5. POKAZATELJI PRIVREDNOG RAZVOJA

Transcription

1 5. POKAZATELJI PRIVREDNOG RAZVOJA 1

2 I Vrste pokazatelja privrednog razvoja II Ograničenja prilikom mjerenja ekonomske aktivnosti III Konceptualni problemi pri korišcenju pojedinih razvojnih pokazatelja IV Pokazatelji nejednakosti u raspodjeli 2

3 I Vrste pokazatelja privrednog razvoja 3

4 Znacaj pokazatelja PR Pokazatelji privrednog razvoja treba da u što većem stepenu: 1. Odslikavaju nivo privredne razvijenosti odredjene zemlje 2. Definišu ključne razvojne probleme 3. Pomognu kreatorima makroekonomske politike kako da postupaju u odredjenim situacijama 4

5 Pravila 1. Kao polazni kriterijum uvijek koristiti: ostvarenje ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromaštva. Pokazatelji su: visina i kretanje BDP/pc, kretanje stope nezaposlenosti, pokazatelj o udjelu siromašnog u ukupnom stanovništvu. 2. Razvoj je uvijek praćen strukturnim promjenama, pa se promjena sektorske strukture koristi kao jedan od kriterija za ocjenu razvoja. 3. Upotrijebiti što veći broj pokazatelja ukoliko želimo dobiti pouzdanu ocjenu o razvoju i razvijenosti. Najznačajnije pokazatelje koje koristimo kod ocjenjivanja razvoja sadrže MEDJUNARODNE STATISTIKE. Metode analize pokazatelje privrednog razvoja : a) istorijski metod zemlje, b) komparativni metod (poredjenje više zemalja) ili c) ekonomsko politički metod (poredjenje postavljenih 5 razvojnih zadataka sa njihovim ostvarenjem)

6 Vrste pokazatelja 1. Naturalno izraženi pokazatelji privrednog razvoja; 2. Ekonomsko-socijalni pokazatelji; 3. Naučno-tehnološki pokazatelji; 4. Vrijednosno izraženi pokazatelji; 6

7 Naturalni pokazatelji Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoa poljoprivrednog i industrijskog razvoja zemlje. 1. Proizvodnja pojedinih oblika hrane 2. Proizvodnja strategijskih proizvoda (daju se u formi per capita) - Na značaju dobijaju pokazatelji vrijednosti proizvodnje novih tehnologija 7

8 WINE: production and trade WINE EXPORT WINE IMPORT AL 1,1% 2,0% 0,4% 0,0% BA 10,2% 15,3% 1,6% 2,3% RS 33,5% 44,0% 45,3% 37,0% MK 0,2% 0,0% 13,6% 12,8% KS 5,0% 4,7% 0,3% 0,0% CEFTA 50% 66% 60,8% 51,8% OTHER 50% 34% 39,2% 48,2% TOTAL ( ) NET EXPORT in AGRI exp. 28,5% 14,1% in Total exp. 4,8% 4,1% Production, (ProdCom) Production, hl (ProdCom) Montenegro is net exporter of wine the biggest export commodity in food sector (about 60% of production is exported in the last few years, out of which 2/3 in CEFTA in 2014)

9 BEER: production and trade Trade partners of BEER EXPORT BEER IMPORT Montenegro AL 32,70% 26,10% BA 24,70% 29,90% 0,10% RS 0,10% 0,01% 62,50% 56,80% MK 1,56% 1,08% KS 31,13% 28,17% 3,50% 1,80% CEFTA 90,15% 85,21% 66,00% 58,70% Other countries 7,70% 6,70% 34,00% 39,80% HR 2,10% 8,10% 0,40% 1,50% TOTAL 100% 100% 100% 100% In EUR NET Export, EUR in AGRI exp. 6,0% 4,1% in Total exp. 1,0% 1,2% Production, in EUR, (ProdCom) Production, in hl (ProdCom) Consumption of beer in MN, Trebjesa in total consumption 92% Montenegro is net importer of beer (coverage of import about 70%) Trebjesa covers more than 90% of domestic consumption (ProdCom) and exports about 15% of production.

