Sadržaj. Ključne riječi: Mala elektrana, Distribuirana proizvodnja, Distributivna mreža, Priključenje, Uticaj, Studija.

Transcription

1 Neki karakteristični aspekti priključenja i paralelnog rada malih elektrana sa mrežom EES Crne Gore V. VUĆIĆ Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Crna Gora Sadržaj S obzirom da su u Crnoj Gori intenzivirane aktivnosti na pripremi izgradnje malih elektrana, u radu se ističu aspekti uticaja priključenja distribuirane proizvodnje koji se ispoljavaju promjenom energetskih i tehničkih karakteristika distributivne mreže. Pored pozitivnih efekata, ukazuje se i na moguće negativne efekte i načine njihovog eliminisanja. Daju se primjeri uslova priključenja MHE Otilovići, MHE Zaslapnica i VE 500 kw na lokalne mreže napona 35 i 10 kv u svijetlu primjene Pravilnika o tehničkim uslovima priključenja MHE na mrežu EPCG, tehničkih preporuka iz okruženja, kao i svjetskih standarda iz ove oblasti. Predlaže se izrada sveobuhvatne studijske analize koja bi bila osnova za pojedinačna elaboriranja uslova priključenja i izdavanje saglasnosti za priključenje, kao i planiranje razvoja i pogonskih režima mreža sa objektima ME. Ključne riječi: Mala elektrana, Distribuirana proizvodnja, Distributivna mreža, Priključenje, Uticaj, Studija. 1. Uvodne napomene Razvijene zemlje su usmjerile pažnju na razvoj konkurentne i tržišno orijentisane energetske privrede, efikasnu upotrebu energije i razvoj distribuiranih proizvodnih kapaciteta koji koriste potencijale obnovljive energije (mali vodotokovi, vjetar, sunce, biomasa, biogas i dr.) Velike elektrane će i dalje imati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti, stabilnosti i pouzdanosti EES, ali sa sve većim učešćem distribuiranih obnovljivih izvora energije u podmirivanju ukupnih (rastućih) potreba potrošnje. Trend rasta proizvodnje el.energije iz obnovljivih izvora u zemljama EU posebno je izražen tokom posljednje decenije prošlog vijeka i početkom ovog vijeka. Najveći godišnji trend porasta, u periodu god., ostvaren je u oblasti vjetroenergitike i solarnih ćelija. Dosadašnjm istraživanjima i studijskim analizama u Crnoj Gori je identifikovan značajan potencijal za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) i vjetroelektrana (VE). U toku je realizacija prve faze koncesionih ugovora za izgradnju MHE na osam malih vodotokova koja podrazumijeva izradu idejnih rješenja optimalnog korišćenja vodotokova i studija opravdanosti. Predviñeno je priključenje ME na mrežu EES Crne Gore i obaveza preuzimanja proizvedene el.energije od strane EPCG. Na nekoliko lokacija su u toku namjenska mjerenja u svrhu procjene realno iskoristivog vjetropotencijala za proizvodnju el.energije sa tendencijom povećanja broja lokacija za dalju realizaciju ovakvih mjerenja. U pripremi su i novi tenderi za davanje koncesija za korišćenje malih vodotokova za izgradnju MHE. S obzirom na disperziju lokacija i kapacitete, ME se, najčešće, priključuju na mrežu srednjeg i niskog kv, 10 kv, 0,4 kv). U područjima sa većom koncetracijom potencijala obnovljive energije, proizvodne jedinice se grupišu i priključuju centralizovano, na prenosnu mrežu, radi povezivanja sa relativno udaljenim potrošačkim centrima (primjer: priključenje veće farme VE ili grupe MHE na odreñenoj lokaciji sa instalisanom snagom znatno iznad potreba lokalne potrošnje) [1,2,3]. 