ISKUSTVA KORIŠTENJA INTERNETA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA U KANTONU SARAJEVO

Transcription

1 KJU Porodično savjetovalište Odjeljenje za razvojno-istraţivačke i promotivne poslove ISKUSTVA KORIŠTENJA INTERNETA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA U KANTONU SARAJEVO Izvještaj o rezultatima istraţivanja Sarajevo, februar godine Pripremili: Tarik Smailbegović, dipl. scr Aldijana Kokić, dipl. psiholog

2 SAŢETAK Cilj ovog istraživanja jeste ispitati navike i iskustva učenika o korištenju Interneta, te identificirati najčešće opasnosti kojima su djeca izložena tokom pretraživanja Interneta. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1941 učenika od petog do osmog razreda, od čega je 51,9% dječaka i 48,1% djevojčica. Sudionici su učenici sedam osnovnih škola Kantona Sarajevo: Safvet-beg Bašagić, Vrhbosna, 9. maj Pazarić, Grbavica I, Behaudin Selmanović, Meša Selimović i Katolički školski centar Sveti Josip. Rezultati istraživanja pokazuju da 93,4% učenika koristi Internet i da najveći broj njih Internet koristi kod kuće. Oko 60% učenika Internet koristi svaki dan i to u prosjeku od jednog do tri sata, dok je ekstremno korištenje Interneta, odnosno više od šest sati dnevno zabilježeno kod 5,8% učenika. Istraživanjem je potvrďena teza da Internet postaje stil življenja djece jer ga koriste u svim sferama života, od učenja, preko igranja igrica do druženja. Profil na Facebook-u ima 77,7% učenika, a 64,4% ima objavljene lične podatke na Internetu. Istraživanje pokazuje da roditelji nedovoljno shvataju važnost i ozbiljnost prisustva i zainteresiranost za aktivnosti djece na Internetu, tako da samo 11,5% učenika navodi da su roditelji uvijek prisutni za vrijeme korištenje Interneta, a 65,7% učenika navodi da se njihovi roditelji nikad ili samo ponekad interesiraju za njihove aktivnosti na Internetu. Čak 35,6% učenika je pretrežujući Internet naišlo na pornografske sadržaje, a trećina ih je doživjela neki oblik nasilja na Internetu. Posebno zabrinjavajući podatak jeste da svaki peti učenik iskazuje znakove razvoja ovisnosti o Internetu. Istraživanjem je utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu spolovima u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta, susretanju sa pornografskim sadržajem, doživljaju nekog oblika nasilja, ovisnosti o Internetu, dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike u objavljivanju ličnih podataka izmeďu spolova. Rezultati istraživanja pokazuju da se učenici različite dobi razlikuju u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta, kao i objavljivanju ličnih podataka na Internetu, susretanju sa pornografskim sadržajima i ovisnosti o Internetu, dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu učenicima različitih razreda u doživljavanju nasilja na Internetu. Prema rezultatima nešeg istraživanja djeca čiji roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje njihovim internetskim aktivnostima češće se susreću sa pornografskim sadržajima, češće doživljavaju nasilje putem Interneta i iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu. TakoĎer, istraživanjem je utvrďeno da učenici koji imaju profil na Facebook-u iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu nego oni koji nemaju profil. Ključne riječi: Internet, Facebook, ovisnost o Internetu. 2

3 1. UVOD S obzirom da je korištenje Interneta postala jedna od najpopularnijih aktivnosti slobodnog vremena djece, mi smo se u ovom istraživanju opredijelili za ispitivanje iskustava djece o korištenju Interneta, te identificiranje najčešćih opasnosti kojima su djeca izložena tokom korištenja globalne mreže. Internet je medij koji se u široj upotrebi počinje koristiti 90-ih godina 20. vijeka, a do sada broji milijarde korisnika. U našoj zemlji Internet je na početku 21. vijeka koristilo svega nekoliko hiljada osoba, da bi se to korištenje u godini povećalo na čak 37% graďana BiH. 1 Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija ili velikom internacionalnom globalnom bazom podataka. S jedne strane, to je izniman medij po svojim tehničkim mogućnostima, ali donio je i mnoge etičke dileme i probleme o kojima teoretičari danas raspravljaju. Globalna mreža omogućava da se brzo informiramo o svim dogaďajima u svijetu i doznamo informacije koje nas zanimaju. MeĎutim, te informacije najčešće nisu provjerene jer svako može otvoriti svoju stranicu i objaviti što želi (Ružić, 2007). Zanimljivo je da je i ovaj rad usljed nedostatka literature koja se bavi ovom temom nastao uz korištenje informacija sa Interneta. Pretražujući Internet i dostupnu literaturu nismo naišli na relevantne podatke o njegovom korištenju meďu djecom u našoj zemlji, dok su detaljnija istraživanja raďena u susjednoj zemlji, Hrvatskoj. Stoga se značaj ovog istraživanja ogleda u tome što je ono meďu prvima o ovoj temi u Kantonu Sarajevo i predstavlja značajan resurs za rasvjetljavanje ove teme, te je temelj za planiranje i razvoj preventivnih aktivnosti na ovom planu. Internet je neograničen izvor informacija i usluga, medij koji omogućava učenje, zabavu, komunikaciju i brz pristup različitim podacima. MeĎutim, Internet je poput stvarnog svijeta u kojem se ove mogućnosti mogu zloupotrijebiti i koristiti na neetičan ili čak kriminalan način. Internet postaje stil življenja djece jer ga koriste u svim sferama života, od igranja preko druženja do pomoći pri učenju. To je veliko imaginarno područje koje je teško nadzirati; njime se kreću, izmeďu ostalih, i brojne neprovjerene informacije i nepoznate osobe. Globalna mreža omogućava anonimnost koju je gotovo nemoguće postići u bilo kojoj drugoj vrsti komunikacije, što omogućava lažno predstavljanje (Kraljik, 2010). Ta anonimnost je i razlog zašto je Internet toliko popularan kod djece i zašto se njegova upotreba tako brzo širi. Glavni rizici upotrebe Interneta za djecu su izlaganje seksualnim ili nasilnim sadržajima, direktna komunikacija sa osobom koja traži neprimjerene odnose, izlaganje uznemirujućim, neprijateljskim ili nepristojnim porukama, te pretjerana izoliranost djeteta usljed prečestog/ dugotrajnog korištenja Interneta. Internetom sve češće kruže snimke tinejdžera koji se iživljavaju nad slabijim vršnjacima ili na životinjama, o čemu svjedoče i snimci snimljeni u našoj zemlji. Takvi snimci postali su svakodnevni u školama u različitim dijelovima svijeta, a njihova sličnost navodi na zaključak da su ideje za takve zločine preuzete iz medija, odnosno sa Interneta (Ružić, 2007)

