O7/O6 u 19 h tribina ODNOSI UMJETNI»KIH INSTITUCIJA I GRADOVA. O8/O7 u 19 h GORAN OR EVI : POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

Transcription

1 N O V I N E _ G A L E R I J E _ N O V A # O 1 SHOWROOM BLACK BOX WHITE CUBE O3/O6 22/O6/2OO3 START SOLO #OO1 MARIO MI KOVI O4/O6 u 21 h koncert ÆARKO HAJDARHODÆIÊ & EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE O7/O6 u 19 h tribina ODNOSI UMJETNI»KIH INSTITUCIJA I GRADOVA 24/O6 u 20 i 21 h WATT+EAO / ÆELJKA SAN»ANIN: PRIVATE IN VITRO O8/O7 u 19 h GORAN OR EVI : POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI 1O/O7 2O/O7/2OO3 START SOLO #OO4 MARKO TADI HOUSEHOLD 23/O7 O4/O9 INVENTURA 27/O6 2O/O7/2OO3 START SOLO #OO2 HU MAN ANA ERI CROSS TREE O3/O7 2O/O7/2OO3 START SOLO #OO3 DUNJA SABLI VILA VELEBITA 12/O7 u 21 h projekcija filmova TOMISLAVA GOTOVCA O5/O9 21/O9/2OO3 START SOLO #OO5 TIHOMIR MATIJEVI ZE»JA POSLA START SOLO #OO6 MARTINA ME TROVI»OVJEK JEDNE DIMENZIJE 25/O9 17/1O/2OO3 PRIVREMENO BEZ NASLOVA 24/1O 21/11/2OO3 CODE:RED SEKTOR ZAGREB

2 ARTIST PAGE: MARIO MIπKOVIÊ

3 START SOLO #OO1 MARIO MI KOVI ARMORY SHOW, NYC SADRÆAJ ARTIST PAGES: O2 MARIO MI KOVI O4 HU MAN ANA ERI O6 DUNJA SABLI 1O MARKO TADI 12 MARTINA ME TROVI 13 TIHOMIR MATIJEVI O8 ÆARKO HAJDARHODÆIÊ & EDIN KARAMAZOV CHARLES ESCHE O9 GORAN OR EVI : POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI TOMISLAV GOTOVAC WATT+EAU / ÆELJKA SAN»ANIN 11 PRIVREMENO BEZ NASLOVA 14 RENATA SALECL: KUSTOSI IZME U NOVCA I UMJETNOSTI 15 CODE RED: SEKTOR ZAGREB 16 INVENTURA CODE RED N O V I N E _ G A L E R I J E _ # O 1 S H O W R O O M B L A C K B O X W H I T E C U B E T E S L I N A 7 Z A G R E B H R - 1 O O O O + O 1 _ N O V A G M. H R Galerija NOVA nova@agm.hr AGM MihanoviÊeva 28 Zagreb Tel. +01/ Fax. +01/ agm@agm.hr program: to, kako i za koga/whw tehniëka realizacija: Davor MihaliÊ program Galerije Nova podræavaju: Gradski ured za kulturu Grada Zagreba Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Institut Otvoreno druπtvo Hrvatska British Council predavanja ostvarena kroz platformu Clubture WHW se zahvaljuje svima koji su svojim strpljenjem i podrπkom omoguêili realizaciju programa Galerijske novine br. 01 Zagreb lipanj suizdavaëi: to, kako i za koga/whw AGM urednici novina: to, kako i za koga/whw vizualni identitet Galerije NOVA: Dejan KrπiÊ pisma: FF Bonn, HTF Gotham, Swift EF soundtrack: Momus papir: Munken Print tisak: Tiskara Zelina naklada: 1000 mario.miskovic@zg.hinet.hr Ilica 174, HR Zagreb Roappleen u Windsoru - Ontario, Kanada upisuje likovnu akademiju u Zagrebu - slikarski odjel diplomirao u klasi E. Kokota. Æivi i radi u Zagrebu. SKUPNE IZLOÆBE salon mladih, Zagreb Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb SG2.0, Split Novi poëetak, SC, Zagreb Break 21, Ljubljana 2. zagorski salon, Krapina Tjelesno, HDLU, Zagreb Media City, Windsor Short Film Festival, Oberhausen ko je ubio harmoπa oskara?, ALU, Zagreb Break 21, Ljubljana zagorski salon, Krapina POPIS RADOVA Titlovi 10 medijapan ploëa 100x30, Iz Zagreba 40 fotogra ja, 9x13, Iz Gorice 40 fotogra ja, 9x13, Kurilovec 6 fotogra ja, 20x30, V Kurilovec video, 1.20, Photo album 80 dijapozitiva, Serije meappleusobno povezanih radova Maria MiπkoviÊa u svakodnevnom kontekstu sustavno biljeæe i propituju pozadinu informacijske manipulacije, podruëje i dosege medijske kontaminacije, kao i niz rubnih socijalnih, suburbanih i kulturoloπkih fenomena. Serija impersonalno oblikovanih slika transkript je dijaloga jedne od kljuënih sekvenci filma Bad Lieutenant Abela Ferrare. Serija nastala fragmentacijom lmskog kadra i postupnim negiranjem slikarskog poteza povezana je sa ranijim autorovim slikarskim radovima koji za svoje polaziπte uzimaju scene ili dijaloge popularnih ameriëkih hitova poput: Karate Kid I, American Ninja, Youngblood... Mario manipulira lmskim materijalom na naëin da digitalnim fotoaparatom isprva snima televizijski ekran, te potom fotogra je koje strukturom evociraju lmski kadar i televizijski ekran koristi kao matricu koju dodatno obraappleuje. IzdvajajuÊi iz kontinuiteta lmske naracije pojedini kadar ili dijalog, autor naglaπava naëine odræavanja i mijenjanja komunikacije uslijed redistribucije informacija. KoristeÊi titlove kao glavni slikarski motiv, Mario se svjesno poigrava prijevodom koji je u odnosu na original Ëesto neadekvatan te pojedina lmska reëenica odmakom od originala postaje viπeznaëna. Dva niza on the road fotogra ja izloæenih na nasuprotnim zidovima galerije svojevrsni su dokumentarni, dnevniëki prizori svakodnevice snimljene digitalnim aparatom za vrijeme voænje automobilom. Serija nastaje kao kontinuirani work in progress na putu iz Zagreba u Veliku Goricu te po povratku iz Gorice za Zagreb. Svakodnevno prolazeêi navedenu putanju u ritmu odlaska na posao i povratka kuêi, kroz prozor automobila snimljeni prizori na brzinu, usputno, iz ruke biljeæe jednoliënu putanju ceste markiranu jumbo plakatima. Serija upuêuje na Ëinjenicu da danas gotovo da i nema javnog mjesta liπenog medijskih, propagandnih ili politiëkih poruka. One se legitimiraju kao odreappleena vrsta sustavnog, svakodnevnog zatupljivanja, propagandnog nasilja ekonomske tranzicije koja se uz prostor grada i medije protegnula na razliëite meappleuzone i samu prirodu. Drugi dio foto-video dnevnika biljeæi neke naoko obiëne mikrosituacije koje se cikliëki ponavljaju u svakodnevnom æivotu sela Kurilovec, u kojem se nalazi umjetnikov atelijer. Autor biljeæi speci Ënu dinamiku æivota na selu sustavno portretirajuêi ljude kako stoje ispred raspela na raskrπêu uz koje se nalazi i autobusna stanica. Opsesivno fotografiranje istog mjesta koje funkcionira kao svojevrsni mikro-centar sela, takoappleer se dogaapplea usputnim registriranjem uobiëajenih, nepretencioznih pomaka. Jedan od motiva koji biljeæi ritam seoske svakodnevice su biciklisti; Mario ih snima iskljuëivo u Kurilovcu, iznova kroz prozor automobila. Dok je u gradu voænja biciklom vezana za svojevrsni urbani æivotni stil, na selu bicikl je osnovno prijevozno sredstvo koje se koristi bez obzira na klasnu i dobnu pripadnost. TreÊi dio izloæbe problematizira speci Ëan oblik legaliziranog nasilja. Serija dijapozitiva iz privatnog albuma donosi scene ubijenih æivotinja u profesionalnom lovu. U izvorni fotoalbum nalik onim obiteljskim, umjetnik je intervenirao na naëin da je skeniravπi fotogra je prekadrirao njihov izrez te iz kadra izostavio lica lovaca koja bi upuêivala na njihov identitet, pa srediπte fotogra ja zauzima samo mnoπtvo mrtvih æivotinja. IzlaæuÊi zajedno ove serije radova, umjetnik suëeljava i posredno usporeappleuje dvije vrste drugaëije usmjerenih opsesija, propituje njihovu opravdanost i smisao naglaπavajuêi njihov besmisao ali i egzistencijalnu vaænost koja se realizira kroz uporna i gotovo prisilna ponavljanja. Radovi Maria MiπkoviÊa razvijaju speci Ëan senzibilitet razotkrivanja neobiënih detalja i pojava unutar svakodnevnog i poznatog. Pozicija koju pri tome zauzima sam autor mogla bi se opisati kao speci Ëan oblik distancirane ambivalencije koja se realizira kretanjem a svoju metaforu pronalazi u automobilu - mobilnom suvremenom domu, pokretnoj utvrdi koja dopuπta da kamo god krenuli okolinu koja promiëe pokraj moæemo percipirati kao prostor u kojem se nalazimo i iz kojega smo istodobno izdvojeni, kao spektakl obi- Ënog koji poput lmskih sekvenci promiëe pored nas. [a.d/whw] STR. O3 / INTRO & START SOLO

