Indikativni plan razvoja proizvodnje

Transcription

1 Indikativni plan razvoja proizvodnje Mart 2017.

2 SADRŽAJ 1. UVOD TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH KAPACITETA OSTVARENJE BILANSA NA MREŽI PRENOSA U PROTEKLOM PERIODU Ostvarenje bilansa električne energije na mreži prenosa u godini Deklarisana razmjena električne energije sa susjednim sistemima Prekogranični tokovi električne energije PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH U PROTEKLOM PERIODU BILANS ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PRENOSNOJ MREŽI ZA PROGNOZA POTROŠNJE GODINA Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom Planovi potrošnje korisnika prenosne mreže Plan potrošnje direktno priključenih kupaca Bruto distributivna potrošnja planovi elektroprivrednih preduzeća Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH na bazi podataka dostavljenih od Korisnika prenosne mreže Prognoza potrošnje električne energije na prenosnoj mreži BiH INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA Integracija vjetroelektrana Potencijalne lokacije za SE i energetski potencijal Proračun kapaciteta priključenja BILANSI ENERGIJE I SNAGE NA PRENOSNOJ MREŽI GODINA Bilansi električne energije i instalisana snaga proizvodnih kapaciteta Procjena konzuma na prenosnoj mreži ENTSO-E DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA PRENOSNE MREŽE (TYNDP Ten Year Network Development Plan) TYNDP Vizije razvoja evropskog EES i tržišta električne energije u periodu Interkonektivni dalekovodi izvod iz Plana Prekogranični prenosni kapaciteti ENTSO-E Mrežni kodeksi ZAKLJUČCI I SUGESTIJE LITERATURA

3 1. UVOD U skladu sa važećom legislativom, Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) je pripremio već deveti Indikativni plan razvoja proizvodnje. Ovaj Plan obuhvata period godina i vremenski obuhvat je prilagođen potrebama za izradu Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže u skladu sa važećim Mrežnim kodeksom. Osnove za izradu Indikativnog plana razvoja proizvodnje su: Članom Zakona o osnivanju Nezavisnog operatora sistema za prenosni sistem u BiH (Službeni glasnik BiH br. 35/04) definisana je obaveza Utvrđivanje indikativnog proizvodnog razvojnog plana s podacima dostavljenim od proizvođača, distributivnih kompanija i krajnjih korisnika koji su direktno povezani na prenosni sistem. Tačkom USLOVA ZA KORIŠTENJE LICENCE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI NEZAVISNOG OPERATORA SISTEMA definiše se da je Vlasnik licence dužan da utvrdi Indikativni razvojni plan proizvodnje za period od 10 godina sa podacima koje će prikupiti od proizvođača, distributivnih kompanija i krajnjih kupaca koji su direktno priključeni na prenosni sistem. Plan se svake godine nadopunjuje narednom godinom koja nije bila obuhvaćena planom. Procedura proširenja plana je ista kao i kod njegovog donošenja. Indikativni plan razvoja proizvodnje se dostavlja DERK-u na odobrenje do kraja aprila za narednu godinu. U skladu sa odjeljkom 4.1. Mrežnog kodeksa, cilj desetogodišnjeg Indikativnog plana razvoja proizvodnje je da da informaciju o najavljenim projektima izgradnje novih proizvodnih kapaciteta koji će biti priključeni na prenosnu mrežu. Indikativni plan razvoja proizvodnje treba da prioritetno ukaže na zadovoljenje potreba BiH u električnoj energiji i snazi na bazi korištenja vlastitih resursa, uvažavajući sljedeće elemente planiranja: Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za pokrivanje vršnog tereta EES BiH na prenosnoj mreži; Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za zadovoljenje potreba za električnom energijom distributera i direktno priključenih kupaca na prenosnoj mreži; Potrebne rezerve u snazi i energiji; Bilansni suficiti i deficiti sa komentarom o mogućim vrijednostima prekograničnih prenosnih kapaciteta. U pripremnoj fazi realizacije Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period godina, NOSBiH je krajem oktobra godine preduzeo sljedeće aktivnosti: Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-u, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS, regulatornim komisijama (FERK i RERS) kao i Vladi Distrikta Brčko upućeni su dopisi sa obavještenjem o početku procesa pripreme plana; 2

4 Svim registrovanim investitorima koji su navedeni u prethodnom planu upućeni su pozivi da dostave svoje inovirane planove ili potvrde postojeće prijave; U sredstvima javnog informisanja, kao i na internet stranici NOSBiH-a, objavljen je Javni poziv svim korisnicima prenosne mreže da dostave svoje planove proizvodnje i potrošnje električne energije; Svim kupcima električne energije na prenosnoj mreži upućen je poziv da dostave svoje planove potrošnje; U registar ovog Indikativnog plana uključene su sve prijave pristigle do godine. Osim toga, u ovom Indikativnom planu razvoja proizvodnje naveden je kratki osvrt na aktivnosti ENTSO-E sa aspekta desetogodišnjeg razvoja EES-a na području zemalja članica, koji se zasniva na kratkoročnim i dugoročnim regionalnim planovima razvoja proizvodnje i potrošnje svake članice regije, uključujući i aspekte regionalnog tržišta električne energije. Rezultat ovih aktivnosti su projekti prenosne mreže od evropskog značaja. Na kraju Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period godina navode se Zaključci sa preporukama za što efikasniju realizaciju plana kako bi se u narednom periodu izbjegao uvoz električne energije i poboljšala ukupna energetska i privredna situacija u Bosni i Hercegovini. 3

