ZASLANJIVANJE UŠĆA RIJEKE JADRO MJERENJE I HIDRODINAMIČKO MODELIRANJE
|
|
- Grant Jordan
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 Prethodno priopćenje Preliminary Report UDK (497.5 Jadro) Primljeno (Received): ; Prihvaćeno (Accepted): ZASLANJIVANJE UŠĆA RIJEKE JADRO MJERENJE I HIDRODINAMIČKO MODELIRANJE Dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ. WATER DEVELOPMENT d.o.o. Kvaternikova 7, Split iljubenkov@gmail.com Prof.dr.sc. Mijo Vranješ, dipl.ing.građ. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu Matice hrvatske 15, Split Za utvrđivanje hidroloških prilika na ušću rijeke Jadro provedena su mjerenja slanosti i temperature u koritu rijeke u srpnju Ovim se mjerenjima potvrdilo da se radi o tzv. uslojenom riječnom ušću kod kojega slatka voda teče u površinskom tankom sloju iznad morske vode. Nadalje je provedena simulacija nestacionarnog uslojenog tečenja pomoću numeričkog modela za određena hidrološka stanja. Utvrđene su karakteristične vrijednosti vodostaja, protoka i pripadajućih dužina intruzije morske vode u korito rijeke, čime se dobio kvalitetan uvid u procese zaslanjivanja ušća rijeke Jadro. Ključne riječi: Jadro, ušće, salinitet, hidrodinamika 225
2 1. UVOD Više autora u svojim istraživanjima i radovima utvrdili su i prikazali da su ušća hrvatskih rijeka, koje se ulijevaju u Jadransko more, zaslanjena te da se radi o tzv. uslojenim ušćima / estuarijima (Legović, 1991.; Burić et al., 1999.; Plavšić, 2009.; Viličić, 2011.; Ljubenkov i Vranješ, 2012.). Pri tome slatka vode teče u površinskom sloju iznad teže morske vode. Uslojena riječna ušća javljaju se kod mora s relativno malom amplitudom morskih mijena, kao što je npr. Sredozemno more. Najopsežnija mjerenja ovog fenomena na istočnoj obali Jadrana provedena su na rijeci Neretvi, budući da područje donje Neretve s izgrađenim vodnogospodarskim objektima ima veliki ekonomski značaj za Republiku Hrvatsku (Vranješ et al., 2004.). Ljubenkov (2006.) je postavio numerički model za simulaciju nestacionarnog uslojenog tečenja i primijenio ga na ušću rijeke Neretve. Međutim, taj je model opći i može se primijeniti na bilo kojem sličnom sustavu. S tom namjerom se i pristupilo analizi ušća rijeke Jadro. Prvi korak je provedba terenskih istražnih mjerenja u ljetnom kritičnom razdoblju na osnovi kojih se treba napraviti kalibracija numeričkog modela. Mjerenja su potvrdila da je ušće rijeke Jadro uslojeno u ljetnom razdoblju kada su dotoci slatke vode relativno mali. Nadalje, model je primijenjen na simulaciju uslojenosti ušća rijeke Jadro za određena karakteristična hidrološka stanja. U svrhu rješavanja brojnih vodnogospodarskih zadaća u svezi s intruzijom slane (morske) vode u priobalne vodotoke primijenjuju se razni numerički modeli i softveri koji se nude na tržištu. Međutim, neki od njih nisu primjenjivi kod rješavanja uslojenih tečenja. Također, programski paketi su često vrlo skupi i zbog toga nedostupni. Složeni, 2-D i 3-D modeli osim toga često zahtijevaju vrlo složena i skupa terenska mjerenja. Dosadašnja istraživanja autora ovoga rada (Ljubenkov, 2006., Ljubenkov i Vranješ, 2012.) pokazuju da se jednodimenzionalnim modelom uslojenog tečenja, koji je ovdje opisan, može kvalitetno simulirati prodor slanog klina u korito rijeke pod utjecajem morskih mijena te dotoka slatke vode s uzvodnog dijela sliva. Ovim modelom obuhvaćeni su samo hidrodinamički parametri tečenja, međutim, on se može dalje proširiti sa biološkim i ekološkim komponentama. 2. HIDROLOŠKA OBILJEŽJA RIJEKE JADRO Rijeka Jadro teče od svog izvora u podnožju Mosora kroz aluvijalnu dolinu i grad Solin te se ulijeva u Kaštelanski zaljev. Ukupna dužina toka je 4.3 km (slika 1). Kroz urbano područje grada Solina tok rijeke se račva u više rukavaca, čije se vode opet vraćaju u glavno korito rijeke. Topografski sliv rijeke Jadro je relativno malen, a obuhvaća oko 22 km2. Stvarni hidrološki sliv je znatno veći. Složenost podzemnih tokova i veličina sliva osiguravaju kontinuitet ovog izvora tijekom cijele godine. Izvor je na koti 34.2 m n.m., a prihranjuje se podzemnim vodama iz daljeg karbonatnog zaleđa. Na samom izvoru zahvaćaju se vode za vodoopskrbu Splita već 1700 godina, a danas i za susjedne gradove - Solin, Kaštela i Trogir. Dio voda s izvora usmjeren je na malu hidroelektranu, koja više nije u funkciji, čije se vode ulijevaju u glavno korito oko 300 m nizvodno od izvora. Preostale količine vode koje se ne zahvaćaju na samome izvoru otječu preko preljeva u glavno korito. Količine vode zahvaćene za vodoopskrbu kontinuirano se mjere pomoću limnigrafa postavljenih na samome početku Dioklecijanovog i Novog kanala. Za praćenje protoka koji ostaju u koritu rijeke Jadro, nakon zahvaćanja voda za vodoopskrbu, koriste se podatci s vodokazne postaje Vidovića most ( ) i Majdan (od 1984.). Stanica Vidovića most bila je smještena na istoimenom mostu (km 2+650). Nešto uzvodnije od mosta nalazi se stanica Majdan koja je danas u funkciji (km 3+150) (slika 1). Slika 1: Tok rijeke Jadro od izvora do ušća 226