4 I pronalaženje pornografije je vrlo jednostavno: dovoljno je ukucati riječ seks i pojavit će se milioni stranica sa pornografskim sadržajem. Čovjekova želja za druženjem uvijek pronalazi nove načine interakcije koji u skladu sa brzim razvojem tehnologije društvenost definiraju na sasvim nov način. Tako su u svijetu popularne brojne društvene mreže pomoću kojih ljudi ostaju u stalnom kontaktu sa prijateljima, ali i upoznaju ljude sa svih meridijana, odnosno virtualni svijet postaje važna komponenta uspostavljanja novih meďuljudskih odnosa. MeĎu društvenim mrežama najpopularniji je Facebook, koji trenutno broji više od pola milijarde korisnika. Razvoj tehnologije donosi i pojavu novih oblika ovisnosti u kojima se upotrebom odreďenih tehničkih sredstava postiže odreďeni stepen zadovoljstva i ugode, pri čemu se javlja psihološka ovisnost. Ovisnost o Internetu možemo definirati kao pretjeranu upotrebu Interneta koja narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje, te uzrokuje poteškoće u društvenom funkcioniranju. U DSM-IV ovisnost o Internetu nije opisana kao dijagnostička kategorija (Pehar- Zvačko, 2003). Stručnjaci još uvijek raspravljaju da li je potrebno uključiti ovisnost o Internetu kao dijagnozu u DSM-V, sljedećem izdanju DSM-a koji će biti objavljen Young razlikuje nekoliko podtipova ovisnosti o Internetu i to: ovisnost o pornografiji, o druženju, igrama, informacijama i računarima (Jeriček, 2002). Obilježje ovisnika o Internetu su sljedeća: Internet im predstavlja središnje mjesto u svakodnevnom životu (i kada nisu spojeni na Internet, razgovaraju ili razmišljaju o njemu), važniji im je od porodice i prijatelja, provode beskonačno puno vremena na Internetu i osjećaju potrebu da provode sve više vremena na njemu, smanjenje ili prekid korištenja Interneta čini ih potištenim, zlovoljnim, razdražljivim, pa čak i depresivnim. Neke od posljedica ovisnosti o Internetu su zanemarivanje prijatelja ili porodice, neobavljanje dužnosti, smanjena učinkovitost na poslu ili u školi, smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost, hronična neispavanost, smanjena tjelesna aktivnost, te konflikti sa okolinom prouzročeni pretjeranim korištenjem Interneta (Pehar- Zvačko, 2003). 4

5 2. CILJEVI Cilj ovog istraživanja jeste ispitati navike i iskustva učenika o korištenju Interneta, te identificirati najčešće opasnosti kojima su djeca izložena tokom pretraživanja Interneta. 3. PROBLEMI I HIPOTEZE 3.1. Problemi U skladu sa definiranim ciljevima istraživanja, odlučili smo se za ispitivanje navika i iskustava djece u korištenju Interneta, zatim razlika u tim iskustvima izmeďu učenika različitih sociodemografskih karakteristika, potom za ispitivanje odnosa zainteresiranosti roditelja za aktivnosti djece na Internetu i izloženosti djece pornografiji, nasilju i iskazivanja znakova ovisnosti o Internetu. TakoĎer bili smo zainteresirani i za ispitivanje odnosa korištenja društvene mreže Facebook i znakova ovisnosti o Internetu Hipoteze U skladu sa definiranim problemima postavili smo sljedeće hipoteze: 1. Postoji značajna razlika u iskustvima o korištenju Interneta izmeďu grupa ispitanika različitih u odnosu na spol, dob i tip naselja. 2. Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu smanjuje izloženost djece pornografiji i nasilju. 3. Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu smanjuje vjerovatnost ovisnosti o Internetu. 4. Korištenje Facebook-a povećava vjerovatnost ovisnosti o Internetu. 4. METODA ISTRAŢIVANJA 4.1. Sudionici istraţivanja Istraživanje je provedeno na uzorku od 1941 učenika od petog do osmog razreda, od čega je 51,9% dječaka i 48,1% djevojčica. Sudionici su učenici sedam osnovnih škola Kantona Sarajevo: Safvet-beg Bašagić, Vrhbosna, 9. maj Pazarić, Grbavica I, Behaudin Selmanović, Meša Selimović i Katolički školski centar Sveti Josip. Cjelokupni uzorak činilo je 19,9% učenika petih razreda, 28,1% šestih razreda, 27,5% sedmih i 24,5% učenika osmih razreda, od čega 48,6% živi u gradskim, a 51,4% u prigradskim naseljima Instrument Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik koji sadrži 16 pitanja zatvorenog tipa. Prva dva pitanja se odnose na razred i spol učenika, a ostala pitanja se odnose na iskustva učenika u korištenju Interneta, posjedovanje Facebook profila, mjesto, čestinu i svrhu korištenja Interneta, prisutnost roditelja prilikom korištenja i njihovu zainteresiranost za aktivnosti djece na Internetu, susretanje sa pornografskim sadržajima, doživljavanje nekog od oblika nasilja i objavljivanje ličnih podataka. 5

6 Posljednja četiri pitanja u upitniku predstavljaju bateriju pitanja za procjenu stepena razvijanja ovisnosti o Internetu. Pitanja procjenjuju: toleranciju kod vremena upotrebe Interneta; gubitak ili prekid socijalnih ili drugih aktivnosti zbog preduge upotrebe Interneta; nemoć pojedinca da kontrolira upotrebu Interneta; te upotrebu Interneta kao bijeg od stvarnosti, problema, osjećaja krivnje, nemoći ili zabrinutosti. Znakove razvijanja ovisnosti o Internetu smo izradili na osnovu mjerila ovisnosti o Internetu koja su bila zajednička onima koje su izradili Young, Griffiths i Golderberg (prema Jeriček, 2002). U obradi podataka za procjenu stepena razvijanja ovisnosti u bateriju je uključeno i pitanje o čestini korištenja Interneta, pri čemu je odreďeno da korištenje Interneta više od tri sata dnevno predstavlja jedan od znakova ovisnosti. U konstruiranju upitnika odreďeno je da minimalno četiri pozitivna odgovora u bateriji pitanja indiciraju postojanje znakova razvoja ovisnosti o Internetu. Prilikom izrade upitnika posebna pažnja posvećena je prilagoďavanju pitanja dobnom uzrastu djece Postupak Istraživanje je realizirano u okviru programa rada KJU Porodično savjetovalište Sarajevo za godinu. Uz saglasnost Prosvjetno - padagoškog zavoda Kantona Sarajevo upitnici su sukcesivno distribuirani pedagozima sedam škola Kantona, koji su anketirali sve učenike od petog do osmog razreda tih škola. Upitnici su zatim proslijeďeni u Savjetovalište, gdje je uraďena logička obrada upitnika, te statistička obrada podataka uz korištenje SPSS Windows aplikacije za društvene znanosti. 5. REZULTATI ISTRAŢIVANJA Posmatrajući dobivene rezultate na uzorku od 1941 ispitanika, identificirani su sljedeći pokazatelji: 5.1. Deskriptivne vrijednosti ispitivanih varijabli Kao deskriptivne vrijednosti ispitivanih varijabli korištene su frekvencije opredjeljivanja za ponuďene odgovore. Rezultati istraživanja pokazuju da od ukupnog broja ispitanih učenika njih 93,4% imaju iskustva u korištenju Interneta. Posmatrajući tip naselja evidentno je da Internet u velikoj mjeri koriste i učenici iz gradskih (97,6%), ali i iz prigradskih naselja (89,5%). Ovi pokazatelji govore o velikoj rasprostranjenosti Interneta meďu djecom Kantona Sarajevo i upućuju na značaj utjecaja koje ovaj medij ima na djecu. Kada je riječ o pristupu Internetu, vidimo da najveći broj učenika (80,9%) Internet koristi kod kuće, njih 14,5% kod prijatelja ili roďaka, 3,6% u Internet klubu, dok 0,9% učenika Internet koristi u školi. Posmatrajući učestalost korištenja Interneta vidimo da 56,8% učenika Internet koristi svaki dan, i to u prosjeku od jedan do tri sata, 21,2% Internet koristi sedmično, dok ostalih 22% učenika koristi Internet jednom mjesečno ili još rjeďe. Ekstremno korištenje Interneta (više od šest sati dnevno) zabilježeno je kod 5,8% učenika. Ovi rezultati pokazuju da je sve veći broj djece kojoj je korištenje Interneta glavni sadržaj slobodnog vremena. Velika količina vremena koju djeca provode na Internetu ne ostavlja im puno vremena za druženje i igru sa vršnjacima, razgovor sa članovima porodice, bavljenje sportom i sl., što može negativno utjecati na njihov cjelokupni razvoj. 6

