GIS-om PODRŽAN KATASTARSKI OPERAT

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26, HR Zagreb, CROATIA Tel.: (+385 1) ; Fax.: (+385 1) DIPLOMSKI RAD GIS-om PODRŽAN KATASTARSKI OPERAT Izradio: Ilija Pendo VII Močići Čilipi Konavle Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić Zagreb, travanj 2000.

2 2 Zahvala: Veliku zahvalnost, u prvom redu, dugujem svom mentoru prof.dr.sc. Miodragu Roiću koji mi je omogućio svu potrebnu opremu i pomogao svojim savjetima pri izradi ovog diplomskog rada, i što je uvijek imao strpljenja i vremena za moje brojne upite. Također, zahvaljujem se svim svojim prijateljima i prijateljicama, koji su uvijek bili uz mene i bez kojih cijeli ovaj tijek mog studiranja ne bi prošao tako lako i zabavno. Posebnu zahvalnost iskazujem cijeloj svojoj obitelji koja me je uvijek podržavala i upućivala na pravi put. I na kraju, najveću zaslugu za ono što sam postigao pripisujem svojim roditeljima, koji su uvijek bili TU, uz mene, bez obzira da li se radilo o teškim ili sretnim trenucima i bez kojih sve ovo što sam dosad postigao ne bi bilo moguće. Velika HVALA svima!

3 3 Sažetak: U ovom radu je u osnovnim crtama objašnjen način nastanka GIS-projekta katastarske općine Bakarac, programska rješenja i način korištenja gotovog projekta. Projekt je zamišljen kao model prikaza mogućnosti korištenja baze podataka, CAD i GIS programa u svakodnevnom radu Katastra zemljišta. MicroStation Geographics, tvrtke Bentley, je korišten pri izradi ovog GIS-projekta kao programska podrška, čije su mogućnosti izrade GIS-a detaljno opisane. Obzirom na podatke, izrađeni su primjeri dobivanja različitih informacija o katastarskoj općini i u grafičkom i opisnom obliku. Abstract: This paper explains in general outline a manner of development of the GIS-project of cadastral district Bakarac, its software and the methods of using the completed project. The project has been conceived as a model of presenting the possibilities of using database, CAD and GIS in every-day working in Land cadastral. Bentley's MicroStation GeoGraphics was used in the creation of the GIS-project as a software the possibilities of which in the creation of the GIS are described in details. Considering the data, in addition examples are given for production of various informations related to cadastral district in writen and graphic form.

4 4 S A D R Ž A J 1. UVOD KATASTARSKI OPERAT TEHNIČKI DIO KNJIŽNI DIO ODRŽAVANJE IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA ODRŽAVANJE KNJIŽNOG DIJELA OBNOVA IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA GIS - PROJEKT ZA KATASTAR ZEMLJIŠTA GEOINFORMACIJSKI SUSTAV Primjene GIS-a u gedeziji Primjene GIS-a u ostalim djelatnostima BAZE PODATAKA MICROSTATION GEOGRAPHICS GIS - PROJEKT Planiranje GIS - projekta Komponente GIS - projekta KREIRANJE GIS - PROJEKTA Kreiranje kategorija i obilježja (features) Kreiranje projektnog prikaza Katalogiziranje tablica Povezivanje tablica Otvaranje GIS - projekta TOPOLOGIJA Topološka kompozicija grafičkog prikaza Topološke operacije Uređivanje topologije (Topology Cleanup) Kreiranje topologije (Topology Creation) POVEZIVANJE GRAFIČKIH S ATRIBUTNIM PODACIMA RAČUNANJE POVRŠINE I OPSEGA S AUTOMATSKIM ZAPISOM REZULTATA STRUCTURED QUERY LANGUAGE (SQL) TEMATSKI PRIKAZI ANALIZA PODATAKA KATASTARSKE OPĆINE BAKARAC RAČUNANJE POVRŠINA KATASTARSKIH ČESTICA RAD S SQL UPITIMA TIPOVI TEMATSKIH PRIKAZA ZAKLJUČAK LITERATURA ŽIVOTOPIS

5 5 1. Uvod Hrvatski Zakoni na temelju hrvatskog Ustava, a prvenstveno: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnom knjigama (NN 91/96), te drugi zakoni koji reguliraju područje nekretnina ili prostornog planiranja, nadalje Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i državnih upravnih organizacija (NN 92/96), obvezuju geodetskokatastarsku službu, ali su istovremeno i poticaj za reafirmaciju te djelatnosti. Služba, koja je zbog ograničenja privatnog vlasništva i zapostavljanja privatne poljoprivredne proizvodnje u zadnjem polustoljeću dospjela na margine civilizacijskih aktivnosti, u novom sustavu koji obnavlja stare prave vrijednosti, ako se dobro postavi, brzo će zauzeti svoje nekadašnje cijenjeno i vrijedno mjesto u društvu (HGD 1997). Ako se Katastar zemljišta reformira tako da postane evidencija pravih stvarnih podataka o nekretninama i vlasnicima, onda će takav katastar biti interesantan i lako će se čak i nametnuti građanima i gospodarstvu, upravnim i pravnim organima, te bankama i burzama nekretnina kao temeljni servis za nekretnine. Katastar zemljišta kao evidencija o položaju, obliku, površini, kulturi, načinu iskorištavanja i posjedniku svake pojedine čestice služi za tehničke, gospodarske i statističke potrebe te za izradbu Zemljišnih knjiga i kao podloga za izračunavanje katastarskog prihoda. Da bi katastar zemljišta mogao udovoljiti svojoj svrsi mora se neprekidno održavati u suglasnosti sa stvarnim stanjem u naravi i po potrebi obnavljati. Operat katastra zemljišta sastoji se od knjižnog dijela operata i katastarskih planova. Na katastarsku česticu je povezan slog knjižnog dijela katastra zemljišta (atributna baza podataka). Geoinformacijski sustav katastra zemljišta integrira knjižni dio operata katastra zemljišta i katastarske planove. Ideja GIS-a je pružanje informacija na osnovi upita bilo na grafičke, bilo na atributne podatke određenog GIS-projekta. Cilj ovog diplomskog rada je napraviti primjer kako će izgledati katastar budućnosti koji će imati prave odnosno dobro održavane podatke počev od kopije plana do adrese posjednika, te kao takav, katastar ne može biti skup, jer ljudi su uvijek spremni platiti kvalitetnu robu. Za radove u GIS okruženju koristili smo MicroStation GeoGraphics kao GIS program i Microsoft Access za rad s relacijskim bazama podataka. Svi programi čine jednu cjelinu. MicroStation, kao crtački program je okosnica za sve ostale programe. Microsoft Access je dostupan direktno iz MicroStation GeoGraphics okruženja. To znači da iz njega možemo kreirati tablice, popunjavati ih, vezati za grafički element, postavljati klasične SQL upite Grafički podaci su granice katastarskih čestica katastarske općine Bakarac, dok su opisni podaci iz knjižnog dijela katastarskog operata.

6 6 2. KATASTARSKI OPERAT Geodetska izmjera zemljišta u svrhu izrade katastra zemljišta, te njihovo održavanje i obnova izvode se na način propisan zakonom (NN 16/1974.). Izmjerom se utvrđuju mjerni i opisni podaci o zemljištu određenog sadržaja i oblika, radi korištenja tih podataka za izradu planova i karata, za potrebe prostornog uređenja i korištenja građevinskog zemljišta, za izradu katastra zemljišta i drugih prostornih evidencija, za istraživačke radove i za druge potrebe. Geodetska izmjera i katastar zemljišta su od posebnog društvenog interesa i u nadležnosti su Državne geodetske uprave. Katastar zemljišta je dio sustava društvenog informiranja u kojem se prikupljaju podaci o zemljištu, kao i neke činjenice vezane za njega (Medić i dr. 1995). Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika. Navedeni se podaci utvrđuju, obrađuju i evidentiraju u katastru zemljišta u odnosu na katastarsku česticu zemljišta. Katastarska čestica je dio zemljišta koje se iskorištava na isti način i pripada istom posjedniku. Svaka katastarska čestica označena je brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u kojoj se nalazi. Položaj i oblik svake katastarske čestice i objekata koji se na njoj nalazi prikazani su na planovima. Planovi i odgovarajući popisi i pregledi u koje se upisuju podaci o katastarskim česticama na području jedne katastarske općine čine katastarski operat te katastarske općine. Katastarski operat čini cjelokupna dokumentacija, sastavljena od katastarskih topografskokatastarskih planova te odgovarajućih knjižnih dijelova, i kao takav daje potpune podatke o zemljištu. Ovi podaci se koriste kao temelj za izradbu zemljišnih informacijskih sustava. Izrada katastra zemljišta obuhvaća: 1. utvrđivanje katastarskih teritorijalnih jedinica, 2. katastarsku izmjeru, 3. katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, 4. izlaganje na uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta, 5. izradu katastarskog operata. Katastarska općina je temeljna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta katastarski operat. Ona u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem. Katastarski operat izrađuje se za područje katastarske općine na temelju podataka dobivenih katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljišta. Katastarski operat dijeli se na knjižni i tehnički dio operata.