5 2. TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH KAPACITETA Tehnički parametri proizvodnih jedinica priključenih na prenosnoj mreži su prikazani u Tabelama 2.1. i 2.2. Tabela Hidroelektrane Sliv Naziv objekta Instalisana snaga agregata Pmax na mreži prenosa Tehnički minimum Protok Kote Akumulacija SGP (MW) (MW) (MW) (m 3 /s) (m) (GWh/hm 3 ) (GWh) Trebinje I 2x54+1x x26+1x28 3x ,7/1074, Trebišnjica Dubrovnik* 1x108+1x x55 2x48, ,02/9, Čapljina 2x x140 2x112, ,5 3,43/ Rama 1x80+1x x55 2x ,8/ Jablanica 6x x12 6x ,7/ Neretva Grabovica 2x x25 2x ,5-159,5 2,9/5 300 Salakovac 3x x35 3x , ,3/ Mostar 3x x12 3x ,5 0,4/6 310 Mostarsko blato 2x x10 2x18 Jajce I 2x x17 2x30 425,8-427, Vrbas Jajce II 3x x5,5 3x , Bočac 2x x32 2x ,09/42,9 307 Drina Višegrad 3x x70 3x , ,0/101, Ustiprača 2x3,45 6,90 2x0,862 2x7 35,35 Tihaljina Peć-Mlini 2x15,3 30,6 2x4,8 2x ,2/0, Ukupno P max 2.095,5 *Proizvodnja generatora 2 iz HE DU pripada ERS. Tabela Termoelektrane Objekat Blok Instalisana snaga agregata Snaga na mreži prenosa* Tehnički minimum Prividna snaga Vrsta uglja Specifična potrošnja Moguća proizvodnja (MW) (MW) (MW) (MVA) (kj/kwh) (GWh) Tuzla G LM Tuzla G LM Tuzla G LM Tuzla G M TUZLA Kakanj G M Kakanj G ,5 M Kakanj G ,5 M KAKANJ GACKO G L ,40 UGLJEVIK G M ,70 STANARI G L Total ,10 * Uzima se u obzir maksimalna vlastita (sopstvena) potrošnja elektrane 4

6 3. OSTVARENJE BILANSA NA MREŽI PRENOSA U PROTEKLOM PERIODU 3.1 Ostvarenje bilansa električne energije na mreži prenosa u godini Ukupno raspoloživa električna energija na prenosnoj mreži u godini je iznosila GWh. Na prenosnoj mreži ukupno je proizvedeno GWh, dok je u prenosnu mrežu preuzeto 98 GWh iz distributivne mreže. Iz susjednih sistema je primljeno GWh električne energije. Od ukupno raspoložive električne energije na prenosnoj mreži, distributivne kompanije su preuzele GWh, direktno priključeni kupci na prenosnu mrežu su preuzeli GWh, susjednim sistemima je isporučeno GWh, dok su prenosni gubici iznosili 333 GWh, odnosno 1,73 % od ukupno raspoložive energije na prenosnoj mreži. U godini PHE Čapljina je radila u pumpnom režimu i preuzela 46,2 GWh. Vlastita potrošnja elektrana je iznosila 137 GWh. Od ukupno proizvedenih GWh električne energije na prenosnoj mreži u godini, u hidroelektranama je proizvedeno GWh, odnosno 34,5 % električne energije, dok je u termoelektranama proizvedeno GWh, odnosno 65,5 % električne energije. Hidrološke prilike u odnosu na godinu su bile nešto lošije, tako da je proizvodnja u hidroelektranama bila manja za 1,54 %. U termoelektranama je proizvedeno 23,5 % više električne energije nego prethodne godine. Najveći doprinos ovome povećanju proizvodnje je ulazak u pogon TE Stanari. To je rezultiralo 13,3 % većom proizvodnjom na prenosnoj mreži u odnosu na godinu. Struktura proizvodnje električne energije na prenosnoj mreži BiH po mjesecima u godini je prikazana na Slici 3.1. Potrošnja električne energije u godini u BiH je veća za 2,8 % od potrošnje u godini i iznosila je GWh. Distributivne kompanije su sa prenosne mreže preuzele GWh, a direktno priključeni potrošači GWh električne energije. U Tabelama 3.1, 3.2. i 3.3. prikazani su relevantni podaci o ostvarenju elektroenergetskog bilansa na prenosnoj mreži Bosne i Hercegovine u godini po mjesecima. Vršna satna snaga konzuma na prenosnoj mreži u godini iznosila je MW, dana godine u 18. satu, što je smanjenje u odnosu na godinu za 7 MW. Minimalna satna snaga od 845 MW zabilježena je godine u 4. satu. Može se naglasiti značajno povećanje pumpnog režima rada PHE Čapljine, koje je iznosilo 46,2 GWh u godini, što je povećanje od 332,5% u odnosu na godinu (13,9 GWh u godini), a to ukazuje da je PHE Čapljina veoma značajan proizvodni objekat, koji je dizajniran sa mogućnostima rada u različitim režimima. 5

7 Struktura proizvodnje po mjesecima u godini GWh Hidro Termo I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjesec Slika Struktura proizvodnje po mjesecima u godini 6

