mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

Transcription

1 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske Mostar 14. travnja - 1. lipnja mostar

2 NAKLADNIK Matica hrvatska Mostar ZA NAKLADNIKA Josip Muselimović UREDNICI Misijana Brkić-Milinković Miro Petrović NASLOVNICA Autor: Krešimir Ledić LEKTORICA Misijana Brkić-Milinković GRAFIČKO OBLIKOVANJE Julijana Puljić TISAK Logotip d.o.o. Široki Brijeg Foto: Stojan Lasić

3 MOSTARSKO PROLJEĆE XIII. DANI MATICE HRVATSKE Mostar 14. travnja 1. lipnja Mostarsko proljeće punopravni je član Saveza europskih festivala (EFA-e). POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM Predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića ORGANIZATOR Matica hrvatska Mostar Josip Muselimović predsjednik PRODUCENT mr. Miljenko Puljić GENERALNI SPONZOR HT ERONET GLAVNI MEDIJSKI POKROVITELJI BHT Večernji list

4 Festivalsko vijeće Mostarskog proljeća Dana Matice hrvatske mr.sc. Miljenko Puljić, ravnatelj Zagrebačke filharmonije producent dr. sc. Ivo Prlender, intendant Dubrovačkih ljetnih igara prof. Darko Brlek, predsjednik EFA-e i direktor Festivala Križanke Ljubljana prof. Ivica Šarić, ministar kulture Kantona Sarajevo, prvak Opere NP Sarajevo mr.sc. Renato Švorinić, ravnatelj HNK Zadar i Zadarskog kazališnog ljeta dipl.ing.arh. Angela Petrović, pomoćnica ministra kulture u Vladi FBiH Članstvo u Savezu europskih festivala mnogo znači za Mostar Moram priznati da smo jako ugodno iznenađeni Mostarom. Nakon svega što se ovdje dogodilo, Mostar i dalje živi, a to pokazuje i jedna ovako velika manifestacija kao što je Mostarsko proljeće Mislim da članstvo u Savezu europskih festivala mnogo znači za Mostar. Naša organizacija ima više od stotinu članova iz cijele Europe, ali također i iz ostatka svijeta. Biti u jednom takvom društvu elitnih europskih festivala, veliko je priznanje za svaki grad, pa tako i za Mostar i Mostarsko proljeće DARKO BRLEK, predsjednik Saveza europskih festivala (EFA)

5 RIJEČ VISOKOG POKROVITELJA ČUVAJUĆI VLASTITI IDENTITET, ČUVAMO BOGATSTVO SVIJETA Poštovani sudionici i gosti Dana Matice hrvatske Mostar, Razmišljajući o Mostaru i njegovom i Matičinom Proljeću, sjetio sam se jednoga eseja Ive Andrića, pisca koji je, točno prije pola stoljeća, dobio Nobelovu nagradu za književnost, umjetnika koji je posljednjih desetljeća podjednako svojatan i odbacivan od strane tri različite kulture. Pišući 30-tih godina prošloga stoljeća, ustvrdio je da nema ništa svetije i važnije od mostova, jer oni podsjećaju na vječitu i vječno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim duhom. Mostarsko proljeće upravo to i čini univerzalnim jezikom umjetnosti ostvaruje tu vječitu želju, gradi mostove, osnažuje poštivanje kulturne raznolikosti i kulturnu suradnju s drugim, susjednim državama. Zbog budućnosti naše djece, moramo se okrenuti od prošlosti, a obrazovanje, kultura, komunikacija, tolerancija i poštivanje raznolikosti, osnovni su preduvjet za daljnji razvoj Jugoistočne Europe kao moderne europske regije, dijela svijeta kojemu svi mi želimo pripadati. Vlastiti nacionalni identitet, naš hrvatski, pokazuje se u svoj svojoj punini onda kada njegove vrijednosti možemo pokazati zajedno s identitetima i vrijednostima drugih. Čuvajući vlastiti identitet, čuvamo bogatstvo svijeta. Bosna i Hercegovina, posebice Mostar, primjer su multikulturalnosti čiju ljepotu ne mogu zasjeniti ni loše epizode povijesti. Dani Matice hrvatske zagledani su u budućnost. Kulturom grade most koji - ne samo da spaja dvije obale ovog drevnoga i napaćenog grada, već uporno, trinaestu godinu za redom, promiču dijalog u regiji nudeći model regionalnog partnerstva i suradnje - most prema kulturi budućnosti. Danima Matice hrvatske Mostar, projektu od simbolički velikog regionalnog značenja, kao i svim sudionicima, ponajprije umjetnicima, želim i dalje mnogo uspjeha. Srdačan pozdrav, Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović

6 RIJEČ GENERALNOG SPONZORA - Zadovoljstvo mi je što je HT ERONET i ove godine generalni sponzor manifestacije Mostarsko proljeće Dani Matice hrvatske Suradnja HT ERONET-a s Maticom traje od samoga početka organiziranja ove manifestacije, a, evo, već smo treću godinu generalni sponzor. Matica hrvatska jedan je od najvažnijih pokretača kulturnoga života u gradu Mostaru koji povezuje Mostar s cijelom Bosnom i Hercegovinom, ali i s mnogim drugim zemljama, poglavito zemljama regije. Cijeli tim okupljen oko Matice hrvatske, svojim radom povezuje ljude iz različitih krajeva svijeta, pokazujući kako nas različitost oplemenjuje, a ovom manifestacijom istodobno pozivaju i druge organizacije i pojedince još više se uključiti u kulturno bogaćenje i Mostara i cijele Bosne i Hercegovine. Suradnja HT ERONET-a i Matice hrvatske potvrđuje kvalitetan odnos između jednoga od najuglednijih poduzeća u Bosni i Hercegovini, koje daje doprinos kulturnom bogaćenju zajednice u kojoj živimo, kroz jednu od najvažnijih kulturnih manifestacija Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske. Nema sumnje kako će mostarska publika, u 45 dana koliko ova manifestacija traje, imati priliku pogledati i kulturno se obogatiti nizom programa različitog karaktera. Svim posjetiteljima želim ugodne trenutke na Mostarskom proljeću - Danima Matice hrvatske, a organizatorima i sudionicima puno uspjeha sa željom da se vidimo i iduće godine. Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a

7 RIJEČ SPONZORA Mostarsko proljeće Dani Matice hrvatske Mostar, nedvojbeno su izrasli u najkvalitetniju kulturnu manifestaciju u Bosni i Hercegovini. Trinaestu godinu zaredom, brojnim gledateljima i slušateljima, ovaj festival dariva prestižne izvedbe umjetnika iz cijeloga svijeta, a grad Mostar, na europskom se zemljovidu, iznova potvrđuje metropolom kulture. Svojim programom, na jedinstven i osebujan način, svjedoči i promovira tradiciju i nacionalni identitet hrvatskoga naroda na ovim prostorima. No, ova svečanost nadilazi državne granice. Povezuje različite narodne kulture i približava ih drugima i drugačijima, u punini njihove posebnosti. Držim kako je put kojim Matica ponosno korača, izvrstan način zbližavanja, suradnje i tolerancije. I ove je godine JP Elektroprivreda HZ HB sponzor Mostarskoga proljeća. Podržavamo napore brojnih entuzijasta ove pulsirajuće manifestacije, kako bi nastavila trajati i uveseljavati široki auditorij, posebice danas, u vremenu gospodarske krize koja, nažalost, znatno otežava realizaciju i ovoga hvalevrijednog projekta. Ne sumnjam kako će i ovogodišnji Dani s Maticom hrvatskom, zablistati u punome sjaju i obogatiti kulturnu scenu Bosne i Hercegovine, a time i našu svakodnevicu. Čestitam organizatorima na novome uspjehu, uz iskrene želje za održavanjem još mnogih Mostarskih proljeća. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB, Mato Žarić, dipl. ing.el.

8

9 RIJEČ ORGANIZATORA RADOST SVIH KULTURNIH DOGAĐAJA ŽELIMO PODIJELITI SA SVIMA Poštovani, Pred nama je još jedno Mostarsko proljeće, pred nama su XIII. Dani Matice hrvatske u Mostaru. Nesebičnim marom članova Festivalskog vijeća i tijela Matice hrvatske Mostar, u naš grad, regiju i cijelu zemlju, jezikom umjetnosti i neprolaznih vrijednosti, želimo unijeti tračak radosti i nade u bolja vremena. Naše planirane programe morali smo reducirati, ali unatoč tomu, u vrijeme održavanja ove kulturne manifestacije, naš grad bit će u središtu zanimanja svekolike europske kulturne i ine javnosti. Gostovanje umjetnika iz Mostara, Dubrovnika, Sarajeva, Splita Beograda, Moskve, Muenchena, Madrida, Zagreba i Budimpešte, pridonijet će reafirmaciji bogate kulturne baštine našega grada. Za ovako bogate i svake metropole dostojne kulturne programe, posebnu zahvalnost dugujemo članovima Festivalskog vijeća mr. Miljenku Puljiću, dr. Ivi Prlenderu, Ivici Šariću, Angeli Petrović, Darku Brleku i Renatu Švoriniću. Jednaku zahvalnost dugujemo našim pokroviteljima i sponzorima onima koji su prepoznali i podržali naša nastojanja. I unatoč teškim recesijskim vremenima, s razlogom i pokrićem, očekivali smo značajniju potporu Grada, regije i nekih vodećih gospodarskih subjekata. No, i uza sve, na tragu svoga kulturnog poslanja, Matica ne posustaje i ne odustaje. S ponosom ističemo da se predstavljamo kao punopravni članovi Saveza najvećih europskih festivala kulture, ali sa žaljenjem podsjećamo da smo i ove godine bez našega umjetničkog ravnatelja maestra Vjekoslava Šuteja. U znak sjećanja na ovoga velikog glazbenika i velikog prijatelja Mostarskog proljeća Dana Matice hrvatske, Festivalsko vijeće dodijelit će najznačajnijem događaju ili najboljem umjetniku, Kristalnu Maticu s imenom Vjekoslava Šuteja. Radost svih kulturnih događaja želimo podijeliti sa svim sugrađanima, sa žiteljima regije, naše zemlje i zemalja bližega okružja. Dobro došli na Mostarsko proljeće, dobro došli na XIII. Dane Matice hrvatske u Mostaru Predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović

10 Četvrtak, 14. travnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Svečano otvaranje Mostarske mažoretkinje Zrinjski Hrvatska glazba Mostar 10 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

11 Četvrtak, 14. travnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Svečanost otvaranja Mostarskog proljeća XIII. Dana Matice hrvatske Mostar Velika dvorana GALA OPERNA VEČER Sarajevo na Mostarskom proljeću Pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva Solisti: Vesna Baljak Contini, sopran Ivana Lazar, soparan Vedrana Šimić, sopran Zrinko Sočo, tenor Berislav Puškarić, bas Dirigenti: Darjana Blaće Šojat Josip Šego Sarajevska filharmonija PROGRAM 1. W. A. Mozart: uvertira iz opere Figarov pir Dirigent: Josip Šego 2. Duettino Susanne i Grofice - Sull aria.., iz 3. čina opere Figarov pir Solistice: Ivana Lazar i Vedrana Šimić Dirigent: Josip Šego 3. G. Rossini: arija tenora - Cujus animam gementem iz Stabat Mater Solist: Zrinko Sočo Dirigentica: Darjana Blaće Šojat mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 11

12

13 4. V. Bellini: arija i kabaleta grofa Rodolfa - Vi ravviso, o luoghi ameni, iz 1. čina opere Mjesečarka Solist: Berislav Puškarić Dirigentica: Darjana Blaće Šojat 5. W. A. Mozart: Duet Zerline i Don Giovannia - La ci darem la mano, iz 1. čina opere Don Giovanni Solisti: Vesna Baljak Contini i Berislav Puškarić Dirigentica: Darjana Blaće Šojat 6. W. A. Mozart: arija Kraljice noći - Der Hölle Rache, iz 2.čina opere Čarobna frula Solistica: Ivana Lazar Dirigent: Josip Šego 7. G. Donizetti: arija Nemorina - Una furtiva lagrima, iz 2. čina opere Ljubavni napitak Solist: Zrinko Sočo Dirigent: Josip Šego 8. W. A. Mozart : arija Pamine - Ach ich fuhl s,es ist verschwunden, iz 2. čina opere Čarobna frula Solistica: Vesna Baljak Contini Dirigent: Josip Šego 9. G.Verdi: arija Desdemone - Ave Maria, iz 4. čina opere Othello Solistica: Vedrana Šimić Dirigent: Josip Šego 10. G. Puccini: arija Collinea - Vecchia zimarra, iz 4. čina opera La Boheme Solist: Berislav Puškarić Dirigent: Josip Šego 11. F.Cilea: arija Andriane - Io son l umile ancella, iz 1. čina opera Andriana Lecouvreur Solistica: Vedrana Šimić Dirigentica: Darjana Blaće Šojat 12. J.Strauss,ml.: arija Adele - Mein Herr Marquis, iz 2. čina operete Šišmiš Solistica: Ivana Lazar Dirigentica: Darjana Blaće Šojat 13. I.Tijardović: arija Floramye - Daleko m e biser mora, iz 2. čina operete Mala Floramye Solistica: Vesna Baljak Contini Dirigentica: Darjana Blaće Šojat 14. G.Verdi: napitnica Libiamo, iz 1.čina opere La traviata Svi solisti Dirigenti: Darjana Blaće Šojat, Josip Šego mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 13

