Male HE i razvoj naselja s pozitivnim utjecajem na klimatske promjene

Transcription

1 Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing.el. Zagreb, Male HE i razvoj naselja s pozitivnim utjecajem na klimatske promjene Sadržaj: Uvodno Privredni razvoj na temelju energetike Posjet potencijalnim lokacijama Mogućnosti po opštinama Kolašin Rožaje Andrijevica Pljevlja Žabljak Šavnik Od ideje do realizacije Općenito Izbor lokacije Opština Andrijevica Perspektive privrednog razvoja Posjet 28. jula godine Posjet 15. septembra godine Projektni zadatak za studiju opravdanosti gradnje lanca malih HE Zaključak Popis tablica, slika i skica Prilog: 'Pilot projekt Andrijevica'

2 Uvodno U projektu koji potiče gradnju naselja s pozitivnim utjecajem na klimatske promjene (Climate change friendly economic settlements) male hidroelektrane (mhe) su prepoznate kao objekti koji, ne samo proizvode ('zelenu') električnu energiju, nego mogu doprinjeti privrednom razvoju kraja u kojemu su locirane. Kako su mhe locirane u planinskom i siromašnijem dijelu Crne Gore, njihova gradnja će potaknuti razvoj tih krajeva, te utjecati na povećanje dohotka i na otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo. U tom smislu potrebno je, između raspoloživih, lokacija odabrati najpovoljnije lokacije u skladu s točkom 4 Letter of intent od Develop Climate Change Friendly Settlements Concept Note provided by project Manager to the point where concrete sites and activities are fully defined, U ovoj studiji je dat koncept razvoja naselja na temelju obnovljivih izvora energije (OIE), u kojemu je projekt izgradnje malih hidroelektrana, instalirane snage do 10 MW, (mhe) uzet kao inicijativa, koju treba iskoristiti za privredni razvoj naselja na temelju raspoloživih obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i očuvanja prirode. U energetska postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i ne zagađuju okoliš, ubrajamo: 1. Hidroelektrane do instalirane snage 10 MW 2. Vjetroelektrane 3. Termoelektrane na biomasu 4. Termoelektrane na komunalni otpad 5. Solarne fotonaponske elektrane 6. Solarna termička postrojenja 7. Postrojenja na bioplin 8. Geotermalna postrojenja Od gore nabrojanih, Crna Gora provodi projekt gradnje malih hidroelektrana (mhe) s namjerom da izgradnju takovih energetskih objekata iskoristi multifunkcionalno, tj. da osim proizvodnje električne energije, kao osnovne funkcije, inicira i druge privredne funkcije koje će doprinjeti ekonomskom razvoju. 2/31

3 1. Privredni razvoj na temelju energetike Energetika se, posebno u današnje vrijeme istrošenosti fosilnih goriva i zagađenja okoliša, ne promatra odvojeno, već kao sastavni dio ekonomskog i općeg društvenog razvoja. Prema tome, pri gradnji nekog energetskog objekta koji, kao osnovnu funkciju, ima proizvodnju energije (električne, toplinske ili obje istovremeno), treba uzeti u obzir i druge funkcije koje se ostvaruju njegovom gradnjom. Takav pristup nije novina. I prije se, na primjer, pri gradnji neke hidroelektrane nastojalo, osim proizvodnje struje, riješiti navodnjavanje i vodoopskrba, uzgoj riba ili transportni problem premoštenja neke rijeke izgradnjom brane. Tada se uglavnom radilo o većim objektima kod čega je njihova osnovna funkcija: proizvodnja energije, bila jače izražena pa se ostale funkcije nisu mnogo spominjale. Danas, u vrijeme energetske krize i globalnog zagrijavanja, jedno od rješenja koje se sve više primjenjuje je korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). A oni uvjetuju gradnju manjih objekata, kod kojih ostale funkcije dolaze više do izražaja, jer su jednako vrijedne ili još vrednije od energetske. Zbog toga se pri ocjeni isplativosti gradnje nekog privrednog ili energetskog objekta promatraju sve funkcije, te se uvodi pojam multifunkcionalnosti. Na primjer, rješenje problema komunalnog otpada u novije se vrijeme rješava izgaranjem u Termoelektranama na otpad, koje imaju izraženiju ekološku i higijensku funkciju, iako proizvode električnu i toplinsku energiju. Kao energetski objekt, TE na komunalni otpad se ne bi isplatila jer je cijena postrojenja relativno velika a primarna energija tog goriva relativno mala, ali kad se uzme u obzir da zbrinjavanje otpada treba platiti, tada dobivamo isplativ objekt s ekološkom, higijenskom, privrednom i energetskom (elektro i toplinskom) funkcijom. Iskorištenje primarne energije Suvremeni pristup energetici, primjeren činjenici nedostatka jeftinih fosilnih goriva, prevelikog utroška energije i negativnog utjecaja na okoliš doveo je do pojma inteligentne energetike pod kojom se podrazumijeva: - Šo veća iskoristivost primarne energije, koja se mjeri faktorom Fpe - Korištenje OIE - Sinergija energetskih sistema 3/31

