Indikativni plan razvoja proizvodnje

Transcription

1 Indikativni plan razvoja proizvodnje Mart 2015.

2 Sadržaj 1. UVOD TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH KAPACITETA OSTVARENJE BILANSA NA MREŽI PRENOSA U PROTEKLOM PERIODU Ostvarenje bilansa električne energije na mreži prenosa u godini Deklarisana razmjena električne energije sa susjednim sistemima Prekogranični tokovi električne energije PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH U PROTEKLOM PERIODU BILANS ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PRENOSNOJ MREŽI ZA PROGNOZA POTROŠNJE GODINA Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom Izvještaji i predviđanja ENTSO-E Planovi potrošnje korisnika prenosne mreže Plan potrošnje direktno priključenih kupaca Bruto distributivna potrošnja planovi elektroprivrednih preduzeća Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH na bazi podataka dostavljenih od korisnika prenosne mreže Prognoza potrošnje električne energije na prenosnoj mreži BiH BILANSI ENERGIJE I SNAGE NA PRENOSNOJ MREŽI GODINA Bilansi električne energije i instalisana snaga proizvodnih kapaciteta Procjena konzuma i rezerve na prenosnoj mreži Pregled broja i snage prijavljenih planiranih kapaciteta INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA Integracija vjetroelektrana Integracija solarnih elektrana ENTSO-E DESETOGODIŠNJI PLAN RAZVOJA PRENOSNE MREŽE TYNDP Vizije razvoja evropskog EES i tržišta električne energije u periodu Planirani interkonektivni dalekovodi Prekogranični prenosni kapaciteti ENTSO-E Mrežni kodeksi ZAKLJUČCI I SUGESTIJE LITERATURA

3 1. UVOD U skladu sa važećom legislativom, Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) je pripremio već deveti Indikativni plan razvoja proizvodnje. Ovaj Plan obuhvata period godina i vremenski obuhvat je prilagođen potrebama za izradu Plana razvoja prenosne mreže u skladu sa važećim Mrežnim kodeksom. Osnove za izradu Indikativnog plana razvoja proizvodnje su: Članom Zakona o osnivanju Nezavisnog operatora sistema za prenosni sistem u BiH (Službeni glasnik BiH br. 35/04) definisana je obaveza Utvrđivanje indikativnog proizvodnog razvojnog plana s podacima dostavljenim od proizvođača, distributivnih kompanija i krajnjih korisnika koji su direktno povezani na prenosni sistem. Tačkom USLOVA ZA KORIŠTENJE LICENCE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI NEZAVISNOG OPERATORA SISTEMA definiše se da je Vlasnik licence dužan da utvrdi Indikativni razvojni plan proizvodnje za period od 10 godina sa podacima koje će prikupiti od proizvođača, distributivnih kompanija i krajnjih kupaca koji su direktno priključeni na prenosni sistem. Plan se svake godine nadopunjuje narednom godinom koja nije bila obuhvaćena planom. Procedura proširenja plana je ista kao i kod njegovog donošenja. Indikativni plan razvoja proizvodnje se dostavlja DERK-u na odobrenje do kraja aprila za narednu godinu. U skladu sa odjeljkom 4.1. Mrežnog kodeksa, cilj desetogodišnjeg Indikativnog plana razvoja proizvodnje je da da informaciju o najavljenim projektima izgradnje novih proizvodnih kapaciteta koji će biti priključeni na prenosnu mrežu. Indikativni plan razvoja proizvodnje treba da prioritetno ukaže na zadovoljenje potreba BiH u električnoj energiji i snazi na bazi korištenja vlastitih resursa, uvažavajući sljedeće elemente planiranja: Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za pokrivanje vršnog tereta EES BiH na prenosnoj mreži; Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za zadovoljenje potreba za električnom energijom distributera i direktno priključenih kupaca na prenosnoj mreži; Potrebne rezerve u snazi i energiji; Bilansni suficiti i deficiti sa komentarom o mogućim vrijednostima NTC-a. U pripremnoj fazi realizacije Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period godina, NOSBiH je krajem oktobra godine preduzeo sljedeće aktivnosti: Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-u, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS, regulatornim komisijama (FERK i RERS) kao i Vladi Distrikta Brčko upućeni su dopisi sa obavještenjem o početku procesa pripreme plana; Svim registrovanim investitorima koji su navedeni u prethodnom planu upućeni su pozivi da dostave svoje inovirane planove ili potvrde postojeće prijave; 2

4 U sredstvima javnog informisanja, kao i na internet stranici NOSBiH-a, objavljen je Javni poziv svim korisnicima prenosne mreže da dostave svoje planove proizvodnje i potrošnje električne energije; Svim kupcima električne energije na prenosnoj mreži upućen je poziv da dostave svoje planove potrošnje; U registar ovog Indikativnog plana uključene su sve prijave pristigle do godine. Osim toga, u ovom Indikativnom planu razvoja proizvodnje naveden je kratki osvrt na aktivnosti ENTSO-E sa aspekta desetogodišnjeg razvoja EES-a na području zemalja članica, koji se zasniva na kratkoročnim i dugoročnim regionalnim planovima razvoja proizvodnje i potrošnje svake članice regije, uključujući i aspekte regionalnog tržišta električne energije. Rezultat ovih aktivnosti su projekti prenosne mreže od evropskog značaja. Potrebno je napomenuti da je u novembru godine od strane Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), usvojen Dugoročni plan razvoja prenosne mreže za period godina, urađen od strane Elektroprenos-a BiH, i revidovan od strane NOS BiH. U toku su aktivnosti na reviziji i usvajanju Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže za period godina. Ostali elementi Indikativnog plana imaju standardnu formu i sadržaj uz konstataciju da se proizvodnja i potrošnja na prenosnoj mreži odvija prema predviđanjima NOSBiH. Međutim, veoma je važna činjenica da se ne ostvaruju planovi izgradnje proizvodnih kapaciteta, rokovi se prolongiraju iz godine u godinu, tako da je i planirana dinamika navedena u ovom planu, upitna, odnosno nema realnih pokazatelja da će se planirana dinamika ulaska u pogon novih, pa i zamjenskih, proizvodnih kapaciteta ostvariti. U tom cilju NOSBiH je za određene proizvodne kapacitete koji su bilansirani u proteklim planovima, a čija godina ulaska u pogon je upitna dao i svoje procjene mogućeg priključenja na prenosnu mrežu. Na kraju Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period godina navode se Zaključci sa preporukama za što efikasniju realizaciju plana kako bi se u narednom periodu izbjegao uvoz električne energije i poboljšala ukupna energetska i privredna situacija u Bosni i Hercegovini. 3

5 2. TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH KAPACITETA Tehnički parametri proizvodnih jedinica priključenih na prenosnoj mreži su prikazani u Tabelama 2.1. i 2.2. Tabela Hidroelektrane Sliv Naziv objekta Instalisana snaga agregata P max na mreži prenosa Protok Kote Akumulacija SGP Trebišnjica Neretva Vrbas (MW) (MW) (m 3 /s) (m) (GWh/hm 3 ) (GWh) Trebinje I 2x54+1x x ,7/1074, Dubrovnik* 2x x48, ,02/9, Čapljina 2x x112, ,5 3,43/ Rama 2x x ,8/ Jablanica 6x x30+4x ,7/ Grabovica 2x x ,5-159,5 2,9/5 342 Salakovac 3x x , ,3/ Mostar 3x x ,5 0,4/6 310 Jajce I 2x x30 425,8-427, Jajce II 3x x , Bočac 2x x ,09/42,9 307 Drina Višegrad 3x x , ,0/101, Lištica Mostarsko blato 2x x18 Tihaljina Peć-Mlini 2x15, x ,2/0, Ukupno P max *Proizvodnja generatora 2 iz HE DU pripada ERS. Tabela Termoelektrane Objekat Blok Instalisana snaga agregata Maksimalna snaga na mreži prenosa Tehnički minimum Prividna snaga Vrsta uglja Specifična potrošnja Moguća proizvodnja (MW) (MW) (MW) (MVA) (kj/kwh) (GWh) Tuzla G LM 14, Tuzla G LM 12, Tuzla G LM 12, Tuzla G M 11, TUZLA Kakanj G M 11, Kakanj G M 14, Kakanj G M 12, KAKANJ GACKO G L 11, UGLJEVIK G M 11, Total

6 3. OSTVARENJE BILANSA NA MREŽI PRENOSA U PROTEKLOM PERIODU 3.1 Ostvarenje bilansa električne energije na mreži prenosa u godini Ukupno raspoloživa električna energija na prenosnoj mreži u godini iznosila je GWh. Na prenosnoj mreži ukupno je proizvedeno GWh, dok je 47 GWh u prenosnu mrežu injektovano iz distributivne mreže. Od ukupno raspoložive električne energije na prenosnoj mreži, distributivne kompanije su preuzele GWh, direktno priključeni kupci na prenosnu mrežu su preuzeli GWh, susjednim sistemima je isporučeno GWh, dok su prenosni gubici iznosili 304 GWh, odnosno 1,72 % od ukupno raspoložive energije na prenosnoj mreži. U godini PHE Čapljina je radila u pumpnom režimu 3 MWh. Potrošnja električne energije u godini u BiH manja je za 6 % od potrošnje u godini. Višak proizvodnje od 27,2 % u godini plasiran je izvan granica BiH. Od ukupno proizvedenih GWh električne energije na prenosnoj mreži u godini, u hidroelektranama je proizvedeno GWh, odnosno 39,7 % električne energije, dok je u termoelektranama proizvedeno GWh, odnosno 60,3 % električne energije. Hidrološke prilike u odnosu na godinu omogućile su 82,4 % proizvodnje u hidroelektranama. U termoelektranama je proizvedeno 1,2 % manje električne energije nego prethodne godine, tako da je ukupno proizvodeno 7,9 % manje energije nego u godini. Struktura proizvodnje električne energije na prenosnoj mreži BiH po mjesecima u godini je prikazana na Slici 3.1. Vršna satna snaga konzuma na prenosnoj mreži u godini iznosila je MW što je povećanje u odnosu na godinu za 133 MW. U Tabelama 3.1, 3.2. i 3.3. prikazani su relevantni podaci o ostvarenju elektroenergetskog bilansa na prenosnoj mreži Bosne i Hercegovine u godini po mjesecima. Potrebno je naglasiti značajno daljnje povećanje proizvodnje PHE Čapljina (172,8 GWh u godini) što daje indeks povećanja 2014/2013 od 24,2 %. Indeksi povećanja u 2013/2012 od 247,5% i 2012/2011 od 175,8% ukazuju da PHE Čapljina, kao veoma značajan proizvodni objekat, zauzima važnu ulogu u proizvodnji električne energije i da njene mogućnosti treba postaviti na poziciju kako je i početno dizajnirana. 5

7 Struktura proizvodnje po mjesecima u godini GWh Hidro Termo I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjesec Slika Struktura proizvodnje po mjesecima u godini 6