4 STR. O4 / ARTIST PAGE: HU MAN ANA ERI

5 START SOLO #OO2 HUπMAN ANA ERIÊ CROSS TREE Roappleena u Zagrebu upisuje nastavniëki odsjek na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje usmjerenje multimedija, klasa Ladislava Galete Apsolventica na ALU Zagreb CEPUS stipendija, vitvarny umeni, Brno, klasa Richarda Fajnora Od voditeljica video workshopa u centru za kulturu novi zagreb. IZLOÆBE salon mladih, HDLU, Zagreb Globalfoto skole, Kopenhagen START, Mestna galerija Ljubljana Here Tomorrow, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb Svijet nikad viπe neêe biti isti 2002, LOODS6, Amsterdam Moj zagreb kak imam te rad [samostalna izloæba], Galerija MoËvara, Zagreb START, Galerija Karas, Zagreb FILM NAGRADE FESTIVALI happening Krik, Multimedijalni centar Zagreb animatorica na animiranom filmu In Between, autorice Nicole Hewitt film Target ulazi u panoramu na Svjetskom festivalu animiranog lma u Zagrebu [Animafest] nagrada galerije HajdareviÊ, Festival jednominutnog lma, Poæega lm Target ulazi u sluæbenu konkurenciju na Festivalu animiranog lma u Utrechtu Kamov - autorica jedne od Ëetiri sekvence omnibusa, produkcija Zagreb film SKAZ - animirane video sekvence za kazaliπnu predstavu U æivotu je vaæno autorice Æeljke Veverice Ovo je priëa o imaginarnoj povijesti naπe obitelji, koja je poëela kada su na kronici revije jednominutnog hrvatskog filma u Poæegi nehotiëno zamijenili naπe identitete. Nakon toga, pregledavajuêi fotografije iz obiteljskih albuma, zakljuëile smo da neki dogaappleaji, bez obzira na nepodudaranja u vremenu i prostoru, imaju vrlo sliëan vizualni identitet. Tako smo zakljuëile da su se naπi preci Ëesto susretali na prostorima Balkana i bivπe Austro-Ugarske Monarhije, da su zajedno putovali, meappleusobo se posjeêivali... ZakljuËivπi da smo ipak u nekakvoj krvnoj vezi, a krv nije voda, odluëile smo izraditi obiteljsko stablo i pronaêi taj kljuëni trenutak. ana@mi2.hr Hrastova 73, HR Zagreb Roappleena u Zagrebu diplomirala na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel multimedija CEEPUS stipendija, academy of fine arts, Cluj-Napoca CEEPUS stipendija, favu, Brno. IZLOÆBE godina ZILIK-a, Karlovac Break 21, Ljubljana, Slovenija Festival jednominutnog lma, Poæega Art-me, hrvatska selekcija, Velika galerija ALU, Sarajevo 14es Instants Video, Manosque in >side<out, s Lalom RaπËiÊ i Æeljkom BlaÊe, Galerija PM, Zagreb 34. zagrebaëki salon, Les lms du dimanche de l Institut Français d'architecture 11. dani hrvatskog lma Projekt: Broadcasting, posveêen Nikoli Tesli, TehniËki muzej, Zagreb START, Mestna galerija Ljubljana Femisfera festival, PoreË Deseta hrvatska revija jednominutnih lmova, Poæega Time Codes, Meappleunarodni bijenale mladih umjetnika, Vrπac 7. Meappleunarodni festival novog filma i videa, Split Urbani festival, TreÊa smjena, Zagreb Contemporary Croatian photography & video art, photo 2002, Amsterdam Video galerija, Zagreb dani hrvatskog lma All The extras [s Lalom RaπËiÊ], Galerija MoËvara, Zagreb VIDEO FILM ANIMACIJA 1998/99. asistentica-animatorica, in/dividu, reæija: Nicole Hewitt Daily Progress, hi8/mini dv, 1 O Ljubavi, 12 stop frame animacija 1-2, 16 mm lm Bunar, mini dv 42 koautorica festivalske πpice za 19. Festival animiranog lma Zagreb 2000/01. animatorica na lmu In between, reæija: Nicole Hewitt Daily Progress, mini dv 6 47 trikanje, hi8/mini dv, video spot Ruke, Darko Rundek, s Lalom RaπËiÊ Broadcastingthing, video 5 32, s Lalom RaπËiÊ Jabuka/The Apple, animacija, 0 35 Sirena - 2, ora u busu - 1, Psi - 2 animacije, produkcija grupa KUGLA Selidba ateliera Ivana KoæariÊa za izloæbu Dokumenta 11, mini dv, dokumentarni film, 8, produkcija hdlu Dom, mini dv, 22, video BuduÊi da smo i same dio takozvane cyber generacije, odrasle u doba u kojem stvarnost veê pomalo izmiëe kontroli i gubi se granica izmeappleu stvarnog i virtualnog, u doba genetskog inæenjeringa i visokih tehnoloπkih dostignuêa, nismo naπle niti jedan razlog zbog kojeg ova priëa ne bi bila istinita. [huπman ana πeriê] START SOLO #OO3 DUNJA SABLI VILA VELEBITA dusablic@inet.hr Roappleena u Rijeci. Apsolventica umjetniëke akademije sveuëiliπta u splitu, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, klasa Dan Okija autorica slikovnice Lavagrad, tisak Novi List, Rijeka; predstava na temu slikovnice Lavagrad, pod vodstvom Siniπe PosariÊa, amatersko kazaliπte Viktor Car Emina, Rijeka sudionica workshopa Minute audio/tomas & Craighead. Gosti umjetniëke akademije sveuëiliπta u splitu, nagrada Galerije Beck, 9. hrvatska revija jednominutnog filma, Poæega samostalna izloæba, MMC,Galerija OK, Rijeka autorica cd-roma meappleunarodna likovna kolonija, Medulin; predstavljenog u mmc luka, Pula CD-ROM: VILA VELEBITA >...jedan crteæ broda u plamenu koji je djed Anton nazvao Vila Velebita, krivac je za nastanak ovog projekta koji piπe istinite dogaappleaje havarije broda Velebit.< Interaktivna priëa o stvarnim dogaappleajima obuhvaêa Ëetiri dijela: pomorski dnevnik Antona SabliÊa [II. Ëasnik stroja] o odiseji broda Velebit [ ]; interaktivnu poetsku video igru, koja nas vodi kroz djedove crteæe; biogra ju obiteljskog albuma kroz fotogra je i video bakinog pripovijedanja; rodni grad Bakar kroz video priëu najstarijeg mjeπtanina Teodora Luzera, pjesnika, suosnivaëa i voditelja radijskog programa Primorska poneπtrica. Ovaj cd-rom je vrsta slikovne knjige koja audio-vizualnom interakcijom oæivljava proπlost i vjerno iπëitava dogaappleaje πetnjom kroz virtualni prostor. [dunja sabliê] STR. O5 / START SOLOS

