Izv.prof.dr.sc. Damir Matanović. Učiteljski fakultet u Osijeku ŽIVOTOPIS

Transcription

1 1 Izv.prof.dr.sc. Damir Matanović Učiteljski fakultet u Osijeku ŽIVOTOPIS Damir Matanović je rođen 25. srpnja u Vinkovcima. Osnovnu je školu pohađao u Bošnjacima dok je srednju školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, koji je uspješno završio s temom diplomskog rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je fakultetu 2003., pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada Damir Matanović ima sedamnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti na Hrvatskom institutu za povijest i Učiteljskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura, Pedagoškom fakultetu u Osijeku, Hrvatskim studijima te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji, Mađarska. Na Hrvatskom institutu za povijest radio je između i kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji izabran u zvanje viši asistent, dok je odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti polje povijesti, izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Odlukom Vijeća humanističkih i društvenih znanosti Senata Sveučilišta u Zagrebu izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest. Odlukom Vijeća humanističkih i društvenih znanosti Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja izabran je u znanstvenonastavno zvanje izvanrednog profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest.

2 2 Sudjelovao je na devet znanstvenih skupova: Matija Antun Relković i Slavonija njegovog vremena godine, Oriovac kroz povijest 2005., Mohačka pogibelj , 500 godina franjevaca, 300 godina franjevačkog samostana i 270 godina crkve Sv. Trojstva u Slavonskom Brodu 2007., Interkulturalnost u odgoju i obrazovanju 2007., Život i djelo Andrije Torquata Brlića 2008., Bilingual Cities in Europe 2010., Cultural Memory 2013., Sava kroz povijest Autor je ili koautor pet znanstvenih monografija te dvadeset i sedam znanstvenih radova. Napisao je veći broj prikaza i znanstveno popularnih članaka. Član je uredništva znanstvenog časopisa Kepzes es Gyakorlat te znanstvenog časopisa Evkönyv. Uredio je i niz publikacija među kojima valja istaknuti The Times Povijest svijeta, (Zagreb, 2002). Damir Matanović je bio recenzent većeg broja znanstvenih radova i knjiga, član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz povijesti pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Kao nastavnik povijesti bio je mentor na četiri doktorske disertacije, te mentor više desetaka diplomskih, magistarskih i prvostupničkih radnji. Aktivan je u strukovnim udrugama: Society for Military History te Hrvatsko društvo za povijesnu znanost. Aktivan je i u drugim sferama društvenog života te je: - predsjednik Fonda Dragutina Tadijanovića u Zakladi HAZU. - predsjednik savjeta za razvoj Veleučilišta u Slavonskom Brodu, - predsjednik nevladine udruge Inicijativa građana u lokalnoj zajednici.

3 3 U Osijeku, 15. travnja BIBLIOGRAFIJA Monografije 1. Dvjestopedeset godina grada Broda, Slavonski Brod Hrvatski sabor , Zagreb (suautorstvo s dr. sc. Darkom Vitekom, dr. sc. Marinom Maninom i dr. sc. Pavom Barišićem) 3. Grad na granici, Slavonski Brod Između reformi i tradicije. Brodska pukovnija od sredine 18. do sredine 19. stoljeća, Slavonski Brod Mijat Stojanović: Sgode i nesgode moga života, (suautorstvo s dr. sc. Dinkom Županom) u tisku Radovi 1. Principi funkcioniranja unutrašnjeg tržišta Brodske pukovnije ( ), Povijesni prilozi, god. 21, br. 22, Zagreb 2002., , 2. Tvrđava Brod i vojni komunitet Brod na Savi kao paradigma odnosa vojnika i civila u Vojnoj krajini, Povijesni prilozi, god. 21, br. 23, Zagreb 2002., , 3. Legalitet i legitimitet suprotstavljene koncepcije pri iskorištavanju šuma Slavonske vojne krajine, Časopis za suvremenu povijest, god. 35, br. 3, Zagreb 2003., ,