14 IVANA LAZAR Sopranistica. Rođena u Tuzli. Diplomirala je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi Mire Zidarić-Orešković i magistrirala na poslijediplomskom studiju kod Lidije Horvat-Dunjko. Na Universität für Musik und darstellende Kunst u Grazu usavršavala je Lied i Oratorij kod prof. Donnauera. Pohađala i majstorske tečajeve kod Dunje Vejzović i Konrada Richtera, te Olivere Miljaković s kojom i dalje radi na usavršavanju vokalne tehnike i interpretacije. Dobitnica nagrade Marija Borčić za najbolji diplomski koncert u akademskoj godini 2000./2001. te diplome Darko Lukić u ciklusu Mladi u Lisinskom Već više sezona prisutna je na koncertnim podijima zagrebačke glazbene scene kao vrsna interpretatorica barokne glazbe. Suosnivačica baroknoga ansambla Camerata Garestin, a surađuje i sa Zborom HRT-a. Nastupala s orkestrom Zagrebačke filharmonije, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Sarajevskom filharmonijom, Varaždinskim komornim orkestrom... Od stalna gošća-solistica svjetski renomiranog ansambla Le Parlement de Musique iz Strassbourga pod vodstvom maestra Martina Gestera. Gostovala je u Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Finskoj, Švedskoj, Litvi, Luksemburgu, BiH, Srbiji, Irskoj, Egiptu, Argentini i Boliviji. Godine debitirala je u zagrebačkom HNK u Puccinijevoj jednočinki Suor Angelica, a do danas ostvarila niz najznačajnijih koloraturnih uloga VEDRANA ŠIMIĆ Sopranistica. Rođena je u Tuzli. Diplomirala pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu godine, u klasi prof. Mire Zidarić Orešković. Za Arhiv HRT-a snimila 15 solo pjesama hrvatskih skladatelja Ivane Lang, Ferde Livadića i Milana Prebande, uz pratnju klavira i gudačkog orkestra. Na scenama zagrebačke, riječke i sarajevske Opere ostvarila niz značajnih uloga. Za ulogu Madame Lidoine (Razgovori karmelićanki, F. Poulenc) bila nominirana za Nagradu hrvatskoga glumišta 2007., u kategoriji za iznimno umjetničko ostvarenje do 30 godina. U višegodišnjoj suradnji sa Sarajevskom filharmonijom, zabilježila je velik broj nastupa; izdvajamo koncert u Zlatnoj dvorani Musikvereina u Beču, u lipnju Kao solistica nastupala u Velikoj Britaniji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, pod ravnanjem poznatih dirigenata. Od Ministarstva kulture RH dobila status samostalne umjetnice. Dobitnica je Nagrade Štefanija Lenković HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci za najbolje ostvarenu žensku ulogu u opernom programu, u sezonama 2008./2009. i 2009./2010. za ulogu Adriane Lecouvreur u istoimenoj predstavi Francesca Cilee. 14 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

15 VESNA BALJAK CONTINI Sopranistica. Lirsko koloraturni sopran. Rođena u Mostaru. Osnovnu i srednju glazbenu školu završava u rodnome gradu, a zatim, godine, upisuje Muzičku akademiju u Sarajevu, Odsjek solo pjevanje, u klasi prof. Blanke Danon Kurpjel. Diplomirala je godine. Iste godine, na poziv Direkcije Opere HNK Osijek, dolazi na audiciju, polaže i potpisuje ugovor u toj kući, te tako postaje nezamisliv kotač u karici koja se zove- opera. Kao prvakinja Opere, igra i utjelovljuje zapažene uloge lirsko-koloraturnog faha. Pjevačica snažne scenske energije i osobnosti. Posvjedočila je to dosadašnjim repertoarom, a fascinaciju snažnim dramskim heroinama daje, prvi put, u operi La traviata (Violete Valery), u svojoj 29. godini. Vesna Baljak Contini je pjevačica koja se preobražava - od mačkaste, vrckaste Adine, do polulude žene kakva je bila u triptihu Il Tabarro. Njeguje i koncertnu aktivnost. Gostovala je diljem Hrvatske - u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, u Zagrebu..., te inozemstvu (Njemačka, Češka, Mađarska). ZRINKO SOČO Studirao je pjevanje u klasi Vladimira Ruždjaka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i diplomirao, godine. Debitirao je na pozornici HNK u prosincu u ulozi Tamina u Mozartovoj Čarobnoj fruli. Usavršavao se u Salzburgu i Bayreuthu što mu je omogućilo angažmane u Državnoj operi u Stuttgartu, te Narodnoj operi u Beču. Zrinko Sočo, u svojoj dugogodišnjoj glazbenoj karijeri, nastupio je u mnogim glazbenim metropolama i s vodećim inozemnim i hrvatskim dirigentima. Dobitnik je nagrade Vladimir Ruždjak i Nagrade hrvatskoga glumišta, godine. Glazbena kritika ocjenjuje da je ostvario niz izvrsnih opernih karakterizacija tumačeći niz uloga iz širokog opernog repertoara. BERISLAV PUŠKARIĆ Bas. Prvak Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Diplomirao solo-pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a svoj debi na opernoj pozornici ostvaruje još za vrijeme studija godine i to u zagrebačkom HNK kao Kralj Egipta u Verdijevoj Aidi, a zatim i kao Baalov Veliki Svećenik u Verdijevu Nabuccu. Studirao u klasi prof. Žabčić-Hesky i Bujanović- Stanislav. Usavršava(o) se kod prof. Walter Berryja, prof. Dunje Vejzović, prof. Olivere Miljaković, prof. Vlatke Oršanić, Vitomira Marofa, Biserke Cvejić Diplomirao godine kao najbolji diplomant Pjevačkoga odjela. Dosad surađivao s mnogim uvaženim dirigentima. Laureat mnogih nagrada: Dekanova nagrada; nagrada Marija Borčić (najbolji diplomant Pjevačkog odjela); nagrada Ondina Otta na Međunarodnom natjecanju u Mariboru; Nagrada hrvatskoga glumišta za izuzetna ostvarenja mladih umjetnika do 28 godina; stipendija Zaklade Belcanto; nagrada i stipendija na natjecanju u majstorskoj kategoriji za mlade operne pjevače, HNK Zagreb-Vero Vision; nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za glavnu mušku ulogu u operi Nastupa u operama i koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu - Austriji, Italiji, Engleskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Sloveniji Na opernim pozornicama dosad ostvario niz zapaženih uloga. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 15

16 DARJANA BLAĆE ŠOJAT Rođena u Mostaru1966. godine, gdje završava nižu i srednju muzičku školu. Studij dirigiranja u klasi prof. Teodora Romanića završila je godine na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Tijekom studija, klavir je učila kod Aleksandre Romanić i Zorana Jančića. Sudionica Natjecanja mladih umjetnika za dirigente u Zagrebu, 1988.godine. Tri godine stjecala prva iskustva iz korepeticije u sarajevskoj Operi. Dirigirala većim brojem koncerata sa Simfonijskim orkestrom u Mostaru i koncertom mladih opernih umjetnika sa Sarajevskom filharmonijom, Pohađala seminar za dirigente u Grožnjanu kod prof. Joachima Hardera, uz omladinski orkestar iz Münstera. Od godine je korepetitorica Opere HNK u Zagrebu. Uz bogate koncertne aktivnosti s opernim solistima, dirigirala je i opernim predstavama. Od vodi Mješoviti zbor grkokatoličke crkve Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Polufinalistica svjetskoga natjecanja opernih dirigenata Blue Danube, u Državnoj operi Burgas u Bugarskoj. U dva navrata, gošća korepetitorica na Dominican University i Golden Gate Operi Marine Country u Kaliforniji, SAD. Od postaje slobodna umjetnica. Trenutno je polaznica usavršavanja iz dirigiranja u klasi prof.uroša Lajovica u sklopu Muzičke akademije u Zagrebu. JOSIP ŠEGO Rođen godine u Sarajevu. Studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu počeo je u klasi Igora Gjadrova, a diplomirao u klasi Vjekoslava Šuteja, godine. Tijekom studija primio je Dekanovu nagradu za izvedbu opere The Medium Gian-Carla Menottija, a cijeli projekt je dobio posebnu Rektorovu nagradu. Od godine djelatnik je HNK u Zagrebu kao korepetitor, a debitira kao dirigent u operi Capuleti e Montecchi, V.Bellinija. Nakon niza asistencija domaćim i inozemnim dirigentima i mnogih izvedenih djela, godine preuzima mjesto kućnoga dirigenta. Stalan je gost u makedonskoj Operi i Baletu u Skoplju, gdje je, godine, ravnao premijerom opere Der Besuch der alten Dame Gottfrieda von Einema, a nakon toga i predstavama Lucia di Lammermoor G.Donizettija, Il Trovatore i Rigoletto G.Verdija, La Boheme i Tosca G.Puccinija Od dirigent mješovitog zbora Collegium pro musica sacra, s kojim je ostvario nekoliko zapaženih nastupa; Zlatnu plaketu na 5. natjecanju pjevačkih zborova u Zagrebu 2001., te Srebrnu plaketu na Olimpijadi zborova u Bremenu, godine. S tim ansamblom gostovao je u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Švedskoj. Nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Skopskom filharmonijom, Simfonijskim puhačkim orkestrom HV-a, Hrvatskim komornim orkestrom, Orkestrom HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Karlovačkim komornim orkestrom, Zborom HRT-a, Zborom i Orkestrom Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković, Akademskim mješovitim zborom bazilike Srca Isusova Palma i mješovitim zborom Lira. Sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, snimio glazbu Igora Kuljerića za film Duga mračna noć, Antuna Vrdoljaka. 16 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

17 Četvrtak, 14. travnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Otvaranje izložbe krešimira ledića O UMJETNIKU Krešimir Ledić rođen je godine u Mostaru. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. U Beogradu je diplomirao na Akademiji primijenjenih umjetnosti, godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH i Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH. Redoviti je profesor na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Predavao je likovni odgoj na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu i Srednjoj likovnoj školi Gabrijela Jurkića u Mostaru. U Udruženju likovnih umjetnika BiH bio je članom Umjetničkog vijeća i član Predsjedništva. Inicijator je utemeljenja Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Širokom Brijegu, gdje obavlja dužnost predsjednika Umjetničkog vijeća. Suautor je udžbenika iz likovne kulture za I. i II., III. i IV. razred osnovne škole. Reprodukcije Ledićevih slika objavljene su u mnogim časopisima i katalozima. NAGRADE I PRIZNANJA: Prva nagrada za slikarstvo na izložbi DHLS-a u Federaciji BiH; Nagrada na izložbi Xa Edicione Santa Porta u Italiji; Posebno priznanje postao doživotnim članom Accademie Italiane Gli Etruschi Firenza, za posebne zasluge na polju likovne kulture i znanosti, pedagoškog rada i umjetnosti. Prva samostalna izložba Dubrovnik, Palača Sponza. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 17

18 Ponedjeljak, 18. travnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Velika dvorana M.Krleža: Gospoda Glembajevi U izvedbi Ateljea 212, Beograd Redatelj: Jagoš Marković Igraju: IGNJAT GLEMBAY Boris Cavazza LEONE GLEMBAY Nikola Ristanovski BARUNICA CASTELLI Anica Dobra TITUS ANDRONICUS FABRICZY Vlastimir Đuza Stojiljković SILBERBRANDT Svetozar Cvetković SESTRA ANGELIKA GLEMBAY Jelena Đokić PUBA FABRICZY Branislav Trifunović PAUL ALTMANN Tanasije Uzunović i drugi IZ KRITIKA Glembajevi, koji kao da su danas pisani, mogu se igrati s ovim izvanrednim glumačkim ansamblom, s podjednakim uspjehom, u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju. Ovaj put Krleža protiv sebe nije imao Krležu kojega su izmislili imitatori,ljudi bez osjećaja za živi život! Zeleno drvo života, kako bi rekao Goethe, u predstavi Jagoša Markovića nadvladalo je suho sasušeno teoretiziranje, i na taj način Glembajevi su približeni sadašnjosti, pa i onim gledateljima koji su Krležine drame gledali hladno, s govorne i povijesne udaljenosti koju su Jagoš Marković i ansambl Ateljea 212 uspješno prebrodili. (Muharem Pervić: Glembajevi bez paučine; Politika, ) Poslije nekoliko desetljeća prilične bliskosti s ovom dramom, iznenađuje me problem: kako početi tekst bez ikakve ideje, kada se, zapravo, Glembajevi događaju Selim ih u glavi iz jednog vremena u drugo, sve do današnjih dana, iz jednoga društva u drugo, i strašno je koliko svuda pristaju, bez ostatka! Oni su moćnici, tajkuni, kako danas kažemo, država u malom! Beskrupulozni u svim svojim nastojanjima (Aleksandra Glovacki: Registar strasti; Večernje novosti, ) Boris Cavazza, kao Ignjat Glembaj, stvarno je boja i ton koji nedostaju beogradskom glumištu. Ima veličinu Glembaja i njegov autoritet Uzbudljiva, nepredvisljiva, strasna, izvrsna Anica Dobra je, srećom, ponovno na sceni. U pravoj drami (Dragana Bošković: Rubovi pustinje duga; Vreme, ) 18 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