8 Tabela Bilans električne energije na prenosnoj mreži I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 2016 Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh (1) HE (2) TE (3) Proizvodnja UKUPNO (1+2) (4) Enegija primljena iz distributivne mreže Prijem električne energije od susjednih EES (5) od EES Hrvatske (6) od EES Srbije (7) od EES Crne Gore (8) Prijem UKUPNO (5..7) (9) RASPOLOŽIVA ENERGIJA (3+4+8) Preuzimanje električne energije sa prenosne mreže (10) Ditsributivne kompanije (11) Direktno priključeni potrošači (12) Vlastita potrošnja elektrana (13) Preuzimanje UKUPNO ( ) Isporuka električne energije za susjedne EES (14) za EES Hrvatske (15) za EES Srbije (16) za EES Crne Gore (17) Isporuka UKUPNO (14..16) (18) Pumpni rad (19) POTREBNA ENERGIJA ( ) Prenosni gubici (20) Prenosni gubici (9-19) (21) U odnosu na raspoloživu energiju (20)/(9) 1,91% 1,74% 1,69% 1,74% 1,61% 1,56% 1,80% 1,75% 1,70% 1,73% 1,75% 1,79% 1,73% 7

9 Tabela Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 2016 PROIZVODNJA MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh HE Jablanica HE Grabovica HE Salakovac HE Višegrad HE Trebinje HE Trebinje HE Dubrovnik (G2) HE Bočac HE Ustiprača HE Rama HE Mostar HE Jajce HE Jajce PHE Čapljina HE Peć-Mlini HE Mostarsko Blato HIDROELEKTRANE TE Tuzla TE Kakanj TE Ugljevik TE Gacko TE Stanari TERMOELEKTRANE PROIZVODNJA

10 Tabela Potrošnja električne energije na prenosnoj mreži I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 2016 POTROŠNJA MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh Preuzimanje sa prenosne mreže Distribucija Direktni potrošači Elektrane - vlastita potrošnja EPBiH Distribucija Direktni potrošači Elektrane - vlastita potrošnja ERS Distribucija Direktni potrošači Elektrane - vlastita potrošnja Pumpni rad - PHE Čapljina EPHZHB Distribucija Direktni potrošači Elektrane - vlastita potrošnja EFT

11 U Tabeli 3.4. prikazani su podaci o mjesečnim maksimalnim i minimalnim satnim i dnevnim potrošnjama električne energije u godini. Tabela Podaci o karakterističnoj dnevnoj potrošnji električne energije u godini MAX SATNA POTROŠNJA MIN SATNA POTROŠNJA MAX DNEVNA POTROŠNJA MIN DNEVNA POTROŠNJA MWh/h DAN SAT MWh/h DAN SAT MWh DAN MWh DAN Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar Slika Minimalna i maksimalna satna potrošnja po mjesecima u godini Na Slici 3.2. data je minimalna i maksimalna satna potrošnja po mjesecima, dok je u Tabeli 3.5. prikazana karakteristična potrošnja za dane u kojima je postignuta maksimalna odnosno minimalna satna snaga konzuma, kao i dani sa maksimalnom i minimalnom dnevnom potrošnjom. Dijagrami opterećenja za karakteristične dane u godini, su pokazani na Slici 3.3. U danu kada je postignuto vršno opterećenje konzuma, odnos satnog maksimalnog i minimalnog opterećenja iznosi 1,74 (2.098/1.207). U danu u kome je postignuto minimalno opterećenje ovaj odnos je 1,42 (1.203/845). Tabela Karakteristične potrošnje električne energije u godini 10

12 MW Dijagrami potrošnje za za karakteristične dane dane u u godini godini MW MW MW MW MW MW MW MW MW MW MW MW Max opterećenje Min opterećenje Max potrošnja Min potrošnja Slika Dijagrami potrošnje za karakteristične dane u godini Deklarisana razmjena električne energije sa susjednim sistemima Prema deklarisanim programima razmjene, u elektroenergetski sistem BiH je u godini, uvezeno GWh, a iz elektroenergetskog sistema BiH izvezeno GWh električne energije. Od toga je u godini preko prenosne mreže BiH tranzitirano GWh električne energije. Saldo od GWh izvezene električne energije predstavlja povećanje izvoza za 76% u odnosu na godinu. Razlog značajnog povećanja izvoza u godini, je i ulazak u pogon TE Stanari početkom godine. Saldo deklarisane razmjene u godini je prikazan na Slici 3.4. Slika 3.4. Saldo deklarisane razmjene u godini Prekogranični tokovi električne energije Ostvareni fizički tokovi električne energije na interkonektivnim dalekovodima u godini, daju saldo razmijenjene električne energije regulacionog područja BiH u iznosu od GWh u smijeru izvoza. Iz susjednih elektroenergetskih sistema u sistem BiH injektovano je GWh, a u druge sisteme isporučeno GWh električne energije. Tokovi električne energije na granici sa susjednim sistemima su bili takvi da je ukupno u godini na 11

13 granici sa Srbijom u elektroenergetski sistem BiH injektovano 830 GWh električne energije, dok je isporučeno na granici sa Hrvatskom GWh, i na granici sa Crnom Gorom GWh električne energije. Tokovi električne energije na granici sa susjednim sistemima su prikazani na Slici 3.5. Slika 3.5. Ostvarena razmjena u godini 12

14 4. PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH U PROTEKLOM PERIODU U Tabeli 4.1. prikazani su podaci o proizvodnji i potrošnji električne energije, bilansi snaga za maksimalno satno opterećenje konzuma BiH u periodu godina, prema godišnjim izvještajima koje je pripremio NOSBiH. Također u tabeli su prikazani karakteristični godišnji pokazatelji za period godina, koji se koriste za određivanje godišnje krive trajanja opterećenja. Pokazatelji se određuju na osnovu sljedećih formula. - Faktor godišnjeg opeterećenja konzuma: T P = P g P max - Vrijeme iskorištenja maksimalnog godišnjeg opterećenja: - Srednje godišnje opterećenje: T g = W ukupno P max P g = W ukupno 8760 Ukupna proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu godina, na godišnjem nivou, prema izvještajima NOSBiH-a, prikazana je na dijagramu na Slici 4.1. Na Slici 4.2. prikazana je potrošnja električne energije po mjesecima u periodu godina. 13

