glas zdravlja informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V, broj 6., prosinac besplatan primjerak

Transcription

1 glas zdravlja Započeli radovi na novom bolničkom objektu klinika za onkologiju informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V, broj 6., prosinac besplatan primjerak Povijesna operacija u kb mostar,dr.manuel Tipurić/Klinika za kirurgiju,odjel za invazivnu kardiologiju i promocija studenata Medicine Ante Mandić/Embolizacija mioma uterusa prof.dr.sc.josip Mašković/VII.Mostarska psihijatrijska subota i Kako se sačuvati od stresa doc.dr.sc.dragan Babić,dr.med./Liječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju,martina Šoljić,dr.med./Razvoj katedre za fiziologiju MF doc.dr.sc. Danijel Pravdić i dr.sc.ivan Ćavar/Zdravstvo u očima medija,ivana Brkić-Ćubela/Zdravstveno novinarstvo,miroslav Vasilj/Zdravlje i vjera,mr.sc.zoran Zekić/Izložbe fotografija kirurga i patologa prim.zdrinka Brekala,dr.med. i dr.darke Alfirevića/Športsko društvo Medicinar,Miljenko Džidić

2 Glas zdravlja Informativno - stručni časopis Kliničke bolnice Mostar Godina V., broj 6., Mostar, prosinac Adresa uredništva : Kralja Tvrtka bb Mostar Tel:+387 (0) pr@kb-mostar.org Nakladnik Klinička bolnica Mostar Glavni urednik : Eugen Šušak Izvršna urednica: Ana - Marija Dedić Suradnici: Prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med. Doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med. Dr. sc. Željko Rončević, dr. med. Prim. Vesna Fideršek, mr. ph. Mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med. Dr. Irena Sesar Doc. dr. sc. Danijel Pravdić, dr. med. Dr.sc.Ivan Ćavar.dr.med. Vladimir Jegdić, dr. med. Martina Šoljić, dr. med. Borko Rajič, dr. med. Dr.Dragana Karan Dr.Manuel Tipurić Ivona Ljevak, dipl. med. sestra Boris Kovač Valentina Pindžo Mile Maslać Ante Mandić Ivan Landeka Mateo Perić Miljenko Džidić Mr.sc.Zoran Zekić Miroslav Vasilj Ivana Brkić - Ćubela Marija Medić Marko Karačić Stojan Lasić Ivan Rozić Darko Juka Grafička priprema i photo: Andrija Lončar Goran Krnjević Tisak : VMG grafika Naklada : primjeraka Riječ urednika Subjektivni objektivizam Kažu da novac okreće svijet. Ovo je nažalost istina i činjenica je da se bez novca ne može, ali način na koji se s njime upravlja može u značajnoj mjeri ublažiti surovo tumačenje ove uzrečice. Način financiranja zdravstvenih usluga, odnosno kupnja zdravstvenih usluga, nažalost nije istiniti odraz sustava koji djeluje na tržišnoj ili recimo kvazi - tržišnoj osnovi. U uzornom zdravstvenom sustavu (ne savršenom), kupac plaća za pružene usluge osloncem na više čimbenika stvarna količina ugovorenih usluga, kakvoća usluga koja se da ocijeniti na temelju znanstvenih dokaza, mišljenje korisnika usluga (makar se tumačilo kao subjektivno mjerilo) i dr. U našem okruženju ovi čimbenici se vrlo rijetko ili nikako ne uzimaju u obzir prilikom ugovaranja usluga sa zdravstvenim ustanovama već se temelje na nekim povijesnim podacima koji ne predstavljaju trenutao stanje ili čak na temelju nekih prešutnih ili inih ustupaka. Ovaj pristup izravno ruši cijeli sustav, potiče neefikasnosti te neefektivnosti i u konačnici nagrađuje nerad odnosno kazni rad i napredak. Ostaje pitanje na koji način i s čime riješiti ovaj problem. Reforma plaćanja zdravstvenih usluga u svijetu je proces koji traje i koji se inovira svako nekoliko godina. Kod nas je već prije nekoliko godina proveden pilot projekt SITAP-a 1,4 koji predlaže plaćanje usluga po Dijagnostičko-terapijskim skupinama koji je trebao oživjeti, a nije, te se uglavnom nastavilo plaćati za usluge ili kombiniram doznakama (bruto plaće i materijalni troškovi) ili s globalnim proračunom koji bi trebao pokrivati i jedno i drugo. Obračun i izvještaji se trenutno rade po važećem Cjeniku usluga, a plaćanje varira od posto cijene istog cjenika što godinama već dovodi našu ustanovu u tešku financijsku dubiozu. Nitko ne tvrdi da je KB Mostar savršena ili bez mana, ali je činjenica da je uvedena mnoštvo novih operativnih i drugih metoda liječenja, nabavljena je moderna dijagnostička oprema, i liječnici su educirani, što je rezultiralo s time da je drastično smanjeno upućivanje izvan naše ustanove i to da pacijenti koji se prije nisu liječili u našoj bolnici se sada liječe kod nas zahvaljujući priznatom radu i napretku naših djelatnika. Ovo je naravno pozitivno osim što plaćanje usluge nije u korak pratilo ovaj razvitak. Pojedini stručnjaci tvrde paušalno kako je financijska dubioza u zdravstvenim ustanovama nastala zbog lošeg upravljanja ustanovama i zbog prekomjernog broja uposlenih što je u pojedinim slučajevima točno, ali treba na temelju stručne analize reći koja ustanova i pomoći u iznalaženju novog rješenja. Suvremena ekonomika pa i medicina se ocjenjuje na temelju izlaznih parametara ishoda, a ne na temelju ulaznih (kreveta, djelatnika, etc.). Netko se konačno mora uhvatiti u koštac s ovim problemom i pokrenuti ozbiljnu reformu prije urušavanja sustava nova sredstva se mogu iznaći putem bolje suradnje inspekcije i zavoda, što obuhvaća i promjenu zakonodavstva, a možda i važnije postojeća sredstva se moraju PRAVEDNO raspodijeliti, a može se razmotriti mogućnost konsolidacije zavoda (ujedinjenje) radi racionalizacije, udruživanje rizika i istovjetnog pristupa prilikom ugovaranja s ustanovama. S druge strane, trebao bi istinski kupac usluga (a ne blagajnik) zahtijevati od pružatelja kvalitetnu uslugu, ocjenjivati i provjeravati rad ustanova redovno i to sve na zadovoljstvo krajnjih korisnika odnosno pacijenata. Sad je potez na svima u ustanovama, zavodima i ministarstvima ili ćemo održavati ono što smo gradili godinama zajedno ili ćemo dopustiti da jedna od rijetkih uzdanica u našem društvu trune. Eugen Šušak, savjetnik ravnatelja KB Mostar 2 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

3 sadržaj... Postavljen temeljni kamen za novu Kliniku za onkologiju Ana Marija Dedić Otvorena Kardiointezivna KB Mostar Ana Marija Dedić Novi stručnjak za operacije srca Marko Karačić Dokumentarac Hercegovačko srce Ana Marija Dedić Za 16 minuta izvađen bubreg sa tumorom koji se proširio sve do srca dr. Manuel Tipurić Na Klinici za ortopediju KB Mostara uspješno operiran Danijel Subašić Ana Marija Dedić Hitne koronarne intervencije u KB Mostar Ante Mandić Novinari na prekretnici hoće li prevladati žutilo ili profesionalan pristup temama iz zdravstva Miroslav Vasilj Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje kirurge i urologe Ana Marija Dedić Embolizacija mioma uterusa prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med. Latentna celijakija Borko Rajič, dr. med. Klinika za Kirurgiju KB Mostar Ivan Landeka, Mateo Perić Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti mr. sc. Zoran Zekić Lječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju KB Mostar Martina Šoljić, dr. med. KB Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje Marija Medić Privatnost i tajna Boris Kovač Premijerno ekipa mostarskog CUM a na CroRescue u Šibeniku Ana Marija Dedić Kina slikom i riječju našeg mladog lijčnika Vladimir Jegdić, dr. med. Zdravstvo u očima medija Ivana Brkić Ćubela Članovi Udruge Specijalne policije HR HB darivali krv Ana Marija Dedić Kako se sačuvati od stresa? doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med. Razgovor sa povodom : doc. dr. sc. Edita Černi Obrdalj Ana Marija Dedić Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu dr. Dragana Karan Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu prim. Vesna Fideršek, mr. ph. Predstavljamo Službu zaštite KB MO Ana Marija Dedić IV. Kongres pedijatara u Neumu dr. sc. Željko Rončević, dr. med. Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz KB Mostar dr. Irena Sesar Transplatacija organa mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med. Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina Ana Marija Dedić Razvoj katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta Ana Marija Dedić Služba centralne sterilizacije KB MO Mile Maslać Predstavljemo Centralni prijem Recepcija KB Mostar Valentina Pindžo Jeste li oprali ruke? Marija Veraja Dadić VII. Mostarska psihijatrijska subota doc. dr. sc. Dragan Babić Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru prof. dr. sc Čuli, dodijeljena nagrada ba zagrebačkoj Medicini Ana Marija Dedić Uspješan nastup Medicinara KB Mostara na igrama u Neumu Miljenko Džidić Športski vremeplov Miljenko Džidić Juraj Knezović pobjednik 4 Doc s Open Ana Marija Dedić Odigrana prijateljska malonogometna utakimca ekipa Nove Bile i Mostara Miljenko Džidić U galeriji krajlice Katarine Kosača otvorena Izložba fotografija Zdrinka Brekala Ana Marija Dedić In the Croatian South (Utorak), dr. Darke Alfirevića Ana Marija Dedić glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

4 Postavljen temeljni kamen za novu Kliniku za onkologiju KB Mostar Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Darko Juka Mostar-Na prigodnoj svečanosti održanoj u ponedjeljak,13.rujna 2010.godine predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Srećko Boras i predstavnik Saudijskog fonda za razvoj Mohamed Al- Dalilan postavili su temeljni kamen i otvorili radove za novu Kliniku za onkologiju Kliničke bolnice Mostar. Projekt vrijedan petnaest milijuna maraka Kredit za izgradnju ovog velikog infrastrukturnog objekta u vrijednosti od 6, 6 milijuna USD financirat će se iz sredstava Saudijskog fonda za razvoj, a njegovo značenje za pučanstvo Mostara i Hercegovine je nemjerljivo, jer će kvalitetu zdravstvene usluge podići na znakovito veću razinu i smanjiti troškove liječenja. Jamstva su dali Skupština i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, te Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a. Prema riječima prof. dr.sc. Ante Kvesića,dr.med. i v.d.ravnatelja KB Mostar vrijednost građevinskih radova je oko 8, 8 milijuna KM, a kada se tomu doda i vrijednost strateške opreme, cijeli projekt vrijedi oko petnaest milijuna KM-a. Podsjetimo,Saudijski fond za razvoj financirao je i projekte u mostarskom RMC-u dr. Safet Mujić, Konjicu i UKC Sarajevo. Zahvala zaslužnim - Riječi zahvale upućujem prije svega Ministarstvu financija BiH i ministru Draganu Vrankiću, potom Ministarstvu financija Federacije BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom i Samirom Bakićem. Iskreno hvala i gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću, koji je kao pravi domaćin u svim našim projektima uvijek tu i daje nam nesebičnu potporu., te agilnim članicama Udruge Novi pogled i Zajednici žena HDZ-a BiH Kraljica Katarina Kosača na potpori i organiziranju donatorskih večera za mostarsku Onkologiju - kazao je prof.dr.sc.kvesić. Uz zahvalu svima koji su sudjelovali i pomogli u realiziranju projekta gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je istaknuo kako je izgradnja mostarske Onkologije od neizmjerne važnosti za grad na Neretvi jer će njegovi građani i građani s područja cijele Hercegovine imati liječničku skrb kakvu zaslužuju. U ime federalnog ministra zdravstva dr. sc. Safeta Omerovića obratio se Goran Čerkez. - Siguran sam da ova Klinika može postati mjesto u koje će dolaziti i pacijenti iz drugih zemalja i cijele regije.nakon ovoga ćemo nastaviti sa završetkom izgradnje KB Mostar - kazao je Čerkez. Prema riječima predstavnika Saudijskog fonda za razvoj Mohameda Al- Dalilana Saudijska Arabija oduvijek je davala potporu BiH i otvorena je za razvoj i financiranje BiH. - Ovo je izraz naše povezanosti srcima i naše suradnje koja postoji između naroda 4 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

5 BiH i Saudijske Arabije - kazao je. Zahvalivši svima koji su pomogli u realizaciji projekta premijer HNŽ-a Srećko Boras je podsjetio kako su razgovori o iznalaženju načina kako financirati izgradnju Onkologije otpočeli prije nekoliko godina. Vlada Hercegovačko - neretvanske županije i resorno Ministarstvo su u stalnoj komunikaciji s ravnateljem bolnice, federalnim Ministarstvom zdravstva, Ministarstvima financija županije i Federacije i Zavodom zdravstvenog osiguranja naše županije pripremili potrebnu dokumentaciju za dobivanje iznimno povoljnih kreditnih sredstava Saudijskog fonda, koja ćemo investirati u ovaj objekt. Skupština HNŽ - a ga je poduprla, ocijenivši ga iznimno bitnim za građane Hercegovačkoneretvanske županije, kazao je premijer Boras. Svečanosti na gradilištu nove Klinike, uz brojne uglednike,gospodarstvenike, prijatelje mostarske bolnice i predstavnike tiskanih,elektronskih i elektroničkih medija, nazočila je gospoda: prof.dr.sc.eduard Vrdoljak, dr.med., savjetnik i inicijator izgradnje mostarske Onkologije,potom ministar zdravstva,rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ-a mr. sc. Luka Faletar i županijski ministar financija mr. sc. Semin Borić, Ivo Bradvica,v.d. generalnog direktora Aluminija d.d. Mostar, dr.davor Pehar,ravnatelj mostarskoga Doma zdravlja,te ravnatelji županijskih Zavoda zdravstvenog osiguranja. Vrhunska medicina na kućnom pragu Izgradnja zgrade nove, suvremene Klinike za onkologiju KB Mostar, koja će imati dva linearna akceleratora i CT - simulator za planiranje terapije trajat će godinu dana, a dvoje fizičara već se nalaze na izobrazbi u Splitu. Desetljećima su građani Mostara i Hercegovine na liječenje odlazili u veće zdravstvene centre: Sarajevo,Split i Zagreb.Izgradnjom mostarske Onkologije vrhunska medicina građanstvu će biti dostupna doslovce na kućnom pragu,uz manji stres i troškove liječenja. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

6 Otvorena Kardiointezivna KB Mostar Text: Ana - Marija Dedić Photo: Mario Iličić Mostar - Sredinom listopada godine na prigodnoj svečanosti otvorena je Kardiointezivna KB Mostar. Prema riječima ravnatelja prof.dr.sc.ante Kvesića,dr.med.,mostarskoj Kardiokirurgiji je od njezinog osnutka potreban zaseban Odjel intezivne koji će sa svoja četiri kreveta omogućiti dvije operacije dnevno i smanjiti liste čekanja.-mi idemo raditi kardiokirurgiju,a ljudi će prepoznati kvalitetu,naglasio je ravnatelj Kvesić. - S ponosom mogu istaknuti da preuzimamo primat iz kardiokirurgije u BiH. Sada se ekipiramo i u stanju smo se i kadrovski i opremom nositi sa svim izazovima-kazao je prim. Sead Mulahasanović,dr.med.,voditelj mostarske Kardiokirurgije podsjetivši na 200 vrlo složenih i kombiniranih operativnih zahvata koje su realizirali,te činjenicu kako je kardiokirurgija prije svega timski rad,ne samo kardiokirurga,nego i anesteziologa,transfuziologa i ostalih. U izjavi za medije prim. Zoran Karlović,dr.med.,voditelj Odjela anestezije,reanimacije i intezivnog liječenja KB Mostar podsjetio je kako odjel pokriva i kardiokirurške i sve pacijente kojima je potrebna intezivna njega, a unatoč činjenici da je posao anesteziologa društveno slabo priznat posao mladim kadrovima je omogućeno napredovanje u daljnjem stručnom radu. Također se zahvalio kolegama iz Tuzle,Splita i Zagreba na potpori i suradnji. 6 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