4 4 4. Svakodnevnica na granici Habsburške Monarhije I Osmanskog Carstva. Mikrokozmos Brodske pukovnije i Gradačačke nahije od kraja 18. do sredine 19. stoljeća, Prilozi, br. 31, Sarajevo 2002., , 5. Jesu li multikulturalnost i nacionalni identitet suprotstavljeni pojmovi ili o nastavi u drštvenom kontekstu, Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama, Osijek 2009., (suautorstvo s Ivančicom Marković), 6. Dva tumačenja patronatskog prava u Vojnoj krajini, Croatica christiana periodica, Zagreb 2004., , 7. Nametnuta dvojnost: nastanak slobodnog vojnog komuniteta Vinkovci ( ), Scrinia slavonica, br. 6, Slavonski Brod 2006., , 8. Problem ukidanja vojnih komuniteta u Vojnoj krajini na primjerima Broda na Savi i Petrinje, (u suautorstvu s Ivicom Golecom), Povijesni prilozi 25, Zagreb 2007., , 9. Novačenje u Brodskoj pukovniji po popisima muškaraca pukovnije od do godine, Scrinia slavonica, br. 1, Slavonski Brod 2001., , 10. O osnutku vojnog komuniteta Brod na Savi, Scirinia slavonica, br. 2, Slavonski Brod 2002., 7-15., 11. U izbore radi novca ili financijsko poslovanje uprave vojnog komuniteta Brod na Savi , Scrinia slavonica, br. 4, Slavonski Brod 2004., , 12. Brodski svjetski putnici kroz svijet barijera mali prinos komparativnom proučavanju brodske povijesti, Scrinia slavonica, br. 5, Slavonski Brod 2005., , 13. Godina i odjeci revolucije u vojnom komunitetu Brod na Savi, Spomenica Filipa Potrebice, Zagreb 2004., 14. Nelegalna komunikacija stanovništva Brodske krajiške pukovnije i Gradačačke kapetanije, Hereditas rervm ad honorem Mirko Valentić, Zagreb , 15. Zadnje godine službovanja kapetana Relkovića. Matija Antun Relković i Slavonija 18. Stoljeća: radovi sa znanstvenog skupa, Zagreb 2000., , 16. Prosvjetiteljstvo i protuprosvjetiteljstvo kao paradigme odnosa Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u XVIII. stoljeću te njihov utjecaj na stvaranje Slavonske vojne granice, Povećalo 1, Beli Manastir 2007., ,

5 5 17. Život uz obale Save , Kolo 14, Zagreb , 18. Trgovina u sustavu Vojne krajine, Acta historico-oeconomica 23/24, Zagreb 1997., 19. O nekim aspektima sanitarnog kordona u Babogredskoj satniji, Godišnjak MH Vinkovci 19, Vinkovci 2002., , 20. Oriovac u Vojnoj krajini, Obzor, Zagreb Lopovi i razbojnici Slavonske vojne krajine, Zbornik Đakovački vezovi 29, Đakovo 1998., Education in Enlightened Absolutism the Way in which the East overakes the West, Comparative education, Sofija 2011., , 23. Extended household communes in Croatia and Albania during 18th and 19th Century, Book of abstracts International Conference, Shkoder 2012., Linguistic Field Research on Protected Croatian Languages, (suautorstvo s Ljiljanom Kolenić i Eminom Berbić Kolar), Kepzses es Gyakorlat 1-2, Kaposzvar 2011., Multiculturalism in Croatia History Textbooks, Gunumuzde Balkaniarda Egitim 2, Edirne 2009., Vinkovci u Vojnoj krajini, u: Vinkovci, Vinkovci 2010., Absolutism, Enlightened, Croatia, London Digest 7, London 2010.

6 6

7 7

8 8 izv. prof. dr. sc. Damir Matanović Učiteljski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Cara Hadrijana 10, Osijek Cijeneći pozitivne učinke rada dosadašnjih uprava te uvažavajući stavove i razmišljanja kolega, a temeljem Statuta Učiteljskoga fakulteta u Osijeku, predlažem: Program rada za četverogodišnje dekansko mandatno razdoblje ( ) Uvod Smatram da danas, a posebice u vremenu koje je pred nama, nije primarno imati čvrsto zacrtane ciljeve te težiti njihovomu ostvarenju pod svaku cijenu. Mijene, koje su postale srž svakodnevice društva, od svakoga od nas te od nas kao zajednice, traže prilagodljivost. Smatram da su važniji, od samih ciljeva, modeli ponašanja i vrijednosni sustavi koji jamče kvalitetu, pravičnost i fleksibilnost, odnosno, u konačnici, jamče pouzdanije ostvarenje svih razvojnih ciljeva. Radi toga neophodno je imati jasna načela kao polazište. Načela za koja ću se zalagati: 1. akademska izvrsnost, 2. kolegijalnost, 3. jednakost u pravima i obavezama, 4. otvorenost za nove ideje, aktivnosti i projekte, 5. poštivanje struke, 6. uvažavanje i partnerski odnos s Fakultetskim vijećem te s ostalim ustrojbenim jedinicama Fakulteta, 7. partnerski odnos sa studentima, 8. odlučnost u borbi za interese i prava Fakulteta, 9. težnja k izraženijoj financijskoj neovisnosti Fakulteta, 10. dosljednost u poštivanju zakona, Statuta i pravilnika.