10 Šta CG proizvodi? 10

11 Mlječni proizvodi, jaja, med... 11

12 Ekonomsko-socijalni pokazatelji Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoa ekonomskog i socijalnog razvoja zemalja. 1. Zaposlenost, nezaposlenost; 2. Prosječni dohoci; 3. Pojedini oblici socijalne zaštite, 4. Izdvajanja za obrazovanje; 5. Broj ljekara na 100 stanovnika; 6. Očekivano trajanje života, troškovi ishrane u raspoloživom dohotku domaćinstava, uslovi stanovanja... (Naglašen parcijalni karakter) 12

13 Neki parcijalni ( fizički ili naturalni) pokazatelji nivoa razvijenosti zemlje: Vrijednost proizvodnih fondova po stanovniku Vrijednost proizvodnih fondova po radno sposobnom stanovniku % zaposlenosti radno sposobnog stanovnistva Gustina putne mreže na 1000 km2 Udio gradskog u ukupnom stanovnistvu Udio nepoljoprivrednog u ukupnom stanovnistvu Potrosnja elektricne energije po stanovniku Promet u trgovini na malo po stanovniku Potrosnja za obrazovanje po stanovniku Potrosnja za zdravlja po stanovniku Broj telefonskih prikljucaka na 1000 domacinstava Broj automobila na 1000 stanovnika Broj TV prijemnika na 1000 stanovnika Broj knjiga u bibliotekama na 1000 stanovnika Broj korisnika interneta na 100 stanovnika Duzina zivotnog vijeka stanovnika 13

14 HDI Jedan od najpoznatijih pokušaja u merenju stepena zadovoljenja potreba je "indeks humanog razvoja (ili indeks kvaliteta života", engl. human development index - HDI): pracenje indeksa pokrenuto je godine. Svake godine, zemlje članice UN se rangiraju prema ovoj formuli (UNDP Human Development Report) HDI indeks mjeri prosječna dostignuća zemalja po tri osnovne grupe pokazatelja u ljudskom razvoju: 1. kvalitet života mjeren dužinom trajanja života, 2. stepen obrazovanja mjeren procentom pismenosti odraslog stanovništva i stopom upisa djaka, kao i 3. nivo BDP/pc prema kupovnoj moći gradjana izraženoj u $ Nedostaci HDI sintetičkog pokazatelja: ne govori ništa o nejednakostima u raspodjeli, procenat pismenosti nije dovoljno pouzdan.. 14

15 Npr. na osnovu izvještaja UN o ljudskom razvoju za 2012.godinu koji je obuhvatio 186 zemalja, zemlje se mogu rangirati u: 1 NO 17 Belgija 33 Estonia 2 Australija 18 Austrija 35 Slovacka Madjarsk 3 SAD 19 Singapur 37 a 4 NL 20 Francuska 39 Poljaska 5 DE 21 Finska 41 Litvanija Novi 6 Zeland 22 Slovenija 43 Portugal 7 IE 23 Spanija 44 Latvia 8 SE 24 Lihtenstajn 47 Hrvatska 9 Svajcarska 25 IIT 56 Rumunija 10 JP 26 LU 57 Bugarska 12 CA 27 UK 61 Meksiko 12 J.Koreja 28 CZ 55 Rusija HongKong 13 / CH 29 EL 85 Brazil 14 IS 30 Brunei 90 Turska 15 DK 31 Kipar 10 1 Kina 16 Izrael 32 Malta 13 6 Indija U prvih 57 zemalja su sve EU zemlje i Hrvatska (2012) NAJRAZVIJENIJE ZEMLJE, sa veoma visokim Indeksom humanog razvoja (0,955 do 0,805) 47 zemalja, ZEMLJE VISOKOG INDEKSA HUMANOG RAZVOJA ( 0,796 do 0,712) 47 zemalja; ZEMLJE SREDNJEG NIVOA HDI (0,710 do 0,536) 47 zemalja; ZEMLJE NISKOG NIVOA HDI (0,534 do 0,304) 46 zemalja (na samom kraju ljestvice su zemlje tzv. podsaharske Afrike (najsiromašnija grupacija zemalja svijeta); 15

16 Primjer: NSOR Crne Gore 2030 prevođenje ciljeva održivog razvja UN Agende 2030 u nacionalni kontekst

17 Ravnoteža biokapaciteta (ekološki otisak minus biokapacitet) Crne Gore i odabranih zemalja, u godine (poslednja godina u kojoj su rezultati bili dostupni za sve zemlje u uzorku). Ekološki otisak potrošnje po glavi stanovnika (crvena linija), biokapacitet (zelena linija) i ekološki otisak proizvodnje (plava linija) Crne Gore, Površina između ekološkog otiska potrošnje i biokapaciteta ukazuje na prisustvo akumulirajućeg deficita biokapaciteta. Rezultati za period se zasnivaju na podacima dobijenim praćenjem, dok se rezultati za period zasnivaju na projekcijama