3 Slika2 : Srednji i minimalni godišnji protoci ( ) Slika 3: Karakteristične vrijednosti srednjih mjesečnih protoka ( ) Rijeka Jadro prihvaća nekoliko manjih i dva veća pritoka Poklinovac i Rupotina. Na svom uzvodnom dijelu toka na stacionaži rijeka Jadro prima desni pritok Poklinovac. To je bujični tok s povremenim tečenjem. Ušće bujice uzvodno je od mjernog profila Majdan pa su ovi bujični dotoci uključeni u mjerenja na limnigrafu. Drugi značajan pritok rijeke Jadro je bujica Rupotina koja se ulijeva na čvorištu Šljukica (km 2+000), oko 1150 m nizvodno od hidrološkog profila Majdan. Potrebno je naglasiti da se radi o bujičnom vodotoku koji povremeno prihranjuje tok rijeke Jadro i to u kišnom dijelu godine, donoseći značajne količine nanosa. U ljetnom razdoblju korito bujice Rupotina je uglavnom suho, bez dotoka u korito rijeke. Na slici 2 prikazani su srednji i minimalni protoci rijeke Jadro za 50-godišnji niz podataka ( ). Prosječni godišnji protok (sr Qsr) na postaji Majdan je 7.9 m 3 s -1. Najveći srednji godišnji protok bio je 12.8 m 3 s -1 (1970.), a najmanji 5.1 m 3 s -1 (1983.). Prosječni minimalni protok (sr Qmin) je 1.7 m 3 s -1. Najmanji zabilježeni dnevni protok bio je 0.22 m 3 s -1 u studenom Unutar godine postoji značajna varijacija protoka. Tako su najveći protoci u hladnijem dijelu godine, od XI. Slika 4 : Donji tok rijeke Jadro 227
4 do III. mjeseca, s prosjecima većim od 10 m 3 s -1 (slika 3). Najmanji srednji mjesečni protoci su u ljetnom tromjesečju srpanj, kolovoz i rujan s vrijednostima 3.3 m 3 s -1, 2.9 m 3 s -1 i 3.7 m 3 s -1. Potrebno je napomenuti da se i u zimskim mjesecima mogu javiti relativno mali protoci s mjesečnim srednjakom manjim od 4 m 3 s -1. Za potrebe ovog rada izvršena su mjerenja u donjem toku rijeke Jadro (slika 4). Na tri riječna profila (ušće km 0+000, željeznički most km i stari cestovni most km 0+910) mjerena je temperatura, el. vodljivost, slanost i ph po dubini toka. Mjerenja su potvrdila da je donji tok rijeke uslojen, tj. slatka voda teče u površinskom sloju iznad slane morske vode. Pripadajuće hidrološke prilike za vrijeme mjerenja odgovaraju uobičajenim ljetnim prilikama, pri čemu je protok na stanici Majdan bio 2.95 m 3 s -1, a razina mora na riječnom ušću 0.44 m n.m. Na predmetnoj dionici rijeke Jadro, od ušća do stepenice (praga) u koritu rijeke na km 1+150, nalazi se 6 mostova, od čega su tri poslužila za pristup, tj. provedbu mjerenja slanosti po dubini toka u sredini rijeke. Dubina rijeke varira od 3 m na ušću do 1 m kod stepenice, a širina vodnog lica od m na ušću do 30-ak m kod stepenice. 3. OPIS HIDRODINAMIČKOG MODELA Koncept uslojenog tečenja predviđa dva sloja fluida različitih gustoća. Površinski sloj čini slatka voda, a donji morska voda koja ima veću gustoću. Primjenom zakona održanja mase i količine gibanja na izdvojenom dijelu korita, tj. konačnom elementu (slika 5), dobivaju se četiri jednadžbe: - jednadžba kontinuiteta za Sloj A - jednadžba kontinuiteta za Sloj B Slika 5: Izdvojeni dio korita s hidrodinamičkim parametrima (1) (2) pri čemu sloj A označava površinski sloj slatke vode, a sloj B donji (pridneni) sloj morske vode. Varijable A i O predstavljaju površinu proticajnog presjeka, odnosno omočeni opseg. Bs je širina granične plohe, g je gravitacija, ρ je gustoća te h debljina gornjeg sloja. Tangencijani napon ima dvije komponente i to uslijed trenja na stijenci korita (τ0) i na graničnoj plohi (τs). Četiri zavisne varijable Q A, Q B, h A i h B su protoci i vodostaji u slojevima (slika 5). Detaljan opis matematičke formulacije problema dan je u literaturi (Jović, 1993.; Ljubenkov, 2006.). Jednadžbe (1), (2), (3) i (4) hiperboličkog su tipa i nemaju analitičko rješenje pa je za rješavanje problema primijenjena Metoda konačnih elemenata (MKE). Diskretizacija kontinuuma na konačne elemente, aproksimacija rješenja po elementima i izbor interpolacijskih funkcija, tako da najbolje odgovaraju prirodi problema, predstavlja suštinu MKE. Uzeti su linearni dvočvorni elementi s oblikovnim funkcijama u obliku Lagrangeovih polinoma prvog stupnja (linearne funkcije). Primijenjena je jaka formulacija matematičkog modela uz korištenje Galjerkinove metode. MKE u suštini nema nekih prednosti u odnosu na druge numeričke metode (npr. metoda konačnih diferencija) u smislu točnosti rješenja i sl. Jedan od razloga njene primjene je tradicionalno korištenje MKE u mehanici fluida. Jednadžbe kontinuiteta i dinamičke jednadžbe za svaki element integriraju se po prostoru [x1,x2] i vremenu [t1,t2]. Po pravilima numeričke integracije one se svode na algebarske nelinearne jednadžbe. S obzirom da se na jednom elementu postavljaju 4 algebarske jednadžbe, za - dinamička jednadžba za Sloj A (3) - dinamička jednadžba za Sloj B (4) 228