7 Tehnički dio Tehnički dio katastarskog operata sadrži: 1. zapisnik omeđavanja granica katastarske općine, 2. detaljne skice snimanja, 3. kopije katastarskih planova, 4. popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih točaka. Katastarska općina mora se omeđiti tako da se njene granice utvrde i obilježe na terenu graničnim oznakama i opišu u posebnom zapisniku o omeđavanju. Omeđavanje katastarske općine obavlja posebna komisija prema postupku koji je propisan zakonom. Detaljne skice snimanja su sastavni dio katastarskog operata i služe kod održavanja katastra zemljišta. One sadrže originalne podatke snimanja, te su vrlo značajna dopuna katastarskim planovima. Svaka detaljna skica ima svoj broj i brojeve susjednih skica radi veze. Katastarski operat sadrži i dva primjerka kopija katastarskih planova (originali se čuvaju u arhivi). Jedan primjerak služi za kartiranje promjena i računanje površina i ima vrijednost originalnih planova. Drugi primjerak je razrezan i nalijepljen na karton, te služi za rad sa strankama i za rad na terenu ako su na njemu upisani posjednici i označene kulture, naziva se indikacionom skicom. Podaci Popisa koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih točaka, koriste za naknadna mjerenja kod održavanja katastra zemljišta Knjižni dio Knjižni dio katastarskog operata izrađuje se i održava u ručnoj ili u automatskoj obradi podataka (NN 13/1978). Za ručnu izradu i održavanje katastarskog operata koriste se obrasci br. 1, 2, 2A, 3, 4, 5, 6 i 7. Izrada i održavanje katastarskog operata u automatskoj obradi podataka mora sadržavati sve podatke koje sadrži i ručna obrada, što znači da zbog različitih mogućnosti i nemogućnosti nije propisan jedinstveni model. Knjižni dio katastarskog operata sadrži: 1. Popis katastarskih čestica, 2. Posjedovne listove, 3. Sumarnik posjedovnih listova, 4. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta, 5. Abecedni popis posjednika zemljišta.

8 Popis katastarskih čestica izrađuje se na temelju podataka iz popisa površina, detaljnih skica, popisnih listova odnosno podataka o komasaciji zemljišta i registra klasiranja zemljišta. Ovako sastavljen popis katastarskih čestica služi kao temelj za izradu ostalih dijelova katastarskog operata. Popis katastarskih čestica (obrazac br. 1) sadrži ove podatke: broj svake katastarske čestice, broj lista katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, način iskorištavanja odnosno katastarsku kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno katastarsku klasu i površinu katastarske čestice. Za katastarske čestice u državnom vlasništvu upisuje se u odgovarajuću kolonu i oznaka DV, a za katastarske čestice građevinskog zemljišta upisuje se u odgovarajuću kolonu i oznaka GZ. Za katastarske čestice koje predstavljaju uzorna zemljišta, u koloni za primjedbe, upisuje se Uzorna čestica. Ukupna površina zemljišta u popisu katastarskih čestica dobiva se rekapitulacijom zbrojeva površina svih stranica popisa i mora se slagati s ukupnom površinom katastarske općine. Posjedovni list sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje koristi pojedini posjednik s područja katastarske općine i podatke o posjedniku. Izrađuje se na temelju podataka iz popisnih listova ili iz podataka o komasaciji zemljišta. Posjedovni list (obrazac br. 2) sadrži slijedeće podatke: prezime, ime i očevo ime u pridjevu odnosno naziv posjednika, broj katastarskih čestica, broj plana, način iskorištavanja odnosno kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno klasu, površinu i katastarski prihod. S obzirom na vrste posjednika u svrhu numeriranja, posjedovni listovi razvrstavaju se u pet skupina: 1. posjednici koji imaju prebivalište u katastarskoj općini za koju se izrađuje katastarski operat, 2. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište u katastarskoj općini za koju se izrađuje katastarski operat, 3. posjednici koji imaju prebivalište izvan katastarske općine za koju se izrađuje katastarski operat, 4. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište izvan katastarske općine za koju se izrađuje katastarski operat, 5. poduzeća, fondovi, društveno-političke zajednice, državni organi, državne organizacije, udruženja građana i građanske pravne osobe. Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obrazac br. 2A) koji sadrži razvrstane podatke o: 8 površinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljišta, površinama zemljišta koje se po svojoj dugoročnoj namjeni ne iskorištava u poljoprivrednu ili u šumarsku proizvodnju, nego za neku drugu svrhu trajnog karaktera,

9 9 površinama neplodnog zemljišta, katastarskom prihodu površina katastarskih klasa pojedinih kultura, ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu. Sumarnik posjedovnih listova izrađuje se na temelju podataka iz posjedovnih listova. Sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3) sadrži podatke o: posjednicima, broju posjedovnog lista te ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog lista. Ukupna površina sumarnika mora se slagati s ukupnom površinom u popisu katastarskih čestica. U sumarniku posjedovnih listova svaki posjednik se upisuje u poseban horizontalni redak i dobiva redni broj. Kod posjedovnih listova u koje su upisani suposjednici, broj posjedovnog lista upisuje se u sumarnik samo kod prvoupisanog posjednika, a površina i katastarski prihod svakog pojedinog suposjednika upisuje se prema veličini njegovog suposjedničkog dijela. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta izrađuje se na temelju podataka sadržanih u prilozima posjedovnih listova. Površine se upisuju po redoslijedu posjedovnih listova, s time što se površine za ostale namjene iskazuju posljednje. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta (obrazac br. 4) sadrži: razvrstane podatke o površinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljišta, razvrstane podatke o površinama zemljišta koje se po svojoj dugoročnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili šumarstvu nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera, razvrstane podatke o površinama neplodnog zemljišta, podatke o ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu cijele katastarske općine. Ovaj pregled pri izradi katastarskog operata služi kao kontrola podataka o površinama i katastarskom prihodu upisanih u sumarniku posjedovnih listova, te kao kontrola razvrstanih podataka upisanih u prilozima posjedovnih listova. Abecedni popis posjednika zemljišta (obrazac br. 5) izrađuje se na temelju podataka iz posjedovnih listova, a sadrži osobne podatke svakog pojedinog posjednika zemljišta po abecednom redu i broj posjedovnog lista.

10 Održavanje izmjere i katastra zemljišta Dokumentacija izmjere i katastra zemljišta mora se, u pogledu njenog sadržaja, trajno održavati u skladu sa stvarnim stanjem na terenu. Odražavanje izmjere i katastra zemljišta obuhvaća: 1. praćenje i utvrđivanje promjena nastalih na zemljištu koje utječu na podatke izmjere i katastra zemljišta, 2. provođenje utvrđenih promjena u kartama, planovima i ostalim dijelovima katastarskog operata. Snimanje promjena nastalih na zemljištu i njihova obrada mora se izvoditi s istom točnošću koja je primjenjena prilikom izmjere i izrade katastra zemljišta. Poslovi odražavanja izmjere i katastra zemljišta, pored praćenja i utvrđivanja promjena na zemljištu i njihova provođenja u planovima, kartama i ostalim dijelovima katastarskog operata obuhvaćaju i: 1. obnavljanje uništenih ili oštećenih oznaka mreže stalnih geodetskih točaka, 2. otklanjanje utvrđenih nedostataka u svim dijelovima katastarskog operata, 3. umnožavanje dotrajalih ili oštećenih planova, karata i ostalih dijelova katastarskog operata. Posjednici zemljišta dužni su, u roku od 30 dana od nastale promjene, prijaviti organu uprave nadležnom za katastarsko-geodetske poslove svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarskom operatu. Promjena nastala na zemljištu može se provesti u katastarskom operatu samo na temelju rješenja organa uprave nadležnog za katastarsko-geodetske poslove. Na temelju rješenja koje donose sudovi ili nadležni organi uprave, ne može se provesti promjena u katastarskom operatu. O promjenama oblika, površine i načina iskorištavanja zemljišta koje je proveo u katastru zemljišta organ uprave nadležan za katastarsko-geodetske poslove dužan je obavijestiti nadležni sud. Obavijest nadležnom sudu obavlja se dostavljanjem prijavnog lista, a ako se radi o promjeni u obliku i površini, nastaloj diobom, spajanjem ili mijenjanjem granica katastarske čestice, prijavnom listu potrebno je priložiti i kopiju plana na kojoj će biti vidljiva nastala promjena. Pored redovnog održavanja organ uprave nadležan za katastarsko-geodetske poslove dužan je, najmanje svake desete godine, a u gradovima svake pete godine, izvršiti uspoređivanje podataka izmjere i katastra zemljišta sa stvarnim stanjem na terenu i utvrđene promjene provesti u katastarskom operatu.