7 Novi stručnjak za operacije srca Prvi kardiokirurg sa specijalističkim u KB-u dr. Goran Đuzel Piše: Marko Karačić Photo: Mario Iličić Goran Đuzel, prvi je liječnik koji je specijalistički ispit položio u KB-u Mostar, i to iz kardiokirurgije. Uspjeh je tim veći što je ovaj mladi stručnjak bio dio prve generacije mostarskoga Medicinskog fakulteta,a svoje školovanje je dovršio gdje ga je i započeo.-fakultet sam upisao s jednim ciljem-da postanem kirurg. Dobio sam specijalizaciju iz opće kirurgije i tada nije bilo nikakve priče o kardiokirurgiji. Tijekom moje specijalizacije pojavile su se ideje da bi mogla biti neka kardiokirurgija,ali je sve bilo u zraku. Došlo je do nekih sastanaka s ljudima iz Berlina,počela je suradnja i ovaj projekt je krenuo-govori nam dr. Đuzel kako je cijela stvar počela. Dvije godine Berlina Naš sugovornik je u Berlinu proveo dvije godine gdje je asistirao ili vodio ukupno oko 600 operacija. - Tu smo vidjeli sve što se danas može vidjeti kada govorimo o kardiokirurgiji.sve nam je bilo otvoreno,samo je do nas bilo što ćemo naučiti.iskoristili smo priliku i danas razmišljamo da u Mostaru radimo dvije operacije dnevno.već smo uradili 160 operacija - naglašava dr. Đuzel. Treba naglasiti kako se rade uglavnom komplicirane operacije jer pacijenti obično dolaze u zapuštenom stanju i s bolestima koje je trebalo započeti liječiti ili prevenirati prije čak deset godina. - Moram reći kako ljudi dolaze nama tek kad je Svijetla budućnost - Mladi tim liječnika jamac je uspjeha bolest daleko uznapredovala i kada je stanje izuzetno teško. Zbog toga smo primorani raditi komplicirane zahvate. Nažalost,ljudi kod nas nemaju naviku redovitih sistematskih pregleda,a i kada doznaju za neko oboljenje u ranoj fazi,uglavnom ne poduzimaju nikakve korake.to se mora promijeniti-poručuje ovaj mladi stručnjak. Govoreći o tijeku specijalizacije i njezinu završetku,naš sugovornik nije mogao bez zahvale svojoj obitelji koja je,kako kaže,cijelo vrijeme bila uz njega i podržavala ga. Ništa bez obitelji Također, Đuzel nije zaboravio ni vodstvo SKB-a Mostar koje mu je omogućilo da postane ono što je danas.-prof. dr.sc. Ante Kvesić,dr.med. i ostali ljudi iz vodstva bolnice su nam doista pružali maksimum uvjeta i tako nas zadužili.obitelj je nezaobilazna u ovoj priči.u Berlin sam otišao,ostavio ovdje ženu i malo dijete,to je bilo teško.sve je dobro prošlo i dalje trebamo samo raditi i razvijati se-ističe dr.đuzel.na upit pomišlja li na odlazak iz Mostara,naš sugovornik ističe kako su svi njegovi planovi vezani isključivo za SKB Mostar. Oni dolaze Budućnost kardiokirurgije u Mostaru bi trebala biti iznimno uspješna. Mladi tim,koji predvodi dr.goran Đuzel,jamstvo je svih budućih uspjeha. Osim njega,tu je još nekoliko mladih liječnika koji su trenutačno na specijalizaciji iz kardiokirurgije,a koji bi također trebali biti nositelji razvoja ove grane medicine.sve se odvija pod budnim okom vodstva KB-a Mostar i prim.seje Mulahasanovića,dr.med., koji je napustio jednu od vodećih svjetskih klinika u Berlinu kako bi podržao projekt kardiokirurgije u Mostaru. Mlada ekipa naglašava kako bi ovaj projekt bio neizvediv bez starijih kolega iza kojih su tisuće operacija i veliko znanje.-pozivam sve mlade liječnike da dođu kod nas,vide što radimo i priključe nam se-poručio je dr.goran Đuzel. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

8 Mostarska Kardiokirurgija na filmskom platnu Dokumentarac Hercegovačko srce Razgovarala: Ana - Marija Dedić Photo: Marin Bago, predsjednik Udruge za unaprjeđenje kvalitete življenja Futura iz Mostara Vrhunska medicina već skoro dvije godine stanuje na mostarskoj adresi, a statistika sve to vrijeme ide u prilog mostarskoj kardiokirurgiji KB Mostar koju znalački, kazali bi njemački profesionalno i s puno ljubavi i požrtvovnosti za svoje pacijente, suradnike i građane Mostara, Hercegovine i regije vodi prim. Sead Mulahasanović, dr.med. Ne postoje riječi kojima se može opisati jednostavnost ovoga čovjeka, njegova mirnoća i ugodan karakter,povjerenje koje vam ulijeva. Nakon toliko godina u inozemstvu povratak u Domovinu i rad na pionirskom projektu uspostave Kardiokirurgije u Mostaru i cilj da nauči svoje mlađe kolege kardiokirurškom poslu. Čestitke i pohvale stižu sa svih strana, ove 2010.godine bio je nominiran i za osobu godine u jednoj iznimno čitanoj bosanskohercegovačkoj tiskovini, a usmena predaja spašenih pacijenata, intervju na bolničkoj web-stranici i mediji bili su ključni da mostarska priča uspjeha zaintrigira i ovdašnje filmaše. Prvi se zakačio Marin Bago i ekipa njegovih suradnika iz mostarske udruge Futura.ba Gospodine Bago kako ste došli na ideju za snimanje filma o Odjelu kardiokirugije KB Mostar i dr.mulahasanoviću? Sasvim slučajno kroz razgovor s jednim bivšim pacijentom koji nam je iznio svoje impresije i podatke koje nismo znali. Mi, kao Udruga, bavimo se unapređenjem kvalitete življenja, posebice zaštitom potrošača. Tu zdravstvo i zdravstvene usluge imaju veliki značaj. I, naravno, postoje mnogi problemi u našoj zemlji kada je to u pitanju. Stvari koje smo čuli učinile su nam se zaista nestvarno. Odlučili smo porazgovarati sa osobljem Odjela kardiokirurgije i da se sami uvjerimo u istinitost priče. Ubrzo smo se uvjerili da je to doista tako. Morate priznati da na takve primjere ne nailazite baš često u današnjoj Bosni i Hercegovini. Kako to da se za uspjehe mostarske kardiokirurgije nije znalo? U početku, zaista nam je bilo neshvatljivo kako se za to ne zna. Raditi svaki dan operacije na srcu, i to vrlo uspješno, a da to ne zna velika većina stanovništva, su opet stvari koje su specifične za podneblje u kojem živimo. O pozitivnim stvarima se priča vrlo malo. Odmah nam je bilo jasno da je potrebno ispričati tu priču, snimiti jedan dokumentarni film koji će pojasniti čitavu situaciju, kako je do toga došlo. Smatramo da je za unapređenje mnogo čega kad je zaštita potrošača u pitanju uvijek dobro isticati pozitivne primjere. Stalno nešto kritizirati i stavljati u isti koš nije dobro. Ne treba se ni nadati nekim velikim rezultatima ni promjenama. U svakoj instituciji, u svakom segmentu društva postoji nešto pozitivno, i nije korektno da se to ne kaže. Kako kazati?koji je pravi način kada se na ovim našim prostorima svaki uspjeh dočeka na nož? Ti primjeri se jednostavno moraju isticati, kao primjer drugima, radnim kolegama, drugim ljudima u drugim institucijama koji obavljaju važne poslove, a i u vidu informacije koju građani moraju znati. Naravno, ima dosta i lokal patriotizma. Sigurni smo da je svakom Mostarcu i Hercegovcu drago čuti da imaju nešto u blizini što je zaista kvalitetno i vrijedno hvale. Kako je teklo snimanje dokumentarca Hercegovačko srce? Što se tiče samog snimanja filma i tu postoji par kurioziteta. Na samom startu, imali smo samo ideju i otprilike scenarij, onako kako smo ga vidjeli. Dobili smo dozvolu od Ravnateljstva bolnice da možemo snimati sve što želimo. Interesantno je da financijska konstrukcija nije bila problem. Obratili smo se svim institucijama koje imaju veze sa zdravstvom, a i privatnim tvrtkama. Moramo istaknuti da smo vrlo brzo postigli razumijevanje i zaokružili financijski dio. Posebno nas raduje sudjelovanje mnogih privatnih tvrtki. To je bio u startu znak da je ideja dobra i korisna i da ima potporu. Samo snimanje je proteklo bez ikakvih problema. Uz pomoć ljubaznog osoblja uradili smo sve što smo zamislili. Zaista nam je bilo lijepo surađivati. Snimali smo i jednu vrlo zahtjevnu operaciju. Bilo je lijepo gledati jedan uigrani tim profesionalaca na djelu. Razgovarali smo i s bivšim pacijentima koji su imali samo riječi hvale za ljude koji su im pružili kvalitetnu uslugu. Naravno, svjedočenja su iskrena i bez ikakvih sugestija. Što kažu glavni akteri za film?jesu li ga pogledali? Nakon što smo pokazali radnu verziju filma dr. Seji Mulahasanoviću, nije bilo primjedbi, osim jedne. Rekao nam je, čini mi se da me malo previše hvale.( Smije se.opas.aut.) Drago nam je da smo snimili ovaj dokumentarni film i drago nam je da smo to snimali na kućnom pragu. To nam je predstavljalo veliko zadovoljstvo. Nadamo se da će se svidjeti i gledateljima. 8 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

9 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

10 Za 16 minuta izvađen bubreg sa tumorom koji se proširio sve do srca Piše: dr. Manuel Tipurić specijalist urolog Photo: Mario Iličić Ovakav tip operacije predstavlja sami vrh svjetske medicine. Prvi puta izvedena je u Bosni i Hercegovini u listopadu 2010.godine, a u svijetu se izvode samo u centrima izvrsnosti. U bližem okruženju je izvedena samo nekoliko puta. Općenito je moguća samo uz koordiniranu suradnju urologa, kardiokirurga i anesteziologa. Multidisciplinarni pristup Pacijentica je hospitalizirana na Klinici za urologiju, Kliničke bolnice u Mostaru. Bolovala je od karcinoma bubrega, koji se kroz glavnu venu tijela proširio sve do u srce. Kao posljedica toga je prestao dotok krvi u srce iz dijela tijela ispod srca. Zbog začepljenja vene, krv se zgrušala i napravila tromb sve do nogu. Život pacijentice je bio ugrožen, ne samo zbog maligne bolesti, nego i zbog začepljenja cirkulacije, poremećaja rada srca i embolije. Odstranjenje bubrega s tumorom koji se proširio sve do srca, kao i zgrušane krvi iz donjeg dijela tijela, nije moguće učiniti dok srce kuca i dok krv teče kroz krvne žile. Stoga je tim liječnika sastavljen od urologa, kardiokirurga i anesteziologa pacijenticu operirao u stanju umjetno izazvane smrti. Urolozi su pacijentici izolirali bubreg sa tumorom i glavnu venu tijela koja prolazi kroz stomak sve do srca. Po- LIJEČNIČKI PODVIG U KLINIČKOJ BOLNICI MOSTAR Operativnim zahvatom u trajanju od jedanaest sati spašen život Mostarke koja je bolovala od maligne bolesti bubrega tom su kardiokirurzi pacijenticu prebacili na aparat za izvan tjelesnu cirkulaciju. Cijelo tijelo pacijentice pothlađeno je na temperaturu od 16 stupnjeva i zaustavljena je cirkulacija krvi kroz tijelo. U takvom stanju tijelo može izdržati do 40 minuta bez oštećenja. Nakon toga trenutka, istodobnim radom urologa i kardiokirurga uz intenzivnu anesteziološku potporu, liječnicima je trebalo šesnaest minuta da razrežu glavnu venu tijela i srce, te odstrane bubreg s tumorom, tumorsku masu iz vene i iz srca. Također, odstranjena je i zgrušana krv, a u venu ugrađen zaštitni kišobran, koji sprečava prolazak zgrušane krvi do srca. Nakon završetka operacijskog zahvata, pacijentica je bila stabilna i oporavljala se na inten- zivnoj skrbi. Pobjednički tim Tim je bio sastavljen od urologa: dr. Davor Tomić, dr. Mario Kordić, dr. Manuel Tipurić, dr. Mustafa Bazarđanović, kardiokirurga: prim.sejo Mulahasanović,dr.med.,dr.Goran Đuzel, dr.ante Bošnjak, anesteziologa, radiolog, prof. dr. sc.josip Mašković,dr.med., instrumentarke, perfuzionisti, anestetičari. Vrijedi istaknuti i kako su za ovu povijesnu operaciju veliki interes iskazali predstavnici elektronskih,elektroničkih i tiskanih medija iz BiH i susjedne Hrvatske. 10 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

11 Na Klinici za ortopediju KB Mostar uspješno operiran Danijel Subašić Text i photo: Ana-Marija Dedić Mostar- Na Klinici za ortopediju KB Mostar u ponedjeljak,29. studenoga godine,26 godišnjem Zadraninu Danijelu Subašiću,vrataru splitskoga Hajduka i Hrvatske nogometne reprezentacije uspješno je operirano koljeno. Zahvat je na preporuku Hajdukovog klupskog liječnika dr. Fabijana Čukelja izvršio tim mostarskih liječnika predvođenih prof. dr. sc. Zdenkom Ostojićem, dr.med., voditeljem Klinike za ortopediju i dr. Goranom Morom, specijalistom ortopedom. Protekao je u najboljem redu, a Subašić je sutradan otputovao doma. Nakon ponovnog kontrolnog pregleda u KB Mostar već za mjesec dana Subašić će imati prigodu pridružiti se svojim suigračima na pripremama Kockastih. Za Danijelovo zdravstveno stanje zanimao se i prof.dr.sc. Ante Kvesić,v.d.ravnatelja mostarske bolnice koji,kako je istaknuo voditelj Ostojić,daje svesrdnu potporu radu Klinike za ortopediju,a od nemjerljive važnosti je i suradnja KB Mostar i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. U prilog tomu zorno govori i činjenica kako je troje splitskih kirurga trenutačno u Hercegovini na doktorskom studiju. Prema riječima dr.čukelja Mostar je bio prava adresa za pomoći ovom vrhunskom sportašu jer je splitska bolnica preopterećena i nema Odjel za športsku medicinu,a suradnja s KB Mostar, njezinom upravom i prof.dr.sc. Zdenkom Ostojićem je dugogodišnja i prijateljska. - Zadovoljan sam kako je sve proteklo. Hvala svima na toplom i srdačnom prijemu,a posebice dr.ostojiću- kazao je Danijel Subašić dok smo ga iz mostarske bolnice zajedno s njegovim liječnicima ispraćali na povratku doma. Pacijentici iz Tuzle uspješno obavljen zahvat iz oblasti interventne kardiologije Text i photo: Ana - Marija Dedić Mostar- U angio-dvorani Klinike za unutarnje bolesti sa Centrom za dijalizu KB Mostar, u utorak, 26. listopada godine pacijentici Slađani Skaramuca, rođenoj godine iz Tuzle je transkateterski (Amplatzer okluderom) zatvoren defekt u pregradi između srčanih pretklijetki. Problem je dijagnosticiran na Odjelu invazivne kardiologije UKC Tuzla, a pacijentica je zahvat dobro podnijela. Radi se o zahvatu iz oblasti interventne kardiologije. Okluder kojim se zatvara defekt poznat je i pod popularnim nazivom kišobran. Prednost ove metode zatvaranja otvora u pregradi između srčanih pretklijetki je u tomu što se zahvat izvodi bez otvaranja srca i bez uporabe stroja srce-pluća. Pacijenti dan nakon intervencije odlaze doma. Transkatetersko zatvaranje je izveo mješoviti tim liječnika iz Rijeke (Republika Hrvatska) i Mostara u sastavu: prof.dr. Vladimir Ahel, dr. Neven Čače (KBC Rijeka) i prim. dr. sc. Željko Rončević (KB Mostar). glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