5 cijeli sustav s ukupno M elemenata postoji ovakvih 4M jednadžbi. Za sustav koji ima M elemenata i N čvorova, računa se 4M protoka i 2N vodostaja, što ukupno daje 4M + 2N nepoznanica. Dodatne jednadžbe s kojima se sustav zatvara dobivaju se postavljanjem jednadžbi kontinuiteta u čvorovima, posebno za Sloj A i Sloj B Ove jednadžbe nazivaju se čvorne jednadžbe. Za čvor i te Sloj A vrijedi: gdje je m ukupan broj elemenata vezan na čvor i, a je vanjski dotok slatke vode u čvoru i. Parametar p = 1 za uzvodni čvor elementa, p = 2 za nizvodni čvor elementa. Analogno je i za Sloj B: gdje je Q BV vanjski dotok slane vode u čvoru i. Primjenom numeričke integracije po vremenu dobivaju se čvorne jednadžbe u algebarskom obliku. Elementne jednadžbe (1) (4) i čvorne jednadžbe (5) i (6) daju sustav od 4M + 2N nelinearnih jednadžbi F n (4M elementnih jednadžbi i 2N čvornih jednadžbi): (7) x i je vektor traženog rješenja., i = 1, 2... N (5), i = 1, 2... N (6) Budući da je prethodni sustav (7) nelinearan, za njegovo se rješavanje primijenjuje Newton - Raphson iterativna metoda pa se problem svodi na rješavanje linearnog sustava od 4M + 2N jednadžbi. Za zadane početne i rubne uvjete dobiva se jednoznačno rješenje nepoznatih funkcija h i Q u čvorovima konačnih elemenata. Rubni uvjeti zadaju se u obliku hidrograma Q(t) ili nivograma h(t) i to u rubnim čvorovima sustava (početni i završni čvor topološke sheme). Najčešće se zadaje nivogram na nizvodnom rubu sustava, dok se na uzvodnom zadaje hidrogram. 4. MODELIRANJE I REZULTATI 4.1 Topološka shema Za opis korita rijeke Jadro uzeto je 46 poprečnih presjeka od ušća u Jadransko more do praga u koritu rijeke kod Gospina otoka, s prosječnim razmakom oko 25 m (slika 4). Također, uzeta su u obzir još 2 fiktivna presjeka koji se nalaze u moru 20 i 50 m neposredno ispred ušća, kako bi se na njima anulirala eventualna pogreška u procjeni nizvodnog rubnog uvjeta (Ljubenkov, 2006.). Tako mostu smještenom na ušću odgovara stacionaža rijeke 0+000, a u modelu Uzeti presjeci ujedno predstavljaju čvorove konačnih elemenata. Numeracijom čvorova (profila) i elemenata formira se topološka shema sustava. Cjelokupan sustav ima 48 čvorova i 47 elemenata. 4.2 Rubni uvjeti Situacija donjeg toka rijeke Jadro s naznačenim rubovima modela prikazana je na slici 4. Nizvodni rub modela postavljen je u moru, u neposrednoj blizini riječnog ušća. Uzvodni rub modela nalazi se oko 1150 m uzvodno od ušća, odnosno na stacionaži modela Na tom je mjestu izvedena betonska stepenica (prag) visine 0.5 m s kotom krune 0.00 m n.m. Taj je prag zapravo prepreka koja sprječava intruziju morske vode uzvodno, pri malim protocima. Provedena simulacija obuhvaća vremensko razdoblje od (0 h) do (24 h). Dotok (Q A ) i vodostaj (h A ) slatke vode u razmatranom razdoblju prikazani su na slici 6. Ukupni dotok slatke vode preuzet je s uzvodne hidrološke stanice - Majdan (km 3+150). U ljetnom razdoblju dotok slatke vode u donji tok rijeke isključivo ovisi o izdašnosti izvora rijeke i u cijelosti se registrira na hidrološkoj stanici Majdan. Međudotoka u tom razdoblju nema. Stoga je za uzvodni rubni uvjet usvojeno da je Q A RUB = Q MAJDAN. Dakle, rubni protok je funkcija vremena Q A RUB = f (t) koja se zadaje u obliku linijskog grafa u najuzvodnijem čvoru sustava (čvor br. 48). Satne vrijednosti protoka prikazane su na slici 6. Za donji sloj slane vode rubni protok je konstantno nula Q B RUB = 0, jer je postojeći prag nepropusna barijera za donji sloj. Generalno, na riječnom ušću slatka voda istječe u more u površinskom sloju koji se širi lepezasto. Radi se o procesu prostornog strujanja višefaznog fluida, koji se ovdje neće posebno analizirati, pa je debljinu površinskog sloja slatke vode na nizvodnom rubu potrebno procijeniti (h A RUB - h B RUB ). Upravo zbog svega navedenog, kako bi se smanjio utjecaj pogreške procijenjenog nizvodnog rubnog uvjeta na rješenje problema, tj. vodostaje i protoke u koritu, uzeti su "morski" profili. Na nizvodnom rubu sustava za vodostaj Sloja A uzeta su mareografska mjerenja (satne vrijednosti) registrirana na mareografu u Splitu h A RUB = h MAREOGRAF (slika 6). U razmatranom 7-dnevnom razdoblju srednja razina mora bila je 0.32 m n.m. Morske mijene su dnevnog tipa prema kojima se javlja jedna plima i jedna oseka u 24 h. Maksimumi morskih mijena iznosili su od 0.45 m n.m do 0.59 m n.m., a minimumi od 0.04 m n.m. do 0.24 m n.m.. Dnevne amplitude su od 0.23 m (27.07.) do 0.44 m (23.07.). Rubni vodostaj slane morske vode (h B RUB ) procijenjen je na osnovi in-situ mjerenja te ovisi o vodostaju Sloja A (h A RUB ) i dotoku slatke vode (Q A RUB ). Dotok je bio u granicama od 2.76 do 3.24 m 3 s -1, dakle relativno ujednačen, što je uobičajeno ljeti, tj. u sušnom dijelu godine. Za analizirano razdoblje debljina sloja slatke vode na nizvodnom rubu (h A RUB - h B RUB ) je procijenjena na 0.45 m, što odgovara provedenom 229