8 Tabela Bilans električne energije na prenosnoj mreži I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII /2013 MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh % Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži (1) HE 570, , , , , , , , , , , ,156 5,747, % (2) TE 854, , , , , , , , , , , ,405 8,724, % (3) Proizvodnja UKUPNO (1+2) 1,424,622 1,415,038 1,320,035 1,065,326 1,058,204 1,101,256 1,071,491 1,085,419 1,120,851 1,203,350 1,186,207 1,420,561 14,472, % (4) Energija primljena iz distributivne mreže 2,356 2,837 1,926 5,072 8,339 4,341 2,379 2,730 4,205 2,867 3,793 6,648 47, % Potrošnja električne energije sa prenosne mreže (5) Distributivne kompanije 852, , , , , , , , , , , ,898 9,099, % (6) Direktno priključeni potrošači * 195, , , , , , , , , , , ,077 2,279, % (7) Prenosni gubici 30,418 24,736 24,915 26,526 18,480 22,774 21,825 25,717 23,786 25,503 23,956 35, , % (8) Pumpni rad % (9) Potrošnja UKUPNO ( ) 1,077, ,124 1,008, , , , , , , ,191 1,006,728 1,112,794 11,683,422 Bilans električne energije na prenosnoj mreži (10) Bilans (3-9) 346, , , , , , , , , , , ,767 2,788,668 * Uključujući potrošnju kvalifikovanih kupaca 7

9 Tabela Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži PROIZVODNJA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII /13 MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh % HE Jablanica 88,906 98,559 77,820 52,880 81,216 45,772 37,723 40,851 56,501 64,976 50,373 93, , % HE Grabovica 34,998 36,222 27,939 19,991 29,137 16,748 13,295 14,449 20,773 23,165 23,011 34, , % HE Salakovac 60,549 64,042 38,876 30,035 42,652 22,354 15,167 17,315 29,690 28,423 42,074 57, , % HE Višegrad 70,546 64,192 54, , ,316 93,490 51,618 44,938 73,002 74,544 75, , , % HE Trebinje 1 27,705 45,353 43,178 39,232 40,683 39,301 44,718 36,290 15,156 23,460 29,229 36, , % HE Trebinje HE Dubrovnik (G2) 72,458 74,063 68,709 63,997 55,420 45,008 68,128 55,727 35,507 15,291 74,554 84, , % HE Bočac 16,301 24,591 22,055 38,332 60,877 26,940 22,169 26,372 41,395 24,559 20,891 27, , % HE Rama 56,418 63,903 55,170 46,887 49,282 49,466 43,323 40,555 45,070 60,247 46,249 84, , % HE Mostar 31,783 34,553 22,986 18,971 24,676 14,678 11,199 12,324 18,311 17,909 24,600 31, , % HE Jajce 1 19,052 25,701 26,116 25,707 30,886 26,319 19,764 22,690 32,830 23,807 22,118 27, , % HE Jajce 2* 6,839 8,298 8,133 8,415 10,707 9,698 7,682 7,272 8,090 8,673 7,953 9, , % PHE Čapljina 48,693 33,379 4,638 6, ,202 1,649 2,432 14, ,620 42, , % HE Peć-Mlini 11,053 15,818 15,152 7,594 6,344 2,883 1,771 1,832 6,378 3,811 13,139 16, , % HE Mostarsko Blato** 25,053 39,959 12,492 5,037 6,362 2,297 1,555 1,899 6,241 2,619 14,996 26, , % HIDROELEKTRANE 570, , , , , , , , , , , ,156 5,747, % TE Tuzla 280, , , , , , , , , , , ,248 3,497, % TE Kakanj 238, , , , , , , , , , , ,501 2,093, % TE Ugljevik 177, , , , , , , , , ,024 1,591, % TE Gacko 158, , , , ,481 87,505 14, , , , , ,633 1,542, % TERMOELEKTRANE 854, , , , , , , , , , , ,406 8,724, % PROIZVODNJA 1,424,622 1,415,038 1,320,035 1,065,327 1,058,205 1,101,257 1,071,488 1,085,418 1,120,851 1,203,348 1,186,208 1,420,562 14,472, % *Energija se isporučuje na distributivnu mrežu **Energija proizvedena u testnom radu 8

10 Tabela Potrošnja električne energije na prenosnoj mreži POTROŠNJA Potrošnja električne energije na prenosnoj mreži I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII /2013 MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh MWh % Elektrokrajina 166, , , , , , , , , , , ,872 1,749, % Elektrodoboj 55,786 48,882 46,719 46,601 44,061 44,932 51,254 48,342 47,922 52,532 51,624 54, , % Elektrobijeljina 64,669 56,524 60,279 56,879 53,623 52,475 57,292 55,490 53,609 58,806 59,498 65, , % Elektrodistribucija Pale 28,570 23,685 25,672 23,143 22,275 21,123 22,626 23,964 24,068 26,203 26,813 29, , % Elektrohercegovina 19,800 17,218 18,551 16,599 16,732 15,480 15,817 16,740 16,157 16,966 17,751 20, , % RiTE ERS (Ugljevik i Gacko) 855 1, ,041 1,135 1,608 1,753 1, ,047 13, % ERS 336, , , , , , , , , , , ,363 3,556, % ED Sarajevo 130, , , , , , , , , , , ,495 1,355, % ED Tuzla 89,715 82,388 85,305 81,438 78,681 79,723 84,992 83,555 84,212 89,101 87,278 91,450 1,017, % ED Zenica 85,456 75,909 81,404 77,593 74,313 73,386 76,032 74,613 73,784 82,635 83,825 95, , % ED Mostar 20,025 17,098 17,296 16,147 16,188 16,248 17,716 17,163 14,612 18,616 18,569 21, , % ED Bihać 37,125 33,679 35,006 34,295 33,988 34,444 38,116 38,942 34,608 37,175 35,228 40, , % Direktni potrošači 33,318 35,376 38,581 36,282 37,646 34,530 40,498 39,261 35,397 37,312 39,439 35, , % EPBiH 395, , , , , , , , , , , ,550 4,415, % ED Hercegovačko-Neretvanska 47,571 40,647 39,821 35,438 34,617 33,617 36,452 38,199 33,416 36,796 38,461 47, , % ED Zapadnohercegovačka 26,502 23,562 24,354 22,182 22,129 20,753 22,386 22,735 21,456 23,232 24,270 27, , % ED Herceg Bosanska 12,491 12,047 11,833 11,377 11,424 10,799 11,584 12,231 11,157 11,941 12,012 13, , % ED Srednja Bosna 28,656 24,396 26,686 24,240 21,889 22,420 26,398 26,449 22,909 27,811 27,374 29, , % ED Posavska 9,624 8,245 8,593 8,465 7,638 7,472 8,060 8,419 7,794 8,501 8,761 10, , % Direktni potrošači 101,501 92, ,850 99,555 96,101 86, , , , ,251 36,518 34,165 1,067, % EPHZHB 226, , , , , , , , , , , ,412 2,365, % Aluminij (kvalifikovani kupac) 59,520 53,760 59,440 57,600 59,520 57,600 44,640 44,640 43,200 44,700 97, , , % BSI Jajce (kvalifikovani kupac) ,560 17,112 33,672 Distrikt Brčko 29,115 24,879 24,449 22,396 21,050 19,542 21,725 22,387 20,449 22,611 25,688 32, , % Potrošnja na prenosnoj mreži 1,047, , , , , , , , , , ,212 1,059,864 11,345, % Pumpni rad PHE Čapljina Preuzimanje sa prenosne mreže 1,047, , , , , , , , , , ,212 1,059,864 11,345, % 9

11 U Tabeli 3.4. prikazani su podaci o mjesečnim i maksimalnim i dnevnim i satnim potrošnjama električne energije u godini. Tabela Podaci o karakterističnoj dnevnoj potrošnji električne energije u godini MAX SATNA POTROŠNJA MIN SATNA POTROŠNJA MAX DNEVNA POTROŠNJA MIN DNEVNA POTROŠNJA MWh/h DAN SAT MWh/h DAN SAT MWh DAN MWh DAN Januar 1, , , Februar 1, , , Mart 1, , , April 1, , , Maj 1, , , Juni 1, , , Juli 1, , , August 1, , , Septembar 1, , , Oktobar 1, , , Novembar 1, , , Decembar 2, , , Slika Minimalna i maksimalna satna potrošnja po mjesecima u godini U Tabeli 3.5. prikazana je karakteristična postrošnja za dane u kojima je postignuta maksimalna odnosno minimalna satna snaga konzuma kao i dani sa maksimalnom i minimalnom dnevnom ptrošnjom. Na Slici 3.3. prikazani su dijagrami opterećenja za pomenute dane. U danu kada je postignuto vršno opterećenje konzuma, odnos satnog maksimalnog i minimalnog opterećenja iznosi 1,76 (2.207/1.254). U danu u kome je postignuto minimalno opterećenje ovaj odnos je 1,82 (1.516/833). Može se konstatovati da i dalje postoji relativno nepovoljan odnos maksimalnih i minimalnih satnih vrijednosti opterećenja konzuma BiH na prenosnoj mreži. 10

12 Tabela Karakteristične potrošnje električne energije u godini Max satna potrošnja Min satna potrošnja Max dnevna Min dnevna MWh Dan Sat MWh Dan Sat MWh Dan MWh Dan 2, : :00 42, , Slika Dijagrami potrošnje za karakteristične dane u godini Deklarisana razmjena električne energije sa susjednim sistemima Prema deklarisanim programima razmjene, u elektroenergetski sistem BiH je u godini uvezeno GWh, a iz elektroenergetskog sistema BiH izvezeno GWh električne energije. Od toga je u godini preko prenosne mreže BiH tranzitirano GWh električne energije. Saldo od GWh izvezene električne energije predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu (3.715 GWh) ali i ponovno značajno povećanje izvoza u odnosu na 33 GWh izvezene električne energije u godini. Saldo deklarisane razmjene u godini je prikazan na Slici 3.4. Saldo deklarisane razmjene BiH u godini GWh Uvoz Izvoz I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjesec Slika 3.4. Saldo deklarisane razmjene u godini Prekogranični tokovi električne energije Ostvareni fizički tokovi električne energije na interkonektivnim dalekovodima u godini daju saldo razmijenjene električne energije regulacionog područja BiH u iznosu od GWh u smijeru izvoza. Iz susjednih elektroenergetskih sistema u sistem BiH injektovano je 11

13 3.162 GWh, a u druge sisteme isporučeno GWh električne energije. Tokovi električne energije na granici sa susjednim sistemima su prikazani na Slici GWh Hrvatska GWh Bosna i Hercegovina 613 GWh 996 GWh Srbija Crna Gora Slika 3.5. Saldo deklarisane razmjene u godini 12