4 Faktor primarne energije Fpe definira se kao odnos ulazne energije koja se više nemože iskoristiti i dobivene (izlazne) korisne energije. Na primjer TE na komunalni otpad imaju Fpe nula, jer bi energija tog goriva inače ostala neiskorištena (jednaka je nuli). Elektrane kod kojih je stupanj korisnosti oko 40% imaju Fpe 2,5 (1/0,4), a kogeneracijska postrojenja sa stupnjem korisnosti 0,8 imaju Fpe 1,25. (1/0,8). Kada se kao gorivo koristi biomasa, Fpe iznosi 0,1 (jer se uračunava energija utrošena u preradu i transport), a kada je gorivo potencijalna energija vodotoka, tada je Fpe nula, jer se energija vodotoka inače ne bi iskoristila. Sinergija energetskih sistema dolazi u obzir u energetskom bazenu velikog grada ili industrijskog kompleksa, kada se izlazna toplina jednog sistema (na primjer termoelektrane) koristi kao ulazna energija za zagrijavanje stambenih i radnih prostora. Primjena na male HE Male HE, u odnosu na velike (primjerice Mratinje) proizvode električnu energiju uz veće relativne troškove, ali zbog njihove karakteristike kao OIE, društvena zajednica ima razloga poticati njihovu gradnju (većom otkupnom cijenom energije). Jednako tako društvena zajednica želi, osim energetske, potaknuti i druge funkcije, važne za privredni razvoj: 1. Uređenje vodotoka i zaštitu od bujica 2. Vodoopskrbu naselja 3. Razvoj poljoprivrede (navodnjavanje) 4. Stočarstva (uzgoj goveda, ovaca i koza) 5. Ribarstva 6. Turizma i sportskih aktivnosti 7. Zaposlenja stanovništva i naseljavanja u planinskim krajevima Nabrojane funkcije, moguće je realizirati samo ako se uz mhe izgradi veća ili manja akumulacija. Na skici 1 prikazana je principijelna situacija vodotoka, na kojoj je označen zahvat, koji zahvaća dio vode vodotoka i uvodi ju u tlačni cjevovod do turbine mhe, u kojoj se potencijalna energija vodotoka pretvara u električnu energiju. Kada izvrši rad voda se preko utoka, ponovno vraća u vodotok. 4/31

5 Prema tome, akumulaciju je moguće realizirati ili kod zahvata ili kod utoka, a njena veličina ovisi o konfiguraciji tla pri čemu se mora voditi računa o zaštiti okoliša i nastojati da se ne naruši prirodni ekosustav. Zahvat Tlačni Cjevovod Vodotok mhe Utok Skica 1: Principijelna situacija vodotoka, tlačnog cjevovoda i mhe Koje od navedenih 7 funkcija koristiti u kojem slučaju ovisi o prirodnoj situaciji i o tome ćemo dati mišljenje pri opisu pojedinih lokacija. A koja je korist od dodatnih funkcija za investitore malih HE? Tu valja razlikovati akumulacije kod zahvata i utoka, iako se u oba slučaja radi o dodatnim ulaganjima. Ulaganja u izgradnju akumulacije kod utoka energetski su isplativa, jer omogućavaju povećanje proizvodnje električne energije u vrijeme kada je njena vrijednost veća (u vršnim opterećenjima), ali se kod funkcije navodnjavanja dio vode gubi, zbog čega se nastoji takovu funkciju ostvariti akumulacijom kod utoka. Model investiranja u mhe je takav da investitor ulaže glavninu financijskih sredstava s imperativom njihova povrata i zarade (ostvarenja dodane vrijednosti), a lokalna zajednica 5/31

6 daje u najam (koncesiju) ili prodaje zemljište te u oba slučaja očekuje korist pretežno od funcije 7, te eventualno od funkcija 1 i 2. Kako ulaganja u dodatne funkcije moraju biti isplativa, investitor i lokalna zajednica imaju zajednički interes, što je dovelo do modela JPP (Javnog i Privatnog Poduzetništva). I o tome ćemo dati mišljenje pri opisu pojedinih lokacija. Primjeri domaće i strane prakse U praksi, i bez sistemskog pristupa, imamo dosta primjera korištenja objekata mhe za neenergetske funkcije. Tako smo na primjer, prilikom posjeta Šavniku vidjeli gojilište pastrva vodom na izlazu iz male HE. U praksi UNDP-a male HE i ostala postrojenja na OIE sustavno se koriste kao pokretači (drivers) u realizaciji programa integralnog ruralnog razvoja, povezujući njihovu funkciju proizvodnje energije sa funkcijom: - vodoopskrbe (pročišćavanjem vode za piće), - navodnjavanja, - proizvodnje hrane, - zapošljavanja, - edukacije i zdravstva. Pri tome se nastoji te funkcije načiniti trajno održivim angažirajući lokalne vlasti kao operatore i kao djelomične investitore. Uobičajena promocija je izrada pilot projekata koji služe kao uzor ostalim potencijalnim korisnicima. Jedan od značajnih UNDP projekata je Nepal, gdje se OIE koriste u integralnom ruralnom razvoju usmjerenom na smanjenje siromaštva te socijalno ekonomskom rastu. Od tehnoloških rješenja, masovno se koriste: 1. mikro HE (<20 kw) i mini HE (>20 do 100 kw), ali i 2. Kućni solarni sistemi (svjetlo, komunikacije) 3. Solarne LED svjetiljke (White Light Emitting Diode) 4. Bioplinska postrojenja na bazi ljudskog otpada (uključivo WC) te 5. Solarni ozonski pročišćivači vode 6/31

7 Od marta u okviru 'Enviromental & Energy programm' izgradilo se: mikro HE ukupne snage 3,6 MW, koje koristi domaćinstava Kućna solarna sistema, za seoska domaćinstava Bioplinskih postrojenja pri WC-ima, što nadomješta ljudski rad 2 do 3h dnevno na skupljanju drva za loženje Pri implementaciji tehnoloških rješenja, važan faktor je standardizacija opreme, radi dobivanja prihvatljive cijene s obzirom da se radi o siromašnom stanovništvu, koje nije u stanju podnijeti veća investicijska ulaganja. Za primjer navodimo agregat na bazi pelton turbine snage 30 kw, 1500 okr/min, koji za pogon treba pad od 45m i dovodnu cijev promjera 10 cm s protokom vode od oko 0,1 m 3 /sec. Cijena agregata se, prema usmenim informacijama kreće oko US$. Najčešći proizvođači ove opreme su kineske tvrtke, s napomenom da iskustva iz Kirgistana govore o maloj životnoj dobi takove opreme, svega 1 do 2 godine. 7/31