12 Hitne koronarne intervencije u KB Mostar Autor: Ante Mandić Photo: Andrija Lončar Odjel za invazivnu kardiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Od godine pri Klinici za unutarnje bolesti djeluje i Odjel za invazivnu kardiologiju. Time je naša bolnica postala bogatija za još jedan suvremeno opremljen odjel, prateći svjetske medicinske trendove. Od ove godine na Odjelu za invazivnu kardiologiju rade se i hitne intervencije na koronarnim krvnim žilama kod infarkta miokarda, što je od iznimne važnosti za pučanstvo Hercegovine koje gravitira mostarskoj Bolnici. Razgovarali smo s voditeljem Odjela, dr. Darkom Markotom. Odjel za invazivnu kardiologiju SKB Mostar osnovan je godine. Kako je sve počelo? Ideja o osnutku Odjela postoji još od godine. Početak rada na izgradnji laboratorija za invazivnu kardiološku dijagnostiku počeo je 2007., a instalacija opreme tijekom godine. Odjel za invazivnu kardiologiju počeo je s radom 3. rujna godine. Edukacijski proces za rad u laboratoriju proveden je u KB Dubrava u Zagrebu pod mentorstvom doc.dr. Borisa Starčevića. Prva četiri mjeseca rad u laboratoriju odvijao se samo tijekom gostovanja našeg mentora, a od 1. siječnja radimo samostalno dijagnostiku, te krajem iste godine počimamo samostalno i s koronarnim intervencijama. Od 1. veljače formira se stalna, 24-satna pripravnost vezana za hitne intervencije. Koliko liječnika, odnosno medicinskog osoblja radi danas na Odjelu? Ima li među mlađim liječnicima interesa za intervencijsku kardiologiju? Na odjelu trenutačno rade 3 liječnika, 5 medicinskih sestara i 2 inženjera medicinske radiolgije. Interes među mlađim liječnicima za ovaj posao je skroman. Zadovoljavaju li prostorni uvjeti i oprema na Klinici za unutarnje bolesti potrebe Odjela za invazivnu kardiologiju? Oprema je moderna i kompletna. Prostorni uvjeti, vezano uz opseg posla, trenutačno zadovoljavaju. Koje zahvate obavljate na Odjelu? Radimo kornarografiju, desnostranu i lijevostranu kateterizaciju srca, implantaciju privremenih srčanih 12 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

13 elektrostimulatora, koronarne intervencije kod elektivnih i hitnih bolesnika. Za četiri mjeseca rada u prvoj godini napravljeno je oko 50 zahvata, u drugoj godini oko 350, a ove godine već 550 koronarografija i oko 250 koronarnih intervencija od kojih stotinjak u stanju akutnog STEMI infarkta. Ove godine počeli ste raditi hitne intervencije na koronarnim krvnim žilama. Kako to sada funkcionira? Već duži niz godina zlatni standard u liječenju bolesnika s akutnim STEMI infarktom predstavlja tzv. hitna PCI (perkutana koronarna intervencija). Pri dolasku bolesnika u ustanovu važan je početak infarktne boli, te u situacijama kada je ona počela u vremenskom intervalu kraćem od 12 sati alarmira se ekipa u pripravnosti. Do dolaska ekipe bolesnik prođe posebnu pripremu, a u laboratoriju je za najkasnije pol sata od dolaska u bolnicu. Proceduralno, operativni pristup je femoralni odnosno radijalni u slučaju već postojećih izrazitih promjena na ilijačnim i femoralnim arterijama. Zahvat se izvodi uz lokalnu anesteziju, a komunikacija s bolesnikom je stalna. Nakon koronarografije kojom se detektira mjesto lezije uslijedi PCI. Za nju su potrebni posebni kateteri kojima se sondira ušće zahvaćene koronarne arterije, te se kroz njihov lumen, a preko mjesta lezije, oprezno pozicionira žica vodilja u distalni kraj zahvaćene žile, što najčešće predstavlja i najkompliciraniji dio procedure. Najčešće već po pasiranju okluzije žila se dijelom reperfundira, a značajnije tek nakon dilatacije balonom. Potpuna reperfuzija postigne se implantacijom stenta koji stabilizira leziju. Najčešće komplikacije za vrijeme hitnih intervencija su reperfuzijske aritmije različitog tipa koje se rješavaju odmah. Bolesnik ulazi u dvoranu obično s jakom boli, a pri izlasku je bez tegoba. Intervencija traje različno dugo, obično do pol sata. Za intervenciju gotovo da ne postoje kontraindikacije, a indikacije se u zadnje vrijeme šire i na NSTEMI infarkt, te nestabilnu anginu pektoris, ali ne odmah nego u rasponu od 6 do 72 sata po prijamu u bolnicu, ovisno o anamnestičim podacima i kliničkoj slici bolesnika. Termin pripravnost u našoj situaciji znači da je cijeli tim na dispoziciji u blizini bolnice i po potrebi se aktivira tijekom 24 sata. Cijeli program započet je u tijesnoj suradnji s kolegama iz KB Dubrava, a sada su obično na Odjelu 7 do 10 dana mjesečno. Ostatak vremena liječnik u pripravnosti sam ja, a od početka studenoga ove godine pridružit će se i kolega Prskalo koji je trenutačno na subspecijalizaciji u Republici Hrvatskoj. Tim još čine dvije medicinske sestre i jedan inženjer medicinske radiologije. Kakvi su planovi za budućnost ovog Odjela? Planiramo u skoroj budućnosti imati oko koronarografija i oko 350 koronarnih intrevencija godišnje, naravno uz preduvjet širenja Odjela kako prostorno tako i povećanjem broja osoblja. Pred nama je uvođenje i novih metoda, a radi se o primjeni intravaskularnog ultrazvuka i intravaskularnog doplera. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

14 Zdravstveno novinarstvo posreduje na popularan način nove medicinske spoznaje, načine liječenja, nove lijekove Novinari na prekretnici hoće li prevladati žutilo ili profesionalan pristup temama iz zdravstva Piše: Miroslav Vasilj, PR - ured Sveučilišta u Mostaru Photo: Ivan Rozić Pravi je izazov novinara koji prate zdravstvo da se komplicirani stručni jezik prevede na popularan, pitak način blizak čitateljima Vidjeli ste najnovije postignuće liječnika Kliničke bolnice Mostar u središnjem Dnevniku HRT-a, pročitali kako je istraživački tim tjednika istražio ima li mita u bosanskohercegovačkim bolnicama, listajući dnevnu novinu ostali prikovani uz ispovijest pacijentice koja je preživjela tešku bolest i operaciju, na radiju ste čuli razgovor s psihologom, u specijaliziranom časopisu pročitali o najnovijim dostignućima u domeni medicine, a na omiljenom portalu pročitali da će lijekovi poskupjeti. - Sve to spada u jednu posebnu vrstu novinarstva. Marko Sapunar ga u knjizi Osnove znanosti o novinarstvu svrstava u interesno novinarstvo. Riječ je o zdravstvenom novinarstvu. Medicinske spoznaje Povjesničar medija Giovanni Gozzini u knjizi Povijest novinarstva piše kako su se već prve novine bavile ljekarijama. Upravo su one stvarale probleme čitateljima koji nisu znali što je plaćeni oglas, a što istinska novinarska priča. Tako su tekstovi o lijekovima bili preteče današnje boljke novinarstva prikrivenog oglašavanja. No vratimo se današnjici. Sapunar navodi kako zdravstveno novinarstvo posreduje na popularan način nove medicinske spoznaje, načine liječenja, nove lijekove,itd. Ono kod čitatelja donekle razvija kulturu koja dovodi do spoznaje budi sam svoj liječnik. Naime, putem savjeta, uputa za zdrav život i prehranu omogućuje građanima da sami nadziru i skrbe o svojem zdravlju. Ovaj oblik interesnog novinarstva se zato rado čita u svakom domu. I teoretičar medija Andrew Boyd u knjizi Novinarstvo u elektroničkim medijima drži kako je zdravlje jedan od bitnih čimbenika vijesti. Zdravlje uvijek predstavlja temu za vijest, bilo da je riječ o velikim epidemijama, na primjer bolesti ludih krava, ili slabom odazivu dragovoljnih davatelja krvi. Pisanje o medici posljednjih godina doživjelo je svojevrsni pomak od E do Z, odnosno od elita ka zabavnoj ponudi, kako to navodi teoretičar medija Stephan Russ-Mohl u knjizi Novinarstvo. Bilo da je riječ o kulturi, znanosti... i medicina se sve više prati i na razini žutila. Zoran Tomić u knjizi Odnosi s javnošću teorija i praksa piše kako zbog toga zdravstvo traži nove načine komuniciranja. No teme iz zdravstva se više probijaju i nekadašnji tvrdi oklop rubrika pa sve češće dobivaju prostor i izvan znanstvene rubrike. Tako tekstovi o nekoj rijetkoj bolesti, epidemiji ili otkrivenom lijeku često zauzimaju naslovnice dnevno-političkih tiskovina ili pak prve minute središnje informativne televizijske emisije. Novinari koji prate zdravstvo imaju i dodatni problem. Naime pravi je izazov da se komplicirani stručni jezik prevede na popularan, pitak način blizak čitateljima, slušateljima i gledateljima. Izvori izvještavanja Novinari koji prate zdravstvo po cijelom svijetu osnivaju i vlastite udruge novinara koje bi štitile njihova prava ali i pratile poštuju li se etički kodeksi novinarstva koji su posebice osjetljivi u domeni zdravstva. Prema Russ-Molu na neformalnoj hit listi novinara upravo medicina u znanstvenom novinarstvu prednjači. Teoretičari navode, a praktičari potvrđuju, kako u novinarstvu koje prati zdravstvo postoji mala mogućnost kontrole, tako da dominira snažna povezanost sa izvorima izvještavanja. U posljednje vrijeme sve je jači i utjecaj farmaceutskoga lobija na novinare pa sve to u znatnome šteti relevantnosti novinara koji prate zdravstvo. No bez obzira pratili novinari unutarnju politiku, gospodarstvo, sport ili zdravstvo svi oni koriste alate i tehnike koje poznaje samo novinarstvo kako bi recipijentima, to 14 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

15 jeste čitateljima, slušateljima, i gledateljima omogućili da dođu do informacija, savjeta, mišljenja... U novinarstvu su to žanrovi oblici izražavanja. I zdravstveno novinarstvo se koristi poznatim oblicima. No ono ipak ima neke svoje specifičnosti. Inače koliko je medijskih teoretičara toliko je podjela žanrova. Dok ih Europljani dijele detaljno na mnoge vrste, dotle Englezi i Amerikanci u načelu poznaju samo dvije i to vijest i priču. U priče su svrstani mnogi žanrovi od članaka, reportaža, intervjua, analiza, profila, komentara pa nadalje. Mi ćemo se držati europske podjele iako i u Europi gotovo svaka nacija ima svoju neformalnu podjelu. Ovdje ćemo se osvrnuti na najzastupljenije žanrove u tisku kao što su: vijest, izvješće, članak, reportaža. Zdravstvo i vijest Vijest je elementarni novinarski izraz i u zdravstvenom novinarstvu kao i ostalim posebnim vrstama novinarstva. Novinari se prije svega bave vijestima. Brojne su definicije vijesti no čini se kako niti jedna nije dala pravi odgovor što je vijest. I dalje postoji uvriježeno mišljenje da je vijest najlakše napisati, no zapravo je suprotno. Umijeće je od velikoga broja ponuđenih informacija, poglavito u zdravstvu koje dotiče brojnu stručnu i znanstvenu terminologiju, izabrati najvažnije i sukladno novinarskim alatima i tehnikama napisati vijest. To mogu samo najbolji. I ovdje vrijedi formula 5 W plus H: tko, što, gdje, kada, zašto i kako. Zdravstveno novinarstvo ipak najviše od ponuđenih pitanja u lead - početak vijesti stavlja tko i što. Sapunar navodi kako postoje tri vrste vijesti: - fleš skraćena vijest sažeta u svega jednu rečenicu. Ne odgovara na svih pet pitanja. - standardna vijest u većini slučajeva sadrži odgovor na svih pet pitanja plus izvor. - proširena vijest forma koja je već na prijelazu u izvješće. Nudi proširene informacije i daje odgovor i na kako. Čimbenici vijesti su: značaj, utjecaj, blagovremenost, blizina, neuobičajenost, istaknutost, konflikt i humor. Svaki od navedenih čimbenika može se odnositi i u praćenju vijesti iz zdravstva. Posebice su istaknuti čimbenici: značaj, utjecaj, blagovremenost, blizina. Izvješće sa simpozija I ovaj oblik se često koristi u praćenju tema iz zdravstva. Sapunar navodi kako se izvješće uvijek odnosi na zbivanja među ljudima, to jeste na ono o čemu su oni govorili i što su zaključili. U zdravstvenom novinarstvu to mogu biti razni kongresi, simpoziji, skupovi, sastanci... Russ-Mol daje savjete za pisanje izvješća koji se mogu koristiti u izvješćivanju i u ovoj oblasti: -ne treba izvještavati kronološki. Izvješće počinje najvažnijom informacijom, a ne onim što je prvo rečeno ili onim što se prvo dogodilo. -najvažnija informacija ima prednost u odnosu na okvir događaja. Ne bi trebalo na primjer, početi time da je neki znanstveni simpozij iz oblasti medicine održan, već što se tom prilikom značajno dogodilo. Kontekst u članku Novinski članak izaziva brojne nedoumice kod teoretičara medija. Nije posve postavljena granica između članka i reportaže, a mnogi teoretičari članak svrstavaju isključivo znanstvenu kategoriju, što dakako nije dobra podjela. Novinski članak i onaj u znanstvenim časopisima su nešto posve drugo. Russ-Mol članak naziva reportažom s pozadinom. Članak je zahtjevan žanr u kojem se miješaju reportaža i analiza. Reporter ne izvještava samo o tome što vidi, čuje, saznaje, već pokušava događaj i urediti, interpretirati, učiniti čitateljima razumljivim. Richard Craig s pravom u knjizi Online novinarstvo upozorava na pojam smisaonog novinarstva. Ono uz informacije treba pružiti i kontekst potreba za njihovo razumijevanje. Za razliku od reportaže članak je kraći tekst. Zahvalan je za istraživačko novinarstvo. Struktura članka bi mogla izgledati ovako: 1.lead stvoriti napetost i radoznalost 2.razrada dati riječ akterima 3.objasniti događaj u pozadini 4.poenta Kraljica žanrova Reportažu zovu kraljicom žanrova. Često se u zdravstvenom novinarstvu pomoću nje čitateljima predočavaju ponajčešće sudbine pacijenata ali i neobične priče iz života liječničkoga poziva. Pišu je samo najbolji. Ona je više ogled o vještini promatranja nego analiza. Više informacija nego izražavanje mišljenja. Dobar reporter će priopćiti svoje dojmove, ali ih neće sažimati u zaključke. U Leksikonu novinarstva navodi se da je od ostalih formi novinarskog izražavanja odvaja specifičan način oblikovanja, posebna kompozicija, stil koji se ne drži strogo jezičnih normi novinarstva, individualan pristup činjenicama o kojima govori, emotivno ocrtavanje, ima primjese literarnog pisanja, ali nije literarna, on je bliska priči po tome što se služi sličnom kompozicijom, što ponekad ima fabulu, što često koristi različite stilske figure ali nije i ne može biti priča iz više razloga. Razlikuje se od priče, prije svega, po tome što mora govoriti o jednoj određenoj pojavi, događaju ili čovjeku, reporter nema pravo mijenjati činjenice one su kod njega ne samo polazna točka već i cilj pričanja. Bruce D. Itule i Douglas A. Anderson u knjizi Pisanje vijesti i izvještavanje za današnje medije naglašavaju da je posebice važno da autor u ovoj vrsti žanra ostavi osobni pečat. Točno ispod naslova svakog teksta stoji ime njegovog autora, ali je osobni pečat taj koji mu daje individualnost. On otkriva osobnost pisca, i na tanani način obavještava čitatelje da tekst nije napisao bilo koji, nego upravo taj i taj autor. Novinarska specijalizacija Zdravstveni novinari uklapaju se u tzv. specijalizaciju u novinarstvu. Riječ je o praćenju isključivo jedne oblasti primjerice: zdravstva, sporta, turizma, unutarnje politike, mode... Time se izbjegava zamka svaštarenja. U velikim medijskim kućama u SAD-u i Europi ide se toliko daleko i da se novinari unutar zdravstva specijaliziraju za posebne oblasti: farmaceutsku industriju, istraživački rad, pisanje o nepoznatim bolestima, ljudskim sudbinama. U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku takva praksa nije moguća, prije svega zbog kroničnoga nedostatka financijskih sredstva s kojima se suočavaju mediji, pa su novinari često protivno svojoj volji prisiljeni biti svaštari. No unatoč tome posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini sve više se razvija svijest i kod urednika i menadžera da je u svakoj redakciji potrebno imati barem jednoga novinara koji bi se specijalizirao za zdravstvo. Takav pristup u dogledno vrijeme trebao bi izroditi ozbiljnijim i profesionalnijim pristupom praćenju zdravstva. Što vrijeme bude odmicalo, s obzirom na afinitete čitatelja, slušatelja i gledatelja, zdravstvo će dobivat sve veći prostor u medijima. Zato je iznimno važno da i u BiH bolnice i ostale zdravstvene ustanove imaju svoje urede za odnose s javnošću. S druge strane novinari koji prate zdravstvo moraju izraditi vlastite kodekse s obzirom na osjetljivost oblasti koju prate. Osim novinara urednici će sve češće za suradnju tražiti i liječnike koji imaju dar kroz vlastite rubrike i kolumne na što jednostavniji način pojasniti složene postupke u zdravstvu. Novinari koji prate zdravstvo nalaze se na prekretnici hoće li i u njihovom radu prevladati žutilo i ili pak profesionalan pristup iznimno važnim temama iz zdravstva. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