18 Naucno-tehnološki pokazatelji Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoa naučnog i tehničkog razvoja zemalja. 1. Obim i struktura troškova istraživačko razvojnog rada; 2. Naučno istraživačka baza zemlje, 3. Obim i forme transfera tehnologije; 4. Udio proizvoda novih tehnologija u svjetskom izvozu; 5. Patenti; razvijenost proizvodnje i tržišta tehnologije; 6. Tehnološki i trgovinski bilans zemlje. 18

19 Nacionalna politika za istraživanje i tehnološki razvoj (RTD) Grafikon: Predlog rasta ulaganja u NID (naučno-istraživačku djelatnost) u Crnoj Gori do godine % BDP ulaganja drzave ulaganja privrede Pregovori sa EU u poglavlju 25 Nauka i istraživanje: ulaganja će porasti na 1,6% do 2016.g. 19

20 Vrijednosni pokazatelji Govore o finasijskim (novčanim) iznosima ekonomskih veličina. Po metodologiji društvenih računa UN (SNA) 1) bruto domaći proizvod (Gross Domestic Product GDP), 2) bruto nacionalni proizvod (Gross National Product GNP or GNI Gross national income), 3) neto domaći proizvod (Net Domestic Product NDP) i 4) neto nacionalni proizvod (Net National Product NNP). (odnose se na period od godine dana) 20

21 Primjer- dohoci od ostatka svijeta su manji od plaćanja činilaca dohotka ostatku svijeta, pa je GDP veći od GNP BDP dohodovna strana, (u mlrd evra) A) Od BDP do NI 1. Bruto domaći proizvod (BDP) Plus: primljeni faktorski dohoci iz inostranstva Minus: isplaćeni faktorski dohoci inostranstvu Jednako: bruto nacionalni proizvod (BNP) Minus: amortizacija fiksnog kapitala Jednako: neto nacionalni proizvod (NNP) Minus: indirektni ili posredni porezi Minus: statistička i dr. neslaganja Jednako: nacionalni dohodak (NI) B) Raspodela NI na sastavne delove 10. Nadoknade zaposlenima Nadnice: (plate), dohoci Dodaci na nadnice (plate) Dobit profit preduzeća Neto kamata Vlasnički dohodak Dohodak od rente 145 Neto domaći proizvod (net domestic product, NDP) predstavlja tržišnu vrijednost godišnje proizvodnje umanjenu za amortizaciju, 21 tj. trošenje fiksnog kapitala, dok neto nacionalni proizvod predstavlja bruto nacionalni proizvod umanjen za amortizaciju BDP definisan kao tržišna vrijednost dobara i usluga proizvedenih radom i kapitalom na teritoriji zemlje X. NNP predstavlja razliku između BNP/GNI i amortizacije, NI se dobija oduzimanjem indirektnih ili posrednih poreza od NNP. NI se raspodjeljuje na: nadoknade zaposlenim, neto kamate, profit firme, vlasnički dohodak i dohodak od rente, uključujući razne dodatke.

22 BDP - Osnovni i najvažniji makroekonomski agregat BDP(GDP) u tržišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih roba i usluga jedne zemlje u jednom periodu/godini/, MONSTAT obračunava bruto domaći proizvod na godišnjem nivou za ekonomsku teritoriju Crne Gore, po proizvodnoj i potrošnoj metodi. BDP po potrošnoj metodi izračunava se kao zbir potrošnje domaćinstava, državne potrošnje, investicija, promjene u zalihama i salda izvoza i uvoza roba i usluga (MONSTAT). BDP po proizvodnoj metodi izračunava se kao zbir dodatih vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica, tj. kao razlika između autputa i intermedijalne potrošnje. Odnosno, zbir bruto dodatih vrijednosti po djelatnostima i poreza na proizvode, umanjenih za subvencije na proizvode (MONSTAT). Prednost ovog metoda jeste mogućnost sagledavanja doprinosa pojedinih aktivnosti ukupnom ekonomskom rastu zemlje. BDP po metodi dohodaka (zbir nadnica, rente, kamate i profita) 22