11 Popis promjena (obrazac br. 6) je pomoćni registar svih utvrđenih promjena na zemljištu u toku jedne kalendarske godine, služi za bržu i jednostavniju provedbu promjena u svim dijelovima katastarskog operata. Sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se krajem godine. Popis promjena sadrži dva stanja: dosadašnje (staro) stanje s podacima o dosadašnjem posjedniku i zemljištu, i novo stanje s podacima o novom posjedniku i zemljištu. Sve promjene koje nisu vezane za terenske radove unose se u popis promjena odmah po prispjeću odnosno po izvršenoj evidenciji o prispjeću. Promjene za koje je potreban uviđaj na licu mjesta ili izmjera na terenu, upisuje se u popis promjena tek nakon što je izvršen uviđaj odnosno izmjera na terenu. Promjene na zemljištu za koje je potreban uviđaj na licu mjesta ili izmjera na terenu, a predmet su održavanja katastra zemljišta mogu nastati: 1. u granicama katastarske općine, 2. u obliku i veličini čestice, 3. u kulturi odnosno načinu upotrebe zemljišta. Promjene u granicama katastarske općine nastaju: 11 kada se dio katastarske općine odvaja i pripaja drugoj katastarskoj općini, kada se postojeća katastarska općina cijepa na dvije ili više katastarskih općina, kada se dvije ili više katastarskih općina spaja u jednu, kada se ispravlja pogreška prvobitnog snimanja ili kartiranja granice. Promjena u obliku i veličini čestice nastaje: kada se čestica cijepa na dva ili više dijelova, kada se jedan dio čestice bez posebnog numeriranja odvaja i pripaja drugoj čestici, kada se čestica jednake kulture i iste klase, koje pripadaju istom posjedniku, spajaju u jednu česticu, kada se ispravljaju uočene pogreške u prvobitnom snimanju, kartiranju ili računanju površina, kada se sporazumom posjednika ispravlja granica između čestica. Promjene u kulturi odnosno načinu upotrebe zemljišta nastaju onda, kada se mijenja vrsta obrade odnosno kada se zemljište prestane upotrebljavati u poljoprivredne svrhe i počne koristiti u druge svrhe i obratno. Ovdje spadaju i promjene zbog ispravke pogrešaka u pogledu kultura i klasa na temelju podataka upisanih u detaljnim skicama.

12 Promjene u kulturi ili načinu upotrebe može se odnositi na cijelu česticu ili na dio čestice. Ako se promjena odnosi na dio čestice, onda se može postupiti na dva načina: da se čestica cijepa i da dijelovi čestice dobiju zasebne brojeve ili da se granice kulture samo ucrtaju u planove, a dijelovi pripoje znakom pripadnosti, bez zasebnog numeriranja. U ovu vrstu promjene ubrajaju se i promjene koje nastaju izgradnjom ili rušenjem zgrada, jer se u ovom slučaju radi o promjeni načina upotrebe zemljišta. Radovi na održavanju izmjere zemljišta sastoje se od: 1. snimanja promjena, 2. kartiranja promjena na katastarske planove, 3. numeracija čestica, 4. računanja površina Održavanje knjižnog dijela Temelj za provedbu promjena u katastarskom operatu je konačno rješenje organa uprave nadležnog za katastarsko-geodetske poslove. Podaci iz rješenja i ostali podaci potrebni za provedbu utvrđenih promjena u katastarskom operatu unose se u popis promjena, a zatim se početkom iduće godine provode u ostalim dijelovima katastarskog operata. Postojeći upisani podaci za koje su utvrđene promjene precrtavaju se u svim dijelovima katastarskog operata crvenom tintom, a novo utvrđeni podaci upisuju se iznad njih. Utvrđene promjene podataka o katastarskoj čestici provode se u popisu katastarskih čestica na taj način što se u taj popis prenosi svaki takvi promijenjeni podatak, iz popisa promjena novonastale katastarske čestice upisuje se u dodatak popisa katastarskih čestica, koji se izrađuje za svaku kalendarsku godinu na slijedećoj prvoj stranici iza posljednje katastarske čestice upisane u popisu katastarskih čestica. Promjene podataka u posjedovnom listu provode se precrtavanjem postojećih i upisom promijenjenih podataka, odnosno osnivanjem novih posjedovnih listova za nove posjednike zemljišta. Brojevi poništenih posjedovnih listova ne smiju se više koristiti, a novoosnovani posjedovni listovi dobivaju broj po redu koji slijedi iza posljednjeg korištenog broja. Pri održavanju posjedovnih listova, sastavlja se radi kontrole, popis promijenjenih posjedovnih listova (obrazac br. 7), koji sadrži postojeće i promijenjene podatke o ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog promijenjenog posjedovnog lista, odnosno te iste podatke svakog novoosnovanog posjedovnog lista. Održavanje sumarnika posjedovnih listova sastoji se u provedbi podataka iz promijenjenih posjedovnih listova, upisu podataka novoosnovanih posjedovnih listova i zaključivanju sumarnika u pogledu ukupne površine i ukupnog katastarskog prihoda cijele katastarske općine sa stanjem na kraju kalendarske godine.

13 Provedba promjena u pregledu po katastarskim kulturama i klasama zemljišta vrši se samo u rekapitulacijama pojedinih površina katastarskih kultura i površina koja se po svojoj dugoročnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi Obnova izmjere i katastra zemljišta Obnova izmjere i katastra zemljišta poduzima se kada između stanja u katastarskom operatu i stanja u naravi nastanu tako velika neslaganja da se ne mogu otkloniti redovnim održavanjem. Obnova izmjere i katastra zemljišta, u pravilu, obuhvaća ponovnu izmjeru i izradu katastra zemljišta, a izuzetno samo obnovu katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljišta. Odluku za obnovu izmjere i katastra zemljišta donosi Državna geodetska uprava, a sredstva osigurava Država.

14 14 3. GIS - projekt za Katastar zemljišta GIS (Geoinformacijski Sustav) je računalno podržan sustav koji omogućuje unos, upravljanje, spretno rukovanje, analize i produkciju prostornih i opisnih (tekstualnih) podataka (INA 1997). Za radove u GIS okruženju prilikom izrade ovog GIS-projekta koristili smo MicroStation GeoGraphics kao GIS program i Microsoft Access za rad s relacijskim bazama podataka. Da bi predočili GIS-projekt i kako se on koristi za potrebe katastra zemljišta u osnovnim crtama dat je pregled o GIS-u, bazi podataka kao i o MicroStationu GeoGraphics Geoinformacijski Sustav Glavna zadaća informacijskih sustava je omogućavanje donošenja odluka, odnosno to je lanac operacija (postupaka) koji nas vodi od planiranja i prikupljanja podataka preko pohranjivanja podataka i analize podataka do izvođenja novih informacija (podataka) koji trebaju omogućiti donošenje odluka. Geoinformacijski sustavi su informacijski sustavi dizajnirani za rad s prostorno definiranim podacima. Znači GIS je baza podataka s posebnim mogućnostima rada s prostorno definiranim podacima kao i skup operacija za rad s takvim podacima. Prostorni podaci odnose se na određeni položaj na Zemlji i pohranjeni su kao grafički elementi. Opisni (tekstualni) podaci povezani su sa prostornim podacima i pohranjeni su u bazi podataka Primjene GIS-a u gedeziji Katastar zemljišta GIS katastra zemljišta integrira knjižni dio katastarskog operata i katastarske planove. Knjižni dio katastarskog operata je baza podataka koja sadrži popis katastarskih čestica s atributnim podacima (kultura, klasa, katastarski prihod, površina,...) posjednika i njegovih atributa (adresa, mjesto stanovanja,...), te ostale potrebne podatke. Računalno podražan knjižni dio katastarskog operata je praktično riješen i najčešće je realiziran u relacijskoj bazi podataka s prikladnim aplikacijama za unos i održavanje i korištenje baze podataka. Katastarski planovi su prostorni podaci kojima je pridružena baza podataka knjižnog dijela katastarskog operata. Na osnovu pridruženih podataka moguća je analiza katastarskih planova. Kartografija i tematsko kartiranje CAD sustavi namijenjeni su automatskoj produkciji karata. Uobičajno, ogromna količina podataka prikazana je na različitim slojevima, a karakterističan sadržaj je prikazan različitim simbolima.