19 O DRAMI Gospoda Glembajevi jedno su od najpoznatijih i najizvođenijih dramskih djela velikana hrvatske moderne književnosti Miroslava Krleže, najznačajniji komad napisan u Jugoslaviji, djelo u kojemu se ovaj veliki pisac nemilosrdno razračunava s lažnim sjajem, bogatstvom i svim opsjenama koje donosi novac i uspon u društvu. Poslije 40 godina, Gospoda Glembajevi odigrani su u beogradskom Ateljeu 212, u režiji Jagoša Markovića. Premijera predstave izvedena je u petak, 4. veljače 2011., na velikoj sceni Ateljea 212. Izvedba na Mostarskom proljeću, prvo je gostovanje izvan Srbije nakon beogradske premijere Sponzor predstave: mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 19

20 Petak, 29. travnja Mala scena HNK Mostar Carlo Collodi PINOCCHIO U izvedbi Pozorišta lutaka Mostar Adaptacija: Jaroslaw Antoniuk Prijevod s poljskoga jezika: Pero Mioč Scenografija, lutke, kostimi: Eva Farkašova (Slovačka) Izrada lutaka: Ludvik Pozniček (Slovačka) Glazba: Bogdan Szczepanski (Poljska) Asistent redatelja: Nedžad Maksumić Redatelj: Jaroslaw Antoniuk (Poljska) Igraju: Pinocchio Diana Ondelj Maksumić Gepetto / Lisac Nedžad Maksumić Vila/ Colombina Nermina Denjo Vatrožder/ Mačak Sergio Radoš Malac/Gazda/ Arlecchino Igor Vidačković Prolaznici Igor Vidačković i Nermina Denjo O predstavi PINOCCHIO: Predstava Pinocchio, u dramatizaciji i režiji Jaroslawa Antoniuka, jednoga od najznačajnijih poljskih lutkarskih redatelja, na jedan novi način, priča nam priču o nestašnom i neposlušnom drvenom lutku koji kroz život prolazi gonjen svojom velikom znatiželjom i voljom upoznati svijet. Njegov stvaralac i otac, drvodjelja Gepetto, uči ga svim ljudskim vrijednostima i trudi se od njega napraviti pravoga dječaka. Ali, Pinocchio sva svoja znanja i iskustva ipak stječe na vlastitim pogreškama i zabludama. U Pozorištu lutaka, naizgled veoma zlog lutkara Vatroždera, druge lutke upozoravaju na sve opasnosti koje mogu proizaći iz njegove lakomislenosti. Lopovi Mačak i Lisac prevare ga lažima o postojanju Zemlje Čuda i Njive glupana na kojoj, od nekoliko posađenih zlatnika, naraste cijelo drvo puno blaga. Iz te nevolje spasi ga, ipak, Dobra Vila. Ali, on ponovno nasjedne na jeftina obećanja o sreći u Zemlji Igračaka o kojima mu priča Malac, lakomisleni dječak. Obojica postaju magarci u cirkusu koji svaku večer uveseljavaju publiku. Dobra Vila ga, ipak, spašava iz te nevolje i tjera ga odmah krenuti kući. Ipak, on poželi ukrasti nekoliko jabuka, ali ga Gazda toga voćnjaka zaveže za pseću kućicu da, kao pas čuvar, čuva kokošinjac. Dvojica lopova, Mačak i Lisac, nagovaraju ga da ih pusti ukrasti kokoši, ali Pinocchijevo poštenje ne dopušta mu to uraditi. Za nagradu, Gazda ga pušta na slobodu i on najzad stiže do svog oca Gepetta. On više nije lutak nego pravi dječak. 20 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

21 J. ANTONIUK, REDATELJ: - Pinocchio je moralitet i suvremeni Odisej, koji na putovanju traži svoj vlastiti put, a dobra čarobnica, poput anđela, čuva dječaka. Na osnovi klasične priče, adaptirao sam tekst sačuvavši njegove glavne idejne elemente. Djelo se obraća mašti suvremenog gledatelja. S jedne je strane ulazak u život mladoga, neformiranog čovjeka. S druge - ozbiljna tema o odgovornosti i sazrijevanju. Junaci govore suvremenim jezikom služeći se pojmovima i frazama dobro poznatim djetetu, ali i odraslima. Ipak pri tome ne zaboravljam na osnovnu poruku Collodija: Kada zločesta djeca postaju dobra, zadobivaju veliku djelotvornu snagu tako da ne samo ona sama, nego čak i unutrašnjost njihovih domova, zadobivaju novi, osmjehnuti izgled. Pobunjeni dječak, empatijom i poštovanjem drugih ljudi, te shvaćanjem ozbiljnosti života, na kraju pronalazi smisao života i svoje mjesto na zemlji. Restoran Radobolja mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 21

22 Nedjelja, 1. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine KONCERT Trio Celibidache Lorenz Nasturica-Herschcovici, violina Burkhard Sigl, viola Monika Leskovar, violončelo Program: J. S. Bach - Obrada Dmitry Sitkovetsky Goldberg varijacije O UMJETNICIMA LORENZ NASTURICA-HERSCHCOVICI Završio studij violine kod Stefana Gheorghiua u Bukureštu, a nakon svršetka studija, preselio je, s obitelji, u Izrael. Prije no što je postao glavni koncertni majstor Filharmonije u Muenchenu 1992., bio je na istoj poziciji s orkestrom Finske državne opere u Helsinkiju. Nastupao je kao solist zajedno s istaknutim dirigentima kao što su Sergiu Celibidache, Christian Thielemann, Lorina Maazela i Zubina Mehte. Nakon smrti Sergiu Celibidachea 1996., osnovao je Trio Celibidache s kojim je išao na mnoge turneje u zemlji i inozemstvu. Godine 2000., Lorenz Nasturica-Herschcovici postao je prvi violinist Berlinske filharmonije okteta. Nastupao je kao član, koncertni majstor i solist s velikim brojem ansambala Berlinske filharmonije... Godine 2004., dobio je mjesto profesora na Muzičkoj akademiji u San Sebastianu. Od vodio je Komorni orkestar Muenchenske filharmonije s kojim je gostovao na međunarodnoj sceni. Surađivao je s Hélène Grimaud, Anne-Sophie Mutter, Martinom Stadtfeldom i Nikolajem Znaiderom. Svira na Ex Hegedus violini, koju je izgradio Antonio Stradivari mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

23 MONIKA LESKOVAR Hrvatska violončelistica. Rođena u Kreutztalu, Njemačka, Isprva učila u klasi Dobrile Berković-Magdalenić u GU Elly Bašić u Zagrebu i kasnije s Valterom Dešpaljem. Studij nastavlja na Visokoj školi za glazbu Hanns Eisler u Berlinu, u klasi Davida Geringasa, gdje je, od godine, i asistentica. Usavršavala se u majstorskim radionicama Mstislava Rostropoviča i Bernarda Greenhousea. Dobitnica je mnogih nagrada na međunarodnim violončelističkim natjecanjima Međunarodnome natjecanju Čajkovski za mlade glazbenike, natjecanjima Antonio Janigro, Mstislav Rostropovič, Roberto Caruana Nagrada Stradivari, ADAM, Eurovizijskome Grand Prixu i drugima. Kao solistica, nastupala je s mnogim europskim i azijskim orkestrima i dirigentima; s recitalima i koncertima komorne glazbe, gostovala na cijenjenim festivalima. Pritom je surađivala s Gidonom Kremerom, Yurijem Bashmetom, Borisom Berezovskim, Julianom Rachlinom, Itamarom Golanom, Tabeom Zimmermann, Sofijom Gubajdulinom, Janine Jansen i Koljom Blacherom, među ostalima. Od godine, surađuje s violončelistom i skladateljem Giovannijem Sollimom, s kojim je snimila album We Were Trees (Sony / BMG). Prošle je godine snimila Stamitzev Koncert za violončelo u G-duru i Danzijeve Varijacije o temi iz Don Giovannija (OEHMS Classics). Monika Leskovar svira na violončelu Vincenza Postiglionea iz godine, koje su joj povjerili Grad Zagreb i Zagrebačka filharmonija. BURKHARD SIGL Dolazi iz glazbene obitelji, violinu počeo svirati već u dobi od pet godina. Završio je studij viole s počastima na Mozarteumu u Salzburgu i odmah je pozvan da radi na istom fakultetu. Uz niz solističkih nastupa s poznatim orkestrima, Burkhard Sigl također je bio aktivan na području komorne glazbe - u Stradivari sekstetu iz Beča i Stadler kvartetu, s kojim je intenzivno svirao suvremenu glazbu. Nakon tri godine, kao član Hamburške državne opere, Burkhard Sigl odlazi u Muenchensku filharmoniju na mjesto zamjenika voditelja viola. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 23

24 Utorak, 3. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Otvaranje izložbe oca op - arta Victora Vasarelya Pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Mađarske i Veleposlanstva Republike Francuske u BiH O UMJETNIKU Victor Vasarely ( ) Victor Vasarely je rođen u Pečuhu, u Mađarskoj. Upisuje slikarstvo na akademiji Műhely u Budimpešti, poznatoj i kao budimpeštanski Bauhaus. Nakon svoje prve samostalne izložbe u Budimpešti, godine, odlazi u Pariz. Radi kao kreativni konzultant u reklamnim agencijama i kao grafičar. Njegova prva pariška izložba održana je godine u Galeriji Denise René, u čijem osnivanju je i sam sudjelovao. U to vrijeme bio je prepoznat kao predvodnik avangardne skupine autora koji su bili okupljeni oko ove galerije. Umjetnički opus Victora Vasarelyja sastoji se iz slika, grafika, kinetičkih skulptura i nekoliko apstraktnih filmova. Vasarelyjeve inovacije u domenu boje i optičkih iluzija postale su, tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, dio popularne kulture i imale snažan utjecaj na suvremene umjetnike, industrijske i grafičke dizajnere, arhitekte, modne kreatore i mnoge druge stvaratelje. 24 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

25 Studija svjetlosti Studija perspektive mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 25

26 IZ KRITIKA Vasarely je, za svoga života, objavio mnoge brojne manifeste i tekstove u kojima je objašnjavao ciljeve kojima teži preko svoje umjetnosti Aura unikata i njegova ekskluzivnost i dalje su zadržali svoju (tržišnu) vrijednost. Istodobno, naša suvremenost okupirana modernim tehnologijama i medijima, pokazala je da neke Vasarelyjeve ideje o socijalizaciji umjetnosti, tj. njenoj dostupnosti svima, potvrđuju da je ovaj umjetnik bio veliki vizionar, a ne samo jedan od utemeljitelja i velikana op-arta. Op-art je umjetnički pravac koji se, sredinom XX. stoljeća, pojavio kao suprotnost anarhiji i destrukciji enformela, te i kao antipod paralelnoj umjetničkoj tendenciji - pop-artu. Op-art slika nije predstava vanjskoga svijeta kao u raznim vidovima figuracije, a nije ni predstava emocionalnih naboja, kao u raznim vidovima apstrakcije. Ona je slika određenih znakova koji u promatračevom oku izazivaju žive i dinamične učinke. Sam Vasarely uznastojao je da što veći dio svoga opusa umnoži i učini dostupnim, ne samo mnogobrojnim muzejima, galerijama i kolekcionarima. Tako su, već za njegova života otvorena četiri njegova muzeja; prvi godine u Gardesu, drugi u Aixen-Provinceu (Fondacija Vasarely), oba u Francuskoj, treći, također, u njegovom rodnom gradu Pečuhu i četvrti (Vasarely Museum) u Budimpešti, godine. Jedan od najvećih kolekcionara djela ovog umjetnika je Tibor Csepei. Njegova kolekcija je, čini se, stalno u pokretu, sa ciljem da Vasarelyjevo djelo bude dostupno što većem broju ljudi. U pokretu je često i dio njegovog legata Pečuhu, te je godine gostovao i kod nas u Collegium Artisticumu, tijekom rujna. Zbirka Tibora Csepeija još je, tijekom godine, obilazila neke centre bivše Jugoslavije, a nedavno su, u okviru beogradskog festivala DIS- PATCH, na kojem su unutar izložbe djela iz ove zbirke dva umjetnika: Lilevan Pobjoy iz Irske i Izvanredni Bob iz Srbije, učinili neke Vasarelyjeve eksponate stvarno kinetičkim. Sam događaj nosio je naziv VICTOR VASARELY REVISITED. Sličan događaj nemoguće je izvesti u Bosni i Hercegovini, ali - ljubaznošću gospodina Csepeija i naporima dvaju veleposlanstava Veleposlanstva Republike Mađarske i Veleposlanstva Republike Francuske, zemalja u kojima je Vasarely počeo i završio svoj život - sarajevska publika ima priliku da, u okviru Internacionalnog festivala Sarajevska zima i u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, 23 godine poslije spomenute izložbe iz Pečuha, prva u BiH, ponovno vidi dio velikog opusa Victora Vasarelyja, toga pomiritelja stroge egzaktnosti sa skoro nadrealistički rasplamsalom maštom. Meliha Husedžinović, direktorica Umjetničke galerije BiH 26 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