14 4. PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH U PROTEKLOM PERIODU U Tabeli 4.1. prikazani su podaci o proizvodnji i potrošnji električne energije, bilansi snaga za maksimalno satno opterećenje konzuma BiH u periodu godina prema godišnjim izvještajima koje je pripremio NOSBiH (do jula godine ZEKC). Takođe u tabeli su prikazani karakteristični godišnji pokazatelji za period godina koji se koriste za određivanje godišnje krive trajanja opterećenja. Pokazatelji se određuju na osnovu sljedećih formula. - Faktor godišnjeg opeterećenja konzuma: T P = P g P max - Vrijeme iskorišćenja maksimalnog godišnjeg opterećenja: - Srednje godišnje opterećenje: T g = W ukupno P max P g = W ukupno 8760 Ukupna proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu godina na godišnjem nivou, prema izvještajima NOSBiH-a, prikazana je na dijagramu na slici 4.1. Na slici 4.2. prikazana je potrošnja električne energije po mjesecima u periodu godina period zahvaćen uticajem ekonomske krize. 13

15 Tabela 4.1.Karakteristični pokazatelji za period godina R.b. Pozicija Godina Ostvareno Godišnja potrošnja na prenosnoj mreži (MWh) 10,140,892 10,662,510 10,796,667 10,870,500 11,338,800 10,786,500 11,468,900 11,879,700 11,852,941 11,731,960 11,345,564 2 Godišnji stopa rasta potrošnje (%) ,25-1,02-3,29 3 Proizvodnja na distributivnoj mreži (MWh) 299, , , , ,900 87,800 84,300 19,791 37,573 58,385 47,493 4 Proizvodnja na prenosnoj mreži (MWh) 12,415,287 12,393,225 13,277,084 11,800,400 13,270,200 13,994,900 15,553,500 13,694,919 12,233,666 15,711,551 14,472,360 5 Ukupna proizvodnja (MWh) 12,714,787 12,717,925 13,626,833 12,161,400 13,797,100 14,082,700 15,637,800 13,714,710 12,271,239 15,769,936 14,519,853 6 Gubici na prenosnoj mreži (MWh) 321, , , , , , , , , , ,185 7 Gubici na prenosnoj mreži u odnosu na (1) (%) ,60 2,92 2,68 8 Pumpni rad , , , , Ukupna potrošnja na prenosnoj mreži (1+6+8) 10,462,184 11,046,215 11,107,738 11,194,900 11,665,300 11,092,600 11,809,000 12,203,869 12,227,048 12,075,065 11,649, Gubici na prenosnoj mreži u odnosu na (5) (%) ,52 2,18 2,10 11 BILANS NA PRENOSNOJ MREŽI (4-9) (MWh) 1,953,103 1,347,010 2,169, ,500 1,604,900 2,902,300 3,744,500 1,491,050 6,618 3,636,486 2,822, Vršna snaga konzuma na prenosnoj mreži (MW) Angažovana snaga izvora na mreži prenosa (MW) Potrebna snaga primarne rezerve (MW) Potrebna snaga sekundarne rezerve (MW) Potrebna snaga tercijerne rezerve (MW) BILANS (13-12) (MW) Faktor godišnjeg opterećenja konzuma BiH Vrijeme iskorištenja maks. god. opterećenja Tg(h) Srednje godišnje opterećenje Pg (MW)

16 GWh Year Consumption EES B&H Production EES B&H Slika Ukupna godišnja proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu Pregled mjesečne potrošnje u periodu je dat na slici Slika 4.2. Potrošnja električne energije po mjesecima u periodu godina 15

17 5. BILANS ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PRENOSNOJ MREŽI ZA U tabelama prikazani su planske vrijednosti proizvodnje i potrošnje električne energije za godinu. Tabela Proizvodnja na mreži prenosa (GWh) UKUPNO HE Rama 645,0 HE Mostar 245,0 PHE Čapljina 192,0 HE Peć-Mlini 73,0 HE Jajce 1 216,0 HE Mostarsko blato 132,0 Ukupno EP HZ HB 1.503,0 HE Jablanica 715,8 HE Grabovica 286,4 HE Salakovac 406,2 Ukupno HE 1.408,4 TE Tuzla 3.684,2 TE Kakanj 2.374,5 Ukupno TE 6.058,7 Ukupno EP BiH 7.467,1 HE Trebinje 1 388,3 HE Dubrovnik 587,9 HE Višegrad 909,2 HE Bočac 274,3 Ukupno HE 2.159,7 TE Gacko 1.650,0 TE Ugljevik 1.674,0 Ukupno TE 3.324,0 Ukupno ERS 5.483,7 Ukupno HE u BiH 5.071,2 Ukupno TE u BiH 9.382,7 Ukupno ,8 Tabela 5.2. Bruto distributivna potrošnja (GWh) UKUPNO EP HZ HB 1413,70 EP BiH 4456,42 ERS 3576,01 Distrikt Brčko 300,00 Ukupno bruto distr. potrošnja 9746,14 Tabela 5.3. Direktni kupci (kvalifikovani i tarifni) (GWh) UKUPNO B.S.I. Jajce 201,48 Aluminij Mostar (kvalif dio) 876,00 Ukupno Kvalif. kupci 1077,48 Steelmin 272,20 B.S.I. Jajce 35,04 Aluminij Mostar (snab.) 1095,00 Željeznica FBiH 6,00 EP HZ HB 1408,24 Mittal Steel Zenica 380,00 Željeznice FBiH 47,94 Željezara Ilijaš 4,42 Cementara Kakanj 67,50 KTK Visoko 0,45 EP BiH 500,31 FG Birač Zvornik 108,00 Željeznica RS 18,70 Novi rudnici Ljubija 29,16 Potrošnja HE, R i TE 17,19 ERS 173,05 Ukupno tarifni kupci 2081,60 Ukupno direktni kupci 3159,08 Tabela 5.4. Ukupna potrošnja u BiH (GWh) UKUPNO EP HZ HB 2.821,94 EP BiH 4.956,73 ERS 3.749,06 Distrikt Brčko 300,00 Kvalifikovani kupci 1077,48 Ukupna potrošnja u BiH ,22 16

18 Podaci iz prethodnih tabela su preuzeti iz Bilansa električne energije na mreži prenosa za godinu, koji NOS BiH izrađuje na osnovu bilansa potrošnje i proizvodnje električne energije elektroprivreda u BiH i Distrikta Brčko. Ukupne bilansne vrijednosti su date u sljedećoj tabeli. Tabela 5.5. Bilans električne energije za Bruto distributivna potrošnja 9.746,14 2. Direktni tarifni kupci 2.081,60 3. Direktni kvalifikovani kupci 1077,48 4. Direktni kupci 3.159,08 5. Proizvodnja na mreži prenosa ,84 6. Proizvodnja DHE, MHE, VE i ITE 743,31 7. Gubici prenosa 328,00 8. Isporuka sa mreže prenosa ,36 9. Ukupna potrošnja u BiH , Ukupna proizvodnja u BiH ,16 Bilans BiH ( ) 2.034,49 17

19 6. PROGNOZA POTROŠNJE GODINA 6.1 Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje Zvanični nosioci statističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini su: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Statistički biro Distrikta Brčko, koji je prema Zakonu o statistici BiH ispostava Agencije za statistiku BiH. U Tabeli 6.1. je dat pregled potrošnje električne energije na prenosnoj mreži i dostupnih podataka o osnovnim indikatorima za Bosnu i Hercegovinu, za period godina [1], [2], prema podacima zvaničnih statističkih organizacija ( Tabela Pregled potrošnje električne energije i osnovnih indikatora za Bosnu i Hercegovinu Procjena ukupnog prisutnog stanovn.hilj * 3.792* Broj st./km BDP u mil. KM BDP/stan. u KM BDP/stan. u EUR*** Porast BDP (%) Potrošnja el.energije GWh** Porast potrošnje ,22 8,27 7,97 12,28 12,95 13,39-2,86 2,22 4,8-0,15 2, ,42 4,18 5,14 1,26 0,69 4,2-4,9 6,3 3,6-0,2-1,02-3,00 (%) *Preliminarni rezultati Popisa godine, **Potrošnja električne energije na mreži prenosa (podaci NOS BiH), ***obračunato po prosječnom godišnjem kursu eura CB BiH Treba naglasiti da je posljednji popis broja stanovnika u BiH obavljen godine, kada je na području Bosne i Hercegovine registrovano stanovnika. Podaci koji su dati u Tabeli 6.1. predstavljaju procjenu broja stanovnika koje su izvršile statističke organizacije. Ukupan broj stanovnika u BiH prema preliminarnim rezultatima popisa je stanovnika. Konačni rezultati popisa će biti sukcesivno objavljivani u periodu godina. Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u periodu godine koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u svojim saopštenjima Statistika energije je data u Tabeli 6.2. Iznos finalne potrošnje je nešto manji (cca 10%) od egzaktnih podataka o potrošnji električne energije na prenosnoj mreži koje publikuje NOS

20 BiH jer nisu uračunati gubici na distributivnoj mreži, međutim ovi izvještaji su značajni jer ukazuju na procentualnu strukturu potrošača. Finalna potrošnja električne energije predstavlja finalnu potrošnju energije u industriji, građevinarstvu, saobraćaju, poljoprivredi, domaćinstvima i ostalim sektorima. U finalnoj potrošnji električne energije u godini domaćinstva učestvuju sa 42,3%, industrija sa 37,4%, a ostali potrošači uključujući građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivredu učestvuju sa 20,3%. Najveće učešće u potrošnji električne energije u godini u industrijskom sektoru ima industrija proizvodnje metala bez željeza sa 48,1%, dok industrija željeza i čelika učestvuje sa 19,4%. Tabela 6.2. Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u periodu godina (Izvor: Agencija za statistiku BiH) GWh Industrija željeza i čelika Hemijska (uklj. i petrohemijsku) Metali bez željeza Nemetalni mineralni proizvodi Transportna oprema Mašine Rudarstvo i kamenolomi Prerada hrane, pića i duhana Celuloza, papir i štampanje Drvo i drveni proizvodi Tekstil i koža Nespecificirano (industrija) Industrija ukupno Industrija (%) 38,1% 32,1% 35,9% 38,3% 38,7% 37,4% Saobraćaj Saobraćaj (%) 0,9% 1,0% 1,3% 1,3% 0,9% 0,7% Domaćinstva Domaćinstva (%) 43,4% 48% 43,9% 42,1% 41,4% 42,3% Građevinarstvo Poljoprivreda Ostali potrošači Ostala potrošnja ukupno Ostala potrošnja ukupno (%) 17,6% 19% 19,1% 18,3% 19,9% 20,3% FINALNA POTROŠNJA Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom Teoretski model prognoziranja potrošnje električne energije, na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom, se bazira na linearnoj funkcionalnoj povezanosti između potrošnje 19