16 Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje kirurge i urologe Piše i photo : Ana - Marija Dedić Mostar - VII. Simpozij iz dječje kirurgije i urologije s međunarodnim sudjelovanjem, tradicionalno i ove godine održao se u Kliničkoj bolnici Mostar (operativni zahvati hipospadija i urinarna inkontinencija u odraslih - nova kirurška metoda) i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru(stručna predavanja) u četvrtak i petak, 10. i 11. lipnja 2010.godine. Teme su bile dječja urologija i traumatologija, organizatori - Klinička bolnica Mostar i LMU (Ludwig - Maximilians - Universitat Munchen), a suorganizatori : Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Liječnička komora HNŽ - a, koja je i bodovala sudionike za aktivno i pasivno sudjelovanje. Zahvaljujući angažmanu djelatnika Centra za informatiku KB Mostar na čelu s ing. Andrijom Lončarom osiguran je izravni video - prijenos svih operativnih zahvata u dvorani Medicine, a registriran je izniman interes predstavnika tiskanih, elektronskih i elektroničkih medija s područja cijele države za zbivanja u i oko simpozija. Neformalni dio prijateljevanja protekao je u odličnoj atmosferi mostarskog hotela Bevanda i restorana Romanca, te poslovičnom gostoprimstvu Hercegovaca koji su svojim gostima posljednjeg dana simpozija u subotu, 12. lipnja organizirali i rafting u Konjicu. Pokroviteljica Simpozija-predsjednica Federacije BiH Simpozij je na prigodnoj svečanosti u dvorani Medicinskog fakulteta otvorila pokroviteljica predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, a prigodnim riječima brojnim nazočnim sudionicima i gostima iz zemlje i svijeta obratila su se gospoda : prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med., predsjednik Organizacijskoga odbora, prof. dr. sc. Vlado Majstorović, rektor Sveučilišta u Mostaru, Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, županijski ministar zdravstva mr. sc. Luka Faletar i Marina Bera, pomoćnica federalnog ministra zdravstva za analitiku,plan i upravljanje resursima u zdravstvu. U glazbenom dijelu programa kojega je vodio Veselko Čerkez nastupili su članovi mostarske Klape Hrvoje HKUD sveti Ante iz Cima. Predavanja vrhunskih svjetskih i europskih stručnjaka Iznimno zapažena predavanja na Simpoziju koji je okupio dream team renomiranih svjetskih i europskih stručnjaka iz dječje kirurgije i urologije imala su gospoda profesori: prof. dr. sc. Warren Snodgrass (Dallas, Sjedinjene Države), prof. dr. sc. Darko Kropefl (Essen, Njemačka), prof. dr. sc. Hans Georg Dietz (Munchen, Njemačka), prof. dr. sc. Rita Gobet (Švicarska), prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med. (Mostar, BiH), prof. dr. sc. Ivan Gilja (Zagreb, BiH), prof. dr. sc. Slavko Orešković, mr. sc. Nado Bukvić, dr. med. Edin Husarić, dr. sc. Držislav Kalafatić, Dražen Budimir, dr. med. i drugi. Zahvala Organizatori i suorganizatori Simpozija zahvaljuju svim sudionicima, partnerima,pokroviteljima i medijima. Vidimo se slijedeće godine u Mostaru - stoji u zahvali koju potpisuje predsjednik Organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med. 16 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

17 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

18 Embolizacija mioma uterusa Autor : prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med. Leomiom uterusa, poznat i kao fibroid uterusa, benigni je tumor glatkih mišića uterusa. Najčešći je tumor ženskog reproduktivnog sustava i javlja se posto svih žena. Cramer (1) navodi kako se javljha u 40 posto žena starijih od 50 godina koje imaju menstrualni ciklus. Dva puta je češće u žena crne rase. Fibroid uterusa najčešće se javlja u godine života, međutim, može se javiti u bilo koje vrijheme između menarhe i menopauze. U menopauzi se povlači. Ovisno o lokalizaciji dijeli se u tri skupibne (Slika 1.): Submukozni fibroid je najrijeđi. Smješten je u submukozi blizu endometrijalne šupljine. U ovog tipa fibroida česta su jaka i prolongirana menstrualna krvarenja. Može biti pedunkularan i prolabirati kroz cerviks. krvarenja. Grčevi u abdomenu također predstavlja česti simptom mioma uterusa. Bol se javlja tijekom menstruacije dok je u intermenstrualnom razdoblju rijetka. Učestalo mokrenje također predstavlja česti simptom fiubroida uterusa. Ovaj simptom nastaje uslijed kompresije uvečanog miomatoznog uterusa na mikračni mjehur. Uvećani miomatozni uterus može uslijed kompresije na kolon uzrokovati rektalnu bol, konstipaciju ili otežanu defekaciju. Grčevi u abdomenu Intramuralni fibroid raste unutar stijenke uterusa. Njegov rast može uzrokovati distenziju abdomena, ili, uslijed kompresije na mokračni mjehur, učestalo mokrenje. Subserozni fibroid razvija se u vanjskom dijelu uterusa. Može biti pedunkularan. Raste u abdomen ili ligamente uterusa. Svojim rastom komprimira mokraćni mjehur i distendira abdomen. Večina bolesnica sa fibroidom uterusa je Slika 1. Shematski prikaz lokalizacija fibroida asimptomatska. U većini slučajeva otkriva se kao slučajan nalaz tijekom rutinskog ginekološkog pregleda. Liječenje mioma potrebno je u samo 10% - 20% bolesnica. Simptomi fibroida uterusa povezani su sa lokalizacijom i brtojem tumora. Menoragija je najčešći simptom mioma uterusa. Ova produžena i jaka krvarenja mogu biti uzrokom nastanka anemije. Najčešće nastaje kao posljedica erozije submukozalnog mioma u endometrijalnu šupljinu. U rijetkim slučajevima dilatirane vene na površini subseroznog pedunkularnog mioma mogu uzrokovati iznenadna jaka intraperitonealna Slika 2. Na nativnoj snimci abdomena vide se dva kalcificirana mioma (strelice) nastaju kao posljedica kompresije na tanko crijevo. U rijetkim slučajevima može se javiti polic- 18 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

19 itemija kao i komplikacije trudnoće. Submukozalni miomi mogu utjecati na fertilitet. Uslijed torzije peteljke može doći do nekroze pedunkularnih fibroida koja je pračena jakom boli. Rengenska dijagnostika fibroma uterusa a.konvencionalna radiografija Konvencinalna radiografija ima ograničenu ulogu u dijagnostici mioma uterusa. Ukoliko nema kalcifikata fibroid se nevidi na konvencionalnim radiogramima (Slika 2.). Veliko miomatozno uvećanje uterusa može se vidjeti kao nespecifična mekotkivna masa koja potiskuje vijuge crijeva b.kompjuterizirana tomografija CT također ima ograničenu ulogu u dijagnostici fibroma uterusa. Na CT presjecima fibroid je jednak okolnom miometriju. Razlike postoje jedino u slučaju ukoliko unutar mioma postoje kalcifikacije ili nekroze. Na CT presjecima, zbog velike kontrastne razlike, kalcifikati u miomu uterusa bolje su vidljivi nego li na konvencinalnim radiogramima. c.magnetna rezonancija MR je od neobične važnosti u prikazu anatomije i patologije uterusa i ovarija, poglavito u žena u kojih je UZ nalaz neodređen. Od velike je važnosti u planiranju miomektomije ili selektivnog kirurškog odstranjenja mioma. Miom se prikazuje kao oštro ograničena tvorba niskog ili intermedijalnog intenziteta signala u T1 i T2 mjernom vremenu (Slika 3. a i b). Trećina mioma uterusa u T2 mjernom vremenu ima uslijed dilatiranih vena i edema hiperintenzivan prsten. Uslijed krvarenja, hijaline degeneracije, edema ili visoko celularnog fibroida mogu se u T2 mjernom vremenu vidjeti inhomogena područja visokog signala. Nakon intravenske aplikacije paramagnetnog kontrastnog sredstva miom se boja kasnije od zdravog miometriuma. U 65 posto slučajeva bojanje je hipointenzivno, u 23 posto Iizointenzivno, a u 12 posto hiperintenzivno u odnosu na okolni normalni miometrij. Senzitivnost MR u dijagnostici mioma uterusa Slika 4. UZ prikaz mioma uterusa je 86 posto - 92 posto, a specifičnost 100 posto, dok se točnost u evaluaciji fibroida iznosi 97 posto. Najveće ograničenje MR predstavlja visoka cijena pregleda. Osim toga bolesnice sa srčanim stimulatorom ili metalnim stranim tijelima ne smiju se podvrći MR pregledu. Klaustrofobija predstavlja relativnu kontraindikaciju za MR pregled. d.ultrazvuk Uz predstavlja dijagnostičku metodu izbora u detekciji i evaluaciji mioma uterusa. Na UZ pregledu miom ima izgled solidne, okrugle, hipoehogene tvorbe (Slika 4.). Ovaj UZ izgled posljedica je prevalencije mišićnog tkiva. Miomi uterusa mogu varirati u ehogenosti. Ovisno o količini fibroznog tkiva i/ili kalcifikacija mogu biti heterogeni ili hiperehogeni. Područja nekroze su anehogena. U malih i izoehogenih mioma uterusa jedini UZ znak je ispupčenjem konture uterusa. Fibroid u donjem dijelu uterusa može obstruirati kanal uterusa i uzrokovati nakupljanje tekućine u endometrijalnom kanalu. Miom uterusa može potisnuti ehogenu endometrijalnu prugu. Kalcifikacije koje u miomu uterusa su hiperehogene sa oštrom akustičnom sjenom. Difuzni leiomiom uterusa na UZ pregledu ima sliku uvećanog uterusa abnormalne ehogenosti. U 5 posto bolesnica nekrotični miom uterusa može na UZ pregledu imitirati normalne zdjelične strukture (ovarije). Točnost UZ u dijagnostici mioma uterusa je 87 posto, dok je senzitivnost 60 posto, a specifičnost 99 posto. e.angiografija Angiografija zdjeličnih arterija nema nikakovih vrijednosti u dijagnostičkoj evaluaciji fibroida uterusa, međutim, predstavlja sastavni dio transkateterske embolizacije. Transkateterska embolizacija mioma uterusa a.preintervencijska evaluacija Preintervencijska evaluacija uterusa i mioma provodi se UZ ili MR pregledom. Mada se UZ prikazom može učinkovito prikazati uvečanje uterusa i prisustvo mioma, on uve- Slika 5. a). Sagitalna slika pokazuje uvečani heterogeni fibroid uterusa dužeg promjera 13 cm; b). tri mjeseca nakon embolizacije vidi se umjerena redukcija veličine uterusa koji sada mjeri 9.9 cm i značajnim redukcijom dva vidljiva fibroida. like ovisi o uređaju kojim se pretraga izvodi, habitusu bolesnice i iskustvu izvođaća. Iz tog razloga u preembolizacijskoj obradi prednost se daje MR pregledu koji ima znatno veće mogučnosti u prikazu veličine, lokalizacije i broja fibroida što je od velike vrijednosti u prtedviđanju uspješnosti embolizacije. MR pregledom dobiva se dobar uvid u karakteristike i vaskularizaciju fibroida. Zbog boljeg odgovora na embolizaciju fibroida intermedijalnog ili visokog inteziteta signala u T2 mjernom vremenu preembolizacijski MR ima velike prognostičke vrijednosti. MR pregledom dobro se prikazuju i patološke promjene koje uz miom postoje u uterusu. Na primjer, menoragija koja je često prisutna u bolesnica sa fibroidom uterusa može postojati u u bolesnica sa adenomijozom. Adenomijoza je benigna bolest uterusa karakterizirana ektopičnim rastom endometrijalnih žlijezda i Slika 3. a) Na koronalnom MR presjeku u T2 mjernom vremenu vidi se uvečani uterus sa multiplim miomima, b) na aksijalnom MR presjeku vidi se poprečni presjek velikog mioma u donjem dijelu uterusa koji komprimira anteriorno smješten mokraćni mjehur. Slika 6. Na angiografiji zdjeličnih arterija vidi se obostrano izdužene tortuozne uterine arterije glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

20 strome unutar miometrija. Na MR pregledu fokalni adenomiomi imaju izgled tvorbi niskog intenziteta signala koje su slabo diferencirane od okolnog miometrija unutar kojih se često vide fokusi visokog signala MR je od velike vrijednosti u procjeni rezultata embolizacije (Slika 5.). Iz preintervencijskog MR pregleda dobiju se mjere uterusa i svakog fibroida u tri dimenzije iz kojih se može koristeći se formulom za izračunavanje volumena kugle (dužina x širina x visina x ) izračunati volumen uterusa i volumen svakog mioma. Usporedbom mjera prije i nakon embolizacije dobije se najbolji uvid u stupanj postembolizacijske redukcije volumena uterusa i mijoma. Nakon embolizacije pada intenzitet signala u T1 i T2 mjernom vremenu. Za razliku od učinka na miome uterusa, embolizacija nema učinka na karakteristike intenziteta signala i volumena normalnog miometrija i endometrija. Slika 7. Na selektivnoj angiografiji lijeve arterije uterine vide se široke tortuozne arterije koje U liječenju miome uterusa često se prije miomektomije ili histerektomije koriste agonisti gonadotropnog-releasing hormona (GnRH). Cilj ove terapije je smanjenje morbiditeta operacijskih postupaka. Davanje agonista GnRH dovodi do konstrikcija arterija koje opskrbljuju uterus što može uzrokovati poteškoće pri embolizaciji mioma uterusa. Iz tog razloga transkateterska embolizacija fibroida uterusa izvodi se najmanje 12 tjedana nakon prestanka davanja agonista GnRH. b.tehnika embolizacije Neposredno prije intervencije uspostavi se venozna linija i u mokraćni mjehur uvede se Folijev kateter. Još uvijek postoji podijeljeno mišljenje o potrebi profilaktičke antibiotske terapije. Siskin prije embolizacije bolesnicama daje gram cefazolina, a bolesnicama alergičnim na penicilin ordinira 500 mg vancomycina. Međutim, izbor antibiotika te i druga premedijacija, kao što je to primjena kortikosteroida, antiemetika i analgetika ovisi o protokolu kuće u kojoj se intervencija izvodi. Transkateterska embolizacija mioma uterusa započima preglednom zdjeličnom angiografijom kojom se prikažu desna i lijeva uterina arterija (Slika 6.). Arterije uterine polaze iz unutrašnjih ilijakalnih arterija i odgovorne su za opskrbu največeg dijela uterusa. Preglednom zdjeličnom angiografijom prikazuju se ovarijalne i lumbalne arterije koje također mogu sudjelovati u kolateralnoj krvnoj opskrbi velikih mioma uterusa. Nakon pregledne angiografije zdjeličnih arterija izvodi se superselektivna angiografija lijeve i desne arterije uterine. U bolesnica sa miomom uterusa ovim angiografijama prikažu se spiralne arterije. To su dilatirani i tortuozni terminalni ogranci uterinioh arterija (Slika 7.). Ramsey navodi kako je ovakav izgled terminalnih ogranaka uterine arterije uzrokovan hormonalnim promjenama i zadebljanjem endometrija. Pošto se prikaže hipervaskularizacija fibroida pristupi se embolizaciji. Kao embolizacijski materijal koristi se polivinil alkohol i Embosphere. Pošto spiralne arterije anastomozuraju u medijalnoj liniji potrebno je embolizirati obje arterije uterine. Unilateralna okluzija uterine arterije izrok je neuspjele embolizacije. Za dijagnostičku angiografiju te embolizaciju u pravilu se koriste 4F ili 5F kateteri. U nekih bolesnica ovi kateteri mogu uzrokovati spazam i okluziju uterinih arterija što može dati lažnu sliku uspješne embolizacije. U takvih bolesnica preporuča se korištenje mikrokatetera koji se koaksijalnom tehnikom kroz angiografski kateter postavljen u hipogastzričnu arteriju preko žice vodilje promjera uvodi u arteriju uterinu. Ukoliko se embolizacija provodi kroz Slika 8. Postembolizacijska zdjelična angiografija: neprikazuje se vaskularizacija mioma uterusa angiografski kateter promjera 4F ili 5F koriste se čestice promjera ili mikrona. Međutiim, ukoliko se za embolizaciju koristi mikrokateter nemogu se aplicirati velike čestice. Pri upotrebi 3F mikrokatetera poteškoće mogu psotojati več pri upotrebi čestica veličine mikrona. Kako bi se minimalizirala mogučnost nastanka okluzije mikrokatetera potrebno je jače razrijeđenje embolizacijskog materijala te češće propiranje mikrokatetera. Analizirajući histološki učinak čestica polivinil alkohola nakon embolizacije mioma uterusa Siskin je utvrdio kako čestice PVA postavljene u limen uterine arterije izazivaju reakciju stranog tijela koja dovodi do agregacije trombocita i stvaranja tromba. Stvoreni tromb uzrokuje okluziju arterije koja dovodi do razvoja intersticijalnog edema, nakon čega uslijedi ishemična nekroza i hijalinizacija unutar fibroida. Miometrijum koji se nalazi u susjestvu emboliziranog fibroida je održan ali edematozan i unutar njega vide se znakovi krnične upale. Nakon embolizacije obje uterine arterije napravi se postembolizacijska angiografija zdjeličnih arterija. Ovom angiografijom dokaže se okluzija obje uterine arterije te nepostojanje kolateralnog krvotoka preko ovarijalnih ili vaginalnih arterija koje mogu značjno revaskularizirati fibroid uterusa (Slika 8.). Pod neuspjehom intervencije smatra se izostanak kliničkog odgovora nakon uspješne embolizacije obje utrine arterije. Neuspjeh intervencije može biti posljedica nepotpune embolizacije jedne od uterinih arterija, rekanalizacije lumena okludirane arterije, velikog mioma, postojanja kolateralne arterijalne opskrbe te postojanja leiomiosarkoma. Kao što je već naglašeno, u svih bolesnica napravi se preintervencijski MR pregled kojim se određuje veličina uterusa i mioma te prikazuje možebitna popratna bolest uterusa. U bolesnica sa velikim miomom uterusa i adenomiozom pozitivni klinički odgovor vidi se kratko vrijeme nakon embolizacije uterinih arterija dok se u bolesnica sa suspektnim leiomiosarkomom nakon embolizacije neprimjećuje očekivano smanjenje volumena uterusa. Postembolizacijski sindrom koji se javlja nakon embolizacije mioma uterusa jednak je postembolizacijskom sindromu koji se javlja pri embolizaciji bilo kojeg solidnog tumora. Javlja se u svih bolesnica u kojih je napravljena embolizacija uterinih arterija i traje dva do sedam dana. Karakteriziran je sa grčevima i boli u zdjelici, mučninom i povraćanjem, umjereno povišenom tjelesnom temperatrurom te općom slabošću. Simptomi postembolizacijskog sindroma uspješno se kupiraju per os i/ili intravenozno datim analgeticima u antiemeticima. Nakon intervencije bolesnica ostaje 24 sata u krevetu uz ograničenu aktivnost. Slijedećeg dana dopušta se ograničena aktivnost oko kuće. Nakon dva dana dozvoli se normalna aktivnost. Šesti postembolizaciijski dan bolenica je spremna za svakodnevni posao. I.Komplikacije embolizacije mioma Neposredne komplikacije jednake su komplikacijama koje se događaju i pri svim drugim embolizacijama. U tu grupu komplikacija spadaju reakcije na jodno kontrastno sredstvo, komplikacije povezane sa punkcijom i kateterizacijom femoralne arterije, postembolizacijski sindrom te embolizacije na neželjenom mjestu. Pri embolizaciji mioma uvijek postoji po- 20 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