15 GIS sustavi raspolažu također velikom količinom podataka, ali za razliku od CAD-a ti podaci organizirani su hijerarhijski te svrstani po kategorijama i značenjima (features). Grafičkim podacima pridružuju se i statistički podaci na temelju kojih izrađujemo različite tematske karte Primjene GIS-a u ostalim djelatnostima GIS u današnje vrijeme polako ali sigurno nalazi primjenu u sve više područja ljudske djelatnosti. Za potrebe vatrogasnih postaja, zdravstvenih službi i policijskih postaja GIS prvenstveno služi za pronalaženje optimalnog puta do mjesta nesreće, gdje se odabir puta određuje na osnovu duljine puta, širine ceste, gustoće prometa, vremenskih uvjeta i kvalitete same prometnice. Na osnovu različitih zahtjeva i kriterija GIS osigurava informacije koje pomažu pri prostornom planiranju. GIS koriste i razne javne ustanove (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske vode, Hrvatska pošta, Hrvatske telekomunikacije, Plinara) koje opskrbljuju pučanstvo te industrijske i poslovne objekte potrebnim komunalnim djelatnostima. GIS je opcija koja omogućuje analitičke potrebe poljoprivredne proizvodnje, a temelj svega je pedologija, odnosno digitalni pedološki prikaz izrađen u GIS okruženju Baze podataka Baza podataka je skup slogova i datoteka organizirana na poseban način, za određenu namjenu (Vujnović 1995). Većina modernih sustava za upravljanje bazama podataka koriste relacijski model. Izraz relacijski potječe od činjenice da svaki slog u bazi podataka sadrži informacije koje se odnose na jedan subjekt i samo taj subjekt (entitet). Također, podacima koji se odnose na dvije skupine informacija moguće je upravljati kao s jednom cjelinom koja se zasniva na relacijskim vezama između podataka. Relacija informacija o jednom subjektu. U sustavu za upravljanje relacijskom bazom podataka relacija je obično pohranjena kao tablica. Subjekt (entitet) je objekt realnog svijeta o kojemu se informacije skupljaju i obrađuju. Atribut određeni dio informacije o subjektu. Atribut je obično pohranjen kao stupac ili polje tablice.

16 16 Odnos način na koji se podatak iz jedne relacije odnosi prema podatku iz druge relacije. Združivanje proces povezivanja tablica ili upitama nad tablicama na osnovu vrijednosti određenih srodnih podataka. U sustavima za upravljanje relacijskim bazama podataka, koje nazivamo RDBMS (Relation Database Management System), sustav sve podatke pohranjuje u tablice. Tablice sadrže podatke o subjektima, a sačinjene su od stupaca koji sadrže različite vrste informacija o subjektima i redaka koji sadrže sve informacije o pojedinom subjektu MicroStation GeoGraphics MicroStation GeoGraphics je opsežan GIS alat koji je nadogradnja na CAD MicroStation95. Omogućuje unos, upravljanje, analizu i vizualizaciju geografskih informacija te upravljanje različitim kombinacijama vektorskih, rasterskih i tabličnih podataka. MicroStation GeoGraphics obuhvaća i opsežan MDL (MicroStation Development Language) jezik kojim proširujemo GIS funkcionalnosti GIS - projekt Nakon upoznavanja sa alatima potrebnim za organizaciju GIS-projekta, u slijedećim poglavljima obratiti će se pozornost na komponente GIS-projekta, njegovo kreiranje, topologiju te objašnjavanje nekih operacija koje će se koristiti prilikom izrade ovog GISprojekta Planiranje GIS - projekta Zbog boljeg povezivanja grafičkih podataka u MicroStationu GeoGraphics s atributnim podacima u bazi podataka, katastarskim česticama u katastarskoj općini Bakarac u grafičkom dijelu trebali bi biti pridruženi brojevi katastarskih čestica kao jedinstveni i jednoznačni identifikatori za cijelo područje katastarske općine Bakarac. Prema podacima koji su dobiveni za izradu ovog GIS-projekta katastarska općina Bakarac (plan mjerila 1:2880) se sastoji od 8252 granice (sloj 40) koje tvore 1685 katastarskih čestica (sloj 50). Za opisne podatke je korištena Baza zemljišnih podataka katastarske općine Bakarac izrađena neovisno od grafičkih podataka. Zbog konzistentnosti grafičkih i opisnih podataka, grafički podaci moraju biti usklađeni sa bazom opisnih podataka. U toku izrade ovog GIS-projekta primjećena su neslaganja između grafike i opisnih podataka. Postojala je razlika između broja katastarskih čestica na planu i broja katastarskih čestica u bazi podataka.

17 U bazi podataka postojali su opisni podaci za 30 katastarskih čestica koje su nedostajale na planu, za 7 katastarskih čestica prikazanih na planu postoje dvostruki podaci u bazi opisnih podataka, dok 4 katastarske čestice postoje na planu, a ne postoje za njih adekvatni podaci u bazi opisnih podataka. Vjerovatni uzroci neslaganja leže u činjenici da su se opisni podaci izmjenili u jednom dužem vremenskom razdoblju, od vremena nastanka originala sa kojega su prikupljeni grafički podaci katastarske općine do nastanka opisne baze podataka. Treba i napomenuti da je do ovih neslaganja došlo i zbog nedovoljne ažurnosti pojedinih osoba koje nisu u dovoljnoj mjeri posvetili pozornost poslu kojeg obavljaju tj. nisu unosili promjene i na planu i u bazi opisnih podataka, koje su se tijekom vremena događale. Konzistentnost između grafičkih i opisnih podataka postigla se na način da su se u bazi opisnih podataka prekobrojni podaci uklonili (30 podataka), za 7 katastarskih čestica koje su imale dvostruke podatke u bazi izvršeno je sumiranje tih podataka da bi se dobio jedan podatak u bazi, dok su 4 katastarske čestice koje su bile ucrtane na planu, a nisu bile zastupljene u bazi dobile svoje opisne podatke prema podacima očitanim sa plana Komponente GIS - projekta Kategorije skup sličnih obilježja (features) poredanih hijerarhijskih (Bentley Systems 1996, Mahač 1999). Kategorija je definirana prikazom (grafičkim podacima) i obilježjima (features) koji pobliže objašnjavaju pojedini grafički podatak. Imena kategorija pohranjuju se u CATEGORY tablici u bazi podataka. Prihvaćenim dogovorom, ekstenzija prikaza mora odgovarati ekstenziji kategorije. Obilježja (features) grafički elementi koji predstavljaju stvarne objekte iz prirode. Svako obilježje (features) ima definiran simbol i tip elementa te pripada jednoj kategoriji. Obilježja (features) kojima su pridruženi podaci iz baze podataka također sadrže i naziv korisničke tablice u kojoj su pohranjeni podaci. Na primjer, oznaka za granicu države ne predstavlja samo granicu države nego i granicu županije, granicu katastarskog kotara, granicu katastarske općine pa i samu granicu katastarske čestice. Dakle jednoj liniji će s obzirom na njezino značenje odnosno težinu biti pridruženo više obilježja (features) što nam omogućuje pregledavanje sadržaja karte ne više po slojevima (layers) već po stvarnim značenjima pojedinih grafičkih elemenata. To svojstvo predstavlja jednu od bitnih razlika između CAD-a i GIS-a. Svako obilježje (features) može pripadati samo jednoj kategoriji. Svaki tip obilježja (features) u projektu je definiran skupom atributa koji su pohranjeni u sistematskoj FEATURES tablici u bazi podataka. Naredbe CAD operacije specifične za obilježja (features). CAD naredbe su pridružene obilježjima (features) kako bi osigurali standardni skup operacija. Aktiviranjem određenog obilježja (features) možemo aktivirati i njemu pridruženu naredbu što je vrlo praktično prilikom pretvaranja grafičkog sadržaja karte

