UPUTE O IZRADI I OCJENJIVANJU MATURALNOG RADA

Transcription

1 Stručna radna skupina za izradu prijedloga Upute za izradu maturalnog rada Mr. sc. Ivan Kuleš Mr. sc. Olga Lui Marina Letica, prof. Danica Povalec, viša med. sestra Ljiljana Crnković, prof. PRIJEDLOG UPUTE O IZRADI I OCJENJIVANJU MATURALNOG RADA Zagreb, siječanj

2 SADRŽAJ I. Uvod II. III. IV. Postupak izrade i obrane maturalnog rada Obaveze učenika pri odabiru izradi maturalnog rada Obaveze mentora V. Struktura maturalnog rada 1. Naslovna stranica i naslov 2. Sadržaj 3. Uvod 4. Razrada teme 5. Zaključak 6. Sažetak 7. Popis literature 8. Stil pisanja maturalnog rada VI. VII. VIII. Predaja maturalnog rada Usmena obrana maturalnog rada Ocjenjivanje maturalnog rada IX. Obrasci za prijavu i ocjenjivanje maturalnog rada (1-5) X. Prilozi (1-8) 2

3 I. Uvod Maturalni rad je uvjet za pristupanje državnoj maturi u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama u četverogodišnjem trajanju. Maturalni rad se izrađuje, brani i ocjenjuje u školi te u ostalim pravnim osobama (trgovačka društva, ustanove, zadruge) ili obrtima. Izradom i obranom maturalnog rada učenik dokazuje da je stekao kompetencije za samostalno istraživanje, kritičko mišljenje i zaključivanje, praktičnu izvedbu zadaće te da ima usvojenu komunikacijsku i poduzetničku kompetenciju. Rezultat maturalnog rada prezentira se u pismenom, praktičnom i usmenom obliku. II. Postupak izrade i obrane maturalnog rada Učenici gimnazija maturalni rad izrađuju iz jednog od predmeta propisanog nastavnog plana i programa. Mentor je nastavnik izabranog predmeta. Učenici strukovnih i umjetničkih škola maturalni rad izrađuju iz strukovnih modula propisanog nastavnog plana i programa zanimanja s naglaskom na praktičnom uratku. Mentor je jedan od nastavnika izabranog strukovnog modula. Učenik može imati i vanjskog mentora u slučaju kada dio ili cjelokupni praktični rad izvodi u drugoj pravnoj osobi (ustanove, trgovačka društva, zadruge) ili obrtu. Vanjski mentor može biti imenovan samo uz školskog mentora. Teme / zadaće za maturalne radove donosi Nastavničko vijeće na prijedlog stručnih vijeća u obliku kataloga najkasnije do listopada tekuće školske godine. Temu / zadaću za maturalni rad iznimno može predložiti i sam učenik u dogovoru s mentorom, a odobrava ju Nastavničko vijeće. Ako je maturalni rad po svojoj strukturi složen od više tema / zadaća tada može biti izveden timskim radom u kojem sudjeluje više učenika uz jednog ili više mentora. Učenik u umjetničkim školama izvodi praktični oblik maturalnog rada kao koncertni, baletni nastup, izložbu radova odnosno drugu javnu prezentaciju ovisno o pojedinom usmjerenju srednjoškolskog obrazovanja. Teme / zadaće moraju osigurati da se na kraju izrade maturalnog rada prepoznaju željeni ishodi učenja iz odgovarajućeg nastavnog plana i programa. Željeni ishodi u obliku kompetencija koje učenik treba pokazati u maturalnom radu su: komunikacijske kompetencije, kompetencije u pretraživanju i korištenju literature, stručnih časopisa i interneta, istraživačke kompetencije sposobnost organiziranja istraživanja, provođenja istraživanja, sposobnost analize, sinteze, kritičkog mišljenja, kompetencije javnog izvođenja / prezentiranja praktičnog rada, poduzetničke kompetencije, kompetencije pismenog izražavanja na standardnom materinjem jeziku (ili 3

4 stranom jeziku ako je maturalni rad iz stranog jezika), vještine uobličavanja pisanog rada, vještine usmene i pismene prezentacije, kompetencije u vladanju informatičkom tehnologijom. Učenik prijavljuje temu / zadaću maturalnog rada na propisanom obrascu najkasnije u mjesecu studenom školske godine u kojoj pohađa četvrti razred. Obrazac je sastavni dio ovih Uputa (Obrazac 1, 2 i 3. Prijavnica). Učenik izrađuje maturalni rad na način i u roku koji odredi Škola. Obrana maturalnog rada treba biti najkasnije 30 dana prije pristupanja Državnoj maturi. Ocjena maturalnog rada upisuje se u obrasce: Ocjena maturalnog rada (gimnazije, strukovne škole)/ Ocjena praktičnog oblika maturalnog rada (za umjetničke škole), Matičnu knjigu i u svjedodžbu Državne mature. Navedeni obrasci sastavni su dio ovih Uputa (Obrazac 4 i 5)". Uspješno izrađenim i obranjenim maturalnim radom učenik je stekao pravo polaganja Državne mature bez vremenskog ograničenja. 1. Ispitno povjerenstvo Nastavničko vijeće za postupak izrade i obrane maturalnog rada imenuje tročlano ispitno povjerenstvo. Ispitno povjerenstvo čine razrednik, mentor i stručnjak istog ili srodnog nastavnog predmeta ili nastavnog predmeta koji je sastavni dio strukovnog modula (iz škole ili odgovarajućih institucija izvan škole). Ispitno povjerenstvo ima predsjednika kojeg imenuje Nastavničko vijeće. Predsjednik ispitnog povjerenstva ne može biti mentor. Ispitno povjerenstvo utvrđuje da li je maturalni rad izrađen u skladu sa zadanim kriterijima, uspješnost izrade rada, provodi usmenu obranu rada i donosi ocjenu. III. Obaveze učenika pri odabiru i izradi maturalnog rada Obaveza učenika je odabrati adekvatnu temu maturalnog rada i pri tome: - komunicirati s mentorom, - planirati i izvesti istraživanje, - precizno formulirati cilj svog istraživanja, - prikupiti i interpretirati informacije iz izvora koji su adekvatni za istraživanje teme, - primijeniti postupke analiziranja i vrednovanja prikupljenih informacija, - poduprijeti navedeni cilj odgovarajućim argumentima proizašlim iz analize prikupljenih informacija, - s razumijevanjem upotrebljavati stručnu terminologiju i jezik koji odgovara temi i predmetu istraživanja, - rad pismeno oblikovati na odgovarajući formalan način, - izvršiti cjelokupne pripreme za izradu praktičnog dijela (oblika) maturalnog rada, 4