27 Utorak, 3. svibnja Klub Oxygen TC Biosphera Jazz koncert Viktor Toth trio U suradnji s Veleposlanstvom Republike Mađarske u BiH O GLAZBENIKU - Viktor Toth je jedan od najtalentiranijih glazbenika mlađega naraštaja u Mađarskoj pisale su novine o njegovu albumu Climbing with Mountains koji je tada ponio i naslov jazz albuma godine. Viktor Toth je, pak, zaradio naslov jazz glazbenika godine, u Fideliovoj internetskoj anketi Inače, Toth je rođen u Kishunhalasu. Diplomirao je na Liszt Ferenc Arts of Music University, a zatim osnovao Projekt 11, u ljeto Njegov stil objedinjuje jazz te elektroničku glazbu s mješavinom balkanskih i orijentalnih ritmova. Glazbeni mu je izričaj dinamičan, ali senzitivan. Toth nastoji, sa svakom izvedbom, zarobiti energiju trenutka. Nastupao je diljem Europe i SAD-a na različitim jazz festivalima (Kaunas Jazz Festival - Litva, Rochester Jazz Festival, Saransk Jazz Festival, Krakow Jazz Festival). Vodi vlastiti Viktor Toth trio i sklada vlastite skladbe, producira glazbu za suvremene plesače, sakuplja folk glazbu Inače, Viktor Toth trio utemeljen je i u njemu su, uz Totha, tada svirali Mátyás Szandai (bass) and György Jeszenszky (bubnjevi). Prvi njihov album izašao je u svibnju Na njemu su bile Viktorove skladbe. Viktor Toth, kao saksofonist, nastupao je i sa sljedećim skupinama: Budapest Jazz Orchestra, Equinox Quintet, Koszegi Quartet, Road Six Sax, Djabe, Berki Tamas Band mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 27

28 Četvrtak, 5. svibnja Hrvatsko narodno kazalište Mostar Mala scena Nina Skorup SARAH BERNHARDT po motivima biografije Sarah Bernhardt H. Gidela i drame Sarah i vrisak languste J. Murrella i G. Wilsona U izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Zadar Redatelj: Ivan Leo Lemo Kostimografkinja: Marija Šarić Ban Scenograf: John Čolak Odabir glazbe: Nebojša Lakić Izvode: Jasna Ančić, Mirko Šatalić, Nebojša Lakić Drama Sarah Bernhardt, osim što je biografska priča velike svjetske glumice 19. i 20.stoljeća, istovremeno je i introspektivna i duboko intimna priča žene koja postoji i živi i danas kao arhetip. To je univerzalna priča o strahu od nevoljenosti, o strahu da niste dostojni ljubavi, o strahu da ćete biti zanemareni, odbačeni ili uništeni. To je svevremena priča o pretjeranoj ljubavi koja je poseban sindrom misli, osjećaja i ponašanja. To je emocionalno-duhovna priča o osvještavanju životnog nesvjesnog ponavljanja i proživljanja značajnih iskustava djetinjstva. To je vječna ljudska priča o pružanju takozvane ljubavi, da bi se ljubav vratila, i o tome - gdje je i što je, zapravo, ljubav. Sarah, kroz svoju osobnu povijest, u ovoj drami otkriva svoju duboku potrebu za superiornošću, patnjom i muškim načelom, dok istovremeno spoznaje svoju iskonsku prirodu bića i žene. Lišena svih derivata straha u sebi samoj, u bezuvjetnoj ljubavi, na pragu nekoga drugog života, na pragu smrti. Nina Skorup 28 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

29 RIJEČ REDATELJA Riječ persona na starogrčkom jeziku značila je maska. Danas taj pojam označava osobu ili osobnost. Dakle, onaj identitet koji je smješten unutar našega imena u predstavi života, u nekim mudrijim vremenima, smatrali smo maskom ili ulogom koju nosimo ili glumimo. Gluma bi trebala biti svjedočanstvo istine, a ne laži, jer staviti na sebe personu Hamleta, Fedre ili Medeje, znači uroniti u određenu priču i određene osobine, ne sa svojim ovozemaljskim identitetom, već sa svojom vječnom dušom. Sarah Bernhardt je bila velika glumica čija su specijalnost bile scene umiranja. Jer - što li je život nego priprema za taj trenutak napuštanja tijela.. Smrt je još uvijek tabu naše male, bučne, digitalne civilizacije, a ova predstava ponizno pokušava rekonstruirati rekapitulaciju života Sarah Bernhardt, netom prije njezine smrti, dok diktira svoje memoare. Priče o životima samospoznatih ljudi, mogu biti pomoć i utjeha pred našim svakodnevnim strahovima od nepoznatog. Ivan Leo Lemo mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 29

30 Petak, 6. svibnja Nova dvorana Lutkarskog kazališta Mostar Milena Markova V R A G O V M O S T Balada u četiri čina (u povodu 50. obljetnice umjetničkog stvaralaštva Petra Šurkalovića) U izvedbi Lutkarskoga kazališta Mostar Svečana premijera 12. ožujka u sati, u dvorani Lutkarskog kazališta Mostar (u izgradnji) Dramaturški obradio i prepjevao: Luko Paljetak Redatelj: Petar Šurkalović Likovno osmišljavanje: Boris Čakširan, Beograd Glazba: Igor Karlić, Rijeka Izrada lutaka: Vesna Balać, Beograd i Zorana Milošaković, Beograd Prijevod s češkog jezika: Dušan Karpatsky, Prag Izvođač slikarskih radova: Ivana Radić Lektor: Jago Musa Asistentica redatelja: Anela Planinić Kreacija svjetla: Ivo Nižić, Zadar Igraju: Petar Šurkalović, Jadranka Popović Miljko, Ivan Nevjestić, Marta Haubrich, Tibor Oreč i Anela Planinić Tehničko vodstvo/inspicijent/ ton majstor : Dario Šunjić Svjetlo: Zoran Grubešić Dekorater: Zoran Antonijević Dekor, kostimi i rekviziti izrađeni u kazališnim radionicama. 30 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

31 RIJEČ REDATELJA: NOVI IZAZOVI Na tragalačkom putu iznalaženja autentičnog izraza, posegnuo sam, ovaj put, u bogatstvo češke lutkarske i dječje književne riznice. Široka lepeza klasika i suvremenika i njihovih tekstova, poznati su i priznati u svijetu lutkarstva. Između šezdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, bili su paradigmom - kako pisati za djecu i lutke. Sjetimo se, s dužnim pijetetom, prof. dr. Jana Malika, prof. Ivana Ćesala i drugih. Ovaj put moju pozornost privukla je suvremena književnost - Milena Markova i njen tekst Vragov most. Zašto? Ne toliko zbog literarne vrijednosti bajke, koliko zbog dramskog naboja, koji je utkan u ovu baladu. Lirskoepska nit koja se provlači kroz legendu o gradnji mosta, utemeljena je na usmenom stvaralaštvu književne baštine. A zašto opet bajka? Današnje vrijeme elektroničkih medija i njihova stalna ekspanzija - od Huga do videoigrica, Spidermana, Batmana i mnogih drugih suvremenih priča i junaka, koji, uglavnom, služe za razbibrigu i zabavu, ostavilo je vrlo malo mjesta za prave bajke, koje provociraju osjećaje i moraliziraju. A naša bajka upravo govori o čednoj i iskrenoj ljubavi dvoje mladih, skelarove prelijepe kćeri Lenke i mladoga seoskog glazbenika Andrije. Dok oni, iskrenom ljubavlju zaneseni, planiraju svoj budući život, njen otac, skelar, sputava na sve moguće načine tu sreću, opsjednut pohlepom, želeći je udati i za samoga vraga, samo da bi postao moćan i bogat. Lako je uočiti da se radi o pravoj bajci koja se bavi osnovnim problemima odrastanja, iznalazeći njihova rješenja, i o sretnom završetku bajke u koju je utkan sklad, ukazujući na to da život ima smisla i da se za te životne vrednote vrijedi boriti. Jedna kineska poslovica kaže: - Ako planiraš godinu dana unaprijed, onda posadi rižu; ako planiraš desetljeće unaprijed, onda zasadi voćnjak; ako planiraš stoljeće unaprijed, onda odgajaj ljude. A Lutkarsko kazalište Mostar već je skoro šest desetljeća u službi odgoja kao gnijezdo bajki, iz koga naši ptići gledatelji - polijeću u beskrajnost mašte. Redatelj Petar Šurkalović mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 31

32 Petak, 6. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine KONCERT Ricardo Jesus Gallen Garcia gitara (Španjolska) U suradnji s Veleposlanstvom Španjolske u BiH i Španjolskom agencijom za međunarodnu razvojnu suradnju PROGRAM: Prvi dio Isaac Albéniz : Asturias (Leyenda) Joaquín Rodrigo: 3 Piezas Españolas Passacaglia Fandango Zapateado Leo Brouwer: Sonata Fandangos y Boleros Sarabanda de Scriabin La Toccata de Pasquini Drugi dio Giulio Regondi: Introducción y Capricho Op.23 Johann Sebastian Bach: Suite en Do menor BWV 997 Prelude Fuga Sarabande Gigue-Double 32 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

33 O UMJETNIKU Ricardo Jesus Gallen Garcia studirao je gitaru i staru glazbu na Sveučilištu u Salzburgu (Mozarteum) i Muenchenu, a diplomirao 1999., u majstorskoj klasi, na Visokoj školi za glazbu i kazalište u Muenchenu. Izvodio je mnoge recitale i koncerte u Meksiku, Čileu, Argentini, na Kubi, SAD-u, Rusiji, Norveškoj, Egiptu, Jordanu, Libanonu i Izraelu. Radio s mnogim poznatim dirigentima. Garcia je snimio niz djela za državne radijske i televizijske postaje u Španjolskoj, Finskoj, Belgiji, Rumunjskoj, Njemačkoj, Kubi, Meksiku, Poljskoj, Čileu, Južnoj Koreji, Mađarskoj i Bugarskoj. Trenutačno su na tržištu njegove četiri prve ploče koje je snimio za NAXOS, a na njima izvodi glazbu Giulianija, Brouwera, Takemitsua, kao i koncerte za gitaru i orkestar španjolskoga umjetnika Joaquina Rodriga. Njegov prvi album godine bio je na NAXOS-ovoj ljestvici 50 najprodavanijih te dobio vrhunske kritike u specijaliziranim časopisima. Izašao je na naslovnici Classical Guitar Magazine (kolovoz, 2000.), u kojemu ga je intervjuirala Cecilia Rodrigo, kćerka Joaquina Rodriga. Crtice iz njegova životopisa nalaze se i u petome izdanju publikacije The Classical Guitar: It s Evolution, Players and Personalities Since 1800, autora Mauricea J. Summerfielda. Radio je kao asistent Eliotu Fisku na Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu pet godina, a trenutačno je profesor na Sveučilištu Extremadura u Španjolskoj i Visokoj školi za glazbu Franz Liszt u Weimaru, u Njemačkoj. Ricardo Jesus Gallen Garcia dobitnik je više od dvadeset uglednih međunarodnih gitarističkih nagrada. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 33

34 Subota, 7. svibnja Tradicionalni koncert Festivala dalmatinskih klapa Omiš Sponzor koncerta: Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Velika dvorana Klapa PUNTARI (m) Omiš Klapa BUNARI (m) Vodice Klapa MORE (m) Šibenik Neno Belan Gošće večeri: DRAČA (ž) Mostar Voditeljica: Misijana Brkić-Milinković Klapa BUNARI - Vodice Klapa Bunari nastala je unutar družbe Vodiških žudija, godine. U samim počecima, kroz klapu je prošlo mnogo mladih Vodičana željnih veselog druženja i dalmatinske pisme. S klapskom pismom, dočekivale su se zore, pivalo se po vodiškim kalama i portunima, guštalo ispod volata i prozora vodiških divojaka. Klapa redovito sudjeluje na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a nastupila je i na Šibenskoj šansoni, Splitskom festivalu, Kaštelima, te u Lisinskom, Ciboni, splitskom i šibenskom HNK-u, kao i mnogobrojnim klapskim smotrama i raznim manifestacijama. Mišo Kovač, Arsen Dedić, Marko Perković Thompson, Đani Stipaničev, Mucalo,, samo su neki od pjevača s kojima su zapivali Bunari. Četverostruki su finalisti Omiškog festivala ( Srebrni leut - 2. nagrada publike), tu su i nagrade s omiških Večeri popularnih, kao i Večeri novih skladbi. Sadašnji voditelj klape je Dubrovčanin Ivo Lise. 34 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

35 Klapa PUNTARI - Omiš Muška klapa Puntari iz Omiša osnovana je u zimu godine. S kraćim stankama u radu i izmjenama postava, djeluje gotovo dva desetljeća. Na FDK Omiš osvajali su mnoga odličja, a dobitnici su i hrvatske diskografske nagrade Porin. Danas djeluju u sastavu od pet članova. Puntari se u svome pjevanju pokušavaju prilagoditi i oduprijeti trendu odmaka od tradicije, njegujući, prije svega, stari, serenadni zvuk dalmatinskih kaleta. Klapa MORE Šibenik Šibenska klapa More obilježila je dvadeset godina uspješnoga glazbenog djelovanja. Klapa podjednako njeguje a capella pjevanje, kao i pjevanje uz instrumentalnu pratnju. U svome dugogodišnjem djelovanju nisu se svrstali samo u jedan glazbeni pravac iz uvjerenja da, nakon dvadeset godina druženja, mogu ostvariti vrhunsku interpretaciju različitih glazbenih stilova. Klapa More sudionica je mnogih smotri, festivala i manifestacija diljem Hrvatske. Više puta je sudjelovala u finalu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, a na šibenskim Večerima dalmostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 35