8 2. Posjet potencijalnim lokacijama U cilju nalaženja povoljnih lokacija za gradnju malih HE, grupa u sastavu: 1. Mišo Janković, HMZ Crne Gore, Načelnik mreže hidroloških stanica 2. Novak Darmanović, HMZ Crne Gore, Rukovodilac za instrumenta i mjerenja 3. Ivan Bošković, UNDP Crna Gora, Projektni Menadžer 4. Nikola Čupin, konzultant energetičar, angažiran od strane UNDP Crna Gora posjetila je u vremenu od potencijalne lokacije, a u četvrtak grupi se pridružio Igor Kovačević (voditelj jedinice za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije iz Ministarstva za ekonomski razvoj) i Radomir Kandić, zamjenik direktora HMZ Crne Gore. U tablici 1, navedeni su podaci o posjetu i ideje koju su iznijeli kolege Mišo Janković i Novak Darmanović. Tablica 1: Dnevnik posjeta i ideje za gradnju mhe Red Opština rijeka Datum Ideja broj 1 Kolašin Raštok, pritoka Utorak Morače mjernu stanicu 2 Rožaje Lazanjska, Utorak pritoka Crnje 3 Rožaje Ibar Utorak Andrijevica Trepačka i Utorak Gradišnica Andrijevica Kuckaja pritoka Zlorečice 6 Andrijevica Peročica pritoka Zlorečice 7 Pljevlja Gotovuša, pritoka Čehotine 8 Pljevlja Rijeka pritoka Čehotine 9 Žabljak Ljutica pritoka Tare 10 Šavnik sliv Komarnice Utorak Srijeda Srijeda Srijeda Četvrtak Četvrtak mhe može koristiti vodu od zahvata u duljini oko 700m, visinska razlika oko 400m. Kod mosta postaviti U selu Kaluđerski laz sa 10-tak kuća moguće je načiniti manju akumulaciju za uzgoj ribe, navodnjavaje i kao turistički objekt s manjim hotelom, te osigurati 10-tak radnih mjesta. mhe na Ibru nizvodno od mjesta Rožaje, kod mosta poslije utoka Crnje. Vodotok rijeke Trepčanke je obrađen te je predmet tendera br.2. Kolima smo došli do cca polovine vodotoka do mjesta gdje počinje rijeka Gradišnica, oko 1400 mnm. Nizvodno od zaseoka Kuti u blizini granice s Albanijom, moguće je načiniti akumulaciju u duljini preko 2000m. Pri samom izvoru je dolina (nalazi se katun) koju je moguće iskoristiti za akumulaciju. Nizvodno je moguće načiniti manje brane i regulirati rijeku a akumulacije koristiti za uzgoj ribe i navodnjavaje. 100m od izvora moguće je izgraditi branu i akumulaciju koristiti za navodnjavanje, koje i danas koriste mještani u nizvodnom toku. Kanjon kod mosta na Rijeci koja se ulijeva u Čehotinu moguće je iskoristiti za mhe. U blizini mosta Đurđevića Tara u Taru utjeće, kratkim tokom i naglim padom, rijeka Ljutica, mogućnost gradnje mhe Bukovica, Tušina i Bijela, te Šavnička rijeka čine rijeku Podvoricu, koja se ulijeva u Komarnicu. Sliv Komarnice je predmet tendera 2. 8/31

9 3. Mogućnosti po opštinama 3.1 Kolašin Na putu Podgorica-Kolašin, prije križanja za Rožaje, utječe u Taru rijeka Raštok, koja od zahvata do ušća naglim padom teće u duljini od oko 700m. Visinska razlika je procjenjena na oko 400m, što je pogodno za izgradnju mhe. Kako dosad nisu vršena mjerenja protoka, predlaže se postaviti mjernu stanicu pored mosta (slika 1). Slika 1: Most na rijeci Raštok, pritoka Morače, opština Kolašin, kod kojeg se predviđa postaviti mjernu stanicu 3.2 Rožaje Na skici 1 prikazana je situacija vodotoka rijeke Crnje, koju čine rijeke Bukeljka i Lazanjska, a kod Rožaja utječe u Ibar. Ideja postoji za gradnju dvije mhe, jedna nizvodno od škole na Crnji i druga na ušću Crnje u Ibar. Mjerna stanica je smještena kod mosta u blizini sela Dačići (slika 2). 9/31

10 mhe 1 Selo Dačići Škola, mj. stanica r. Crnja mhe 2 r. Ibar r. Lazanjska r. Bukeljka Kaluđerski Laz Skica 2: mhe na rijeci Crnji i rijeci Ibru kod Rožaja Slika 2: Most na rijeci Crnji pokraj kojeg je smještena mjerna stanica. U pozadini je škola kod sela Dačići U gornjem toku rijeke Lazanjske smješteno je selo Kaluđerski laz s 10-tak kuća (slika 3) u blizini kojeg je moguće načiniti manju akumulaciju, koja bi, osim energetske funkcije, mogla poslužiti za uzgoj ribe, navodnjavaje i razvoj stočarstva. 10/31