7 Interesiralo nas je i u koje svrhe učenici koriste Internet. Istraživanjem je potvrďena teza da Internet postaje stil života djece jer ga koriste u svim sferama života. Grafikon 1- Svrha korištenja Interneta 77,90% svrha korištenja Interneta 59,70% 41,90% 42,50% 14,50% druzenje sa prijateljima za školu i učenje skidanje muzike i slika za igranje igrica pretraživanje bez cilja Iz Grafikona 1 možemo vidjeti da najviše učenika, tačnije njih 77,9% Internet koristi za druženje sa prijateljima. Ovaj rezultat ukazuje na to da djeca na Internet gledaju kao na mogućnost zadovoljenja potrebe za pripadanjem, koja je prema A. Maslow jedna od osnovnih ljudskih potreba. Za školu i učenje Internet koristi 59,7% učenika. Na Internetu su dostupne enciklopedije, istraživanja, tematski site-ovi, kursevi, programi, konferencije, što olakšava pristup literaturi i čini je raznovrsnom., a prema rezultatima istraživanja koje su proveli Suhail i Brodar (2006, prema Lin i Yu, 2008) postoje pozitivni efekti korištenja Interneta na učenje. MeĎutim, s obzirom da Internet stranice često ureďuju i neprofesionalci, odnosno oni koji nisu kompetentni da pišu o odreďenim temama, informacije koje se dobiju na Internetu nisu provjerene, često su površne, što predstavlja opasnost za stvaranje mediokriteta. To potvrďuje i skandal u vezi sa enciklopedijom Wikipedia, za koju se pokazalo da je njen urednik dvadesetčetverogodišnji student Ryan Jordan, koji se predstavljao kao poznati profesor teologije (Ružić, 2007). Druge su studije (Chen i Peng, 2008, prema Lin i Yu, 2008) pokazale negativnu vezu izmeďu korištenja Interneta i školskog uspjeha. Negativan utjecaj Interneta ogleda se i u gubljenju navike čitanja, nestudioznosti, nekritičnosti, te copy- paste sindromu. Internet za igranje igrica koristi 42,5% učenika. Ovaj rezultat upućuje na to da je razvoj tehnologije doveo do značajnih promjena u tradicionalnim socijalnim igrama. Djeca sve više vremena provode igrajući igre na računaru, uključujući i online igre u kojima se takmiče sa drugim igračima. Takav oblik igre, kako navode Buljan-Flander i sur. (2004), za razliku od igara koje su ranije bile popularne, zahtijeva manje socijalnih vještina, ne omogućava fizičku aktivnost i kontakt sa djecom, pruža premalo mogućnosti za korištenje mašte i fantazije, te za stvaranje vlastitih rješenja različitih problema. Ovoliko raširena upotreba Interneta za igranje igrica može nepovoljno djelovati na razvoj djece, s obzirom da je u velikom broju tih igrica nasilje način za prelazak nivoa, sakupljanje bodova i života, odnosno za rješavanje problema. Aronson i sar. (2005) navode da je igranje nasilnih videoigrica pozitivno povezano sa agresivnim ponašanjem i delinkvencijom djece. Gledanjem nasilnih junaka djeca mogu naučiti nove oblike agresije i biti sklonija agresivnom ponašanju. Stoga, ukoliko likovi u igrama imaju 7

8 opciju nasilja za rješavanje nekog problema, djeca će naučiti da je takvo ponašanje jedno od mogućih načina rješavanja sukoba, pa postoji odreďena vjerovatnost da će ga upotrijebiti u rješavanju vlastitih sukoba s djecom ili odraslima. Važno je imati na umu da nisu sve kompjutorske igre negativne i štetne za razvoj djeteta. Postoji cijeli niz poučnih i zabavnih igara, koje mogu biti vrijedan medij za učenje i približavanje računara djetetu (Buljan-Flander i sur.,2004). Za skidanje filmova, muzike ili slika Internet koristi 41,9% učenika, dok se 14,5% izjasnilo da Internet koristi za pretraživanje bez odreďenog cilja. Ova pojava je blisko povezana sa neureďenim uslovima vezanim za zaštitu autorskih prava u našoj zemlji, usljed čega djeca ne uče da cijene vrijednosti umjetničkog rada i autorska prava. U studiji koju su proveli Kubey i sar. (2007, prema Lin i Yu, 2008) došlo se do spoznaje da je korištenje Interneta za rekreaciju značajno oslabilo uspjeh učenika. Upitnikom je mjeren i trend korištenja Facebook-a, popularne internetske društvene mreže. Na pitanje Da li imaš profil na Facebook-u?, od ukupnog broja učenika koji koriste Internet njih 77,7% odgovorilo je potvrdno. Ovaj pokazatelj ukazuje na veliku popularnost ove socijalne mreže i na našim prostorima, koja je postala jedna od najpopularnijih online destinacija u svijetu u posljednjih nekoliko godina. Korištenje društvenih mreža djeci može pružiti osjećaj društvene prihvaćenosti, čime se zadovoljava jedna od osnovnih ljudskih potreba, potreba pripadanja, ali pretjeranim korištenjem djeca mogu postati otuďena i odvojena od realnog svijeta. Facebook omogućava obnavljanje i održavanje kontakata, meďusobnu saradnju i podršku, razmjenu ideja i informacija, širenje mreže poznanstava, razvijanje samopouzdanja, ali ima i svoje loše strane kao što su prebrzo, presnažno emocionalno vezivanje, iluzija o poznavanju druge osobe, lažna predstavljanja, kraďe identiteta, pornografija, pedofilija, zlostavljanje, ucjene, ovisnost. Ispitujući odnos (participaciju) roditelja prema korištenju Interneta dolazimo do podataka da 26,9% djece Internet redovito koristi bez nadzora i prisutnosti roditelja, 61,6% navodi da su roditelji ponekad prisutni, dok samo 11,5% djece navodi da su roditelji uvijek prisutni. Oko dvije trećine učenika, tačnije njih 65,7% izjavljuje da njihove roditelje nikad ili ponekad interesira šta rade na Internetu. Ovi rezultati pokazuju da roditelji nedovoljno shvataju važnost prisustva tokom korištenja Interneta, razgovora sa djecom o tome koje opasnosti globalna mreža sa sobom nosi i zainteresiranosti za aktivnosti djece na Internetu. Mahmutović i sar. (2010) navode da predugo korištenje Interneta bez nadzora roditelja otuďuje djecu i roditelje i na taj način ovaj medij, uz televiziju, preuzima odgojnu ulogu djece, pri čemu djeca spoznaju stvari koje nisu primjerene njihovom uzrastu. Na pitanje Da li ti se desilo da pretraţujući Internet naiďeš na pornografske sadrţaje, od učenika koji imaju iskustva u korištenju Interneta, više od trećine njih (35,6%) je odgovorilo potvrdno. Iako ova iskustva možemo posmatrati kao namjerna kada djeca iz znatiželje traže ovakve sadržaje, ili slučajna kada djeca koristeći Internet dobiju neku neželjenu poruku, reklamu ili mail sa pornografskim sadržajem, i jedna i druga često predstavljaju preveliku seksualnu stimulaciju za djecu koja negativno utječe na njihovu socijalizaciju. U istraživanju provedenom u SAD dobijeno je da je gotovo polovina djece od 10 do 17 godina bilo izloženo pornografiji na Internetu, od čega je dvije trećine onih koji su bili izloženi neželjenoj pornografiji. TakoĎer, utvrďeno je da se incidencija neželjene izloženosti 8