36 matinske šansone redovito nastupaju od osnutka festivala. Iznimno uspješnom pokazala se njihova glazbena suradnja s Nenom Belanom, započeta godine, kada su, prvi put, na Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku, predstavili mješavinu klapske pisme i pop-rocka velikim hitom - Srce od leda. Otada su s Belanom nerazdvojni suradnici, ali i veliki prijatelji. Neno Belan Splićanin, kantautor, trenutačno živi u Rijeci. Nekad frontman popularnog splitskog sastava Đavoli, s kojima je, u kratkom roku, postigao veliki uspjeh, te ostavio pregršt evergreena iza sebe, kao što su: Pričaj mi o ljubavi, Stojin na kantunu, Bambina, Dani ljubavi, Ja volim je, Ostani uz mene, Dugo toplo ljeto i druge. Njegova glazba je, pod utjecajem zvuka izvornog rock n rolla 50-ih i britanskog i američkog pop-rocka 60-ih godina, kao i dalmatinskih etno melodija i talijanskog belcanta, odnosno kancone. Posljednji u nizu hitova kao što su - Galeb, Kad plima se diže, Rijeka snova, Divojka s juga i Srce od leda, svoju privlačnost temelje na retro zvuku Belanovog crvenog Gretscha, vokalnom višeglasju i temama o ljubavi, nostalgiji, Mediteranu, čineći jedinstveni domaći mediteranski mainstream izričaj, koji su mnogi, s pravom, prozvali belanovskim popom, uvrstivši ga u sam vrh ljestvice najprestižnijih autora i izvođača koji su se pojavili posljednja dva desetljeća na ovim prostorima. Neno Belan i njegov prateći bend Fiumens iza sebe imaju stotine koncerata. Posljednji zajednički studijski album Rijeka snova donio im je nagradu Porin za najbolji pop album (2008.). Za jedan od posljednjih velikih hitova, pjesmu - Zar više nema nas, koju je snimio u duetu s Massimom, Belan je dobio još dva Porina, i to za pjesmu godine te najbolju vokalnu suradnju (2009.). Te iste godine dobiva i Porina za najbolji kompilacijski album, te Porina za najbolji tematsko-povijesni album za trostruki CD-box grupe Đavoli. Polovicom 36 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

37 2009. godine, izlazi live CD Tvornica snova, snimljen na dva koncerta u zagrebačkom klubu Tvornica (2008). Taj album godine osvaja čak četiri Porina, i to onaj najvažniji, u kategoriji za album godine, kao i za najbolji rock album, najbolji live album, te najbolju izvedbu grupe s vokalom. Njegov posljednji singl Kiša upravo visoko kotira na svim top-ljestvicama diljem Hrvatske. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 37

38

39 Ponedjeljak, 9. svibnja Klub Oxygen TC Biosphera KONCERT Black Coffee feat. Martine Thomas (USA) Martine Thomas - vokal Renato Švorinić - bass Jadran Dučić-Ćićo - bubnjevi Ivan Ivić - piano Dugovječni gosti Mostarskoga proljeća, skupina Black Coffee, ove se godine predstavlja u novome izdanju - s američkom jazz&soul pjevačicom Martine Thomas. Martine donosi duh američkih jazz klubova te, svojom osebujnom interpretacijom američkih standarda, osvaja publiku. Za vrijeme svoga boravka u New Yorku, surađivala je s mnogim imenima tamošnje scene poput Roberta Glaspera, Chana Dominguesa, Carla Allena, Rodneya Whitakera, te u mnogobrojnim produkcijama na Broadwayu kao plesačica i pjevačica. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 39

40 Utorak, 10. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Velika dvorana Sponzor koncerta: KONCERT Zlatan Stipišić Gibonni Matija Dedić Marko Ramljak Black Coffee ZLATAN STIPIŠIĆ GIBONNI Rođen 13. kolovoza godine u Splitu. U djetinjstvu, na njega je značajan utjecaj imao otac Ljubo Stipišić, glasoviti etnomuzikolog i veliki autoritet dalmatinske tradicijske glazbe. Karijeru je počeo kao pjevač splitskog heavy metal banda Osmi putnik, nakon čijega raspada i kratke karijere u Divljim jagodama, surađuje s Dinom Dvornikom i Oliverom Dragojevićem. U tome razdoblju piše i sklada neke od svojih najvećih hitova. Od do Gibonni živi u Berlinu. Tamo svira s grupom V2. U to vrijeme snimio je album Out to Lunch. Gibonnijeva glazba (svojevrsna mješavina popa, etno i world glazbe) svojstvena je po jedinstvenoj, melankoličnoj mediteranskoj atmosferi i intimnoj lirici. Njegove pjesme izvodili su poznati hrvatski umjetnici, a na mnogim su prigodama osvajale prestižne glazbene nagrade. 40 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

41 Ubrzo je, nakon njegova prvoga albuma Sa mnom ili bez mene, došlo do preokreta koji je promijenio cijelu njegovu buduću karijeru; Napisao je pjesmu Cesarica za Olivera Dragojevića. Odmah je postao traženi skladatelj čije su pjesme, bez iznimke, postajale veliki hitovi. U studenome 2007., izlazi Gibonnijeva biografija Tajna vještina. Knjiga u kojoj se nalaze pojedinosti o Gibonniju, kako privatne prirode tako i njegove borbe - od vremena Osmoga putnika pa sve do Unca fibre. Gibonni drži rekord jednog od najposjećenijih koncerata održanog na zagrebačkom stadionu Maksimir pred ljudi, a 25. kolovoza 2007., zajedno sa svojim prijateljem i suradnikom Oliverom Dragojevićem, napunio je Pulsku arenu. Na zajedničkom koncertu pratila ih je Zagrebačka filharmonija, posebna gošća bila je Maya Azucena. Osnovao je Fond za talentiranu djecu bez roditelja, objavio knjigu pjesama na Brailleovom pismu pod nazivom Dvije duše. Prihod od prodaje bio je namijenjen slijepim ljudima iz lokalne zajednice, a također je sudjelovao na mnogim dobrotvornim dražbama i u kampanjama kao što je - Stop nasilju među djecom. Godine 2003., Zlatan Stipišić postao je UNICEF-ov veleposlanik dobre volje. U veljači 2010., kao UNICEF-ov veleposlanik, snima spot za pomoć djeci na Haitiju, te sudjeluje u velikom humanitarnom koncertu u splitskoj Spaladium areni sa skladbama Činim pravu stvar i Žeđam. MATIJA DEDIĆ Rođen u Zagrebu 2. ožujka Počeo svirati klasični klavir u dobi od pet godina. Nakon što je završio Srednju glazbenu školu Vatroslava Lisinskoga, godine odlazi u Graz na Jazz akademiju gdje diplomira u klasi prof. Haralda Neuwirtha, a istodobno uzima privatne sate kod J. Taylor u Kölnu, Hal Galper, Billa Dobinsa i Barryja Harrisa. Budući da je odrastao u obitelji pop glazbenika, vrlo rano počeo je slušati sve vrste glazbe. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 41

42 Ubrzo otkriva jazz koji mu daje mogućnost više kreativnoga i osobnog pogleda na glazbu. Nakon povratka u Zagreb 1997., počinje intenzivnije svirati i izvoditi svoju glazbu, a njegov je rad prepoznat i priznat, kako u zemlji tako i izvan Hrvatske. Tijekom tih godina svirao je s vlastitom grupom Boliers kvartet, uz suradnju B. Golsona, K. Burella, R. Haynesa, J. Feliciana i All Stars Banda. U međuvremenu je svirao u Tamara Obrovac Quartetu. Nastupao je u Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Engleskoj, Brazilu, Belgiji, Turskoj, Španjolskoj, Austriji, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Francuskoj, Danskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Grčkoj, SAD-u Piše glazbu za televiziju i kazalište, a također povremeno svira s velikim pop imenima hrvatske glazbene scene. U srpnju godine, Matija je nastupio u Francuskoj na jazz festivalu the Montreux Jazz, kao jedan od 11 finalista, od ukupno 400 pijanista iz cijeloga svijeta. Matija Dedić dobitnik je mnogih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja Dobitnik Nagrade za najboljega jazz pijanistu godine Nagrada Porin za najbolji jazz album (Octopussy) i najbolju jazz skladbu (Picture s) Ponovno Nagrada za najboljeg jazz pijanistu godine Porin za najbolju jazz skladbu (To The Lite) Nagrada Hrvatskog društva skladatelja za album Octopussy kao najboljega mladog hrvatskog skladatelja i autora u posljednjih 10 godina Porin za najbolji jazz album (Handwriting) i najbolju jazz skladbu (End Of May) Porin za najbolju instrumentalnu izvedbu (Tempera) Porin za najbolji jazz album (Tempera) i za najbolju jazz izvedbu (Oprosti) Porin za najbolju instrumentalnu izvedbu (Dora) Porin za najbolji jazz album (Life of Flowers) Nagradu Status od Hrvatske glazbene unije u kategoriji najbolji klavirist Porin za najbolju jazz skladbu (Angela) i za najbolju produkciju (Gabi Novak in concert) MARKO RAMLJAK, VIOLINIST Rođen u Šibeniku godine. Počeo klasičnu obuku iz violine sa samo devet godina. Vrlo brzo nakon toga otkrio ljubav za drugi instrument - gitaru. Sviranje gitare je uvelike utjecalo na razvoj vlastita izraza u sviranju violine, tako, nakon osam godina klasičnog treninga, usudio se pokušati pronaći osobni stil. Godina 1993./94. označava početak njegove profesionalne karijere u glazbi. U te dvije godine koje je proveo u Južnoj Africi, imao je priliku pridružiti se, kao gitarist, vrlo popularnom bendu Kreesan Pillay, svirati s lokalnim afričkim glazbenicima. Povratkom kući u Šibenik, ulazi u irsku folk skupinu Tajni život i sklada instrumentalnu pjesmu pod nazivom Trlis koja postaje hit na lokalnim radiopostajama. Godine primio je Gibbonijev poziv da radi na snimanju albuma Judi, zviri i bestimje. Tako postaje stalni član njegova benda. Rado prihvaća laskavi poziv da bude gost na koncertu V. Stefanovski u Splitu. Nakon toga slijedi rad na novom Gibonnijevom albumu Mirakul, gdje trag ostavlja kao gitarist, violinist, pjevač i autor jedne od tema Ono nešto. Svira s jazz ansamblima Zagreb i Kvartet Sensitive. Godine snima svoj prvi album, uz pomoć Damira Lipošeka, na kojem gostuju najbolji hrvatski glazbenici: Matija Dedić - klavir, Henry Radanović - bas, Damir Somen - bubnjevi, Marijan Brkić - gitare, Eduard Botrić - tipkovnica, Matko Petrić - udaraljke i Marko Ramljak - violina, gitara, bas i vokal. 42 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

43 Četvrtak, 12. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Naš suvremenik: Ivan LOVRENOVIĆ U suradnji s Hrvatskim leksikografskim institutom BiH Mostar i nakladnikom Synopsisom Sarajevo Zagreb Sudjeluju: Miljenko Jergović Enver Kazaz Mile Lasić Ivan Anđelić (moderator) mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 43

44 BILJEŠKA O PISCU Ivan Lovrenović (Zagreb, godine), prozaist, esejist, urednik, novinar. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do predavao književnost u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao glavni urednik u izdavačkim kućama Veselin Masleša i Svjetlost. Od godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od do u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Daytonskog sporazuma i reintegracije Grbavice godine, vratio se u Sarajevo. Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od godine. Surađivao u svim važnijim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na njemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španjolski, poljski, češki, nizozemski, slovenski, makedonski i druge jezike. Od do eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen itd. Lovrenovićeva knjiga o kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) prevedena je na njemački, češki, mađarski i engleski jezik. Jedan je od pokretača i stalnih suradnika sarajevskoga magazina Dani od godine i jedan od osnivača bosanskoga Centra međunarodnoga PEN kluba u jesen iste godine u Sarajevu. Redovito pisao u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune do njegova gašenja godine. Između i 1997., na poziv Nenada Popovića, uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Bio član uredništva časopisa za kulturu demokracije Erasmus Slavka Goldsteina u Zagrebu. Pokrenuo i uredio dvadeset brojeva sarajevskoga časopisa za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tijekom 2004./2005. godine, objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka. Lovrenovićev esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji, dobio je godine prvu nagradu za esej Midhat Begić bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi izraz. 44 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

45 JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE d.d. Mostar

46 Subota, 14. svibnja Hrvatsko narodno kazalište Mostar Mala scena Mostarsko književno proljeće (međunarodna pjesnička večer u suradnji sa Sarajevskim danima poezije) SUDJELUJU: Beqe Cufaj (Kosovo), Dumitru M. Ion (Rumunjska), Adrian Grima (Malta), Nora Gromninger (Švicarska), Petar Gudelj (Hrvatska), David Harsent (Velika Britanija), Karolina Ilika (Rumunjska), Ivan Kordić (BiH), Hermine Navasardyan (Armenija), Boris A. Novak (Slovenija), Charles Simic (SAD), Tarek el Tayeb (Sudan), Otto Tolnai (Srbija/Mađarska), Almir Zalihić (BiH). Moderatorica: Misijana Brkić Milinković Dosadašnji sudionici: Admiral Mahić, Agnes Rapai (Mađarska), Ajnuša Horozović, Alija Kebo, Alma Obad, Almir Zalihić, Amir Brka, Amir Talić, Amra Močević, André Schinkel (Njemačka), Antun Lučić, Arnold Leifert (Njemačka), Astrid Philippsen (Njemačka); Barbara Korun (Slovenija), Bogomil Đuzel (Makedonija), Boris Kastel (Crna Gora), Bosiljka Pušić (Crna Gora), Božica Jelušić, (Hrvatska), Branko Čučak, Brian Henry (SAD); Cecilija Toskić, Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Colin Car- 46 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