15 Tabela 4.1.Karakteristični pokazatelji za period godina R.b. Pozicija Godina Ostvareno Godišnja potrošnja na prenosnoj mreži (MWh) Godišnji stopa rasta potrošnje (%) 1,26 0,68 4,31-4,87 6,33 3,58-0,25-1,02-3,00 3,29 2,53 3 Enegija primljena iz distributivne mreže (MWh) Proizvodnja na prenosnoj mreži (MWh) Ukupna proizvodnja + (3) (MWh) Gubici na prenosnoj mreži (MWh) Gubici na prenosnoj mreži u odnosu na (1) (%) 2,88 2,87 2,88 2,84 2,95 2,73 2,60 2,92 2,68 3,07 2,77 8 Pumpni rad Ukupna potrošnja na prenosnoj mreži (1+6+8) Gubici na prenosnoj mreži u odnosu na (5) (%) 2,34 2,64 2,46 2,19 2,17 2,37 2,52 2,18 2,10 2,53 2,06 11 BILANS NA PRENOSNOJ MREŽI (5-9) (MWh) Vršna snaga konzuma na prenosnoj mreži (MW) Angažovana snaga izvora na mreži prenosa (MW) Potrebna snaga primarne rezerve (MW) Potrebna snaga sekundarne rezerve (MW) Potrebna snaga tercijerne rezerve (MW) BILANS (13-12) (MW) Faktor godišnjeg opterećenja konzuma BiH 0,61 0,60 0,61 0,61 0,61 0,63 0,63 0,65 0,59 0,64 0,65 19 Vrijeme iskorištenja maks. god. opterećenja Tg(h) Srednje godišnje opterećenje Pg (MW)

16 Slika Ukupna godišnja proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu

17 Slika 4.2. Potrošnja električne energije po mjesecima u periodu godina 16

18 5. BILANS ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PRENOSNOJ MREŽI ZA U tabelama prikazane su planske vrijednosti proizvodnje i potrošnje električne energije za godinu. Tabela Proizvodnja na mreži prenosa (GWh) UKUPNO HE Rama 650,0 HE Mostar 242,0 PHE Čapljina 192,0 HE Peć-Mlini 73,0 HE Jajce 1 220,0 HE Mostarsko blato 132,0 Ukupno EP HZ HB 1.509,0 HE Jablanica 717,9 HE Grabovica 287,3 HE Salakovac 407,1 Ukupno HE 1.412,3 TE Tuzla 3.656,7 TE Kakanj 2.562,2 Ukupno TE 6.218,9 Ukupno EP BiH 7.631,2 HE Trebinje 1 402,8 HE Dubrovnik 673,1 HE Višegrad 925,0 HE Bočac 278,4 Ukupno HE 2.279,2 TE Gacko 1.560,0 TE Ugljevik 1.460,0 Ukupno TE 3.020,0 Ukupno ERS 5.299,2 TE Stanari 2.025,0 Ukupno HE u BiH 5.200,5 Ukupno TE u BiH ,9 Ukupno ,4 Tabela 5.2. Bruto distributivna potrošnja (GWh) UKUPNO EP HZ HB 1.307,90 EP BiH 4.499,02 ERS 3.564,87 Distrikt Brčko 266,66 Ukupno bruto distr. potrošnja 9.638,46 Tabela 5.3. Direktni kupci (kvalifikovani i tarifni) (GWh) UKUPNO B.S.I. Jajce 216,29 RS Silicon 222,00 Aluminij Mostar 1.533,00 Ukupno Kvalif. kupci 1.971,29 PHE Čapljina (pumpanje) 59,50 Željeznica FBiH 6,00 EP HZ HB 65,50 Mittal Steel Zenica 380,00 Željeznice FBiH 50,84 Željezara Ilijaš 44,60 Cementara Kakanj 51,25 KTK Visoko 0,45 EP BiH 527,14 FG Birač Zvornik 84,39 Željeznica RS 19,02 Rudnik Arcelor Mittal 29,71 Potrošnja HE, R i TE 16,32 ERS 149,44 Ukupno tarifni kupci 742,08 Kupci na prenosnoj mreži 2.713,37 Tabela 5.4. Ukupna potrošnja u BiH (GWh) UKUPNO EP HZ HB 1.373,40 EP BiH 5.026,16 ERS 3.714,31 Distrikt Brčko 266,66 Kvalifikovani kupci 1.971,29 Ukupna potrošnja u BiH ,83 17

19 Podaci iz prethodnih tabela su preuzeti iz Bilansa električne energije na mreži prenosa za godinu, koji NOSBiH izrađuje na osnovu bilansa potrošnje i proizvodnje električne energije elektroprivreda u BiH i Distrikta Brčko. Ukupne bilansne vrijednosti su date u sljedećoj tabeli. Tabela 5.5. Bilans električne energije za (GWh) 1. Bruto distributivna potrošnja 9.638,46 2. Tarifni kupci 742,08 3. Direktni kvalifikovani kupci 1.971,29 4. Direktni kupci 2.713,37 5. Proizvodnja na mreži prenosa ,43 6. Proizvodnja DHE, MHE, VE i ITE 649,35 7. Preuzimanje iz susjednih EES na distributivnom nivou 83,54 8. Gubici prenosa 331,00 9. Isporuka sa mreže prenosa , Ukupna potrošnja u BiH , Ukupna proizvodnja u BiH ,78 Bilans BiH ( ) 4.514,49 18

