o turizmu na raznim razinama Rashodi od turizma - International tourism expenditures za vodeća i za sve vremenske dimenzije emitivna tržišta 35 36

7 T2: Europa je stalno vodeća receptivna turistička regija svijeta, ali više od polovine inozemnih turističkih kretanja STALNO se ostvaruje u Europi (UNWTO Barometer 2010, Vol 7, Issue 1) Amerike 150 mil. 16% Europa 477 mil. 51% Afrika 46 mil. 5% Izvor: Svjetska turistička organizacija Bliski istok 60 mil. 6% Azija / Pacifik 204 mil. 22% Podaci za godinu 37 Izvor: UNWTO T3: trend je i smanjenja važnosti Europe i Udio Europe u međunarodnom turizmu % u inozemnim dolascima u svijetu: _ 66 % od 25 mil. međunar. tur. dolazaka _ 73 % _ 68 % _ 65 % _ 62 % od 456 mil. međunar. tur. dolazaka _ 57 % _ 55 % _ 55 % _ 54 % od 940 mil. međunar. tur. dolazaka, _ 51 % svaki drugi je u Europi (477 mil.) 2020.*_ 46 % * UNWTO prognoza 38 T4: povećanja važnosti Azijskopacifičke regije (Bilen 1998) Udio Azije i Pacifika u međunar. turizmu - % u inozemnim dolascima u svijetu: _ 0,8 % Azijsko-pacifička regija _ 1,3 % bilježi najdinamičniji _ 3,7 % _ 8,5 % trend rasta turizma u _ 12,7 % svijetu (u toj regiji _ 16,0 % inozemni turistički dolasci _ 19,3 % rasli su po stopi od 12% _ 19,8 % u razdoblju od do _ 20,4 % 2010) _ 21,7 % svako peto putovanje u 2020.*_ 26,6 % svijetu 39 * UNWTO prognoza T5: koja je u ovom tisućljeću prestigla Ameriku. (od godine) Udio Amerike u međunarodnom turizmu (u%) % u inozemnim dolascima u svijetu: _ 29,6 % _ 20,4 % _ 18,8 % _ 17,9 % _ 16,7 % _ 16,3 % _ 15,7 % _ 15,9 % 2020.*_ 18,1 % * UNWTO prognoza T6: ravnomjernija je geografska distribucija turističkih kretanja u svijetu 25 mil. ino. turist. dolazaka Europa 66% Amerika 30% Azija i Pacifik 1% Ostalo 3% Amerika 16% Europa 51% 940 mil. ino. turist. dolazaka Azija i Pacifik 22% Ostalo 11% 41 Regionalna distribucija međunar. turističkih dolazaka po receptivnim regijama (u %) Europa 66 % 68 % > 51 % Amerika 30 % 26 % > 16 % Azija i Pacifik 0,6 % 4 % < 22 % Bliski Istok 1,4 % 1 % 6 % Afrika 2,0 % 2 % 5 % Međunarodni turistički dolasci (milijuni) 25,0 165,8 940,0 42

8 Regionalna distribucija prihoda od turizma u svijetu Udio prihoda od turizma u svijetu (%) Europa 61 % > 44 % Amerika 27 % 20 % Azija i Pacifik 7 % < 27 % Bliski Istok 2 % 6 % Afrika 3 % 3 % Prihodi (milijarde USD) 17,9 919,0 43 T7: trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja u svijetu (Čavlek 1997) Top deset turističkih destinacija u svijetu (prema udjelu u inozemnim turističkim dolascima): SAD 1. Francuska 2. Kanada 2. SAD 3. Italija 3. Kina 4. Francuska 4. Španjolska 5. Švicarska 5. Italija 88% 6. Irska 6. Velika Britanija 7. Austrija 7. Turska 8. Španjolska 8. Njemačka 9. Njemačka 9. Malazija 10.Velika Britanija 10.Meksiko 45% 44 T8: trend dinamičnog rasta turističkog prometa u nekim novim receptivnim turističkim zemljama (Čavlek 1997) Glavni trendovi na turist. tržištu nove turističke destinacije: Kina, Ukrajina, Turska, Malezija, Rusija, Grčka, u budućnosti predviđa se još dinamičniji rast BRIC turističkih destinacija: Brazila, Rusije, Indije i Kine trend rasta turist. potražnje trend disperzije turist. prometa na sve veći broj receptivnih turist. zemalja u svijetu, sve je jača konkurencija na turist. tržištu trend nagle ekspanzije turisti. prometa u zemljama koje do tada nisu bilježile značajniji turist. promet BRIC tržišta Koji su podaci indikativni za vodeća emitivna tržišta u svijetu? izdaci za turistička putovanja turistička potrošnja broj putovanja u inozemstvo Problem: ne prate ih sve zemlje u svijetu 47 T9: smanjenje dominacije nekoliko vodećih emitivnih tržišta T10: pojava novih emitivnih tržišta (zemlje velike populacije) Top 10 emitivnih tržišta u svijetu (prema udjelu u turističkoj potrošnji u svijetu): SAD 14,8% 1. Njemačka 8,5% 2. Njemačka 12,4% 2. SAD 8,2% 3. Vel. Britanija 8,5% 3. Kina 6,0% 4. Japan 7,6% 4. Vel. Britanija 5,3% 5. Francuska 4,7% 5. Francuska 4,3% 63% 6. Italija 4,6% 6. Kanada 3,2% 7. Nizozemska 2,9% 7. Japan 3,0% 8. Austrija 2,5% 8. Italija 2,9% 9. Kanada 2,4% 9. Rusija 2,9% 10.Belgija 2,3% 10. Australija 2,5% 47% 48