6 STR. O6 / ARTIST PAGE: DUNJA SABLIÊ

7 START SOLO #OO4 MARKO TADI HOUSEHOLD Roappleen u Sisku. Studira slikarstvo na accademia di belle arti u Firenzi. IZLOÆBE START, Mestna galerija Ljubljana START, Galerija Karas, Zagreb Radovi Marka TadiÊa nastaju kao crossover slikarstva, gra ta i ambijentalnih instalacija. Marko Ëesto slika na odbaëenim ili jeftinim upotrebnim predmetima: kiëastim plastiënim tanjurima, drvenim kuhinjskim daskama, jeftinim podloπcima, poklopcima za boje... Njegove slike razvijaju speci Ënu ikoniku spajajuêi atraktivan, koloristiëki grafizam s fragmentima rijeëi i reëenica, oblikujuêi tako apsurdne slogane i neobiëne slikovne kombinacije. Posredno, Markovi radovi referiraju πirok registar popularne kulture koji uz urbani kontekst svakodnevice zahvaêa elemente lmske i strip estetike, ikonografiju suvremenog dizajna, mode i muzike. U ambijentu Household gra tiranje izmjeπta iz urbanog konteksta u svijet obiënih, upotrebnih predmeta domaêinstva. Household propituje status umjetniëkih te svakodnevnih objekata, upotrebnu i dekorativnu funkciju, njihovo preklapanje i reverzibilnost. Household se oblikuje u dijalogu s prostorom izlaganja. Cjelokupno zateëeno stanje napuπtenog prostora, nekad duêana popularne obuêe, posluæilo je kao podloga i kontekst u koji autor unosi svoje radove, u koji slobodno intervenira grafitirajuêi zidove, slikajuêi po tapisonu i zateëenom izvornom mobilijaru. Uz gra tirane ready-made domaêinske predmete, Household ukljuëuje slike, polaroide i plakate. Household je svojevrsni work in progress koji tematizira proces i nastanak umjetniëkog rada i istodobno funkcionira kao privremeni radni atelijer u kojem umjetnik moæe boraviti i raditi te druæiti se posjetiteljima i prijateljima i nakon samog otvorenja. Projekt upuêuje na preklapanje umjetniëke prakse i svakodnevnog æivota, te opêenito, na manjak radnog umjetniëkog prostora kao i na moguênosti privremenog kreativnog prisvajanja i 'privatiziranja' razliëitih disfunkcionalnih urbanih zona. [ad/whw] START SOLO #OO6 MARTINA ME TROVI»OVJEK JEDNE DIMENZIJE martinamestrovic@net.hr Pere Kvræice 6, HR Zagreb Roappleena u Zagrebu. Diplomirala kiparstvo na alu, Zagreb. IZLOÆBE Galerija Matice iseljenika, Zagreb Galerija Vladimir Nazor, Zagreb Galerija SC, izloæba Veselje, Zagreb 6. triennale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb 6. memorijal male plastike i medaljarstva Ivo KerdiÊ, Osijek Krijes koncert - multimedijski projekt, Gornje VrapËe izloæba Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb Galerija SC, izloæba mozaika, Zagreb Galerija SC, izloæba Od preæivljavanja do hedonizma, Zagreb NAGRADE Rektorova nagrada SveuËiliπta u Zagrebu,1997. Posebna rektorova nagrada za izloæbu Veselje, JAVNI RADOVI Skulptura 2 - Prizemljena privlaënost, jedno brdo i jedna πuma, Brezovica Bista Alojzija Stepinca - Caritas, Brezovica Skulptura Plavo u bijelom, Raiffeisen banka, Zagreb Sloboda da se radi ili gladuje ukljuëuje mukotrpan rad, neizvjesnost i bojazan za veliku veêinu stanovniπtva. Suvremeni Ëovjek zarobljen je obavezama posla, stjecanjem, razapet je, podloæan plimama i osekama, tj. inæenjeriji i maπineriji suvremenog druπtva koje guta, ædere, melje pojedinca, sve do gubitka vlastitog identiteta. Timski rad, zajedniëki æivot i zabava prodiru u unutarnji æivot privatnosti i praktiëno eliminiraju moguênost takve izolacije u kojoj pojedinac, povuëen u sebe samoga, moæe misliti, pitati, nalaziti se. Teorija i praksa sputavanja, prividno dinamiëko, ovo druπtvo je potpuno statiëki sistem æivota. [herbert marcuse, Ëovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog druπtva, veselin masleπa, svjetlost, sarajevo, 1989] START SOLO #OO5 TIHOMIR MATIJEVIÊ ZEËJA POSLA Sjenjak 10, HR Osijek tihomir_matijevic@yahoo.com Roappleen u Naπicama Æivi i radi u Osijeku diplomirao na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel kiparstva, klasa Stanka JanËiÊa stipendija, indiana university of pennsylvania kod prof. Jima Nestora. Od predaje crtanje, modeliranje i likovnu obradu metala na πkoli za tekstil, primijenjenu umjetnost i dizajn, Osijek Djeluje u sklopu likovne udruge GRADDONJI, Osijek. IZLOÆBE Sculpture from the basement, Philadelphia Raiffeisen bank, izloæba sudionika kiparske kolonije Veselje, Zagreb Prva internacionalna kolonija Neoprimitivs, PoËitelj Internacionalni projekt Pax Dunubiana, Vukovar Galerija VN, Zagreb [samostalna izloæba] 17. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek Graddonji, Muzej Slavonije - Napad na muzej, BoæiÊ u Osijeku Panonija, Galerija Lurdy, Budimpeπta Hotel Kazamat, radionica Rona Sluika, Osijek slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek KNJIGE UMJETNIKA Æabakazuda za poëetnike, samizdat NAGRADE I PRIZNANJA slavonski biennale, otkupna nagrada Instalacija ZeËja posla koristi galerijski prostor za metaforiëko prikazivanje odreappleenih aspekata suvremenog druπtva. To prikazivanje ostvareno je crtaëkom i skulptorskom realizacijom humanoidnog zeëjeg lika kroz upotrebu komunikacijskog modela znakovnog priopêavanja, te kië predmeta potroπaëkog druπtva, Ëijim se povezivanjem i rekontekstualiziranjem uspostavljaju nova znaëenja. Humanoidni zeëji likovi koriπteni u instalaciji svojom formalnom realizacijom, odnosom dimenzija i prostornim rasporedom, uspostavljaju znaëenja koja se iπëitavaju kao stanja straha i nesigurnosti u suvremenom druπtvu, vezana uz situaciju konstantne podloænosti nadzoru i nadgledanju, te izloæenosti pogledu drugog. Pribliæno tisuêu glinenih gurica [5-15 cm] dobroêudnih humanoidnih zeëeva, postavljenih u zbijenu grupu unutar kruga, Ëine podni reljef u srediπtu izloæbenog prostora. Na zidovima galerije iscrtani su u natprirodnoj veliëini [2-2.5m] obrisi prijeteêih likova humanoidnih zeëeva, kojima je umjesto lica upisan natpis BEWARE. ZnaËenje instalacije proizlazi iz prostornog i semantiëkog odnosa ovih dvaju dijelova, te iz pozicije promatraëa. U instalaciji je koriπten lik zeca jer zec konotira kukaviëluk. SimptomatiËno je za kukavice, kao i za psihologiju mase, dræanje u grupi gdje jedan drugome Ëuvaju leapplea. Pribliæno identiëno oblikovane gure zeëiêa, koji nalikuju masovno proizvedenim igraëkama ili ukrasnim kië guricama, ukazuju na uniformnost i konformizam karakteristiëan za suvremeno potroπaëko druπtvo, pozivaju na identi kaciju, suosjeêanje s poznatim kliπeiziranim simpatiënim likom. Nasuprot masi jednakih i malenih stoje veliki i moêni pojedinci koji posjeduju moê nadzora i manipulacije. Njihov je lik vizualno realiziran krajnje reducirano, u formi znaka, apostro rajuêi stvarnu neodredivost, netransparentnost i nedodirljivost strukture vlasti iz pozicija malenih i slabih. U prostoru izmeappleu zida, tj. zidnog crteæa i podnog reljefa, nalazi se promatraë Ëija je pozicija ambigvitetna - nalaæe preispitivanje udjela vlastite pripadnosti pasivnoj jednoobraznoj masi, ili moguêu izuzetost iz prostora pod kontrolom i nadzorom. Instalacija svojom strukturom aludira na Benthamov Panopticon [ovdje prisutan u inverznom obliku] te konotira Foucaultov pojam panopticizma, Ëiji je paradigmatiëan oblik zatvorska ustanova. Glavna je uloga panoptikona kod zatvorenika stvoriti osjeêaj stalne i svjesne vidljivosti koja omoguêava trenutnu primjenu vlasti [michel foucault, nadzor i kazna, zagreb 1994]. U pitanju je nehumana tehnologija nadzora, a humanost nadgledanih u instalaciji potencirana je tehnologijom proizvodnje zeëeva od gline, koja je manualna. ZeËevi nisu multipli, tj. umjetniëka djela industrijski proizvedena u viπe istovjetnih komada, nego su modelirani rukom. Radi se o dvostrukoj inverziji: ne oponaπa stroj Ëovjeka, nego Ëovjek oponaπa stroj. Upravo taj postupak multiplikacije osnovnog modela u gotovo identiëne primjerke omoguêava osnovno znaëenje rada i funkcioniranje metafore o suvremenom druπtvu dezindividualiziranih pojedinaca, prepuπtenih kontroli i manipulaciji struktura moêi i diskursa kulture. [ana marija koljanin] STR. O7 / START SOLOS