5 - realizirati praktični oblik maturalnog rada kao izvedbu / prezentaciju visokog tehničkog i umjetničkog dometa (umjetničke škole), - realizirati praktični dio maturalnog rada uz uvažavanje mjera zaštite na radu (strukovne škole), - prilikom obrane maturalnog rada pokazati primjerene sposobnosti usmenog izražavanja, - poštivati rokove IV. Obaveze mentora Obaveza mentora je pomagati i podupirati učenika pri izradi maturalnog rada i pri tome: - dogovoriti s učenikom temu /zadaću maturalnog rada, - razgovarati s učenikom o izabranoj temi / zadaći i pomoći mu u formuliranju cilja, - paziti da postavljeni cilj bude usklađen sa sadržajima izabranog nastavnog predmeta i u skladu sa svim legalnim i etičkim standardima u odnosu na zdravlje i sigurnost ljudi, povjerljivost podataka, ljudska prava, dobrobit životinja i očuvanje okoliša, - voditi i savjetovati učenike o metodama, tehnikama i postupcima istraživačkog rada i/ili izrade praktične zadaće, - voditi i savjetovati učenike tijekom istraživanja i/ili izrade praktične zadaće, i pisanja rada, - uputiti učenike u faze izrade / uvježbavanja praktičnog oblika maturalnog rada (umjetničke škole), - upoznati učenike s Uputama za izradu i ocijenjivanje rada, a naročito s kriterijima ocjenjivanja rada prije početka njegove izrade, - učeniku se može dati na uvid jedan od prijašnjih radova iz izabranog predmeta / područja da bi uočio njegove dobre i loše strane, - uputiti učenika na korištenje odgovarajućih izvora informacija, materijala i tehnika izrade, - uputiti učenike u tehnike prikupljanja i analize informacija, pisanje sažetka, te navođenja izvora informacija, - dati pisano mišljenje o prvoj verziji maturalnog rada sa svrhom njegovog poboljšanja, - pratiti izradu rada kako bi se uvjerio u učenikovu samostalnost, - pratiti uvježbavanje/izradu praktičnog oblika maturalnog rada (umjetničke škole), - pročitati završnu verziju rada i potvrditi njegovu autentičnost, - pripremiti učenika za obranu / izvedbu maturalnog rada, - biti član ispitnog povjerenstva, - pitanjima i potpitanjima pomoći učeniku da na obrani / izvedbi iznese najvažnije elemente svog rada, - predložiti ocjenu maturalnog rada, - ispuniti obrazac Ocjena maturalnog rada. V. Struktura maturalnog rada 1. Naslovna stranica i naslov Naslovnom stranicom autor uspostavlja kontakt s čitateljem rada pa s toga mora biti odgovarajuće oblikovana i treba sadržavati osnovne podatke. Naslovna stranica se nikada ne označava rednim brojem iako je prva stranica rada. 5

6 Naslovna stranica treba sadržavati slijedeće podatke: - naziv škole i adresu (vrh stranice), - naslov maturalnog rada (sredina stranice), - ime učenika i razred (donji lijevi ugao stranice), - ime i titula mentora (donji desni ugao), - predmet / modul iz kojeg je maturalni rad izrađen (donji desni ugao), - mjesto i datum predaje rada (donji desni ugao). Naslov maturalnog rada mora biti konkretan, treba točno odrediti sadržaj rada i treba biti dogovoren s mentorom. Izgled naslovne stranice i razmještaj podataka prikazan je u prilogu Sadržaj Sadržaj predstavlja tematski sažetak rada i uvid je u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi poglavlja. Sadržaj je napisan na posebnoj stranici i nalazi se na početku maturalnog rada. Naslov "Sadržaj" piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice. Način pisanja i obilježavanja "sadržaja" prikazan je u prilogu Sažetak Sažetak nije uvod. On daje pregled cijeloga rada u 15 do 20 rečenica i piše se na kraju rada. U sažetku je navedena tema koja se obrađuje, cilj, glavni dijelovi rada i zaključak. Sažetak treba biti napisan na posebnoj stranici i smješten odmah nakon sadržaja. U sažetku mogu biti navedeni i ključni pojmovi/riječi. Naslov "Sažetak" označava se rimskim brojem I i piše se velikim slovima. Način pisanja i obilježavanja sažetka prikazan je u prilogu Uvod Tekst maturalnog rada započinje uvodom. Uvod sadrži osnovne naznake teorijskog okvira unutar kojeg će se obrađivati tema / zadaća. Učenik u uvodu može obrazložiti i svoje razloge, motivaciju radi čega je izabrao navedenu temu / zadaću. Jasno i jednoznačno treba definirati cilj i svrhu maturalnog rada, navesti temu / zadaću, navesti problem koji istražuje, metodu kojom će se koristiti. Dobar uvod moguće je napisati tek nakon izabrane i proučene literature. Uvod obuhvaća 5 do 10% rada. Riječ "Uvod" piše se velikim slovima i označava rimskim brojem II. Način pisanja i obilježavanja uvoda prikazan je u prilogu Razrada teme Razrada je najvažniji dio maturalnog rada u kojem treba biti dominantno navođenje argumenata koji potkrepljuju postavljeni cilj. U razradi je korisno primijeniti slijedeći raspored: - dosadašnji razvoj, - sadašnje stanje i postojeći problemi 6