20 6. PROGNOZA POTROŠNJE GODINA 6.1 Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje Zvanični nosioci statističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini su: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Statistički biro Distrikta Brčko, koji je prema Zakonu o statistici BiH ispostava Agencije za statistiku BiH. U Tabeli 6.1. je dat pregled potrošnje električne energije na prenosnoj mreži i dostupnih podataka o osnovnim indikatorima za Bosnu i Hercegovinu, za period godina [1], [2], prema podacima zvaničnih statističkih organizacija ( Tabela Pregled potrošnje električne energije i osnovnih indikatora za Bosnu i Hercegovinu Procjena ukupnog prisutnog stanovn.hilj Broj st./km BDP u mil. KM BDP/stan. KM BDP/stan. (EUR 4 ) Porast (%) Potrošnja el.energije GWh 3 u BDP ,97 12,28 12,95 13,39-2,86 2,22 4,8-0,15 3,9 2,1 4, Porast 5,14 1,26 0,69 4,3-4,9 6,3 3,6-0,2-1,02-3,00 2,99 2,53 potrošnje (%) 1 Rezultati Popisa godine (objavljeni godine) 2 Agencija za statistiku BiH- prvi rezultati 3 Potrošnja električne energije na mreži prenosa (podaci NOSBiH), 4 obračunato po prosječnom godišnjem kursu eura CB BiH Treba naglasiti da je prema popisu stanovništva iz godine, na području Bosne i Hercegovine registrovano stanovnika. Podaci koji su dati u Tabeli 6.1. za period predstavljaju procjenu broja stanovnika koje su izvršile statističke organizacije. Ukupan broj stanovnika u BiH prema rezultatima popisa iz godine (objavljeni godine) je stanovnika ( Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u periodu godine koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u svojim saopštenjima Statistika energije je data u Tabeli 6.2. Iznos finalne potrošnje je nešto manji (cca 10 %) od egzaktnih podataka o potrošnji električne energije na prenosnoj mreži koje publikuje NOSBiH 19 -

21 jer nisu uračunati gubici na distributivnoj mreži, međutim ovi izvještaji su značajni jer ukazuju na procentualnu strukturu potrošača. Finalna potrošnja električne energije predstavlja finalnu potrošnju energije u industriji, građevinarstvu, saobraćaju, poljoprivredi, domaćinstvima i ostalim sektorima. U finalnoj potrošnji električne energije u godini domaćinstva učestvuju sa 44,3%, industrija sa 36,8%, a ostali potrošači uključujući građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivredu učestvuju sa 18,9%. Najveće učešće u potrošnji električne energije u godini u industrijskom sektoru ima industrija proizvodnje metala bez željeza sa 43,6%, dok industrija željeza i čelika učestvuje sa 19,7 %. Tabela 6.2. Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u periodu godina (Izvor: Agencija za statistiku BiH) GWh Industrija željeza i čelika Hemijska (uklj. i petrohemijsku) Metali bez željeza Nemetalni mineralni proizvodi Transportna oprema Mašine Rudarstvo i kamenolomi Prerada hrane, pića i duhana Celuloza, papir i štampanje Drvo i drveni proizvodi Tekstil i koža Nespecificirano (industrija) Industrija ukupno Industrija (%) 32,1% 35,9% 38,3% 38,7% 37,4% 36,4% 36,8% Saobraćaj Saobraćaj (%) 1,0% 1,3% 1,3% 0,9% 0,7% 0,8% 0,9% Domaćinstva Domaćinstva (%) 48% 43,9% 42,1% 41,4% 42,3% 43,5% 44,3% Građevinarstvo Poljoprivreda Ostali potrošači Ostala ukupno Ostala ukupno (%) FINALNA POTROŠNJA potrošnja potrošnja % 19,1% 18,3% 19,9% 20,3% 20,1% 18%

22 Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom Teoretski model prognoziranja potrošnje električne energije, na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom, se bazira na linearnoj funkcionalnoj povezanosti između potrošnje električne energije i BDP-a. To znači da je za određeni nivo BDP, potrebno utrošiti i adekvatnu količinu električne energije. Prema istraživanjima, postoji visok stepen korelacije između promjena bruto društvenog proizvoda i promjena u potrošnji električne energije. Konstatovana je pozitivna korelacija, tj. porast društvenog proizvoda dovodi do porasta potrošnje električne energije sa vrlo visokim stepenom korelacije (između 0,95 i 0,99). Ovu tezu potvrđuje i vrlo visok stepen elastičnosti između stope rasta bruto društvenog proizvoda i stope rasta potrošnje električne energije. Koeficijent elastičnosti se obično kreće od 0,85 do 0,95, što znači da promjena bruto društvenog proizvoda od 1% izaziva promjene u potrošnji od 0,85 % -0,95 %. Na slici 6.1. je prikazan uporedni dijagram kretanja BDP (mil.km) i potrošnje (GWh) u Bosni i Hercegovini za period (2016). godina. U svim posmatranim godinama, izuzev i godine zabilježeni su porast BDP-a i potrošnje električne energije. Samo u i godini je zabilježen porast BDP-a, uz istovremeni pad potrošnje električne energije. Ovakva kretanja se direktno odražavaju i na koeficijent elastičnosti koji je za 2004-u godinu iznosio 0,69, za 2005-u godinu iznosio 0,62, u godini 0,56, u godini 0,5, u ,46, u ,45, u ,47, u i godini iznosio je 0,47, a u 2013., i godini 0,44, 0,42 i 0,41. Proračunati srednji koeficijent elastičnosti za period godina iznosi 0,49. GWh, mil.km BDP (mil.km) Slika Bruto društveni proizvod i potrošnja električne energije u BiH U Tabeli 6.3 je data procjena porasta BDP-a, i potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini za period godina. 21