18 u digitalni oblik. Digitalizacija odnosno vektorizacija se ne izvodi više po slojevima već po stvarnim značenjima (features) pojedinih objekata. Naredbe pridružene obilježjima sastoje se od dva dijela: imena naredbe i key-in dijela. Ime naredbe je opisnog karaktera i opisuje namjenu naredbe, dok za key-in možemo odabrati već postojeće ime koje koristi MicroStation95 prilikom aktiviranja određene operacije. Naredbe su pohranjene u COMMANDS tablici u bazi podataka. 18 Prikazi dgn (design) datoteka sastavljena od grafičkih podataka koji pripadaju jednoj karakterističnoj kategoriji. Podaci o dgn crtežu pohranjeni su u sistematskoj MAPS tablici u bazi podataka. Veza između kategorije i grafičkih podataka je jedan naprema više (one-to-many) što znači da jedna kategorija može sadržavati više prikaza, dok jedan prikaz može pripadati samo jednoj kategoriji. Prema dogovoru, projektni prikazi pohranjeni su u \ DGN poddirektoriju unutar glavnog projektnog direktorija. Sistematske tablice projekt sadrži cijeli niz sistematskih tablica koje se automatski izrađuju kreiranjem novog projekta (slika 1.). Slijedeće tablice prikazju sistematske tablice koje su bile korištene prilikom izrade ovog GIS-projekta. CATEGORY tablica: U ovom GIS-projektu korištena je samo jedna kategorija po radnim nazivom bakarac. FEATURE tablica: Kategorija bakarac sastojala se od dvaju obilježja: Granice KC i Broj KC.

19 19 MAPS tablica: MS CATALOG tablica: MicroStation95 sistematska tablica koja sadrži nazive tablica dostupne MicroStationu GeoGraphics. TABLES CATALOG tablica: JOIN CATALOG tablica: Prikazuje povezanost tablica. Korisničke tablice - tablice izrađene od strane kreatora projekta, a sadrže podatke ovisno o sadržaju i namjeni grafičkog prikaza. Prilikom izrade korisničkih tablica potrebno je primjeniti pravila dobrog dizajna tablica: 1. Svako polje u tablici mora predstavljati jedinstven tip informacije. 2. Svaka tablica mora imati primarni ključ koji se sastoji od jednog ili više polja tablice.

20 3. Vrijednosti stupca s podacima pridruženim svakoj od jedinstvenih vrijednosti primarnog ključa moraju se odnositi na subjekt tablice i u potpunosti ga opisivati. 4. Kreator projekta mora biti u mogućnosti mijenjati podatke u bilo kojem polju (osim primarnog ključa), a da pri tome ne utječe na podatke u ostalim poljima. 20 Korisničke tablice moraju imati slijedeću strukturu: MSLINK polje obavezno ključno polje. MicroStation GeoGraphics koristi to polje kao jedinstvenu i jednoznačnu vezu atributnih i grafičkih podataka. MAPID polje obavezno polje koje određuje pripadnost pojedinog atributa određenom prikazu, tj. vezno polje za MAPS tablicu. OSTALE KOLONE atributni podaci pridruženi grafičkim podacima ovisno o krajnjoj namjeni prikaza. Slijedeća tablica prikazuje jedan dio jedne korisničke tablice korištene u GIS-projektu, s time da ova tablica ne koristi MAPID kolonu jer u GIS-projektu postoji samo jedan grafički prikaz.

21 Slika 1. Povezanost podataka u GIS-projektu 21

22 Kreiranje GIS - projekta Kreiranje novog GIS-projekta podrazumijeva: a) prilagodbu MicroStationa GeoGraphics za rad s određenom vrstom baze podataka. ACCESS baza: U komandnu liniju za pokretanje MicroStationa GeoGraphics upisuje se: C: \ WIN32APP \ ustation \ ustation.exe wugeograph wdodbc (slika 2.) Slika 2. Prilagodba MicroStationa GeoGraphics za rad sa ACCESS bazom podataka

23 b) Ukoliko je izabrana ACCESS relacijska baza potrebno je u ODBC izabrati driver (Microsoft Access driver), izabrati stazu baze te kreirati korisnički account kojim u MicroStationu GeoGraphics stvaramo i pristupamo GIS-projektu (slika 3.). 23 Slika 3. Odabiranje ACCESS drivera za rad sa bazom podataka

24 24 c) Kreiranje projekta u MicroStationu GeoGraphics na osnovu prethodno (točke a, b) usklađenih parametara (slika 4.) Slika 4. Kreiranje GIS-projekta Kreiranjem projekta pomoću naredbe Create, stvaramo čitav niz međusobno povezanih sistematskih tablica kako je prikazano na slici 1. i objašnjeno na prethodnim stranicama. Directory odredište GIS-projekta Name naziv GIS-projekta User Login korisnički account za kreiranje odnosno pristup GIS-projektu (definiran pod točkom b) Kreiranje kategorija i obilježja (features) Svakom grafičkom elementu potrebno je dodijeliti geometriju, topologiju i tematiku. Sve te tri osobine objedinjuje kategorija i njome pripadajuća obilježja. Kreiranje kategorija i obilježja (features) podliježe određenim pravilima: jedno obilježje (features) može pripadati samo jednoj kategoriji, jedan prikaz (maps) može sadržavati obilježja samo jedne kategorije, sve dgn datoteke (crteži) unutar jedne kategorije dijele istu ekstenziju. Usvajanjem ovih pravila pristupamo kreiranju GIS-projekta: Pokrećemo MicroStation GeoGraphics; Iz projektnog izbornika (Project menu) odabiremo opciju Setup; U Project Setup upisujemo unaprijed definirane parametre (slika 4.) te otvaramo projekt izborom naredbe Open,

25 25 Nakon otvaranja projekta, na izborniku Project Setup otvaramo okvir za kreiranje kategorija i obilježja (features) izabiranjem naredbe Tables, opcije Features Setup (slika 5.). Slika 5. Kategorije i obilježja Na slici 5. prikazana je kategorija Bakarac s pripadajućim obilježjima (features) koji su se koristili u GIS-projektu. Jedno od obilježja (feature) te kategorije je Broj KC (broj katastarske čestice) koje je određeno pripadajućim atributima. Pripadajući atributi su definirani opcijom Match selektirajući ih s katastarskog plana katastarske općine Bakarac. Odabirom opcije Commit upisujemo prikazane atribute u tablicu FEATURES u bazi podataka. Nakon kreiranja kategorija i obilježja potrebno je zatvoriti MicroStation GeoGraphics kako bi kreirane kategorije i obilježja bile upisane u svoje tablice u bazi podataka.

26 Kreiranje projektnog prikaza Budući smo kreirali kategorije i obilježja prilazimo kreiranju projektnog prikaza. MicroStation GeoGraphics sadrži projektne prikaze koji se sastoje od: prikaza (maps) popisa prikaza (map indexes) preglednog prikaza (Key Map) Prikazi dgn datoteke koje sadrže obilježja (features) i pohranjene su u projektnom poddirektoriju \DGN, Popis prikaza (map indexes) geometrijski lik koji obuhvaća pojedini prikaz tj. dgn datoteku. Oblik tog lika može biti četverokut ili nepravilan poligon, a njegova veličina određena je sadržajem prikaza (Create Map Shape slika 6.). Koristi se u suradnji s preglednim prikazom (Key Map) prilikom selektiranja načina rada sa pojedinim prikazom (slika 7.). Način rada sa pojedinim prikazom može biti: (slika 7.) - Master: prikaz je read-write modu, što znači da prikaz osim pregledavanja možemo i mijenjati, - Reference: prikaz je read modu, što znači da prikaz možemo samo pregledavati ne i mijenjati. Map Shape je pohranjen u grafičkom obliku u datoteci index.dgn projektnog poddirektorija \IDX. Nakon odabira opcije Register Map sa Project Setup izbornika Miscellaneous (slika 7.), Map Shape povezuje se sa Maps tablicom, a njegovi atributni podaci nalaze se u CATEGORY tablici, Pregledni prikaz (Key Map) pojednostavljen grafički prikaz mapa koji služi kao vizualni katalog prikaza unutar GIS-projekta (slika 7.). Pregledni prikaz učitava se automatski zajedno sa GIS-projektom i prikazuje se u prozoru br. 8. Takav pojednostavljen grafički prikaz koji ocrtava pojedinu mapu potrebno je smjestiti u datoteku vicinity.dgn projektnog poddirektorija \IDX. Pri tome treba naglasiti da je samo jedan pregledni prikaz tj. datoteka vicinity.dgn dopuštena u GIS-projektu.