47 Gradska kavana RONDO berry (Kanada), Cornelia Marks (Njemačka); Danuta Ćirilić (Poljska), Dara Sekulić, Darko Jezildžić, David Laeby (Danska), Davorin Žitnik Žito (Hrvatska),Diana Burazer (Hrvatska), Dijala Hasanbegović, Dina Abazović, Dinko Delić, Dragan Marijanović, Dragan Šimović, Dragoslav Dedović, Dragutin Tadijanović (Hrvatska),Dušan Musa; Eftim Kletnikov (Makedonija), Elvir Mujanović, Emsura Hamzić (Srbija, BiH), Eric Stinus (Danska),Ervin Jahić (Hrvatska), Ewa Lipska (Poljska),Ewa Sonneberg (Poljska); Fadila Nura Haver, Forrest Gander (SAD), Francis Jones (Velika Britanija), Franjo Bratić, Fraser Sutherland (Kanada), Fuad Kovač; Gao Xing (Kina), Gamal Sayed (Egipat), Gihan M. Omar (Egipat), Gokhan Ağaçcıoğlu Cengizhan (Turska), Goran Janković, Goran Karanović, Goran Pirić, Goran Sarić, Goran Simić, Gradimir Gojer, Grzegorz Latuszynski (Poljska); Hadžem Hajdarević, Hakija Karić, Hanane Aad (Liban), Helena M. Tarko (Češka); Ibrahim Kajan, Ihsan Isik (Turska), Inuo Taguchi (Japan), Irfan Horozović, Ismail Bandora (Jordan), Ivan Aralica (Hrvatska), Ivica Budulica Strikan, Ivan Kordić, Ivan Šunjić; Jasna Melvinger (Srbija), Jelena Božić, Jennifer Compton (Australija), Joe Blades (Kanada), Jovanka Uljarević (Crna Gora), Jozefina Dautbegović (Hrvatska), Juan Octavio Prenz (Argentina), Juergen Jankofsky (Njemačka); Kama Kamanda (Kongo/Luxemburg), Karen Mulhallen (Kanada),Katica Acevska (Makedonija), Kayoko Yamasaki (Japan), Ken Babstock (Kanada), Kent Johnson (SAD), Krešimir Šego, Kristina Babos; Lars Gustafsson (Švedska), Luko Paljetak (Hrvatska), Ljubeta Labović (Crna Gora); Ljubica Ostojić, Ljubomir Simović (Srbija); Mahmud Darwish (Palestina), Maja Vidmar (Slovenija), Marina Kljajo Radić,Marina Trumić, Mario Hibert, Marjan Strojan (Slovenija), Marko Kravos (Italija / Slovenija), Markus Jaroschka (Austrija), Martina Mlinarević Sopta, Mate Kavelj (Hrvatska), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska), Milan Jesih (Slovenija), Mile Pešorda (Hrvatska), Mile Stojić, Milorad Popović (Crna Gora), Milovan Marčetić (Srbija), Miljenko Stojić, Miro Petrović, Mirko Božić, Mirza Beširović, Misijana Brkić Milinković, Mladen Vuković, Mohamed Ahmed Hamad (Egipat), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Muniam Alfaker (Danska), Munib Delalić, Mustafa Cico Arnautović; Najev Abo Obaid (Jordan), Narcisa Vučina (Danska, BiH), Nenad Radanović, Nenad Valentin Borozan, Nikola Martić (Hrvatska), Nikola Petković (Hrvatska), Nusret Omerika; Orsolya Kalasz (Madžarska), Otto Tolnai; Petar Gudelj (Hrvatska), Petar Gudelj (Hrvatska), Peter Waugh (Velika Britanija) Pero Pavlović; Ranko Ćetković (Njemačka), Rasim Ćelahmetović (Srbija), Refik Ličina, Risto Jačev (Makedonija) Robert Roklicer (Hrvatska) Robyn Rowland (Australija); Safet Sarić, Salko Čevra, Sead Begović (Hrvatska), Senadin Musabegović, Sergej Osejnnikov (Rusija), Sevdi Salih Trbonja, Simone Trieder (Nemačka), Sonja Jurić, Sonja Manojlović, (Hrvatska), Sreten Vujović (Crna Gora), Stella Morotskaja (Rusija), Stevan Tontić, Suada Hodžić, Susanne Jorn (Danska); Šaban Šarenkapić (Srbija), Šejla Šehabović; Tvrtko Gavran, Tvrtko Klarić (Hrvatska); Valerija Skrinjar-Tvrz (Slovenija), Vera Horvat (Srbija), Veselin Gatalo, Veselko Koroman, Vesna Hlavaček, Vesna Vujić, Viktoria Radicz (Mađarska), Vjeceslav Kuprianov (Rusija), Vladimir Puljić, Vlatko Marinović; Yasuhiro Yotsumoto (Japan); Zdravko Kordić, Zeynel Beksaç (Kosovo), Zilhad Ključanin, Zvonimir Balog (Hrvatska), Zvonko Tarle; Žarko Milenić (Hrvatska), Željko Barišić, (Hrvatska), Željko Ivanković. Ljetnikovac Radobolja mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 47

48

49 Medijski pokrovitelji i promotori mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 49

50 Subota, 14. svibnja Hrvatsko narodno kazalište Mostar Mala scena KONCERT Petrit Çeku gitara Program: Manuel Ponce Sonate Romantique (Hommage ŕ Schubert) Allegro non troppo, semplice Andante Moment Musical, Vivo Allegro non troppo e serioso Mario Castelnuovo-Tedesco Capriccio Diabolico (Omaggio a Paganini) Agustín Barrios Chôro de Saudade Un Sueño en la Floresta Joaquín Rodrigo Elogio de la Guitarra Allegro Andantino Allegro 50 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

51 O UMJETNIKU. Gitarist Petrit Çeku rođen je u Prizrenu. U rodnome je gradu završio osnovnu glazbenu školu i prva dva razreda srednje škole kod Luana Sapunxhije. Godine nastavlja školovanje u zagrebačkoj Glazbenoj školi Pavla Markovca kod Xhevdeta Sahatxhije. Diplomirao je kod Darka Petrinjaka na tamošnjoj Muzičkoj akademiji. Pohađao je umjetničke tečajeve M. Barrueca, Z. Dukića, C. Marchionea, E. Muse, S. Tennanta i A. Vidovića te seminar komorne glazbe kod D. Gregoriana. U više je navrata bio polaznikom Ljetne škole STRINGS ONLY! u Zadru, u sklopu koje je, u crkvi Sv. Donata, održao uspjele solističke nastupe. Dobitnik je prve nagrade na Državnome natjecanju u Dubrovniku (2003.), te prvih nagrada na međunarodnim gitarističkim natjecanjima Anna Amalia u Weimaru, Emilio Pujol u Italiji i Andrés Segovia u Velbertu (Njemačka). Godine predstavljao je Hrvatsku na Natjecanju Europska glazbena nagrada za mlade, gdje je dobio prvu nagradu i posebnu nagradu Hrvatskoga društva skladatelja za izvedbu djela hrvatskog skladatelja. Godine pobijedio je na Međunarodnom natjecanju mladih umjetnika Ferdo Livadić u Samoboru te dobio Nagradu Hrvatske glazbene mladeži za najboljega mladoga glazbenika Ivo Vuljević, a je osvojio srebrnu medalju na Međunarodnom natjecanju Christopher Parkening u Malibuu. Nedugo potom i drugu nagradu na Međunarodnom natjecanju Printemps de la guitare u Charleroiu. Nastupao je diljem Europe te u Sjevernoj i Južnoj Americi, a osobito bio zapažen kao solist uz orkestre poput Komornoga orkestra Češke filharmonije, Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, Hrvatskoga komornog orkestra, Kosovske filharmonije, Simfonijskoga orkestra Albanske radio-televizije, Državnog orkestra Ermitaža iz Sankt Peterburga i drugih. Nakon pobjede na uglednome natjecanju Michele Pittaluga u Alessandriji (Italija, 2007.), dobio je ponudu za snimanje CD-a za uglednu američku diskografsku kuću Naxos, pa mu je prva studijska ploča objavljena u rujnu Na kraju iste godine osvaja Nagradu Mladi glazbenik godine, koju dodjeljuju Zagrebačka filharmonija i Hrvatska poštanska banka. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 51

52 Nedjelja, 15. svibnja Ljetnikovac Radobolja Mile Stojić Ova zemlja u kojoj utjehe nema Poetska monodrama Izbor, interpretacija i režija: Hasija Borić Fotografija: Jasmin Fazlagić 52 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

53 BILJEŠKA O PJESNIKU... Mile Stojić jedan je od najznačajnijih živih pjesnika koji pišu na hrvatskom jeziku. Rođen je 21. siječnja u Dragićini (Bosna i Hercegovina). Studij južnoslavenskih književnosti i jezika diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do lipnja živio je u Sarajevu od pisanja i uređivanja književnih publikacija. Nakon toga, više od jednoga desetljeća, radio kao lektor na Bečkom sveučilištu. Dosad objavio slijedeće knjige: Lijer, jezik prašine, pjesme, (Sarajevo, 1977, 1981.); Umjetnost tame, pjesme, (Sarajevo, 1987.); Zemna svjetlost, pjesme, (Sarajevo 1980.); Olovni jastuk, pjesme, (Sarajevo, 1989.); Južnost, izbor, pjesme, (Sarajevo 1990.); Glasovi sarajevske noći, eseji, (Sarajevo 1993., cijela naklada izgorjela u tiskari u Mostaru); Libreto za sviralu i strojnicu, pjesme, (Zagreb, 1994.); Prognane elegije, pjesme, (Sarajevo, 1996.); Jutro u Pompejima, eseji, (Zagreb 1999.); Riječi na prozoru, eseji (Sarajevo, 1999.); Svjetlost u pomrčini sunca, pripovijesti (Zenica, 2002.); Zaboravite nas, pjesme (Split, 2003.); Mađarsko more, pjesme (Međugorje, 1999.), Rječnik za petak i subotu, eseji (Zagreb 2004.); Prognane elegije, izbor pjesama (Sarajevo, 2004.); Večera bez politike, pjesme (Zagreb, 2004.); Priznanje, pjesme (Zagreb, 2007.); Utjehe ovdje nema, pjesme (Cetinje, 2007.); Café Nostalgija, eseji (Sisak, 2007.); Via Vienna, putopisi (Zagreb, 2008., Beograd, 2008.), Među zavađenim narodima, pjesme (Zagreb 2009), Ruža u oluji, eseji (Zagreb 2010). Antologije: Iza spuštenijeh trepavica, antologija modernog hrvatskog pjesništva, (Sarajevo, 1991.); In Schmerz mit Wut (bosanska ratna književnosti, zajedno s Alijom Isakovićem, Beč, 1995.); Bosanskohercegovačko pjesništvo XX stoljeća (zajedno sa Markom Vešovićem i Enesom Durakovićem, Sarajevo, 1999.). Dobitnik je nagrada: Šimićevih susreta (1971.), Slova Gorčina (1974.); Pečat varoši sremskokarlovačke (1976.), Brankove nagrade Društva književnika Vojvodine za najbolju knjigu mladih pisaca u Jugoslaviji (1978.), Nagrade Književne omladine Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu (1980.), Nagrade Željezare Sisak za najbolju knjigu pjesama u Jugoslaviji (1988)., Nagrade Izdavačke kuće Planjax za najbolju pjesničku knjigu u BiH (1999.), Nagrade Buchpremie Austrijskog ministarstva kulture za jednu od deset najboljih knjiga objavljenih u Austriji (2000.), Kočićeva pera (2006.), Goranova vijenca za sveukupan doprinos hrvatskom pjesništvu (2007.), te Godišnje nagrade Društva pisaca BiH (2010.). Živi u Sarajevu. alfa therm grijanje i klimatizacija mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 53

54 Nedjelja, 15. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Velika dvorana HGM JAZZ ORKESTAR ZAGREB Dirigent: SIGI FEIGL SIGI FEIGL već nekoliko godina na hrvatskoj jazz sceni... Bio je umjetnički ravnatelj i donedavno voditelj Jazz Big Band Graza. Predavač na Akademiji za glazbu i primijenjene umjetnosti u Grazu, član Orkestra združenih scena Beča, producent nekoliko opernih izvedbi Opere u Grazu, osnivač i voditelj Big Band Sueda, voditelj jazz radionica i producent svjetskih glazbenika Od godine dirigent i umjetnički voditelj HGM jazz orkestra Zagreb. 54 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