9 T11: među emitivnim zemljama dinamičan je trend rasta BRIC tržišta, a zbog mnogoljudnosti tih zemalja prognoze su posebno optimistične (WTTC 2009) Kinesko i rusko emitivno tržište u fokusu (UNWTO 2010 The Russian Outbound Travel Market, Kina ETC, 2011) BRIC = Brazil, Rusija, Indija, Kina BRICs: Residents' trips abroad Millions Putovanja u inozemstvo (u milijunima) 120 Brazil 100 Russia India 80 China KINESKO EMITIVNO TRŽIŠTE: prognozira se da bi do prosječni prihodi kineskih kućanstava biti veći od prihoda francuskog, talijanskog i britanskog kućanstva RUSKO EMITIVNO TRŽIŠTE: potencijal 141 mil. stan. (2009.) 9. zemlja u svijetu; 13 milijunskih gradova, a samo Moskva: 12 mil. stan. rastuće emitivno tržište: 9. u svijetu prema izdacima za turistička putovanja (2009.) najpopularnija odredišta Rusa: Turska, Kina, Egipat, Finska, Italija, Španjolska, Ukrajina, Grčka, Tajland i Njemačka tržišni segmenti: novonastala srednja klasa, zlatna mladež, atipični mladi profesionalci, srednje bogata klasa, ruski ekstremni bogataši Source : Oxford Economics KVALITATIVNI TRENDOVI u međunarodnom turizmu Kvalitativni trendovi u međunarodnom turizmu Što se analizira? globalne promjene (interne i eksterne) te njihov utjecaj na turizam: ŠTO je utjecalo na razvoj turizma? ŠTO će utjecati ubuduće? KAKO će se turizam razvijati? obilježja turističke ponude i potražnje: tržišni segmenti diversifikacija turističke potražnje diversifikacija turističke ponude STEEP model (Freyer 1995, objavljeno u Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR) Čemu služi analiza trendova u turizmu? analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama: da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom tržištu, da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promjenama i bolje nositi s konkurencijom. SOCIJALNI (Social) POLITIČKI (Political) TEHNOLOŠKI (Technological) TURIZAM I PUTOVANJA OKOLIŠNI (Environmental) EKONOMSKI (Economic) 53 54

10 Faze razvoja suvremenog turizma 1. velika transformacija suvremenog turizma (Čižmar, Hendija 1992) Pod utjecajem globalnih promjena turizam se strukturno transformira: 4S masovni HARD turizam dinamične stope rasta uzak krug emitivnih i receptivnih tržišta od polovine do osamdesetih godina 20. st. 6E individualizirani SOFT turizam umjereniji rast od devedesetih godina 20. stoljeća do pred neku godinu više emitivnih i receptivnih zemalja među kojima sve više raste konkurentnost 4M aktualno M = moderate growth, umjeren rast M = multidiversification, multidiverzifikacija M = multitasking, više zadaća M = mobile, mobilna telefonija I. transf. II. transf. 55 masovni HARD turizam transformirao se u SOFT 4S SOFT TURIZAM individualni, podređen potrebama svakog pojedinog turista (TRŽIŠNOG SEGMENTA) 6E 56 HARD HARD SOFT turizam 4S unificirani masovni turizam 4 S 1 vrsta odmora opušten, inertan dokoličar odmaranje, kupanje, sunčanje nemaran prema okolišu odmor jednom godišnje unificirani paket aranžman SOFT 6E diferenciran i segmentiran razne vrste putovanja dinamičan i aktivan turist doživljaj, aktivnost, učenje ekološki svjestan kraći i češći odmori tailor made aranžman 57 SAND (pijesak) SEX (ljubav) 1. velika transformacija suvremenog