11 Mjesto se nalazi u blizini planinarskih staza i ima malu pilanu, što omogućava razvoj turizma, pogotovo ako se izgradi manji hotel. Postoje potencijalne mogućnosti za otvaranje 10-tak radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Slika 3: Detalj sela Kaluđerski Laz Slika 4 prikazuje pogled na most na rijeci Ibar nizvodno od mjesta Rožaje, poslije utoka rijeke Crnje. U blizini se nalazi Pilana, koja baca piljevinu u Ibar i uništava riblji fond!? Rožajski kraj je bogat šumama, što omogućava razvoj drvne industrije (poznata Rožajska kuća) i korištenje drvne biomase za toplifikaciju grada. U razgovoru s opštinskom administracijom saznali smo da je broj sunčanih dana vrlo visok (usporediv sa otokom Hvarom), što pokazuje potencijalne mogućnosti svih vrsta obnovljivih izvora energije. Pitoma planina Haila (2400 m) omogućava razvoj zimskog turizma o čemu postoje izrađene studije. Slika 4: Potencijalna lokacija za mhe na ušću rijeke Crnje u Ibar 11/31

12 3.3 Andrijevica Mjesto Andrijevica ima nekoliko vodotoka na kojima je moguće izgraditi mhe s energetskom i opće privrednom funkcijom. Vodotok rijeke Trepčanke je obrađen te je predmet tendera br.2, tako da se očekuju ponude koje valja evaluirati ne samo s energetskog, nego općeg privrednog aspekta. Svakako treba uzeti u obzir mogućnosti koje pruža rijeka Gradišnica, koja se na visini od oko 1400 mnm ulijeva u Trepčanku. Južno od Andrijevice nalaze se tri vodotoka (skica 3). Rijeke Kuckaja i Peročica, teku od granice s Albanijom te čine rijeku Zlorečicu, pritoku Lima. Selo Kuti mhe 1 mhe 2 Katun r. Kuckaja r. Peručica r. Lim r. Zlorečica Skica 2 Skica 3: Rijeke Kuckaja, Peručica i Zlorečica kod Andrijevice Uzduž obje rijeke moguće je izgraditi akumulacije. Kuckaja teče od granice s Albanijom, kroz mjesto Kuti (slika 5 ), koje se nalazi u dolini na visini oko 1000 mnm. Slika 5: Selo Kuti u gornjem toku rijeke Kuckaje 12/31

13 Nizvodno od zaseoka Kuti moguće je načiniti akumulaciju u duljini preko 2000 m, gdje Kuckaja prolazi kroz kanjon, koju je moguće iskoristiti u turističko rekreacijske svrhe. Dolina Peručice je naseljenija od doline Kuckaje. Peručica nastaje od Mojanske rijeke i Desne rijeke, koje se spajaju kod Jošanice, odakle Peručica teče do spoja sa Kuckajom s kojom čini Zlorečicu. Pri samom izvoru Mojanske rijeke nalazi se katun (slika 6) u dolini koja se može iskoristiti za akumulaciju. Nizvodno, kod mosta, prije ulaska u selo Japan nalazi se mjerna stanica (slika 7). Još nizvodnije moguće je načiniti manje brane i regulirati rijeku, a akumulacije koristiti za uzgoj ribe i navodnjavaje. Slika 6: Pogled na dolinu s katunom u gornjem toku rijeke Mojanske koja zajedno s Desnom rijekom čini Peručicu 13/31

14 Slika 7: Most na Peručici s mjernom stanicom kod Jošanice na putu za selo Japan 3.4 Pljevlja U toku posjeta koncentrirali smo se na dva pritoka rijeke Čehotine: Gotovuši i Rijeci (skica 4). r. Gotovuša r. Čehotina mhe 1, pri izvoru Naselje Gradac r. Rijeka mhe 2, kod mosta BiH, r. Drina Rudničko naselje Šula Skica 4: Situacija na rijeci Čehotini, opština Pljevlja Na Gotovuši, 100 m od izvora moguće je izgraditi branu i akumulaciju koristiti za mhe i navodnjavanje, koje i danas koriste mještani u nizvodnom toku. Slika 8 prikazuje kanjon Gotovuše, stotinjak metara od izvora. 14/31

15 Slika 8: Kanjon Gotovuše stotinjak metara od izvora Lijeva pritoka Čehotine pod nazivom Rijeka ulijeva se u Čehotinu između mjesta Gradac (bivše postrojenje za pročišćavanje rude) i Šula (bivši rudnik cinka i olova). Na slici 9 prikazan je kanjon kod mosta na Rijeci koji je moguće iskoristiti za akumulaciju mhe. Slika 9: Pogled s mosta na kanjon rijeke Rijeke, pogodan za gradnju akumulacije Pogled s mosta na suprotnu stranu prikazuje slika 10 gdje se u daljini vidi žuta masa deponije rudnika olova i cinka. Tvrtka Gradir namjerava obnoviti rudnik 15/31

16 Slika 10: Pogled s mosta na Rijeci na deponiju rudnika olova i cinka 3.5 Žabljak Ova opština nije sistematski obrađena, nego je zabilježena na putu od Pljevlja prema Šavniku, gdje se u blizini mosta Đurđevića Tara, nalazi rijeka Ljutica, koja kratkim tokom i naglim padom, utjeće u Taru, tako da postoji mogućnost gradnje mhe. Na slici 11 prikazan je strmi tok rijeke prije utoka u Taru. 16/31

17 Slika 11: Rijeka Ljutica prije utoka u Taru 3.6 Šavnik Grad Šavnik, smješten je na 4 rijeke: Bukovici, Bijeloj i Šavničkoj rijeci koje čine rijeku Podvoricu, a ova se ulijeva u Komarnicu (skica 5). r. Tušina r. Bijela r. Bukovica Šavnička rijeka r. Pridvorica r. Komarnica Kanjon Neviđeo Skica 5: Situacija kod Šavnika Rijeke Bukovica, Tušina i Bijela su obrađene kao sliv Komarice i predmet su tendera 2. Na slici 12 prikazan je kanjon rijeke Bukovice, koja je od spomenutih rijeka energetski najjača, a na slici 13 pogled na dolinu Komarnice. 17/31