9 pornografiji sve više povećavati. 2 PoreĎenjem ovih podataka sa podacima dobivenim u našem istraživanju možemo pretpostaviti da će se izloženost pornografskim sadržajima vremenom povećavati, a time i negativni utjecaj Interneta. Interesantni su dobijeni podaci koji se odnose na objavljivanje ličnih podataka ispitanika na Internetu. Tako 64,4% ispitanika koji koriste Internet ima objavljene svoje fotografije, mail adresu ili broj telefona. Djeca na Internetu su sklona nesvjesno otkriti vrlo privatne detalje o sebi, svojim prijateljima i porodici, postaviti fotografije, ne razmišljajući ko ih sve može vidjeti i na taj način postaju meta brojnih internetskih predatora. Ovi pokazatelji govore da se vrlo malo pažnje posvećuje temi zaštite ličnih podataka, te da djeca nisu dovoljno upućena o opasnostima i posljedicama koje objavljivanje ličnih podataka može imati. Grafikon 2- Nasilje na Internetu doživljavanje nekog oblika nasilja 19,30% 11,60% 7% 2,90% nagovaranje na nasilje, govor mržnje, drogu i sl. prijedlog za sastajanje sa nepoznatim osobama objavljivanje slika ili lažno filmova sa predstavljanje i neugodnim pisanje u tuđe ime komentarima Naredno pitanje u ispitivanju se odnosilo na nasilje koje su učenici doţivjeli prilikom korištenja Interneta. Dobiveni rezultati na ispitanom uzorku učenika indiciraju da se trend različitih oblika nasilja i zloupotrebe Interneta povećava. Zabrinjavajuće je da svi ponuďeni odgovori iz upitnika imaju frekvenciju odreďenog broja odgovora. Podaci govore da od ukupnog broja ispitanih, njih 33,9% doživjelo je jedan ili više oblika nasilja koji su bili ponuďeni u upitniku. U Grafikonu 2 predstavljeni su derivirani podaci o doživljavanju oblika nasilja, gdje možemo vidjeti da su najzastupljeniji odgovori u vezi plasiranja pogrešnih informacija o pojedincima i lažnim predstavljanjima (19,3%). Ponekad se odrasle osobe koje često nemaju prijateljske namjere mogu predstavljati kao djeca kako bi uspostavili odnos povjerenja i prijateljstva, a sve s ciljem pridobijanja djeteta za susret koji obično završava pravom seksualnom zloupotrebom. TakoĎer, evidentiran je i vrlo značajan procenat (11,6%) učenika koji su imali ponudu da se sastanu sa nekom osobom koju su upoznali preko Interneta, te 7% učenika čije je slike neko objavljivao na Internetu ili ih popratio neugodnim komentarima

10 Grafikon 3- Ovisnost o Internetu ovisnost o Internetu Ostajanje na internetu duže nego što je u početku planirano 53,70% Potreba da sve više vremena provodi na internetu 33,70% Odgađanje planova zbok korištenja interneta 28,50% Upotrebljavanje interneta kao bijega od problema, osjećaja krivnje, nemoći ili zabrinutosti 15,50% Analizirajući odgovore na pojedina pitanja koja se odnose na znakove ovisnosti o Internetu, iz Grafikona 3 možemo primijetiti da više od polovina učenika, tačnije 53,7% ostaje na Internetu duže nego što su planirali, te da trećina osjeća potrebu da sve više vremena provodi na Internetu. TakoĎer, veliki je procent onih koji odgaďaju svoje planove kako bi bili na Internetu, a značajan je i broj onih koji besciljno pretražuju Internet. Na osnovu baterije za procjenu razvijanja ovisnosti o Internetu u koju je, pored ova četiri navedena pitanja o ovisnosti, kao znak ovisnosti uključeno i korištenje Interneta duže od tri sata dnevno, došli smo do podatka da 20% učenika pokazuje odreďene znakove razvoja ovisnosti o Internetu. Naime, svaki peti učenik iz našeg uzorka produžuje korištenje Interneta radi postizanja ranijeg zadovoljstva, zanemaruje obaveze radi korištenja Interneta, koristi Internet kao bijeg od problema, zabrinutosti i depresije, iskazuje nemoć kontroliranja upotrebe, odnosno duže vrijeme koristi Internet nego što je u početku planirano, te Internet koristi više od tri sata dnevno. Ovi pokazatelji upućuju na to da je Internet zauzeo središnje mjesto u svakodnevnom životu velikog broja učenika koji, uz to što provode sve više vremena na Internetu, stavljaju u drugi plan sve ostale aktivnosti i na taj način se socijalno izoliraju i zanemaruju svoje obaveze. A s obzirom na to da učenici žele upotrebljavati Internet sve više, možemo predvidjeti da će njegova upotreba sljedećih godina rasti, a time će se povećati mogućnost ovisnosti o Internetu. Mladi ljudi koji prekomjerno koriste Internet su pod dva ili tri puta većim rizikom za depresiju nego oni koji nisu, što je posljedica njihove ovisnosti o korištenju Interneta (Harrison, 2010). Posebna opasnost kod ovisnosti o Internetu jeste neprepoznavanje njenih znakova i nepravovremeno reagiranje. Kao relativno nova pojava, ovisnost o Internetu se spominje samo sporadično, sa nedovoljno jasnim odrednicama, što utječe na nedovoljno posjećivanje pažnje ovom problemu od strane profesionalaca i ostavlja mogućnost eskaliranja ove pojave. Ovisnost o Internetu kod djece može utjecati na njihovu nedovoljnu socijaliziranost i razvijanje socijalnih vještina zbog čega mogu imati poteškoća prilikom sklapanja prijateljstava u realnom svijetu. S obzirom na to da vršnjaci imaju velik utjecaj na formiranje ličnosti, na razvoj socijalnih vještina, te na usvajanje društvenih normi i vrijednosti, takvo dijete će biti uskraćeno za dragocjena iskustva druženja sa vršnjacima. Predugim boravkom u virtuelnom svijetu dijete će postati otuďeno od realnog svijeta i ljudi, usljed čega će njegova prirodna potreba za pripadanjem biti nezadovoljena i dijete zadovoljenje te potrebe može potražiti kod prijatelja na 10