7 - procjena za budućnost. Razrada najčešće sadrži teorijski dio, opis istraživanja i primijenjenih metoda, prikupljene podatke, rezultate, njihov mogući grafički prikaz, diskusiju, navođenje poteškoća i nedoumica kao i uspjeha prilikom istraživanja. U teorijskom dijelu potrebno je izložiti odgovarajuće spoznaje iz područja koje se istražuje, prezentirati stavove više autora, i pri tom ostati fokusiran samo na činjenice koje su bitne za dokazivanje cilja maturalnog rada. U opisu istraživanja potrebno je detaljno opisati način na koji se istraživanje provelo i navesti metode istraživanja (anketa, promatranje, eksperiment sl.). Dobro je priložiti korišteni instrumentarij npr. anketni upitnik ili fotografije provedenog eksperimenta, ili fotografije provedenog praktičnog rada u fazama realizacije. U izradi maturalnog rada iz nekih nastavnih predmeta / strukovnih modula više će biti prisutan analitički nego istraživački pristup. Učenik i u analitičkom radu definira cilj rada i nakon provedene detaljne analize više različitih izvora, primjera i sl. navodi argumente koji potkrepljuju postavljeni cilj. Sadržaj teksta koji učenik izlaže u maturalnom radu treba biti smisleno raspodijeljen. Svakom dijelu maturalnog rada određuje se naslov. Naslovi unutar glavnog dijela maturalnog rada razrade će upućivati na razumijevanje argumenata i pomoći učeniku da ostane fokusiran / usredotočen na navedeni cilj. Način pisanja i obilježavanja poglavlja i podpoglavlja prikazan je u prilogu Zaključak Tekst maturalnog rada završava zaključkom u kojem se ukratko prikazuje što je tijekom rada otkriveno, koje su bile poteškoće u radu te koja su nova pitanja otvorena. U zaključku se učenik mora osvrnuti na postavljeni cilj rada i jednoznačno ga potvrditi ili opovrgnuti. Zaključak obuhvaća 5 do 10% rada. Naslov "Zaključak" označava se rimskim brojem i piše velikim slovima. Način pisanja i obilježavanja zaključka prikazan je u prilogu Literatura Popis korištene literature dolazi na stranicu maturalnog rada iza zaključka, a prije popisa tablica, ilustracija i priloga, ako postoje. Naslov "Literatura" piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice. Izvori informacija u radu mogu biti knjige, članci objavljeni u časopisima, zbornici radova, intervjui, materijali s interneta itd. U slučaju velikog broja izvora poželjno ih je razvrstati po skupinama. Unutar svake skupine izvori se nižu abecednim redom (prema prezimenu autora ili prema prvoj riječi naslova), ako autor nije imenovan. Nakon imena autora piše se naslov knjige ime i sjedište izdavačke kuće i godina izdanja. Način pisanja i obilježavanja literature prikazan je u prilogu 7. Ako se citiraju ili parafraziraju (prepričavaju) misli autora korištene literature citate obavezno treba staviti u navodnike i označiti brojem pod kojim je izvor. Dijelove koji se parafraziraju, odnosno prepričavaju ne stavlja se u navodnike, ali se također označavaju brojem i navodi se izvor. Za informacije s interneta treba navesti autora informacije, naslov, web adresu i datum korištenja. 7

8 Izvore informacija treba navesti u fusnotama (na stranici na kojoj je navod) i u popisu literature. Ukoliko se učenik pretežito koristio izvorima citirajući ih ili parafrazirajući a nije ih naveo u fusnotama i literaturi smatrat će se da je dio rada ili cijeli rad prepisao. 8. Popis tablica i ilustracija Kod prikaza prikupljenih podataka važno je da podaci budu prezentirani u formi tablica, grafova, dijagrama, shema, slika i sl. Također je važno da se učenik u tekstu poziva na podatke koji su grafički prikazani i da ih interpretira. Svaki grafički prikaz treba biti brojčano označen i imenovan svojim naslovom. Popis tablica i grafičkih prikaza slijedi nakon popisa literature. Popis sadrži redni broj i naziv tablica navedenih prema redoslijedu pojavljivanja u maturalnom radu. Popis ilustracija koje obuhvaćaju grafikone, crteže i slike, dolazi iza popisa tablica. Izgled stranice s popisom tablica i popisom ilustracija prikazan je u prilogu Stil pisanja maturalnog rada Maturalni rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku ili jeziku na kojemu se učenik obrazovao. Rad može biti napisan i na stranom jeziku / klasičnom ako je odabrani predmet strani jezik / klasični jezik. Stil pisanja treba biti jasan, razumljiv i akademski formalan (koristi se treće lice jednine). Rad treba biti pisan na računalu. Preporuča se korištenje fonta Times New Roman 12 ili Arial 12, prored 1,5, margine 3 cm, tekst mora biti desno i lijevo poravnat. Učenik dakako može koristiti i druge fontove vodeći pri tome računa o formalnom karakteru rada. Formalnom i tehničkom oblikovanju maturalnog rada treba također posvetiti veliku pozornost. Uredno pisan i opremljen rad daje uvid u sustavnost izlaganja i obrade teme. Rad treba biti pohranjen u elektroničkom obliku (CD), isprintan u jednom primjerku i uvezan. VI. Predaja maturalnog rada Učenik treba predati maturalni rad mentoru u roku koji je odredila škola. Mentoru se predaje prva verzija rada koja sadrži tekst u radnom obliku. Mentor je dužan pročitati prvu verziju rada i vratiti je učeniku u roku od 10 dana uz primjedbe i sugestije za dorađivanje. Učenik nakon toga popravlja i dorađuje rad i pri tome treba obratiti posebnu pozornost na uklanjanje grešaka u pisanju, popravljanje stila i jezika, uklanjanje nepotrebnih dijelova teksta. Završna verzija rada predaje se u školsku administraciju u roku koji je odredila škola. Maturalni rad mora biti ispisan u najmanje jednom primjerku i uvezan, te pohranjen u elektroničkom obliku na CD-u. Učenici umjetničkih škola koji izrađuju maturalni rad samo u praktičnom obliku predaju naslov maturalnog rada uz kratko pismeno obrazloženje (program koncertnih/plesnih izvedbi, izbor slika ili skulptura za izložbu i sl.). Rokovi izrade maturalnog rada: 1. odabir i prijava teme / zadaće - studeni 2. predaja prve verzije rada - siječanj 8