55 HGM JAZZ ORKESTAR ZAGREB djeluje pod okriljem Hrvatske glazbene mladeži i okuplja najmlađi naraštaj hrvatskih jazz glazbenika. Nastao je zahvaljujući sustavnom radu u Ljetnoj jazz školi Međunarodnoga kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu. Pod vodstvom Sigija Feigla, voditelja Big Band radionice, pomognut Gradskim uredom za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvom kulture RH i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Orkestar djeluje s ciljem afirmacije mladih nadarenih glazbenika, stjecanja iskustva, kontinuirana rada, te promocije i približavanja jazz glazbe mladoj publici. Uz Grožnjan i ostale hrvatske gradove, orkestar je nastupao u Sloveniji, Austriji, Belgiji, Italiji, Indoneziji, Švedskoj i SAD-u, na više od 160 koncerata. Do sada su, kao pedagozi i gosti, s HGM jazz orkestrom Zagreb, radili i nastupali slavni hrvatski i svjetski glazbenici. Orkestar je svirao djela najpoznatijih skladatelja i aranžera bigband jazza, ali i drugih stilova. Posebno je značajan bio projekt ostvaren u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja, na kojem su izvodili djela hrvatskih autora nastala od do danas. Zahvaljujući umjetničkom voditelju i stalnom dirigentu Feiglu, članovi orkestra, uz nastupe sa svjetskim zvijezdama jazza, prisustvuju njihovim radionicama i seminarima otvorenima i za druge mlade glazbenike. Dio je to aktivnosti što ih, kroz djelatnost orkestra, organizira Hrvatska glazbena mladež, a posebice su značajni zbog nedostatka jazz odjela pri srednjim glazbenim školama i Muzičkoj akademiji. Zato danas o HGM jazz orkestru Zagreb možemo govoriti kao o instituciji koja, u nedostatku jazz škole, okuplja i obrazuje novi naraštaj hrvatskih jazz glazbenika. Zahvaljujući tome, kao i uspješnom koncertnom djelovanju, pokrenuta je inicijativa za formiranjem Svjetskoga jazz orkestra Glazbene mladeži sa sjedištem u Zagrebu i Grožnjanu. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 55

56 Ponedjeljak, 16. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Predstavljanje monografije Ubavka Prusina Prašo: 60 godina glazbenih škola u Mostaru O MONOGRAFIJI Monografija 60 godina glazbenih škola u Mostaru muzikologinje Ubavke Prusine Prašo nastala je sa željom da se stavi naglasak na djelovanje glazbenih škola, te od zaborava sačuva jedno vrijeme i ljudi koji su, gradu i zajednici, podarili niz glazbom oplemenjenih naraštaja. Knjiga, na gotovo 300 stranica bogato ilustriranog teksta, iscrpno prezentira četrdeset godina djelovanja Muzičke škole I. i II. stupnja u Mostaru, s osvrtom na djelovanje, iz nje proisteklih - Glazbene škole Ivana plemenitog Zajca i Muzičke škole I. i II. stupnja. Monografija je opremljena CD-om na kome se nalazi djelo Mali koncert za klavir i gudače Borisa Papandopula, u izvedbi učenika Muzičke škole, a pod ravnanjem samoga autora, snimljeno na RTV-u Sarajevo, godine. 56 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

57 Ubavka Prusina Prašo rođena je u Mostaru, gdje se i školovala. Muzičku akademiju završila je u Sarajevu. Uz to što je radila kao profesorica glazbene umjetnosti, bila je, prateći glazbeni život Mostara, i suradnica mostarske Slobode i Radio Sarajeva. U mostarskim časopisima za kulturu, znanost i umjetnost, objavila je niz tekstova i kritika u povodu obljetnica i značajnijih događaja vezanih za glazbenu prošlost Mostara. Autorica je publikacije Muzička škola I. i II. stupnja u Mostaru mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 57

58 Utorak, 17. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Predstavljanje knjige akademika Stjepana Krasića Počelo je u Rimu - katolička obnova i normiranje hrvatskog jezika u XVII. stoljeću U suradnji s Maticom hrvatskom Ogranak Dubrovnik 58 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

59 O AUTORU... Stjepan Krasić rođen je u Čitluku kod Mostara. Klasičnu je gimnaziju pohađao u Bolu na Braču, studirao filozofiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi dominikanskog reda u Dubrovniku, teologiju na Teološkom fakultetu Sveučilista u Zagrebu, postigavši magisterij iz teologije. Studij teologije nastavio na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu, postigavši (1970.) doktorat povijesnom disertacijom o Dubrovačkoj dominikanskoj kongregaciji ( ). Istodobno je ( ), na Paleografsko-diplomatičkoj školi u Vatikanu, diplomirao paleografiju, arhivistiku i diplomatiku. Studij povijesti pohađao na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, također doktoriravši disertacijom o dubrovačkom učenjaku i diplomatu Stjepanu Gradiću ( ). S. Krasić je punih 35 godina ( ) predavao povijest i metodologiju znanstvenoga rada na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu. Istovremeno je obavljao službu glavnoga ravnatelja knjižnice istoga sveučilišta, glavnoga urednika časopisa Angelicum, znanstvenog suradnika Kongregacije za proglašenje svetih u Vatikanu. Bio je član Povijesnoga instituta dominikanskog reda u Rimu, predsjednik Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu, znanstveni suradnik talijanske Accademia Nazionale delle Scienze detta dei XL (Brera Milano) za izdavanje Opera omnia Ruđera J. Boškovića i dr. Član je Hrvatskoga PEN-cluba i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Aktualni profesor emeritus povijesti na Međunarodnom sveučilištu Dubrovnik. U istraživačkom radu Krasić proučava različite aspekte društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti, objavivši s tih područja 18 knjiga i 195 znanstvenih rasprava i članaka različite dužine. Naročito područje njegova zanimanja jest povijest hrvatskoga visokog školstva i hrvatskog jezika. U svojoj monografiji od ravno stranica - Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili Universitas Jadertina (Filozofski fakultet u Zadru, 1996.) objavio je svoje veliko otkriće najstarijega sveučilišta na hrvatskom tlu iz godine, pomaknuvši početke visokoga školstva u Hrvatskoj za oko 300 godina unatrag u odnosu na ono što se dotad znalo. S područja povijesti hrvatskog jezika objavio je dvije važne knjige: Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću (Zagreb/Čitluk, Matica Hrvatska, 2004.) u kojoj je objavio otkriće papinskih dekreta iz i 623. kojima je bilo propisano da se, uz latinski, grčki, hebrejski, kaldejski i arapski, u nastavni program prestižnih europskih sveučilišta (Bologna, Padova, Beč, Ingolstadt, Köln, Louvain, Pariz, Toulouse, Valencia, Salamanca i Madrid ) uvede, također, i hrvatski kao obvezan predmet u trajanju od najmanje dvije godine. U svome istraživanju istoga predmeta otišao je još dalje. Krajem objavio je knjigu Počelo je u Rimu - katolička obnova i normiranje hrvatskog jezika u XVII. stoljeću, u kojoj je otkrio da su pape, krajem 16. i početkom 17. st., normirale hrvatski jezik (tj. dali izraditi prve rječnike, gramatike, pravopis, izabrali štokavsko narječje kao književni jezik, objavivši na njemu više od 100 knjiga najrazličitijeg sadržaja) te ga izabrali za općeslavenski jezik na kojemu su se trebale tiskati sve knjige za slavenske narode, ne samo katoličke, nego i pravoslavne (ukrajinski i ruski), čime se hrvatski jezik svrstao u red jezika opće svjetske kulture. Koliko god te tvrdnje manje upućenima mogu zvučati nevjerojatnima, u knjizi koju predstavljamo, sve je dokumentirano izvornim arhivskim podacima. Ona je, razumljivo, pobudila veliku pozornost, kako znanstvene, tako i šire javnosti. Nakon što je predstavljena u Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku i, naravno, u njegovu rodnom Čitluku i drugdje, i mi je želimo predstaviti našoj publici u okviru manifestacije Mostarsko proljeće Dani Matice hrvatske. S istoga područja je i Krasićeva najnovija knjiga The International Scope of the National Laguage - Croatian as one of six World Languages, Dubrovnik, Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, 2011., koja tek treba biti predstavljena međunarodnoj stručnoj javnosti. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 59

60 Srijeda, 18. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Koncert Brahms trio Natalia Rubinstein, klavir Nikolaj Saschenko, violina Kirill Rodin, violončelo Program: Mikhail Ivanovich Glinka Piano Trio Dmitri Dmitriyevich Shostakovich op.67

61 O UMJETNICIMA Brahms trio utemeljen je godine. Članovi su istaknuti glazbenici koji su svoje vrhunsko glazbeno obrazovanje stekli na moskovskoj akademiji Gnjesin i Konzervatoriju Čajkovski. Istinski su sljedbenici ruske glazbene tradicije i najviših ideja glazbene edukacije. Kiril Rodin i Nikolaj Sačenko pobjednici su prestižnoga natjecanja Čajkovski. N. Rubinstein i K. Rodin predaju na Konzervatoriju Čajkovski. Pobjednici su Međunarodnog natjecanja u Weimaru (Njemačka, 1996.) i drugonagrađeni na Međunarodnom natjecanju u Trapani (Italija, 1993.). Uspješno nastupaju u najboljim koncertnim dvoranama Moskve, St. Petersburga, Bruxellesa, Beča, Rima, Melbourna Od godine 1994., aktivno sudjeluju u programu festivala ArtNovember u Moskvi, na kojem nastupaju slavni ruski glazbenici kao što su Natalia Gutman, Nikolaj Petrov, Kvarteti Borodin i Šostakovič i drugi. Godine 1998., Trio je ustanovio Zakladu za ostvarenje dobrotvornih programa u području kulture, a uključuje se u projekt Sjevernjački glazbeni ansambli, te održava niz koncerata, majstorskih tečajeva i predavanja diljem Rusije, u više od 50 gradova i sela. U nastojanju oplemeniti životne kulture u zabitijim krajevima, putuju u naselja Urala, dalekog sjevera i polarnih krajeva. Za zasluge u navedenom projektu, Trio je primio odlikovanje Zaklade Soros (1999. i 2000.). Godine 1998., počinju projekt snimanja serije nosača zvuka Antologija ruskog klavirskog trija, na kojima se nalaze sva djela za glasovirski trio ruskih skladatelja 19. i 20. stoljeća. Projekt je izveden pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Ruske Federacije i moskovskog Državnog akademskog filharmonijskog društva, te Goethe instituta. Ruski je predsjednik godine, članove Trija proglasio zaslužnim umjetnicima Ruske Federacije, što je najviše priznanje za umjetnička postignuća u njihovoj zemlji. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 61

62 Subota, 21. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine U POČETKU Kad je duh Božji lebdio nad vodama Plesno-scenska igra u 7 slika U izvedbi Plesne skupine OR HAŠEMEŠ - SJAJ SUNCA U suradnji sa Židovskom općinom Zagreb i Židovskom općinom Mostar Koreografkinja i vodteljica: Neda Wiesler Stručni savjeti: rabin Luciano Moše Prelević PROLOG: rabin Luciano Moše Prelević 1. TOHU, bezdan i praznina zaodjenuti u tminu 2. Neka bude svjetlost 3. BOHU, kaos i zmijolika čudovišta 4. Vode mora i vode neba 5. Zemlja, trave i životinje 6. Eden; Adam i Eva 7. Blagoslov sedmog dana, Šabaa 62 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

63 O UMJETNICIMA Plesna skupina Židovske općine Zagreb OR HAŠEMEŠ - SJAJ SUNCA osnovana je godine, nakon velike generacijske praznine u očuvanju židovskog identiteta svojstvene postkomunističkim zemljama. Kao sredstvo neverbalne komunikacije i kreativnosti, ples je idealni medij za probijanje mentalne barijere zbog koje je, tijekom duga razdoblja, bio onemogućen pristup židovskoj vjeri i tradiciji.stoga Or hašemeš razvija jedinstven program dostupnog židovskog obrazovanja i, u skladu s njim, odgovarajući scenski prikaz židovske kulture. Zbog specifična načina života Židova razasutih diljem svijeta više od dvije tisuće godina, židovski je folklor kategorija koju nije jednostavno definirati, te iziskuje izrazito pažljiv pristup. Folklor ne podrazumijeva samo materijalnu baštinu, nego uvelike ocrtava način mišljenja i vjerovanja naroda. Iz toga proizlazi jedna od osnovnih osobina židovskog folklora, snažna individualna komponenta pojedinca unutar skupine. Or hašemeš, uz cjelovečernje koncerte, aktivno sudjeluje na festivalima nacionalnih manjina, smotrama folklora i ekumenskim koncertima u zemlji i inozemstvu. Rad plesne skupine Or hašemeš odvija se zahvaljujući potpori Židovske općine Zagreb, Savjeta za nacionalne manjine RH, JDC Paris i Ureda za kulturu Grada Zagreba. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 63

64 Nedjelja, 22. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Koncert Kotor Art trio Roman Simović - violina, Aleksandar Tasić - klarinet, Ratimir Martinović klavir Program: Darius Milhaud ( ) Suite Op. 157b (1936.) Ouverture Divertissement Jeu Introduction et final Aram Khachaturian ( ) Trio for clarinet, violin and piano (1932.) Andante con dolore Allegretto Moderato Presto Igor Stravinsky ( ) Suite from The Soldier s Tale (1918.) The Soldier s March The Soldier s Violin The Little Concert Tango Waltz Ragtime Dance of the Devil Béla Bartók ( ) Contrasts for clarinet, violin and piano Sz.111 (1938) Verbunkos Piheno Sebes 64 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