11 društvenim mrežama. MeĎutim, virtuelni kontakti su najčešće površni i obično se stvari u realnom životu razlikuju od onoga kako ih mi zamišljamo, pa se tako i virtuelni prijatelji razlikuju od onoga što su u stvarnom životu. S obzirom na to da društvene mreže omogućavaju predstavljanje osoba onakvim kakvi žele da ih drugi vide, to utječe i na razvoj slike o sebi jer psihološki portret koji oslikavamo o sebi utemeljen je djelimično na onome što neko misli o tome kako ga vide drugi. Dakle, takav pojedinac će imati iskrivljenu sliku o sebi i o svojim sposobnostima. TakoĎer, dijete će biti u sukobu sa svojom okolinom, s obzirom na to provodeći previše vremena na Internetu zanemaruje svoje obaveze i ne uspijeva udovoljiti očekivanjima i zahtjevima koje mu socijalna okolina postavlja, a za koje on vjerovatno neće imati ni interes ni sklonosti da ih ispuni Razlike u iskustvima korištenja Interneta izmeďu grupa ispitanika različitih prema spolu, dobi i mjestu stanovanja Za provjeru prve hipoteze primijenjen je hi-kvadrat Spolne razlike u korištenju Interneta Tabela 1- Spolne razlike u iskustvima korištenja Interneta VARIJABLA SPOL % χ 2 muški ţenski Korištenje Interneta 93,0 93,9 7,10* Posjedovanje Facebook 75,8 79,8 4,2* profila Druţenje sa prijateljima 74,7 81,3 11,35** Za školu i učenje 51,5 68,5 54,05** Za skidanje muzike i slika 42,3 41,4 0,12 Besciljno pretraţivanje 16,6 12,2 7,18** Igranje igrica 52,4 31,8 78,26** Objavljivanje ličnih 62,3 66,7 3,72 podataka Susretanje sa 48,2 22,1 134,39** pornografskim sadrţajem Doţivjeli nasilje 38,6 28,9 19,21** Ovisnost o Internetu 22,6 17,2 7,81* Čestina korištenja 29,58** ** p<0,01 * p<0,05 Iz Tabele 1 vidimo da postoji statistički značajna razlika meďu spolovima u korištenju Interneta (χ 2 =7,10, p<0,05), posjedovanju Facebook profila (χ 2 =4,2, p<0,05), čestini (χ 2 =29,58, p<0,01) i svrhama korištenja Interneta, susretanju sa pornografskim sadržajem (χ 2 =134,39, p<0,01), doživljaju nekog oblika nasilja (χ 2 =19,21, p<0,01), ovisnosti o Internetu (χ 2 =7,81, p<0,05), dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike u objavljivanju ličnih podataka izmeďu spolova (χ 2 =3,72, p>0,05). Posmatrajući korištenje Interneta u odnosu na spol vidimo da je nešto veći procenat djevojčica (93,9%) nego dječaka (93%) koji koriste Internet. Iako je tradicionalno tehnologija muška oblast i muškarci su zainteresiraniji za tehnologiju nego žene, korištenje Interneta je približno jednako rasprostranjeno i meďu osobama ženskog spola. 11

12 TakoĎer, veći je procenat djevojčica (79,8%) nego dječaka (75,8%) koje imaju profil na Facebook-u, dok nije utvrďena značajna razlika u objavljivanju ličnih podataka. Rezultati mnogih studija pokazuju da žene više koriste socijalne mreže. Općenito, žene koriste socijalne mreže za društveno povezivanje i postavljanje fotografija, te češće objavljuju lične podatke. Jedna grupa istraživača 3 je utvrdila da je za žene manje vjerovatno da će dijeliti informacije koje ih direktno identificiraju, kao što su prezime, broj mobitela, adresa ili kućni telefonski broj, povezujući taj otpor sa zabrinutošću zbog uhoďenja ili nasilja putem Interneta i sigurnosnim problemima. Sagledavajući odnos spola i svrhe korištenja Interneta, možemo uočiti da je značajno veći procenat djevojčica nego dječaka koji Internet koriste za druženje, kao i za školu i učenje, dok dječaci značajno više Internet koriste za igranje igrica, te besciljno pretraživanje Interneta. Nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu spolovima u korištenju Interneta za skidanje muzike i slika. Ovakav rezultat je u skladu sa rezultatima drugih istraživanja koja su pokazala da muškarci koriste Internet uglavnom za svrhe vezane za zabavu i razonodu, a žene uglavnom za druženje i učenje (Weiser, 2004). U istraživanju koje su proveli Lin i Yu (2008) dječaci su provodili nešto više vremena u korištenju Interneta nego djevojčice i značajno su se razlikovali u aktivnostima: djevojčice su više Internet koristile za školu i dopisivanje, dok su dječaci češće igrali igrice. Grafikon 4- Spol i susretanje sa pornografskim sadržajem susretanje sa pornografskim sadržajima 48,20% 22,10% dječaci djevojčice Možda neiznenaďujuće, rezultati istraživanja pokazuju da je više od dvostruko veći procenat dječaka nego djevojčica koji su pretražujući Internet naišli na pornografski sadržaj (Grafikon 4). I u istraživanju provedenom u Americi (Greenfield i Yan, 2010) došlo se do rezultata da postoji veća vjerovatnoća da će muškarci tražiti pornografiju nego djevojke. Posmatrajući odnos spola i doživljavanja nekog od oblika nasilja putem Interneta, evidentno je da je veći procent dječaka koji su doživjeli jedan ili više oblika nasilja na Internetu nego djevojčica (38,6%, u odnosu na 28,9%)