8 SRIJEDA O4/O6/2OO3 21 H KONCERT: ÆARKO HAJDARHODÆIÊ I EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE Rene Eespere: TRIVIUM za flautu, violinu i gitaru [1993] Giovanni Zamboni: SUONATA a Liuto solo [1718] Toru Takemitsu: TOWARD THE SEA za alt-flautu i gitaru [1980] I The Night II Moby Dick III Cape Cod Kompozicije Torua Takemitsua izvode se prvi put u Hrvatskoj. Takemitsu, da, ah, Takemitsu, mogu zamisliti kako Takemitsu putuje Japanom ne da bi vidio razliëite prizore mjeseca, nego da bi sluπao vjetar u razliëitim stablima i vratio se u grad noseêi darove. Ti darovi su transformacija prirode u umjetnost. Mi smo zahvalni. [john cage] Kako su institucije oblikovane u odnosu na politiëke, kulturne, povijesne i ekonomske moguênosti grada u kojem se nalaze? Kako odraæavaju gradski identitet i koje su razlike izmeappleu razliëitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zaπto u danaπnje vrijeme postoji usmjerenost 41, Spring Street #1AR na umjetniëke zajednice u gradovima? Odraæava li to ideju New York autentiënosti i odreappleene lokalne boje koju umjetniëka scena NY omoguêava, ili je rijeë o izazovu kapitalistiëkoj verziji globalizacije s kojom smo suoëeni? Izraæavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj dræavi, ili joj je paralelna? sudjeluju: Charles Esche [rooseum centar suvremenu umjetnost, Lene Crone Jensen [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malmö] studenti poslijediplomskog programa KritiËkih studija, akademija likovnih umjetnosti malmö i rooseum centar za suvremenu umjetnost, malmö Slaven Tolj, art radionica lazareti, dubrovnik Emina ViπniÊ, urbani festival, zagreb Nada Beroπ, muzej suvremene umjetnosti zagreb SUBOTA O7/O6/2OO3 19 H Aleksandar Battista IliÊ, community art, zagreb Ivana Mance, nezavisna novinarka TRIBINA ODNOSI UMJETNIËKIH Platforma 9.81, zagreb/split to, kako i za koga/whw, zagreb INSTITUCIJA I GRADOVA Tribina Êe se odræati na engleskom jeziku KRITI»KI STUDIJI, MALMÖ Mislim da je oduvijek bila uloga umjetnosti ponuditi imaginativne prijedloge o tome kakve bi stvari mogle biti, i Ëini mi se da bi upravo umjetniëka institucija, kao mjesto koje promovira ljudsku imaginaciju, odnosno na neki naëin vodi brigu o tom imaginativnom dijelu svih nas, trebala postati mjesto na kojem bi se zamisao svijeta drukëijeg negoli πto jest, upravo trebala i mogla odvijati. izlaganja, u kontekstu javnog prostora, vizualne kulture i Pitanje, dakle, glasi, mogu li se postojeêe umjetniëke institucije transformirati iz neëeg πto u osnovi funkcionira tek kao sabirno tijelo, u neπto gdje Êe se ljudi moêi skupiti i zajedniëki poëeti misliti stvari na drukëiji naëin. To predstavlja izazov za sve umjetniëke institucije. umjetnike, teoretiëare, kritiëare i kustose. [ ] critical_studies@khm.lu.se Ne mogu vam, dakako, dati potvrdan odgovor ali mogu pokuπati pokazati da se iduêi malim koracima, zaobilaznim putem skromnih, rooseum center for contemporary art nenametljivih prijedloga, ljudi susreêu s umjetniëkim projektima i Box 4097, Gasverksgatan 22, SE Malmö zajedniëki promiπljaju stvari drukëije. Imaginacija je, dakle, kljuë, a okupljanje praksa. malmö art academy [interview: Charles Esche - Model skromnih prijedloga, Ivana Mance, Box 17083, Föreningsgatan 42, SE Malmö zarez, broj 91, 07/11/2002] STR. O8 / PROGRAM kakvu je poznajemo danas. KritiËki studiji u Malmöu su poslijediplomski program koji je nastao u suradnji izmeappleu akademije likovnih umjetnosti i rooseum centra za suvremenu umjetnost u Malmöu. Taj novi model suradnje propituje uloge institucija, stvarajuêi nove uvjete za prouëavanje πirokih tema umjetnosti, produkcije i ekonomskih tendencija. Namjera KritiËkih studija u Malmöu je ukinuti granice izmeappleu umjetniëke teorije i prakse. KritiËki studiji okupljaju manju grupu studenata iz razliëitih podruëja: UTORAK O8/O7/2OO3 19 H PREDAVANJE GORAN ORappleEVIÊ: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI Goran orappleeviê, nekadaπnji umjetnik, posljednjih desetak godina radi kao vratar u njujorπkom Salon de Fleurus, instituciji posveêenoj sakupljanju i oëuvanju sjeêanja na modernu umjetnost. Jedan od posjetitelja Salona de Fleurus prije viπe je godina ispriëao orappleeviêu priëu o povijesti moderne i o muzeju moderne umjetnosti [museum of modern art]. Ta mu je priëa bila zanimljiva, pa ju je u mnogim prilikama prepriëavao prema sjeêanju. To je priëa o porijeklu povijesti moderne umjetnosti 20. stoljeêa i o ulozi koju je u njoj odigrao njujorπki muzej moderne umjetnosti [moma] i njegov prvi direktor Alfred H. Barr Jr. PriËa datira iz sredine 30-ih godina proπlog stoljeêa, a nakon 2. svjetskog rata prenesena je u Evropu i usaappleena u kolektivno pamêenje kao prirodna povijest moderne umjetnosti Salon de Fleurus nalazi se na adresi Radno vrijeme: srijeda - subota 20:00-22:00. Posjet se moæe dogovoriti na tel: [212] UmjetniËki radovi Tomislava Gotovca su kompleksni, viπeslojni crossroads projekti u kojima se isprepleêu likovne umjetnosti, avangardni lm, preformans, body art i konceptualistiëka praksa. Jedan je od doajena strukturalistiëkog avangardnog filma, preformansa i body arta koji je veê potkraj pedesetih, na neki naëin najavio inovativne tendencije koje su obiljeæile rad nadolazeêe generacije umjetnika i lmaπa. Trilogija: Pravac - Plavi jahaë - Kruænica svojom konceptualnom jasnoêom kulminacija je avangardnog, strukturalistiëkog lma u Hrvatskoj, a njeni fascinirajuêi uëinci postignuti su pomno de niranim reæijskim postupcima i snimateljskim metodama. Tomislav Gotovac od prikazuje lmove na domaêim i inozemnim lmskim festivalima [geff, Zagreb, ; The Third Avant-Garde Film Festival, London, 1979 i dr.] te uëestvuje u brojnim antologijskim predstavljanjima [Other Side, European Avant-Garde Cinema , American Federation of Arts, New York, 1983; Avant-Garde Films and Videos from Central Europe, London, i dr.] Pravac [Stevens - Duke] eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 79 m, 9 min, c/b, zvuk Plavi jahaë [Godard - Art] eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 135, 14 min, c/b, zvuk Kruænica [JoutkeviË - Count] eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 12 min, c/b kamera, montaæa: Petar BlagojeviÊ-AranappleeloviÊ produced by: Petar BlagojeviÊ-AranappleeloviÊ, Tomislav Gotovac akademski kino klub, Beograd UTORAK 24/O6/2OO3 WATT + EAU / ÆELJKA SANËANIN: PRIVATE IN VITRO 20 h - absent / introversion 21 h - ecstatic / live koncept / video: Æeljka SanËanin, Andrej VuËenoviÊ koreografija / izvedba: Æeljka SanËanin produkcija: Projekt WATT+EAU / Bad.Co & EkS-Scena Solo koreografija/video instalacija Private in Vitro dio je koreografskog research projekta WATT+EAU nastalog kroz suradnju Bad.Co i EkSperimentalne slobodne scene. Koreogra ja je dosada bila izvedena na razliëitim lokacijama [salon namjeπtaja, predvorje hotela, privatni stan, umjetniëka galerija], a buduêe izvedbe se planiraju na kazaliπnoj pozornici, prostoru shopping centra i uliënom prostoru. MijenjajuÊi mjesto svoje izvedbe, osnovni koncept Private in Vitro svaki se put iznova osmiπljava voappleen osnovnim pitanjem i interesom projekta: koji parametri definiraju privatno i javno odreappleenog prostora, gdje su njihove granice i kojim se elementima izvedbe oni mogu naruπiti, kako oblikovati intimno mjesto solo igre s obzirom na javni prostor publike, u kakvom su oni meappleusobnom odnosu te na koji naëin izvoappleaëevo privatno ulazi/parazitira u polje privatnosti drugoga/gledatelja, posjetitelja. Trenuci perceptualne subverzije, manipulacije gledateljeva pogleda kada se slika u pokretu shizofreno odvoji od tijela u pokretu, uvode koncept deteritorijalizacije. Granice izmeappleu virtualnog i imaginarnog su otuappleene, fragmentirane i distorzirane. Neizbjeæan osjeêaj nadgledanja, invazije na privatnost izvoappleaëice, istovremeno konstituira nelagodan osjeêaj vlastite uloge promatraëa, ali i ugodne distance koja onemoguêuje neposredno ukljuëenje publike u izvedbu. [ivana ivkoviê]»etvrtak 12/O7/2OO3 U 21 SAT TOMISLAV GOTOVAC TRILOGIJA: PRAVAC - PLAVI JAHA» - KRUÆNICA BIOGRAFIJA Roappleena u Zagrebu Apsolventica komparativne knjiæevnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zajedno sa Saπom BoæiÊem i Andrejom VuËenoviÊem osniva alternativnu kazaliπnu grupu OBEPYU godine suosnivaëica je EkSperimentalne slobodne scene, udruge za edukaciju i istraæivanje u plesnim i izvedbenim umjetnostima. STR. O9 / PROGRAM