turizma (Hendija 2002) 4 S stoljeće S SEA (more) SUN (sunce) EXPERIENCE (doživljaj) EXCITEMENT (uzbuđenje) ESCAPE (bijeg) S stoljeće E ENTERTAINMENT (zabava) tradicionalno industrijsko društvo mijenja se u INORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKO EDUCATION (obrazovanje) ECOLOGY (ekologija) 58 6E turizam (Hendija 2002) GLAVNE PROMJENE U TURIZMU: široki spektar raznih vrsta putovanja, mnogo sadržajniji i aktivniji odmori diversifikacija turističkog proizvoda diversifikacija turističke potražnje traži se doživljaj, učenje, mogućnost aktivnog sudjelovanja u raznim aktivnostima od odmora se očekuje relaksacija duha i tijela veća briga za sigurnost izrazit individualizam i zadovoljavanje osobnih potreba, Promjene turističke potražnje zbog sociodemografskih primjena (1/2) (Hendija 2002) bolje obrazovanje stanovništva viša ekološka svijest više zaposlenih žena viši životni standard ranije umirovljenje 59 60

11 Promjene turističke potražnje zbog sociodemografskih primjena (2/2) (Hendija 2002) Diverzifikacija turističke potražnje prema tržišnim segmentima (Nordin 2005, Randall 2009) potražnja je zahtjevnija, sofisticiranija, racionalna i selektivna rastu aktivnosti kojima se turisti bave novi segmenti u potražnji: zaposlene žene i starije stanovništvo ranije umirovljenje: mogućnosti putovanja zbog zdravlja, izbjegavanje vrućine, produžuju sezonu biraju se ekološki intaktne destinacije 61 GENERACIJSKE SKUPINE: golden age prije baby boomers X - baby busters Y - milenijska M multitasking, mobile/ nintendo (post ) poslije Generacija X i Y > mlađi od 30 godina (Svjetski savez za organizaciju studentskih, obrazovnih i drugih turističkih putovanja mladih, WYSETC, World Youth Student & Educational Travel Confederation 2008) putnici budućnosti važan tržišni segment svako 5. putovanje u svijetu traže avanture, sport, nova mjesta, METROPOLE motivacija: upoznavanje drugih kultura, rad ili studij u inozemstvu, putovanje je životna mogućnost posjećuju muzeje, kulturno-povijesne znamenitosti, hrane se u fast food restoranima putuju s naprtnjačama, LCC ovisnici o medijima informiraju se i kupuju na Internetu dnevno troše manje, ali ukupno više, jer im putovanja dulje traju Golden age generacija > iznad 60 godina (World Travel Monitor 2003) glavni tržišni segment nude im se posebni turistički proizvodi autobusna tura za sretne seniore, zdravstvena putovanja preferiraju organizirana putovanja uglavnom samci (putuju bez partnera) putuju izvan glavne sezone i dulje borave razgledavaju, više se zanimaju za kulturne sadržaje Baby boom generacija > između 30 i 59 godina M generacija (multitasking, mobile) > najmlađi (djeca i omladina) u turizmu: potaknuli avanturistička putovanja na odmoru traže: PREKID SVAKODNEVNE RUTINE i JEDINSTVENI DOŽIVLJAJ traže: aktivan odmor, planinarenje, ribolov, kampiranje, posjećuju kulturno-povijesne znamenitosti i sl. imaju dovoljno financ. sredstava da si priušte VRHUNSKI DOŽIVLJAJ preferiraju individualna putovanja posvećuju pažnju vlastitom zdravlju, brizi za okoliš 2 skupine: obiteljski gosti ili DINKS/ samci/ rastavljeni (erozija tradicionalne zapadnjačke obitelji i smanjenje broja djece u razvijenim zemljama, ali drugačiji je trend u azijskim zemljama) s njima putuje 2. generacijska skupina (M) oni biraju itinerere, proučavaju Internet, putuju u zabavne parkove 65 kako će se ponašati turisti sutrašnjice? 66