13 TakoĎer, sagledavajući odnos spola i ovisnosti o Internetu, te čestine korištenja, vidimo da je veći procent dječaka (22,6%) koji iskazuju znakove ovisnosti, kao i da oni značajno češće koriste Internet nego djevojčice. I u drugim istraživanjima (Luan i sar., 2008) se pokazalo da muškarci provode više vremena na Internetu od žena, dok detaljnije analize pokazuju nekoliko ekstremnih korisnika meďu oba spola Dobne razlike u iskustvima korištenja Interneta Tabela 2- Dobne razlike u iskustvima korištenja Interneta VARIJABLA RAZRED % χ 2 V VI VII VIII Korištenje Interneta 90,4 92,5 93,8 96,4 17,74** Korištenje Facebook 68,9 73,5 82,6 83,9 37,97** profila Druţenje sa prijateljima 70 73,5 81,8 84,5 34,48** Za školu i učenje 59,1 60,0 59,9 59,7 0,07 Za skidanje muzike i slika 35,7 37,8 47,9 44,4 17,54** Besciljno pretraţivanje 14,6 12,5 15,2 15,9 2,6 Objavljivanje ličnih 55,7 58,0 69,3 72,8 39,82** podataka Igranje igrica 56,0 47,1 36,7 33,3 53,25** Susretanje sa 16,0 29,1 45,5 47,1 115,46** pornografskim sadrţajem Doţivjeli nasilje 29,4 34,1 34,5 36,6 4,69 Ovisnost o Internetu 13,2 16,6 21,2 27,4 27,61** Čestina korištenja 103,20** ** p<0,01 * p<0,05 Posmatrajući rezultate predstavljene u Tabeli 2, može se uočiti da postoji statistički značajna razlika izmeďu ispitanika različite dobi u korištenju Interneta (χ 2 =17,74%, p<0,01), posjedovanju Facebook profila (χ 2 =37,97, p<0,01), čestini (χ 2 =103,2, p<0,01) i svrhama korištenja Interneta, kao i objavljivanju ličnih podataka na Internetu (χ 2 =39,82, p<0,01), susretanju sa pornografskim sadržajima (χ 2 =115,46, p<0,01) i ovisnosti o Internetu (χ 2 =27,61, p<0,01), dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu učenicima različitih razreda u doživljavanju nasilja na Internetu. Rezultati istraživanja pokazuju da se korištenje Interneta povećava u funkciji dobi učenika, kao i posjedovanje profila na Facebook-u. Ovaj rezultat je u skladu s očekivanim, s obzirom na to da starija djeca češće prate trendove i pokušavaju na različite načine (uključivanjem u društvene mreže, otvaranjem svojih blogova, foruma i sl.) zadovoljiti svoju potrebu za pripadanjem i izraziti svoju kreativnost. TakoĎer, s dobi se mijenjaju interesi učenika, tako da se povećava korištenje Interneta za druženje, što je u skladu sa rezultatima istraživanja 4 provedenog meďu učenicima susjedne zemlje, dok opada korištenje Interneta za igranje igrica. Skidanje muzike i filmova je najveće 4 Istraživanje o korištenju Interneta, mobitela i drugih tehnologija. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba: Dostupno na: 13

14 meďu učenicima sedmih razreda, dok nije utvrďena statistički značajna razlika u korištenju Interneta za školu i učenje, te za besciljno pretraživanje. Grafikon 5- Razred i susretanje sa pornografskim sadržajima susretanje sa pornografskim sadržajem 45,5% 47,1% 29,1% 16,0% V VI VII VIII S dobi se povećava i objavljivanje ličnih podataka na Internetu, a iz Grafikona 5 se može vidjeti da se u funkciji dobi povećava i susretanje sa pornografskim sadržajima, što je u skladu sa rezultatima drugih istraživanja (Greenfield i Yan, 2010). S dobi se povećava i čestina korištenja i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu Korištenje Interneta i tip naselja Grafikon 6- tip naselja i korištenje Interneta tip naselja i korištenje Interneta 97,60% 89,50% gradsko prigradsko Sagledavajući odnos tipa naselja i korištenja Interneta, vidimo da postoji statistički značajna razlika u korištenju Interneta meďu učenicima iz gradskih i prigradskih naselja (χ 2 =65,43, p<0,01). Naime, iz Grafikona 6 vidimo da 97,6% učenika iz gradskih naselja koristi Internet, a taj procenat za učenike iz prigradskih naselja iznosi 89,5%. Ovaj rezultat možemo objasniti većom dostupnošću Interneta u gradskim naseljima. MeĎutim, procenat od 89,5% učenika iz 14

15 prigradskih naselja nije zanemarujući. Naprotiv, ovaj pokazatelj govori o velikoj dostupnosti Interneta u svim dijelovima Kantona, što upućuje na veliki utjecaj koji ovaj medij ima na djecu Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu Za ispitivanje druge hipoteze takoďer je korišten hi-kvadrat test. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna razlika u zainteresiranosti roditelja za njihove aktivnosti izmeďu spolova (χ 2 =59,49, p<0,01), zatim izmeďu učenika koji iskazuju znakove ovisnosti i onih koji ih ne iskazuju (χ 2 =59,29, p<0,01), izmeďu onih koji su pretražujući Internet naišli na pornografske sadržaje i onih koji nisu (χ 2 =57,6, p<0,01), te izmeďu onih koji su doživjeli jedan od oblika nasilja na Internetu i onih koji nisu (χ 2 =22,86, p<0,01). Grafikon 7- Spol i zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu spol i zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu 50,80% 46,80% 41,80% dječaci djevojčice 22% 27,20% 11,40% nikad ponekad uvijek Naime, roditelji se manje interesiraju za aktivnosti muške djece na Internetu, tako da je meďu dječacima 22% onih čiji se roditelji nikad ne interesiraju za njihove aktivnosti, dok je taj procenat dvostruko manji za djevojčice (Grafikon 7). Ovakav rezultat možemo objasniti time da se tradicionalno razlikuje odgajanje muške i ženske djece, ali i time da na Internetu vrlo često muškarci traže seksualni kontakt sa maloljetnicama, što povećava roditeljsku zabrinutost, a time i zainteresiranost za internetske aktivnosti njihove ženske djece. MeĎutim, zabilježeni su i slučajevi fizičkog zlostavljanja dječaka kao što je primjer tinejdžera kojeg je umjesto djevojke sa kojom je dogovorio sastanak, dočekala banda, što upućuje na važnost zainteresiranosti roditelja za aktivnosti njihove djece na Internetu bez obzira na njihov spol. 5 5 Zaštitite privatnost na Facebooku. Nacionalni CERT 15

16 Grafikon 8- Zinteresiranost roditelja za Internet aktivnosti djece i susretanje djece sa pornografskim sadržajima zainteresiranost roditelja i susretanje sa pornografskim sadržajem 54,50% 45,80% 40,30% susreli se sa pornografskim sadržajem nisu se susreli sa pornografskim sadržajem 22,10% 23,40% 14% nikad ponekad uvijek Nezainteresiranost roditelja za ono što djeca rade na Internetu značajno utječe na povećanje nepoželjnog izlaganja pornografskim sadržajima. Naime, samo 23,4% djece koja su pretražujući Internet naišla na pornografski sadržaj izjavljuje da se njihovi roditelji uvijek interesiraju za njihove aktivnosti, dok je taj procenat dvostruko veći kod djece koja nisu naišla na pornografski sadržaj (Grafikon 8). Sličan je odnos zainteresiranosti roditelja i doživljavanja nekog od oblika nasilja putem Interneta, a i rezultati drugih istraživanja (Buljan- Flander i sar., 2004) pokazuju da se najveći broj iskorištavanja i izlaganja neprimjerenim sadržajima putem Interneta dogodio dok su djeca bila na Internetu bez prisustva odraslih Zainteresiranost roditelja i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu Grafikon 9- Zainteresiranost roditelja i ovisnost djece o Internetu zainteresiranost roditelja i ovisnost o Internetu 55,10% 47,40% ovisni nisu ovisni 38,50% 26,50% 14,10% 18,50% nikad ponekad uvijek MeĎu onima koji iskazuju znakove ovisnosti o Internetu samo je 18,5% onih čiji su roditelji zainteresirani za njihove aktivnosti, dok su roditelji onih koji ne iskazuju znakove ovisnosti dvostruko zainteresiraniji, odnosno 38,5% njih se uvijek interesira za ono što im dijete radi na Internetu (Grafikon 9). 16