18 Slika 12: Kanjon rijeke Bukovice Slika 13: Pogled s mosta na dolinu Komarnice. U suprotnom smjeru je novootkriveni kanjon Neviđeno 18/31

19 4. Od ideje do realizacije 4.1 Općenito U cilju izbora naselja i definiranja aktivnosti za njihov razvoj na temelju iskorištenja vodotoka i gradnje mhe, potrebno je gore navedene ideje analizirati i realizirati. Pri tome, radi uštede vremena i dosega cilja s minimalnim troškovima, u tablici 2 navodimo uobičajene etape koje je potrebno provesti da bi se određena ideja uspješno realizirala. Tablica 2: Etape pri realizaciji ideje Etapa Naziv Greška u procjeni Približni troškovi u % od investicija 0 Razrada ideje 50% 0,1% 1 Studija 20% 1% izvodljivosti 2 Predinvesticijska 5% - 10% 1% studija 3 Investicijski 1% - 2 % 4% - 6% program 4 Investitorski inženjering 3% - 5% Ideja često nastaje u euforičnom raspoloženju potencijalnog kreativca ili dolazi od ljudi koji imaju volje za razvoj svoga kraja, ali ne raspolažu s dovoljno tehničkog znanja. Međutim i u slučaju kada je inicijator ideje iskusan znalac nužna je njena Razrada u cilju procjene realnih mogućnosti relizacije sa svih aspekata. Ako razrada dade pozitivne rezultate i ideja se prihvati, prva etapa nakon toga je izrada Studije izvodljivosti, koja treba dati procjenu njene tehničke mogućnosti u sadašnjem trenutku tehnološkog razvoja. A na pitanje kolika je cijena njene realizacije treba dati odgovor Predinvesticijska studija s ciljem da se dobiju pokazatelji isplativosti i na taj način zainteresira potencijalne ulagače. To su najčešće: 1. IRR (Internal rate of return) 2. Jednostavni povrat investicija i 3. Relativna sadašnja vrijednost objekta 19/31

20 Potencijalni vlasnik kapitala uložit će svoja sredstva da načini investicijski program u kojemu će detaljnije procijeniti troškove realizacije, vrijeme i način povrata uloženog kapitala i dobit, te prići organizaciji Investicijskog inženjeringa, kao zadnjoj etapi realizacije. 4.2 Izbor lokacije Da bismo prišli evaluaciji pojedninh lokacija, u tablici 3 navodimo kriterije po kojima će se vršiti izbor. Tablica 3: Kriteriji za izbor najpovoljnije lokacije za gradnju mhe koja će potaknuti ekonomski razvoj Kriterijum Bod Napomena (%) 1 Hidropotencijal lokacije 30 Povećava mogućnost razvoja 2 Min. veličina akumulacije (m 3 ) 10 Uzgoj ribe 3 Min. površina akumulacije (m 2 ) 20 Ekološka poljoprivreda i turizam 4 Blizina naselja (km) 10 Ljudski resursi 5 Cestovna dostupnost lokacije 5 6 Mogućnost priključka na el. Mrežu 5 7 Troškovi uređenja korita za 5 instalaciju mjerne stanice 8 Multifukcionalnost lokacije i volja lokalne uprave 15 Osim uzgoja ribe, poljoprivrede i turizma i druge aktivnosti Ukupno 100 Primjenjujući navedene kriterije, na 10 pobrojanih lokacija iz tablice 1, možemo isključiti lokacije koje nemaju mogućnost izgradnje akumulacije, jer ne zadovoljavaju kriterije 2,3 i 8 i time ostaju bez 45% bodova. To su lokacije pod brojem: 1,8 i 9. Što se tiče kriterija 1 (Hidropotencijal lokacije), njega možemo samo djelomično uzeti u obzir, jer na nekim lokacijama tek treba provesti mjerenje vodotoka, za što treba minimalno godinu dana. Lokacije br 4 i 10 su predmet tendera br 2. Možemo zaključiti da u sadašnjem trenutku nemamo sve podatke za izbor najpovoljnije lokacije po kriterijima iz tablice 3. Ipak, u svrhu nastavka radova na ovu temu, u tablici 4 navodimo rezultate preliminarnog izbora s ocjenama od 1 do 5. 20/31