23 Prema najnovijim prognozama Svjetske banke procjenjen porast BDP-a u Bosni i Hercegovini u godini je 3,2 %, [ u godini 3,7%, a u godini 3.9%, pa je ovaj procenat zadržan i u kasnijem periodu. Uz pretpostavljeni rast BDP od 3,2% u i 3,7 % u godini, odnosno 3,9 % za period do godine i prethodno proračunati koeficijent elastičnosti 0,49 dobijemo poraste potrošnje električne energije od 1,6 % u godini, odnosno 1,8 % u godini i 1,9 % za period do godine. Tabela Prognoza potrošnje električne energije u BiH na bazi korelacije sa BDP-om Godina Procjenjeni realni Porast potrošnje porast BDP-a električne energije ,7% 1,8% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% ,9% 1,9% Kod prognoziranja potrošnje električne energije na osnovu korelacije sa bruto društvenim proizvodom u BiH ima dosta nepoznanica, radi nepoznavanja tačnijih podataka o kretanju BDP u narednom periodu, ali se gore navedene procjene mogu u kombinaciji sa drugim metodama koristiti za određivanje okvirnog porasta potrošnje. 6.3 Planovi potrošnje korisnika prenosne mreže Kao što je već u Uvodu navedeno, NOSBiH je blagovremeno pripremio sve potrebne elemente kako bi korisnicima prenosne mreže omogućio pravovremeno informisanje o njihovim obavezama u dostavljanju planskih podataka u skladu sa Zakonom o osnivanju Nezavisnog operatora prenosnog sistema u BiH i Mrežnim kodeksom Plan potrošnje direktno priključenih kupaca U Tabeli 6.4. su prikazani dostavljeni podaci o potrošnji korisnika koji su direktno priključeni na prenosnu mrežu, a u Tabeli 6.5. maksimalne snage na prenosnoj mreži za period godina. Podatke su do utvrđenog roka dostavili Aluminij d.d. Mostar, Alumina d.o.o. Zvornik i BSI d.o.o. Jajce. Takođe, Elektroprivreda RS je dostavila podatke za potrošače Željeznice RS, Alumina d.o.o. Zvornik i EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. [3]. Za ostale direktno priključene kupce kod Plana potrošnje električne energije korišteni su podaci prema Bilansu za godinu, dok su maksimalnu snagu prikazani podaci dostavljeni u prethodnim Indikativnim planovima. Prema podacima iz Tabele 6.4 za većinu direktno priključenih kupaca predviđena je konstantna potrošnju tokom posmatranog desetogodišnjeg perioda, kao i konstantna maksimalna snaga (Tabela 6.5). 22

24 Detaljne prijave u skladu sa metodologijom koje su dostavili navedeni korisnici nalaze se u bazi podataka NOSBiH. Tabela 6.4. Plan potrošnje direktno priključenih kupaca (GWh) za period godina Korisnik Aluminij d.d. Mostar (b.s.) Aluminij d.d. Mostar (v.s.) Aluminij d.d. Mostar (n.s.) B.S.I. d.o.o. Jajce (b.s.) 225,2 236,5 225,5 225,2 225,2 236,5 225,5 236,5 236,5 236,5 Cementara Kakanj 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 51,25 Mittal Steel Zenica Željezara Ilijaš 6,24 6,48 6,84 7,2 7,2 7,2 7,2 7,2 7,2 7,2 KTK Visoko 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 0,45 Željeznice FBiH 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 56,84 Željeznice RS (b.s.) 23,1 23,4 23,6 23,8 24,1 24,3 24,6 24,9 25,1 25,1 Željeznice RS (v.s.) 23,5 23,7 23,9 24,2 24,4 24,7 25,0 25,2 25,5 25,6 Željeznice RS (n.s.) 22,8 23,0 23,3 23,5 23,8 24,0 24,3 24,5 24,8 24,8 Alumina d.o.o. Zvornik (b.s.)* Alumina d.o.o. Zvornik (v.s.) Alumina d.o.o. Zvornik (n.s.) EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. (b.s.)** EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. (v.s.) EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. (n.s) Rudnik Arcelor Mital R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad ,2 155,2 155,2 155,2 155,2 155,2 155,2 155,2 155,2 155,2 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,72 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,864 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 29,71 29,71 29,71 29,71 29,71 29,71 29,71 29,71 29,71 29, *ubačeni su podaci dostavljeni direktno od Alumina d.o. o, ** prema dostavljenim podacima od Elektroprivrede RS EFT Rudnik i Termoelektrana se vodi kao direktni potrošač Tabela Maksimalne snage (MW) na prenosnoj mreži za period Bazni scenario. Korisnik Aluminij d.d. Mostar 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 B.S.I. d.o.o. Jajce Cementara Kakanj 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 Mittal Steel 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 23