21 tencijalna opasnost neželjene embolizacije ogranaka prednje skupine unutarnje ilijakalne arterije. Poseban oprez treba usmjeriti na vezikalne arterije koje ponekad mogu polaziti iz zajedničkog trunkusa sa arterijom uterinom. Embolizacija ovih arterija može dovesti i do nekroze mokraćnog mjehura. Dobro poznavanje anatomije i anatomskih varijanti zdjeličnih arterije, te pozorno izvođenje intrevencije najbolja su prevencija neželjenih embolizacija. Kako bi se izbjegle neželjene embolizacije pri embolizaciji mioma uterusa kateter uvijek treba postaviti u descendentni segment arterije uterine. Neposredno prije embolizacije malim uštrcavanjem kontrastnog sredstva pod kontrolom dijaskopije provjeri se njegov položaj. Kako bi se prevenirao refluks embolizacijskog materijala u druge arterije njegovo injeciranje izvodi se pod kontrolom dijaskopije. Prije svake kontrolne angiografije, kao i prije finalne postembolizacijske angiografije, obvezatno treba iz angiografskog katetera fiziološkom otopinom isprati ostatni embolizacijski materijal. Vashisht je opisao slučaj fatalne pulmonalne embolije koja se dogodila 20 sati nakon embolizacije mioma uterusa. Tromb koji je uzrokovao pulmonalnu emboliju najvjerojatije je poticao iz dubokih vena zdjelice. Trombi u dubokim venama zdjelice mogu nastati uslijed kompresivnog učinka velikog mioma uterusa ili smanjenog arterijalnog protoka nakon embolizacije. Jedno i drugo stanje rezultira stazom koja dovodi do tromboze. Kako bi se prevenirao nastanak tromboze vena donjih ekstremiteta i na taj način smanjio rizik od pulmonalne embolizacije, bolesnica započinju s hodanjem 24 sata nakon embolizacije. Osim toga svim bolesnicama u kojih postoje anamnestički podaci o pušenju ili uzimanju kontracepcijskih tableta preporuća se nošenje kompresijskih čarapa. Uvijek treba imati na umu da ova skupina bolesnica ima povečanu sklonost trombozi. Sve ove mjere od velike su koristi u prevenciji duboke venske tromboze donjih ekstremiteta, međutim, neučinkovite su u spriječavanju plućne embolije iz vena zdjelice. Pri embolizaciji mioma uterusa može doći do neželjenog oštećenja uterusa koje može biti uzrokovano ishemijom organa ili infekcijom. Piometrijum sa akutnim endometritisom jedna je od najranije opisanih komplikacija embolizacije mioma uterusa. Prema podacima iz literature infekcije se javljaju u 1 posto bolesnica. Većina bolesnica sa postembolizacijskim infekcijama uspješno se liječe antibioticima, međutim, u bolesnica u kojih unatoč antibiotske terapije i dalje perzistira visoka temperature kao i bol u donjem dijelu abdomena indicirana je histerektomija. Na skupu, održanom godine u Bostonu, Lanocita je prikazao slučaj bolesnice u koje je nakon embolizacije velikog mioma uterusa došlo do infekcije sa posljedičnom multiorganskom insuficijencijom koja je dovela do smrti bolesnice. U svih bolesnica sa prolongirano povišenom temperaturom (> 7 10 dana) mora se posumnjati na infekciju uterusa. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda zdjelice, laboratorijskih nalaza i CT pregleda zdjelice. Ishemične povrede uterusa javljaju se u manje od 1 posto bolesnica. Klinička slika karakterizirana je sa boli u zdjelici koja perzistira nekoliko tjedana nakon očekivanog postembolizacijskog sindroma. Uobičajeno dvije trečine krvne opskrbe uterusa dolazi uterinim arterijama a jedna trećina ovarijalnim arterijama koje polaze iz abdominalne aorte distalno od renalnih arterija. Nastanak ishemije uterusa može se objasniti neadekvatnim kolateralnim protokom iz ovarijalne arterije. Postembolizacijska amenoreja javlja se u 2-14 posto bolesnica. Tranzitorna amenoreja nakon endometrijalne atrofije može se javiti i u bolesnica s normalnom visinom hormona. U većini slučajeva 3 6 mjeseci nakon emboliacije dolazi do spontanog povratka menstruacije. Kolaterale, koje normalno postoje između uterusne i ovarijalne cirkulacije, dozvoljavaju mogućnost ulaska embolizacijskog materijala u ovarijalnu cirkulaciju. Patohistološkom analizom preparta bolesnica u kojih je nakon embolizacije napravljena histerektomija Aziz je pronašao čestice polivinil alkohola u mezoavriju i mezosalpinksu. Smanjenje krvnog protoka može biti uzrokom ovarijalne disfunkcije. Smanjeni krvni protok u adneksima može uzrokovati trombozu ovarijalne arterije, ovarijalnu ishemiju ili ovarijalnu infarkciju. U submukoznih mioma uterusa, poglavito pedunkularnih, nakon embolizacijom uterinih arterija postoji povećani rizik ekspulzije iz uterusa. Ova komplikacija javlja se u 1-2 posto bolesnica. Ekspluzija mioma može se javiti spontano bez klinički značajne simptomatologije. U pojedinih bolesnica za odstranjenje nekrotičnog miomskog tkiva iz uterusa može biti potrebna i histeroskopska resekcija. Tehnički neuspjeh Primarni, tehnički, neuspjeh embolizacije mioma uterusa definira se kao nemogućnost uspješne kateterizacije i embolizacije desne i lijeve uterine arterije. Primarni neuspjeh javlja se u 1-2 posto bolesnica. Primarni neuspjeh može biti uzrokovan: anatomskim varijacijama polazišta krvnih žila, anatomskim promjenama nastalim učinom potiskivanja velikim miomima uterusa, neiskustvu izvođača, te učinkom agonista gonadotropnog-releasing hormona ordiniranog nedugo prije embolizacije uterinih arterija. Hormonalne promjene Rast mioma ovisi o ovarijalnim steroidima kao što je to estrogen. Agonist gonadotropnogreleasing hormona (GnRH) djeluje preko hipofize na smanjenje GnRH receptora, što rezultira smanjenjm razine luteinizirajučeg hormona i folikul-stimulirajućeg hormona. Manjak ovih hormona inducira hipoestrogeno stanje. Nakon tromjesečne terapije smanjenjem serumske visine esgtrogena dovodi do hijalina degeneracija što uzrokuje smanjenju uterusa za posto. Uz to agonisti gonadotropnog-releasing hormona dovodi do smanjenje broja arterija te ubrzanih aterosklerotskih promjena na krvnim žilama uterusa i mioma. Dopplerskom analizom cirkulacije uterusa i mioma u bolesnica koje su uzimale agoniste gonadotropnogreleasing hormona prikazuje se smanjenje arterijalnom protoku i povećanje arterijalnog indeksa otpora. U bolesnica liječenih agonistima gonadotropnog-releasing hormona zbog smanjenja vaskularizacije u uterusu nemože se izvesti okluzija distalnih arterija što može bitno smanjiti učinkovitost embolizacije. Tri mjeseca nakon terapije agonistima gonadotropnog-releasing hormona uterus se vraća na 88 posto preterapijske veličine. Kako bi se izbjegao potencijalni neuspjeh embolizacije u bolesnica koje su liječene agonistima gonadotropnog-releasing hormona embolizacija uterinih arterija izvodi se najmanje tri mjeseca nakon prestanka terapije. Primjer iz prakse Na ginekološkom pregledu bolesnica I.G. stara 45. godine dijagnosticiran je miom uterusa. Bolesnica je anemična. Menstruacije su obilne i bolne. Osjeća napetost u maloj zdjelici i ima česti podražaj na mokrenje. UZ pregledom dijagnosticiraju se dva mioma uterusa. U bolesnice se indicira MR zdjelice. Na MR presjecima zdjelice (Slika 1.) vidi se uvećani uterus unutar kojeg se vide tri veća mioma (označeni strelicama) od kojih je najveći promjera 7x 6 cm. Nakon konzultacije ginekologa i intervencijskog radiologa odluči Slika 1. se na embolizaciju mioma. Angiografski kateter se ipsilateralnim femoralnim pristupom postavi se u vodoravni dio desne uterine arterije. Na angiografiji prikaže se vaskularizacija tipična za miom uterusa (Slika 2. a). Arterija se embolizira Biospherama veličine μm. Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. c). Potom se kateter preko bifurkacije aorte postavi u vodoravni dio lijeve arterije uterine. I na ovoj angiografiji prikaže se vaskularizacija tipična za miom uterusa (Slika 2. b). I ova arterija embolizira se česticama Biospherama veličine μm. Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. d). Nakon embolizacije bolesnica ima znakove tipičnog postembolizacijskog sindroma karakteriziran umjereno povišenom temperaturom, boli u maloj zdjelici i povraćanjem. Simptomi postembolizacijskog sindroma uspješno se kupiraju medikamentoznom terapijom. I prestaju nakon 24 sata. Kontrolni pregled šest mjeseci nakon embolizacije: glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

22 Bolesnica nema znakova anemije. Menstruacije nisu obilne. Ne osjeća pritisak u zdjelici i nema nadražaj na mokrenje. Na MR presjecima vidi se da je došlo do nekroze svih mioma. Na ovom MR pregledu jasno se vidi da su postojala tri veća i nekoliko manjih mioma (Slika3.). Alternativna terapija: Kiruška ekstipacija utera Kirurška miomektomija Slika 2. a, b, c i d Laparoskopska miomektomija Terapija agonistima gonadotropnogreleasing hormona Slika 3. LITERATURA: Cramer SF, Patel A: The frequency of uterine leiomyomas. Am J Clin Pathol 1990; 94(4): Cramer DW: Epidemiology of myomas. Semin Reprod Endocrinol 1992; 10: O Neill MJ, Fan C, Kaufman JA: MR imaging of fibroid, myometrial, and endometrial volume and perfusion characteristics in women with symptomatic uterine fibroids: pre and post transcatheter embolization of the uterine arteries [ab]. Radiology 1999; 213: 348. Sauerbrel EE, Nguyen KT, Nolan RL: A Practical Guide to Ultrasound in Obstetrics and Gynecology. 2nd ed. Lippincott-Raven; 1998: Jha RC, Imaoka I, Ascher SM: MR imaging of uterine artery embolization for leiomyomas: morphological changes and features predictive of response [ab]. Radiology 1999; 213(P): Mizukami N, Yamashita Y, Matsukawa T: The value of MR imaging in predicting the treatment effect of arterial embolization therapy for uterine leiomyomas [ab]. Radiology 1999; 213(P): 348. Ota H, Igarashi S, Tanaka T: Morphometric evaluation of stromal vascularization in the endometrium in adenomyosis. Hum Reprod 1998; 13(3): Byun JY, Kim SE, Choi BG: Diffuse and focal adenomyosis: MR imaging findings. Radiographics 1999; 19 Spec No: S Crosignani PG, Vercellini P, Meschia M: GnRH agonists before surgery for uterine leiomyomas. A review. J Reprod Med 1996; 41(6): Cohen D, Mazur MT, Jozefczyk MA: Hyalinization and cellular changes in uterine leiomyomata after gonadotropin releasing hormone agonist therapy. J Reprod Med 1994; 39(5): Siskin GP, Stainken BF, Dowling K: Outpatient uterine artery embolization for symptomatic uterine fibroids: experience in 49 patients. J Vasc Interv Radiol 2000; 11(3): Pelage JP, Le Dref O, Soyer P: Arterial anatomy of the female genital tract: variations and relevance to transcatheter embolization of the uterus. AJR Am J Roentgenol 1999; 172(4): Ramsey EM: The story of the spiral arteries. J Reprod Med 1981; 26(8): Goodwin SC, McLucas B, Lee M: Uterine artery embolization for the treatment of uterine leiomyomata midterm results. J Vasc Interv Radiol 1999 Oct; 10(9): Siskin GP, Eaton LA Jr, Stainken BF: Pathologic findings in a uterine leiomyoma after bilateral uterine artery embolization. J Vasc Interv Radiol 1999; 10(7): Hutchins FL Jr, Worthington-Kirsch R, Berkowitz RP: Selective uterine artery embolization as primary treatment for symptomatic leiomyomata uteri. J Am Assoc Gynecol Laparosc 1999; 6(3): Smith SJ, Sewall LE, Handelsman A: A clinical failure of uterine fibroid embolization due to adenomyosis. J Vasc Interv Radiol 1999; 10: Vashisht A, Studd J, Carey A: Fatal septicaemia after fibroid embolisation. Lancet 1999 Jul 24; 354(9175): Lanocita R, Frigerio LF, Patelli G: A fatal complication of percutaneous transcatheter embolization for treatment of uterine fibroids. Paper presented at: Society of Minimally Invasive Therapy Meeting; September 1999; Boston, MA Nikolic B, Spies JB, Abbara S: Ovarian artery supply of uterine fibroids as a cause of treatment failure after uterine artery embolization: a case report. J Vasc Interv Radiol 1999; 10(9): Razavi MK, Sze DY, Slonim S: Prevalence of uterine to ovarian anastomoses in patients with symptomatic uterine leiomyomas: to embolize or not to embolize [ab]. J Vasc Interv Radiol 2000; 11(2 Pt 2): 304. Spies JB, Ascher SA, Roth AR: Uterine artery embolization for leiomyomata. J. Obstet Gynecol 2001; 98: Aziz A, Petrucco OM, Makinoda S: Transarterial embolization of the uterine arteries: patient reactions and effects on uterine vasculature. Acta Obstet Gynecol Scand 1998; 77(3): Siskin GP, Tublin ME, Stainken BF: Bilateral uterine artery embolization for the treatment of menorrhagia due to adenomyosis. J Vasc Interv Radiol 2000; 11(2 Pt 2): Chrisman HB, Saker MB, Ryu RK: The impact of uterine fibroid embolization on resumption of menses and ovarian function. J Vasc Interv Radiol 2000; 11(6): Gutmann JN, Thornton KL, Diamond MP: Evaluation of leuprolide acetate treatment on histopathology of uterine myomata. Fertil Steril 1994; 61(4): Sreenan JJ, Prayson RA, Biscotti CV: Histopathologic findings in 107 uterine leiomyomas treated with leuprolide acetate compared with 126 controls Am J Surg Pathol 1996 Apr; 20(4): Spong CY, Sinow R, Renslo R: Induced hypoestrogenism increases the arterial resistance index of leiomyomata without affecting uterine or carotid arteries. J Assist Reprod Genet 1995 May; 12(5): Friedman AJ, Harrison-Atlas D, Barbieri RL: A randomized, placebo-controlled, doubleblind study evaluating the efficacy of leuprolide acetate depot in the treatment of uterine leiomyomata. Fertil Steril 1989 Feb; 51(2): glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