12 Novi trendovi u potražnji i u ponudi 2. TRANSFORMACIJA TURIZMA? 4M - turizam Činitelji koji danas snažno utječu na turizam: sigurnost zdravlje ekologija i klimatske promjene kultura cijene promjene u ponudi promjene u potražnji promjene u okruženju Danas (2011.) i sutra: M = moderate growth M = multidiversification M = multitasking M = mobile umjeren rast multidiverzifikacija više zadaća mobilna telefonija Promjene sustava vrijednosti i načina života koje utječu na potražnju Najnoviji trendovi u ponudi raste svijest o potrebi zaštite okoliša: na odmoru se pridaje veća pažnja zaštiti okoliša turisti su spremni financijski podržati zaštitu nekih destinacija (prihvaćaju tzv. ekološki porez) mijenjaju se odredišta putovanja putuje se u turistički nerazvijena područja (u unutrašnjost, u zaleđe, na svjetionike, ) povećana je osjetljivost turista na cijene osim što su iskusni putnici, Internet im omogućava prikupljanje informacija i organizaciju putovanja putovanje je prepušteno individualnoj inicijativi i spontanim odlukama 69 DIVERZIFIKACIJA i MULTISEGMENTACIJA PROGRAMA SPECIJALIZACIJA, ali i STANDARDIZACIJA KVALITETE USLUGA te BRANDIRANJE (prepoznatljive tržišne marke) HIGH TECH OPREMLJENOST NOVI PROIZVODI preobilna ponuda višestruko nadmašuje potražnju na tržištu vlada oštra konkurentska borba za svakog potrošača 70 Najnoviji trendovi u potražnji Ekspanzija novih turističkih proizvoda DIVERZIFIKACIJA i VIŠESTRUKA PODSEGMENTACIJA (MULTISEGMENTACIJA) POTRAŽNJE: slavne osobe bogataši istospolni parovi DINKS YUPI multigeneracijski segment 71 sunce i more sportski turizam: skijanje, ronjenje, biciklizam, NOVI: adrenalinski sportovi avanturizam tvrdi i meki: kajakaštvo po divljim vodama, alpinizam, zmajarenje, rafting; NOVI: dubine oceana, svemirska putovanja, eko turizam kulturni/ gradski turizam NOVI: luksuzna shopping putovanja NOVI: programi specijalnih interesa (hobi) preventivni zdravstveni turizam seoski turizam krstarenja tematski parkovi sastanci i konferencije kratke posjete gradovima, itd. 72

13 Što se mijenja? usprkos financijskoj krizi intenzitet putovanja ne slabi, već raste mijenja se struktura turističke potrošnje više se ekonomizira s turističkom potrošnjom mijenja se ponašanje turista kao sudionika putovanja putuje se u close to home destinacije trend rasta domaćeg turizma i intraregionalnih putovanja 10 megatrendova u svijetu prema UNWTO istraživanju (Nordin 2005) Neki od trendova uočenih godine: povećana briga za sigurnost i stabilnost sve više zrelih i iskusnih putnika starenje populacije povećanje konkurentnosti uvođenje novih tehnologija veća važnost se pridaje kvaliteti usluga Trendovi u europskom turizmu (ETC 2006) 10 top trendova u turizmu prema Randall Travel Marketing 2005 istraživanju (Nordin 2005) Raste interes Europljana za: tradicionalnim odmorom odmorom u očuvanoj prirodi preventivno zdravstvenim, a ne kurativnim odmorom obrazovanjem i upoznavanjem tuđih kultura drugim vrstama: nautički, ronilački, biciklistički, skijaški, golf, planinarenje, tematski zabavni parkovi, AVANTURIZAM i sl. 75 Neki trendovi uočeni na američkom tržištu: nastavlja se trend last minute putovanja raste tehnološka ovisnost traži se sigurnost i komfor sociodemografska struktura stanovništva i način života i dalje se mijenja tradicionalno razumijevanja pojma odmora se mijenja rastu putovanja izvan glavne sezone rastu putovanja s kućnim ljubimcima rastu putovanja vrhunski opremljenim autodomovima (RV), top trendova u turizmu prema Randall Travel Marketing 2007 istraživanju (Randall 2007) i još o trendovima Neki od trendova uočenih godine na am. tržištu: trend rasta krstarenja zbog kondenzirane ponude (bogatstva sadržaja) i jednostavnosti organizacije putovanja, posebno za tržišni segment poor time raste zanimanje za posjećivanje nacionalnih parkova geoturizam rast interesa za destinacijama u kojima se štiti priroda i gdje se nudi autentična usluga, raste