21 električne energije i BDP-a. To znači da je za određeni nivo BDP, potrebno utrošiti i adekvatnu količinu električne energije. Prema istraživanjima, postoji visok stepen korelacije između promjena bruto društvenog proizvoda i promjena u potrošnji električne energije. Konstatovana je pozitivna korelacija, tj. porast društvenog proizvoda dovodi do porasta potrošnje električne energije sa vrlo visokim stepenom korelacije (između 0,95 i 0,99). Ovu tezu potvrđuje i vrlo visok stepen elastičnosti između stope rasta bruto društvenog proizvoda i stope rasta potrošnje električne energije. Koeficijent elastičnosti se obično kreće od 0,85 do 0,95, što znači da promjena bruto društvenog proizvoda od 1% izaziva promjene u potrošnji od 0,85% -0,95%. Na slici 6.1. je prikazan uporedni dijagram kretanja BDP (mil.km) i potrošnje (GWh) u Bosni i Hercegovini za period (2014). godina. U svim posmatranim godinama, izuzev i godine zabilježeni su porast BDP-a i potrošnje električne energije. Samo u godini je zabilježen porast BDP-a, uz istovremeni pad potrošnje električne energije. Ovakva kretanja se direktno odražavaju i na koeficijent elastičnosti koji je za 2005-u godinu iznosio 0,62, u godini 0,56, u godini 0,5, u ,46, u ,45, u ,47, a u i godini iznosio je 0,47. Proračunati srednji koeficijent elastičnosti za period godina iznosi 0,5. GWh, mil.km Potrošnja (GWh) BDP (mil.km) Slika Bruto društveni proizvod i potrošnja električne energije u BiH U Tabeli 6.3 je data procjena porasta BDP-a, i potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini za period godina. U godini procjenjen realni porast BDP-a je 2,5%, a u godini 3%, prema najnovijim prognozama Svjetske banke [ dok je za period nakon godine na osnovu opštih ekonomskih kretanja u BiH i regionu procjenjen porast od 4%. Uz pretpostavljeni rast BDP od 2,5% u godini, odnosno 3% u godini i 4% za period do godine i prethodno proračunati koeficijent elastičnosti 0,5 dobijemo poraste potrošnje električne energije od 1,25% u godini, odnosno 1,5% u godini i 2% za period do godine. 20

22 Tabela Prognoza potrošnje električne energije u BiH na bazi korelacije sa BDP-om Godina Procjenjeni realni Porast potrošnje porast BDP-a električne energije ,5% 1,25% ,0% 1,5% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% ,0% 2% Kod prognoziranja potrošnje električne energije na osnovu korelacije sa bruto društvenim proizvodom u BiH ima dosta nepoznanica, radi nepoznavanja tačnijih podataka o kretanju BDP u narednom periodu, ali se gore navedene procjene mogu u kombinaciji sa drugim metodama koristiti za određivanje okvirnog porasta potrošnje. 6.3 Izvještaji i predviđanja ENTSO-E Izvještaj Scenario Outlook and Adequacy Forecast (SO&AF) ( je godišnja publikacija ENTSO-E, koja se koristi kao osnova za desetogodišnji pan-evropski plan (Ten Year Network Development Plan-TYNDP) i Regionalne planove investicija (Regional Investment Plans-RgIP). Izvještaj SO&AF2014 je publikovan kao dio desetogodišnjeg pan-evropskog plana TYNDP Kod predviđanja porasta opterećenja za period godina, Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja sa prosječnim godišnjim porastom opterećenja (većim od 1,92% i manjim od 2,5%- Slika 6.2.) 21

23 Slika Prosječni godišnji porast opterećenja ENTSO-E za period godina Kod predviđanja porasta opterećenja za period godina, Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja sa prosječnim godišnjim porastom opterećenja (većim od 0,82% i manjim od 1,92%- Slika 6.3.) Slika Prosječni godišnji porast opterećenja ENTSO-E za period godina 22

24 6.4 Planovi potrošnje korisnika prenosne mreže Kao što je već u Uvodu navedeno, NOSBiH je blagovremeno pripremio sve potrebne elemente kako bi korisnicima prenosne mreže omogućio pravovremeno informisanje o njihovim obavezama u dostavljanju planskih podataka u skladu sa Zakonom i Mrežnim kodeksom Plan potrošnje direktno priključenih kupaca U Tabeli 6.4. su prikazani dostavljeni podaci o potrošnji korisnika koji su direktno priključeni na prenosnu mrežu, a u Tabeli 6.5. maksimalne snage na prenosnoj mreži za period godina. Podatke su do utvrđenog roka dostavili Aluminij d.d. Mostar, Alumina d.o.o. Zvornik i BSI d.o.o. Jajce. Takođe, Elektroprivreda RS je dostavila podatke za potrošača Željeznice RS i Alumina d.o.o. Zvornik [3]. Za ostale direktno priključene kupce korišteni su podaci iz prethodnog Indikativnog plana, uz pretpostavku da je potrošnja u godini jednaka potrošnji u prethodnim godinama. Potrebno je napomenuti da je u NOS BiH u saradnji sa Elektroprenos-om BiH revidovan Elaborat priključka potrošača R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad na prenosnu mrežu. Prema podacima iz Tabele 6.4 većina direktno priključenih kupaca predviđa konstantnu potrošnju tokom posmatranog desetogodišnjeg perioda, kao i konstantnu maksimalnu snagu (Tabela 6.5). Detaljne prijave u skladu sa metodologijom koje su dostavili navedeni korisnici nalaze se u bazi podataka NOSBiH. Tabela 6.4. Plan potrošnje direktno priključenih kupaca (GWh) za period godina Korisnik Aluminij d.d. Mostar (b.s.) Aluminij d.d. Mostar (v.s.) Aluminij d.d. Mostar (n.s.) Steelmin B.S.I. d.o.o. Jajce (b.s.) Željeznice F BiH Cementara Kakanj (b.s.) Cementara Kakanj (v.s.) Cementara Kakanj (n.s.) Mittal Steel Zenica (b.s.) Mittal Steel Zenica (v.s.). Mittal Steel Zenica (n.s.) Željezara Ilijaš (b.s.) Željezara Ilijaš (v.s.) Željezara Ilijaš (n.s.) KTK Visoko 225,5 225,2 225,2 236,5 225,5 225,2 225,2 236,5 225,5 225,2 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 74,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 84,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 64,5 494,9 495,9 504,1 508,2 512,3 517,3 517,3 517,3 517,3 517,3 514,7 515,7 524,3 528,5 532,8 538,0 538,0 538,0 538,0 538,0 480,1 481,0 489,0 493,0 496,9 501,8 501,8 501,8 480,1 501,8 5,76 6,00 6,24 6,48 6,84 7,2 7,2 7,2 7,2 7,2 7,2 7,5 7,8 8,0 8,55 9,0 9,0 9,0 9,0 9,0 4,32 4,50 4,68 4,86 5,13 5,40 5,40 5,40 5,40 5,40 23

25 Željeznice RS (b.s.) 22,7 22,9 23,1 23,4 23,6 23,9 24,1 24,3 24,6 24,7 Željeznice RS (v.s.) 23,0 23,2 23,5 23,7 24,0 24,2 24,5 24,7 25,0 25,2 Željeznice RS (n.s.) 22,4 22,6 22,8 23,1 23,3 23,5 23,8 24,0 24,3 24,5 Alumina d.o.o. Zvornik (b.s.) Alumina d.o.o. Zvornik (v.s.) Alumina d.o.o. Zvornik (n.s.) R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad ,4 134,4 134,4 134,4 134,4 134,4 134,4 134,4 134,4 134,4 121,6 121,6 121,6 121,6 121,6 121,6 121,6 121,6 121,6 121, Tabela Maksimalne snage (MW) na prenosnoj mreži za period Bazni scenario. Korisnik Aluminij d.d. Mostar 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 234,0 Steelmin B.S.I. d.o.o. Jajce Željeznice F BiH Cementara Kakanj 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 13,3 Mittal Steel Zenica 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 110,0 Željezara Ilijaš 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 KTK Visoko Željeznice RS 12,0 12,0 12,0 12,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 13,0 Alumina d.o.o. Zvornik 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 16,0 R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27,0 27, Bruto distributivna potrošnja planovi elektroprivrednih preduzeća Podatke o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji TS 110/x kv od elektroprivrednih (distributivnih) preduzeća u Bosni i Hercegovini su u predviđenom terminu dostavile JP EP BiH, i MH ERS. Podaci nisu dostavljeni od strane JP EP HZ HB i JP Komunalno Brčko, pa su korišteni podaci iz prethodnog Indikativnog plana. Podaci o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji postojećih transformatorskih stanica 110/x kv, kao i Lista prijedloga za izgradnju novih transformatorskih stanica 110/x kv koje je za Indikativni plan dostavila JP EP BiH, su sastavni dio Priloga [4]. Podaci su podijeljeni po elektrodistribucijama: ED Sarajevo, ED Tuzla, ED Zenica, ED Bihać i ED Mostar. JP EP BiH je za Indikativni plan dostavila podatke o potrošnji TS 110/x kv za period godina sa prosječnim rastom od 3% za bazni scenario, za optimistički (viši) scenario 4% a za pesimistički scenario oko 2%, što su nešto niži procenti porasta nego u prethodnim predviđanjima. Što se tiče prognoze strukture potrošnje dat je podatak o strukturi potrošnje JP EP BiH u godini: Industrijska potrošnja (35 i 10 kv) 26,77 %, domaćinstva 51,90 %, ostala potrošnja (0,4 kv) 19,41% i javna rasvjeta 1,93%. Takođe je za svaku pojedinu TS 110/x kv data potrošnja i izmjereno vršno opterećenje u godini. Svi gore navedeni podaci su dio Priloga. 24