17 Ovi pokazatelji ukazuju na to da Internet skraćuje zajedničko vrijeme roditelja i djece, a i u drugim istraživanjima je dobijeno da je vrijeme provedeno u interakciji sa porodicom znatno smanjeno u posljednjih deset godina, a istraživači tvrde da je to vjerojatno zbog pomaka od stvarnog svijeta u virtuelne aktivnosti. Istraživanja su, takoďer, pokazala da polovina onih koji su aktivni u online grupama smatraju te grupe jednako važnim kao kontakte u stvarnom svijetu. 6 Rezultati istraživanja ukazuju na to da kvalitetna komunikacija u vezi korištenja Interneta može spriječiti razvoj kompulzivnog korištenja Interneta kod tinejdžera. Iako roditelji sve više iskazuju zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe Interneta svoje djece, malo se zna o ulozi koju roditelji mogu igrati da bi spriječili svoju djecu u razvoju kompulzivnog korištenje Interneta. Rezultati istraživanja (Eijnden, 2010) ukazuju na to da kvalitetna komunikacija u vezi korištenja Interneta može spriječiti razvoj kompulzivnog korištenja Interneta kod tinejdžera. Osim toga, reakcija roditelja na prekomjerno korištenje Interneta i pravila o sadržajima koji se pretražuju može spriječiti razvoj ovisnosti. Stroga pravila o vremenu korištenja Interneta, meďutim, mogu promovirati prekomjerno korištenje s obzirom na to da zabrane povećavaju interes za odreďene aktivnosti Ovisnost o Internetu i Facebook Grafikon 10- Odnos Facebook-a i ovisnosti o Internetu korištenje Facebook-a i ovisnost o Internetu 23,10% 8% korisnici Facebook-a nisu korisnici Facebook-a Prema rezultatima našeg istraživanja, a što možemo vidjeti iz Grafikona 10, meďu onima koji imaju profil na Facebook-u čak je 23,1% onih koji iskazuju znakove ovisnosti, dok meďu onima koji nemaju profil je 8% učenika sa znakovima ovisnosti i ova razlika je statistički značajna (χ 2 =39,29, p<0,01), odnosno na osnovu rezultata možemo zaključiti da korištenje Facebook-a povećava vjerovatnost nastanka ovisnosti o Internetu. Ovaj pokazatelj je u skladu sa rezultatima koje je u svom istraživanju dobila Young (1997, prema Jeriček, 2002), gdje je utvrdila da postoji razlika meďu aktivnostima na Internetu koje izazivaju ovisnost. Naime, Young tvrdi da upotreba Interneta, ako je usmjerena prema uspostavljanju kontakata ima veći potencijal da postane ovisnost od upotrebe Interneta za traženje informacija. TakoĎer, istraživanje je pokazalo da neposredna online komunikacija koju čine poruke i chat povećavaju vjerovatnost 6 American parents seek to curb Internet use among children. dostupno na: 17

18 ovisnosti o Internetu nego druge internetske aktivnosti. Iako uspostavljanjem novih prijateljstava i druženjem putem Interneta učenici mogu zadovoljiti svoju potrebu za kontaktom, za pripadanjem, pretjeranim korištenjem društvenih mreža su pod rizikom da razviju ovisnost o Internetu koja za posljedicu ima zanemarivanje obaveza, porodice, prijatelja, odnosno vodi u socijalnu izoliranost. Dakle, iako Facebook povezuje ljude, on ih istovremeno otuďuje, odvaja od realnog svijeta i to je jedan začaran krug u kojem nezadovoljena potreba za pripadanjem utječe na uključivanje u društvene mreže i grupe kako bi se oslobodili tog osjećaja, a te aktivnosti samo mogu dodatno povećati otuďenost. 18

19 6. ZAKLJUČCI Procenat od 93,4% učenika iz našeg uzorka koji koriste Internet upućuje na popularnost ovog medija meďu djecom, kao i na značaj utjecaja koje ovaj medij ima na socijalizaciju djece, što predstavlja dovoljan argument da se ovoj temi posveti značajna pažnja, kako kroz predavanja učenicima i roditeljima, tako i kroz edukaciju nastavnika i stalno traganje za strategijama prevencije negativnog utjecaja Interneta na učenike. Ispitanici najčešće Internet koriste kod kuće (80,9%), što je posebno upozorenje za roditelje i njihov odnos prema Internetu. Istraživanjem je potvrďena teza da Internet postaje stil življenja djece jer ga koriste u svim sferama života. Ispitanici najviše koriste Internet za druženje sa prijateljima (profili ličnosti, stranice za upoznavanje, forumi, blogovi, chatovi, ovi, itd.), zatim za školu i učenje (enciklopedije, literatura, istraživanja, referati, lektire, online kursevi i sl.), za zabavu i igru (igranje igrica, skidanje muzike, filmova, slika i sl., te pretraživanje bez cilja (opće informiranje i provoďenje slobodnog vremena). Ovi pokazatelji ukazuju na to da korištenje Interneta postaje glavni sadržaj slobodnog vremena djece. Profil na Facebook-u ima 77,7% djece, što upućuje na veliku popularnost ove socijalne mreže. Iako korištenje društvenih mreža djeci može pružiti osjećaj društvene prihvaćenosti, čime se zadovoljava jedna od osnovnih ljudskih potreba, potreba pripadanja, pretjeranim korištenjem djeca mogu postati otuďena i odvojena od realnog svijeta. Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji nedovoljno shvataju važnost prisustva tokom korištenja Interneta, te razgovora sa djecom o tome koje opasnosti Internet sa sobom nosi. Zabrinjavajući je visok procenat mladih koji imaju iskustva sa pornografskim sadržajima na Internetu (35,6%). Iako ova iskustva možemo posmatrati kao namjerna kada mladi iz znatiželje traže ovakve sadržaje, ili slučajna kada mladi koristeći Internet dobiju neku neželjenu poruku, reklamu ili mail sa pornografskim sadržajem, vrlo je bitno utjecati da se ta iskustva ne dogode ili da se djeci pravovremeno objasne njihovi sadržaji. Posebno su zabrinjavajući podaci koji govore o objavljivanju ličnih podataka na Internetu. Istraživanje pokazuje da 66,4% ispitanika koji koriste Internet ima objavljene svoje lične podatke kao što su fotografije, adrese ili brojevi telefona. Posmatrajući sa aspekta sigurnosti mladih na Internetu, ovaj podatak govori o tome gdje su mladi najranjiviji i gdje treba najviše potencirati u okviru preventivnih aktivnosti. Istraživanje je evidentiralo i konkretne oblike zloupotrebe Interneta koje su osjetili ispitani učenici. Ovi podaci govore da je pored preventivnih aktivnosti potrebno ponuditi i adekvatnu pomoć mladima koji već imaju probleme sa Internetom. Važno je da škola zadobije povjerenje učenika, kako bi eventualne probleme povjerili stručnom osoblju škole koji će posavjetovati učenika ili ga uputiti na druge stručnjake koji mogu adekvatno tretirati njegov problem. Najalarmantniji podatak u ovom istraživanju jeste da 20% učenika iskazuje znakove razvoja ovisnosti o Internetu. Pretjerano korištenje Interneta kod djece može izazvati poteškoće u fizičkom i psihičkom zdravlju, kao i probleme u socijalnom funkcioniranju. Nužno je provesti aktivnosti na nivou škole koje će ići u pravcu osvještavanja ove djece i njihovih roditelja o problemu ovisnosti o Internetu, ali i aktivnostima koje će poticati promjene njihovih navika u vezi sa korištenjem Interneta. Istraživanjem je utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu spolovima u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta, susretanju sa pornografskim sadržajem, doživljanju nekog oblika nasilja, ovisnosti o Internetu, dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike u objavljivanju ličnih podataka izmeďu spolova. 19