23 Latentna celijakija Piše : Borko Rajič, dr. med. Photo : Andrija Lončar Celijakija je bolest karakterizirana imunološkim odgovorom organizma na bjelančevinu žitarica (gluten). Prvi pisani spomen celijakije veže se uz radove Arateusa iz Kapadocije i seže u prvo stoljeće poslije Krista. Kao bolest prvi put ju je opisao engleski liječnik Samuel Gee 1888 godine u svom radu pod naslovom On the coeliac affection U novije vrijeme celijakija je povezana sa uzimanjem glutena u prehrani, u radu nizozemskog pedijatra Dicke-a. On je 1940-ih, primijetio kako su djeca, koja su imala gastrointestinalne tegobe, bila klinički bolja u razdoblju gladi tijekom Drugoga svjetskog rata, a ponovnom normalnom prehranom njihovo stanje se pogoršalo. Celijakija se ukratko može opisati kao neadekvatan T-stanicama upravljani odgovor organizma na ingestiju glutena u predisponiranih ljudi. Karakterizirana je vanjskim trigerom glutenskim proteinima iz pšenice i srodnih žitarica, pristunošću HLA-DQ2 (95%) ili HLA-DQ8(5 posto) antigena, i cirkulirajućim protutijelima na tkivnu transglutaminazu. Klinička slika ove Bolest se liječi uskraćivanjem prehrane koja sadrži gluten. bolesti poznata je svakome tko je proveo bar kratko vrijeme na medicini. Sumnja na celijakiju se vrlo lako postavlja, jer se klinički manifestni oblici bolesti vrlo lako zapažaju. Klinička slika se javlja par mjeseci nakon uvođenja u prehranu žitarica koje sadrže gluten, odnosno njegovu komponentu glijadin. Za definitivnu dijagnozu ipak je potrebno par stvari, potrebno je uz dokaz protutijela u krvi uraditi i biopsiju crijeva. U bioptatu se mora naći vilozna atrofija, aplazia kripti i prodor limfocita u laminu propriju (Marsh kriteriji). Kliničko poboljšanje na bezglutenskoj dijeti također je patognomonično. Što je novo? Celijakija je dobro poznata, jasno definirana bolest, i informacije koje sam iznio gore lako je pronaći u bilo kojoj knjizi gastroenterologije. Nova stvar je da od kada imamo brze testove na antitijela na tkivnu transglutaminazu, imamo novu potpuno novu skupinu ljudi koji imaju prisutna protutijela, ali bez kliničke slike. Ovakvo stanje definira se kao latentna celijakija. Ovakav vid celijakije stvara kontroverze, kako nema kliničke slike postavlja se pitanje trebamo li uopće obraćati pozornost na ovo stanje. Međutim screening na latentnu celijakiju pokazuje kako je celijakija znatno češća nego što se prije mislilo, od prijašnjih 1:200 slučajeva do sadašnjih 1:80, pa čak i do 1: 30. Uz povećanje prevalencije, novija istraživanja pokazala su i komorbiditete. Latentna bolest je povezana uz anemiju i osteoporozu te često uz smanjenu kvalitetu života. Često postoji i dokazana povezanost sa artritisom, neplodnošću, povećanjem transaminaza u krvi, pa i zatajenjem jetre. Medicina je još jednom pobjegla Postoje i istraživanja u kojima je glutenska osjetljivost, ili antitijela na glijadin, povezana sa nerazjašnjenim neurološkim ili psihijatrijskim poremećajima kao ataxia, periferna neuropatija, shizofrenija ili autizam. Celijakija se još povezuje i sa drugim bolestima koje u svojoj pozadini imaju autoimunu komponentu poput Diabetes mellitus tip I, autoimuni thireoiditis, autoimuni hepatitis, alopecija. Dugotrajna i neliječena enteropatija povezana je sa T staničnim limfomom, adenokarcinomom, i ostalim malignomima gastrointestinalnog trakta. Mnoge nespecificirane gastrointstinalne tegobe u starijoj dobi mogu se objasniti latentnom celijakijom, čija prevalencija se sa godinama povećava. Sva ova istraživanja bacaju novo svijetlo na ovu bolest, za koju se nekada mislilo da je istražena, a danas podiže nove kontroverze. S toga se još jednom pokazalo kako bolest, koja je specifična za pedijatrijsko razdoblje, lagano izašla iz okvira pedijatrije i odgovorna je za mnoge blage ali i neke opasne tegobe i kod starijih Medicina nam je još jednom pobjegla iz okvira koje smo joj nametnuli glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

24 Klinika za kirurgiju Kliničke bolnice Mostar Razgovarali: Ivan Landeka, Mateo Perić Photo: Pismohran Puls - a Klinika za kirurgiju SKB Mostar se, kao i većina ostalih, preselila u nove i veće prostore, gdje im je sada puno lakše obavljati ono po čemu je kirurgija poznata, a to su naravno kirurške operacije. Nove operacijske dvorane, puno suvremenija oprema, prikladniji prostori za oporavak pacijenata i intenzivnu njegu. Sve su to osobine koje krase sadašnju Kliniku za kirurgiju. Predstojnik Klinike za kirurgiju je prof. dr. Branko Bakula. No, kako je bio spriječen drugim poslovima, razgovarali smo s njegovim zamjenikom, prim.dr. Zdrinkom Brekalom. postaje Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a Klinika se dijeli na Kliniku za kirurgiju i Kliniku za urologiju. Predstojnik naše Klinike je prof.dr.sc. Branko Bakula. Poznato je da je Klinika za kirurgiju najveća klinika u KB-u Mostar. S koliko kreveta raspolažete u novim prostorima? Jeste li zadovoljni postojećim kapacitetom? Trenutačno bez JIL-a raspolažemo sa 127 kreveta. Uglavnom smo zadovoljni, posebice ako se zna da smo u staroj zgradu zajedno s urologijom i JIL-om imali 99 kreveta. Odjel abdominalne kirurgije koji se sastoji od odsjeka za gastrointestinalnu, koloproktološku, hepatobilijarnu, endoskopsku, te endokrinu kirurgiju. Tu su odjeli za traumatologiju, neurokirurgiju, vaskularnu, plastičnu, dječju kirurgiju i torakalnu kirurgiju. Od ove godine osnovan je Odjel kardiokirurgije, koji je već do sada zbrinuo preko stotinu kardiokirurških pacijenata. Ne treba zanemariti našu polikliniku, koja tek sada može pružiti prave usluge pacijentima. Moram napomenuti da, iako su CUM i JIL zasebne jedinice, mi funkcioniramo zajedno i nas je gotovo nemoguće razdvojiti, fizički i ljudski. Još malo statistike. Koliko liječnika specijalista radi na Klinici, je li njihov broj dostatan ili će i za nas mlađe biti mjesta? Što nam možete kazati o povijesti ove Klinike. Kada i gdje je sve počelo? Klinika za kirurške bolesti i urologiju je osnovana u sklopu KB-a Mostar godine, na temeljima Odjela za kirurgiju i urologiju tadašnje Ratne bolnice godine KB Mostar Koji sve odjeli postoje na Klinici za kirurgiju? Na našoj Klinici trenutačno radi 18 specijalista, a na specijalizaciji se nalazi još 17 liječnika. Naravno, treba napomenuti da su vrhunski liječnici iz cijelog svijeta gosti naše Klinike. 24 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

25 Nove operacijske dvorane, suvremenija oprema i prikladniji prostori za oporavak pacijenata i intenzivnu njegu Koliko ste zadovoljni sadašnjim uvjetima u operacijskim dvoranama? Možemo li reći da u cijelosti pratimo svjetske standarde kod nas u Mostaru? Uvjeti na Klinici su na razini, a u nekim segmentima i iznad europskog standarda. Zadovoljava li oprema u dvoranama, planira li se nabavka nekih novih uređaja u skorije vrijeme? Oprema je najmodernija i nova, sa stalnom tendencijom nabavke još modernije. Sastavni dio operacija su i komplikacije. Imate li podatke o tome, te uklapaju li se oni u propisane standarde u ostalim centrima? Komplikacije su sastavni dio kirurškog života i svi koji rade kirurgiju ih imaju. Mi se uklapamo u svjetske standarde, a to potvrđuju i neki Vaši diplomski radovi. Na predavanjima su nam stalno spominjali da se kirurzi dijele na one koji vole otvorene operacije i one koji preferiraju endoskopske i laparoskopske zahvate. Kakvo je vaše stajalište o tomu? Naravno, ja sam kirurg koji preferira sve ono što je bolje za pacijenta, a to je, apsolutno, endoskopska kirurgija. To je velika šansa za Vas, mlade buduće liječnike. U ovom dijelu Europe mi trenutačno imamo dvije najmodernije endoskopske operacijske dvorane ENDO-alpha. Mislim da su dvije od dvadeset u Europi. Zašto je Vas privukla kirurgija kao mladog liječnika? Biste li se sada, kada biste bili u toj poziciji, odlučili na nešto drugo? Meni je rat odredio liječničku sudbinu kirurga. Da sam ostao u mom rodnom gradu, vjerojatno bih još pisao recepte. Ja sam jako zadovoljna osoba. Ovaj posao mi čini zadovoljstvo i kad je najteže i tjera me da i dalje radim. Koje su prednosti i nedostatci kirurgije? Kirurgija je, pored liječničkog dijela, jedan veliki i teški manualni, fizički rad, bez privatnog života, te u svako doba dana i noći morate biti spremni. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

26 Zdravlje i vjera Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti! Autor: mr.sc. Zoran Zekić Photo: Ivan Rozić U prošlom broju stručnog časopisa KB Mostar Glas zdravlja objavljen je tekst o izgradnji i opremanju bolničke kapelice kao i važnosti bolničkog kapelana za rad ove medicinske ustanove. Želja nam je nastaviti tu rubriku i progovoriti više o važnosti vjere u zdravlju čovjeka i religije u bolničkom sustavu. Iz tog razloga želimo da se na stranicama ovog časopisa iz broja u broj nađu tekstovi zdravlja i vjere sa više aspekata, odnosno da se na interdisciplinaran način obradi tema kako s aspekta religije, tako i sa aspekta medicine, odnosno pojedinih njezinih disciplina. O čvrstoj vezi i odnosu vjere i zdravlja govori se u brojnim studijama, posebice u empirijskim istraživanjima američkih psihologa i brojnih drugih koji se bave graničnim pitanjima vjere i suvremene znanosti. Mogu se naći i brojni primjeri gdje pojedinci svjedoče o tomu kako su imali teške i neizlječive bolesti i kada su ih liječnici otpisali, posvetili su se vjeri i molitvi i izliječili se. Kako se to dogodilo, znanost nema odgovore ali i ne želi da prejudicira, jer znanstvena metodologija je precizna i svaka tvrdnja se mora itekako dokazati i činjenično potvrditi. Vjera i religija općenito, slažu se i znanstvenici i ljudi iz religije, u formi duhovnosti je itekako povezana s tjelesnim i mentalnim zdravljem. Prije svega religija ima odgovore na pitanja što i nakon smrti dok to znanost nema, pa će mnogi reći da je i tu ta snaga vjere u odnosu nad medicinom. S druge,pak,strane, vjera pomaže i ljudima tijekom samog života, posebice ako je riječ o oboljenjima ili ozlijedama koje su dovele do teške invalidnosti, kroničnih oboljenja i narušavanja kvalitete zdravlja općenito. Sukladno tomu religija ima svoje mjesto u rehabilitaciji takvih bolesnika, ali to je jedna daleko šira i stručnija tema o kojoj će liječnici ali i religijski terapeuti reći daleko više. (O iscjeliteljskoj snazi religije piše i naš Hercegovac prof.dr.sc. fra Šimun Šito Ćorić Psihologija religioznosti ). Danas nije rijetkost, naprotiv se preporuča, da liječnici, psiholozi i kapelani rade skupa na ozdravljenju pacijenata. Liječnici i terapeuti moraju bolje upoznati religijske običaje i uvažavati ih, te poticati a ne vrijeđati ili kao nekada ismijavati im se. Prije svega tu mislimo na molitvu, posjet kapelici i sudjelovanje na sakramentima posebice Svetoj misi i Ispovijedi, kao i Bolesničkom pomazanju. Kršćanstvo daje veliku pozornost na zdravlje ljudi, s tim da ona na zdravlje gleda kao jedinstvo duha i tijela. U tom smislu zdravlje podrazumijeva oboje, a i poznata je krilatica u zdravom tijelu, zdrav duh. Zdravlje je Božji dar kao što je primjerice i vjera. Zbog toga nema sukoba između vjere i zdravlja, naprotiv. Zdravlje i čovjek treba da bude u službi drugoga i života i zbog toga je religija apsolutno za zdravlje i protivi se uništavanju zdravlja, i smatra to grijehom. Protiv je duhana, alkoholizma, ovisnosti i svega što narušava ljudsko zdravlje. S druge strane zagovara zdrav život i dostojanstvo čovjeka kako bi ostvario Kraljevstvo Božje već i ovdje na zemlji. U Svetom pismu nalazimo Isusove riječi tvoja te vjera ozdravila (Mt 9, 22). Čovjek je integralno biće, ali ga možemo promatrati kroz četiri dimenzije: tjelesna, emocionalna, društvena i duhovna. Bog nas je stvorio kao psiho-somatsko biće, sazdano od duše i tijela. Sv. Pavao primjerice naglašava da ono što kroz tijelo zaradimo to nas čeka u nebu. Kršćanstvo ne gleda na tijelo negativno. Isus je se utjelovio i prošao zemaljski život. Možda je u prošlosti postojala predrasuda da su kršćani protiv tijela zbog užitaka i nagona, pa su neki pogrješno i shvaćali post i pokoru kao nešto protiv tijela, što ne odgovara istini i vrijednosti tijela. Emocionalni ili afektivni segment čovjeka je također značajan i on se danas sve više dovodi u vezu s uspjehom čovjeka. Nekada se samo naglašavala racionalna inteligencija, a danas sve više i emocionalna inteligencija kao čimbenik uspjeha u ostvarenju ljudskog života. Treća dimenzija čovjeka je društvenost, jer čovjek je od samog početka i društveno biće kao što je i duhovno biće. Kršćanska duhovnost posebice naglašava odnos prema drugim ljudima, služiti drugome. Jedna od dvije Isusove zapovjedi ljubavi i kaže Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Duhovnost je jedna otvorenost za Boga, za nadnaravno i vječno. Nakon smrti tijelo nam se vraća u zemlju i propada, dok je duša besmrtna. Liječnik psihijatar, može primjerice završiti i specijalizirati psihijatriju a da ne pravi razliku između psihičkog i duhovnog profila čovjeka, ali može i praviti tu razliku pa pokušavati medikamentima izliječiti ljudsku dušu, što sigurno neće donijeti dobre rezultate. Dok bi primjerice iniciranje njegovog duhovnog stanja, zajedno sa svećenikom, bolje pomoglo bolesniku. Bolesti tijela se utvrđuju suvremenom opremom i dijagnostikom dok bolesti duše najbolje prepoznaju duhovni psiholozi i svećenici. Bol i patnja su često povezani i sa duševnim nezadovoljstvom osobe i tu nam klasični lijekovi neće puno pomoći. Za te bolesti Katolička crkva ima lijekove u sakramentima. Bolesničko pomazanje je sakrament za jačanje i ozdravljenje duše i tijela. Ispovijed je sakrament za pročišćenje i ozdravljenje duše od grijeha. Sveta misa ili Euharistija je najsvetiji sakrament i zahvaća cjelokupnu dimenziju čovjeka i snagu koja iznutra treba da ozdravi cijelo tijelo. Nije li čovjek najviše bolestan kada je u grijehu? To ga sprječava i zatvara u svim ostalim dimenzijama ljudskog života. Prevencija protiv bolesti i zauzimanje za zdravlje, u smislu tijela, traži: redovit i zdrav život, spavanje, kretanje, uzimanje raznovrsne i potrebne količine hrane, više voća, povraća i vode, a manje masnoga i slatkoga, itd,. Dok bi savjet za dušu bio: moliti se, čitati Sveto pismo, opraštati, biti miran i radostan, zagovarati istinu, ljubav, slušati savjest, činiti dobra dijela, vjerovati u dobro, ljude, Boga, itd. Medicina i duhovnost ne smiju biti jedna prema drugoj negativno usmjereni i kategorično isključivi ili medicina ili duhovnost. Naprotiv zajednički trebaju surađivati na dobrobiti čovjeka i njegova zdravlja. Sakrament Bolesničkog pomazanja nije zamjena za kirurški zahvat kao što i sakrament Ispovijedi nije zamjena za psihoterapiju. Tu jednostavno nema riječi ili, nego zajednički do zdravlja kao najvećeg dobitka za čovjeka. Svi bolesnici i liječnici trebaju biti sretni jer KB Mostar ima bolničkog kapelana, svećenika zaduženog za pastoral bolesnika. Tu je dvadeset četiri sata na usluzi cjelokupnom bolničkom sustavu, bolesnicima, medicinskom osoblju, liječnicima i djelatnicima, voljan pomoći u bolesti i moliti te zagovarati kod Boga ozdravljenje. Nedjeljom i blagdanima služi Sv. Misu u bolničkoj kapelici na nakanu svih bolesnih i unesrećenih, kao i druge sakramente. Sve potrebne informacije o radu bolničkog kapelana se mogu pronaći na mrežnoj stranici bolnickikapelan-mostar.webs.com/ Raspored Sv. Misa: utorak u sati, petak u sati i nedjelja u sati 26 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