9 STR. 1O / ARTIST PAGE: MARKO TADIÊ

10 u ljudskoj duπi postoji prisila ponavljanja koja nadilazi naëelo ugode PRIVREMENO BEZ NASLOVA prisila ponavljanja Ëini se prvotnijom, elementarnijom, nagonskijom 25/O9 17/1O/2OO3 od naëela ugode koje je njome istisnuto ispoljavanje prisile ponavljanja ( ) u visokom stupnju pokazuje nagonski Ponavljanje je presudan izraz za ono πto je karakter, a tamo gdje dolazi u opreku s naëelom ugode, i demonski kod Grka bilo sjeêanje. Kao πto su Grci tada uëili Nagon ( ) je poriv svojstven æivoj organskoj tvari koji tjera na ponovno da je svako saznanje sjeêanje, tako nova lozofija æeli uëiti da je Ëitav æivot ponavljanje uspostavljanje nekog ranijeg stanja ( ) Ovo shvaêanje nagona zvuëi zaëuappleujuêe jer smo se navikli da u nagonu vidimo moment koji tjera na Ponavljanje i sjeêanje su isto kretanje, samo u promjenu i razvoj, a sada bismo u njemu trebali prepoznati neπto upravo suprotnom smjeru. Jer ono Ëega se sjeêamo bilo je i suprotno, izraz konzervativne prirode æivih biêa povratno se ponavlja, nasuprot Ëemu se stvarno ponav- unaprijed sjeêa. Zato ponavljanje usreêuje Ëovjeka, Ako su, dakle, svi organski nagoni konzervativni, historijski steëeni i dok ga sjeêanje Ëini nesretnim... usmjereni na regresiju, na ponovno uspostavljanje neëeg ranijeg, onda ljanje Potrebna nam je mladost da bismo se nadali, moramo sva postignuêa organskog razvoja pripisati vanjskim utjecajima mladost da bismo se sjeêali, ali nam je potrebna koji ometaju i otklanjaju postizanje cilja hrabrost da poæelimo ponavljanje Konzervativni organski nagoni preuzeli su svaku od tih silom Onaj tko je izabrao ponavljanje, taj æivi nametnutih promjena æivotnog toka i saëuvali je za ponavljanje. Stoga Da nema nikakvog ponavljanja, πto tada bio æivot? oni moraju ostaviti varljivi utisak sila koje teæe promjeni i napretku, Ponavljanje to je stvarnost i ozbiljnost bivstvovanja. Onaj tko æeli ponavljanje, sazrio je do ozbiljnosti dok zapravo streme tek starom cilju, sustiæuêi ga kako starim, tako i Ponavljanje je nova kategorija, koju treba otkriti novim putovima Dijalektika ponavljanja je laka, jer ono πto se ponavlja, [Sigmund Freud, S onu stranu naëela ugode, u: BuduÊnost jedne iluzije, 1920] bilo je, inaëe se ne bi moglo ponoviti, no baπ to πto je bilo Ëini ponavljanje novinom ponavljanje je rjeπenje u svakom etiëkom pogledu, ponavljanje je conditio sine qua non svakog dogmatiëkog problema [Sören Kierkegaard, Ponavljanje, Pokuπaj u eksperimentalnoj psihologiji Konstantina Konstantinusa, 1843] Repetition is a form of change. [oblique strategies, brian eno & peter schmidt] Koja je, dakle, funkcija traumatskog ponavljanja, SAN ako se Ëini da ga niπta ne moæe opravdati sa stanoviπta Kalugin je zaspao i sanjao kako sjedi u grmlju, dok pokraj grmlja naëela ugode? Zavladati bolnim dogaappleajem, kazat Êe vam se prolazi policajac. - ali tko vlada, gdje je tu gospodar, da zagospodari? Kalugin se probudio, poëeπao usta i opet zaspao, i opet je sanjao kako Nema razloga da se s ponavljanjem pobrkaju ni povratak ide mimo grmlja, a u grmlju se pritajio policajac. znakova, ni reprodukcija, ili modulacija s ponaπanjem Kalugin se probudio, stavio pod glavu novine da ne bi slinom smoëio jedne vrsti potaknute rememoracije. Ponavljanje je neπto jastuk, i ponovo je zaspao te sanjao kako sjedi u grmlju a pokraj grmlja πto je po svojoj pravoj prirodi u analizi uvijek zamagljeno, zbog prolazi policajac. toga πto se ponavljanje i prijenos positovjeêuju u Kalugin se probudio, promijenio novine, legao i ponovno zaspao. konceptualizaciji analitiëara. Zaspao je i ponovo sanjao kako prolazi mimo grmlja, a u grmlju sjedi Ono πto se ponavlja, zapravo je uvijek neπto πto policajac. nastaje - ( ) kao sluëajno ( ) Tada se Kalugin probudio i odluëio da dalje ne spava, ali je istoga Ëasa Kao ni u Kierkegaarda, ni u Freuda se ne radi ni o kakvom zaspao i sanjao kako sjedi iza policajca, a mimo njih prolazi grmlje. ponavljanju koje poëiva na prirodnome, ni o kakvom povratku Kalugin je vrisnuo i prevrtao se u postelji, ali se viπe nije mogao potrebe. Povratak potrebe smjera na potroπnju, koja je na usluzi probuditi. apetitu. Ponavljanje traæi neπto novo Kalugin je spavao Ëetiri dana i Ëetiri noêi za redom i petoga se dana Sve πto se ponavlja, mijenja, modulira, samo je otuappleenje probudio tako mrπav, da je morao Ëizme vezivati za noge konopcem njegova smisla. Odrastao Ëovjek ili naprednije dijete traæe u da ne padnu. U pekarnici, gdje je Kalugin uvijek kupovao pπeniëni svojim aktivnostima, u igri, novo. Ali ovaj pomak prikriva pravu kruh, nisu ga prepoznali i uvalili su mu raæeni. A sanitarna inspekcija, tajnu ludiëkoga, naime najradikalniju razliëitost koju uspostavlja koja je iπla po stanovima, kad je spazila Kalugina, zakljuëila je da je ponavljanje u sebi samom antisanitaran i nepodoban pa je naredila Stambenoj upravi da Kalugina [ Jacques Lacan, Seminar XI, 4 temeljna pojma psihoanalize, izbaci - zajedno sa smeêem. 1964] Kalugina su preklopili popola i iznijeli kao smeêe. [ Danil Harms, SluËajevi ] repetition--even in its most mechanical, quotidian, habitual, stereotypical forms--has a place within art... for the only esthetic problem is how to insert art into everyday life. the more our daily life appears standardized, stereotyped, submitted to the accelerated Kad se neπto dogodi po prvi put, biva doæivljeno reproduction of consumer goods, the more art must become part of life and rescue from it that small difference which operates between levels of kao kontingentna trauma, kao upad stanovitog repetition, making habitual consumption reverberate with destruction and nesimboliëkog realnog; tek Êe se kroz ponavljanje death; linking cruelty to inanity; discovering, beneath consumption, the taj dogadaj poëeti prepoznavati u svojoj povijesnoj chattering of the schizophrenic; and reproducing esthetically, beneath the most ignoble destructions of war (which are still processes of consumption), nuænosti - pronaêi Êe svoje mjesto u simboliëkoj the illusions and mystifications which are the real essence of this civilization- mreæi; ostvarit Êe se u simboliëkom poretku. /.../ -so that, in the end, difference can express itself... even if it's only in the Drugim rijeëima, ponavljanje objavljuje pojavu form of a contradiction here or there, thereby liberating the forces needed to destroy this world Zakona, stupanje Imena Oca na mjesto mrtvog, history does not happen by negation of negation but by the decision ubijenog oca: dogaappleaj koji se ponavlja zadobija of problems and the affirmation of differences svoj zakon retroaktivno, kroz ponavljanje. [gilles deleuze, répétition et différence, 1968] [Slavoj Æiæek: Sublimni objekt ideologije, 1989] STR. 11 / PRIVREMENO BEZ NASLOVA