23 OBRACUN BDP po potrošnoj metodi (metodom izdataka) Y= C + I + G + ( X-M ) C - izdaci domaćinstva na tri vrste dobara ( trajna, netrajna dobra i usluge)-trajna su ona koja traju duže od godinu dana ( auto, kuća itd. ). G - izdaci države na svim nivoima ( opština, region, drzava ). Kojim se obezbjeđuju javna dobra i usluge ( zdravlje, obrazovanje, vojska, infrastruktura itd.) I - investicije - mogu biti domaće ili inostrane, a dijele se u tri grupe: 1) novi pogoni, 2) stambena izgradnja, 3) zalihe X M - spoljnotrgovinski izdaci- saldo izvoza (X) i uvoza ( M) Godina BRUTO DOMAĆI PROIZVOD tekuće cijene 000 po glavi stanovnika stopa realnog rasta , , , , ,4 tekuce cijene,000 - potrošni metod obračuna Lična potrošnja domaćinstava (82%) (83,6%) (81,5%) (81,9%) Potrošnja države (23%) (22%) (19,8%) (19,4%) Bruto investicije u Promjene u osnovna zalihama sredstva (21%) (18,5%) (19,2%) (19,3%) (2%) (1%) (-0,3%) (0,4%) Spoljno - trgovinski saldo (-28%) (-25%) (-20,3%) (-21%) 23

24 IZABRANI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI BDP, mil EUR OPIS BDP, realni rast u % BDP/pc u , , ,7 6,9-5,7 2,5 3,2-2,5 3,3 1,5 3, Industrijska proizvodnja 0, ,2 17,5-10,3-7,1 10 1,8 3 Ukupno zaposleni, u , , ,15 161,74 163,40 166,53 171, ,158 Registr. nezaposleni, ZZZ, u 000 Registrovana stopa nezaposlenosti ZZZ Stopa nezaposlenosti (ARS, II kvartal) 31,465 28,394 30,169 32,026 30,521 30,188 34,514 34,687 11,92 10,74 11,42 11,12 13,30 13,00 14,88 15,13 19,4 18,3 19,0 19,8 19,9 19,7 19,2 18,5 Prosječna bruto zarada u Prosječna neto zarada u

25 BDP i BND CRNE GORE 2015, Zavod za statistiku Nominalni BDP je vrijednost finalnog autputa u nekoj ekonomiji u cijenama koje važe u periodu u kojem je autput proizveden (tržišne, tekuće cijene). Nominalni rast BDP-a BDP u tek. cijenama tekuće godine/bdp u tek. cij. prethodne god Deflator (%) BDP tek.c. tek.god./bdp u stalnim cijenama tek. godine Realni rast BDP- BDP u stalnim.cij. tek.godine/bdp u tek.cijenama prethodne godine Realni BDP izražava iznos ukupnog autputa u bilo kom periodu u cijenama koje važe za bazni period (stalne cijene). 25

26 26 Više smo primili naknada zaposlenima od ostatka svijeta, nego što smo mi davali, i više smo primili prihoda od imovine od ostatka svijeta, nego što smo mi ostatku svijeta dali kao prihode od imovine

27 Porezi, subvencije, intermedijarna i finalna dobra Subvencije imaju suprotan efekat od indirektnih poreza. Označavaju novčanu nadoknadu (kompenzaciju) koju vlada daje nekim preduzećima da bi ona snizila prodajne cijene svojih proizvoda ili usluga čak i ispod cijena koštanja (troškova proizvodnje). Svrha subvencija je povećanje realnih dohodaka socijalno ugroženih domaćinstava. Primjeri: 1) Kada kupite lampu, platite i PDV jer je on uključen u cijenu lampe. 2) Kada kupite polubijeli hljeb od 600g, ne platite ga po njegovoj stvarnoj prodajnoj cijeni jer je ona umanjena za iznos subvencije (ako se npr. proizvodnja ovog hljeba se subvencioniše). Dobra se dijele na međufazna (intermedijarna) i finalna. Isto važi i za usluge. Primjer: Čestitka je finalno dobro, a hartija za čestitku je međufazno dobro. BDP obuhvata vrijednost finalnih dobara (usluga), jer je vrijednost međufaznih dobara (usluga) uključena u vrijednost 27 finalnih dobara (usluga).