9 3. predaja završne verzije - ožujak 4. obrana /izvedba - početak travnja Škola će odrediti rokove (točne datume) na početku školske godine. VII. Usmena obrana maturalnog rada Usmena obrana maturalnog rada vodi se u formi prezentacije i razgovora pred tročlanim ispitnim povjerenstvom. Svrha usmene obrane je da učenik dobije priliku obrazložiti proces izrade rada, rezultate, uspjehe i poteškoće, i iznijeti ono što je naučio te dokazati da je samostalno radio. Usmena obrana traje minuta i vodi je mentor. Učenik za usmenu obranu maturalnog rada može pripremiti kratku praktičnu i/ili računalnu prezentaciju, izraditi poster i sl. pri čemu treba prikazati samo ključne odrednice rada. U tom se slučaju može prvih 5 minuta (nikako više od 5 minuta) obrane posvetiti učenikovoj prezentaciji. Kod praktičnog oblika maturalnog rada učenik izvodi/izlaže program/zadaću pred povjerenstvom uz mogućnost javnog nastupa. Taj oblik izvedbe/prikaza za umjetničke škole dokaz je postignute tehničke i umjetničke razine. VIII. Ocjenjivanje maturalnog rada Ocjena maturalnog rada upisuje se u propisanu pedagošku dokumentaciju. Maturalni rad se ocjenjuje ocjenama: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Praktični rad (ukoliko se izrađuje) sastavni je dio maturalnog rada koji se ocjenjuje kao cjelina. Kriteriji ocjenjivanja rada za gimnazije i strukovne škole su: 1. znanje i razumijevanje teme / zadaće 2. postavljanje cilja 3. planiranje i provedba istraživanja / izrada praktičnog rada uz korištenje propisane dokumentacije, odgovarajućih materijala, alata te uz pridržavanje mjera zaštite na radu i zaštite okoliša 4. osnaživanje postavljenog cilja argumentima proizašlim iz analize i vrednovanja prikupljenih informacija 5. formalna pismena prezentacija 6. pravilna upotreba jezika na kojemu je rad pisan te stručnog nazivlja, 7. struktura maturalnog rada (u skladu s točkom 4. ovih Uputa) 8. usmena prezentacija / obrana 9. pridržavanje zadanih rokova 10. ukupni dojam 9

10 Kriteriji ocjenjivanja praktičnog rada u umjetničkim školama su: 1. znanje i razumijevanje zadaće/programa 2. razina zahtjevnosti zadaće/programa 3. tijek pripreme 4. razina samostalnosti u radu 5. kreativnost u izradu zadaće/programa 6. praktična prezentacija/ izvedba 7. tehnička pripremljenost 8. umjetnički domet 9. pridržavanje zadanih rokova 10. ukupni dojam Svaki od navedenih kriterija vrednuje se s 0, 1, 2 ili 3 boda: - 0 bodova se dodjeljuje kada kriterij nije zadovoljio elementarni standard, - 1 bod se dodjeljuje kada je kriterij zadovoljio elementarni standard, - 2 boda se dodjeljuju kada je kriterij dobrog standarda, - 3 boda se dodjeljuju kada je kriterij odličnog standarda. Maksimalno mogući broj bodova je 30. Bodovi se pretvaraju u ocjene na sljedeći način: 0 9 bodova - ocjena nedovoljan (1), bodova - ocjena dovoljan (2), bodova - ocjena dobar (3), bodova - ocjena vrlo dobar (4), bodova - ocjena odličan (5). IX. Obrasci za prijavu i ocjenjivanje maturalnog rada 1. Prijavnica maturalnog rada za gimnazije 2. Prijavnica maturalnog rada za strukovne škole 3. Prijavnica maturalnog rada za umjetničke škole 4. Ocjena maturalnog rada (gimnazije, strukovne škole / Praćenje izrade maturalnog rada 5. Ocjena praktičnog oblika maturalnog rada(umjetničke škole) / Praćenje izrade praktičnog oblika maturalnog rada. 10

11 X. Prilozi 1. Izgled naslovne stranice maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 2. Primjer pisanja i obilježavanja "Sadržaja" maturalnog rada za gimnazije strukovne i umjetničke škole 3. Primjer pisanja i obilježavanja "Sažetka" maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 4. Primjer pisanja i obilježavanja "Uvoda" maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 5. Primjer pisanja i obilježavanja poglavlja i podpoglavlja pri razradi teme maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 6. Primjer pisanja i obilježavanja "Zaključka" maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 7. Primjer pisanja i obilježavanja "Literature" maturalnog rada za gimnazije, strukovne i umjetničke škole 8. Način pisanja tablica i ilustracija 11

12 Obrasci Obrazac 1 Škola: Adresa: (Gimnazija) Prijavnica maturalnog rada Učenik: Razred: Nastani predmet iz kojeg učenik izrađuje maturalni rad: Tema maturalnog rada: Mentor: Potpis mentora: Datum predaje rada: upisati datum U, 200_. Učenik: 12

13 Obrazac 2. Škola: Adresa: (Strukovna škola) Prijavnica maturalnog rada Učenik: Razred: Nastani predmet / strukovni modul iz kojeg učenik izrađuje maturalni rad: Zadaća maturalnog rada: Mentor: Potpis mentora: Vrijeme izrade rada (od do): Datum predaje rada: upisati datum U, 200_. Učenik: 13

14 Obrazac 3. Škola: Adresa: (Umjetnička škola) Prijavnica maturalnog rada Učenik: Razred: Nastani predmet / strukovni modul iz kojeg učenik izrađuje maturalni rad: Tema / zadaća /program maturalnog rada: Mentor: Potpis mentora: Vrijeme izrade rada (od do): Datum predaje rada: upisati datum U, 200_. Učenik: 14

15 Obrazac 4. Škola Učenik: Predmet: Razred: Mentor: OCJENA MATURALNOG RADA (gimnazije, strukovne škole) red. br. Kriterij ocjenjivanja maturalnog rada 0 bodova 1 bod 2 boda 3 boda 1. Znanje i razumijevanje teme / zadaće 2. Postavljanje cilja 3. Istraživanje / praktični rad 4. Argumentacija 5. Formalna pismena prezentacija 6. Pravilna upotreba jezika i stručnog nazivlja 7. Struktura maturalnog rada 8. Usmena prezentacija / obrana 9. Pridržavanje zadanih rokova 10. Ukupni dojam Ukupno bodova: Ocjena maturalnog rada: Izdvojeno mišljenje: Ispitno povjerenstvo: Ime: Potpis: U, 200_. Ocjenska ljestvica: Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Odličan (5) 15

16 Poleđina formulara Mentor: Praćenje izrade maturalnog rada Učenik: Razred: Etape izrade maturalnog rada: Upisati datum: 1. etapa: Odabir teme / zadaće 2. etapa: Razgovor s mentorom - literatura, hipoteza, upute 3. etapa: Razgovor s mentorom - istraživanje, analiza, praktični rad 4. etapa: Predaja radne verzije 5. etapa: Predaja završne verzije 16