tržišni segment more to do + less time to do it skraćuju se turistička putovanja opada interes za kongresima (video Neki od trendova : na tradicionalnim emitivnim tržištima u slijedećih 40 godina predviđa se rast starijih gostiju (+45 godina): zdraviji će putovati češće zbog turističkih motiva bolesniji u toplice ili na zdravstveno rekreativne programe samci ili s članovima obitelji ili s prijateljima preferiraju organizirana putovanja siromašniji ili bogatiji zbog svekolikih promjena u okruženju i samom turizmu njega stalno obilježavaju: kvantitativne promjene tj. RAST i kvalitativne promjene tj. RAZVITAK konferencije!) 77 78

14 Umjesto zaključka Zaključak ITB-a 2008.: je li turistička industrija spremna za NOVOG TURISTA? može li se turistička industrija prilagoditi (i kako brzo) NOVIM TRENDOVIMA? Potrebno je pravodobno uočiti promjene i njihove posljedice (TRENDOVE) kako bi im se pravodobno mogli prilagoditi. Ekonomski fakultet u Zagrebu, studeni It is not the strongest of the species that survives, nor the most intelligent that survives. It is the one that is the most adaptable to change (Charles Darwin). Ne preživljavaju oni koji su najjači i najinteligentniji, već oni koji se najbrže prilagode promjenama. 80 Obvezna literatura (1/3): Dopunska literatura (2/3): Čavlek, N. et al. (2011) Turizam ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, pp ; Hendija, Z. (2002) Promjene u suvremenom društvu, trendovi u suvremenom turizmu, Turizam, Vol. 50 (1), pp Čižmar, S., Hendija, Z. (1992) Utjecaj aktualnih društvenih promjena na svjetska turistička kretanja, Turizam, Vol 50 (1), pp Obvezni Internet izvori: ETC, European Travel Commission (2006) Tourism Trends for Europe. corporate.org/resources/uploads/etc_tourism_trends_for_europe_ _eng.pdf. Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR. UNWTO Tourism Highlights 2010 (2011) Edition UNWTO World Tourism Barometer (January 2011) Volume 9, No 1, Edition Cooper, C. (2008) Contemporary tourism an international approach, Elsever, pp Mouthino L. (2005) Strateški menadžment u turizmu, Masmedia, Zagreb, pp Vukonić, B. (2010) Turizam budućnost mnogih iluzija, Plejada, pp UNWTO (1999) Tourism 2020 Vision A New Forecast from the World Tourism Organization, Vol. 7, Madrid. UNWTO (2000) Tourism 2020 Vision Europe, Vol.4, Madrid. UNWTO (2001) Tourism 2020 Vision Global Forecasts and Profiles of Market Segments, Vol.7, Madrid. Poon A. (1998) Tourism, Technology and Competitive Strategies, CABI Publishing, New York. Čavlek N. (1997) Svjetsko turističko tržište trendovi ( ) i perspektive, Acta Turistica, Vol.9.(1), pp Bilen, M. (1998) Regionalni aspekti distribucije turističkog prometa u svijetu, Turizam, Vol.46(1), pp Tomas trendovi (2009) Institut za turizam, Zagreb. Marušić, M., Prebežac, D. (2004.), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb. Čavlek, N. (1997) Svjetsko turističko tržište trendovi ( ) i perspektive, Acta Turistica, Vol 9. (1), pp Dopunski Internet izvori (2/3): ETC, European Travel Commission (2004) Tourism Trends for Europe to the Year 2005 and Beyond. Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for %20July% pdf UNWTO (2009) Facts & Figures, Historical perspective of world tourism, For complete data: International Tourist Arrivals, (pdf) - World and tourism regions UNWTO (2009) Facts & Figures, Tourism indicators, For complete data: International Tourist Arrivals by regions and subregions (ie. Europe), (pdf) - world and tourism regions Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for %20July% pdf European Commission (March 2010) Survey on the attitudes of Europeans towards tourism. Flash Eurobasrometer