21 Tablica 4: Preliminarni izbor najpovoljnije lokacije za daljnje istraživanje Red Opština Rijeka Ocjena Obrazloženje broj 1 Kolašin Raštok, pritoka 1 Ne postoji mogućnost akumulacije Morače 2 Rožaje Lazanjska, pritoka Crnje 4 Ima mjernu stanicu. Protok ne izgleda velik, ali investicije u izgradnju su relativno male. Pogodna je kao pilot projekt 3 Rožaje Ibar 3 Nije poznato da postoji mjerna stanica. Volja grada nepoznata 4 Andrijevica Trepačka i 1 Predmet tendera br 2 Gradišnica 5 Andrijevica Kuckaja pritoka Zlorečice 4 Ima mjernu stanicu, manje naseljeno područje 6 Andrijevica Peručica pritoka Zlorečice 5 Ima mjernu stanicu i sve uvjete za daljnje istraživanje 7 Pljevlja Gotovuša, pritoka Čehotine 4 Nema mjernu stanicu. Pogodna je kao pilot projekt 8 Pljevlja Rijeka pritoka 1 Ne postoji mogućnost akumulacije Čehotine 9 Žabljak Ljutica pritoka 1 Ne postoji mogućnost akumulacije Tare 10 Šavnik sliv Komarnice 1 Predmet tendera br 2 Andrijevica je prema tablici 4 dobila najvišu ocjenu (5) jer je, prema kriterijumima navedenim u tablici 3 'skupila' najviše bodova. Ima postavljene mjerne stanice i povoljnu konfiguraciju za izgradnju akumulacija. Ima veliki hidropotencijal na obje rijeke koje čine rijeku Zlorečicu, s time da je područje rijeke Peručice naseljenije od rijeke Kuckaje, zbog čega je dobilo i višu ocjenu. A ima i volju Opštine koja je dala izraditi elaborat pod naslovom Perspektive privrednog razvoja Andrijevice. Od ostalih lokacija, spomenimo Lazanjsku u opštini Rožaje (pod red. br. 2), koja je pogodna kao pilot projekt, jer ima uvjete za manju akumulaciju, mjernu stanicu i relativno mala ulaganja u izgradnju akumulacije. Slične mogućnosti, ali bez podataka o protocima, ima i lokacija pod brojem 7 Gotovuša, pritoka Čehotine, u opštini Pljevlja. 21/31

22 5. Opština Andrijevica 5.1 Perspektive privrednog razvoja Prije godinu dana Sekretarijat za poslove lokalne uprave opštine Andrijevica, naručio je elaborat pod naslovom Perspektive privrednog razvoja Andrijevice u kojemu su na 24 stranice navedeni: 1. Opšti podaci 2. Postojeća privredna struktura 3. Programski ciljevi privrednog razvoja 4. Potencijali Opštine i 5. Realizacija razvojnih ciljeva U opštini momentalno živi blizu stanovnika u domaćinastava. Iako ima dosta nezaposlenih, postoje prirodne mogućnosti za razvoj i veliki broj neiskorištenih privrednih kapaciteta. U točki 'Realizacija razvojnih ciljeva', pri kraju spomenutog elaborata, navode se: a) načelne ideje za razvoj Programa, b) izrađene studije i elaborati i c) urađena projektna dokumentacija Kako bismo spomenute ideje, elaborate i projektnu dokumentaciju uklopili u multifunkcionalnu gradnju energetskih objekata, načinili smo tablicu 5 u kojoj su ti podaci sistematski prikazani. Kako pokazuje tablica iz područja malih HE spominje se ideja gradnje malih HE (a 1) i urađena projektna dokumntacija za izgradnju mini HE na gradskom vodovodu (c 9). 22/31

23 Tablica 5: Podaci iz studije Perspektive privrednog razvoja Andrijevice a) b) c) Izrađene studije i elaborati Načelne ideje Programa za privredni razvoj Urađena projektna dokumentacija 1 Izgradnje turističkih naselja na planinskom području 2 Finalizacije proizvoda od drveta 3 Prerade ukrasnog kamena i mermera 4 Proizvodnje visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda Studija opravdanosti za postavljanje mini HE na Limu i pritokama Analiza osnovne i detaljne prospekcije pojave arhitektonskoggrađevinskog kamena na području Andrijevice Proizvodnja filtera i omekšivača za vodu Analiza oligomineralne 'Kraljevske' vode u selu Kralje kod Andrijevice Proizvodnja gornjih dijelova obuće Proširenje linije za proizvodnju offset štampe Prerada voća i povrća i primarna prerada ljekovitog bilja i šumskih plodova Proizvodnja sirišne maje 5 Porodičnog biznisa (voće, ribnjaci, ljekovito bilje, pćelarstvo, povrče... Studija o nalazištu cinka i olova na lokaciji Balj-Andrijevica 6 Razvoj riječnog ribarstva Studija integralnog razvoja Bjelasice i Komova 7 Flaširanje pitke vode Studija integralnog razvoja Prokletija Proizvodnja sportskih rukavica Program istražnih radova na nalazištu mermera na lokaciji 'Žoljevica' Proizvodnja sklopova i priključnih uređaja za priključne mašine 8 Prerada ljekovitog bilja Lovno privredna osnova Program izgradnje auto servisa 9 Šumsko privredna osnova Program izgradnje mini HE na gradskom vodovodu 10 Program flaširanja pitke vode 23/31

24 5.2 Posjet 28. jula godine U cilju detaljnijeg uvida u planove privrednog razvoja, posjetili smo Andrijevicu na čelu s gospodinom Aleksandrom Avanasovim, glavnim direktorom UNDP Crna Gora. U razgovoru s predsjednikom Opštine Andrijevica (gosp. Veselin Bakić) dobili smo osnovne podatke: 1. Opština Andrijevica proteže se na površini od 340 km 2, 2. Ima 24 naselja i 16 mjesnih zajednica km granice s Albanijom 4. Od ukupnog broja 82% je ruralno stanovništvo 5. Planirani budget 1,5 mil Eura za godinu 6. Glavni pravci privrednog razvoja: - Razvoj planinskog turizma (Bjelolasica, Komovi, Prokletije) i - Poljoprivrede - Nema organiziranog prikupljanja šumskih plodova niti prerade - Planiraju se seoski vodovodi, ali nema sredstava 7. Dva su glavna cilja (želje) Opštine i potreba za donacijama - Otvaranje novih radnih mjesta - Mostovi, putevi, sportska hala 8. Studija opravdanosti gradnje mhe u Opštini Andrijevica, koju je izradio Hidroinženjering (Bgd), a nalazi se u Elektroprivredi Crne Gore 9. Načinjen je 'Program izgradnje mhe 65 kw na gradski vodovod', te postoji projektna dokumentacija. Investicijska vrijednost je oko US$, zajedno sa priključkom na EES (TS i vod). USAid je bio odobrio US$ za ovu svrhu. Projekt nije realiziran, jer nisu dobili odobrenje tadašnjeg ministra. Budući vlasnik mhe je trebala biti Opština 10. U razgovoru su diskutirane ideje navedene u tablici 5: - a2 privatni sektor - a3 postoji nalazište - a4 proizvodnja sira Dulipolje - a5 jabuke, kruške, borovnica, malina - a6 posebno Kuckaja ali su ribom bogate sve tri rijeke: Kuckaja, Peručica i Gradišnica 24/31