27 27 Slika 6. Kreiranje popisa prikaza Slika 7. Odabir načina rada sa pojedinim prikazom

28 Katalogiziranje tablica Korištenje sistematskih i korisničkih tablica projektne baze podataka u MicroStation GeoGraphics ostvaruje se njihovim uvođenjem u katalog (slika 8.). Pomoću naredbe set database otvaramo dijalog prozor MSCATALOG u kojem su prikazane tablice dostupne projektu (features, category i maps tablice automatski se upisuju u MSCATALOG prilikom kreiranja GIS-projekta). Dodavanje novih t.j. korisničkih tablica izvršava se naredbom Add to MSCATALOG sa izbornika Table. Slika 8. Katalogiziranje tablica Jednostavniji i brži način provođenja željenih tablica u MSCATALOG ostvaruje se upisivanjem njihovih imena (TABLE NAME) i rednog broja (ENTITYNUM) u MSCATALOG tablicu te upisivanjem primarnog ključa (PKEY), imena tablice (TNAME) u TABLES CATALOG (UG_CATALOG) tablicu u bazi podataka.

29 Povezivanje tablica Povezivanje sistematskih tablica ostvaruje se automatski kreiranjem GIS-projekta. Veza između korisničkih tablica mora biti ostvarena u: a) bazi podataka (Microsoft Access) i b) MicroStationu GeoGraphics. a) baza podataka (Access); (slika 9.) Izbjegavanje prekomjerne količine podataka (redundancije) osvaruje se grupiranjem istovrsnih podataka u više tablica. Povezivanje tih tablica izvršit će se na osnovu primarnih i sekundarnih polja istih naziva. Ime primarnog polja bit će identično nazivu sekundarnog polja iz kojeg će primarna tablica preuzimati podatke. U većini slučajeva tablice su međusobno vezane odnosom jedan-prema-više (one-tomany). To znači da jednom slogu prve tablice možemo pridružiti veći broj slogova druge tablice, ali jednom slogu druge tablice uvijek je pridružen samo jedan slog prve tablice. Slika 9. Povezivanje tablica u bazi podataka

30 30 b) Microstation GeoGraphics Sve relacije između korisničkih tablica koje su definirane u bazi podataka moraju biti definirane i u samom GIS-projektu (MicroStationu GeoGraphics). Određivanje veza između tablica unutar samog projekta: (slika 10.) Nakon otvaranja projekta, izaberemo opciju Join Catalog s Tables izbornika Project Setup; Otvara se prozor Join Catalog Setup s kolonama u koje upisujemo: - Table Name ime izvorne tablice koja se povezuje sa drugom tablicom (Lookup Table Name), - Index Column ime kolone izvorne tablice koja preuzima podatke iz Lookup Index Column, - Lookup Table Name ime sekundarne tablice, - Lookup Index Column ime kolone sekundarne tablice. Slika 10. Određivanje veza između tablica unutar samog projekta Nakon upisivanja povezanih tablica odnosno odgovarajućih polja, odabirom naredbe Commit željena relacija se upisuje u tablicu UGJOIN_CAT u bazi podataka.

31 Otvaranje GIS - projekta Nakon svih operacija koje smo opisali u prethodnim poglavljima kojima je kreiran GISprojekt prilazimo otvaranju GIS-projekta. U MicroStationu GeoGraphics otvaramo projektni prikaz koji je pohranjen u DGN poddirektoriju samog projekta, a zatim sa izbornika izaberemo opciju Project Open (slika 11.). U komandnu liniju upisujemo stazu file-a, te definiramo bazu podataka. Slika 11. Otvaranje GIS-projekta Otvorivši GIS-projekt prilazimo odabiru načina rada s projektnim prikazom kako je prikazano na slici 7.

32 Topologija Topologija je grana matematike koja se bavi prostornim odnosima između objekata (Bentley Systems 1996) Topološka kompozicija grafičkog prikaza Grafički prikaz je sastavljen od dva osnovna elementa: čvora i brida (boundary). Čvor je grafički element koji određuje kraj odnosno početak nekog brida, a brid je grafički element omeđen sa dva čvora. Na osnovu ova dva grafička elementa, u GIS-projektu stvaramo izvedene grafičke elemente: površine i centriode. Površina (area): zatvoreni element ili poligon. MicroStation GeoGraphics na osnovu digitaliziranih zatvorenih bridova kreira stvarne površine. Preduvjet za kreiranje površina je uređena topologija (Topology Cleanup). Stvarne površine se kasnije koriste u operacijama karakterističnim za GIS. Centriod: točkasti element povezan s određenim poljem baze podataka. Centriod dodjeljujemo površini sa svrhom njezinog određivanja. Centriod svojim koordinatama odnosno svojim položajem jednoznačno identificira svaku površinu. Zatvoreno područje bez centrioda nije površina već samo geometrijski lik Topološke operacije Topološke operacije su: uređivanje topologije; kreiranje topologije. Uređivanje topologije (Topology Cleanup) sastoji se od slijedećih operacija: (slika 12.) pronalaženje dvostrukih linija, pronalaženje sličnih linija, pronalaženje linijskih fragmenata, prorjeđivanje linijskih elemenata, segmentiranje linijskih elemenata, pronalaženje pukotina (gaps), pronalaženje suvišnih dijelova linija (dangles).

33 33 Slika 12. Uređivanje topologije Kreiranje topologije (Topology Creation) biti će ostvarivo ukoliko je izvršena operacija uređivanja topologije (slika 13.). Kreiranje topologije uključuje slijedeće operacije: kreiranje površina (areas), kreiranje područja (zones) i centrioda, kopiranje atributnih veza između centroida i granica (boundaries) / površina (areas), ispitivanje valjanosti topologije. Slika 13. Kreiranje topologije U slijedećih dva odlomka biti će opisane operacije uređivanja topologije (Topology Cleanup) i kreiranja topologije (Topology Creation) koje su korištene prilikom izrade ovog GIS-projekta Uređivanje topologije (Topology Cleanup) Pronalaženje dvostrukih linija Dvostruka linija je linijski element koji dijeli iste koordinate s nekim drugim linijskim elementom. Opcija Find Duplicate Linework omogućuje brzo pronalaženje dvostrukih linija (slika 14). Dvostruke linije je moguće odabirom opcije Mode: - pospremiti na neki drugi sloj (Move), - obrisati (Delete), - sjediniti (Merge).

34 34 Slika 14. Pronalaženje dvostrukih linija Najpovoljnije je dvostruke linije pohraniti na neki drugi sloj i kasnijom interaktivnom kontrolom ih izbrisati ili zadržati. U GIS-projektu rezultati opcije Find Duplicate Linework su bili slijedeći: (slika 15.) Slika 15. Rezultati pronalaženja dvostrukih linija Pronalaženje pukotina (gaps) Pukotina je prazan prostor između dviju krajnih točaka linijskih elemenata. Pukotine omogućuju kreiranje površina i zbog toga moraju biti sanirane. Opcija Find Gaps omogućuje brzo pronalaženje pukotina (slika 16.). Pukotine između linija moguće je, ovisno o zadanoj toleranciji: - označiti kružićem (Flag) proizvoljnog radijusa (Zone), - ispraviti krajnje točke linija (Repair).