26 U dostavljenim podacima JP EP HZ HB za prethodni Indikativni plan , je za svaku postojeću TS 110/x kv prognozirana ukupna potrošnja bazni scenario temeljem ostvarene preuzete električne energije za godinu i godišnje stope porasta od 1,5% (prema Studiji energetskog sektora u BiH, referentni scenarij S2). Iznos postotka stope rasta viši scenario je za svaku TS 110/x kv preuzet iz Integralne studije razvoja JP EP HZ HB godina sa projekcijom na godinu i iznosi prosječno 2%. Iznos postotka stope rasta niži scenario u iznosu od 1,2% je preuzet iz Studije energetskog sektora u BiH sa mjerama (S3) razvoja potrošnje električne energije za JP EP HZ HB. Ovi podaci sistematizovani po županijama su sastavni dio Priloga prethodnog Indikativnog plana , gdje su takođe dati i podaci o planiranoj izgradnji novih distributivnih čvorišta. Prema Integralnoj studiji razvoja JP EP HZ HB godina sa projekcijom na godinu [5] planirano je povećanje opterećenja od 2% po svakoj TS 110/x kv koje je linearno raspoređeno za period godina. Što se tiče prognoze strukture potrošnje za referentni scenario (S2) u Studiji energetskog sektora u BiH predviđa se smanjenje udjela potrošnje domaćinstava s 49% u godini na 46% u godini a povećava udio kupaca na niskom (osim domaćinstava) i srednjem naponu s 32% u godini na 46% u godini. MH ERS je dostavila podatke o predviđenom rastu potrošnje postojećih TS 110/x kv [3]i to za bazni scenario sa prosječnim godišnjim rastom od oko 3,2%, za viši scenario oko 3,5% i niži scenario oko 0,9%. U Prilogu se nalaze detaljni podaci prognoze potrošnje postojećih TS 110/x kv za elektrodistribucije: ZP Elektrokrajina, ZP Elektrodoboj, ZEDP Elektrobijeljina, ZP ED Pale, ZP Elektrohercegovina, i novoplaniranih transformatorskih stanica 110/x kv ZP Elektrokrajina. Prognoze rasta su različite, zavisno od elektrodistributivnog preduzeća: ZP Elektrokrajina bazni scenario 4%, viši scenario 4%, niži scenario 0,5%, ZP Elektrodobojbazni scenario 3%, viši scenario 3,5%, niži scenario 2,5%, ZEDP Elektrobijeljina- bazni scenario 2%, viši scenario 3%, niži scenario 1%, ZP ED Pale- bazni scenario oko 1%, viši scenario 1,8%, niži scenario 0,6%, ZP Elektrohercegovina- bazni scenario 1,5%, viši scenario 2%, niži scenario 0,5%. Što se tiče strukture potrošnje, zavisno od elektrodistribucije za cijeli period je ili ostavljena ista struktura potrošnje, ili je predviđeno smanjenje udjela potrošnje domaćinstava uz povećanje udjela industrijske i ostale potrošnje. Javno preduzeće ''Komunalno Brčko'' d.o.o. Brčko Distrikt je dostavilo NOS BiH za prethodni Indikativni plan , podatke o sumarnoj potrošnji (MWh) i sumarnoj snazi (MW) na dvije trafostanice 110 kv (Brčko 1 i Brčko 2). Prosječna stopa rasta za bazni scenario iznosi 1,5%. Predviđena stopa rasta potrošnje u višem scenariju je 2,25%, dok je u nižem scenariju predviđen porast od 1%. Što se tiče strukture potrošnje u godini je predviđeno učešće industrijske potrošnje 13%, ostale potrošnje 25%, domaćinstava 58% i javne rasvjete 4%. U godini je predviđeno učešće industrijske potrošnje 14,8%, ostale potrošnje 28,6%, domaćinstva 53,5% i javne rasvjete 3,1%. U Tabeli 6.6. je data prognoza distributivne potrošnje po elektroprivrednim kompanijama. Prognoza je urađena na osnovu Bilansa električne energije za godinu i prosječnih procenta porasta za bazni, viši i niži scenario, koje su dale elektroprivredne kompanije, s tim da je odvojeno data potrošnja za JKP Komunalno Brčko. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da će distributivna potrošnja u narednom planskom periodu imati prosječan rast od oko 2,8% u baznom scenariju, 3,5% u višem scenariju i 1,5% u nižem scenariju. 25

27 U Indikativnom planu nije razmatrana opravdanost izgradnje novih transformatorskih stanica 110/x kv, koje su elektroprivredne kompanije predložile u svojim planovima razvoja (date u Prilogu), i ove TS nisu predmet Indikativnog plana razvoja proizvodnje. Elektroprenos BiH će u skladu sa svojim pravima i obavezama, u dugoročnim planovima razvoja prenosne mreže razmatrati izgradnju novih transformatorskih stanica 110/x kv i način njihovog priključivanja na prenosnu mrežu. Tabela 6.6. Plan bruto distributivne potrošnje u BiH (GWh) Korisnik EP HZ HB (b.s.) 1.434, , , , , , , , , ,7 EP HZ HB (v.s.) 1.442, , , , , , , , , ,3 EP HZ HB (n.s.) 1.430, , , , , , , , , ,8 ERS (b.s.) 3.690, , , , , , , , , ,0 ERS (v.s.) 3.701, , , , , , , , , ,3 ERS (n.s.) 3.608, , , , , , , , , ,2 EP BiH (b.s.) 4.590, , , , , , , , , ,0 EP BiH (v.s.) 4.634, , , , , , , , , ,6 EP BiH (n.s.) 4.545, , , , , , , , , ,3 JP ''K. Brčko'' doo (b.s.) 304,5 309,1 313,7 318,4 323,2 328,0 333,0 337,9 343,0 348,2 JP ''K. Brčko'' doo (v.s.) 304,5 309,1 313,7 318,4 323,2 328,0 333,0 337,9 343,0 348,2 JP ''K. Brčko'' doo (n.s.) 303,0 306,0 309,1 312,2 315,3 318,5 321,6 324,9 328,1 331,4 bazni scenario , , , , , , , , , ,8 Ukupno viši scenario , , , , , , , , , ,3 niži scenario 9.887, , , , , , , , , , Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH na bazi podataka dostavljenih od korisnika prenosne mreže S obzirom da su za ovaj Indikativni plan podatke poslala sva distributivna preduzeća, i dio najvećih direktnih potrošača, kao i na realniju prognozu distributivne potrošnje u odnosu na 26

28 prethodne godine, urađena je prognoza potrošnje na prenosnoj mreži za period godina, na bazi podataka dostavljenih od korisnika prenosne mreže. Prognoza distributivne potrošnje je preuzeta iz Tabele 6.6. Što se tiče direktnih potrošača uzeta je prognoza potrošnje prema Tabeli 6.4 za potrošače koji su dostavili inovirane podatke za Indikativni plan: Aluminij d.d. Mostar, BSI d.o.o. Jajce, Željeznice RS, Alumina d.o.o. Zvornik. Ostali direktni potrošači su razmatrani sa potrošnjom prema Bilansu za godinu, a dodana je i potrošnja novog potrošača R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad, za koji je u godini revidovan Elaborat priključka na prenosnu mrežu.. Rezultati za tri scenarija prognoze potrošnje su dati u Tabeli 6.7. Tabela Prognoza potrošnje el.en. na prenosnoj mreži BiH u GWh za period na bazi podataka dostavljenih od korisnika prenosne mreže Korisnik Distributivna potrošnja u BiH (b.s.) , , , , , , , , , ,8 Direktni potrošači (b.s.) 3.230, , , , , , , , , ,8 Ukupna BiH (b.s.) potrošnja , , , , , , , , , ,6 bazni scenario (%) Distributivna potrošnja u BiH (v.s.) 2,7 2,1 2,1 2,2 2,1 2,2 2,2 2,3 2,2 2, , , , , , , , , , ,3 Direktni potrošači (v.s.) 3.437, , , , , , , , , ,7 Ukupna BiH (v.s.) potrošnja , , , , , , , , , ,0 viši scenario (%) Distributivna potrošnja u BiH (n.s.) 4,8 2,6 2,6 2,7 2,6 2,7 2,7 2,8 2,7 2, , , , , , , , , , ,7 Direktni potrošači (n.s.) 3.223, , , , , , , , , ,2 Ukupna BiH (n.s.) potrošnja , , , , , , , , , ,9 niži scenario (%) 1,6 1,1 1,1 1,2 1,0 1,1 1,1 1,2 1,1 1,1 Prosječan porast ukupne potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period u baznom scenariju je 2,2%, višem scenariju 2,9%, i nižem scenariju je 1,2%. 6.5 Prognoza potrošnje električne energije na prenosnoj mreži BiH U prethodnom poglavlju je urađena prognoza potrošnje na bazi podataka koji su dostavili korisnici prenosne mreže Tabela 6.7. S obzirom da se u Tabeli 6.7 u početnim godinama dobije nesrazmjerno veliki procenat porasta potrošnje, za prognozu potrošnje električne energije na prenosnoj mreži BiH su korišteni prosječni porasti potrošnje iz iste tabele. Tako se dobiju tri scenarija: 27

29 - Pesimistični scenario niži scenario (prosječni godišnji porast 1,2%) - Realistični scenario bazni scenario (prosječni godišnji porast 2,2%) - Optimistični scenario viši scenario (prosječni godišnji porast 2,9%) Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period godina i ostvarena potrošnja u periodu je data u Tabeli 6.8. (na ovu potrošnju treba dodati još gubitke prenosa). Za godinu je prognozirana potrošnja prema Bilansu za godinu Osim tri osnovna scenarija prognoze potrošnje (bazni, viši, niži) u Tabeli 6.8 je data prognoza potrošnje koja se bazira na predviđenom porastu BDP (prema Tabeli 6.3). Tabela 6.8. Prognoza potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži BiH za četiri scenarija za period godina Godina Realistični scenario Pesimistički scenario Optimistički scenario Prognoza prema BDP-u (GWh) % (GWh) % (GWh) % (GWh) % , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period godina, za četiri scenarija, ostvarenje potrošnje u periodu godina i planirana potrošnja prema Bilansu električne energije na mreži prenosa za godinu, su dati na slici 6.3. Iscrtkano je data prognoza potrošnje prema BDP-u i sa slike se vidi da se ona najvećim dijelom podudara sa prognozom potrošnje na osnovu podataka od korisnika prenosnog sistema prema baznom scenariju. 28

30 GWh 17,000 15,000 13,000 11,000 9,000 7,000 5, Realistični scenario Optimistični scenario Pesimistični scenario Prognoza prema BDP-u Slika 6.2. Prognoza potrošnje na prijenosnoj mreži BiH za period i ostvarenje potrošnje u periodu godina Potrebno je napomenuti da je u prošloj godini došlo do smanjenja potrošnje za oko 3%, iako to nije bilo predviđeno Bilansom za godinu. Ovaj pad je u najvećoj mjeri uzrokovan smanjenom potrošnjom najvećeg potrošača u BiH, Aluminija, što bi se moglo desiti i ove godine (npr. u januaru godine potrošnja Aluminija je bila na nivou 50% potrošnje u januaru godine). Za planski period je predviđeno da na prenosnoj mreži BiH budu sljedeći direktni potrošači: Aluminij Mostar, BSI Jajce, Steelmin, Željeznica FBiH, Mittal Steel Zenica, Željezara Ilijaš, Cementara Kakanj, KTK Visoko, Alumina Zvornik, Željeznice RS i R-S Silicon Mrkonjić Grad. 29