6 Površinska temperatura bila je C, a pridnena 24.5 C (slika 8). Slika 6: Rubni uvjeti za Sloj A vodostaj (h A ) i protok (Q A ) ( ) mjerenju na ušću. Pri tome je usvojena slanost od 20 (g/l) kao razdijelnica gornjeg i donjeg sloja. 4.3 In-situ mjerenja Za potrebe hidrodinamičkog modeliranja uslojenog tečenja provedena su terenska ( in-situ ) mjerenja slanosti dana Toga dana bili su uobičajeni meteorološki i hidrološki ljetni uvjeti. Dnevna maksimalna tempertaura zraka bila je 32.2 C (Split). Srednji dnevni protok na stanici Majdan bio je 2.94 m 3 s -1. U vrijeme mjerenja (11h) razina mora je bila 0.44 m n.m. (u odnosu na Tršćansku geodetsku nulu). Utvrđeni su vertikalni profili saliniteta (S) i drugih parametara na tri riječna profila (slika 7): most ušće (nizvodni rub km 0+000), željeznički most (km 0+735) i stari cestovni most (km 0+910) (slika 8). U površinskom sloju zabilježene su slanosti od 1 do 4, dok je u donjem dijelu more (S = 37 ). Vrlo male slanosti u površinskom sloju pokazuju da postoji miješenje među slojevima, ali vrlo slabog intenziteta, što se kod hidrodinamičkog modeliranja može zanemariti (Arita i Jirka, 1987.; Sierra et al., 2004.; Ljubenkov, 2006.). Debljina površinskog sloja varira od 0.45 na ušću do 0.60 m u uzvodnom dijelu toka kod mostova. Uočava se da između slojeva postoji usko tranzitno područje (haloklina) širine oko 0.3 m u kojem dolazi do naglog povećanja saliniteta. Stoga je kod modeliranja usvojena oštra granica slojeva. Približno u istoj toj zoni dolazi do nagle promjena i drugih parametara pa je haloklina ujedno i termoklina (temperatura) i piknoklina (gustoća). 4.4 Opis simulacije Ovim istraživanjem simulirana je dinamika slanog klina za razdoblje od do , pri čemu su korištena terenska mjerenja kako bi se napravila simulacija u nestacionarnim uvjetima i kalibracija određenih parametara modela. Na osnovi toga usvojen je vremenski interval Δt = 15 sekundi te parametar vremenske integracije ϑ = Koeficijenti trenja dobiveni su kalibracijom s mjerenjima provedenim , a usvojene su vrijednosti c f = (koeficijent trenja na stjenci korita) i c fs = (koeficijent trenja na graničnoj plohi), preko kojih se računaju tangencijalni naponi τ 0 i τ S (Arita i Jirka, 1987.; Ljubenkov, 2006.). Za položaj granične plohe, tj. vodostaj Sloja B (h B ) uzete su dubine iz izmjerenih profila slanosti u kojima je S = 20 (g/l). Usvojena je gustoća površinskog sloja slatke vode ρ A = 1000 kg m -3, a sloja slane vode (Sloj B) ρ B = 1025 kg m -3. Za početno stanje ( u 0h) zadani su vodostaji h A i h B u svim čvorovima, a odgovaraju ravnotežnom stanju granične plohe slojeva, tako da je protok na svim elementima isti te iznosi u gornjem sloju Q A = m 3 s -1, a u donjem sloju Q B = 0.0 m 3 s -1 (zaustavljeni slani klin). Pogreška u procjeni početnog uvjeta iščezava u vrlo kratkom razdoblju (nekoliko sati), nakon čega početni uvjeti više ne utječu na funkcije rješenja vodostaje i protoke, već se oni nakon toga uravnotežuju prema zadanim rubnim uvjetima. 4.5 Prikaz i analiza rezultata Na slici 9 prikazani su proračunato vodno lice (h A ) i granična ploha (h B ) u trenutku obavljanja mjerenja ( u 11h). Posebno su označena mjerenja kroz koja prolazi granična ploha. Nadalje, prikazana je promjena vodostaja i protoka u profilu željezničkog mosta u razmatranom razdoblju (slika 10). Evidentno je da granična ploha a) b) c) Slika 7: Fotografije donjeg toka: a) most na ušću, b) željeznički most, c) stari cestovni most 230
7 Slika 8: Mjerenja u koritu rijeke ( ) ( ) 4 3 USCE STARI CESTOVNI MOST ZELJEZNICKI MOST PJESACKI MOST 2 H (m n.m.) m n.m. SLATKA VODA -1 SLANI KLIN Q A =2,9 m 3 s -1-2 MINIMALNA KOTA DNA KOTA DNA U OSI L (m) Slika 9: Modeliranje uslojenog tečenja položaj slanog klina (Q A = 2.95 m 3 s -1 ) Slika 10: Rezultati modela u profilu željezničkog mosta (h A, h B vodostaji, Q A, Q B protoci) 231
8 Slika 11: Položaj slanog klina za karakteristične protoke slatke vode Q A = 1.7 m 3 s -1 i Q A = 7.9 m 3 s -1 prati morske mijene, pri čemu je debljina površinskog sloja slatke vode oko 0.65 m. U razmatranom razdoblju dotok slatke vode je bio prilično ujednačen, pa se u ovom slučaju ne može uočiti djelovanje dotoka slatke vode koji ipak ima dominatno djelovanje kod uslojenih ušća (Sierra et al., 2004.). S obzirom da se radi o relativno malim protocima gradijent vodnog lica h A je vrlo mali (manji od 1 ). Između dva mjerna profila željeznički most i stari cestovni most zabilježene su vrlo male razlike vodostaja i protoka, što je fizikalno i opravdano, jer se radi o relativno dva bliska profila na međusobnoj udaljenosti od oko 175 m. Treba naglasiti da granična