9 9 Smjerovi razvoja Fakultet, kao zajednica nastavnika i studenata te ostalih zaposlenika u prethodnom je razdoblju bilježio značajne pomake u kvalitativnom i kvantitativnom smislu te je postao značajan član sveučilišne zajednice u Osijeku. U velikoj je mjeri ostvarena zadovoljavajuća kadrovska struktura te su stvoreni kvalitetni prostorni i radni uvjeti. Postignut je izniman interes maturanata za studiranje na našemu Fakultetu. Također, ostvarene su i poveznice s vrijednim inozemnim partnerima, a stekli smo i iskustva u vođenju i sudjelovanju u europskim projektima. Sve smo aktivniji u provođenju Erasmus programa, a okrećemo se i Erasmus + programu te CEEPUS programima. Smatram da su to kvalitetni temelji za daljnji iskorak u razvoju Fakulteta te u provođenju još kvalitetnije nastave. No, isto tako uočene su i određene otegotne okolnosti koje mogu postati ozbiljna prijetnja Fakultetu: smanjenje broja djece u osnovnom školstvu Republike Hrvatske, pad kvalitete nastave uslijed provođenja bolonjskoga procesa, nejasna državna i sveučilišna politika razvoja visokoga obrazovanja, znatno smanjena financijska potpora djelovanju Fakulteta, nedovoljan broj novih projekata, nerazumljivi strahovi, kao i neakademsko i nekolegijalno ponašanje Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nedovoljno iskorištena snaga kolegijalnih odnosa na Fakultetu. U skladu sa svojim stavovima, a uz partnerski odnos i potporu svih djelatnika Fakulteta, nastojat ću da se Fakultet razvija u sljedećemim smjerovima: 1. Pokretanje novih programa Temeljem dostupnih podataka, analizirajući stanje u društvu te projicirajući tu analizu za razdoblje , jasno je da će zapošljavanje s programima koje trenutno provodimo na Fakultetu biti sve teže. Naime, temeljna je činjenica da je udio djece od 0 do 9 godina sve manji. Tako je primjerice na prostoru Hrvatske udio navedene dobne skupine bio 5,5 %, ,0 %, ,7 %, a udio je bio 2,3 %.

10 10 Isto pokazuje i projekcija broja učenika u školama Slavonije i Baranje u razdoblju Navedeno možemo zaključiti, pogledamo li broj djece rođene u slavonskim županijama od do godine: Županija/godište Osječkobaranjska Brodskoposavska Vukovarskosrijemska Požeškoslavonska Već prvotni pogled na iznijete podatke pokazuje da će se u razdoblju od do broj djece u osnovnim školama u četiri slavonske županije umanjiti za otprilike 700 djece, tj. da će u četverogodišnjem razdoblju pad biti takav da će biti čak 23 razredna odjeljenja manje nego Iz svega navedenoga, uočljiva je nužnost razvijanja novih programa koji će omogućiti veću zapošljivost. Posebice stoga jer istovremeno postoji znatna potreba za posebnim kadrovima u nižim razredima osnovne škole (strani jezici, informatika, tjelesni, likovni, glazba, matematika ), a to je tržište koje mi, sa snagom koju posjedujemo, možemo pokriti. Na taj način pokazujemo odgovornost prema našem fakultetu te prema zajednici u kojoj živimo i djelujemo. Stoga je nužnost krenuti u reviziju programa koje trenutno provodimo i koji su dosada bili zadovoljavajući i po kojima je naš Fakultet bio prepoznatljiv. Potrebno je, i na tome ću ustrajati, Fakultetu dati dodatnu dimenziju kvalitete i prepoznatljivosti i to ponajprije kroz nove programe Tjelesnoga odgoja, Tehničkoga odgoja, Inkluzivne pedagogije, Građanskoga odgoja, Glazbene pedagogije itd. Važno je napomenuti da ću, ukoliko su naše snage nedovoljne, nastojati da programe pokrećemo u suradnji sa Sveučilištem, sveučilišnim sastavnicama i partnerima iz inozemstva. No, svako pokretanje novih programa bit će plod široke rasprave na razini Fakulteta te će biti plod zajedničkoga promišljanja i želje za razvojem.