2. Efekti priključenja distribuirane proizvodnje na mrežu i EES Priključenjem ME kao izvora el.energije (distribuirane proizvodnje), distributivna mreža (do tada pasivna) dobija aktivnu ulogu, što se ispoljava promjenom pogonskih i drugih performansi mreže. Odgovarajući efekti promjena u mreži, uglavnom, se odnose na:

2 2 tokove aktivnih i reaktivnih snaga, nivo i alokaciju gubitaka snage, naponske prilike, regulaciju napona i kompenzaciju reaktivne snage, nivoe snaga/ struja kratkog spoja, sisteme zaštite, podešavanje i selektivnost zaštita, pouzdanost i efikasnost rasklopnih ureñaja, automatsko ponovno uključenje, parametre kvaliteta el.energije, način i mjesto mjerenja el.energije i snage, aspekte ugaone i naponske stabilnosti, daljinsko upravljanje prenosnom i distributivnom mrežom, pokazatelje pouzdanosti distributivne mreže sa ME, aspekte razvoja lokalnih mreža sa ME, ekonomske efekte pogona i razvoja distributivne i prenosne mreže sa ME. Nema generalnih pravila kojih bi se pridržavale sve elektroprivredne kompanije. Relevantna regulativa je nepotpuna i značajno se razlikuje u različitim zemljama; u Crnoj Gori je samo djelimično sadržana u Privremenom distributivnom kodeksu i Pravilniku o tehničkim uslovima za priključenje MHE Tokovi snaga, naponske prilike i gubici u mreži sa ME Uticaj ME na tokove snaga, naponske prilike i gubitke u mreži zavisi od konfiguracije lokalne distributivne mreže, parametara njenih elemenata, nivoa, tipa i raspodjele opterećenja, vrste i snage generatora i lokacije tačke priključenja generatora. Zbog radijalnog karaktera distributivnih mreža, smjer toka snage koju ME injektira u mrežu, suprotan je smjeru toka snage usljed opterećenja potrošača. Ilustrativan primjer sa priključenom VE dat je na sl.1[4]. Sl.1. Raspodjela tokova snaga u mreži sa priključenom VE Za razliku od prenosnih mreža, kod kojih je aktivna otpornost mnogo manja od reaktanse (X/R>5), kod distributivnih mreža je, obično, X R ili X<<R. Zato na padove napona u prenosnoj mreži preovlañuje uticaj tokova reaktivnih snaga, dok u distributivnoj mreži na napone značajno utiču tokovi i aktivnih i reaktivnih snaga. Pri promjenama aktivnog i reaktivnog opterećenja u radijalnoj mreži, promjene napona su najviše izražene ako je potrošnja koncetrisana na kraju mreže. Ukoliko je na radijalnom vodu priključena ME, promjena napona duž voda (od napojne TS prema kraju voda) ne mora biti opadajuća, već se može pojaviti porast napona i varijacija napona u zavisnosti od odnosa injektirane snage i opterećenja (potrošačkih) čvorišta. Zbog toga transformatori sa promjenljivim prenosnim odnosom u distributivnim TS nijesu pogodna sredstva za regulaciju napona u mrežama sa priključenom distribuiranom proizvodnjom. Korišćenjem sinhronih generatora ili dvostrano napajanih asinhronih motora u ME mogu se minimizirati varijacije napona regulisanjem proizvodnje reaktivne snage u lokalnoj mreži (u blizini potrošača).