17 Obrazac 5. Škola Učenik: Predmet: Razred: Mentor: OCJENA PRAKTIČNOG OBLIKA MATURALNOG RADA ( umjetničke škole) red. br. Kriterij ocjenjivanja maturalnog rada 0 bodova 1 bod 2 boda 3 boda 1. Znanje i razumijevanje zadaće/programa 2. Razina zahtjevnosti zadaće/programa 3. Tijek pripreme 4. Razina samostalnosti u radu 5. Kreativnost u izradi zadaće/programa 6. Praktična prezentacije/izvedba 7. Tehnička pripremljenost 8. Umjetnički domet 9. Pridržavanje zadanih rokova 10. Ukupni dojam Ukupno bodova: Ocjena maturalnog rada: Izdvojeno mišljenje: Ispitno povjerenstvo: Ime: Potpis: U, 200_. Ocjenska ljestvica: Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Odličan (5) 17

18 Poleđina formulara Mentor: Praćenje izrade praktičnog oblika maturalnog rada Pristupnik: Razred: Etape izrade maturalnog rada: 1. etapa: Odabir zadaće/programa Upisati datum: 2. etapa: Razgovor s mentorom upute za izradu/uvježbavanje 3. etapa: Razgovor s mentorom-tijek izrade/uvježbavanja 4. etapa: Predaja radne verzije/izvedba dijela programa 5. etapa: Završna faza izrade/ uvježbavanja i predaja programa/ naslova zadaće 18

19 Prilozi Prilog 1. STROJARSKA TEHNIČKA ŠKOLA OSIJEK Istarska 3 Maturalni rad PRORAČUN I KONSTRUKCIJA ALATA ZA IZRADU PODLOŽNIH PLOČICA Ime i prezime učenika: Zanimanje: Razred: Mentor: Predmet ili strukovni modul: Mjesto i datum: 19

20 Prilog 1. GLAZBENO UČILIŠTE ELLY BAŠIĆ Zagreb Mlinarska 25 Maturalni rad CLAUDE DEBUSSY KLAVIRSKI PRELUDIJI Ime i prezime učenika: Zanimanje: Razred: Mentor: Predmet ili strukovni modul: Mjesto i datum: 20

21 Prilog 1. XV. GIMNAZIJA Program međunarodne mature Zagreb, Jordanovac 8 Maturalni rad: Povijesna istina u realizmu Eugena Kumičića Učenik: Zrinka Zrinić Mentor: Iva Ivić, prof. Program: Međunarodna matura Predmet: Hrvatski jezik Razred: 4MM Zagreb,

22 Prilog 2. SADRŽAJ I. Sažetak II Uvod - Tragom svog imena 1 III. Razrada teme 2. Povijesne činjenice o obitelji Šubić Zrinski i Frankopan 2.1. Kratki povijesni pregled Zrinsko-frankopanski otpor bečkom centralizmu i tragedija 3 Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 2.3. Odjeci zrinsko-frankopanske tragedije u Europi 4 3. Književno razdoblje realizma 3.1. Realizam kao književna epoha Realizam kao pravac u hrvatskoj književnosti: primjer 5 Šenoinog kritičnog teksta iz časopisa Naša književnost iz godine 3.3. Eugen Kumičić mjesto i uloga u hrvatskoj književnosti i političkoj stvarnosti 6 4. Eugen Kumičić: Urota zrinsko frankopanska Povijesni likovi i povijesna događanja u romanu Analiza i usporedba književnog prikaza događaja s 8 povijesnim činjenicama 4.3. Dokumentarni roman; roman aktualnih ideja i zbivanja Jezik u romanu Urota zrinsko frankopanska 10 IV. Zaključak - Zaključna rijieč 11 V. Literatura 12 22

23 Prilog 2. SADRŽAJ I SAŽETAK 1 II UVOD 2 III RAZRADA TEME 4 1. Osnovna načela obrade metala deformacijom 4 2. Proces plastične deformacije metala 5 3. Postupak prosijecanja i probijanja metala Proračun i konstrukcija alata za izradu podložnih pločica plastičnom deformacijom 18 IV ZAKLJUČAK 25 V LITERATURA 26 VI POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA 27 23

24 Prilog 2. SADRŽAJ I. SAŽETAK 1 II. UVOD 2 III..RAZRADA TEME: 1. CLAUDE DEBUSSY -ŽIVOTOPIS Podrijetlo I rane godine Boravak na konzervatoriju Putovanja I boravak u Rimu Zrele godine 9 2. KLAVIRSKA DJELA Popis djela za solo klavir Klavirski stil i izvedba Utjecaji i nadahnuća za djela KLAVIRSKI PRELUDIJI Debussyjevi slikari i pjesnici Prva knjiga Druga knjiga Potonula katedrala 22 IV. ZAKLJUČAK 24 V. LITERATURA 25 VI. POPIS TABLICA, ILUSTRACIJA, NOTNIH ZAPISA Potonula katedrala notni zapis 26 24

25 Prilog 3. I. SAŽETAK. U Maturalnom radu pod nazivom Proračun i konstrukcija alata za izradu podložnih pločica načinjeni su svi izračuni i crteži potrebni za izradu alata. Time je postignut cilj koji je na početku rada postavljen. Konstruirani alat služi za proizvodnju podložnih pločica postupkom probijanja i prosjecanja. Ishodi materijala za ovu proizvodnju su table lima formata 1000x2000 mm. Proizvedena serija je komada pločica. Izračunom je definirana sila i rad potreban za probijanje i prosjecanje lima. Na osnovu izračunate potrebne sile i rada načinjen je izračun ostalih dijelova alata, koa što su: temeljna ploča, vodeća ploča, usadna ploča, itd. Veličine dobivene izračunom omogučile su izradu crteža dijelova i cjeline alata. Crteži su izrađeni računalom pomoću programa Catia. 25

26 Prilog 3. I. SAŽETAK Glazbeni impresionizam poistovjećujemo s jednim skladateljem Claudeom Debussyjem. Ovaj maturalni rad prikazuje Debussyjev životopis i djelovanje u okružju ostalih umjetnosti prijelaza 19.-tog u 20.-to stoljeće naglašavajući ličnosti i događaje koji su oblikovali njegov umjetnički stil. Debussyjeva klavirska djela čine veliki i značajni dio njegovog opusa, a među njima izdvajaju se dvije zbirke klavirskih preludija. Svaka zbirka ima 24 preludija u kojima Debussy proširuje dotadašnje granice klavirskog zvuka. Pregled naslova preludija daje uvid u skladateljeve interese i inspiracije koji su imali izvore u književnosti, likovnoj umjetnosti te pričama iz legendi. Debussyjev složeni klavirski stil i obilježja glazbenih sastavnica opisani su i analizirani na primjeru preludija Potonula katedrala iz prve zbirke preludija. 26

27 Prilog 3. I. SAŽETAK Analizu romana Urota zrinsko-frankopanska hrvatskog pisca Eugena Kumičića ostvarila sam u kontekstu književno-povijesnog razdoblja realizma i povijesne istine obitelji Zrinskih. U pristupu mojoj izabranoj temi rada Povijesna istina u realizmu Eugena Kumičića krenula sam od imena Augusta Šenoe koji je u svojim djelima zagovarao realizam tj. realistični pristup književnom izražavanju. Ideje realizma je Šenoa najavio, a Eugen Kumičić ih je u svojim romanima i proveo te ih je u svojem poznatom članku O romanu i teoretski prikazao. Romanu Urota zrinsko-frankopanska posvetila sam najveći dio mog rada iz ovih razloga: Kumičić prikazuje dramatična povijesno - politička zbivanja kroz živote i sudbine svojih junaka unoseći pri tome povijesne činjenice iz autentičnih povijesnih dokumenata u tekst romana. To mi je omogućilo da iz romana proučim i povijesne činjenice i značajke realizma kao književno povijesnog razdoblja. Završni dio rada posvećen je analizi stilskih značajki Kumičićeva realizma u kojima nalazimo i elemente romantizma i naturalizma. U svom programskom članku O romanu objavljenom u Hrvatskoj vili godine Kumičić jasno iznosi svoj stav koji glasi: Temelj romana mora biti shvaćanje istine, poimanje realnosti. Ako pisac ne ima dara da vidi prirodu onakva kakva jest uistinu, bolje za njega da se mani ćorava posla. Pisac mora imati nešto soli u glavi, vrlo zdrav naravni razum i posve zdrave oći (...), kaže Kumičić i zaključuje: (...) Roman koji se zasniva na imaginaciji ne valja (...). 27

28 Prilog 4. II. UVOD Moj maturalni rad pod nazivom Proračun i konstrukcija alata za izradu podložnih pločica sadrži sastavni crtež alata, radionički crtež svih pozicija alata, te 3D model alata. Podložne pločice izrađuju se obradom deformacijom. Pod obradom metala deformacijom, ili obradom bez odvajanja čestica podrazumijevaju se one obrade metala pri kojima se željeni oblik postiže plastičnom deformacijom metala. Metode obrade deformacijom su mnogobrojne i nalaze najširu primjenu u motornoj i avionskoj industriji, industriji poluproizvoda, preciznoj mehanici i slično. Obrada metala deformacijom koristi se isključivo u serijskoj proizvodnji. Karakteristika ovog načina obrade je minimum otpada materijala te minimalni broj radnih operacija koje dovode do konačnog oblika proizvoda. Da bi se materijal mogao oblikovati deformacijom potrebno ga je dovesti u stanje plastičnosti. Tako zagrijan, plastičan materijal deformira se presama, kovačkim čekićem, strojevima za savijanje, škarama i slično. Obrada materijala deformacijom rjeđe je teorijski obrađivan postupak obrade što me je motiviralo da u svom maturalnom radu dam mali doprinos u ovom području. Cilj maturalnog rada je konstruirati alat za izradu podložnih pločica. Početni materijal za izradu je lim formata 2x1 metar a potrebna serija koja se izrađuje je komada pločica. Maturalni rad sadrži ove dijelove: 1. Izračun sile i rada potrebnog za prosijecanje materijala, 2. Racionalno korištenje materijala, 3. Izračunavanje težišta sila probijanja na alatu, 4. Zazori i tolerancije izrade, 5. Dimenzioniranje probijača i prosjekača, 6. Dimenzioniranje matrice, 7. Dimenzioniranje ostalih elemenata (temeljna ploča, vodeća ploča itd.), 8. Izbor preše 28

29 Prilog 4. II. UVOD Do pojave francuskog skladatelja Claudea Debussya nije postojala osoba koju bi njegova tehnika skladanja i estetika čitavog opusa svrstale u vlastiti stil. Naziv 'impresionizam' do danas se može poistovjetiti s jednom osobom Debussyjem. Upoznata s njegovom glazbom prije no što sam znala ponešto o njegovom životu, zavoljela sam tu glazbu, što me prirodno privuklo da naučim nešto više o skladateljevu životu. Od trenutka kada sam pročitala njegov životopis, smatrala sam da je upravo njegova osobnost zaslužna za stil i djela koja je stvorio. Iako njegov karakter nije ni po čemu bio privlačan (sarkazam, vlastita nezadovoljstva, natmurenost...) meni se oduvijek činio kao vrlo pozitivan lik individualac. Povod za odabir šire teme je, moglo bi se reći, bila osobnost Claudea Debussyja. Uz prijedloge i sugestije, potaknuta ljepotom same glazbe i svim pričama koje se iza nje kriju, tema je sužena na klavirske preludije. Cilj moje radnje bio je da upoznam okolnosti Debussyjevog života, inspiracije i utjecaje pod kojima su nastala njegova djela pa tako i klavirski Preludiji. Za vrijeme pisanja radnje naišla sam na veliki problem pri skupljanju literature i izvora informacija o djelima. Budući da u knjižnicama u Zagrebu o klavirskim djelima Claude Debussyja, a kamoli o preludijima, nije bilo nikakvih podataka, odlučila sam knjige potražiti i naručiti putem interneta. Od nekoliko knjiga koje su odgovarale temi moje radnje samo dvije su bile zadovoljavajuće. Naime, budući da se moje znanje stranih jezika temelji na vrlo dobrom poznavanju engleskoga jezika i prilično ograničenom poznavanju njemačkoga, knjige o klavirskim radovima koje su svojom temom vjerojatno najviše odgovarale temi moje radnje bile su na francuskom i meni sasvim beskorisne. Na kraju, izbor od dviju knjiga sveden je na jedinu koju je dućan iz Zagreba mogao naručiti od izvornog nakladnika: E. Robert Schmitz: The Piano Works Of Claude Debussy. Na internetu sam pronašla članak iz časopisa The Musical Times autora Roberta Orledgea Debussy's Piano Music: Some Second Thoughts and Sources of Inspiration iz siječnja godine. je poslan uredniku gospodinu Antoniu Bryeu koji mij e je u kratkom roku odgovorio i poslao cijeli članak. Osim toga, uspjela sam doći i do članka iz časopisa International Piano autorice Catherine Kautsky. No, moja je literatura, nažalost, ipak ostala ograničena. 29

30 Prilog 4. II. UVOD Tragom svog imena Zovem se Zrinka. Kao i većini ljudi ime su mi izabrali roditelji. Volim svoje ime. To je riječ kojom mi se ljudi obraćaju od najranijeg djetinjstva. Tada sam u izgovoru svog imena nesvjesno osjećala roditeljsku nježnost, skrb i ljubav. Kasnije sam ga prihvatila i kao dio društvene komunikacije i ono je uraslo u moje biće i postalo dio moje osobnosti. Od trenutka kad sam ušla u čudesni svijet riječi počela sam se zanimati i za etimološko značenje tog ne prečestog imena. Moju ranu znatiželju prvi je pokušao zadovoljiti moj otac. Iako sam u to vrijeme bila još premlada da bih mogla u potpunosti shvatiti zbivanja i ponašanje osoba iz složene hrvatske povijesti zauvijek sam zapamtila motto obitelji Zrinskih: Na vik on živi ki zgine pošteno. Događanja ranog djetinjstva potakla su moje zanimanje za povijest i povijesnu zbilju u okvirima umjetnosti. Shvatila sam da dobar povijesni roman mora biti utemeljen na konkretnim povijesnim događajima, koje pisac mora crpiti iz autentičnih dokumenata i onda stvoriti cjelovit umjetnički doživljaj. Primjer takvog pristupa povijesnom romanu našla sam u romanu Urota zrinsko frankopanska hrvatskog pisca Eugena Kumičića. U svom radu dala sam povijesni prikaz obitelji Zrinskih i značajnih događanja u njihovom vremenu i usporedila ga s vremenom realizma u hrvatskoj književnosti, poglavito Šenoe i Kumičića. Nakon toga sam pristupila analizi samog romana u kojem su me posebno zanimali povijesni likovi i događaji koje sam usporedila s povijesnim činjenicama u autentičnim dokumentima. Kako je jezik sastavni dio vremena učinila sam i analizu jezika u romanu. 30

31 Prilog 5. III. RAZRADA TEME 1. Osnovna načela obrade metala deformacijom Definiranje procesa obrade metala deformacijom Prednosti procesa obrade metala deformacijom u odnosu na druge postupke obrade metala Područja primjene obrade metala deformacijom 2. Proces plastične deformacije metala Proces (teorijske podloge) plastične deformacije metala. Što je plastična deformacija? Definiranje početnog materijala za obradu plastičnom deformacijom Definiranje alata za plastičnu obradu metala deformacijom Definiranje stroja za plastičnu obradu metala deformacijom 3. Postupak prosijecanja i probijanja metala 3.1. Definiranje postupka prosijecanja i probijanja metala 3.2. Definiranje dijelova alata za prosijecanje i probijanje metala 3.3. Proračuni racionalnog korištenja materijala pri obradi 3.4. Proračun alata za probijanje i prosijecanje metala Proračun sila probijanja i prosijecanja metala Proračun rada za probijanje i prosijecanje metala Proračun racionalnog korištenja materijala Proračun zazora i tolerancija Proračun duljine probijača i prosjekača Dimenzioniranje matrice Dimenzioniranje ostalih elemenata alata Izbor preše Određivanje težišta alata 4. Konstrukcija alata za izradu podložnih pločica plastičnom deformacijom 4.1. Konstrukcija montažnog crteža alata Konstrukcija bočnog noža Konstrukcija donje granične ploče Konstrukcija gornjih graničnih ploča Konstrukcija gornje ploče Konstrukcija matrice Konstrukcija međuploče Konstrukcija probijača Konstrukcija prosjekača Konstrukcija preostalih dijelova alata 31

32 Prilog 5. III. RAZRADA TEME 1. CLAUDE DEBUSSY -ŽIVOTOPIS Podrijetlo I rane godine Boravak na konzervatoriju Putovanja I boravak u Rimu Zrele godine 9 2. KLAVIRSKA DJELA Popis djela za solo klavir Klavirski stil i izvedba Utjecaji i nadahnuća za djela KLAVIRSKI PRELUDIJI Debussyjevi slikari i pjesnici Prva knjiga Druga knjiga Potonula katedrala 22 32

33 Prilog 5. III. RAZRADA TEME II. Razrada teme 2. Povijesne činjenice o obitelji Šubić Zrinski i Frankopan 2.1. Kratki povijesni pregled Zrinsko-frankopanski otpor bečkom centralizmu i tragedija 3 Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 2.3. Odjeci zrinsko-frankopanske tragedije u Europi 4 3. Književno razdoblje realizma 3.1. Realizam kao književna epoha Realizam kao pravac u hrvatskoj književnosti: primjer 5 Šenoinog kritičnog teksta iz časopisa Naša književnost iz godine 3.3. Eugen Kumičić mjesto i uloga u hrvatskoj književnosti i političkoj stvarnosti 6 4. Eugen Kumičić: Urota zrinsko frankopanska Povijesni likovi i povijesna događanja u romanu Analiza i usporedba književnog prikaza događaja s 8 povijesnim činjenicama 4.3. Dokumentarni roman; roman aktualnih ideja i zbivanja Jezik u romanu Urota zrinsko frankopanska 10 33

34 Prilog 6. IV. ZAKLJUČAK Pri konstruiranju alata za izradu podložnih pločica postupkom deformacije materijala, ograničavajući faktor je skroman izbor izvora informacija. Stoga je potrebno koristiti sve dostupno, pa i informacije starijih datuma. Postavljeni zadatak riješen je u cijelosti. Rješenje sadrži: - Načela obrade materijala deformacijom - Prednosti obrade materijala deformacijom u odnosu na druge obrade - Proračune svih potrebnih elemenata alata za obradu - Konstrukciju sklopnog crteža alata i crteža svih pozicija koje čine sklop Konstruirani alat za obradu metala deformacijom je jednostavan a gubici materijala su mali (oko 3%). Zbog svojih karakteristika obrada metala deformacijom primijenjuje se u serijskoj i velikoserijskoj proizvodnji 34

35 Prilog 6. IV. ZAKLJUČAK Claude Debussy spada među najveće klavirske skladatelje ikada (uz Chopina). Ne samo zato što je njegov opus uglavnom sastavljen od djela za klavir, već i zato što su njegova klavirska djela najcjelovitija, najizrađenija, i upravo je pomoću njih izrazio svoju osobnost i stil. Od klavirskih djela, najveće jesu Preludiji koji se tretiraju kao jedno djelo. Na primjeru Preludija možemo pokazati nekoliko vrlo bitnih činjenica Debussyjeva stvaralaštva: 1. Debussy je svoja djela stvarao očigledno vrlo dugo i često nije bio zadovoljan time što je napisao; 2. Izvore inspiracije za svoja djela tražio je u postojećim izvanglazbenim sadržajima, a pritom se udaljio od toga da prikaže sam sadržaj i da to naglasi naslovima svojih djela, i približio utisak koji je na njega ostavila određena situacija ili prizor; 3. Izvanglazbeni sadržaji dolazili su iz književnosti i drugih umjetnosti više od bilo kojih drugih izvora, što je razumljivo s obzirom na društvo u kojem se Debussy kretao; 4. Prema kraju svojega stvaralaštva sve je više težio apstraktnome, što možemo vidjeti na primjeru posljednjih nekoliko Preludija koji se sve više udaljuju od vanjske inspiracije. Na primjeru Potonule katedrale mogu se vidjeti gotovo sve značajke Debussyjevog klavirskog stila. I na kraju, danas se pojam impresionizam zbog cijelog Debussyjeva opusa s pravom poistovjećuje s likom Claudea Debussya. A glazba koju je stvorio ostala je jedinstvena i neponovljiva. 35

36 Prilog 6. IV. ZAKLJUČAK Zaključna riječ Svojom analizom povijesnog romana Urota zrinsko frankopanska Eugena Kumičića željela sam prema priloženoj literaturi pokazati kako je roman vrsta književnosti koja pripovijedanjem i piščevom interpretacijom povijesnih događaja prikazuje problem neponovljivog strukturiranja životnih iskustava koja umjetnikovim nadahnućem nadrastaju zbiljski život. Eugen Kumičić je, u nastojanju da u hrvatskoj književnosti afirmira realizam kao stilsko razdoblje, predstavio roman kao klasičnu vrstu u kojoj, na temelju povijesne zbilje razjašnjava i prikazuje vrijeme, prostor i život društva i pojedinca. U svojoj interpretaciji povijesne istine Eugen Kumičić inzistira na pojedinostima, od opisa najmanjih pokreta svojih junaka do pravila koja su vladala njihovim vremenom i ljudskim ponašanjem. Pišući povijesni roman oslanja se na ideju Miemesisa, primjenjujući pravilo da u klasičnom romanu riječ pisca mora biti u suglasju sa slikom povijesti. Na taj način i čitatelja stavlja u istu ulogu jer poentirani svršetak romana uspostavlja intertekstualan odnos koji ima nedvojbeno simboličko obilježje. Eugen Kumičić je pisac iskustvene slobode bez obzira na povijesnu istinu jer uspostavlja i nadograđuje originalne umjetničke odnose u romanu pomoću svojih subjektivnih doživljaja i mogućnosti. Kumičićev roman nesumljivo pokreće čitav niz tema, ideja i likova koji traju u hrvatskoj prozi i na temelju njih izgrađeni su hrvatski romani koji u kompoziciji, formi, naraciji i tehnici stvaraju klasične vrijednosti. Jedno je sigurno; u spomenuto jedinstvo klasične vrijednosti Eugen Kumičić unosi maksimum svoje individualnosti. Ta je individualnost ono životno, stvaralačko i vječno jer on je napisao roman ne samo određenog vremena nego epopeju o povijesnoj zbilji obitelji Zrinskih. 36

37 Prilog 7. V. LITERATURA Literaturni izvori navode se onim redoslijedom kojim se navode u tekstu. Način citiranja: Časopis: (1) I. Prezime: Naslov rada. Časopis. Volumen (broj), str. str., Izdavač, Mjesto i godina izdanja Knjiga: (2) I. Prezime: Naslov knjige. Izdavač, Mjesto i godina izdanja Enciklopedijska natuknica: (3) Natuknica. Enciklopedija, broj izdanja, Izdavač, Mjesto, svezak broj, str. str., godina izdanja www izvor: (4) I. Prezime (ako je poznato): Naslov dokumenta, Datum nastanka. Dostupno na url: potpuna http adresa, datum pristupa 37

38 Prilog 7. V. LITERATURA Knjige Despić, D. (1970). Harmonska analiza. Beograd: Umetnička akademija u Beogradu, Schmitz, E. R. (1966). The Piano Works Of Claude Debussy. New York: Dover Publications, Inc., Weber, Z. (1995). Impresionizam u Hrvatskoj glazbi: Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, Internet Boynick, M. ( ). Claude Debussy - Works for Piano, The Classical Music Pages: Brainy Quotes -Claude Debussy. (n.d.) Claude Debussy. (n.d.). Websophia: O'Rourke, S. V. (n.d.). The Debussy Chronology, Reviews and views by Stephen Vincent O'Rourke: Preludes (Debussy). (n.d.), Wikipedia, the free encyclopedia: The Legend of the City of Ys. (n.d.), Časopisi Holmes, P. (1989). Illustrated Lives Of The Great Composers: Debussy. London: Omnibus Press. Kautsky, C. Paris In Performance. Kautsky, C. Preludes and poets. International Piano. Orledge, R. (2003). Debussy the man. U S. Trezise (Ur.), The Cambridge companion to Debussy (str. 9-24). Cambridge: Cambridge University Press. Orledge, R. (January 1981). Debussy's Piano Music: Some Second Thoughts and Sources of Inspiration. The Musical Times, 122 (1655), str CD Debussy, C. (Skladatelj). (1996). Debussy - complete piano works, vol. 1. [J.-Y. Thibaudet, Izvođač] [CD]. Decca. 38

39 Prilog 7. V. LITERATURA 1. Eugen Kumičić: Urota zrinsko frankopanska, Školska knjiga, Zagreb Dr. Agneza Szabo: Zrinski i Frankopani branitelji hrvatske državnosti, Matica broj 10, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb Krešimir Nemec: Povijest hrvatske književnosti, Znanje, Zagreb Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske Cankarjeva založba, Zagreb Ljubljana,

40 5. Prilog 8. VI. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA Popis tablica i ilustracija (slike, crteži, grafikoni, fotografije ) sadrži redni broj i naziv svih tablica i ilustracija navedenih po redoslijedu pojavljivanja u tekstu. Primjer popisa: Redni broj tablice ili ilustracije Tablica 1. Slika 1. Dijagram 1. Naziv Stranica 40