35 35 Slika 16. Pronalaženje pukotina Postoje dva načina ispravljanja krajnjih linija: - ukoliko postoji zajednička krajnja točka dvaju elemenata, linijski element se produljuje tako da ta dva elementa dijele istu krajnju točku; - ukoliko ne postoji zajednička krajnja točka dvaju elemenata, izračunava se srednja vrijednost odnosno srednji položaj zajedničke krajnje točke (čvora). Veći projekti odnosno obimniji grafički prikazi raspolažu velikim brojem suvišnih linija i to različitih dimenzija. Upravo ta činjenica onemogućuje odabiranje odgovarajuće tolerancije prilikom korištenja opcije Repair, pa je zbog toga povoljnije koristiti opciju Flag te kontrolirati točku po točku. Koristeći opciju Flag operacije Find Gaps u GIS-projektu su dobiveni rezultati prikazani na slici 17. Slika 17. Rezultati dobiveni operacijom pronalaženja pukotina

36 36 Pronalaženje suvišnih dijelova linija (dangles) Pod suvišnim dijelovima linija podrazumijevaju se dijelovi linija koji prelaze točku presjeka dviju linija. Opcija Find Dangles omogućuje brzo pronalaženje suvišnih dijelova linija (slika 18.). Suvišne dijelove linija moguće je izabiranjem opcije Mode: - označiti kružićem proizvoljnog radijusa (Flag), - obrisati (Delete). Slika 18. Pronalaženje suvišnih dijelova linija Zbog nepoznavanja tolerancije nije preporučljivo koristiti naredbu Delete, pa se i ovdje u većini slučajeva koristi naredba Flag, a koristeći tu naredbu u GIS-projektu je dobiven izvještaj rezultata prikazan na slici 19. Slika 19. Dobiveni rezultati koristeći operaciju pronalaženja suvišnih dijelova linija

37 Kreiranje topologije (Topology Creation) Kreiranje površina (areas) Površine se kreiraju iz postojećih linearnih elemenata bridova koji dijele uzastopne i zajedničke krajnje točke čvorove i zajedno definiraju zatvoreni lik. Kreirane površine su zapravo kopije originalnih linija (bridova). Linije iz kojih se kreiraju površine ne smiju prelaziti preko drugih linija odnosno sve linije moraju biti segmentirane (segmentiranjem linearnih elemenata razdvajamo linijske elemente na bridove) na mjestima gdje se susreću sa drugim linijama. Površine možemo kreirati (slika 20.) ukoliko su izvršene slijedeće predradnje: - uređivanje topologije, - povezivanje centroida koji definiraju površine s bazom podataka. Slika 20. Kreiranje površina U GIS-projektu na osnovu 8252 linearna elementa odnosno 8252 granice katastarskih čestica kreirano je 1685 površina s pripadajućim brojem katastarske čestice. Kreiranje centroida Centroid nam služi kao identifikator površine te mora biti smješten unutar površine. Svaki centriod mora imati jedinstvenu i jednoznačnu vezu s zapisom u bazi podataka, tj. mora biti povezan sa jednim i jedinim odgovarajućim retkom baze podataka. Unutar GIS-projekta površine su već označene brojem katastarske čestice koji predstavljaju centroide, pa tako centriode nije potrebno naknadno kreirati. Kopiranje atributnih veza između centroida i površina (areas) / granica (boundaries) Jedinstveni zapis iz baze podataka vezan je za centriod. Centroid pomoću operacije Associate Linkages identificira površinu unutar koje se nalazi. Mnogim daljnjim operacijama kao što su automatsko izračunavanje površina i opsega te njihovo upisivanje u odgovarajuću tablicu baze podataka, zatim raznim tematskim resimbolizacijama prethodi upravo ova operacija. Nakon izvršene radnje Associate Linkages dobivamo izvještaj. U izvještaju dobivamo podatke o: (slika 21.) pronađenim centroidima (Found 1685 centroids),

38 38 pronađenim površinama (Found 1685 areas), broju izvršenih veza (Performed 1685 associations), pronađenim prijašnjim vezama (Found 0 Previously associated area(s)). Slika 21. Kopiranje atributnih veza između centroida i površina / granica U izvještaju je najbitnije da broj izvršenih veza bude identičan broju zapisa u tablici baze podataka. Ispitivanje valjanosti topologije Operacija Validate Topology ispitiva kvalitetu topologije. Rezultate ispitivanja dobivamo i na crtežu i posebno kao izvještaj. Izvještaj sadrži slijedeće informacije: (slika 22.) Found 8252 Boundaries pronađeno 8252 granica, Built 1685 Areas kreirane 1685 površine, Found 1685 Centroids pronađeno 1685 centroida, 0 Areas Without Centroids 0 površina bez centroida, 0 Centroids Without Areas 0 centroida bez površine, 0 Multiple Centroid Area 0 površina sa višestrukim centroidom, 0 Unused boundaries 0 neuptrebljivih granica.

39 39 Slika 22. Ispitivanje valjanosti topologije Budući površina bez centroida, centroida bez površine, površina sa višestrukim centroidima te neupotrebljivih granica u izvještaju nije bilo, znači da je kvaliteta topologije više nego dobra te nije bilo potrebe za ispisivanjem poruka na crtežu koje su mogle biti u slijedećem obliku: unub unused Boundary neupotrebljiva granica, noa no Area površina ne postoji, noc no Centroid centroid ne postoji, multc multiplied Centroid mnogostruki centroid. Iz izvještaja proizlaze empirijski uvjeti koje topologija mora zadovoljiti: svaki brid odnosno granica mora biti iskorištena za izgradnju površina (pukotine gaps i suvišni dijelovi linija dangles moraju biti sanirani), svaki centroid tj. ishodište centroida mora biti unutar površine te ju jednoznačno identificirati, svaka površina određena je jednim i jedinim centroidom, presjek dviju ili više linijskih elemenata (bridova) mora biti u istoj točki (čvoru) Povezivanje grafičkih s atributnim podacima Grafičke podatke je moguće povezati s bazom podataka na dva načina: 1. Insertiranjem centroida (teksta) u odgovarajuću tablicu (Table) i kolonu (Column) operacija Insert centroidu se automatski pridružuje i vrijednost MSLINK te se centroid i MSLINK insertiraju zajedno. 2. Pridruživanjem centroida već postojećem zapisu u korisničkoj tablici operacija Join. Postojeći zapis sadrži vrijednost MSLINK i vrijednost centroida.

40 40 Operacijom Update unosimo u tablicu eventualne promjene na crtežu. Operacija Select služi za odabiranje pojedinih obilježja na crtežu. U našem GIS-projektu povezivanje grafičkih podataka sa opisnim podacima napravljeno je insertiranjem jedinstvenih i jednoznačnih brojeva katastarskih čestica katastarske općine Bakarac u KatastarskeCesticeGIS tablicu, kolona Broj_KC (slika 23.). Na osnovu automatski dodijeljenih identifikatora MSLINK je uspostavljena veza između grafičkih podataka u MicroStationu GeoGraphics i opisne baze podataka Bakarac. Slika 23. Povezivanje grafičkih s atributnim podacima U tablici 1. prikazan je jedan dio tablice KatastarskeCesticeGIS u koju je izvršeno povezivanje grafičkih i atributnih podataka GIS-projekta. Tablica 1. Dio tablice baze podataka Bakarac

41 Računanje površine i opsega s automatskim zapisom rezultata Iz izbornika Database menu odabiremo opciju Area / Perimeter Update. Otvara se prozor Load Area u koji se upisuju vrijednosti za slijedeće parametre: (slika 24.) Area Divisor površinski djelitelj broj kojim se dijeli izračunata površina. Ukoliko je crtež u metarskom sustavu i ako je: - Area Divisor = 1, površine su izražene u metrima kvadratnim, - Area Divisor = 10000, površine su izražene u hektrima. Perimeter Divisor broj kojim se dijeli izračunati opseg. Ukoliko je crtež u metarskom sustavu i ako je: - Perimeter Divisor = 1, opseg je izražen u metrima, - Perimeter Divisor = 10000, opseg je izražen u kilometrima. Table name ime tablice u koju pohranjujemo izračunate vrijednosti. Area Column naziv kolone u koju se upisuju izračunate površine. Perimeter Column naziv kolone u koju se upisuju izračunati opsezi. Slika 24. Računanje površine i opsega s automatskim zapisivanjem rezultata u odgovarajuće polje korisničke tablice u bazi podataka