11 11 2. Nastava i studenti Premda studentske ankete pokazuju da je kvaliteta nastave na Fakultetu na visokoj razini, podržat ću nove nastavne metode te nove kolegije koji promiču nove nastavne metode. Nadalje, ustrojit ću Ured za kvalitetu koji će kontinuirano pratiti rad studenata i nastavnika te nuditi rješenja za poboljšanje. S obzirom da se veliki dio nastave odvija u partnerskim institucijama, školama i vrtićima, njegovat ću suradnju s njima, ali istovremeno nastojati da pokrenemo vrtić kao mjesto izobrazbe i prakse studentima. Poticat ću dosljedno poštivanje Pravilnika o studijima i studiranju Sveučilišta J. J. Strossmayera kako bi se izbjegle nejasnoće u odnosu nastavnik - student. Podržavat ću dosadašnji mentorski sustav na Fakultetu. Aktivnije ću surađivati sa studentskim udruženjima i udrugama te u njima gledati iznimno važne partnere za razvoj Fakulteta. 3. Novi programi cjeloživotnoga obrazovanja Jasno je da u današnjem društvu postoji potreba provođenja programa cjeloživotnoga obrazovanja. Shodno tome potrebno je na Fakultetu pokrenuti nove programe cjeloživotnoga obrazovanja, posebice zato što nije za očekivati da će dosadašnji program Pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe moći još dugo djelovati. No, budući da je dosadašnji program Fakultetu donio prepoznatljivost u zajednici te budući da je osigurao određena sredstva koja su dosada jamčila provođenje niza aktivnosti koje ne bi mogle biti izvedene s financijskom potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, i dalje ćemo provoditi program Pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe. Također, nastojat ću da se programi cjeloživotnoga obrazovanja, koji su trenutno u inicijalnoj fazi, počnu izvoditi, a snažno ću poticati pokretanje novih programa. 4. Stalno usavršavanje nastavnika Fakulteta Poput cjelokupnoga društva i naša zajednica ima potrebu stalnoga usavršavanja. Stoga ću stvarati uvjete za stalno usavršavanje. Ti uvjeti će se ogledati u sljedećem: - poticanje sudjelovanja na znanstvenim konferencijama, - poticanje organiziranja znanstvenih konferencija,

12 12 - poticanje suradnje s inozemnim partnerima kroz sudjelovanje na projektima, radom u zajedničkim asocijacijama, razmjeni nastavnoga kadra, - pokretanje časopisa koji će biti naveden u bazama potrebnim za ostvarenje uvjeta za napredovanje nastavnika, - nastavljanje mjesečnih gostujućih predavanja, - uvođenje besplatnih tečajeva engleskoga jezika za djelatnike Fakulteta, - uvođenje radionica informatičke pismenosti, - poticanje izdavaštva na Fakultetu. 5. Poboljšanje uvjeta rada Smatram da trenutni uvjeti rada u Osijeku velikim dijelom zadovoljavaju potrebe moderne nastave i potrebe nastavnika za kvalitetnim i opremljenim radnim mjestom, no nastojat ću uvjete poboljšavati iznovljavanjem opreme, obogaćivanjem knjižničnoga fonda, održavanjem postojećih prostora. Uvjeti rada na dislociranom studiju u Slavonskome Brodu nisu usporedivi s onima u Osijeku. Zato namjeravam, koristeći sredstva različitih raspoloživih državnih i europskih fondova, uvjete rada u Slavonskome Brodu podići na znatno višu razinu. Pritom ću nastojati da se dislocirani studij u Slavonskome Brodu osamostali i postane partnerska institucija našemu Fakultetu. Također, nastojat ću u dogovoru s Rektoratom Sveučilišta, da radovi na novoj zgradi tj. na dogradnji Fakulteta, započnu do kraja mandatnoga razdoblja. Smatram da je sve navedeno moguće ostvariti te da je sve navedeno potrebno ostvariti, a ostvariti se može jedino ako svi ugradimo svoj dio znanja i napora. Ukoliko mi Fakultetsko vijeće povjeri navedeno mandatno razdoblje, spreman sam svoje znanje, organizacijske i druge sposobnosti staviti u službu razvoja našega Fakulteta. U Osijeku 18. travnja izv. prof. dr. sc. Damir Matanović

13 13

14 14

15 15

16 16

17 17