65 RATIMIR MARTINOVIĆ, KLAVIR Idealna kombinacija intelekta, tehnike i strasti, rafiniranost tušea, savršena tehnika, koncentracija i kontrola, izuzetan dinamički potencijal, originalne ideje i nekonvencionalnost interpretacije, osiguravaju Ratimiru Martinoviću, po riječima kritičara, jedno od vodećih mjesta među pijanistima mlađega naraštaja. Rođen je u Kotoru, gdje je završio niže glazbeno obrazovanje. Školovanje je nastavio u Novom Sadu na Akademiji umjetnosti. Diplomirao je godine svirajući, za jednu večer, Bachove Goldberg varijacije, Beethovenovu Hammerklavier sonatu, Chopinove Četiri balade i Prokofjevljevu Tokatu. Magistrirao je godine svirajući cjelovečernji Bachov program. Zaposlen je u zvanju izvanrednog profesora za glavni predmet klavir, na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu gdje je i voditelj klavirske katedre. Usavršavao se kod poznatih pedagoga i pijanista Nastupio je na više od pet stotina recitala, komornih koncerata i koncerata s orkestrom, svirajući u većini europskih zemalja, Rusiji, SAD-u, Meksiku, Kanadi, Argentini, Japanu, Kini i Tajlandu. Nastupa i kao solist sa svjetski poznatim orkestrima. Dobitnik je prvih nagrada na natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Martinović se povukao s natjecateljske scene, posvećujući se koncertima, pedagogiji i organizacijskim poslovima u rodnome Kotoru. Snimao je za mnoge TV i radio kuće u zemlji i inozemstvu. Do sada je snimio 2 CD-a - jedan s Goldberg varijacijama J. S. Bacha i drugi s djelima Bach/Tauziga, Mozarta, Chopina, Brahmsa i Prokofjeva. Osnivač je i glazbeni ravnatelj internacionalnog festivala KotorArt. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 65

66 ALEKSANDAR TASIĆ, KLARINET Aleksandar Tasić rođen je u Vranju godine gdje završava nižu i prvi razred Srednje muzičke škole Stevan Mokranjac. Između godine, aktivno sudjeluje u radu Beogradske filharmonije mladih Borislav Paščan na mjestu I. - solo klarinetist. Godine 1998., na natjecanju Muzičke omladine Laureati Orfeja, osvaja I.nagradu. Dobitnik stipendije austrijske Vlade. Kao solist i član komornih ansambala nastupao na mnogim festivalima, a kao solist - i s mnogim simfonijskim orkestrima diljem svijeta. Tasić nastupa kao I. - solo klarinetist UBS Verbier Festival Orchestra (Švicarska), gdje surađuje s čuvenim dirigentima. Diplomirao je 1999., a magistrirao godine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Nikole Srdića, gdje se, također, bavi i pedagoškim radom - asistent je na Katedri za klarinet i izvanredni profesor na Katedri za komornu glazbu. Na doktorskom je studiju na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, u klasi prof. Ante Grgina.Snimao je za TV i radio postaje u zemlji i inozemstvu (RTS, BBC, ART TV, Nederland Radio 4). Tasić je i International Artist za klarinet Selmer-Paris proizvođača glazbenih instrumenata i svira na klarinetima modela Recital. ROMAN SIMOVIĆ, VIOLINA Violinist crnogorskog podrijetla Roman Simović trenutno je angažiran kao koncertmajstor Londonskoga simfonijskog orkestra. Opisuju ga kao vrhunskog violinistu (Večernji list) koji dobiva sve pohvale za svoju izvanrednu muzikalnost (Glos Konkursowy, Poljska) i briljantno vladanje instrumentom (Bad Reichenhall, Nemacka). Slavni violinist Schlomo Mintz nazvao ga je rijetkim, velikim talentom koji posjeduje ogroman potencijal i neograničene sposobnosti Simovićeva sjajna virtuoznost i naizgled urođena muzikalnost koju pokreće beskonačna maštovitost, vodili su ga diljem istočne i zapadne Europe, Rusije, Izraela, Južne Koreje, Tajlanda, Turske, Kanade, SAD a i Južne Amerike. Nastupao je na svjetski poznatim scenama, osvajao nagrade na mnogim značajnim međunarodnim violinističkim natjecanjima, a kao solist nastupao s mnogim svjetski poznatim orkestrima. Simović nastupa i s komornim ansamblima, među kojima je i istaknuti Rubikon - gudački kvartet, čiji je član i osnivač. Snimao je za mnoge radio-televizijske mreže u Ukrajini, Srbiji, Crnoj Gori, Tajlandu, Seulu, Istanbulu, Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama. Kao predavač, držao je majstorske tečajeve u Americi, Južnoj Koreji, Kini, Srbiji i Crnoj Gori. Svira na violini iz godine - J.B. Rogeri. 66 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

67

68 Utorak, 24. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine IZLOŽBA FOTOKLUBA SPLIT (u povodu 100. obljetnice djelovanja) Fotoklub Split utemeljen je na skupštini u Kinu Karaman, 26. travnja godine. Glavni pokretači i osnivači kluba bili su profesori realke - Umberto Girometta i Juraj Božičević. Uz ta dva fotoamatera, značajniji prvi aktivni članovi bili su i nastavnik realke Mirko Fagarazzi, te trgovac Ante Milišić u čijoj su se papirnici, u Ilićevom prolazu, nasuprot Kina Karaman, mogli opskrbljivati fotoopremom i izlagati radove nakon organiziranih fotoizleta. Prilike, odnosno neprilike, oko dva svjetska rata, nisu samo utjecale na prestanak klupskoga okupljanja, već i na uništavanje fotografske građe. Tek se godine, u okrilju organizacije Narodna tehnika, obnavlja institucionaliziranje amaterske fotografske djelatnosti kroz Klub foto i kinoamatera. Nakon odvajanja od Kinokluba Split i iseljenja iz prostorija na Rivi godine, Fotoklub se smjestio u Marmontovoj ulici, u sklopu izložbenog salona Galić, od kojeg se odvojio godine kada, organiziranjem 2. klupske izložbe, definitivno počinje živjeti svoju djelatnost sa svojim gradom i mnogo šire - do današnjih dana... Današnja Uprava Fotokluba Split: Feđa Klarić (predsjednik); Josip Ostojić (tajnik); Valentino Bilić - Prcić, dr. Darko Alfirević, Jelena Popić, Vedran Marketić, Jakov Prkić (članovi Izvršnoga odbora); Stipe Božić, Maja Prgomet, Ivan Bura (članovi Nadzornoga odbora); Aljoša Krstulović, Tonči Čorić i Božo Vukičević (članovi Suda časti). 68 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

69

70 Srijeda, 25. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Galerija kraljice Katarine Koncert LANA GENC klavir 70 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

71 O UMJETNICI Lana Genc počela je svirati klavir u dobi od osam godina. Tijekom svoga glazbenog i pijanističkog razvoja, studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Vladimir Krpan) i na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Beču (Rudolf Kehrer). Usavršavala se radeći s velikim svjetskim imenima - Lazarom Bermanom, Viktorom Merzhanovim, Davidom Livelyjem, Naumom Starkmanom, te pohađala mnoge međunarodne majstorske klase u Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji. Nastupala je diljem Evrope, u Japanu i Južnoj Americi (Čile). U dobi od 16 godina snimila je svoj prvi CD, koji je, godine, osvojio Porina u kategoriji Najbolja skladba za Tonalnu sonatu Željka Brkanovića. Posebno se izdvajaju nastupi u Moskvi na Danima hrvatske kulture, te nastup s ansamblom Cantus u Berlinu, na Danima hrvatske kulture u Njemačkoj. U svibnju prošle godine je održala iznimno uspješan recital u Sofiji, na Međunarodnom festivalu klasične glazbe bugarskoga radija Classic FM. Također je vrlo aktivna i u komornom muziciranju Lana Genc živi u Samoboru. Polaznica je poslijediplomskog studija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u klasi Lovre Pogorelića, a redovito radi i s Konstantinom Boginom. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 71

72 Subota, 28. svibnja Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače Velika dvorana L. Carroll: Alisa u zemlji čuda (plesna predstava) U izvedbi Športskoga plesnog kluba ERIGO Mostar Kostimografija, scenografija i režija: Dajana Vidović PRODUCENTICA: mr.sc. Žana Mrkonjić 72 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

73 Alisa iz zemlje čuda stigla na Dječji dan Ove godine Dječji dan će ugostiti Športski plesni klub ERIGO iz Mostara. Klub je nastao prije devet godina s ciljem promicanja show dancea i jazz baleta. Ima više od stotinu malih i velikih plesača/plesačica koji, sa svojim trenerima, marljivo treniraju, ali i osvajaju odličja na mnogim natjecanjima. U svojih devet godina postojanja bili su šesterostruki državni prvaci. Prošle godine Športski plesni klub ERIGO Mostar priredio je prvu plesnu predstavu u Hercegovini pod nazivom Snovi, pred prepunom dvoranom Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. Mali i veliki plesači/plesačice toga kluba, čak njih stotinu, uspješno su prikazali spoj plesne i dramske umjetnosti i pokazali Mostarcima drugu dimenziju plesa. Na mnogobrojne pozive za gostovanja u drugim gradovima, nažalost, nisu se mogli odazvati iz financijskih razloga. I ove godine ERIGO će pokazati izvedbu poznate bajke Lewisa Carrolla Alisa u zemlji čuda, naravno - na svoj način, kroz plesnu umjetnost. Predstava je rađena za mlađu publiku, a izvođači su djevojčice i djevojke u dobi od tri i pol do dvadeset pet godina. Radi se o 80 malih plesačica i 15 odraslih, a nastupaju i dvije glumice - Maja Knezović Lasić i Irena Knezović. Koncept predstave je 15 koreografija prožetih tekstom i radnjom navedenog djela, uz odgovarajuću scenografiju i glazbu. Koreografkinje su Josipa Bradarić, Inga Jukanović, Vedrana Soldo, Monika Jurić te Dajana Vidović. Kostimografiju je, baš kao i scenografiju te režiju, radila Dajana Vidović u suradnji sa svojim trenericama. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 73

74 Utorak, 31. svibnja i srijeda, 1. lipnja Plato stare Sveučilišne knjižnice (u blizini Stare gimnazije) Tomislav Zajec: Spašeni Redateljica: Franka Perković Kostimografkinja: Marita Ćopo Oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović Scenograf: Ivo Knezović Autor glazbe: Frano Đurović Scenski pokret: Pravdan Devlahović Inspicijent: Jadranko Račić Asistentica redateljice: Đina Jakir Asistentica kostimografkinje: Zjena Glamočanin Festivalski dramski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara Djevojka: Aleksandra Stojaković Mladić: Silvio Vovk Žena: Nataša Dangubić Muškarac: Franjo Dijak David: Toni Perović Starica: Milka Kokotović Starac: Vlatko Dulić Lala Drugi Mladić: Filip Juričić Drugi Muškarac: Bojan Navojec Policajac/Kondukter/Majstor/Taksist: Nikša Butijer Zbor: Nikola Baće, Antonela Burđelez, Katia Hudspeth, Ana Koncul, Marko Lubura, Ana Lučić Mira Medović, Judita Prlender, Grga Raguž. 74 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

75 O DRAMI Drama Spašeni (2009.) Tomislava Zajeca posljednji je dio trilogije koji uz ovo djelo čine drame Dorothy Gale (2007.) i Astronauti (2008.). Sadržajno, drama donosi priču o devetero ljudi koji se isprva susreću u trenutku prometne nesreće, a zatim, točno godinu dana nakon toga događaja, zatičemo ih kako se bore s posljedicama nesreće, ali i onime što jesu. Drama na taj način tematizira duboko osobnu borbu svakoga pojedinca za pronalazak spasenja u okvirima vlastitog života, progovarajući o činjenici koliko smo u toj borbi sami, a, opet, koliko je ta unutarnja borba svima poznata, i u svome temelju, bolno ista. mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske 75

76 O AUTORU Tomislav Zajec (Zagreb, 1972.) zaposlen je kao asistent na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Do sad je objavio tri zbirke poezije te četiri romana. Autor je osam originalnih dramskih tekstova: John Smith, princeza od Walesa (1998.), Atentatori (1999.), Svinje (2001.), Novi Nosferatu (2002.), Mlijeko (2003./2004.), Dorothy Gale (2007.), Astronauti (2008.) i Spašeni (2009.) izvođenih u zemlji i inozemstvu. Za svoju prvu dramu John Smith, princeza od Walesa, dobio je Dekanovu nagradu. Dvostruki je dobitnik Nagrade za dramsko djelo Marin Držić Ministarstva kulture RH; za dramu Atentatori primio je II. nagradu godine, a godine, za dramu Dorothy Gale, dobio je I. nagradu. Uz to, za svoj je književni rad dobio i više drugih nagrada i priznanja. Uvršten je u preglede hrvatske književnosti i antologije. Dramski tekstovi prevedeni su mu na engleski, mađarski, poljski i ruski jezik. Član je Hrvatskoga društva dramskih umjetnika. O REDATELJICI Franka Perković redateljica, rođena u Zagrebu, studirala Komparativnu književnost i Filozofiju na Filozofskom fakultetu, te diplomirala Kazališnu režiju i radiofoniju na ADU u Zagrebu. Režije: M.Krleža Adam i Eva, D. Mihanović: Ma i ta, J.B.P. Moliere Don Juan, Čitač - performance, I. Sajko Naranča u oblacima, D. Mihanović Žaba, E. Humperdinck Ivica i Marica/ opera-bajka, I. Sajko Europa, N. Mitrović Jebote, koliko nas ima, H. Sigurjonsson Naš dečko, A. Ayckbourn - Normandovska osvajanja, Y. Reza Bog masakra, L.Hubner Pitanje časti, M. Krleža Balade Petrice Kerempuha i druge. Od godine, s Dorom Ruždjak, osniva i vodi kazališnu družinu KUFER. Docentica na Odsjeku glume, ADU Zagreb. 76 mostarsko proljeće xiii. dani matice hrvatske

77

78

79