31 7. BILANSI ENERGIJE I SNAGE NA PRENOSNOJ MREŽI GODINA 7.1 Bilansi električne energije i instalisana snaga proizvodnih kapaciteta Bilansi električne enrgije za planski period godina urađeni su za tri scenarija potrošnje: pesimistički niži scenario potrošnje, realistički bazni scenario potrošnje i optimistički viši scenario potrošnje, opisana u odjeljku 6. Mrežnim kodeksom, tačka 4.1.3, definiše se da Novi proizvodni kapacitet, za koga je investitor obezbijedio Ugovor o koncesiji i Elaborat tehničkog rješenja priključka u skladu sa odredbama Pravilnika o priključku, biće bilansno uključen u Indikativni plan razvoja proizvodnje. U proteklom periodu, od usvajanja Pravilnika o priključku, izvršena je revizija Elaborata o tehničkom rješenju priključka na prenosnu mrežu za trinaest novih elektrana. Za TE Stanari, s obzirom da je prva revizija Studije izvodljivosti uklapanja TE Stanari u EES Bosne obavljena prije definisanja i stupanja na snagu Pravilnika o priključku, urađen je i revidovan novi Elaborat priključka. Ova elektrana bi trebala ući u pogon krajem godine. Osim za TE Stanari, u godini su urađene revizije Elaborata za 4 vjetroelektrane: Podveležje, Debelo Brdo, Jelovača i Orlovača, ukupne snage 180,9 MW. Podaci o planiranoj proizvodnji i snazi novih (bilansiranih) proizvodnih kapaciteta pridruženi su postojećim proizvodnim kapacitetima, te poređenjem sa tri scenarija potrošnje formiran je 10-godišnji bilans energija i snaga na prenosnoj mreži Bosne i Hercegovine. S obzirom na osjetljivost proizvodnje HE od hidroloških prilika, što se naročito odrazilo u proteklih nekoliko godina, kao i određeni nesklad u podacima o planskim vrijednostima proizvodnje za pojedine HE, u Tabeli 7.1. navedeni su podaci o proizvodnji iz različitih izvora podataka. U bilansima, proizvodnja svih HE planirana je na bazi prosječne hidrološke godine, odnosno podataka koje su dostavile elektroprivredne kompanije. JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine [4], JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne [6] i MH Elektroprivreda Republike Srpske [3] su za cijeli planski period dostavile podatke za sve proizvodne kapacitete, uključujući i nove bilansirane. Što se tiče izlaska iz pogona termo blokova JP Elektroprivreda BiH je dostavila sljedeće podatke: blok 3 u TE Tuzla prestaje sa radom u godini, blok 4 u godini, a blok 5 TE Kakanj izlazi iz pogona godine. Vezano za ulazak u pogon novih blokova, blok 7 TE Tuzla ulazi u pogon godine, a blok 8 TE Kakanj godine, što je isto kao u prethodnom Indikativnom planu. U Tabelama 7.2, 7.3 i 7.4 data je proizvodnja postojećih i novoplaniranih bilansiranih proizvodnih objekata na prenosnoj mreži BiH, prema podacima dostavljenim od proizvođača, dok su u Tabeli 7.6. dati bilansi električne energije za tri gore navedena scenarija potrošnje, za period godina. 30

32 Tabela Podaci o proizvodnji HE (GWh) Naziv objekta Ostvarena Planirana Očekivana godišnja proizvodnja u proizvodnja u proizvodnja prema godini na mreži na mreži prenosa Studiji EI HP prenosa Čapljina 172,81 192,00 200,00 Rama 641,17 645,00 650,00 Jablanica 789,46 715,80 771,00 Grabovica 294,56 286,40 334,00 Salakovac 448,22 406,20 410,00 Mostar 263,74 245,00 247,00 Jajce I 302,79 216,00 233,00 Peć-Mlini 101,81 73,00 82,00 M.Blato 144,84 132,00 Ukupno F BiH 3.159, , ,00 Višegrad 999,99 909, ,00 Bočac 352,21 274,30 307,50 Trebinje I 421,26 388,30 535,40 Dubrovnik G2 713,05 587,90 695,60 Ukupno ERS 2.486, , ,50 UKUPNO BiH 5.645, , ,50 Tabela Tabela Proizvodnja postojećih HE i TE na prenosnoj mreži BiH za PROIZVODNJA (GWh) RAMA 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 650,0 ČAPLJINA 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 MOSTAR 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 247,0 JAJCE 1 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 232,9 JAJCE 2 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 157,0 PEĆ-MLINI 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 82,0 JABLANICA 715,8 715,8 712,0 712,0 712,0 712,0 712,0 712,0 712,0 712,0 GRABOVICA 286,4 286,4 285,0 285,0 285,0 285,0 285,0 285,0 285,0 285,0 SALAKOVAC 406,2 406,2 405,0 405,0 405,0 405,0 405,0 405,0 405,0 405,0 TREBINJE 1 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 393,8 DUBROVNIK 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 647,5 VIŠEGRAD 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 909,2 BOČAC 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 273,9 MOSTARSKO BLATO 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 167,0 UKUPNO HE 5.368, , , , , , , , , ,3 TUZLA G-3 390,7 404,6 306,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 TUZLA G ,1 819, ,0 372,0 124,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 31

33 TUZLA G , ,1 956,0 672,0 640,0 640,0 800,0 720,0 752,0 752,0 TUZLA G , , , , , , , , , ,0 KAKANJ G-5 541,6 518,4 352,0 352,0 352,0 308,0 308,0 88,0 0,0 0,0 KAKANJ G-6 545,1 541,3 573,0 573,0 573,0 600,0 600,0 435,0 392,0 392,0 KAKANJ G , , , , , , , , , ,0 GACKO 1.650, , , , , , , , , ,0 UGLJEVIK 1.450, , , , , , , , , ,0 UKUPNO TE 8.977, , , , , , , , , ,0 UKUPNO POSTOJEĆI OBJEKTI , , , , , , , , , ,3 U tabeli 7.3. je data proizvodnja novih HE na prenosnoj mreži BiH prema podacima dostavljenim od proizvođača, dok je za nove HE Ulog i mhe na rijeci Sutjesci, pored bilansiranja od godine, data i procjena godine ulaska u pogon od strane NOSBiH. Prema Ugovoru o priključku izdatom od strane Elektroprenosa BiH, planirani datum priključenja HE Ustiprača je mart/april godine, a HE Dub je decembar 2016 godine. Tabela Proizvodnja novih HE na prenosnoj mreži BiH za period PROIZVODNJA (GWh) HE DUB I HE USTIPRAČA 35,4 79,5 79,5 79,5 79,5 79,5 79,5 79,5 79,5 79,5 HE ULOG 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 HE ULOG (procjena NOS BiH) 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 82,3 MHE NA RIJECI SUTJESCI 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 MHE NA RIJECI SUTJESCI (procjena NOS BiH) 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 83,6 HE DABAR 251,8 251,8 251,8 251,8 251,8 251,8 251,8 HE USTIKOLINA 236,8 236,8 236,8 236,8 236,8 HE VRANDUK 96,4 96,4 96,4 96,4 96,4 96,4 96,4 96,4 NOVE HE BILANSIRANO 201,3 245,4 341,8 593,6 593,6 830,4 830,4 830,4 830,4 830,4 Tabela Proizvodnja novih TE na prenosnoj mreži BiH za period PROIZVODNJA (GWh) TE STANARI 1.500, , , , , , , , , ,0 TE TUZLA, blok , , , , , , ,0 TE KAKANJ, blok 8 910,0 910,0 910,0 910,0 KTG ZENICA 3.250, , , , , , , , ,0 KTG ZENICA (procjena NOS BiH) 3.250, , , , , , , ,0 NOVE BILANSIRANO TE 1.500, , , , , , , , , ,0 32

34 Tabela Proizvodnja novih VE na prenosnoj mreži BiH za period PROIZVODNJA (GWh) VE TRUSINA 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 VE JELOVAČA 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 102,3 VE DEBELO BRDO 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 160,0 VE PODVELEŽJE 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 95,0 VE ORLOVAČA 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 86,4 NOVE VE BILANSIRANO 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 603,7 Tabela Bilansi električne energije na prenosnoj mreži BiH za period POTROŠNJA (GWh) Scenario 1. (n.s.) Scenario 2. (b.s.) Scenario 3. (v.s.) PROIZVODNJA (GWh) NOVI IZVORI BILANSIRANI 2.305, , , , , , , , ,1 10.,198,1 Scenario I. Proizvodnja bilansirano* Gubici (2,2% u odnosu na proizvodnju) ** , , , , , , , , , ,4 366,3 445,2 455,9 491,0 483,6 485,7 500,1 497,0 494,8 494,8 Scenario 1 (n.s. potrošnje + gubici) , , , , , , , , , ,6 Scenario 2 (b.s. potrošnje + gubici) , , , , , , , , , ,3 Scenario 3 (v.s. potrošnje + gubici) , , , , , , , , , ,5 BILANS Scenario , , , , , , , , , ,8 BILANS Scenario , , , , , , , , , ,1 BILANS Scenario , , , , , , , , , ,9 *proizvodnja prema podacima dostavljenim od proizvođača, **gubici u iznosu 2,2% u odnosu na proizvodnju su proračunati prema Bilansu električne energije za godinu Na Slici 7.1 su data tri scenarija potrošnje i planirana proizvodnja postojećih i novih bilansiranih proizvodnih kapaciteta za period , prema podacima dostavljenim od proizvođača i prema procjeni NOSBiH. 33

35 GWh 24,000 22,000 20,000 18,000 16,000 14,000 12,000 10, godina Scenario 1. Niži scenario potrošnje Scenario 2. Bazni scenario potrošnje Scenario 3. Viši scenario potrošnje Proizvodnja bilansirano (podaci proizvođačai) Proizvodnja bilansirano (procjena NOS BiH) Slika 7.1. Tri scenarija potrošnje i planirana proizvodnja postojećih i novih bilansiranih proizvodnih objekata za period Bilansi za Scenarije 1, 2 i 3 urađeni su tako da su se upoređivali viši, bazni i niži scenariji potrošnje (sa gubicima) sa proizvodnjom postojećih i novih bilansiranih kapaciteta. Provedene analize upućuju na zaključak da je za sve scenarije potrošnje i planiranu proizvodnju postojećih i novih bilansiranih proizvodnih kapaciteta, zadovoljen bilans električne energije. Ovakvoj situaciji je doprinio ulazak u pogon TE Stanari, koji je predviđen za decembar godine, kao i produžen rok za izlazak iz pogona starih blokova u TE Tuzla i Kakanj. U tabeli 7.7. prikazane su instalisane snage proizvodnih kapaciteta na prenosnoj mreži Bosne i Hercegovine, kao i snage na pragu elektrana uvažavajući planirane godine puštanja u pogon novih (Slika 7.2) i izlazak iz pogona proizvodnih kapaciteta kojima ističe životni vijek. Za HE Ulog i mhe na rijeci Sutjesci i KTG Zenica dostavljena je nerealna godina ulaska u pogon, ali iz dostavljenih podataka se može vidjeti da nisu uopšte stvoreni uslovi za početak gradnje. Uzimajući u obzir da izgradnja ovakvih objekata i izgradnja priključnih dalekovoda zahtjeva period od nekoliko godina NOS BiH je procijenio da će doći do pomjeranja godine ulaska u pogon. Procjenjena godina ulaska u pogon od strane NOSBiH je data u Tabeli