3 3 Proračuni tokova snaga, naponskih prilika i gubitaka u radijalnim mrežama, modifikovani zbog prisustva snage injektiranja, uglavnom se provode za sljedeće (granične) slučajeve [1]: maksimalno opterećenje u čvorištima mreže kada na istu nije priključena ME maksimalno i minimalno opterećenje (potrošačkih) čvorišta kada ME injektira maksimalnu snagu u mrežu. Pri minimalnom opterećenju na izvodu i maksimalnoj snazi injektiranja ME, priključene na njegovom kraju, (rezultantni) tok snage je suprotnog smjera (od generatora prema napojnoj tački izvoda). Promjena (porast) napona se može odrediti prema (aproksimativnoj) relaciji: P. R + Q. X du = (2) U gdje su (respektivno): P i Q- aktivna i reaktivna snaga na izlazu generatora, R i X- aktivna otpornost i rezistansa izvoda, U- nazivni napon izvoda. Ukoliko je snaga injektiranja znatno veća od opterećenja potrošača (npr., dva ili više puta) [1], može doći do porasta napona iznad dozvoljenih granica. Porast i varijacije napona mogu se ograničiti priključenjem ME posebnim vodom na sabirnice napojne TS ili priključenjem na mrežu višeg napona. Na srednjenaponskim vodovima kod kojih je odnos R/X dovoljno mali, porast napona može da se ograniči promjenom tokova reaktivne snage, korišćenjem asinhronog generatora ili podpobuñenog sinhronog generatora u kapacitivnom području. Ako je proizvodnja ME u velikoj mjeri iznad potreba lokalne potrošnje, povećavaju se gubici u distributivnoj mreži, pri čemu se veći dio el.energije isporučuje prenosnoj mreži. Priključenjem ME na lokalnu mrežu sa opterećenjem većim od maksimalne snage generatora, smanjuju se gubici el.energije, maksimalni padovi napona i maksimalne radne struje najopterećenijih dionica (napojnih) vodova. Smanjenje padova napona je najizrazitije kada je ME, sa znatnom aktivnom snagom, locirana u blizini kraja distributivnog izvoda. Zbog fluktuacija izlazne snage neupravljivih distribuiranih izvora u SN i NN mreži koje, najčešće, nijesu u skladu sa promjenama opterećenja, može se ukazati potreba za proširenjem dozvoljenog opsega napona, što se postiže sa induktivnim faktorom snage u napojnoj tački. Time se poboljšavaju pogonski uslovi, ali povećavaju gubici u distributivnoj mreži. Zbog prisustva proizvodnih jedinica u distributivnoj mreži, smanjuju se gubici u prenosnoj mreži Uticaj ME na snage (struje) kratkih spojeva Ponašanje asinhronih i sinhronih generatora u uslovima kvara je različito, ali i jedni i drugi doprinose povećanju snage (struje) kratkog spoja. Uticaj je veći ukoliko je mjesto kratkog spoja bliže tački priključenja ME. Uticaj asinhronog generatora u subtranzijentnom periodu je važan zbog pojave udarnih struja i jednosmjerne komponente koja može dovesti do zasićenja zaštitnih strujnih transformatora, ugrožavanja pravilnog rada sistema zaštite i smanjenja efikasnosti prekidača koji isključuju mjesto kvara. Nakon tog perioda, zbog gubljenja pobude, asinhroni generator ima ulogu pasivnog elementa mreže (otpora). Zbog nezavisne pobude sinhroni generator napaja mjesto kvara tokom trajanja kratkog spoja (do prorade zaštite), dajući stalan doprinos (povećanje) struji kvara. Najveći uticaj na snage (struje) kratkog spoja koje djeluju na elemente distributivnog postrojenja imaju ME direktno priključene na sabirnice tog postrojenja. Snaga kratkog spoja na sabirnicama sa priključenom ME predstavlja zbir komponente od ME i komponente sa strane ''izvornog'' sistema (mreže). Komponente snage (Sng) i struje (Ikg) kratkog spoja od (n) generatora ME mogu se sračunati prema relacijama: Sng Ing Xg Skg = γ ; Ikg =γ ; x = Sng (3), 2 x x Un gdje su: - Sng - ukupna instalisana snaga generatora u ME, - Ing - zbirna nazivna struja generatora u ME, - x - relativna vrijednost odgovarajuće reaktanse generatora, - Xg - odgovarajuća reaktansa generatora u ME