28 II Ograničenja prilikom mjerenja ekonomske aktivnosti 1. Pitanje istinitosti / tačnosti iskazanih statističkih podataka (slaba statistička infrastruktura) 2. Postojanje vantržišnih transakcija (neregistrovane i neoporezovane privredne aktivnosti; crno tržište;) 3. Rast GNP/BND se ne koriguje po osnovu degradacije prirodne sredine (rast zagađenja) 4. Dužina radne nedjelje i raspoloživo slobodno vrijeme (više slobodnog vremena može učiniti da se zaposleni osećaju bogatijim, iako se GDP/pc nije izmjenio) 5. Dostupnost dobara, geografski položaj, vezani troškovi (u LDCs neka dobra nisu uvijek dostupna na slobodnom tržištu; različiti troškovi života na 28 različitim geografskim destinacijama i vezani tr...)

29 Dodatna ogranicenja BDP kao visoko agregiranog monetarnog pokazatelja 1) razlike u relativnim cijenama usložnjavaju komparaciju relativnih nivoa BDP /zbog različite raspoloživosti faktora, svaka zemlja se opredjeljuje za proizvodnju jeftinijih roba, pa njen BDP ispada relativno veći/ 2) kupovna moć nacionalne valute je vrlo različita (kupovna moć novca u različitim zemljama je različita, za 1$ se može više kupiti u nekoj LDC nego u US) 3) selekcija zemalja i vremenskog intervala za potrebe uporedne analize je uvijek diskutabilno pitanje (kako istaći razloge nejednake dinamike razvoja izmedju zemalja) 29

30 GDP/pc in PPP Poslednjih godina u međunarodnim komparativnim istraživanjima sve je u većoj upotrebi pokazatelj bruto domaći proizvod po stanovniku meren kupovnom moći nacionalne valute (purchasing parity power PPP). Paritet kupovne moći predstavlja faktor konverzije nacionalne valute, kojim se eliminišu razlike u nivoima cijena različitih privreda. Ovaj korekcioni elemenat definiše iznos nacionalne valute koji je potreban da se kupi određena količina dobara na domaćem tržištu koliko se za jedan dolar može kupiti u SAD. Razlike u nivoima GDP per capita iskazanih u zvaničnim, i na temelju pariteta kupovne moći, mogu biti vrlo izražene, posebno kod manje razvijenih zemalja. 30

31 ZAPADNI BALKAN I EU COUNTRIES Area km² % Population (2015), Eurostat data/ Stat. Off. % GDP in million EUR 2015 % GDP/pc,, 2015 GDP/pc PPP, EU=100, 2015 Albania (AL) % % % Bosnia and Herzegovina (BA) % % % Kosovo* (KS*) % % % n.a. Macedonia, FYR (MK) % % % Montenegro (ME) % % % Serbia (RS) % % % TOTAL WB % % % n.a. EU 4.295, WESTERN BALKAN EU territory EU population EU GDP EU GDP/pc, PPP 5,1% 3,6% 0,52% EU=100 31

32 Nedostaci BNP-a kao mjere privredne aktivnosti 1. Ne govori o cilju proizvodnje (razvojni prioriteti vs. stvarni uzroci rasta BDP), 2. Nije uračunata vrijednost dobara koja nije plaćena (npr. rad u kući,domaćice); 3. Ne govori ništa o kvalitetu života i nematerijalnim potrebama; 32

33 Net economic welfare Neto ekonomsko blagostanje, mogli bi dobiti kada od GNP-a : 1. odbijemo sve štete koje proizvodnja nanosi okolini (faktori koji ne uvećavaju indikator zadovoljstva) /environmental degradation/ 2. uvrstimo odredjeni broj kategorija potršnje koje nisu uključene u BDP -dodamo vrijednost dokolice /leisure/ i procjenjenu vrijednost sive ekonomije. Dijelom uvedeno u nekim skandinavskim zemljama, preporuka UN da se uvodi, ali nije utvrdjena jedinstvena metodologija /tacniji indikator blagostanja nacije, ali tezak za obracun, tj. sprovodjenje u praksi/ 33

34 GPI: An alternative to the GDP Genuine Progress Indicator (GPI) /PRAVI INDIKATOR PROGRESA/ = differentiates between desirable and undesirable economic activity Positive contributions (i.e. volunteer work) not paid for with money are added to economic activity Negative impacts (crime, pollution) are subtracted In the U.S., GDP has risen greatly, but not GPI 34