27 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

28 Liječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju KB Mostar Piše: Martina Šoljić, dr.med. Photo: Andrija Lončar i pismohran Pulsa Kolorektalni karcinom je u znatnom porastu posljednjih desetljeća pa zauzima prvo mjesto u incidenciji svih malignih bolesti probavnog sustava. Ova bolest daleko je češća u razvijenim zemljama pa je nazivaju bolest zapadnog svijeta. Svake godine se otkrije novih slučajeva kolorektalnog karcinoma, a godišnje od njega umire bolesnika. Nažalost, posljednjih 50 godina, unatoč svim naporima ranog otkrivanja karcinoma, sve boljoj kirurškoj tehnici i iskustvu, te adjuvantnoj terapiji, mortalitet se nije smanjio. U 95 posto slučajeva kolorektalni karcinom je stečena bolest i zato treba ustrajati na prevenciji i ranom otkrivanju te maligne bolesti. Kako obolijevaju uglavnom osobe starije od 50 godina pa se u razvijenim zemljama sve rizične skupine stanovništva (pozitivna obiteljska anamneza, osobe sklone probavnim smetnjama, pogotovo one s polipima) redovito podvrgavaju endoskopskim pretragama. Zato se ne smije zanemariti prve znakove bolesti kao što su anemija, poremećaji peristaltike (izmjena proljeva i opstipacija) i krv u stolici! Važnost ranog otkrivanja bolesti Važnost dobro uzete anamneze i digitorektalnog pregleda od velike je važnosti u ranom otkrivanju bolesti, čija se vrijednost posljednjih godina, u poplavi tehničkih pomagala, zanemaruje. U dijagnostici malignih procesa debelog crijeva endoskopska pretraga s biopsijom je nezaobilazna. Svakako je treba nadopuniti CT, MR ili intraoperacijskim UZV radi uvida u proširenost bolesti. U posljednje vrijeme sve se češće koristi pozitronska emisijska tomografija (PET) u praćenju tijeka bolesti te otkrivanju recidiva bolesti i metastaza. Tumorski markeri (CEA i CA 19,9) korisni su u poslijeoperacijskom tijeku gdje njihovo povećanje može ukazati na pojavu recidiva ili metastaza. Sve ove pretrage daju kirurgu uvid u proširenost malignog procesa i pomažu planiranje operacijskog zahvata. Međutim operacijski nalaz i intraoperacijska biopsija te patohistološki nalaz su ti koji će sa sigurnošću reći o stupnju proširenosti karcinoma. To određuje opsežnost operacijskog zahvata i vrstu adjuvantnog liječenja te konačno, prognozu bolesti. Brojne dugotrajne pretrage Treba naglasiti važnost prijeoperacijske pripreme bolesnika za uspjeh kirurškog liječenja jer se većinom radi o starijim osobama. Opće pripreme podrazumijevaju poboljšanje općeg stanja bolesnika, korekciju anemije, poboljšanje općeg statusa drugih organskih sustava (kardiovaskularnog i sl.), korekciju hidroelektrolitskog statusa te posebno korekciju hipoproteinemije koju nije lako korigirati u kratkom vremenskom roku. Ne smijemo zaboraviti da su ti bolesnici prije operacije podvrgnuti brojnim dugotrajnim pretragama bez adekvatne nutritivne potpore! Lokalna priprema koja se još primjenjuje sastoji se mehaničkog čišćenja te bakteriostatskog i baktericidnog djelovanja na crijevnu floru. Lokalna priprema ima za cilj smanjenje broja poslijeoperacijskih komplikacija (infekcija, dehiscijencija, itd). Mnogobrojne studije posljednjih godina pokazuju da ne postoje veće razlike u broju komplikacija u pacijenata koji nisu imali lokalnu prijeoperacijsku pripremu u odnosu na one koji jesu, u što smo se i sami uvjerili, te se izbjegavaju drastična čišćenja. Na našoj Klinici u posljednjih 5 godina operirano je 364 bolesnika zbog kolorektalnog karcinoma. Elektivnih zahvata bilo je 273 (65 posto), a hitno je operirano 91 (25 posto) bolesnika zbog opstrukcije ili perforacije crijeva. Ovako visok postotak hitno operiranih moguće je objasniti jedino nedovoljno razvijenoj prevenciji bolesti od strane zdravstvenih službi te niskoj zdravstvenoj prosvijetljenosti stanovništva jer svjetski statistički podaci pokazuju da se samo 10% pacijenata operira u hitnoj službi. Operacijski zahvati koji se uglavnom koriste na našoj klinici su klasični: desna hemikolektomija, lijeva hemikolektomija, segmentalne resekcije kolona, prednja resekcija rektuma s uspostavom crijevnog kontinuiteta ili privremene ili trajne kolostome. U slučaju ograničenog malignog procesa donje etaže rektuma radimo nisku anteriornu resekciju s anastomozom uz pomoć cirkularnog staplera, dok se u slučaju uznapredovalog procesa odlučujemo na amputaciju rektuma s formiranjem trajne kolostome uz 28 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

29 resekciju zahvaćenih organa ili radikalni zahvat egzenteracije zdjelice. Minimalno invazivna kirurgija kolona Kao dio naše sveobuhvatne skrbi, Klinika za kirurgiju KB Mostar je također uvela minimalno invazivnu (laparoskopsku) kiruršku metodu liječenja malignih bolesti kolona. Laparoskopska kirurgija koristi posebnu kameru - laparoskop koja prikazuje unutrašnjost trbušne šupljine. Umjesto jednog velikog trbušnog reza koji se koristi kod klasičnih otvorenih operacija, ovdje se čini nekoliko sitnih (5-10 mm) ureza kroz koje se umeću posebno dizajnirani kirurški instrumenti. (slika 1) Kirurg izvodi operaciju intraabdominalno koristeći sliku iz unutrašnjosti trbuha koja se projecira na zaslonu računala dok se vađenje preparata i šivanje anastomoze vrši ekstraabdominalno kroz minimalni rez. (slika 2, 2ipo i 3) U listopadu 2009.g. u operacijski blok KB Mostar instalirane su dvije Olympusove Endo Alpha operacijske dvorane koje pružaju najmoderniji pristup minimalno invazivnoj kirurgiji po svjetskim standardima (slika 4,5,6). Prednosti laparoskopske kirurgije u odnosu na konvencionalnu kirurgiju su poznati. U usporedbi s tradicionalnim, otvorenim operacijama, laparoskopske kirurške metode broje: - subjektivno manju postoperativnu bol - manji postotak infekcije rane - kraći boravak u bolnici - manje postotak postoperacijskog adhezivnog ileusa Poseban oblik endoskopskih zahvata predstavlja transanalna endoskopska mikrokirurgija (TEM) uz pomoć Wolfovog endoskopa koja omogućava lokalno uklanjanje niskih anorektalnih polipa i karcinoma in situ te palijativne zahvate uznapredovalih karcinoma. (slika 7) Poslijeoperacijske komplikacije svrstavamo u rane i kasne. Rane komplikacije uključuju infekcije rane i dehiscencije anastomoze, koje, ovisno o općem organskom statusu i opsegu dehiscencije, zahtijevaju reoperaciju s izvođenjem privremene kolostome. Kasne komplikacije uključuju disfunkcije motiliteta crijeva ili razvoj adhezivnog ileusa. Ukupni mortalitet operiranih pacijenata je 7%. Postotak ranih komplikacija se kreće, kao i u svjetskoj literaturi, oko 8% dok je postotak kasnih komplikacija zanemariv. Literatura: 1.Gellad ZF, Provenzale D: Colorectal cancer, Gastroenterology 2010; 138(6): Hemandas AK et al Laparoscopic Colorectal Surgery Produces Better Outcomes for High Risk Cancer Patients Compared to Open Surgery. Annals of Surgery. 2010;252(1): Buunen M, Veldkamp R, Hop WC, et alfor the Colon Cancer Laparoscopic or Open Resection Study Group. Survival after laparoscopic surgery versus open surgery for colon cancer: long-term outcome of a randomised clinical trial. Lancet Oncol 2009; 10: Jayne DG, Guillou PJ, Thorpe H, et alfor the UK MRC CLASICC Trial Group. Randomized trial of laparoscopic-assisted resection of colorectal carcinoma: 3-year results of the UK MRC CLASICC Trial Group. J Clin Oncol Savvas Papagrigoriadis: Transanal endoscopic micro-surgery (TEMS) for the management of large or sessile rectal adenomas: a review of the technique and indications. Int Semin Surg Oncol. 2006; 3: 13. Veliki broj bolesnika javi se tek kad je bolest uznapredovala, u stanju ileusa ili perforacije debelog crijeva. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

30 Klinička bolnica Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje Piše: Marija Medić Photo: Stojan Lasić S ciljem pružanja što boljih i kvalitetnijih usluga Klinička bolnica Mostar je tijekom godine nabavila dva nova aparata.u Klinici za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu KB Mostar kupljen je novi suvremeni aparat za gastroskopiju, dok je Odjel za radiologiju dobio najnoviji digitalni mamograf marke Siemens. Prim. prof. dr. sc. Monika Tomić, dr.med., predstojnica Klinike za unutarnje bolesti, ističe da je nabavka novog aparata bila neophodna jer je stari bio u kvaru posljednja tri mjeseca. Zahvala RMC-u - Ovdje bih posebice željela zahvaliti RMC-u Dr.Safet Mujić koji su nam u ovom razdoblju kad je naš aparat bio u kvaru izišli u susret i primili sve naše hitne pacijente - navodi dr.tomić. Dodaje da je suradnja bila jako dobra na čemu im je ona duboko zahvalna. - Ovdje se radilo o jako važnim stvarima i neopisivo nam je bitno da su nam izišli u susret - kazala je dr.tomić. Novi gastroskop stoji oko KM. Radi se o video - ga stroskopu. Novac za kupnju osigurao je Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanske županije od prikupljene participacije. Iako se radi o suvremenom aparatu koji će omogućiti mnogo brže preglede i točniju dijagnozu, kao i učinkovitije liječenje, metoda pregleda je ista.naime, gastroskopija je za većinu ljudi jako neugodan pregled, jer se mora progutati sonda. Međutim,dr. Tomić tvrdi da je načelo pregleda isto te da nema drugog način njegovog obavljanja.-pregledi će biti brži.možda je sonda nešto malo uža nego kod starijih aparata,ali je nažalost načelo isto jer je nemoguće na drukčiji način to napraviti. Sreća je da su pregledi brzi i da zbilja imamo jako dobro izvježban kadar - kazala je dr.tomić. Osim što se koristi za gastroskopiju, aparat ima i dodatne funkcije poput odstranjivanja polipa, zaustavljanja krvarenja Snimke se više ne nose od liječnika do liječnika, a video - gastroskop uklanja polipe Novac za kupljene aparate izdvojili su bolnica i Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije od participacije građana ove županije I dok je aparat za gastroskopiju odmah po nabavci stavljen u rad,za korištenje digitalnog mamografa bilo je potrebno proći izobrazbu. Glavni medicinski tehničar Odjela za radiologiju KB Mostar Predrag Pehar ističe da novi aparat omogućava digitalnu sliku. Bolja dijagnostika Ima veći film, slika se može okretati, odnosno novi aparat nudi mogućnost manipulacije slikom što stariji aparat nije omogućavao. Stariji aparati su davali mogućnost dobivanja samo jedne dispozicije. Ovaj aparat omogućava mnogo bolju dijagnostiku - navodi Pehar. Nabavku ovog aparata za digitalnu sliku u cijelosti je, kako doznajemo, financirala Klinička bolnica Mostar. Umrežavanje bolnice Osim mamografa za digitalnu sliku koji je kupljen na Odjelu radiologije, KB Mostar je nabavila još tri aparata koji su umreženi s novim aparatom, a sve radi bržeg i jednostavnijeg uspostavljanja dijagnoze. - Bit će umrežena čitava bolnica.u svakom trenutku,svaku sliku koju napravimo na mamografu moći će vidjeti drugi odjeli,odnosno liječnici u bolnici.tako da će se izbjegavati pravljenje filmova i nošenje snimaka od liječnika do drugog u KB Mostar - kazao je Pehar. 30 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