42 U tablici 2. prikazan je isti dio tablice KatastarskeCesticeGIS u koju je izvrešeno povezivanje grafičkih i atributnih podataka GIS-projekta, s time da su u koloni Povrsina automatski upisane izračunate površine iz MicroStationa GeoGraphics. 42 Tablica 2. Dio tablice baze podataka Bakarac s izračunatim površinama 3.9. Structured Query Language (SQL) SQL je kratica od Structured Query Language struktuirani jezik upita. SQL je jezik za upravljanje i analizu relacijskim bazama podataka. Uporabom SQL-a moguće je odrediti skup podataka koji je potreban za rješavanje određenog problema, uključujući i podatke iz više tablica. Za kreiranje upita u bazi podataka (Access-u) i MicroStationu GeoGraphics nije potrebno poznavati SQL. Kreirane relacije automatski povezuju potrebne tablice, a jednostavnim alatom za grafičko definiranje upita (query) upravljamo podacima (slike 25. i 26.) Slika 25. Kreirani upit u SQL obliku

43 43 Slika 26. Kreiranje upita u bazi podataka Tematski prikazi Jedno od bitnih svojstava MicroStation GeoGraphics je mogućnost izrade tematskih prikaza. Tematski prikazi izrađuju se na osnovu kreiranog dijela SQL upita (SQL Where Clauses slika 27.). Dobivanje tematskih prikaza podrazumijeva izvršene predradnje: uređivanje topologije (topology cleanup), kreiranje topologije (topology creation), povezivanje grafičkih podataka s bazom podataka. Prikaze različitog tematskog sadržaja možemo izrađivati na osnovu pridruženja opisnih podataka svakom broju katastarske čestice.

44 44 Slika 27. Tematski prikaz izrađen na osnovu broja katastarske čestice Sadržaj prikaza možemo upotpuniti na dva načina: pomoću anotacija odnosno zabilježbi (Annotation), koje određujemo kreiranim SQL upitom (slika 28.), Slika 28. Anotacija odnosno zabilježba Na osnovu broja katastarske čestice, kreiranjem SQL upita, mogu se prikazati i ostali elementi (npr. površina, rudina i kultura) te iste katastarske čestice (1073/2) slika 29.

45 45 Slika 29. Rezultat anotacije odnosno zabilježbe pomoću tumača znakova (Legend) slika 30. Slika 30. Rezultat tematskog prikaza upotpunjen tumačem znakova (Legend)

46 46 4. Analiza podataka katastarske općine Bakarac Ovo poglavlje diplomskog rada sadržava analizu operacija korištenih pri izradi GISprojekta kao i neke stastičke podatke vezane za bazu podataka i njome pridružene grafike Računanje površina katastarskih čestica Površine katastarskih čestica izračunate su u MicroStationu GeoGraphics i automatski upisane u KatastarskeCesticeGIS tablicu baze podataka (poglavlje 3.8. strana 41.). Između površina zapisanih u bazi opisnih podataka i površina izračunatih sa plana u MicroStationu GeoGraphics i automatski upisanih u tablicu baze podataka postoje razlike. Do razlika u površinama je vjerovatno došlo kao i kod razlika između grafičke i opisne baze podataka, dakle zbog dugotrajnosti obavljanja posla ili zbog nepažljivosti nekih osoba. Na osnovu površina u bazi opisnih podataka izračunala su se dozvoljena odstupanja za svih 1685 površina odnosno katastarskih čestica, prema formuli za dozvoljeno odstupanje površina: f = M P gdje je: M je nazivnik mjerila plana, u našem slučaju 2880, P je površina iz opisne baze podataka. Tablica 3. Dio katastarskih čestica bez odstupanja u površinama

47 Posljednji stupac ove tablice daje nam postotak treba-ima stupca u odnosu na stupac Dozvoljeno odstupanje. U slijedećoj tablici (tablica 4.) prikazane su neke katastarske čestice sa najvećim razlikama između površina, ali sve u granicama dozvoljenog odstupanja. 47 Tablica 4. Katastarske čestice s najvećim postotkom odstupanja 4.2. Rad s SQL upitima SQL upiti mogu se koristiti za dobivanje jednostavnih upita npr. Koja je najveća površina?, ali oni služe i za dobivanje mnogo složenijih i obimnijih odgovora na njihova pitanja. Upiše li se SQL upit u MSCATALOG tablicu u bazi podataka (slika 31.) može se dobiti bilo koji podatak o katastarskoj čestici sadržan u bazi podataka. U MicroStationu GeoGraphics odabire se u SQL Manager-u naredba Review i selektira se broj katastarske čestice na osnovu kojega se dobivaju podaci iz SQL upita u SQL prozoru (slika 32.)

48 48 Slika 31. SQL upit u SQL Review-u Slika 32. Podaci katastarske čestice 445 na osnovu SQL upita

49 Tipovi tematskih prikaza Na temelju podataka o katastarskim česticama u bazi podataka mogu se izvesti različiti tipovi tematskih prikaza. 1. Tematski prikaz najmanje katastarske čestice u K.O. Bakarac Slika 33. Najmanja katastarska čestica u K.O. Bakarac katastarska čestica 793 Na slici 33. je prikazano dobivanje najmanje katastarske čestice tematskim prikazom dok slika 34. prikazuje određene opisne podatke dobivene direktno na planu za tu katastarsku česticu (površina: 13 m 2 ; kultura: Oranica; rudina: Rijinovo). Slika 34. Katastarska čestica 793 s određenim opisnim podacima

50 50 Podaci o svakoj katastarskoj čestici mogu se dobiti i u tekstualnom obliku: (slika 35.) Slika 35. Opisni podaci za najmanju katastarsku česticu u K.O. Bakarac

51 51 2. Tematski prikaz najveće katastarske čestice u K.O. Bakarac Slika 36. Najveća katastarska čestica u K.O. Bakarac katastarska čestica 269/1 Slika 37. Najveća katastarska čestica u K.O. Bakarac izdvojena u zasebnoj datoteci

52 52 Tekstualni podaci najveće katastarske čestice u K.O. Bakarac prikazani su na slici 38. Slika 38. Opisni podaci za katastarsku česticu 269/1

53 53 3. Tematski prikaz po kulturama Slika 39. Prostorni raspored kultura u K.O. Bakarac Prema prikazu na slici 39. vidljivo je da u K.O. Bakarac prevladavaju katastarske čestice kulture pašnjak, dok vrta i maslinjaka uopće nema. Slike 40. i 41. dati će podatke o broju katastarskih čestica za svaku pojedinu kulturu u K.O. Bakarac. Slika 40. Zastupljenost pojedine kulture u K.O. Bakarac

54 54 Slika 41. Broj katastarskih čestica za svaku kulturu u K.O. Bakarac izražen u postocima Na osnovu tablice 5. izrađeni su grafovi prikazani na slikama 40. i 41., a na osnovu slijedeće tablice (tablica 6.) izrađeni su i grafovi koji će biti prikazani na slikama 42. i 43. koji daju pregled zastupljenosti pojedine kulture po površini koju zauzima u K.O. Bakarac. Tablica 5. Zastupljenost pojedine kulture po ukupnoj površini i po broju katastarskih čestica u K.O. Bakarac

55 55 Slika 42. Ukupna površina pojedine kulture u K.O. Bakarac Slika 43. Ukupna površina pojedine kulture u K.O. Bakarac u postocima

56 56 4. Tematski prikaz katastarskih čestica po kategorijama površina Slika 44. Tematski prikaz po kategorijama površina u K.O. Bakarac Slika 44. prikazuje koje su kategorije površina koje smo samostalno odredili najviše zastupljene u K.O. Bakarac (slika 45. i 46. grafički prikazi pojedine kategorije površina izražene u brojkama i postocima) i vidljivo je da je K.O. Bakarac sastavljena od velikog broja manjih katastarskih čestica po površini, a kolika je zastupljenost pojedine kategorije površina vidi se iz grafova na slikama 47. i 48. Tablica 6. Podaci o ukupnom zbroju površina i broju katastarskih čestica za pojedine kategorije površina

57 57 Slika 45. Grafički prikaz ukupnog zbroja površina po kategorijama površina Slika 46. Pregledni prikaz ukupnog zbroja površina za pojedinu kategoriju površina

58 58 Slika 47. Grafički prikaz broja katastarskih čestica za pojedinu kategoriju površina Slika 48. Pregledni prikaz broja katastarskih čestica za pojedinu kategoriju površina

59 59 5. Tematski prikaz rudine Grabarje u K.O. Bakarac (slika 49.) Slika 49. Rudina Grabarje