4 4 - Un - nazivni napon mreže. Sa γ je označen faktor koji uzima u obzir prelazne pojave u generatoru od kojih zavise karakteristične vrijednosti struje kratkog spoja [6,7]. Karakteristične vrijednosti reaktanse kratkog spoja x asinhronih generatora iste su u sva tri slučaja, a, za sinhrone generatore se razlikuju (sutranzijentna/subtranzijentna/trajna- respektivno). Prilikom priključivanja ME potrebno je provjeriti da li karakteristike postojeće opreme zadovoljavaju s obzirom na proračunate snage i struje kratkog spoja. Ukoliko bi se pokazalo da, npr., prekidači na izvodima ne zadovoljavaju, potrebno je smanjiti doprinos generatora struji kvara uvoñenjem impedanse izmeñu generatora i mreže (npr., prigušnice ili transformatora), pošto se zamjena prekidača može pokazati komplikovanom i ekonomski nepovoljnom. Nakon proračuna (nove, povećane) trajne struje kratkog spoja sa uticajem sinhronog generatora, potrebno je proračunati dozvoljene otpore uzemljenja u mreži, izvršiti provjeru mjerenjem na terenu i, ukoliko je potrebno, poboljšati postojeće stanje uzemljenja Kvalitet el.energije u mreži sa ME Distribuirana proizvodnja, pored pozitivnih efekata, može stvoriti probleme vezane za održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta el.energije zbog pojave viših harmonika (harmonijske distorzije), nedozvoljenih varijacija napona i flikera napona. Uticaj na parametre kvaliteta el.energije zavisi od vrste ME (MHE, VE i dr.), tehničkih karakteristika ME i karakteristika lokalne mreže na koju je priključena ME. Ako je generator povezan na mrežu preko DC/AC pretvarača, može doći do neprihvatljivog porasta harmonijske distorzije napona. S druge strane, direktno priključeni generatori smanjuju mrežne harmonike napona na račun povećanja harmonika struja u samom generatoru, što može da dovede do harmonijske rezonanse. Ovo posebno treba imati u vidu kada se za korekciju faktora snage koriste kondenzatori. Varijacije napona i naponski flikeri u mreži pri uključenju/isključenju generatora mogu se smanjti ograničavanjem struje pokretanja, konstrukcijom samog generatora. Flikeri se, npr., kod vjetrogeneratora (VG), mogu smanjiti primjenom kontrolnog sistema na bazi energetske elektronike. Povećanjem snage kratkog spoja (''čvrstoće mreže'') priključeni generatori poboljšavaju kvalitet el.energije. U pogledu zahtijevanog kvaliteta el.energije, pravila/preporuke se, uglavnom, baziraju na evropskom standardu EN 50160, USA standardu IEEE 519, zatim standardu UK(E.R.G5/3) i dr. Dozvoljene vrijednosti totalne harmonijske distorzije (date u % nominalnog napona pri osnovnoj frekvenciji), po ovim standardima, su različite: do 5% -prema EN 50160, dok su IEEE 519 i UK (E.R.g5/3), u tom pogledu, strožiji Minimalne vrijednosti faktora snage ME koje se priključuju na distributivnu mrežu, prema preporukama pojedinih zemalja EU, su: u Njemačkoj- 0,8, Francuskoj- 0,87, Holandiji, Danskoj i Italiji-0,9, Velikoj Britaniji- 0,85 itd Zaštita i upravljanje Zbog priključenja ME na distributivnu mrežu mijenja se koncepcija, način podešenja i obezbjeñenja selektivnosti zaštite. Problemi koji se mogu pojaviti u vezi sa djelovanjem zaštite u distributivnoj mreži sa ME, uglavnom, se odnose na: detekciju kvara, selektivnost isključenja izvoda, gubitak glavnog napajanja (''gubitak mreže''- ostrvski rad) i nesinhrono ponovno uključenje (zbog ostrvskog rada generatora u toku beznaponske pauze, u mrežama sa APU, ukoliko nije primjenjena zaštita od ''gubitka mreže'' kojom bi generator bio isključen u toku beznaponske pauze). Zaštitne funkcije se mogu značajno razlikovati, u zavisnosti od instalisane snage ME, naponskog nivoa priključka na mrežu, vrste ME i sistema zaštite u postojećoj mreži. U većini pravila/preporuka predviñene su, kao osnovne: sistemska zaštita (nadnaponska, podnaponska, nadfrekventna i podfrekventna) i zaštita priključnog voda (preopterećenje, kratki spoj i zemljospoj u mreži) [9,10 i dr.].

5 5 Navedenim osnovnim zaštitama dodaju se zaštita od povratne snage i nesimetričnog opterećenja za ME 0,5-1 MVA, i diferencijalna zaštita za ME 1-10 MVA. Za ME snage ispod 50 kva, u pojedinim preporukama nijesu predviñene frekventne a, ponekad, ni naponske zaštite. Djelovanjem ovih zaštita automatski se prekida paralelni rad ME, isključenjem prekidača za odvajanje na spojnom mjestu sa mrežom. Standard IEEE 1547 [11] definiše maksimalna vremena djelovanja podnaponske/prenaponske zaštite u zavisnosti od promjena napona U: U<0,5Un- 0,2 s; 0,5Un<U<0,9Un- 2 s; 1,1Un<U<1,2Un- 1 s i U>1,2Un- 0,2 s. Za zaštitu od gubitka mreže (ostrvskog rada) generatora, preporučuju se opsezi podešavanja i vremena djelovanja: f/ t= 0,2 1Hz/s (po pravilu, 0,4 Hz/s); t=0,2-0,5 s; fazna razlika vektora napona generatora i mreže (6, po pravilu; 12, za slabe mreže). Zaštite od prenapona, zemljospoja i napona dodira moraju biti izvedene u skladu tehničkim propisima i u skladu sa uzemljenjem neutralne tačke u distributivnoj mreži. Integraciji distribuiranih izvora ide u prilog modernizacija tehničkog sistema upravljanja distributivnih mreža i uvoñenje modernih informacionih tehnologija u poslovanje distributivnih kompanija (DMS, GIS i dr.). Funkcije daljinskog upravljanja sada su predviñene za veće snage ME (cca >500 kva) i obuhvataju komandovanje prekidačem za odvajanje i signalizacije uklopnog stanja prekidača, prorade zaštita i režima rada ME (paralelni rad, van pogona, ostrvski rad i dr.) Stabilnost napona i ugla Injektiranje reaktivne snage od strane (prepobuñenih) sinhronih generatora ME u tački priključenja može biti od značajnog uticaja na poboljšanje naponskog profila i smanjenje gubitaka u lokalnoj mreži. Ovaj uticaj je ilustrovan na sl.2 [7] (P-V kriva). Lako je uočiti da se, zbog promjene toka snage u potrošačkom čvoru za P, injektiranjem P DG,radna tačka pomjera iz A u B, podiže napon ( VDG - V o ) i povećava margina naponske stabilnosti ( mdg - m o ). Sl.2. P-V kriva: Proširenje margine naponske stabilnosti Najčešće je inercija generatora ME mala, uz relativno dugo vrijeme prorade zaštite u distributivnoj mreži, pa je teško održati stabilnost za sve kvarove u mreži. Ako se radi o znatnom injektiranju ME u mrežu, ugaona i naponska stabilnost mogu predstavljati značajan problem, ukoliko je primijenjena zaštita od ostrvskog rada koja može da proradi zbog ispada veće generatorske jedinice. Na taj način može da doñe do ispada više lokalnih generatora i daljeg snižavanja frekvencije mreže. 3. Uslovi za priključenje ME na mrežu prema tehničkim pravilima/preporukama Uključenjem ME poboljšava se ''čvrstoća'' mreže i preraspodjela aktivne, a dijelom i reaktivne, snage u perifernim djelovima mreže, čime se može poboljšati kvalitet el.energije u udaljenim i ruralnim područjima.

6 6 U tehničkim pravilima/preporukama pojedinih zemalja ili elektroprivrednih kompanija utvrñeni su osnovni kriterijumi za priključenje i bezbjedan paralelni rad ME sa distributivnom mrežom [5]: kriterijum dozvoljene snage ME koja se može jednovremeno priključiti na mrežu kriterijum flikera kriterijum dozvoljenih struja viših harmonika kriterijum snage kratkog spoja (nakon priključenja ME). Osnovni/polazni podatak za provjeru zadovoljenja ovih kriterijuma predstavlja stvarna vrijednost (subtranzijentne) snage tropolnog kratkog spoja u tački priključenja (prije priključenja ME). Podatke o vrsti generatora ME (sinhroni, asinhroni i dr.), struji uključenja i naznačenoj struji generatora, koeficijentima flikera i dozvoljenoj struji višeg harmonika na naponskom nivou generatora, daje proizvoñač ili ovlašćena nezavisna institucija na osnovu atesta o tipskom ispitivanju generatora i ME sa istim ili sličnim karakteristikama kao ME koja se priključuje. U realnim uslovima pogona predviñena su mjerenja radi potvrde podataka iz atesta. Kriterijum dozvoljene snage ME garantuje da u prelaznom režimu (pri uključenju/isključenju generatora), promjena napona (''naponski udar'') na mjestu priključenja na distributivnu mrežu neće biti iznad 2% nazivnog napona. Ovaj uslov je ispunjen ako odnos stvarne snage kratkog spoja (Sks) i maksimalne snage generatora (Sgm) ME koja se može jednovremeno priključiti na mrežu zadovoljava relaciju [9]: Sks Sgm (4) 50. k gdje je koeficijent k odreñen količnikom maksimalne polazne struje Ip i naznačene struje In generatora: k=ip/in; k=1- za sinhrone generatore i invertore, k=2- za asinhrone generatore, k=8- za slučajeve kada nije poznat podatak o polaznoj struji Ip. Ako je mjesto priključenja na NN mreži, u pojedinim pravilima/preporukama se dozvoljavaju i veće promjene napona u prelaznom režimu, uz saglasnost operatora/vlasnika mreže (najčešće 5-6%). U pravilima/preporukama različitih zemalja odnos Sks/Sgm se kreće u širokom rasponu, 20 do 500. Za odreñene snage generatora na lokacijama u ruralnim područjima ponekad je teško zadovoljiti relaciju (4). Konačna odluka o uslovima priključenja i paralelnog rada ME na takvim lokacijama može da se donese tek nakon detaljnijih studijskih analiza, imajući posebno u vidu postojeće stanje i očekivani razvoj lokalne mreže, lokalnu potrošnju i performanse pogona i upravljanja mrežom sa ME. Kriterijum dozvoljene snage ME, kao osnovni, obavezno se provjerava se za sve vrste ME (MHE, VE, solarne i dr.), dok je provjera kriterijuma flikera i dozvoljenih struja viših harmonika posebno značajna za VE i solarne elektrane (SE). U svakom konkretnom slučaju se ocjenjuje potreba računske provjere povećanja snage (struje) kratkog spoja zbog priključenja ME, imajući u vidu maksimalno dozvoljene vrijednosti snaga (struja) tropolnih kratkih spojeva i zemljospojeva u distributivnim mrežama. Prema standardu IEEE 1547, za sinhronizovanje sa mrežom, zavisno od snage generatora, moraju biti zadovoljeni sljedeći uslovi u pogledu odstupanja frekvencija ( f), napona ( U) i faznih stavova napona ( φ) generatora i mreže: Sg<500 kva: f 0,3 Hz; U 10%; φ 20, 500 kva Sg<1500 kva: f 0,2 Hz; U 5%; φ 15, Sg>1500 kva: f 0,1 Hz; U 3%; φ Mogućnost i uslovi priključenja MHE Otilovići, MHE Zaslapnica i VE 500 kw HE Otilovići: dva sinhrona generatora- glavni- 3,2 MVA koji je u blok spoju sa transformatorom 3,2 MVA, 6,3/35 KV i pomoćni (izvor napajanja sopstvene potrošnje)- 0,5 MVA, vezan sa transformatorom 630 kva, 0,4/35 kv. 35 kv strane transformatora zu vezane na sabirnice 35 kv postrojenja ME. Priključenje ME predviñeno je po sistemu ulaz-izlaz (dvostrukim DV 35 kv, cca 2 km) na postojeći DV 35 kv, Al-Fe, 70mm², koji polazi od napojne TS 110/35 kv Židovići (Pljevlja), 2x20 MVA, preko TS 35/10 kv Guke, 2x4 MVA i Tspoja (TS 35/0,4 kv Otilovići 400 kva kv), do krajnje,ts 35/10 kv

7 7 Mataruge, 1 MVA. Ukupna dužina ovog DV je cca 20 km. Dužine dionica Židovići-Guke-Otilovići- Mataruge su, respektivno, 1,8 km-10,2km- 8km. Prema relaciji (4) i podacima o MHE Otilovići, pokazuje se da se generatori mogu jednovremeno priključiti na mrežu 35 kv za snagu kratkog spoja na mjestu priključenja cca MVA. Urañene studije razvoja 110 i 35 kv mreže pokazale su da je stvarna snaga kratkog spoja, bez MHE Otilovići, veća, pa je time uslov (4) zadovoljen. Iako je uticaj MHE značajan, snaga kratkog spoja je mnogo manja od maksimalno dozvoljene. Posljednjih godina, opterećenje ovog izvoda je 7-7,8 MW (TS Guke-do 7 MW, TS Mataruge-0,5 do 0,8 MW, odcjep Tspoj Otilovići- nekoliko desetina kw). Perspektivno, postoji mogućnost izgradnje veze 35 kv od TS Mataruge do buduće TS 35/6 kv Maoče, ukoliko doñe do aktiviranja rudnika Maoče. Stanje DV na ovom pravcu je nezadovoljavajuće, izuzimajući dionicu Židovići- Guke. U planu je rekonstrukcija DV, zamjena stubova i zamjena postojećeg presjeka standardnim presjekom Al-Fe 95 mm². Nakon ovih intervencija u mreži, stvorili bi se povoljniji uslovi za plasman snage MHE. Za vodotok Zaslapnicu (Nudo, kod Grahova) urañena je, u okviru Studije optimalnog korišćenja vodotoka, preliminarna procjena instalisane snage MHE na nivou do 1MVA (sa sinhronim generatorima). Potrebno je uraditi studijsku analizu za različite varijante priključenja: postojeći/ novi vod 10 kv)/ novi vod 35 kv. Tehničkim uslovima za priključenje VE 500 kva na lokaciji Ilino Brdo-Vilusi (sa asinhronim generatorima 2x250 kv, prema (3) i (4), odreñena je maksimalna snaga koja se može jednovremeno priključiti na sabirnice 10 kv napojne TS 35/10 kv, na cca 330 kva [12], a vrijeme izmeñu priključenja dva limitirana iznosa snage, oko 2 min. Opremanje izvodnog polja 10 kv u TS Vilusi, zaštita, mjerenje i upravljanje bili su izvedeni su u skladu sa tehničkim zahtjevima [9]. 4. Z a k lj u č c i U radu je ukazano na različite efekte promjena u distributivnoj mreži zbog priključenja i paralelnog rada ME u zavisnosti od energetskih i tehničkih karakteristika lokalne mreže i karakteristika ME. Pored pozitivnih efekata, priključenje ME može da bude praćeno problemima obezbjeñenja zadovoljavajućeg kvaliteta el.energije, selektivnosti i pouzdanosti zaštite, efikasnosti upravljanja, a, u odreñenim slučajevima, i stabilnosti. Ne postoje jedinstvene meñunarodne norme za priključenje i paralelan rad ME. Pojedine države donijele su pravila/preporuke na nacionalnom nivou, ali se, zbog specifičnosti karakteristika i pogonskih režima lokalnih mreža, distributivnim kompanijama često ostavlja mogućnost da definišu tehničke zahtjeve za priključenje i paralelni rad ME sa mrežom. U Crnoj Gori su intenzivirane aktivnosti na pripremi izgradnje ME, naročito MHE i VE, ali je regulativa, vezana za problematiku priključenja i rada na mreži, tek u fazi razvoja. Potrebna je izrada sveobuhvatne studije koja će, primjenom relevantnih modelskih proračuna i analiza, izučiti i kvantifikovati efekte interakcije ME-mreža (Poglavlje 2) za nekoliko karakterističnih opcija priključenja ME na lokalne mreže u područjima sa potencijalnim lokacijama ME. Urañene analize i rezultati studije bili bi osnova za buduća, pojedinačna, elaboriranja uslova priključenja konkretnih objekata ME, izradu projekata priključenja na mrežu, kao i za regulisanje meñusobnih odnosa vlasnika ME i EPCG AD u vezi sa režimom rada i isporukom/preuzimanjem el.energije. Ova studija bi imala i značajnu edukativnu ulogu. 5. Reference

8 8 [1] V. Knazkins, ''Stability of Power Systems with Large Amounts of Distributed Generation'', Doctoral Thesis, Stockholm, Sweden, [2] T.A. Ackerman et al., ''Wind Power in Power Systems'',Jhon Wiley, [3] N. Dizdarević, M. Majstrović, S. Žutobradić, D. Bajs, ''Connection Criteria at the Distribution Network for Wind Power Plants in Croatia'', Energy Institute ''Hrvoje Požar'', Zagreb, Croatia, [4] Lj. Kojović, ''Impact of DG and Voltage Regulator Interaction on Distribution Sistem VoltageRegulation'', CIRED, 17 th International Conference on Eletricity Distribution, Barcelona, Spain, 2003, Session 4, Paper No 31. [5] N. Hatziagyiriou et al., ''Modelling of Micro-Sources for Security Studies'', CIGRE, Session 2004, Paris, Report C [6] IEC 909-1, ''Factors for the Calculation of Short-circuit Curents in Three-phase AC Systems According to IEC 909, [7] J. Nahman, V. Mijailović, ''Odabrana poglavlja iz visokonaponskih postrojenja'', ETF, Akademska misao, Beograd, [8] EN 50160, ''Voltage Charasteristic of Elektricity Supplied by Public Distribution Systems'', [9] ''Osnovni tehnički zahtevi za priključenje malih elektrana na mrežu Elektrodistribucije Srbije'', TP br.16, JP EPS Direkcija za distribuciju, Beograd, maj, [10] 'Tehnički uvjeti za priključak malih elektrana na EES Hrvatske elektroprivrede, klas. br.4.25/97, N '' (Bilten 66), Zagreb, 20.siječnja, [11] S.J.Van Zyl, B. Matjila, P.R. Groenewald,M. Bailey, ''Distribution Standard for the Interconnection of Embodded Generation'', March, [12] V. Vućić, Ž. ðurišić, ''Tehničko- energetski aspekti priključenja vjetroagregata snage 500 kw na distributivnu mrežu na lokaciji Vilusi'', 27.savjetov. CIGRE SCG, STK 6, Zlatibor, Certain characteristic aspects of connection and parallel operation of small power plants on the network of the electric power system of Montenegro Abstract Considering a fact that activities are intensified in Montenegro on preparation of construction of small power plants, this paper describes aspects of impact from connecting of distributed generation that are demonstrated as a change of energy and technical characteristics of distribution network. Besides from positive effects, it particularly points out to possible negative effects and ways to eliminate them. It gives examples of conditions for connection of SHPP Otilovici, SHPP Zaslapnica and 500 kv wind generator to the local 10 kv and 35 kv networks in light of application of Regulation on technical conditions for connection of SHHPs on EPCG network, technical recommendations from neighbour, as well as international standards in this area. A proposal is made to prepare a comprehensive study that would be a sufficient base for individual elaboration of conditions for connection, and award of consents for connection of specific facilities, development planning and real-time distributing network working with a small power plant forward. Key words: Small power plant, Distributed production, Distributing network, Connecting, Influence, Study