20 Veća izloženost dječaka pornografskim sadržajima, nasilju putem Interneta, te njihove učestalije internetske aktivnosti i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu upućuje na važnost roditeljskog nadzora i nad aktivnostima ne samo djevojčica, već i dječaka na Internetu, ali i kvalitetnog razgovora o tim aktivnostima. Rezultati istraživanja pokazuju da se učenici različite dobi razlikuju u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta, kao i objavljivanju ličnih podataka na Internetu, susretanju sa pornografskim sadržajima i ovisnosti o Internetu, dok nije utvrďeno postojanje statistički značajne razlike meďu učenicima različitih razreda u doživljavanju nasilja na Internetu. Povećano korištenje Interneta, Facebook profila, objavljivanje ličnih podataka, susretanje sa pornografskim sadržajima i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu meďu učenicima starijih razreda, upućuje na važnost posvećivanja pažnje roditelja aktivnostima kojima se i njihova starija djeca bave na Internetu. Istraživanjem je utvrďeno veće korištenje Interneta meďu učenicima iz gradskih sredina, nego iz prigradskih. Važnost roditeljskog nadzora i zainteresiranost za aktivnosti djece na Internetu ogleda se i u činjenici da djeca čiji roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje njihovim internetskim aktivnostima češće se susreću sa pornografskim sadržajima, češće doživljavaju nasilje putem Interneta i iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu. Istraživanjem je utvrďeno da učenici koji imaju profil na Facebook-u iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu nego oni koji nemaju profil. Iako uspostavljanjem novih prijateljstava i druženjem putem Interneta učenici mogu zadovoljiti svoju potrebu za kontaktom, za pripadanjem, pretjeranim korištenjem društvenih mreža su pod rizikom da razviju ovisnost o Internetu koja za posljedicu ima zanemarivanje obaveza, porodice, prijatelja, odnosno vodi u socijalnu izoliranost. Iako Internet ima svoje prednosti, moramo paziti na zamke koje postavlja, opasnost koju predstavlja najviše za djecu koja nekontrolirano pretražuju po sadržajima Interneta, često neprimjerenim njihovoj starosti i stepenu razvoja. Preporuke i savjeti za djecu Ne otvaraj sumnjive site-ove i -ove; Ne šalji nepoznatim osobama svoje fotografije, adrese i brojeve telefona; Poznanike s Interneta prihvati s rezervom, ne razgovaraj telefonski s njima i ne zakazuj sastanke; Ne vodi i prekini nemoralne razgovore; Izbjegavaj prijetnje, govor mržnje, nagovaranje na drogu, kriminal, prostituciju; Ne predstavljaj se svojim imenom, nego imenom za Internet ; Razmisli prije unošenja teksta, jer što napišeš, to će svi čitati; Svoju lozinku ne govori ni najboljim prijateljima. Preporuke i savjeti za roditelje Smjestite računar u dnevnu sobu kako biste imali nadzor nad djetetovim aktivnostima na Internetu; Educirajte se; Pretražujte Internet zajedno sa svojim djetetom; Razgovarajte sa djetetom o aktivnostima na Internetu, saznajte s kim vaše dijete komunicira na Internetu i što objavljuje; 20

21 Objasnite djetetu važnost čuvanja ličnih podataka; Ne dopustite susrete sa nepoznatim ljudima sa Interneta; Čuvajte se poklona; Prijavite neprimjereno ponašanje pojedinaca; Upozorite dijete da Internet informacije mogu biti netačne; Koristite tehnička rješenja za blokiranje neželjenih sadržaja; Dogovorite se oko dužine korištenja Interneta i igranja igrica; Ne uskraćujte djetetu pristup Internetu. Pored navedenih zaključaka potrebno je naglasiti i potrebu poticanja učenika za sigurno i pozitivno korištenje Interneta od strane škole. Naime, preporučljivo je da nastavnici učenicima daju zadatke za pretraživanje Interneta (koje će prethodno sami nastavnici provjeriti) kako bi učenici dobili pozitivne primjere korištenja Interneta, u odnosu na rizično korištenje koje je kod njih prisutno u velikom broju. Preporuke i savjeti za nastavnike Educirajte se i pratite trendove djece; Promovirajte korisno korištenje Interneta; Upozoravajte na netačne informacije; Razgovarajte s djecom o Internetu i njegovim opasnostima; Prijavite nasilje ili nedolično ponašanje; Nadzirite korištenje Interneta u školi. 21

22 7. LITERATURA Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate d.o.o. Zagreb. Buljan-Flander, Karlović, A. I Dosić, I. (2004). Izloženost djece zlostavljanju putem interneta: Medix. Greenfield, P. i Yan, Z. (2006). Children, adolescents and the Internet. Dostupno na: Jeriček, H. (2002). Ovisnost o Internetu u Sloveniji. Znanstveni članak. Medijska istraživanja: znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije. Kraljik, N. (2010). Internet bez opasnosti za djecu u Osijeku. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Lin, C.H. i Yu, S.F.(2008). Adolescent Internet usage in Taiwan: exploring gender differences. Dostupno na: Luan, W.S. i sar.(2008). Gender differences in the usage and attitudes toward the Internet among student teachers in a public Malaysian University: American journal of applied science. Dostupno na: Mahmutović, A., Mikanović, B., Hebib, A., Koledin, G., Ganija, H., Jašarević, O.(2010). Slobodno vrijeme mladih. Fojnica: Štamparija Fojnica. Pehar-Zvačko, L. (2003). Slobodno vrijeme mladih ili. Sarajevo: Filozofski fakultet Sarajevo. Ružić, N. (2007). Nasilne scene na Internetu. Zagreb: Hrčak. Dostupno na: Van den Eijnden i sar. (2010). Compulsive Internet Use Among Adolescents: Bidirectional. Dostupno na: Weiser, E.B. (2004). Gender Differences in Internet Use Patterns and Internet Application Preferences. CyberPsychology & Behavior. Dostupno na: URL izvori: