PERINATALNI MORTALITET U REPUBLICI HRVATSKOJ U GODINI

Transcription

1

2

3 Klinika za `enske bolesti i poro aje Klini~kog bolni~kog centra Zagreb* i Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Zagrebu** PERINATALNI MORTALITET U REPUBLICI HRVATSKOJ U GODINI PERINATAL MORTALITY IN REPUBLIC OF CROATIA IN THE YEAR 2012 Josip \elmi{,* Josip Juras,* Urelija Rodin** Izvorni ~lanak Klju~ne rije~i: perinatalni mortalitet, maternalni mortalitet, prerani poro aj, eklampsija, carski rez, antenatalna skrb SA`ETAK. U godini je u Hrvatskoj ro eno djece 500 grama (516 vi{e nego godine), me u njima djece 1000 grama tj. 566 djece vi{e nego godine. U~estalost nedono{~adi je godine bila 6,4%, a novoro en~adi niske poro ajne te`ine 5,1%. Perinatalni mortalitet za svu djecu 1000 g je bio 3,6, a za svu djecu 500 g 5,4. Fetalni mortalitet za djecu 1000 g je bio 2,7, a za djecu 500 g 3,6. Odgovaraju}i rani neonatalni mortalitet je bio 0,9 i 1,7. U poro aju je umrlo 7 plodova, {to je 0,17. Rani neonatalni mortalitet se smanjuje porastom te`ine novoro en~adi: za djecu g je bio 312,5, za djecu g 53,4, za g 7,5, za g 2,3 te za djecu 2500 g 0,5. U trudno}i, poro aju ili babinjama su umrle tri `ene pa je maternalna smrtnost u godini iznosila 7,15/ `ivoro enih. Eklampsija je bilo 12 ili 0,29. Carskim rezom je dovr{eno 8171 trudno}a, {to je 19.7%, u je porastu (za 1,0%) prema prethodnoj godini. Od svih SC bilo je 30,5% ponovljenih, a 68,6% od 3276 rodilja s ranijim carskim rezom je ponovno poro eno carskim rezom. Od 1415 jednoplodovih trudno}a u stavu zatkom njih 1110 (78,4%) je ro eno carskim rezom. Antenatalna skrb pokazuje blagi pad prema prethodnoj godini: po trudnici je bilo prosje~no 8,5 pregleda, 77,7% je pregledano 9 puta, od njih 25,6% vi{e od 10 puta, ali jo{ uvijek je 3% trudnica bilo bez pregleda ili s 1 2 pregleda, a 9,5% sa samo 3 5 pregleda. Prosje~ni broj pregleda ultrazvukom je bio 4,6, njih 77,8% je bilo pregledano 4 puta, od njih 48,5% 5 puta. U rodili{tima III. razine, s JINT, ni`i je fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet za djecu g. Organizacija perinatalne za{tite u Hrvatskoj u tri razine, s kona~nim formiranjem jedinica intenzivne neonatalne terapije (JINT) i njege (JINNj), uz popunu tih jedinica opremom i uz odgovaraju}u izobrazbu deficitarnih kadrova primarna je zada}a perinatalne zdravstvene skrbi. Original paper Key words: perinatal mortality, maternal mortality, preterm delivery, ecclampsia, cesarean section, antenatal care SUMMARY. In the Republic of Croatia in the year infants with birthweight 500 grams (516 more than in previous 2011) and infants with birthweight 1000 grams have been born. In the year 2012 the incidence of preterm infants was 6.4% and of those LBW 5.1%. Perinatal mortality for infants 1000 grams was 3.6 and for those 500 g 5.4. Fetal mortality for infants 1000 g was 2.7 and for those 500 g 3.6. The corresponding early neonatal mortality was 0.9 and 1.7. Eigth fetuses died intra partum i.e The early neonatal mortality decreases with increase of body weight: for infants grams was 312.5, for those g 53.4, for g 7.5, for g 2.3, and for infants 2500 grams 0.5. During pregnancy, labor or puerperium died three women, maternal mortality was 7.15/ ecclampsias were registered i.e By cesarean section were accomplished 8171 births i.e. 19.7%, there is increase (1.0%) in relation to the previous year The repeated CSs formed 32.01% of all sections. Out of 3276 gravidas with previous CS in 68.6% the pregnancy was again accomplished by repeated CS. Out of 1415 breech presentations the 1110 (78.4%) of them were accomplished by CS. The antenatal care showed mild decrease in relation to previous year: the mean number of antenatal visits per pregnant patient was 8.5, the 77.7% of pregnant patients had 9 visits, the 25.6% of them 10 visits; however 3% of pregnant women had no visit or 1 2 visits, 9.5% 3 5 visits. The mean value of ultrasound examination was 4.6, the 77.8% of patients had 4 US examinatios, the 48.5% of them 5 examinations. In the 3-rd level hospitals, in those with NICU, the fetal, early neonatal and perinatal mortality were lower for infants grams. The primary task of the perinatal care in Croatia would be the institutional organization of the hospitals on the 3-rd and 2-nd level, with NICU units, along with additional supply of technology and human resources. Uvod Podatci prikazani u ovom XXI. savjetovanju, dobiveni su na temelju ispunjenih anketnih listi}a, poslatih svim rodili{tima, te na temelju godi{njih izvje{}a svih rodili{ta odnosno bolni~kih odjela Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo o broju poro aja i novoro en~adi, po dobi trudno}e i po te`ini djece te njihovoj fetalnoj ili ranoj neonatalnoj smrti. Osim podataka dobivenih anketom bit }e prikazani i vitalno statisti~ki podatci Dr`avnog zavoda za statistiku, iz Hrvatskog zdravstveno-statisti~kog ljetopisa HZJZ-a za godinu. 1 3 U ovom }e izvje{}u biti prikazani perinatalni pomor te druga perinatalna zbivanja neposredno ili posredno povezana sa smrtno{}u djece: smrtnost majki, nedono{enost, ra anje djece niske poro ajne te`ine, broj eklampsija, operativno dovr{enje poro aja carskim rezom i vakuum ekstrakcijom, broj klini~kih vizita i broj ultrazvu~nih 47

4 pregleda u antenatalnoj skrbi. U Savjetovanje su uklju- ~eni podatci o carskome rezu, tj. o primarnom i iterativnom SC-u te poro aju SC-om vi{eplodovih trudno}a i djece u stavu zatkom. Rodili{ta, bolni~ka i izvanbolni~ka, svrstana su geografski u osam podru~ja (»regija«), ista kao i ranijih godina, 4,5 {to se vidi iz tablica u tekstu. Anketno dobiveni podatci u malom broju razlikuju se od podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a najvjerojatni razlog je {to se za razliku od podataka iz rodili{ta u HZJZ prijavljuju samo podatci `ena i djece sa stalnim boravi{tem u Republici Hrvatskoj. Statisti~ka provjera je u~injena programom»spss 17 (IBM, NY, USA) te Statistica 9.0 (StatSoft, Inc. Tulsa, USA)«(Josip Juras). Natalitet, mortalitet i prirodni prira{taj Prema podatcima iz dr`avnih matica, u godini je `ena rodila nakon 22. tjedna trudno}e, `ivoro eno je djece 22 tjedna, te isto tako djece 500 grama ili 482 djece vi{e manje nego godine. Nedono{enost i djeca niske porodne te`ine U tablici 1. pregledno je za sva rodili{ta prikazan broj poro aja 22 i 28 tjedana te broj novoro en~adi 500 g i 1000 g. Ukupno je u godini, u odnosu na godinu, smanjen broj poro aja 22 tjedna za 75 te pove}an broj novoro enih 500 g za 516. U tablici 2. je za godinu prikazano ra anje djece po trajanju trudno}e. Dati su navr{eni tjedni: tjedana zna~i od 154. do 196. dana trudno}e, 41 tjedana zna~i >294 dana, itd. U tablici su date apsolutne vrijednosti i postotci. Ukupno je bilo 2696 ili 6,30% nedono{ene djece, a u 2011.g ili 6,24% (slika 1). U tablici 3. su prikazana novoro en~ad iz godine po tjelesnoj te`ini. Bilo je 151 (0,36%) dijete izrazito niske poro ajne te`ine (INPT-ELBW: g), 228 djece (0,54%) vrlo niske (VNPT-VLBW: g), 428 djece te`ine grama (1,02%) te preostalih (3,18%) djece poro ajne te`ine g. U~estalost sve djece 2500 g (5,10%) je ne{to manja u odnosu na prethodnu godinu (5,31%), statisti~ki neznakovito (χ 2 =1,875; P=0,171) (slika 2). Perinatalni mortalitet Na slici 3. prikazano je kretanje fetalnog, ranog neonatalnog i perinatalnog mortaliteta koji su do godine ra~unati prema vitalno-statisti~kim podatcima, a od godine prema zdravstveno-statisti~kim (rodili{- nim) podatcima, a prema izvje{tajnom kriteriju SZO-a za plodove 1000 grama poro ajne te`ine, primijenjenom za me unarodne usporedbe. Prije dvije godine zabilje`en je mali perinatalni mortalitet u Hrvatskoj s vrijedno{}u 4,4. Perinatalni mortalitet za svu djecu 1000 grama u godini iznosi Tablica 1. Broj poro aja 22 i 28 tjedana te novoro en~adi 500 i 1000 g u Hrvatskoj godine Table 1. Number of births 22 resp. 28 wks. and newborns 500 and 1000 g in Croatia in the year 2012 Porodi Djeca >22 >28 >500 >1000 KBC Zagreb (Petrova) ZG Sv. Duh KB Merkur ZG Sr. Milosrd Podobnik Zabok Zagreb Osijek Vinkovci \akovo Vukovar Ist. Slavonija Slav. Brod Po`ega Na{ice Nova Gradi{ka Zap. Slavonija Bjelovar Virovitica Koprivnica Pakrac Bilog.-Podravina Vara`din ^akovec Sjeverna Hrvatska Sisak Karlovac Ogulin Gospi} Sred. Hrvatska Rijeka Pula Primorje i Istra Split Zadar [ibenik Knin Sinj Imotski Makarska Dubrovnik Metkovi} Vela Luka Kor~ula Dalmacija H r v a t s k a ,5 te je najmanji do sada u Hrvatskoj, manji za 1,2 nego li godine, statisti~ki znakovito (χ 2 =7,170; p=0,007). Perinatalni mortalitet za svu djecu 1000 gra- 48

5 Tablica 2. Novoro en~ad po dobi trudno}e u rodili{tima Hrvatske godine Table 2. Newborns in relation to gestational age in maternity wards of Croatia in the year Tjedni Weeks N % ,34% ,63% ,43% ,59% > ,00% Svi All ,41% Svi All % Tablica 3. Novoro en~ad po tjelesnoj te`ini u rodili{tima Hrvatske godine Table 3. Newborns in relation to birth-weight in maternity wards of Croatia in the year Te`ina Weight N % ,36% ,54% ,02% ,18% > ,90% Svi All < ,10% Svi All 500 g % ma u godini iznosi 3,6 te je ne{to vi{i nego za godinu (3,5 ). Perinatalni mortalitet za svu djecu 500 grama je sni`en s 5,9 na 5,4, a {to nije statisti~ki znakovito (χ 2 =1,026; p=0,311). Mortalitet po dobi trudno}e i te`ini djece U tablici 4. su prikazani podatci po dobi trudno}e za FM, RNM i PNM, s ni`im vrijednostima nego prethodne godine. 6 Mortalitet po te`ini djeteta je prikazan u tablici 5. Perinatalni mortalitet se godine, u odnosu na godinu, u gotovo svim te`inskim skupinama smanjio. Fetalni mortalitet se pove}ao te je iznosio 3 za djecu 1000 g i bio ve}i za 0,5 u odnosu na prethodnu godinu, te s obzirom na ukupne brojke nije bio statisti~ki znakovito ve}i (χ 2 =0,419; p=0,518). Rani neonatalni mortalitet je pokazivao napredak u gotovo svim te`inskim skupinama te je za svu djecu 1000 g bio manji, s vrijedno{}u 0,9 u odnosu na 1,0 iz godine. Mortalitet djece po regijama Perinatalni mortalitet. U tablici 6. je prikazan PNM po regijama i te`inskim skupinama. Za svu djecu 1000 grama najni`i mortalitet imaju Vara`din i Me imurje (1,8 ). Perinatalni je mortalitet najvi{i u Dalmaciji Tablica 4. Fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet u rodili{tima Hrvatske godine prema dobi trudno}e Table 4. Fetal, early neonatal and perinatal mortality in maternity wards of Croatia in the wear in relation to gestational age Mortalitet Mortality Ro eni Born Tjedni Weeks Fetalni eni Liveborn Rani neonatalni Early neonatal Perinatalni Perinatal N N N N N , , , , , , , , ,5 59 1, , ,1 Svi All , , ,7 Svi All , ,9 Stopa u kurzivom Rate in Italic Tablica 5. Fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet u rodili{tima Hrvatske godine po te`ini novoro en~adi Table 5. Fetal, early neonatal and perinatal mortality in maternity wards of Croatia in the wear in relation to birth-weight Mortalitet Mortality Ro eni Born Te`ina Weight Fetalni eni Liveborn Rani neonatalni Early neonatal Perinatalni Perinatal N N N N N , , , , , , , , , , , , , ,5 61 1,5 Svi All , , ,4 Svi All , , ,6 Stopa u kurzivom Rate in Italic 49

6 Slika 1. Nedono{enost u Hrvatskoj Slika 2. Novoro en~ad niske, vrlo niske i izrazito niske porodne te`ine u Hrvatskoj Slika 3. Perinatalni, fetalni i rani neonatalni mortalitet u Hrvatskoj godine 50

7 Tablica 6. Perinatalni mortalitet godine po regijama i te`ini novoro en~adi.* Table 6. Perinatal mortality in the year in relation to regions and birth-weight.* Svi All 1000 Svi ro eni All borns N=151 N=228 N=434 N=1595 N=39654 N=41911 Zagreb 505,9 122,6 35,4 12,1 1,5 3,4 Isto~na Slav. i Baranja 400,0 200,0 75,5 24,0 0,3 3,6 Zapadna Slavonija 1000,0 250,0 100,0 47,6 1,6 3,4 Bilogora i Podravina 600,0 200,0 117,6 16,1 1,4 3,0 Vara`din i Me imurje 750,0 142,9 0,0 11,2 1,1 1,8 Sredi{nja Hrvatska 1000,0 200,0 230,8 13,3 2,7 5,7 Primorje i Istra 285,7 103,4 37,7 7,0 1,4 2,7 Dalmacija 458,3 162,2 179,1 24,7 2,1 4,9 H r v a t s k a 490,1 144,7 71,4 16,9 1,5 3,6 *Stope u promilima rates per thousand Tablica 7. Rani neonatalni mortalitet godine po regijama i te`ini novoro en~adi. Table 7. Early neonatal mortality in the year 2012 in relation to regions and birth-weight.* Svi All 1000 Svi ro eni All borns N=151 N=228 N=434 N=1595 N=39654 N=41911 Zagreb 300,0 51,0 5,2 0,0 0,3 0,7 Isto~na Slav. i Baranja 250,0 111,1 0,0 0,0 0,0 0,7 Zapadna Slavonija 1000,0 0,0 0,0 16,4 0,8 1,1 Bilogora i Podravina 333,3 0,0 0,0 0,0 0,4 0,3 Sjeverna Hrvatska 500,0 0,0 0,0 0,0 0,7 0,7 Sredi{nja Hrvatska 1000,0 0,0 0,0 0,0 0,4 0,4 Primorje i Istra 285,7 0,0 0,0 7,0 0,5 0,7 Dalmacija 315,8 88,2 35,1 3,6 1,1 1,7 H r v a t s k a 312,5 53,4 7,4 1,9 0,5 0,9 *Stope u promilima rates per thousand Tablica 8. Fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet godine prema veli~ini rodili{ta. Djeca 500 g Table 8. Fetal, early neonatal and perinatal mortality in 2010 in relation to the size of maternity ward. Infants 500 g Razina Level Broj poro aja N o births A) Rodili{ta III.razine s>3000 poro aja Third level hospitals with >3000 births (Zg-KBC., Zg-Sv. Duh, Osijek, Rijeka, Split) n=5 B) Fakult. rodili{ta s 2000 poro aja Univ. hospitals with 2000 births (Zg-Sr. Milosrdnice) n = 1 C) Rodili{ta s poro aja Hospitals with births (Zg-Merkur, Zabok, Vinkovci, Slav. Brod, Vara`din, ^akovec, Sisak, Pula, Zadar, Dubrovnik) n= 10 D) Boln. rodili{ta s <1000 poro aja Hospital Maternities with <1000 births (»Podobnik«, Vukovar, Po`ega, Na{ice, N. Gradi{ka, Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Pakrac, Karlovac, Ogulin, Gospi}, [ibenik, Knin) n = 13 M o r t a l i t e t M o r t a l i t y Ro eni* Borns Fetalni Fetal Rani neonatalni Early neonatal Perinatalni Perinatal N N N N ,2 52 2, , ,8 3 0,9 12 3, ,7 14 1,1 62 4, ,6 4 0,5 23 3,1 Izvanbolni~ka Outhospital n= Ukupno Total N= ,6 73 1, ,4 *Novoro en~ad Newborns Births 500 g 51

8 Tablica 9. U~estalost i broj eklampsija u Hrvatskoj godine. Table 9. Incidence and the number of ecclampsias in Croatia in the year Broj poro aja* N o of births Broj eklampsija N o of eclampsias U~estalost Incidence KBC Zagreb (Petrova) ,23 ZG Sveti Duh ,32 KB Merkur ,3 Zagreb ,3 KBC Osijek ,8 Isto~na Slavonija ,49 Zapadna Slavonija ,0 Bjelovar ,53 Bilogora-Podravina ,34 ^akovec ,93 Sjeverna Hrvatska ,36 Sredi{nja Hrvatska Primorje i Istra KBC Split ,64 Zadar ,57 Dalmacija ,46 Rodili{ta ukupno ,29 Jadransko podru~je = 0,30 (4:13203) Kopneno podru~je = 0,28 (8:28278) (4,9 ). Postoji znakovita razlika u odnosu na perinatalni mortalitet Hrvatske u Vara`dinu i Me imurju te Dalamaciji, {to je prikazano u tablici 6. Na slici 4. je prikazan grafikon kretanja PNM po regijama od do godine te zatim za svaku godinu od do godine. Iz dijagrama se vidi trajno sni`enje PNM u svim regijama, uz pojedina~ne godi{nje varijacije. Rani neonatalni mortalitet po regijama i po te`inskim skupinama je prikazan u tablici 7. RNM svih `ivoro enih te`ine 1000 g je najvi{i u Dalmaciji (1,7 ) te jednak u Zagrebu, Isto~noj Slavoniji i Baranji Sjevernoj Hrvatskoj, Primorju i Istri (0,7 ). Druge regije su imale nizak rani neonatali mortalitet. Fetalni mortalitet sub partu Fetalni mortalitet sub partu je godine bio 0,17 te je bio manji nego godine (0,19 ). Ukupno je sub partu umrlo 7 djece od ~ega jedno u 40. tjednu te jedno u 42. tjednu trudno}e. Iznad 1000 grama bilo je 3 sub partu umrle djece, te 4 <1000 grama. S uro enom anomalijom umrlo je 2 djece (hijatalna hernija i alpazija plu}a u jednog te Edwardsov sindrom u drugog djeteta), a u jednom je uzrok bila asfiksija. Troje djece prijevremeno ro ene su umrli od posljedica respiratornog distres sindroma, korioamnionitisa, aspiracije amnijske teku}ine. Perinatalni mortalitet u pojedinim rodili{tima Perinatalni, fetalni i rani neonatalni mortalitet u godini za sva rodili{ta, za plodove po te`inskim skupinama i po dobi trudno}e prikazani su u Dodatnim tablicama Odlukom MZSS-a rodili{te \akovo tijekom godine nije radilo, a u drugim izvanbolni~kim rodili{tima je broj poro aja i novoro en~adi izrazito smanjen. U rodili{tima s malim brojem novoro en~adi, kao u izvanbolni~kim rodili{tima (Sinj, Imotski, Makarska, Metkovi}) te u rodili{tima s oko i manje od 500 poro aja godi{nje (rodili{ta»podobnik«, Vukovar, Na- {ice, Nova Gradi{ka, Ogulin, Gospi}, Knin) ve} jedno ili dvoje umrle djece zna~ajno podi`u stopu mortaliteta. Primjer je Po`ega u ~ijem rodili{tu jedno umrlo dijete u godini iznosi 5,4, te je potreban oprez pri tuma~enju ovakvih rezultata. Perinatalni pomor za djecu 1000 grama. U jednom izvanbolni~kom rodili{tu uspje{no je uz stru~nu pomo} dovr{en poro aj, a u jednom bolni~kom bez stru~ne pomo}i pri poro aju bilo je jedno mrtvoro eno dijete. U 4 bolni~ka rodili{ta (Na{ice, ^akovec, Ogulin i Knin) nije bilo perinatalno umrlog djeteta. Perinatalni pomor za djecu 500 g nije zabilje`en u 4 bolni~ka rodili{ta: Na{ice, ^akovec, Ogulin i Knin te 2 izvanbolni~ka: Sinj i Metkovi}. Mortalitet djece prema veli~ini ustanove Mrtvoro enost, rani neonatalni i perinatalni mortalitet, prema veli~ini rodili{ta, za svu djecu 500 grama prikazani su u tablici 8. U izvanbolni~kim rodili{tima nije umrlo nijedno novoro en~e. U pet rodili{ta III. razine je najvi{i FM, RNM i PNM, a na visinu spomenutog mortaliteta utje~e i antenatalni transport iz rodili{ta ni`e razine. U kategoriji Fakultetskih rodili{ta s 2000 poro aja perinatalni mortalitet je bio 3,7. U rodili{tima s poro aja PNM je bio 4,8. Maternalni mortalitet Tijekom godine (slika 5.) su prijavljene tri smrti majke na poro aja, {to je 7,2/ , odnosno vi{i nego pro{le godine, kako je prikazano slikom 5. U godini su umrle sljede}e trudnice: 1. Nova Gradi{ka. A. J tjedan, Partus spontaneus, dijete 3080g/51cm. Klini~ka dijagnoza: Partus spontaneus, hemoragi~ni {ok. Obdukcijski nalaz: Haematothorax lat. sin., Ruptura aortae. 2. Koprivnica. R. G. 38 tjedana. Sectio caesarea in mortua, dijete 2750g/51cm. Klini~ka dijagnoza: Diabetes mellitus gestationis, Embolia art. pulmonalis susp., Asphyxio fetus. Obdukcijski nalaz: Dissectio aortae thoracis, Haematoma aneurysmae dissecans 3. KBC Rijeka. L. N-G tjedana. Partus spontaneus, dijete 3920 g/52 cm. Klini~ka dijagnoza: HELLP syndrom, Haemorrhagio intracerebralis et subarachnoidale, hemiparesis lat. dexter. Obdukcijski nalaz: Haematoma intracerebrale, Haemato- 52

9 Slika 4. Perinatalni mortalitet po regijama Hrvatske od do godine Slika 5. Maternalni mortalitet u Hrvatskoj od do Slika 6. Eklampsije u Hrvatskoj u razdoblju ma subarachnoidale, Oedema cerebri, Status post partum, Status post explantionem Eklampsije U godini je ukupno prijavljeno 12 slu~ajeva eklampsije, njihova u~estalost je prikazana u tablici 9. Pojavnost je 0,29 i ne{to je ni`a nego li godine (0,3%) (slika 6). U godini je me u regijama najve}a pojavnost bila u Isto~noj Slavoniji i Dalmaciji. Ove godine je u~estalost jednaka u kopnenom podru~ju Hrvatske i u priobalju. 53

10 Nadzor fetusa u poro aju Kardiotokografija CTG nadzor se, kao i prethodnih godine, u poro aju obavlja u vrlo velikom postotku u % u svim ostalim rodili{tima. Fetalna i neonatalna ph-metrija ph-metrija je»rutinski«, uz indikaciju, ra ena samo u pet centara i to u KB»Sveti Duh«, Rijeka, Zagreb-KB Merkur, Vara`din. Privatno rodili{te»podobnik«se u poro aju koristi UZV dopler metodom. Odre ivanje ph odnosno acidobaznog statusa iz krvi pupkovine se radi ~e{}e nego fetalna ph-metrija, podatci su tabli~no prikazani (tablica br. 10). Gotovo rutinski, odre uje se u rodili{tu»podobnik«, te u oko ~etvrtine slu~ajeva u KBC-u Zagreb, Petrova te u 77,8% u KBC-u Split. Operativno dovr{enje poro aja Carski rez Dovr{enje trudno}e carskim rezom je u svim rodili{- tima u godini bilo u~estalije u odnosu na prethodnu godinu (18,7%) i iznosilo je 19,7% (tablica 11., slika 7.) na poro aj. I ove godine su rasponi u~estalosti dovr{enja trudno}e carskim rezom veliki. Po u~estalosti prednja~i privatno rodili{te»podobnik«sa 74,2%. U tablici 12. prikazana je promjena u~estalosti carskog reza me u pojedinim rodili{tima u odnosu na godinu. Iterativni carski rez U godini bilo je ukupno ponovljenih carskih rezova ili 30,5% {to u odnosu na godinu (32,1%) nije statisti~ki znakovito (χ 2 =0,194; P<0,670) (tablica 11.). Raspon je i u godini velik. I dalje regija Zapadne Slavonije prednja~i s 45,4% ponovljenih carskih rezova. Poro aji nakon prethodnoga carskog reza U tablici 13. prikazan je broj rodilja te na~in dovr{enja poro aja u rodilja koje ra aju nakon prethodnoga SC-a. U svim rodili{tima je bilo 3276 ili 7,9% rodilja nakon prethodnog SC-a. Poro aj ponovljenim carskim rezom (sectio cesarea itterativa) dovr{en u 2247 (68,6%) od 3276 rodilja s prethodnim SC. Ponovljeni carski rez je primijenjen u preko 90% slu~ajeva u Bjelovaru, Virovitici, Sisku, Zaboku, Na{icama, [ibeniku i Dubrovniku. Vaginalno je rodilo 1029 (31,4%). Carski rez kod stava zatkom Bilo je 1415 jednoplodovih trudno}a u stavu zatkom, {to je 3,4% (tablica 14.), pribli`no isto kao i prethodne godine (3,6%). Od 1415 djece u stavu zatkom njih 1110 je ro eno carskim rezom (78,4%) i to je manje za 9,3% nego u godini, {to je statisti~ki znakovito (χ 2 =6,124; P=0,0133). Vaginalnim putem je ro eno 305 djece. Me u rodili{tima je velika razlika u ra anju SC-om, kako je prikazano tablicom 13. Vi{eplodova trudno}a U tablici 15. su prikazane vi{eplodove trudno}e. Bilo ih je ukupno 659 (1,6%) od svih poro aja. Carskim rezom su dovr{ene 422 trudno}e (67,6%) tj. podjednako kao i u godini (68,3%). (χ 2 <0,900; P= 0,343). U nekim rodili{tima se sve vi{eplodove trudno- }e (100,0%) dovr{avaju carskim rezom (Podobnik, Bjelovar, Ogulin). Slika 7. Carski rez i perinatalni mortalitet 1981/84. do godine 54

11 Tablica 10. Odre ivanje neonatalnog ph pupkovine u rodili{tima Hrvatske godine Table 10. Neonatal umbilical ph estimation in maternity wards of Croatia in the year Rodili{te Maternity ward Broj Number Postotak novoro en~adi Per cent of newborns KBC Zagreb (Petrova) ,2 ZG Sveti Duh 21 0,7 KB Merkur ,5 KBC Sestre Milosrdnice ,1 S.P. Podobnik ,6 Zabok 16 1,7 Zagreb ,3 KBC Osijek ,9 Vinkovci 0 0,0 \akovo 0 0,0 Vukovar 0 0,0 Isto~na Slavonija Slavonski Brod 0 0,0 Po`ega ,1 Na{ice 0 0,0 Nova Gradi{ka ,8 Zapadna Slavonija ,5 Bjelovar 0 0,0 Virovitica 0 0,0 Koprivnica 0 0,0 Pakrac 5 0,9 Bilogora-Podravina 5 0,2 Vara`din ,4 ^akovec ,5 Sjeverna Hrvatska ,3 Sisak 0 0,0 Karlovac 0 0,0 Ogulin 0 0,0 Gospi} 0 0,0 Sredi{nja Hrvatska 0 0,0 KBC Rijeka ,6 Pula ,8 Primorje i Istra KBC Split ,8 Zadar 0 0,0 [ibenik 0 0,0 Knin 0 0,0 Sinj 0 0,0 Imotski 0 0,0 Makarska 0 0,0 Dubrovnik 0 0,0 Metkovi} 0 0,0 Vela Luka 0 0,0 Kor~ula 0 0,0 Dalmacija ,4 Rodili{ta ukupno Kod poro aja u stavu zatkom je neznakovito pove}an postotak SC od 77,6%% godine na 78,4% godine. Vakuum ekstrakcija Vaginalno operativno, vakuum ekstrakcijom (tablica 16.) dovr{eno je 602 poro aja, {to je na novoro en~adi 500 g te`ine 1,45% tj. jednakokao i godine (1,5%). Operativni zahvati prema veli~ini rodili{ta Carski rez. Broj operativnih zahvata, carskog reza i vakuum ekstrakcije u bolnicama, po njihovoj veli~ini, prikazana je u tablici 16. Klini~ka rodili{ta III. razine (Zagreb-KBC, KBC-Sestre Milosrdnice, KB»Sv. Duh«, KBC Osijek, KBC Rijeka i KBC Split) imaju frekvenciju carskoga reza od 20,5%, {to je ne{to vi{e od dr`avnog prosjeka (19,7%). Vakuum ekstrakcija. U~estalost VE se nije mijenjala 1,5% iz godine na 1,45% u godini. Uspore uju}i podatke po veli~ini rodili{ta, gotovo sva rodili{ta su imala podjednaku u~estalost VE. Pregledi u antenatalnoj skrbi Za godinu smo dobili podatke o broju pregleda u trudno}i kao i o broju ultrazvu~nih pregleda rodilja. I u godini nedostaju podatci nekih rodili{ta. Na slici 8. prikazan je broj (postotak) klini~kih posjeta od godine te broj ultrazvu~nih pregleda u Hrvatskoj od godine. Vidi se blagi porast broja klini~kih posjeta te UZV pregleda. Klini~ki posjeti U tablici 17. su prikazane trudnice po regijama i prema broju posjeta. U zadnjem vertikalnom stupcu desno su prikazani prosje~ni podatci za godinu. Prosje~ni broj pregleda po trudnici je bio 8,5. Iz tablice se vidi i regionalna raspore enost broja pregleda. Najmanji je prosjek pregleda u Isto~noj Slavoniji, a najve}i u Dalmaciji kao i godine. Na slici 9, su prikazani postotci trudnica s 9 pregleda i s 0 2 pregleda za cijelu Hrvatsku redom od do Ultrazvu~ni pregledi Postotak UZV pregleda trudnica u Hrvatskoj je prikazan u tablici 18. i na slikama 8. i 9. Iz tablice se vidi da je u Hrvatskoj godine prosje~ni broj UZV pregleda po trudnici bio 4,6. Bilo je 77,8% s 4 ultrazvu~nih pregleda {to je oko 4% vi{e nego u godini). Po regijama (tablica 18.) prednja~e Dalmacija te Primorje i Istra. Regionalna organizacija perinatalne skrbi U nas prvi prijedlozi i poticaji potje~u unazad 35 godina, 7,8 a poticaji su obnovljeni unazad 10 godina Jo{ 55

12 Tablica 11. Carski rez, primarni i ponovljeni te vakuum ekstrakcije u rodili{tima Hrvatske u godini. Poro aji 22 tjed. Table 11. Cesarean sections, primary and repeated and vacuum extractions in maternity wards of Croatia in the year Births 22 wks. Rodili{te Sectio caesarea VE Poro aji > 22 tjed. Maternity hospital Tot. % Prim. % Iterat % N % KBC Zagreb (Petrova) , , ,2 34 0,8 ZG Sveti Duh , ,7 71 2,3 KB Merkur , , ,2 42 2,7 KBC Sestre Milosrdnice , , ,4 46 1,5 S.P. Podobnik , , ,5 0 0 Zabok , Zagreb , ,3 KBC Osijek , , ,9 3 0,1 Vinkovci , , ,3 19 1,6 \akovo 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Vukovar , , ,9 1 0,3 Isto~na Slavonija , , ,6 23 0,6 Slavonski Brod , , , Po`ega , , ,5 4 0,7 Na{ice , , ,2 2 0,4 Nova Gradi{ka , ,1 3 0,7 Zapadna Slavonija , , ,4 33 1,3 Bjelovar , , ,6 3 0,5 Virovitica , ,7 Koprivnica , , ,9 14 1,5 Pakrac , , ,8 16 2,8 Bilogora-Podravina , , ,7 46 1,6 Vara`din , , ,1 33 1,9 ^akovec , ,9 1 0,1 Sjeverna Hrvatska , ,2 Sisak , ,6 3 0,3 Karlovac , , ,6 34 3,6 Ogulin ,2 9 39, ,9 6 3,7 Gospi} , , ,6 0 0 Sredi{nja Hrvatska , ,8 KBC Rijeka , , ,8 50 1,6 Pula , , , Primorje i Istra , , ,7 63 1,4 KBC Split , , , ,4 Zadar , , ,2 9 0,5 [ibenik , , ,1 18 2,7 Knin ,7 6 27,3 0 0 Sinj ,0 0 0,0 0 0,0 4 2,4 Imotski 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Makarska 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Dubrovnik , , ,3 16 1,5 Metkovi} ,0 0 0,0 0 0,0 0 0 Vela Luka 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Kor~ula 1 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0 Dalmacija , , , ,8 Rodili{ta ukupno , , , ,4 56

13 Tablica 12. Kretanje u~estalosti dovr{enja trudno}e carskim rezom u u odnosu na godinu Table 12. The comparison of cesarean section in in relation to Rodili{te (n) Maternity hospital (n) % od broja rodili{ta Povi{enje Increase >2,0% KB Merkur, S.P. Podobnik, Zabok, Osijek, Vukovar, Sl. Brod, 10 33,3% Na{ice, Sisak, Pula, Split Povi{enje Increase >1,0% KBC-Zagreb, Vinkovci, Nova Gradi{ka, [ibenik, Dubrovnik 5 16,7% U~estalost Rate < 1,0% ZG Sveti Duh, KBC Sestre Milosrdnice, Po`ega, Vara`din, ^akovec, 6 20% Zadar Sni`enje Decrease 1,0 2,0% Bjelovar, Koprivnica, Pakrac, Rijeka, 4 13,3% Sni`enje Decrease > 2,0% Virovitica, Karlovac, Ogulin, Gospi}, Knin 5 16,7% Ukupno Total % Slika 8. Klini~ke posjete i UZV pregledi do godine Slika 9. Prosjek klini~kih i UZV pregleda `ena od do

14 Tablica Table 13. Rodilje nakon ranijeg SC u godini. Poro aji 22 tjedna. / Births after previous CS in the year Births 22 wks. Rodili{te/ Maturity hospital Poro aji >22 tjed. Births >22 wks. Rodilje nakon ranije S.C. Perthodni S.C. Previous SC Ponovljeni S.C. SC. iterat Vaginalno N % N % % of all N % ZG. KBC , ,6 5, ,4 ZG Sv. Duh , ,0 6, ,0 ZG Merkur , ,1 6, ,9 ZG Sr. Milosrd , ,1 8, ,9 Podobnik , ,0 2,3 0 0,0 Zabok , ,9 9,2 1 1,1 Zagreb , ,0 6, ,0 Osijek , ,8 5, ,2 Vinkovci , ,9 4, ,1 \akovo 0 0 0, ,0 0 0,0 Vukovar , ,9 4,8 9 32,1 Ist. Slavonija , ,9 5, ,1 Slav. Brod , ,8 7, ,2 Po`ega , ,9 11, ,1 Na{ice , ,7 9,9 4 8,3 Nova Gradi{ka , ,6 7, ,4 Zap. Slavonija , ,4 8, ,6 Bjelovar , ,9 7,0 1 2,1 Virovitica , ,2 9,3 8 9,8 Koprivnica , ,9 3, ,1 Pakrac , ,9 4, ,1 Bilog.-Podravina , ,0 5, ,0 Vara`din , ,0 4, ,0 ^akovec , ,6 6, ,4 Sjeverna Hrvatska , ,9 5, ,1 Sisak , ,7 7,7 5 6,3 Karlovac , ,0 6,9 6 9,0 Ogulin ,6 9 81,8 5,4 2 18,2 Gospi} ,7 7 77,8 2,9 2 22,2 Sred. Hrvatska , ,0 6,7 15 9,0 Rijeka , ,2 2, ,8 Pula , ,4 4, ,6 Primorje i Istra , ,1 3, ,9 Split , ,8 2, ,2 Zadar , ,4 4, ,6 [ibenik , ,9 7,5 1 2,1 Knin ,6 8 80,0 3,7 2 20,0 Sinj 0 0 0, ,0 0 0,0 Imotski 0 0 0, ,0 0 0,0 Makarska 0 0 0, ,0 0 0,0 Dubrovnik , ,8 7,1 6 7,2 Metkovi} , ,0 0 0,0 Vela Luka 2 0 0, ,0 0 0,0 Kor~ula 0 0 0, ,0 0 0,0 Dalmacija , ,1 3, ,9 H r v a t s k a , ,6 5, ,4 58

15 Tablica 14. Stav zatkom i carski rez u poro ajima 28 tjedna u godini Table 14. Breech presentation and cesareans at births 28 weeks. In year Poro aji Zadak Vanjski okret >22 N % SC % V ag % na glavu % KBC Zagreb (Petrova) , , ,7 4 2,1 ZG Sveti Duh , ,5 10 8,5 10 8,5 KB Merkur , , ,1 0 0,0 KBC Sestre Milosrdnice , ,8 5 5,2 0 0,0 S.P. Podobnik , ,0 0 0,0 Zabok , ,6 2 7,4 0 0,0 Zagreb , , ,7 14 2,9 KBC Osijek , ,2 10 8,8 2 1,8 Vinkovci , ,4 7 22,6 0 0,0 \akovo 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Vukovar ,3 9 69,2 4 30,8 0 0,0 Isto~na Slavonija , , ,4 2 1,3 Slavonski Brod ,4 5 12, ,5 0 0,0 Po`ega , ,9 2 11,1 0 0,0 Na{ice , ,6 3 21,4 0 0,0 Nova Gradi{ka , ,2 5 27,8 0 0,0 Zapadna Slavonija , , ,8 0 0,0 Bjelovar , ,5 Virovitica , ,7 3 14,3 0 0,0 Koprivnica , , ,6 0 0,0 Pakrac , ,0 0 0,0 Bilogora-Podravina , ,3 1 1,7 Vara`din , ,6 0 0,0 ^akovec , , ,8 1 2,6 Sjeverna Hrvatska , ,1 Sisak , ,9 5 11,1 0 0,0 Karlovac , ,7 2 8,3 0 0,0 Ogulin ,8 3 27,3 8 72,7 0 0,0 Gospi} , ,0 0 0,0 Sredi{nja Hrvatska , , ,2 0 0,0 KBC Rijeka , , ,4 0 0,0 Pula , ,0 0 0,0 Primorje i Istra , , ,4 0 0,0 KBC Split , , , ,4 Zadar , ,0 [ibenik , ,2 1 4,8 0 0,0 Knin ,4 2 66,7 1 33,3 0 0,0 Sinj ,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Imotski 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Makarska 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Dubrovnik , , ,7 0 0,0 Metkovi} ,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Vela Luka 0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Kor~ula 1 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 Dalmacija , , ,8 26 7,9 Rodili{ta ukupno , , ,6 44 3,1 59

16 Tablica 15. Vi{eplodne trudno}e 22 tjedna i carski rez u godini Table 15. Multiple pregnancies 22 weeks and cesareans in year Rodili{te Maternity hospital Poro aji >22 tjed. Births >22 wks. Vi{eplodne trudno}e Multiple pregnacies N % S.C. % KBC Zagreb (Petrova) , ,5 ZG Sveti Duh , ,3 KB Merkur , ,1 KBC Sestre Milosrdnice , ,1 S.P. Podobnik , Zabok , Zagreb KBC Osijek , ,5 Vinkovci , \akovo Vukovar ,5 0 0 Isto~na Slavonija , Slavonski Brod ,7 Po`ega , Na{ice , Nova Gradi{ka , Zapadna Slavonija , ,9 Bjelovar , Virovitica , Koprivnica ,2 4 36,4 Pakrac ,5 1 33,3 Bilogora-Podravina , ,5 Vara`din , ,5 ^akovec ,4 4 26,7 Sjeverna Hrvatska , ,8 Sisak , ,6 Karlovac , Ogulin , Gospi} , Sredi{nja Hrvatska , ,6 KBC Rijeka , ,4 Pula ,9 7 58,3 Primorje i Istra , ,3 KBC Split , ,5 Zadar , ,1 [ibenik , Knin ,9 0 0 Sinj Imotski Makarska Dubrovnik ,5 6 37,5 Metkovi} Vela Luka Kor~ula Dalmacija , ,6 Rodili{ta ukupno , godine je Povjerenstvo za perinatalnu medicinu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske predalo Ministarstvu ZSS nacrt»pravilnika o organizaciji perinatalne skrbi«ali spomenuti Pravilnik jo{ nije donesen. Prema tim nacrtima regionalizacije, Hrvatskoj trebaju 5 rodili{ta III. razine: KBC Zagreb Petrova ul., KB»Sv. Duh«, KB Osijek, KBC Rijeka i KBC Split te Zavod za neonatologiju i intenzivno lije~enje KBC-a Rebro. Uz tih 6 klinika III. razine, valjalo bi ustrojiti i 6 rodili{ta II. razine: Slav. Brod, Vara`din, KB»Merkur«, KBC»Sestre Milosrdnice«, Pula i Zadar. Rodili{te II razine KBC»Sestre Milosrdnice«je postalo III razine. Incidencija djece <1500 g u rodili{tima Hrvatske u razdoblju do godine se smanjila. Ve} mnogo godina su fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet znakovito ni`i u djece ro ene u rodili{tima III. razine. I ove godine u rodili{tima III. razine znakovito su ni`i fetalni, rani neonatalni i perinatalni mortalitet. Antenatalni transport U tablici 19. prikazani su rezultati antenatalnog transporta dobiveni iz Upitnika poslatih svim rodili{tima. Ukupno je bilo 213 trudnica i njihove djece, koji su in utero bili poslati iz rodili{ta ni`e razine u rodili{te vi{e (tre}e i druge) razine. Ukupno je iz rodili{ta ni`e razine poslato 213 trudnica, prete`ito s trudno}om kra}om od 32 tjedana. Bilo je 129 trudnica s 31 tjedan trudno}e, a 84 s 32 tjedna. U ovu brojku nisu ura~unate trudnice koje su svojevoljno, na vlastitu inicijativu, do{le roditi u rodili{te izvan svoga mjesta stanovanja. Iz tablice se vidi da je najve}i broj transporata prema sebi imao KBC Zagreb (80), pa KBC Osijek (46) i KBC Split (61). Rasprava Antenatalna skrb nije do`ivjela zna~ajnije izmjene. Broj antenatalnih posjeta je u godini ostao vrlo sli~an prehodnoj godini. Programom mjera zdravstvene za{tite 7 iz godine zadan je u antenatalnoj skrbi standard od 10 posjeta po trudnici. Me u perinatalnim regijama postoji statisti~ki znakovita razlika prema hrvatskom prosjeku u broju pregleda: najve}i prosjek pregleda je u Dalmaciji, a najmanji u Isto~noj Slavoniji. Prosje~ni broj ultrazvu~nih pregleda u odnosu na godinu, nije pove}an (4,6), premda je ne{to ve}i postotak trudnica pregledanih 4 i vi{e puta. Me u perinatalnim regijama ima statisti~ki znakovite razlike prema hrvatskom prosjeku u broju pregleda. Carskim rezom je dovr{eno 19,7% svih poro aja tj. 1% vi{e nego prethodne godine, {to je nastavljena tendencija pove}anja broja carskih rezova. U~estalost, na sre}u, zaostaje za onom u mnogim europskim zemljama: 11 Austrija 25,8% (2006.); Njema~ka 26,7% (2006.); Ma arska 27,9% (2006.); Italija 37,5% (2004.); prosjek 15»starih«~lanica Europske unije je go- 60

17 Tablica 16. Carski rez i vakuum ekstrakcije u Hrvatskoj godine prema razini rodili{ta. Table 16. Cesarean sections and vacuum extractions in Croatia in the year in relation to levels of maternity wards A) Rodili{ta III. razine s>3000 poro aja Third level hospitals with >3000 births (Zg-KBC., Zg-Sv.Duh, Osijek, Rijeka, Split) n=5 B) Fakult. rodili{ta s 2000 poro aja Univ. hospitals with 2000 births (Zg-Sr.Milosrdnice) n=1 C) Rodili{ta s poro aja Hospitals with births (Zg-Merkur, Zabok, Vinkovci, Slav.Brod, Vara`din, ^akovec, Sisak, Pula, Zadar, Dubrovnik) n=10 D) Boln. rodili{ta s <1000 poro aja Hospital Maternities with <1000 births (»Podobnik«, Vukovar, Po`ega, Na{ice, N. Gradi{ka, Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Pakrac, Karlovac, Ogulin, Gospi}, [ibenik, Knin) n=14 Poro aji >22 tjedna Sectio cesarea Djeca >22 tj. Vacuum extractio Mortalitas perinatalis Births >22wks N % Infants >22 wks N % N ,50% ,50% 80 4, ,40% ,50% 7 2, ,50% ,30% 45 3, ,80% ,60% 20 2,7 Izvanbolni~ka Outhospital n= ,00% ,20% 0 2,7 Ukupno Total n= ,52% ,45% 152 3,6 Regije Regions Broj trudnica N o of pregnant women Tablica 17. Posjete u antenatalnoj skrbi godine po regijama Hrvatske. Table 17. Visits in antenatal care in the year in relation to regions of Croatia. Broj antenatalnih pregleda u % Number of antenatal visits in % Prosjek Mean >10 X SD Zagreb ,62 2,46 Ist. Slavonija ,5 2,55 Zap. Slavonija ,33 2,22 Bilog. Podravina ,15 2,42 Sjeverna Hrvatska ,3 2,75 Sred. Hrvatska ,78 2,27 Primorje i Istra ,03 2,29 Dalmacija ,29 1,95 Hrvatska ,47 2,48 Regije Regions Tablica 18. Ultrazvu~ni pregledi u antenatalnoj skrbi godine po regijama Hrvatske. Table 18. Ultrasound examinations in antenatal care in the year in relation to regions of Croatia. Broj trudnica N o of pregnant women Broj ultrazvu~nih pregleda u % Number of ultrasound examinations visits in % Prosjek Mean X SD Zagreb ,66 1,49 Ist. Slavonija ,07 1,71 Zap. Slavonija ,16 1,28 Bilog. Podravina ,67 1,46 Sjeverna Hrvatska ,85 1,5 Sred. Hrvatska ,63 1,52 Primorje i Istra ,22 1,36 Dalmacija ,99 1,41 Hrvatska ,64 1,54 dine bio 24,7%, a svih 27 EU ~lanica godine 24,3%. Perinatalni mortalitet nije godine pokazao daljnju tendenciju smanjenja, koja u Hrvatskoj kontinuirano traje od godine. Promatraju}i PNM kao cjelinu (slika 3. i slika 4.) vidi se da je od do godine PNM za svu djecu 1000 g signifikantno smanjen. Smanjenje za svu djecu 500 g zaostaje za smanjenjem za djecu 1000 g, {to upu}uje na ulogu djece izrazito niske i vrlo niske poro ajne te`ine. 61

18 Tablica 19. Antenatalni in utero transport u godini Table 19. Antenatal in utero transport in the year 2012 Rodili{te/ Maternity hospital Rodili{te transporta/maternity hospital of transport ZG-KBC ZG Sv.Duh Osijek ZG Merkur 1 1 ZG Sr. Milosrd. 4 4 Zabok 4 4 Vinkovci Vukovar 8 8 Slav. Brod Po`ega Na{ice Nova Gradi{ka Bjelovar Koprivnica Pakrac 3 3 Vara`din ^akovec Sisak 5 5 Karlovac 9 9 Ogulin 3 3 Gospi} Pula Zadar [ibenik 2 2 Knin 4 4 Dubrovnik Sinj Metkovi} Ukupno U Hrvatskoj je godine, u odnosu na godinu, pove}an broj novoro enih za 516, dok se u gradu Zagrebu manje rodilo 339 novoro en~adi. Postoji napredak u regionalnoj organizaciji perinatalne za{tite: podjednako se djece izrazito niske i vrlo niske poro ajne te`ine (<1500 g) ra a u ustanovama III. razine, ali s ni`im mortalitetom. I mortalitet djece grama, ro ene u rodili{tima III. razine s JINT, u odnosu na onu ro enu u ostalim rodili{tima, potvr uje znakovitu razliku. U godini je u zadnjih 27 godina 6 zabilje`ena povi{ena stopa maternalne smrtnosti (14,3, odnosno 15,6 u godini); u godini je ipak znakovito ni`a, umrle su tri `ene tj. 7,13/ `ivoro enih. Slav. Brod Rijeka Zadar Split Dubrovnik Ukupno Zaklju~ak Perinatalni mortalitet je nizak u Republici Hrvatskoj i iznosi 3,6. Primjetno je ubrzanje trenda porasta u~estalosti dovr{enja trudno}e carskim rezom. Organizirana perinatalna djelatnost obuhva}a dobru regionalizaciju, usmjeren i dobro {kolovan kadar ljudi (specijalisti iz fetalne medicine i opstetricije te neonatolozi), ali i primjerenu opremu. U pra}enju i planiranju medicinske skrbi svoje mjesto ima tako er perinatalna medicinska informatizacija, jer bez pravih i pravodobnih podataka nema planiranja medicinske skrbi, a time ni zadovoljavaju}ih rezultata. Svakako je potrebno spomenuti i potrebu za kvalitetnom i organiziranom izobrazbom kako mladih kolega tako i stru~njaka iz u`ih podru~ja perinatalne medicine. Literatura 1. Priop}enje br o prirodnom kretanju stanovni{tva Republike Hrvatske u godini. Dr`avni zavod za statistiku, Zagreb, Rodin U, Beli} D, Lesjak Z. Izvje{}e o porodima u zdravstvenim ustanovama Hrvatske tijekom godine. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (pristupljeno 31. kolovoza 2009.) 3. Rodin U, ]ori} T, Mihel S, Beli} D, Petru{a B. Stanovni{tvo i vitalni doga aji. U: i sur. (ur.). Hrvatski zdravstveno-statisti~ki ljetopis za godinu. Izdava~: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Zagreb, 2010 (u pripremi) 4. Dra`an~i} A. Perinatalni motalitet u Republici Hrvatskoj u godini. VIII. Savjetovanje o perinatalnom mortalitetu Hrvatske. Gynaecol Perinatol 2000;9(Suppl. 2): Dra`an~i} A. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u godini. Gynaecol Perinatol 2009;18(4): \elmi{ J, Juras J, Dra`an~i} A, Rodin U. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u godini. Gynaecol Perinatol 2012;21(Suppl. 1):S Plan i program mjera zdravstvene za{tite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Program mjera zdravstvene za{tite `ena. Perinatalna za{tita. Narodne novine, 126/06 8. Usher R. Changing mortality rates with perinatal intensive care and regionalization. Seminars Perinatology 1977;1: Anonymus. Prijedlog organizacije perinatalne za{tite u Republici Hrvatskoj. Gynaecol Perinatol 2003;12(3) Anonymus. Plan i program perinatalne za{tite u Hrvatskoj. Gynaecol Perinatol 2008;17: Health For All Database. WHO Regional Office for Europe. Copenhagen: August (pristupljeno 11. studenog 2011.) Adresa autora: Prof. dr. Josip \elmi{, Klinika za `enske bolesti i poro aje KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb 62