ploha upravo prolazi kroz mjerenja, tako da je razlika izmjerenih i izračunatih vrijednosti zanemariva. Međutim, da bi se utvrdila stvarna pogreška kalibracije modela trebalo bi raspolagati s više mjerenja u različitim hidrološkim stanjima. Takav zadatak traži određeno vrijeme i organizaciju mjerenja. Ipak, primijenjeni model inženjerski gledano daje nam dobar uvid u procese na ušću rijeke Jadro. U razmatranom razdoblju dotok slatke vode u sustav varirao je od 2.76 do 3.24 m 3 s -1. Stoga je intruizija slanog klina sezala sve do praga u koritu rijeke na stacionaži Evidentna su tek pomicanja klina pod djelovanjem plime i oseke. Dakle, u ljetnim uvjetima s relativno malim i ustaljenim dotocima slatke vode, morske mijene imaju izraženo djelovanje. Prosječne brzine tečenja površinskog sloja slatke vode bile su oko 0.15 m s -1 (u km rijeke 0+750). U donjem sloju protoci osciliraju oko nule s pripadajućim brzinama ± m s -1 (u km rijeke 0+750). Nadalje, model je primijenjen radi utvrđivanja položaja slanog klina za sljedeća karakteristična hidrološka stanja: a) srednji minimalni protok: Q = 1.7 m 3 s -1 b) srednji godišnji protok rijeke Jadro: Q = 7.9 m 3 s -1 Uzeta su u obzir stacionarna stanja, pri čemu je slani klin zaustavljen, tj. nalazi se u dinamičkoj ravnoteži s obzirom na usvojene rubne uvjete. Za stanje mora odabrana je srednja razina h A = 0.30 m n.m. Kod minimalnog protoka (Q = 1.7 m 3 s -1 ) slani klin je zaustavljen na postojećoj stepenici (km od ušća) (slika 11). Debljina sloja slatke vode u profilu željezničkog mosta je 0.45 m. Kod srednjeg protoka (Q = 7.9 m 3 s -1 ) intruzija morske vode je nešto kraća, a iznosi oko 1030 m od ušća (slika 11). Međutim, i u ovom slučaju slana voda je prodrla čak i uzvodno od mostova. Pri tome je u profilu željezničkog mosta debljina sloja slatke vode 1.2 m. Što se tiče trajanja i dosega zaslanjivanja tijekom godine može se procijeniti da klin seže do postojećeg praga za Q A < 3 m 3 s -1, što je uobičajeno u ljetnom razdoblju, a moguće i u ostalim razdobljima tijekom godine. U sušnoj hidrološkoj godini to može trajati ukupno 5.5 mjeseci (npr. u 2003.), dok je u vlažnoj to tek 2.3 mjeseca (npr. u 2010.). Za protoke slatke vode veće od 14 m 3 s -1 vrh slanog klina se nalazi nizvodno od željezničkog mosta ili zaslanjivanja uopće nema, što u sušnoj hidrološkoj godini može biti u ukupnom trajanju oko mjesec dana (npr. u 2003., Qsr = 5.45 m 3 s -1 ), a u vlažnoj 4 mjeseca (npr. u 2010., Qsr = m 3 s -1 ) Generalno, riječno korito nije zaslanjeno samo u kraćim intervalima s vrlo velikim dotocima slatke vode. 5. ZAKLJUČAK Za potrebe hidrodinamičkog modeliranja nizvodnog toka rijeke Jadro provedena su mjerenja slanosti u koritu rijeke dana Ona su potvrdila da se radi o uslojenom riječnom ušću. Uslojeno tečenje (slani klin) javlja se kod rijeka koje se ulijevaju u mora s relativno malom amplitudom morskih mijena (mikrotajdalna mora). Njihova su ušća povremeno, ili čak tijekom cijele godine, uslojena. 232
9 Procesi zaslanjivanja vodotoka, cirkulacije i interakcije slatke, morske i bočate vode na riječnim ušćima spadaju u vrlo složene dinamičke i stohastičke procese. Uvodeći određene pretpostavke razvijen je i primijenjen jednodimenzionalni model uslojenog tečenja s oštrom granicom ("sharp interface") i bez miješanja između dvije različite tekućine. Za rješavanje jednadžbi problema (1) - (6) korištena je Metoda konačnih elemenata (MKE). Model je opći i može se primijeniti na bilo kojem uslojenom riječnom ušću. Prikazana je primjena modela za simulaciju dinamike slanog klina u koritu rijeke Jadro u razdoblju od do Radi se o uobičajenom ljetnom razdoblju u kojem je intruzija slane morske vode u područje najintenzivnija. Dobivena granična ploha slojeva ("interface") prolazi kroz mjerenja u uzdužnom presjeku korita, pa se ovakvo rješenje može smatrati kvalitetnom procjenom stvarne halokline. U vrijeme mjerenja dotok slatke vode bio je 2.95 m 3 s -1. Intruzija slane vode sezala je sve do postojećeg praga u koritu rijeke na stacionaži Nadalje, model je primijenjen za simulaciju slanog klina za određena hidrološka stanja. Utvrđeno je da kod prosječnog protoka rijeke Jadro od 7.9 m 3 s -1 intruzija slane vode iznosi 1030 m. Za protoke slatke vode manje od 3 m 3 s -1 slani klin seže sve do postojeće stepenice u koritu rijeke (km od ušća). Ove vrijednosti odgovaraju približno stacionarnim uvjetima, pa ih treba uzeti u obzir samo kao orjentacijske veličine. Potrebno je naglasiti da je problem zaslanjivanja izrazito nestacionaran proces. Dužina slanog klina ovisit će, osim o količinama slatke vode koje dolaze u sustav, i o njihovom trajanju, zatim o djelovanju morskih mijena, fazi klina - intruzija morske vode ili potiskivanje nizvodno i dr. Kada se uzmu u obzir spomenute karakteristične vrijednosti protoka ( treshold ) i cjelogodišnji