36 Tabela Instalisane snage proizvodnih kapaciteta Novi kapaciteti HE DUB I HE USTIPRAČA 16,3 HE ULOG 34,4 HE ULOG (procjena NOSBiH) 34,4 MHE NA RIJECI SUTJESCI 19,15 MHE NA RIJECI SUTJESCI (procjena NOSBiH) 19,15 HE VRANDUK 19,6 TE STANARI 300 (262,5*) TE TUZLA, blok (410*) TE KAKANJ, blok (270*) TE-TO KTG ZENICA 387,5 (373,1*) TE-TO KTG ZENICA (procjena NOSBiH) VE TRUSINA ,5 (373,1* ) VE JELOVAČA 36 VE DEBELO BRDO 54 VE PODVELEŽJE 48 VE ORLOVAČA 42,9 HE DABAR 159,9 HE USTIKOLINA 65,4 Novi bilansirano: 601,8 387,5 178,8 450,0 0,0 65,4 300,0 0,0 0,0 0,0 Kumulativno novi inst.sn. 601,8 989, , , , , , , , , 5 Postojeći objekti (bazna godina- inst.snaga) 3.803, , , , , , , , , , 6 Postojeći objekti (bazna godina- snaga na pragu) 3.596, , , , , , , , , , 0 UKUPNO BILANSinst.snaga 4.405, , , , , , , , , , 1 UKUPNO BILANS- snaga na pragu* 4.160, , , , , , , , , , 6 *snaga na pragu elektrane Na Slici 7.2 i 7.3 data je dinamika puštanja u pogon novih proizvodnih kapaciteta i izlaska iz pogona postojećih kapaciteta prema podacima dostavljenim od proizvođača (Slika 7.2) i 35

37 (MW) (MW) procjeni NOSBiH (Slika 7.3). Na slici 7.3 su pomjerene godine ulaska u pogon za nove HE Ulog i mhe na rijeci Sutjesci i KTG Zenica HE Sutjeska HE Dub HE Ulog 100 VE Trusina VE Jelovaca VE Debelo Brdo VE Podvelezje VE Orlovaca blok 7 TETuzla TE-TO KTG Zenica HE Vranduk HE Ustikolina blok 8 TE Kakanj Tuzla G3 Tuzla G4 Kakanj G5 godina -500 Slika 7.2. Dinamika puštanja u pogon novih proizvodnih kapaciteta i izlaska iz pogona postojećih kapaciteta (prema podacima dostavljenim od proizvođača) HE Dub HE Ustipraca 100 VE Trusina VE Podvelezje VE Jelovaca VE Debelo Brdo VE Orlovaca HE Dabar HE Vranduk HE Sutjeska HE Ulog blok 7 TETuzla HE Ustikolina blok 8 TE Kakanj TE-TO KTG Zenica Tuzla G3 Tuzla G4 Kakanj G5-500 godina Slika 7.3. Dinamika puštanja u pogon novih proizvodnih kapaciteta i izlaska iz pogona postojećih kapaciteta (prema procjeni NOSBiH) U Tabelama 7.8, 7.9. i na Slikama 7.4. i 7.5. je data proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži BiH i instalisana snaga po izvorima: termoelektrane (TE), obnovljivi izvori (HE+VE), i PHE. 36

38 GWh Tabela 7.8. Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži BiH po vrsti izvora PROIZVODNJA (GWh) TE , , , , , , , , , ,0 PHE ČAPLJINA 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 200,0 OBNOVLJIVI IZVORI 5.973, , , , , , , , , ,4 PROIZVODNJA UKUPNO , , , , , , , , , ,4 25,000 20,000 15,000 10,000 5, Proizvodnja ukupno godina TE PHE ČAPLJINA OBNOVLJIVI IZVORI Slika 7.4. Proizvodnja električne energije na prenosnoj mreži BiH po vrsti izvora za period godina 37

39 (MW) Tabela 7.9. Instalisane snage proizvodnih kapaciteta po vrsti izvora u BiH (MW) TE 2.073, , , , , , , , , ,5 PHE ČAPLJINA 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 440,0 OBNOVLJIVI IZVORI 1.892, , , , , , , , , ,6 UKUPNO 4.405, , , , , , , , , , TE PHE ČAPLJINA OBNOVLJIVI IZVORI UKUPNO godina Slika 7.5. Instalisana snaga bilansiranih proizvodnih kapaciteta u BiH po vrsti izvora 7.2 Procjena konzuma i rezerve na prenosnoj mreži Prema Bilansu električne energije za godinu, procjenjena maksimalna jednovremena snaga konzuma BiH je MW. Sa aspekta zadovoljenja bilansa snaga, prema kriterijima ENTSO-E, kao referentni vremenski presjeci smatraju se treća srijeda u januaru u 11:00 i 19:00 sati i treća srijeda u julu u 11:00 sati (CET). 38

40 U skladu s tim, a na bazi raspoloživih podataka EES BiH, postignuta satna opterećenja konzuma BiH na prenosnoj mreži za i godinu su: (MWh/h) Januar : : Juli : Januar : : Juli : Maksimum za godinu od MWh/h postignut je 31. decembra u 18 sati (osamnaesti sat), što je za oko 22% više od ''treće srijede u januaru''. Međutim, kako se vrši procjena potrebne jednovremene snage konzuma EES BiH na prenosnoj mreži, a ne jednovremena snaga ENTSO-E konzuma, kao startna vrijednost je uzeta procjenjena maksimalna snaga prema Bilansu za godinu. U Tabelama i prikazane su vrijednosti maksimalnih i minimalnih jednovremenih snaga konzuma BiH na prenosnoj mreži za posljednjih 7 godina i procentualne razlike u odnosu na prethodnu godinu. Tabela Maksimalne jednovremene snage konzuma Godina 18-ti sat 18-ti sat 18-ti sat 18-ti sat 18-ti sat 18-ti sat 18-ti sat Pmax (MW) % 1,88-3,97 6,89-1,06-0,33-3,22 6,4 Tabela Minimalne jednovremene snage konzuma Godina 4-ti sat 4-ti sat 4-ti sat 4-ti sat 5-ti sat 6-ti sat 6-ti sat Pmin (MW) % 2,96-8,51 2,51 6,86-4,47 3,96-3,8 Iz gornjih tabela je očigledno da nema kontinuiteta u vrijednostima jednovremenih snaga konzuma BiH na prenosnoj mreži. Ipak, isključujući godine u kojima je zabilježen pad, rast maksimalnih snaga se može procijeniti na oko 2% godišnje, a rast minimalnih snaga na oko 3%. S obzirom da u godini, u pogon ulaze 5 novih vjetroelektrana, instalisane snage 232 MW, to će zahtjevati dodatnih 40 MW sekundarne rezerve. U skladu s tim i uzimajući baznu vrijednost vršne snage konzuma na prenosnoj mreži od MW (prema Bilansu za godinu), u Tabeli prikazan je bilans jednovremenih maksimalnih snaga na prenosnoj mreži za period godina. 39

41 Tabela Procjena konzuma i rezerve na prenosnoj mreži (MW) Vršna snaga konzuma na prenosnoj mreži Potrebna snaga primarne rezerve Potrebna snaga sekundarne rezerve Potrebna snaga tercijerne rezerve* UKUPNO (Konzum+rezerve) Snaga na pragu (postojeći + novi) BILANS SNAGE *Potrebno je napomenuti da je prema Sporazumu o zajedničkoj regulacionoj rezervi u kontrolnom bloku SHB, iznos tercijerne rezerve koju osigurava NOS BiH 184 MW. Podaci u gornjoj tabeli upućuju na zaključak da će u narednom periodu, pod pretpostavkom planirane realizacije izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, biti obezbijeđena dovoljna rezerva snage u sistemu. 7.3 Pregled broja i snage prijavljenih planiranih kapaciteta Prvi Indikativni plan razvoja proizvodnje objavljen je u novembru godine, a do objavljivanja ovog plana, svih osam dosadašnjih planova odobrio je DERK. Svaki indikativni plan sadrži listu novih prijavljenih kapaciteta sa osnovnim karakteristikama (broj agregata, snaga agregata, instalirana snaga, godišnja proizvodnja, godinu ulaska u pogon, te listu saglasnosti nadležnih organa). U ovom poglavlju dat je uvid u dosadašnje registre novih objekata ( ). Bilansirani kapaciteti su elektroenergetski objekti koji su zadovoljili kriterije bilansiranja propisane Mrežnim kodeksom, odnosno objekti koji imaju; 1. prihvaćen (revidiran) elaborat o priključku na prenosnu mrežu, te 2. ugovor o koncesiji. Nebilansirani kapaciteti predstavljaju objekte koji ne zadovoljavaju oba navedena kriterija, te su na izvjestan način lista zainteresiranih investitora i investicija. Tabela i Slika 7.6. daju prikaz zbirne snage svih prijavljenih objekata (bilansiranih i nebilansiranih) po vrsti elektrane iz dosadašnjih IPRP, dok na Slici 7.7. je dat prikaz broja prijavljenih projekata vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini. 40

42 Tabela Pregled ukupnih snaga prijavljenih objekata u prethodnim indikativnim planovima (MW) Termoelektrane Hidroelektrane Vjetroelektrane Elektrane na biomasu Elektrane na sunčevu energiju TE HE VE Slika 7.6. Ukupna snaga prijavljenih projekata termoelektrana, hidroelektrana i vjetroelektrana iz dosadašnjih IPRP (objavljenim u periodu ) Slika 7.7. Broj prijavljenih projekata vjetroelektrana iz dosadašnjih IPRP (objavljenim u periodu ) 41