11 MARTINA ME TROVI»OVJEK JEDNE DIMENZIJE STR. 12 / ARTIST PAGE: MARTINA ME TROVI

12 STR. 13 / ARTIST PAGE: TIHOMIR MATIJEVIÊ

13 RENATA SALECL KUSTOSI IZMEappleU NOVCA I UMJETNOSTI Prije nekoliko godina na izloæbi u Berlinu, jedna umjetnica nije bila zadovoljna naëinom na koji je kustos postavio njezin rad i odluëila je zatraæiti sudski nalog da se njezin rad ukloni s izloæbe. IznenaappleujuÊe, sud joj je udovoljio. Takvoj sudskoj odluci lako se suprotstaviti, jer ona kustoski posao Ëini izliπnim. Kad bi se izloæbe oslanjale na æelje pojedinih umjetnika kako da njihov rad bude izloæen, bilo bi nemoguêe usuglasiti miπljenja Ëiji rad bi gdje trebao biti smjeπten i kolektivne izloæbe bilo bi nemoguêe postaviti. Uloga kustosa ne zaustavlja se na tome da smisle koncept izloæbe, veê takoappleer da uspostave odnose izmeappleu pojedinaënih umjetniëkih radova, tj. da odreappleenim pozicioniranjem djela ispriëaju priëu izloæbe. U proteklom je desetljeêu moê kustosa u svijetu umjetnosti iznimno porasla. Kustos nastupa kao posrednik izmeappleu umjetnika i publike, i to ne samo tako πto bi publici govorio πto je umjetnost a πto ne, nego istodobno preuzimajuêi ulogu osobe koja na stanovit naëin uæiva na mjestu publike. Da bi oznaëio stanje u kojemu subjekt polaæe uæitak u posrednika koji uæiva umjesto njega austrijski lozof Robert Pfaller skovao je termin interpasivnost. Primjer toga bio bi Ëovjek koji neprestano snima lmove na video kazete ali ih nikad ne gleda, jer je sam video rekorder posrednik koji je umjesto njega veê uæivao. U suvremenoj umjetnosti kustos Ëesto nastupa upravo kao takav posrednik u kojeg publika polaæe uæitak potaknut umjetniëkim djelom. Kada doappleem na izloæbu a da nisam posve sigurna πto bi bila umjetniëka vrijednost izloæenog djela, pretpostavljam da je kustos u umjetninama prepoznao neπto πto ih Ëini umjetnoπêu u njegovim oëima - dakle, smatram kustosa za nekoga tko uæiva u umjetnosti s moje pozicije. ObilazeÊi galeriju, mogu nastaviti razmiπljati o bijednom poslu ili osobnim dilemama, dok je kustos taj koji Êe zapravo prepoznati umjetnost za mene, i uæivati u njoj. Kustosi danas nalikuju CNN-ovim novinarima koji u ratu funkcioniraju kao posrednici koji nam pokazuju slike nasilja i daju brze teorije o prirodi rata. Kao da sami reporteri gledaju rat umjesto publike koja moæe nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima dok TV pati umjesto njih. Meappleutim, kustosi su na sebe preuzeli joπ jednu vrst posredniπtva - oni postaju sve uspjeπnijim biznismenima koji umjetniëko djelo znaju reklamirati i prodati na træiπtu. U nedavnoj internet debati o ulozi kustosa u ratnim uvjetima jedan je njemaëki umjetniëki kritiëar dovitljivo sugerirao da se biznismeni obiëno osjeêaju nebitnima u doba rata, jer je tada donoπenje odluka o ratu i miru prepuπteno politiëarima i generalima. Taj je kritiëar bio iznenaappleen tendencijom da bi menadæerikustosi opet htjeli iêi s onu stranu umjetnosti, pretvarajuêi se u kustose s politiëkom porukom, odnosno osobe koje kontroliraju politiëki okvir naπe civilizacije. Svoj je istup kritiëar zavrπio pitanjem nije li vrijeme da imamo normalne, prosjeëne, Ëak banalne kustose; ako su umjetnici veê otkrili strategije banalnosti, preostaje joπ samo pitanje kada Êe ih otkriti i sami kustosi. Ustvrdit Êu da je taj korak prema banalnosti veê naëinjen - naravno, i ovdje je opet na sceni logika kapitala. Pogledamo li suvremenu umjetniëku scenu, moæemo reêi da ona umnogome nastoji prikazati banalnosti svakodnevnog æivota. Izgleda kao da je Foucaultova teza iz posljednjeg poglavlja njegove teorije seksualnosti - teza da svatko treba od sebe napraviti umjetniëko djelo - u danaπnjoj umjetnosti shvaêena posve ozbiljno. Taj je trend pretvaranja svakodnevice u umjetniëki predmet bio u modi veê πezedestih godina, ali razlika izmeappleu danaπnje i tadaπnje umjetnosti jeste da je ova druga pokuπala naëiniti politiëku gestu, dok danaπnja umjetnost odustaje od politiëkog: povratak u naπa vlastita tijela ili pretvaranje svakodnevice u umjetniëko djelo smatraju se za geste koje potvrappleuju kako nema smisla uëestvovati u politiëkim debatama, itd., te da je jedina prava moê kojom raspolaæemo moê nad nama samima. Taj apolitiëni preokret u umjetnosti povezan je s logikom danaπnjeg kapitalizma. U uvjetima globalizacije nacionalnim je politiëkim snagama sve manje moguêe zadræati kontrolu nad kapitalom. Paradoksalno, kapital takoappleer obiljeæava danaπnji trend obuzetosti svakodnevicom u suvremenoj umjetnosti. Ideologija okretanja samom sebi duboko je ideoloπki povezana s logikom razvijenog kapitalistiëkog druπtva. Nikako ne bismo smjeli zaboraviti da Foucaultov poziv na pretvaranje sebe samog u umjetniëko djelo ide ruku pod ruku sa potroπaëkom ideologijom, koja od nas neprestano zahtijeva