25 Zenica Željezara Ilijaš 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 Željeznice RS 12,0 12,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 Alumina d.o.o. Zvornik 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 18,0 EFT Rudnik i Termoelektrana 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 30,0 Stanari d.o.o. R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 Rudnik Arcelor Mital Nisu dostavljani podaci KTK Visoko Nisu dostavljani podaci Željeznice F BiH Nisu dostavljani podaci Bruto distributivna potrošnja planovi elektroprivrednih preduzeća Podatke o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji TS 110/x kv od elektroprivrednih (distributivnih) preduzeća u Bosni i Hercegovini su u predviđenom terminu dostavile JP EP BiH, MH ERS i JP EP HZ HB. Podaci nisu dostavljeni od strane JP Komunalno Brčko, pa su korišteni podaci iz prethodnih Indikativnih planova. Podaci o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji postojećih transformatorskih stanica 110/x kv, kao i Lista prijedloga za izgradnju novih transformatorskih stanica 110/x kv koje je za Indikativni plan dostavila JP EP BiH, su sastavni dio Priloga [4], a detaljna obrazloženja o predloženim objektima su data u Studijama/elaboratima koji su dostavljeni Elektroprenosu BiH. JP EP BiH je za Indikativni plan dostavila podatke o potrošnji TS 110/x kv za period godina sa prosječnim rastom do 2,2 % za bazni scenario, za optimistički (viši) scenario 4 % a za pesimistički scenario 2 %, što su približno isti procenti porasta kao u prethodnoj godini. Što se tiče strukture potrošnje dostavljena je struktura potrošnje JP EP BiH u godini: Industrijska potrošnja (35 i 10 kv) 24,06 %, domaćinstva 56,31 %, ostala potrošnja (0,4 kv) 18,11 % i javna rasvjeta 1,69 %. Takođe je za svaku pojedinu TS 110/x kv dato izmjereno vršno opterećenje u godini. Svi gore navedeni podaci su dio Priloga. U dostavljenim podacima JP EP HZ HB [5] je za svaku postojeću TS 110/x kv prognozirana ukupna potrošnja bazni scenario temeljem ostvarene preuzete električne energije za godinu i godišnje stope porasta od 1% u odnosu prethodne godine kada su uzimali stopu porasta od 1,5% (2%). Stopa porasta od 1% uzeta je kao najrealnija stopa budući da posljednjih godina povećanje potrošnje nije prelazilo taj iznos. Stopa porasta od 1,5% (2%) u prethodnim godinama preuzeta je iz Studije energetskog sektora u BiH i predstavlja godišnju stopu porasta 2020/2005 za referentni scenarij (S2) razvoja potrošnje električne energije za JP EP HZ HB d.d. Mostar. Iznos postotka stope rasta viši scenarij (4%), u prethodnim godinama je za svaku prijenosnu trafostanicu 110/x kv preuzet iz Integralne studije razvoja JP EP HZ HB d.d. Mostar godina sa projekcijom na godinu. U dostavljenim podacima kao stopa rasta - viši scenarij korišten je referentni scenarij (S2) razvoja sa stopom od 2%. Iznos postotka stope rasta niži scenarij, koja je korištena prošlih godina, u iznosu od 1,2 % je preuzeta iz Studije energetskog sektora u BiH i predstavlja godišnju stopu porasta 2020/2005 za niži scenarij sa mjerama (S3) razvoja potrošnje električne energije za JP EP HZ HB d.d. Mostar. U sada 24

26 dostavljenim podacima kao iznos postotka stope rasta niži scenarij korišten je iznos od 0,5% budući da je promjenjena stopa rasta za bazni scenarij. Podaci sistematizovani po županijama su sastavni dio Priloga. Prema Integralnoj studiji razvoja JP EP HZ HB d.d. Mostar godina sa projekcijom na godinu planirano je povećanje opterećenja od 2 % po svakoj prijenosnoj trafostanici 110/x kv koje je linearno raspoređeno za period godina. Što se tiče prognoze strukture potrošnje za referentni scenarij (S2) u Studiji energetskog sektora u BiH predviđa se smanjenje udjela potrošnje kućanstava s 49% u godini na 46% u godini a povećava udio kupaca na niskom (osim kućanstava) i srednjem naponu s 32% u godini na 46% u godini. Za svaku prijenosnu trafostanicu 110/x kv navedena je ostvarena struktura potrošnje u godini kao baznoj i linearno primijenjena stopa rasta od 1% po svakoj prijenosnoj trafostanici 110/x kv za period godina. MH ERS je dostavila podatke o predviđenom rastu potrošnje postojećih TS 110/x kv [3] i to: za bazni scenario sa prosječnim godišnjim rastom od približno 2,3 %, za viši scenario približno 3,2 % i niži scenario 1,5 %. U Prilogu se nalaze detaljni podaci prognoze potrošnje postojećih TS 110/x kv za elektrodistribucije: ZP Elektrokrajina, ZP Elektrodoboj, ZEDP Elektrobijeljina, ZP ED Pale, ZP Elektrohercegovina, i novoplaniranih transformatorskih stanica 110/x kv ZP Elektrokrajina. Prognoze rasta su različite, zavisno od elektrodistributivnog preduzeća: ZP Elektrokrajina bazni scenario 2,5 %, viši scenario 3,5%, niži scenario 1,5 %, ZP Elektrodoboj- bazni scenario 3%, viši scenario 3,5 %, niži scenario 2,5%, ZEDP Elektrobijeljina- bazni scenario 2 %, viši scenario 3%, niži scenario 1 %, ZP ED Pale- bazni scenario oko 1 %, viši scenario 1,8 %, niži scenario 0,6 %, ZP Elektrohercegovina- bazni scenario 1,5 %, viši scenario 2 %, niži scenario 0,5 %. Što se tiče strukture potrošnje, zavisno od elektrodistribucije za cijeli period je ili ostavljena ista struktura potrošnje, ili je predviđeno smanjenje udjela potrošnje domaćinstava uz povećanje udjela industrijske i ostale potrošnje. Javno preduzeće ''Komunalno Brčko'' d.o.o. Brčko Distrikt je dostavilo NOSBiH za Indikativni plan , podatke o sumarnoj potrošnji (MWh) i sumarnoj snazi (MW) na dvije trafostanice 110 kv (Brčko 1 i Brčko 2). Prosječna stopa rasta za bazni scenario iznosi 1,5 %. Predviđena stopa rasta potrošnje u višem scenariju je 2,25 %, dok je u nižem scenariju predviđen porast od 1 %. Što se tiče strukture potrošnje u godini je predviđeno učešće industrijske potrošnje 13 %, ostale potrošnje 25 %, domaćinstava 58 % i javne rasvjete 4 %. U godini je predviđeno učešće industrijske potrošnje 14,8 %, ostale potrošnje 28,6 %, domaćinstva 53,5 % i javne rasvjete 3,1 %. U Tabeli 6.6. je data prognoza distributivne potrošnje po elektroprivrednim kompanijama. Prognoza je urađena na osnovu Bilansa električne energije za godinu i ostvarenja (EP HZ HB) i prosječnih procenta porasta za bazni, viši i niži scenario, koje su dale elektroprivredne kompanije, s tim da je odvojeno data potrošnja za JKP Komunalno Brčko. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da će distributivna potrošnja u narednom planskom periodu imati prosječan rast od oko 2,0 % u baznom scenariju, 3,4 % u višem scenariju i 1,5% u nižem scenariju. 25