dotoci slatke vode s uzvodnog dijela sliva, može se procijeniti da klin seže do postojećeg praga u ljetnom razdoblju, a ponekad i u ostalim razdobljima ovisno o dotocima slatke vode. U sušnoj hidrološkoj godini to može ukupno trajati 5.5 mjeseci, dok je u vlažnoj to tek 2.3 mjeseca. Riječno korito očito nije zaslanjeno samo u kraćim intervalima s vrlo velikim dotocima slatke vode. Rezultati prikazani u ovom radu daju kvalitetnu sliku uslojenosti ušća rijeke Jadro. Osim toga, hidrodinamičko modeliranje uslojenih ušća može biti dobra podloga i za rješavanje različitih problema i zadaća drugih disciplina, pa tako i ekoloških. To je posebno važno za ušće rijeke Jadro, jer je cijeli tok ove rijeke uvršten u ekološku mrežu. LITERATURA Arita, M., Jirka G.H. (1987.): Two-Layer Model of Saline Wedge. I: Entrainment and Interfacial Friction. Journal of Hydraulic Engineering,113,10, Burić, Z., Viličić D., Orlić M., Smirčić A., Kršinić F., Gržetić Z., Caput K. (1999.): Termohalni odnos i raspodjela planktona u estuariju rijeke Zrmanje (listopad 1998.). Zbornik radova sa 2. hrvatske konferencije o vodama (ur. D. Gereš), , Hrvatske vode, Zagreb. Jović, V. (1993.): Uvod u inženjersko numeričko modeliranje. Aquarius, Split. Legović, T. (1991.): Exchange of water in stratified estuary with an application to Krka (Adriatic sea). Marine Chemistry, 32, Ljubenkov, I. (2006.): Numerički model uslojenog tečenja na ušću rijeke u more. Magistarski rad. Građevinsko-arhitektonski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split. Ljubenkov, I., Vranješ, M. (2012.): Numerički model uslojenog tečenja primjer zaslanjivanja korita rijeke Neretve (2004.). Građevinar, 64, Plavšić, M. (2009.): Estuarij rijeke Krke. Hrvatska vodoprivreda, 193, Sierra, J.P., Sanchez-Arcilla, A., Figueras, P.A., Gonzalez Del Rio, J., Rassnussen, E.K., Mosso C. (2004.): Effects of Discharge Reductions on Salt Wedge Dynamics of the Ebro River. River Research and Applications, 20, Viličić, D. (2011.). Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 77, Vranješ M. et aladnici (2004.): Obrana od zaslanjivanja vode i tla u donjoj Neretvi. Razvojni projekt, Građevinski fakultet (Split) i Hrvatske vode (Zagreb). 233
10 Salinization of the Jadro River Mouth Measurement and Hydraulic Modelling Abstract. For determination of hydraulic conditions in the Jadro river mouth, salinity and temperature measurements were carried out in the river bed in July These measurements confirmed that this was a stratified river mouth where fresh water flows above sea water in a thin surface layer. Additionally, a simulation of non-stationary stratified flow was carried out with a numerical model for certain hydrological states. The characteristic values of water level, flow and accompanying lengths of salt water intrusion in the river bed were determined, offering a good insight into the salinization processes in the Jadro river mouth. Key words: Jadro river, mouth, salinity, hydrodynamics Versalzung an der Mündung des Flusses Jadro Messung und hydrodynamische Modellierung Zusammenfassung. Zur Bestimmung von hydrologischen Gegebenheiten an der Mündung des Flusses Jadro wurden im Juli 2012 die Salzgehalt- und Temperaturmessungen im Flussbett durchgeführt. Die Messungen haben bestätigt, dass diese Mündung sgn. geschichtete Flussmündung ist, wo Süßwasser in der dünnen oberen Schicht fließt und Salzwasser in den tieferen Schichten zu finden ist. Außerdem wurde eine Simulation des nichtstationären, geschichteten Fließens anhand des numerischen Modells für bestimmte hydrologische Zustände durchgeführt. Es konnten charakteristische Werte der Wasserstände, Durchflüsse und Längen der Salzwasserintrusion ins Flussbett festgestellt werden, was einen guten Einblick in die Versalzungsprozesse an der Mündung des Flusses Jadro ermöglichte. Schlüsselwörter: Jadro, Mündung, Salzgehalt, Hydrodynamik 234
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationJednodimenzijski numerički model dvoslojnog tečenja fluida različitih gustoća u koritima proizvoljne geometrije
8. susreti Hrvatskog društva za mehaniku Osijek, 7. i 8. srpnja 217. godine 125 Jednodimenzijski numerički model dvoslojnog tečenja fluida različitih gustoća u koritima proizvoljne geometrije Krvavica,
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationODREĐIVANJE EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA NA MJERNOM PROFILU NERETVA-ŽITOMISLIĆI
ODREĐIVANJE EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA NA MJERNOM PROFILU NERETVA-ŽITOMISLIĆI Doc. dr. sc. Gordan Prskalo, dipl. ing. građ. Danijel Bevanda, mag. građ. Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Sažetak
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationSVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE ZAVRŠNI RAD. Adrijana Vrsalović. Split, 2017.
SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE ZAVRŠNI RAD Adrijana Vrsalović Split, 2017. 5 SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE Split, Matice hrvatske
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationPERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationHYDRAULIC STUDY OF THE NERETVA RIVER (FROM MOSTAR TO THE BORDER WITH THE REPUBLIC OF CROATIA)
HYDRAULIC STUDY OF THE NERETVA RIVER (FROM MOSTAR TO THE BORDER WITH THE REPUBLIC OF CROATIA) B.Sc. Draženka Kvesić, civ. eng. PRONING DHI d.o.o., Račkog 3, Zagreb Croatia. Email: drazenka@proning-dhi.hr.
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationKlimatske informacije i hidroenergija
Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, HR-1 Zagreb Marjana Gajić-Čapka Državni hidrometeorološki zavod Odjel za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Klima Hrvatske Mreža meteoroloških
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationTABLICE MORSKIH MIJENA JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA TIDE TABLES ADRIATIC SEA - EAST COAST
HI-OCO-57 ISSN 0350-3488 TABLICE MORSKIH MIJENA JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA 2018. TIDE TABLES ADRIATIC SEA - EAST COAST 2018 HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT, SPLIT HYDROGRAPHIC INSTITUTE OF THE REPUBLIC
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationSVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA ARHITEKTURE I GEODEZIJE DIPLOMSKI RAD
SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA ARHITEKTURE I GEODEZIJE DIPLOMSKI RAD Lea Jelaš Split, 2015 1 SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA ARHITEKTURE I GEODEZIJE Lea Jelaš Metode identifikacije
More informationGODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, ZAGREB GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA 2007. GODINU Zagreb, rujan 2008. INSTITUT
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationKooperativna meteorološka stanica za cestovni promet
Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD Osijek, veljača 2017. Srđan Maričević SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More informationGeodetska mjerenja i promjene razine mora
Geodetska mjerenja i promjene razine mora Ivica Vilibić Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Općenito o razini mora, metode mjerenja Procesi: općenito i u Jadranu Zaključno Općenito o razini mora
More informationAnaliza morfoloških promena reke Dunav uzvodno od ušća reke Save
Analiza morfoloških promena reke Dunav uzvodno od ušća reke Save Jasna Muškatirović 1, Ljubiša Mihajlović 2, Ivan Mitrović 3 Michel Zuijderwijk 4, Soren Tjerry 5 APSTRAKT: Sistematska merenja rečnih profila
More informationDOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA
CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO
More informationPrimjer 3 Prikaz i interpretacija rezultata
Primjer 3 Prikaz i interpretacija rezultata - uđite u task Postprocessing - odaberite naredbu Results - odaberite prikaz Von Misesovih naprezanja: - odaberite iz popisa stavku 2 - B.C. 1.STRESS_2 i pomoću
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULET OSIJEK DIPLOMSKI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULET OSIJEK DIPLOMSKI RAD OSIJEK, 12.11.2015. MARTA JERKOVIĆ SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULET OSIJEK DIPLOMSKI
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More informationEKSTREMNA SUŠA NA IZVORIŠTIMA VODOOPSKRBE U SLIVU MIRNE TIJEKOM GODINE
6. HRVATSKA KONFERENCIJA O VODAMA HRVATSKE VODE NA INVESTICIJSKOM VALU OPATIJA 20. - 23. SVIBNJA 2015. R 1.10. EKSTREMNA SUŠA NA IZVORIŠTIMA VODOOPSKRBE U SLIVU MIRNE TIJEKOM 2012. GODINE Josip Rubinić,
More informationPREDVIĐANJA U TURIZMU TEMELJENA NA METODI NAJMANJIH KVADRATA
PREDVIĐANJA U TURIZMU TEMELJENA NA METODI NAJMANJIH KVADRATA Datum prijave: 4.3.2013. UDK 379.8:910.4:519.2 Datum prihvaćanja: 31.5.2013. Stručni rad Prof.dr.sc. Dominika Crnjac Milić, Robert Brandalik,
More information1. UVOD 2. ANALIZA PROTOKA
Hidrološka analiza krškog izvora Žrnovnice kod Splita prof. emeritus Ognjen Bonacci, dipl. ing. građ. dr. sc. Ivo Andrić, dipl. ing. građ. 1. UVOD U krškim vodonosnicima većina se vode akumulira u sitnim
More informationIZVJEŠĆE. o obavljenim poslovima s rokom dospijeća 30. studenoga godine, a prema Ugovoru broj /1
Institut za oceanografiju i ribarstvo Šetalište I. Meštrovića 63, P.P. 500 21000 SPLIT, HRVATSKA Tel: +385 21 408000, fax: +385 21 358650 e-mail: office@izor.hr, web: www.izor.hr Institute of Oceanography
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationKonstrukcija i analiza mjernih oslonaca
Završni rad br. 149/PS/2015 Konstrukcija i analiza mjernih oslonaca Petar Crnčec, 5073/601 Varaždin, Rujan 2015. godine Odjel za proizvodno strojarstvo Završni rad br. 149/PS/2015 Konstrukcija i analiza
More informationMEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ KARLA CERKOVIĆ PRAĆENJE DUŠIKA I NJEGOVIH SPOJEVA U VODI RIJEKE MURE NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM PETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA ZAVRŠNI
More informationRazina usluge na dvotračnim izvangradskim cestama
DOI: https://doi.org/10.5592/co/zt.2017.19 Razina usluge na dvotračnim izvangradskim cestama Boris Čutura Sveučilište u Mostaru, Građevinski fakultet kontakt: boriscutura@gmail.com Sažetak Razina usluge
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationHrvatska vodoprivreda
Hrvatska vodoprivreda I prigodna publikacija HRVATSKIH VODA I Zagreb I PROSINAC 2012. I Sandra Šturlan Popović, dipl. ing. građ. I Darko Barbalić, dipl. ing. građ. TERITORIJALNE JEDINICE U UPRAVLJANJU
More informationEKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU
More informationCONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE GASTROPODA (MOLLUSCA) OF THE HILANDAR MONASTERY, GREECE.