da mijenjamo svoju pojavnost i koja nas takoappleer tjera da shvatimo kako nema svrhe brinuti se o politici itd, jer se na kraju moæemo promjeniti samo sebe i imamo tek neznatan utjecaj na druπtvo kao cjelinu. Takoappleer, moja primjedba o vezi izmeappleu logike kapitala i aktualnih umjetniëkih trendova funkcionira i na jednom posve banalnom nivou. Posegnimo za primjerom nove britanske umjetnosti, koja je, nakon πto je Charles Saatchi prikazao svoju kolekciju na izloæbi Sensations, ocjenjena kao jedan od najvaænijih umjetniëkih pokreta posljednjih godina. Saatchijev interes za mlade britanske umjetnike ima zanimljivu ekonomsku podlogu. Krajem osamdesetih njegova je reklamna agencija pretrpjela veliku ekonomsku krizu, πto je Saatchija natjeralo da rasproda veliki dio svoje umjetniëke kolekcije. Kasnije je poëeo prikupljati djela nepoznatih mladih umjetnika, kupujuêi ih po veoma niskoj cijeni. Nakon nekog vremena Saatchi je pomoêu svoje reklamne maπinerije orkestrirao veliku medijsku famu o postojanju nove britanske umjetnosti. Nastala je izloæba Sensations, koja je nastavila æivjeti uz pomoê brojnih πokiranih kritiëara. Ne bi me iznenadilo ako bismo nakon nekog vremena saznali i da je Saatchi zapravo platio njujorπkom gradonaëelniku Gulianniju da napadne njujorπki postav izloæbe. Ako s jedne strane umjetnost danas umnogome nastoji prikazati svakodnevicu kao umjetniëko djelo, s druge strane ona nastoji pokazati i naliëje stvari, njihovu unutraπnjost, primjerice, unutraπnjost tijela.»ini se kao da je sve dostupno pogledu te da nas niπta ne moæe iznenaditi kao ono za πto pretpostavljamo da se nalazi iza maske. Kao u sluëaju rata, gdje na ekranu moæemo vidjeti svaku patnju, gdje se tijela sakate pred naπim oëima, gdje se ljudi meappleusobno ubijaju, snimajuêi to video kamerama, i u umjetnosti imamo sliëne trendove - Ëini se da nema tog nasilja nad tijelom koje danas nije predstavljeno kao umjetnost. Oba su ova trenda posebno doπla do izraæaja u izloæbi Sensations. Otkrivanje onog za πto se pretpostavlja da treba ostati skriveno na djelu je u raspoluêenim æivotinjama Damiena Hirsta, video radu Mone Haotum koji prikazuje utrobu, slici Alaina Millera koja prikazuje lice sa kojeg je odstranjena koæa, koæi bez tijela u radu Marka Quinna, radu Dead Dad Rona Muecka i Ëak u upotrebi æivotinjskih ekskreta u radovima Chrisa Ofilija. S druge strane, tu je prikaz svakodnevice u radovima Tracey Emin koja otkriva imena svih svojih ljubavnika i Sarah Lucas u radu o madracu, itd. Ipak, ova razotkrivanja unutraπnjosti i svakodnevnog æivota sve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuêom ideologijom.»ini se da u danaπnjem druπtvu viπe nema druπtvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da viπe nema tajni. Primjere te logike bez tajni moæemo pronaêi na mnogo mjesta u danaπnjem druπtvu. Pogledamo li kako je danas arhitektonski koncipiran veliki broj novih restorana, uoëiti Êemo da je u njima proces pripremanja hrane posve razotkriven pogledu javnosti. Danas svugdje moæemo naêi restorane koji su poput tvornica - kada uappleete, vidite slabo plaêene radnike kako spravljaju jela, peru posuapplee, itd. Te radnike promatramo kao ukrasne predmete, i ne pomiπljajuêi na teπkoêe njihovih poslova i nelagodu koju mogu trpjeti, izloæeni kao æivotinje u zooloπkom vrtu. Drugi primjer te logike izlaganja tajne nude nam danaπnje predizborne kampanje. PolitiËari u svojim TV reklamama viπe ne nude konaëan proizvod - govor koji bi trebao uvjeriti biraëe.»esto, reklama prikazuje samu pripremu govora. Vidimo politiëara koji se brije u kupaonici, pije jutarnju kavicu, razgovara sa svojim savjetnicima koji pripremaju govor, itd. U proπlosti bi politiëar krio Ëinjenicu da on sam nije autor svog govora, danas, pak, samo ovo objelodanjivanje koristi se kao reklama. Koja poruëuje - pokazujemo vam istinu, ovaj je politiëar samo obiëan Ëovjek poput vas, vrlo je iskren, πto dokazuje i Ëinjenica da on ne krije kako ne piπe svoje govore, itd. Meappleutim, taj utisak da je sve vidljivo, da nema tajni, ide rukom po ruku s Ëinjenicom da u danaπnjem druπtvu globalni kapital uglavnom vodi glavnu rijeë ne dopuπtajuêi politici da ima puno utjecaja na najvaænije dogaappleaje danaπnjeg svijeta. Dok ideologija moæe naglaπeno tvrditi kako je sve vidljivo, stvarne odnose moêi koji su vezani uz logiku kapitala teπko je razaznati, kako u danaπnjoj politiëkoj sferi tako i u svijetu umjetnosti. /.../»ini se da u danaπnjem druπtvu viπe nema druπtvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da viπe nema tajni. Ipak, ova razotkrivanja unutraπnjosti i svakodnevnog æivota sve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuêom ideologijom. STR. 14 / IZ PREDAVANJA RENATE SALECL ART OF WAR AND THE WAR OF ARTS, 2OO2 PRIJEVOD: NEBOJπA JOVANOVIÊ