27 U Indikativnom planu nije razmatrana opravdanost izgradnje novih transformatorskih stanica 110/x kv, koje su elektroprivredne kompanije predložile u svojim planovima razvoja (date u Prilogu), i ove TS nisu predmet Indikativnog plana razvoja proizvodnje. Elektroprenos BiH će u skladu sa svojim pravima i obavezama, u Dugoročnim planovima razvoja prenosne mreže razmatrati izgradnju novih transformatorskih stanica 110/x kv i način njihovog priključivanja na prenosnu mrežu. Tabela 6.6. Plan bruto distributivne potrošnje u BiH (GWh) Korisnik EP HZ HB (b.s.) 1.421, , , , , , , , , ,3 EP HZ HB (v.s.) 1.463, , , , , , , , , ,4 EP HZ HB (n.s.) 1.400, , , , , , , , , ,5 ERS (b.s.) 3.564, , , , , , , , , ,5 ERS (v.s.) 3.564, , , , , , , , , ,3 ERS (n.s.) 3.564, , , , , , , , , ,0 EP BiH (b.s.) 4.789, , , , , , , , , ,0 EP BiH (v.s.) 4.874, , , , , , , , , ,2 EP BiH (n.s.) 4.780, , , , , , , , , ,5 JP ''K. Brčko'' doo (b.s.) 270,7 274,8 278,9 283,1 287,3 291,6 296,0 300,4 304,9 309,5 JP ''K. Brčko'' doo (v.s.) 272,7 278,8 285,1 291,5 298,1 304,8 311,6 318,7 325,8 333,2 JP ''K. Brčko'' doo (n.s.) 269,4 272,1 274,8 277,5 280,3 283,1 285,9 288,8 291,7 294,6 bazni scenario , , , , , , , , , ,9 Ukupno viši scenario , , , , , , , , , ,5 niži scenario , , , , , , , , , , Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH na bazi podataka dostavljenih od Korisnika prenosne mreže Za ovaj Indikativni plan podatke su poslala sva distributivna preduzeća, osim ''Komunalno Brčko'' d.o.o., kao i jedan dio najvećih direktnih potrošača, na osnovu kojih je urađena prognoza potrošnje na prenosnoj mreži za period godina. Prognoza distributivne potrošnje je preuzeta iz Tabele 6.6. Što se tiče direktnih potrošača korištena je prognoza potrošnje prema Tabeli 6.4. (dostavljeni podaci za potrošače: Aluminij d.d. Mostar, BSI d.o.o. Jajce, Željeznice RS, Alumina d.o.o. Zvornik, EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o., dok su ostali direktni potrošači razmatrani sa potrošnjom prema Bilansu za godinu). Rezultati za tri scenarija prognoze potrošnje su dati u Tabeli

28 Tabela Prognoza potrošnje el.en. na prenosnoj mreži BiH u GWh za period na bazi podataka dostavljenih od Korisnika prenosne mreže Korisnik Distributivna potrošnja u BiH (b.s.) Direktni (b.s.) Ukupna BiH (b.s.) potrošači potrošnja , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,0 bazni scenario (%) 1,6 1,5 1,6 1,6 1,7 1,5 1,7 1,4 1,4 Distributivna potrošnja u BiH (v.s.) Direktni potrošači (v.s.) Ukupna BiH (v.s.) potrošnja , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,4 viši scenario (%) 2,6 2,5 2,6 2,6 2,7 2,6 2,8 2,7 2,7 Distributivna potrošnja u BiH (n.s.) Direktni potrošači (n.s.) Ukupna BiH (n.s.) potrošnja , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,7 niži scenario (%) 1,3 1,1 1,2 1,2 1,3 1,2 1,3 1,1 1,1 Prosječan porast ukupne potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period , na osnovu podataka dostavljenih od korisnika prenosne mreže je u baznom scenariju je 1,6 %, višem scenariju 2,6 %, i nižem scenariju je 1,2 %. 27