25 - b4 analiza kisele vode izvršena - c5 prerada kože je bila u Berane, a pogon u Andrijevici je sada zatvoren Dogovoreno je da se načini još jedan posjet i razmotre postojeće i buduće privredne aktivnosti kao i sklonosti stanovništva za ekonomski razvoj. 5.3 Posjet 15. septembra godine Posjet je realiziran septembra zajedno s projekt managerom gosp. Ivanom Boškovićem. U tijeku posjeta detaljnije je razmotren vodotok prikazan na slici 14, kojega čine rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica. Na tom području organizirane su dvije mjesne zajednice: Đulići i Konjuhe (Dulipolje) svaka s oko 300 stanovnika. Slika 14: Geografski prikaz vodotoka Mojanska-Peručica-Zlorečica 25/31

26 Stanovništvo u spomenutim mjesnim zajednicama, pokazuje privrednu inicijativu, u što smo se uvjerili u neposrednim razgovorima: Stočarstvo (uzgoj ovaca), obitelj sa četvero male djece uzgaja oko 200 ovaca na tradicionalan način te proizvodi sir i meso. Ovce se peko ljeta nalaze na slobodnom u planini, a ostali dio godine u štalama. Imaju stabilan proizvodni proces, ali ulažu znatne fizičke napore. Sreli smo i ljude kojima je želja uzgoj ovaca, ali nedostaju sredstva za nabavku prvog stada od cca 50 ovaca (oko ). Iz toga se dade zaključiti da bi valjalao razmisliti o sistematskom uzgoju većeg broja ovaca (oko 2000) te ekološkoj proizvodnji autohtonog ovčjeg sira u većim količinama i kvalitetnog mesa. Mišljenja sam da bi uz pravilan marketinški pristup moglo doći do razvoja specifične privredne grane i zapošljavanja većeg broja ljudi. Proizvodnja sira je u početnoj fazi kroz Udruženje 4 familije s ukupno 20 krava. U ciklusu od 2 mjeseca počeli su s probnom proizvodnjom kačkavalja. Tržište nije osigurano, pa je potrebna stručna i marketinška pomoć šire zajednice. Za razvoj Ribarstva postoje prirodni uvjeti, što pokazuje privatna inicijativa s malim ribnjakom pastrva (slika 15), koji se napaja vodom Peručice. U razgovoru s poduzetnikom potvrđena je ideja gradnje akumulacija za male HE i istovremena proizvodnja kvalitetne ribe, za koju postoji potražnja na tržištu. 26/31

27 Slika 15: Uzgoj pastrve na malom ribnjaku Na temelju razgovora i diskusije mještanima i pedsjednikom mjesne zajednice Konjuhe (slika 16 i 17), možemo zaključiti da bi gradnja akumulacijskih HE na toku rijeke Peručice, potakla razvoj postojećih grana privrede, koji se nemogu jače razvijati bez većeg privrednog projekta. Slika 16: Razgovor s mještanima Konjuha Slika 17 Centar Konjuha sa školom Naselja su smještena uglavnom na brdima oko rijeka, uz iznimku Košutića i Konjuha Uočena mesta pogodna za izgradnju manjih akumulacija su: 27/31

28 1. područje oko Katuna na Mojanskoj rijeci 2. prije sela Jošanice i bivše karaule JNA 3. Nizvodno od Jošanice do Konjuha 4. kanjon između Konjuha u Đulića 5. kanjon na Zlorečici, nizvodno od Đulića U daljnjim radovima potebno je istražiti gore spomenute lokacije i načiniti studiju opravdanosti gradnje malih HE, te ovu ideju uvrstiti u prostorni plan, koji je u izradi. Na taj način stvorili bi se svi potebni uvjeti za pripremu i izdavanje tendera, koji bi, za razliku od dosad objavljenih, bio u višoj fazi pripreme za potencijalne investitore. 5.4 Projektni zadatak za studiju opravdanosti gradnje lanca malih HE Na vodotoku, kojega čine rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica postoji mogućnost gradnje lanca malih HE s odgovarajućim akumulacijama, a u svrhu iskorištenja za proizvodnju električne energije, te privrednog razvoja kraja u kojemu su organizirane dvije mjesne zajednice s oko 600 stanovnika. U tu svrhu potrebno je: 1. Načiniti uzdužni profil vodotoka 2. Procijeniti vodni potencijal 3. Definirati lokacije na kojima postoje prirodni uvjeti za gradnju akumulacija 4. Za svaku lokaciju procijeniti: - visinu brane i veličinu akumulacije - vrijednost građevinskih radova - instaliranu snagu male HE - priključak na električnu mrežu 5. Na temelju procjene, načiniti odgovarajuće račune isplativosti i odrediti jednu lokaciju za gradnju prve male HE, uzevši u obzir optimum između troškova gradnje i predviđene proizvodnje električne energije 6. Za odabranu lokaciju osigurati potrebne uvjete u prostornom planu te podršku stanovništva, Opštine i mjesne zajednice 7. Pipremiti sve potrebne radnje za izdavanje tendera za financiranje i gradnju male HE. 28/31