14 STR. 15 / CODE RED

15 INVENTURA JE TRAJNI PROJEKT GALERIJE NOVA KOJI ÆELI PROPITIVATI TEME VEZANE ZA UMJETNOST I INSTITUCIONALNI KONTEKST SUVREMENE UMJETNOSTI _ TO JE UMJETNOST DANAS? _ KOJA JE ULOGA GALERIJA? _ POLOÆAJ KUSTOSA? _ GALERIJA KAO MJESTO NA RAZME I JAVNOG I INTIMNOG PROSTORA? _ KAKO INSTITUCIJE DANAS ODRE UJU ZNA»ENJE I RECEPCIJU UMJETNOSTI? _ KOME SE PRUÆA PRILIKA BITI UMJETNIK? KAKVE STRATEGIJE UMJETNICI ZAUZIMAJU U GALERIJSKOM KONTEKSTU? _ KAKVA JE DRU TVENA ODGOVORNOST UMJETNIKA DANAS?... 23/O7 O4/O9 SANJA IVEKOVIÊ ÆELJKO JERMAN VLADO MARTEK MLADEN STILINOVIÊ GORAN TRBULJAK... CODE:RED SEKTOR ZAGREB CODE:RED [1999/ ] je dugoroëni projekt koji istraæuje i razmatra aspekte globalne prostitucije i seksualnog rada kao specifiëan oblik paralelne ekonomije. Projekt istraæuje analogne ekonomske modele: one izoliranih skupina i druπtvenih manjina. Projekt upotrebljava realne i virtualne prostore, te ima oblik otvorenog dijaloga izmeappleu umjetnika, seksualnih radnika i javnosti u odabranim urbanim okruæenjima i lokalnim kontekstima. Projekt CODE:RED predstavlja prototipski pokuπaj otvaranja i zajedniëkog stvaranja temelja za komunikaciju i dijalog izmeappleu publike, umjetnika i zajednice seksualnih radnika. Projekt Sektor Zagreb posljednja je faza projekta CODE:RED, zamiπljena kao druπtveni kolaborativni projekt. Projekt se ostvaruje kao suradnja izmeappleu Tadeja PogaËara [p.a.r.a.s.i.t.e. museum of contemporary art] i arhitektice Anje PlaniπËek, te ukljuëuje istraæivanje ne terenu, nove urbane prijedloge i modele za konstrukciju novih urbanih [i urbanistiëkih] situacija u Zagrebu. Cilj projekta jest podræati javnu raspravu o tim temama te pruæiti nove ideje za urgentne druπtvene potrebe s fleksibilnoπêu i novim vizijama. Prava prostitutki su ljudska prava. [tadej pogaëar]