35 III Problemi korišcenja pojedinih pokazatelja Kao posebno važne aspekte korišćenja pojedinih pokazatelja privrednog razvoja moguće je izdvojiti sljedeće: 1. priroda agregatnih i pokazatelja per capita, 2. pokazatelji nivoa i stope privrednog rasta, 3. korišćenje pokazatelja razvoja u međunarodnim komparacijama, 4. nominalni versus realni vrijednosni pokazatelji privrednog razvoja. 35

36 1. Priroda agregatnih i per capita pokazatelja Prednost: Omogućavaju medjunarodnu uporedivost; Nedostatak: Daju nerealnu sliku pri velikim odstupanjima od prosječnih veličina (posebno pc pokazatelji) 36

37 2. Pokazatelji nivoa i stope privrednog rasta Pokazatelji nivoa pokazuju prosječno blagostanje (dostignuta veličina odredjenog pokazatelja) Stopa rasta pokazuje brzinu, pravac promjene tog blagostanja u vremenu. Nedostatak: Kada je niska bazna veličina, visoke stope rasta nisu realne, ne odslikavaju realne razvojne uspjehe, jer polaze od niskih startnih veličina. 37

38 3. Korišcenje pokazatelja razvoja u medjunarodnim komparacijama Kod međunarodnih analiza uvijek se sa pravom postavlja pitanje izbora zemalja čiji se pokazatelji razvoja kompariraju, kao i vremenskog perioda u kome se to poređenje realizuje. Objektivni pristup - adekvatna selekcija pokazatelja kod medjunarodnih poredjenja 38

39 4. Nominalni versus realni pokazatelji Nominalni GNP- vrijednost autputa u tekućim cijenama; - Promjene u nominalnim veličinama rezultat su promjene cijena Realni GNP- vrijednost autputa u stalnim (baznim) cijenama. 39

40 IV Pokazatelji nejednakosti u raspodjeli Socijalni minimum predstavlja donju granicu dohotka koja garantuje pojedincu, odnosno domaćinstvu egzistencijalnu sigurnost. Ovaj minimum varira među pojedinim zemljama, a u kategorijalnom smislu obuhvata minimalni nivo ishrane, brige o zdravlju, odjeći i stanovanju. Domaćinstva koja ne raspolažu nivoom raspoloživog dohotka koji garantuje egzistencijalni minimum pripadaju grupaciji siromašnih "apsolutno siromaštvo" - % stanovništva u ukupnom stanovništvu koji ne raspolaže sumom finansijskih sredstava neophodnih za finansiranje egzistencijalnog minimuma ekonomski ugroženo stanovništvo preko linije apsolutnog siromaštva, sklono padu ispod linije siromaštva ako se pogorša ekonomska situacija i izostanu redovna mjesečna primanja 40

41 Nejednakost u raspodjeli 1. Nejednakost dohodaka od rada (plata), koje predstavljaju 4/5 ukupnih dohodaka u RZ; 2. Nejednakost dohodaka od vlasništva - U tržišnim privredama jednakost u raspodjeli dohotka nije cilj kome ovi sistemi po definiciji teže. Štaviše, takav cilj je u izrazito konfliktnom odnosu sa tržišnom logikom privređivanja. Ipak, prevelike nejednakosti u raspodjeli ostvarenog dohotka mogu biti jedan od značajnih ograničavajućih faktora razvoja u dugom roku. - Lorencova kriva;gini koeficijent 41

42 Mjerenje nejednakosti Ukupna populacija se dijeli u kvantile ili desetine grupa, saglasno povećanom nivou dohotka (grupisanje pojedinaca po veličini dohotka), a zatim se odredjuje koji dio cjelokupnog nacionalnog dohotka prima svaka označena grupa Decile ratio - odnos izmedju nasiromašnijeg (10%) i najbogatijeg sloja stanovništva (10%); stepen nejednakosti u nivou dohodaka izmedju dva ekstrema; 42