NATURA MONTENEGRINA, Podgorica, 10(2): 109-113 CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE GASTROPODA (MOLLUSCA) OF THE HILANDAR MONASTERY, GREECE. Božana KARAMAN E-mail: karaman @t-com.me SYNOPSIS Key words:
More informationInfluence of Amur River discharge on hydrological conditions of the Amurskiy Liman and Sakhalin Bay of the Sea of Okhotsk during a spring summer flood
Influence of Amur River discharge on hydrological conditions of the Amurskiy Liman and Sakhalin Bay of the Sea of Okhotsk during a spring summer flood Anastasiya Abrosimova, Igor Zhabin and Vyacheslav
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationKljučne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Luka Vukmirović. Zagreb, 2017.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Luka Vukmirović Zagreb, 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentori: Prof. dr. sc. Lovorka
More informationNAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA
Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and
More informationSadržaj.
Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem
More information- je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala
Spojna mreža - je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala Zvjezdasti T - sve centrale na nekom području spajaju se na jednu od njih, koja onda dalje posreduje njihov promet - u manjim
More informationCRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.
CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationAnaliza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.
Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri
More informationKreativne metode znanstvenog rada u metodi konačnih elemenata
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 10000 Zagreb, Ivana Lučića 5 Student: Ante Bubalo Kreativne metode znanstvenog rada u metodi konačnih elemenata UDC 62:65.01:159.954 Essay Sažetak
More informationELABORAT O OPTIMALNOM SMJEŠTAJU USISA MORSKE VODE I ISPUSTA OTPADNE VODE IZ POGONA PREDRASTA U UVALI MALA LAMJANA
Gekom-Geofizikalno i ekološko modeliranje d.o.o. Trg senjskih uskoka 1-2, 10000 Zagreb ELABORAT O OPTIMALNOM SMJEŠTAJU USISA MORSKE VODE I ISPUSTA OTPADNE VODE IZ POGONA PREDRASTA U UVALI MALA LAMJANA
More informationO dinamičkoj ravnoteži rečnog korita formiranog u šljunkovitom materijalu
O dinamičkoj ravnoteži rečnog korita formiranog u šljunkovitom materijalu Miodrag B. Jovanović Gradjevinski fakultet - Beograd Rezime. U ovom članku se govori o primeni racionalne teorije režima za predvidjanje
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationIzdavači Speleološko društvo Bosansko-hercegovački krš, Sarajevo Centar za krš i speleologiju, Sarajevo Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo
Izdavači Speleološko društvo Bosansko-hercegovački krš, Sarajevo Centar za krš i speleologiju, Sarajevo Branilaca Sarajeva 30, 71000 Sarajevo Redakcija Editorial board Mirnes Hasanspahić, Simone Milanolo,
More informationPostupci simulacije fluida
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINARSKI RAD Postupci simulacije fluida Bruno Mikuš Voditelj: prof.dr.sc. Željka Mihajlović Zagreb, svibanj, 2011. Sadržaj 1 Uvod... 3 2 Fizikalna
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Juraj Mažuranić. Zagreb, 2017.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Juraj Mažuranić Zagreb, 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje,
More informationMEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU ODRŢIVI RAZVOJ DAMIR PERHOČ ODREĐIVANJE POPLAVNOG PODRUĈJA UZ SLIV POTOKA BRODEC ZAVRŠNI RAD
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU ODRŢIVI RAZVOJ DAMIR PERHOČ ODREĐIVANJE POPLAVNOG PODRUĈJA UZ SLIV POTOKA BRODEC ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2016. MeĎimursko veleučilište u Čakovcu 1 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE
More informationVARIATIONS IN THE GLACIER MASS OF JOSTEDALSBREEN VARIATIONS IN THE GLACIER MASS OF JOSTEDALSBREEN
VARIATIONS IN THE GLACIER MASS OF JOSTEDALSBREEN 55 1 VARIATIONS IN THE GLACIER MASS OF JOSTEDALSBREEN By OLAF ROGSTAD, Director General, Norges Vassdrags- og Elektrisitetsvesen (retired) ABSTRACT. By
More informationSUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA -AGLOMERACIJA UMAG - WYG Environment, Planning, Transport Ltd Arndale Court Otley Road Headingley West Yorkshire ENGLAND WYG International
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationNAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
More informationEstuaries of South America
Gerardo M.E. Perillo Maria Cintia Piccolo Mario Pino-Quivira (Eds.) Estuaries of South America Their Geomorphology and Dynamics With 102 Figures and 20 Tables Springer 1 What Do We Know About the Geomorphology
More informationUticaj parametara PID regulatora i vremenskog kašnjenja na odziv i amplitudno-faznu karakteristiku sistema Simulink
LV6 Uticaj parametara PID regulatora i vremenskog kašnjenja na odziv i amplitudno-faznu karakteristiku sistema Simulink U automatizaciji objekta često koristimo upravljanje sa negativnom povratnom vezom
More informationUTVRĐIVANJE I ODREĐIVANJE SUŠE NA OTOKU KORČULI
Prethodno priopćenje Preliminary report UDK 551.577.38(497.5 Korčula) Primljeno (Received): 15. 4. 2011.; Prihvaćeno (Accepted): 22. 7. 2011. UTVRĐIVANJE I ODREĐIVANJE SUŠE NA OTOKU KORČULI Dr. sc. Igor
More information