29 Zaključak U studiji je najprije dat koncept razvoja naselja na temelju gradnje malih HE, zatim je na osnovu tog koncepta i posjeta potencijalnim lokacijama razrađen kriterijum za izbor najpovoljnije lokacije. Prema tom kriterijumu (tablica 3) odabran je, između 10 mogućnosti, vodotok: Mojanska rijeka-peručica-zlorečica u opštini Andrijevica kao najpovoljniji te je dat prijedlog projektnog zadatka za daljnje radove, koji bi doveli do izgradnje jedne HE kao pilot projekta. U konceptu razvoja, u kojemu je izgradnja male hidroelektrane, inicijativa privrednog razvoja naselja na temelju obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i očuvanja prirode, energetika se promatra kao sastavni dio ekonomskog i općeg društvenog razvoja. To znači da pri gradnji HE koja, kao osnovnu funkciju, ima proizvodnju električne energije, treba uzeti u obzir i druge funkcije (multifunkcionalnost), koje je moguće ostvariti tom gradnjom, a u cilju zaposlenja stanovništva i naseljavanja u planinskim krajevima. To su u pravilu: 1. Uređenje vodotoka i zaštita od bujica 2. Vodoopskrba naselja 3. Razvoj poljoprivrede (navodnjavanje) i stočarstva (uzgoj goveda, ovaca i koza) 4. Uzgoj riba 5. Razvoj turizma i sportsko - rekreativnih aktivnosti Za njihovu realizaciju potrebno je graditi akumulacione HE, čime se uz povećane investicije omogućava veća proizvodnja električne energije i u vrijeme kada je njena vrijednost veća (vršna opterećenja). Kako investitor ulaže financijska sredstva s imperativom njihova povrata i zarade, a lokalna zajednica daje u najam ili prodaje zemljište radi zaposlenja stanovništva i privrednog razvoja, investitor i lokalna zajednica imaju zajednički interes, što se ostvaruje primjenom modela Javno - Privatnog Poduzetništva (JPP). U vremenu od posjetili smo 10 potencijalnih lokacija, koje smo prema navedenim kriterijumima ocijenili ocjenama 1 do 5 (tablica 4). 29/31

30 Opština Andrijevica je dobila najvišu ocjenu jer, osim prirodnih uvjeta, ima i volju Opštine koja je dala izraditi elaborat pod naslovom Perspektive privrednog razvoja Andrijevice. Od ostalih lokacija, spomenimo Lazanjsku u opštini Rožaje, koja ima uvjete za manju akumulaciju. Slične mogućnosti, ali bez podataka o protocima, ima i Gotovuša, pritoka Čehotine, u opštini Pljevlja. U cilju detaljnijeg uvida u planove privrednog razvoja, posjetili smo Andrijevicu na čelu s gospodinom Aleksandrom Avanasovim, glavnim direktorom UNDP Crna Gora, a , zajedno s projekt managerom gosp. Ivanom Boškovićem, detaljnije smo razmotrili vodotok, kojega čine rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica (slika 14). Na temelju toga, načinjen je poseban prilog ovom elaboratu pod naslovom 'Pilot projekt Andrijevica', u kojemu je detaljnije obrazložena ideja o gradnji lanca mhe na spomenutom vodotoku i predloženi daljnji radovi na njegovoj realizaciji. 30/31

31 Popis tablica, slika i skica SLIKE Slika 1: Most na rijeci Raštok, pritoka Morače, opština Kolašin, kod kojeg se predviđa postaviti mjernu stanicu... 9 Slika 2: Most na rijeci Crnji pokraj kojeg je smještena mjerna stanica. U pozadini je škola kod sela Dačići Slika 3: Detalj sela Kaluđerski Laz Slika 4: Potencijalna lokacija za mhe na ušću rijeke Crnje u Ibar Slika 5: Selo Kuti u gornjem toku rijeke Kuckaje Slika 6: Pogled na dolinu s katunom u gornjem toku rijeke Mojanske koja zajedno s Desnom rijekom čini Peručicu Slika 7: Most na Peručici s mjernom stanicom kod Jošanice na putu za selo Japan Slika 8: Kanjon Gotovuše stotinjak metara od izvora Slika 9: Pogled s mosta na kanjon rijeke Rijeke, pogodan za gradnju akumulacije Slika 10: Pogled s mosta na Rijeci na deponiju rudnika olova i cinka Slika 11: Rijeka Ljutica prije utoka u Taru Slika 12: Kanjon rijeke Bukovice Slika 13: Pogled s mosta na dolinu Komarnice. U suprotnom smjeru je novootkriveni kanjon Neviđeno Slika 14: Geografski prikaz vodotoka Mojanska-Peručica-Zlorečica Slika 15: Uzgoj pastrve na malom ribnjaku Slika 16: Razgovor s mještanima Konjuha Slika 17 Centar Konjuha sa školom.. 27 SKICE Skica 1: Principijelna situacija vodotoka, tlačnog cjevovoda i mhe... 5 Skica 2: mhe na rijeci Crnji i rijeci Ibru kod Rožaja Skica 3: Rijeke Kuckaja, Peručica i Zlorečica kod Andrijevice Skica 4: Situacija na rijeci Čehotini, opština Pljevlja Skica 5: Situacija kod Šavnika TABLICE Tablica 1: Dnevnik posjeta i ideje za gradnju mhe... 8 Tablica 3: Etape pri realizaciji ideje Tablica 4: Kriteriji za izbor najpovoljnije lokacije za gradnju mhe koja će potaknuti ekonomski razvoj Tablica 5: Preliminarni izbor najpovoljnije lokacije za daljnje istraživanje Tablica 6: Podaci iz studije Perspektive privrednog razvoja Andrijevice /31