43 8. INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA 8.1 Integracija vjetroelektrana Na osnovu procjene granične snage priključenja vjetroelektrana na prenosnu mrežu prema kojoj je, sa aspekta potrebne regulacione snage u iznosu instalisane snage vjetroelektrana do 350 MW, nadležna entitetska ministarstva raspodijelila su iznos u omjeru 230 MW FBiH, te 120 MW RS. U skladu s tim, Elektroprenos a.d. Banja Luka je izdalo načelne saglasnosti za šest vjetroelektrana, nakon čega su izdati projektni zadaci za izradu elaborata o priključku (sa presječnom godinom ulaska u pogon) za sljedeće objekte; 1. Koncig d.o.o. Posušje - VE Debelo Brdo (54,6 MW), 2. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar VE Mesihovina (55 MW), 3. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo VE Podveležje (48 MW), 4. Vran-Dukić d.o.o., Tomislavgrad VE Gradina prva faza do kraja god (26 MW), 5. HB Wind d.o.o., Livno VE Orlovača (42 MW), 6. EOL Prvi d.o.o. - VE Trusina (51 MW). Nakon toga, tačnije godine, Vlada Federacije BiH je u svojim Zaključcima zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da izda prethodnu saglasnost na priključak na prenosnu mrežu novih VE ukupne instalisane snage 103 MW za koje je Parlament Federacije BiH dao saglasnost za kreditno zaduženje kod Njemačke KfW Banke, odnosno za sljedeće projekte: - VE Mesihovina, Investitora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, instalisane snage 55 MW - VE Podveležje, Investitora JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, instalisane snage 48 MW Dalje, prethodna saglasnost za priključak na prenosnu mrežu za nove VE, za preostalu raspoloživu instalisanu snagu od 127 MW će biti dodijeljena onim Investitorima koji prvi dostave Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije sljedeće dokaze: 1. Energetsku dozvolu 2. Bankovnu garanciju kojom će se dokazati da su osigurana sredstva za realizaciju cijelog projekta 3. Potpisan predugovor o isporuci vjetroturbina za projekat Treba napomenuti da je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske izdalo potrebne saglasnosti i za jednu vjetroelektranu investitora Elektroprivreda Republike Srpske, snage 50 MW, za koju će tačna lokacija biti naknadno definisana. Uzimajući u obzir gore navedenu Odluku iz Zaključaka Vlade Federacije BiH, lista od ranijih 6 projekata, uslovno rečeno, više nije važeća. S tim u vezi, pored pomenutih 6 projekata, NOS BiH je, u saradnji sa Elektroprenosom BiH, izdao još 7 Projektnih zadataka za nove VE i to: 42

44 - VE Jelovača, Investitora F.L. WIND d.o.o. (36 MW) - VE Baljci, Investitora Tomislavgrad-Kupres d.o.o. (48 MW) - VE Ivovik, Investitora VE Ivovik d.o.o. (84 MW) - VE Kupres 1, Investitora Kamen dent d.o.o. (48 MW) - VE Pakline 1, Investitora Kamen dent d.o.o. (48 MW) - VE Pakline 2, Investitora Kamen dent d.o.o. (48 MW) - VE Mučevača, Investitora Balkan Energy Wind d.o.o (63 MW). U ovom Indikativnom planu, s obzirom da imaju revidovan Elaborat o priključku, bilansirano je 5 novih vjetroelektrana (VE Trusina, VE Podveležje, VE Debelo Brdo, VE Jelovača i VE Orlovača), ukupne instalisane snage 232 MW. 43

45 8.2 Integracija solarnih elektrana Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja koje još nisu iskoristile potencijal za proizvodnju električne energije u solarnim elektranama [7]. Podsticajne mjere za proizvodnju iz ovih elektrana postoje, ali samo na nivou distribucije. Solarne elektrane čija je nominalna snaga veća od 1MW nemaju pravo na podsticaj u BIH i ne tretiraju se kao povlašćeni proizvođači električne energije, a planirani kapaciteti koji će se podsticati do godine nisu značajni sa aspekta uticaja na elektroenergetski sistem BiH. Analiza tržišta solarnih elektrana je pokazala da su za velik porast novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana u svijetu zaslužne značajne podsticajne mjere (feed-in tarife), što znači da će njihova veća implementacija u BIH zavisiti upravo od podsticajnih mjera i samim tim državne politike. U budućem periodu se predviđa konstantan trend pada cijene tehnologije potrebne za izgradnju solarnih elektrana, te je moguće da će u bliskoj budućnosti cijena proizvedene električne energije iz SE biti konkurentna na slobodnom tržištu. To bi značilo i ubrzano ulaganje u solarne elektrane. Prema podacima o sunčevom zračenju na Balkanu, Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim resursima energije sunčevog zračenja i to iznad evropskog prosjeka uz izuzetno povoljan sezonski raspored, što daje mogućnost za njeno efikasno i dugoročno korišćenje. Početni korak u izboru lokacija za solarne elektrane predstavlja analiza mape iradijacije na području BiH. Pored mape iradijacije koristili su se svi dostupni podaci iz različitih izvora tako da bi omogućili što je tačnije moguće ulazne podatke sunčevog zračenja. Za analizu integracije solarnih elektrana u elektroenergetski sistem BiH, ustanovljeno je da baza podataka o solarnoj iradijaciji, Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS), ima zadovoljavajuće podatke o godišnjoj solarnoj iradijaciji na teritoriji BiH. Baza podataka PVGIS je razvijena u istraživačkom centru Joint Research Centre u Italiji. Podaci o solarnoj iradijaciji su dati sa rezolucijom od 1x1 km u centralnom dijelu Evrope ili 2x2 km za Mediteranski bazen. Baza podataka PVGIS pruža mapirane podatke o mjesečnim i godišnjim prosječnim vrijednostima globalne iradijacije za horizontalne i optimalno postavljene panele. U bazi podataka se nalaze raster mape za zemlje u Evropi, koje prikazuju prosječne mjesečne i prosječnu godišnju vrijednost globalne iradijacije. PVGIS koristi algoritam koji procjenjuje direktnu, difuzionu i reflektovanu komponentu globalne iradijacije na horizontalnu površinu, ili površinu sa nagibom, i to za takozvani model vedrog neba (clear-sky model) kao i za model realnog neba koji uvažava oblačnost. Ukupna dnevna iradijacija [Wh/m 2 ] se računa integracijom vrijednosti iradijacije [W/m 2 ] koje su izračunate za redovne vremenske intervale tokom dana. Pri računanju iradijacije, za svaki vremenski korak tokom dana se uzima u obzir zasjenčenje neba koje je izazvano lokalnim karakteristikama terena (brda, planine i sl.), na osnovu digitalnog reljefnog modela terena. Iz PVGIS baze podataka preuzete su mape koje prikazuju prosječnu godišnju vrijednost globalne iradijacije za horizontalne i optimalno postavljene panele - Slika 8.1 i Slika. 44

46 Slika 8.1. Prosječna vrijednost godišnje horizontalne globalne iradijacije na području BiH [kwh/m 2 ] Slika 8.2. Prosječna vrijednost godišnje optimalne globalne iradijacije na području BiH [kwh/m 2 ] Stoga je, a i zbog usklađivanja sa evropskim mjerama i planovima u vezi obnovljivih izvora energije Nezavisni Operator Sistema u BiH (NOS BiH) pokrenuo inicijativu za izradu Elaborata o uticaju solarnih elektrana na EES BiH, a u skladu i sa nalogom Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Obim posla je obuhvatio sljedeće: 45

47 Pregled solarnih tehnologija i komparativna analiza karakteristika Određivanja potencijalnih lokacija i energetskog potencijala Elektroenergetske studije i analiza uticaja na EES Tehnički zahtjevi za priključenje na prenosnu mrežu Potrebna regulaciona rezerva Cilj je bio da se bez obzira na ograničenje u instalisanoj snazi solarnih elektrana čija se proizvodnja podstiče do godine, analiziraju mogućnosti priključenja većih solarnih elektrana na prenosnu mrežu BiH pod pretpostavkom smanjenja cijene kapitalnih troškova i tržišne konkurentnosti. Solarne tehnologije Postoje dva različita načina na koji se energija sunca (solarna energija) može pretvoriti u električnu. Prvi način je direktnom konverzijom korišćenjem solarnih ćelija u fotonaponskim (PV) elektranama. Drugi način je pomoću koncentrisanih solarnih elektrana (KSE), koje su drugačije poznate kao i solarne termoelektrane (STE). Kod ovih elektrana, solarna energija se prvo konvertuje u termičku, zatim u mehaničku i na kraju u električnu energiju. U Elaboratu je opisan princip rada obe tehnologije (PV i KSE) a zatim je sprovedena uporedna analiza različitih parametara kao što su efikasnost, proizvedena energija, vrijeme izgradnje, uticaj na EES, ukupna cijena, potrebna površina po jediničnoj instalisanoj snazi i sl. Prednosti PV elektrana su velika pouzdanost u radu, niska cijena održavanja, fleksibilna veličina sistema i modularna konstrukcija što omogućava i lakši transport tokom izgradnje. Iskustva su pokazala da se PV elektrane snage MW mogu izgraditi u vrlo kratkom periodu od godinu dana. Pošto se povezuju preko konvertora na prenosnu mrežu ne utiču na povećanje struje kratkih spojeva ali moraju imati sistem za eliminaciju odnosno smanjenje harmonika. Tehnologija konvertora takođe omogućava učešće PV elektrana u regulaciji napona u tački priključenja apsorbovanjem odnosno injektiranjem reaktivne snage. Izgradnja PV elektrana je moguća i na ravnom i na brdovitom terenu. KSE elektrane koriste klasične sinhrone generatore veličine od 50 do 120 MW. Velika prednost ovih elektrana je mogućnost izgradnje sistema za skladištenje toplote tokom dana za proizvodnju električne energije tokom noći ili tokom oblačnih perioda. Kapacitet termoakumulacije iznosi ~7.5-8h. Ovo omogućava proizvodnju električne energije u periodu maksimalne potražnje uz visoke prodajne cijene. Za razliku od PV elektrana, KSE elektrane zahtijevaju relativno ravan teren nagiba manjeg od 3%. Kao ilustracija, date su Slika 8.3. i Slika 8.4. na kojima su predstavljene različite tehnologije KSE, kao i šema tipične solarne akumulacione elektrane. 46

48 Slika Različite tehnologije KSE-a: a) Parabolična posuda; b) Centralni prijemnik / solarni toranj i c) Parabolično korito Slika Principska šema tipične solarne akumulacione termoelektrane Potencijalne lokacije za SE i energetski potencijal Početni korak u izboru lokacija za solarne elektrane je predstavljala analiza mape iradijacije na području BiH. Na početku izrade Elaborata ustanovljeno da nisu vršena adekvatna dugoročna mjerenja solarne iradijacije na teritoriji BiH. Kako bi se izvršila procjena potencijala solarne energije, pristupilo se odgovarajućim dostupnim podacima u svjetskim bazama podataka o solarnoj iradijaciji. Za potrebe izrade ovog Elaborata ustanovljeno je da baza podataka o solarnoj iradijaciji, Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS), ima zadovoljavajuće podatke o godišnjoj solarnoj iradijaciji na teritoriji BiH. U procesu identifikacije lokacija za potencijalne solarne elektrane različitih tipova uzeta je u obzir cijela teritorija BiH. Izbor lokacija pogodnih za solarne elektrane je izvršen na osnovu faktora kao što su reljef terena, raspoloživa površina, naseljenost, upotreba zemljišta, raspored energetskih objekata i topologija prenosne mreže. Ukupno je identifikovano 26 potencijalnih lokacija koje se uglavnom nalaze na području Hercegovine i zapadne Bosne. Ukupna raspoloživa površina na identifikovanim lokacijama za solarne elektrane u BiH je: 6550 ha ravnih površina 4000 ha mješovitih površina 47