43 Pojedinci Lični dohodak (monetarne jedinice) , , % podjele ukupnog dohotka Petine / kvantili 5 (20% stanovništva prima svega 5% novčanih jedinica) 9 Desetine Primjer: Pretpostavljena raspodjela ličnog dohotka u zemljama u razvoju podjeljena prema dohotku na petine i desetine grupa , ,0 13,0 Decile ratio - najsiromašniji sloj od 10% stanovništva dobijaja samo 1,8% ukupnog dohotka, dok najbogatiji sloj od 10% prima 28,5%. (28,5 / 1,8 = 15,8) ,0 (20% stanovništva, sa najvećim primanjima, ostvaruje 51% ukupnih 20 15,0 novčanih jedinica Ukupni dohodak 100,

44 Lorencova kriva Mjeri stepen nejednakosti u raspodjeli Lorencova kriva pokazuje kvantitativni odnos između procenta primalaca dohotka i procenta ukupnog dohotka koji je raspoređen u određenoj godini Na grafiku, za svaki % dohotka, unijet je % primalaca dohotka Primjer na sljedećem grafiku prati prethodnu tabelu: -Tačka A pokazuje da najsiromašniji dio od 10% stanovništva prima samo 1,8% ukupnog dohotka, -tačka B pokazuje da 20% stanovništva prima 5% dohotka i tako dalje za svaku od ostalih 8 kumulativnih desetina grupa. Treba zapaziti da u središnjoj tački, 50% stanovništva u stvari primaju samo 19,8% uk. dohotka. 44

45 (savršena raspodjela) 19,8% 5% 1,8% 45

46 Veca krivina Lorencove krive, veci relativni stepen nejednakosti relativno jednaka raspodela Veći stepen nejednakosti u raspodjeli Veću nejednakost u raspodjeli dohotka reprezentuje izraženija zakrivljenost Lorencove krive. Na slici desno je slučaj zemlje sa izraženijom nejednakošću u raspodjeli dohotka. - Ekstremni slučaj savršene nejednakosti je onaj u kome jedna osoba prima cjelokupan nacionalni dohodak, dok ostali ne primaju ništa. 46

47 GINI koeficijent kao mjera nejednakosti u raspodjeli Gini koeficijent je agregatna mjera nejednakosti i može se kretati od nule (savršene jednakosti) do jedinice (savršene nejednakosti), tj. 0<G<1 Što je veća vrijednost Gini koeficijenta, to znači veću nejednakost u raspodjeli stvorenog dohotka i obrnuto 47

48 Country Name 2012 GINI index (WB est.) 2012 Ukraine 24,7 United Kingdom 32,6 Slovenia 25,6 Bosnia and Herzegovina 33,0 Norway 25,9 France 33,1 Czech Republic 26,1 Luxembourg 34,8 Romania 27,3 Italy 35,2 Sweden 27,3 Lithuania 35,2 Albania 29,0 Greece 36,7 Moldova 29,2 Turkey 40,2 Kosovo 29,4 United States 41,1 Serbia 29,7 Georgia 41,4 Hungary 30,6 Russian Federation 41,6 China 31,6 Macedonia, FYR 44,1 Croatia 32 Colombia 53,5 MONTENEGRO 32,2 Honduras 57,4 Poland 32,4 Haiti 60,8 Ireland 32,5 48

49 Human Development Index (HDI) Income Gini coefficient HDI rank VERY HIGH HUMAN DEVELOPMENT 1 Norway United States Germany Japan Switzerland France Greece Italy Slovenia Estonia Hungary HIGH HUMAN DEVELOPMENT 49 Montenegro Romania Croatia Bulgaria Serbia Albania Russian Federation Bosnia and Herzegovina Ukraine The former Yugoslav Republic of 71 Macedonia MEDIUM HUMAN DEVELOPMENT 89 China India LOW HUMAN DEVELOPMENT 162 Liberia Zimbabwe Developed HDI OECD Non-OECD Developing Arab States East Asia and the Pacific Europe and Central Asia Latin America and the Caribbean South Asia Sub-Saharan Africa Very high human development High human development Medium human development Low human development Least developed countries World Developed HDI OECD RELACIJE HDI I GINI KOEFICIJENTA Non-OECD Developing Arab States Prema raspoloživim podacima, East Asia and the Pacific Gini koeficijent u zemljama sa visokom nejednakošću u raspodjeli Europe and Central Asia Latin America and the Caribbean dohotka South Asia se kreće između 0, i 0,70, Sub-Saharan Africa dok u zemljama sa relativno jednakom raspodelom je između 0,20 i 0,35. Very high human development High human development Medium human development 0.592