31 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

32 Privatnost i tajna Piše: Boris Kovač Photo: Andrija Lončar Privatnost Često smo u prilici čuti kako su neki podaci privatni ili povjerljivi. Privatnost (lat. privatus, koji pripada jednoj osobi, osobni) upućuje na pojedinačne značajke - ljudske osobine kao što su privatnost misli, osjećaja, zatim na nutrinu ljudskog doživljavanja te na sve ono što neka osoba želi u sebi zadržati kao skriveno - izvan dosega javnosti. Zato se sve ono što pripada jednoj osobi, u smislu osobnog i vlastitog u njoj skrivenog može definirati kao privatno. Upotreba riječi privatnost nosi u sebi isključenje javnosti i poštivanje ljudske intimnosti. Privatnost ima vrlo važnu ulogu u životu svakog čovjeka, stoga zahtijeva stalnu procjenu uvažavanja kod predstavnika profesija kojima ljudi povjeravaju svoju privatnost. U sebi sadrži tri značenja koja sebe međusobno dopunjuju. To su: fizička privatnost, informativna privatnost i privatnost odlučivanja. Sva tri značenja imaju podjednaku ulogu u zdravstvenoj službi i zdravstvenoj skrbi: Fizička privatnost predstavlja potrebu čovjeka da bude zaštićen, privatan, on i njegovo tijelo od pogleda svih onih kojima on nije dopustio da ga gledaju. Izlaganje osobe javnosti, primjerice u slučajevima pratnje pacijenata s odjela na odjel bez prikladne odjeće, razgovor o bolesti i stanju tijela pred trećom osobom ili razgovor o pacijentu i stanju njegova tijela vođen na način da se pacijent može prepoznati, obavljanje pregleda s pacijentom bez zaštitnog paravana, dodiri tijela bez objašnjenja zašto su potrebni, uzimanje krvi ili neke druge izlučevine s ciljem testiranja neke bolesti i uključivanje pacijenta u istraživanje bez njegove suglasnosti - početni su oblici nebrige i neuvažavanja fizičke privatnosti pacijenata. Prepuštajući svoje tijelo liječnicima, medicinskim sestrama, radiolozima, laborantima, fizioterapeutima i drugim zdravstvenim djelatnicima pacijent prepušta sebe u cjelini, svoju kompletnu osobnost. Trebala bi to biti početna misao s kojom bi zdravstveni djelatnici započinjali kontakt s pacijentima. Informativna privatnost svoje sinonime ima u tajnosti i anonimnosti. Može se reći ljudskoj potrebi za skrivanje podataka čije bi odavanje upućivalo na otkrivanje osobe koja se iza tih podataka krije. Smještena u područje medicine informativna privatnost se tradicionalno veže uz podatke koje liječnik ili neki drugi zdravstveni djelatnik sazna ili otkrije u kontaktu s pacijentom. Uz to, danas, ona obuhvaća svaki podatak i informaciju o pacijentu u medicinskom tretmanu, dijagnostičkom postupku i kliničkim istraživanjima čijim bi se odavanjem dovela u pitanje privatnost pacijenta. U tu skupinu podataka spadaju svi oni podaci koji se unose u karton, druge oblike medicinske dokumentacije, kao i oni koji se koriste za predstavljanje slučajeva, objašnjenje tijeka i posljedica bolesti u nastavi, stručnim i znanstvenim skupovima te javnosti. Iznošenje bilo koje informacije o pacijentovu stanju potpomognuto audio i vizualnim sredstvima zahtijeva zaštitu svakog podatka s kojim bi se mogla prepoznati osoba čiji se slučaj predstavlja. Privatnost odlučivanja proizlazi iz navedenih oblika privatnosti. Razumijeva se kao slobodan odabir u svezi s osobnim i intimnim konstitutivnim dijelovima svakog privatnog života osobe. To je privatnost koja upućuje na slobodu osobe da odluči u skladu s njezinim vlastitim shvaćanjem sebe, oslobođene od bilo kojeg oblika prisile ili utjecaja sa strane. U zdravstvenoj skrbi izražava se kao dopuštenje pacijentu da slobodno odluči o prihvaćanju ili neprihvaćanju medicinskog tretmana, intervencije, postupaka, te sudjelovanju u istraživanju. Privatnost odlučivanja uvedena je u javnu raspravu u povodu pravne regulacije pitanja pobačaja, odnosa prema terminalnim bolesnicima, bolesnicima u trajnom vegetativnom stanju, zatim, problema surogat majčinstva, prokreativnih tehnika, upotrebe kontracepcije, malodobničkih trudnoća, eksperimentalne upotrebe lijekova, prodaje organa i tkiva za transplantaciju. Tajna Ako tajnu prihvaćamo kao sve ono što je vezano uz čovjeka, njegov unutarnji svijet i sve ono što čovjek ne želi da se bez njegova dopuštenja o njemu zna onda tajna u sebi nosi poruku nužne zaštite njenog neovlaštenog otkrivanja. Prirodom posla ta zadaća pripada pravu i sudskoj praksi. Kontakti sa službama i profesijama nastalih radi zadovoljavanja egzistencijalnih potreba ljudi u velikom broju slučajeva dovode čovjeka u situaciju nužnog odavanja tajnih dijelova osobnosti. Doveden u položaj u kojem ga životna potreba prisiljava odavati osobnu nutrinu, čovjek osjeća potrebu i očekuje da bude zaštićeno ono što je prisiljen o sebi odati. Koliko će se od očekivanoga ostvariti ovisi, na jednoj strani o spremnosti profesionalca da znanje o privatnosti i tajnosti uvaži i primjeni u profesionalnim kontaktima te da u njima izgradi odnos poštovanja prema čovjeku i njegovoj osobnosti. Razlozi za odavanja privatnosti i zdravstvene tajne Liječnička tajna je jedan od neophodnih uvjeta uspostavljanja odnosa između liječnika i pacijenta. Iako se u modernom dobu tajnost podataka promatra kao jedno od temeljnih prava pacijenata, postoje životne situacije koje liječnike i druge zdravstvene djelatnike ne obvezuju apsolutno. Najčešće je riječ o situacijama u kojima dolaze u sukob individualna prava pacijenata s pravima drugih osoba ili je riječ o sukobu prava pacijenta i društvenog dobra. Za područje medicine interesantna su tri razloga: pristanak osobe, zajedničko dobro i šteta trećim osobama. Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik oslobođen je šutnje u svim slučajevima u kojima pacijent pristaje na iznošenje njegovih podataka privatne naravi. Temeljnu pretpostavku za objavu podataka čini kompatibilnost pacijenta. Pod njom se podrazumijeva da je pristanak za odavanje osobnih podataka dao svjestan, punoljetan i duševno zdrav pacijent. Ovaj vid odavanja tajne svoje uporište ima u pravu svakog čovjeka da raspolaže svojim vlastitim dobrom. Zajedničko dobro - odnosi se na situacije u kojima šutnja i neodavanje podataka o pojedincima predstavlja opasnost i rizik za zajednicu. To su realni slučajevi u kojima zaštita zajednice ima prednost pred privatnosti pacijenta. Međutim, važno je naglasiti da i u tim slučajevima medicinski i zdravstveni djelatnici ne odaju podatke izravno u javnost nego se obraćaju odgovarajućim institucijama i službama koje mogu pomoći u rješavanju određenog problema. Najčešće je riječ o socijalnoj skrbi, policiji, odvjetništvu, sudovimainstitucijama i službama čije članove isto tako obvezuje profesionalna tajna. Treći razlog - šteta trećim osobama - prepoznajemo u slučajevima i situacijama u kojima šutnja nanosi štetu nedužnim trećim osobama. Najčešće je riječ o situacijama koje su već riješene zakonom - prenošenje spolnih i zaraznih bolesti, ukoliko je osoba nasilna i predstavlja opasnost na radnom mjestu i obitelji, ukoliko joj psihofizičke sposobnosti ne dopuštaju dalje obavljanje javne djelatnosti te dovodi u pitanje živote drugih ljudi. I za te slučajeve važi isto profesionalno pravilo odavanja privatnih podataka kao i u slučajevima prijetnje zajedničkog dobra. Na kraju valja istaknuti da postoji stajalište po kojem obveza šutnje prestaje odlukama sudova ili javnim izjavama predstavnika službi koje skrbe o javnoj sigurnosti zajednice. Budući da navedene institucije iznose samo jedan dio privatnosti i tajnosti pacijenata, onaj najnužniji, vezan uz odgovarajuću odluku ili izjavu za očekivati je da će sve ono što nije izrečeno, a ima razinu zaštite privatnosti i neodavanja tajne ostati obvezom šutnje medicinskih i zdravstvenih djelatnika. 32 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

33 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

34 Premijerno ekipa mostarskoga CUM-a na CroRescue u Šibeniku Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Pismohran CUM-a KB Mostar Zagreb- Šibenik - Po prvi puta ekipa mostarskoga Hitnog bolničkog prijama, popularnog CUM-a Kliničke bolnice Mostar sudjelovala je na VIII. Međunarodnom natjecanju CroRescue 2010., ekipa Hitne medicinske pomoći,koje se održavalo 15.,16. i 17.svibnja 2010.godine u Zagrebu(u prostorima Zagrebačkog Velesajma) i u drevnom Krešimirovom gradu Šibeniku, na lokalitetima Solaris Hotels Resorta. Zahvala ekipi iz Prištine na logističkoj potpori Kako saznajemo u sklopu Međunarodnog Sajma medicine,farm acije,rehabilitacije, analitike,optike i dentala Medicina i tehnika Zagrebačkog Velesajma održan je središnji događaj projekta CroRescue U organizaciji natjecanja, te ostalim događanjima u sklopu projekta CroRescue, sudjelovale su brojne ustanove čija je djelatnost povezana s tematikom spašavanja. Podsjetimo glavni organizator je bio Zagreb Holding,a na premijernom natjecanju u Šibeniku mostarsku ekipu su predstavljali:kristina Šimović,dr. med.,maja Lukenda,glavna sestra CUM-a i medicinski tehničari:zoran Berić i Dario Jozić.U razgovoru i dojmovima iz Lijepe naše ne kriju svoje oduševljenje uspostavom suradnje s kolegama,razmjenom iskustava,a s obzirom kako je ovo šibensko bilo njihovo prvo vatreno krštenje svojevrsnu potporu im je pružila ekipa kolega iz Prištine(Republika Kosovo),koji su im posudili vozilo i torbe. - Bilo je odlično,prezadovoljna sam,ističe Kristina Šimović,dr.med,,koja je dio svoje specijalizacije iz urgentne medicine koncem godine odradila u dalekoj Canadi. U Šibenik su stigle kolege iz Rijeke,koji imaju dvadesetpetogodišnje iskustvo iz pružanja hitne medicinske pomoći, ekipa s KBC-a Rebro,potom iz ustanove za hitnu medicinsku pomoć iz Heinzlove,iznimno iskusne i dobro opremljene kolege iz Prištine, te brojni instruktori i edukatori koji tijekom godine organiziraju tečajeve iz te oblasti,a koji su,uz ostale,pohađali i Mostarci. Šimović i Lukenda posebice zanimljivim ističu iskustva iz Rumunjske,koja nije tako davno zakoračila u elitno društvo Europske unije(i dan - danas 30 posto njezinog pučanstva je bez električne energije), ali je uz potporu i projekte dovedeno 34 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

35 do savršenstva i fantastičnih radnih uvjeta. Donosimo i popis najboljih. ZAGREB, 15. svibnja 2010., Zagreb - Zagrebački velesajam 1. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB (dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti) 2. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE (dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna, Petar Marasović) 3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD (dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković, Nino Čavčić) ŠIBENIK, 16. i 17. svibnja 2010., Šibenik - Solaris 1. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE (dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna, Petar Marasović) 2. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB (dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti) 3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD (dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković, Nino Čavčić) UKUPNI POBJEDNIK: USTANOVA ZA HMP ZAGREB (dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti) Potpora ravnateljstva KB Mostar i voditeljice Biloš Istoga tjedna,dok je ekipa CUMa sudjelovala na natjecanju u Šibeniku,dvije naše liječnice prim. Ružica Biloš,dr.med. i v.d. voditeljice Hitnog bolničkog prijama i prim.edita Bjelanović,dr.med. sudjelovali su u Opatiji bajnoj na Kongresu anesteziologa. Sve to,zajednički ističu i one i ekipa iz CUM-a, zahvaljujući razumijevanju i potpori ravnateljstva Kliničke bolnice Mostar na čelu s prof.dr.sc. Antom Kvesićem,dr,med.,ravnateljem. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

36 Kina slikom i riječju našeg mladog liječnika Autor i photo: Vladimir Jegdić. dr.med. Jednog utorka na Kliniku za pedijatriju u Mostaru stigla je obavijest da Vlada Narodne Republike Kine poziva dva liječnika iz Bosne i Hercegovine da sudjeluju na seminaru o liječenju životno ugrožene djece. Prijavio sam se, odabrali su me i avantura je počela. U kineskom Veleposlanstvu tijekom postupka izdavanja vize upoznao sam svoju suputnicu, pedijatricu Indiru Delihasanović iz UKC Sarajevo. Preko Sarajeva, Beča i Pekinga stigli smo u Changsha glavni grad kineske pokrajine Hunan jedne od 22 kineske pokrajine. Grad ima sedam milijuna stanovnika, a pokrajina 69 milijuna. Dječja bolnica Hunan smještena u samom središtu Changsha referentni je centar za liječenje dječjih bolesti ove pokrajine i bila je mjesto održavanja tromjesečnog seminara. Bolnica na svoja 22 odjela ima kreveta od kojih 250 u jedinicama intenzivnog liječenja, upošljava 284 liječnika, oko 800 sestara i 300-tinjak ostalog osoblja na 14 katova na vrhu koje je bio i naš smještaj. Soba dvokrevetna s toaletom, televizorom s 40 samo kineskih kanala, internetom sa zabranjenim facebookom i youtubeom odmah daju jasnu sliku zemlje u koju sam došao. Dan poslije mi se pridružio cimer Andrew liječnik s Grenade, male države iz karibskog otočja čija su mi iskustva s Kube, gdje je studirao medicinu, bila od velike pomoći u shvaćanju načina razmišljanja u Kini. Bili smo dio tima od 33 liječnika iz 16 zemalja svijeta s pet kontinenata koji su sudjelovali na seminaru. Teorijski i praktični dio seminara Teorijski dio seminara obuhvaćao je urgentna stanja u pedijatriji, organizaciju zdravstvenog sustava u Kini, organizaciju mreže transporta i zbrinjavanja životno ugrožene dijece. Tijekom praktičnog dijela nazočili smo operacijama srčanih mana na otvorenom srcu, interventom zatvaranju srčanih pogrješaka, operacijama na ORL odjelu, biopsijama bubrega te aktivno sudjelovali u svakodnevnom liječenju djece. U sklopu edukacije posjetili smo ljetni kamp za pretilu djecu, tvornicu lijekova za tradicionalnu kinesku medicinu. Sudjelovali smo u sistematskom pregledu predškolske djece, posjetili odjel tradicionalne kineske medicine te završili APLS program. Posao non - stop Da je Ekrem Jevrić taksirao po Kini vjerojatno bi mu pjesma išla poso, poso, poso, poso jer Kinezi imaju deseto satno radno vrijeme nakon kojeg samo sretnici mogu ići kući a većina ostaje još 3-4 sata zbog ogromnog broja pacijenata. Tamošnji pedijatri se susreću s istim bolestima kao i naši izuzev epidemije hand foot mouth bolesti izazvane virusom zbog koje su ispunjeni svi kapaciteti infektološkog odjela kao i jednog pedijatrijskog odjela intenzivne njege. Osim zapadne medicine u bolnici postoji i odjel tradicionalne kineske medicine koja se tretira kao jedna vrsta specijalizacije što znači da osoba koja se bavi tom vrstom liječenja mora završiti Medicinski fakultet. Poznato je da Kinezi jako puno drže do tradicije tako da se rijetko dogodi da isti datum slave neki praznik kao i zapadni svijet. Primjerice imali su Valentinovo u kolovozu. Zanimljivo je da se 90 posto poroda dovrši carskim rezom, zbog vjerovanja roditelja da će dijete biti uspješnije u životu ako se rodi na određeni nadnevak. Kineska populacija i dalje raste, iako je zakon o pravu na jedno dijete na snazi od 1980.godine, jer isti vrijedi samo za gradska područja. 36 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

37 Kako smršavjeti deset kilograma u tri mjeseca postalo je jasno kad sam prvi put probao kinesku hranu. Recept glasi:tri obroka dnevno, ne jesti kruh niti slastice i puno se kretati. Uspjeh je zajamčen. Riža i kukuruz su osnovne namirnice, hrana je pikantna,ljuta, a obroci mali (osim za Azijate). Standard je sličan našem uz činjenicu da u svakoj trgovini osim prehrane možete pregovarati o cijeni proizvoda i na je taj način sniziti i do 70 posto što smo na žalost doznali tek zadnji mjesec našeg boravka. Drug Mao kao božanstvo Osim stručne izobrazbe imali smo malo vremena i za turistički obilazak ove pokrajine. Posjet mjestu Zhang jia je zasigurno nešto što se ne zaboravlja. Donedavno slabo posjećeni nacionalni park preko noći je postao najtraženije turističko odredište nakon što su snimljene slike prirode korištene u filmu Avatar. U blizini se nalazi i južni kineski zid dug oko 300 kilometara.posjetili smo Shao shan rodni grad i kuću Mao Ce Tunga prema kojem se u Kini odnose kao prema božanstvu. Kinezi su se predstavili kao jako dobri domaćini koji poštuju tradiciju ali se velikim koracima približavaju Zapadu. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

38 Zdravstvo u očima medija Piše: Ivana Brkić - Ćubela Photo : Privatni pismohran Pratiti zdravstvo u medijima zahtjevno je i velik izazov. Ali to je i jedna od najosjetljivijih tematika, u što sam se i sama uvjerila u svome dugogodišnjem novinarskom iskustvu. Nije isto pratiti sretne i tužne događaje kojih, nažalost, mora biti. Treba znati ostati objektivan i u najtežim trenucima, premda sam se i sama s tužnim životnim sudbinama mogla poistovjetiti. No, najvažnije je - doći do prave istine i imati sve strane u svojoj priči, kako to mi u novinarstvu nazivamo. Podjednako važno je i imati izvore u zdravstvenim ustanovama, ali i postići, što je danas vrlo teško, da liječnici i drugo medicinsko osoblje zadobiju tvoje povjerenje. No, s godinama rada, stalnim kontaktima i susretima, strpljenjem te istinitim i objektivnim izvješćivanjem, to mi je uspjelo (a bez toga se ne bi mogle napraviti mnoge priče). S druge strane, što i mlađim kolegama savjetujem, ako ste se odlučili pratiti zdravstvo u medijima, onda morate puno učiti i puno čitati - o bolestima, simptomima, uzročnicima,posljedicama..., biti poput nekog liječnika laika (kako se sa mnom često znaju našaliti i moje redakcijske kolege). Bitno je i (za)voljeti medicinu. Iako bi, kako i svi ljudi i ustanove, i bolnički centri željeli da se o njima piše samo kada su u pitanju pozitivne stvari, u novinarstvu to nije moguće. Upravo kada je o tome riječ, u Kliničkoj bolnici Mostar uvijek su odgovarali na sva pitanja. Kada se nije uspjelo stupiti u kontakt s nekim liječnikom, za odgovor su uvijek bili spremni iz Ureda za odnose s javnošću KB-a. No i liječnici bi trebali znati Zdravstvo je medijski zahtjevno za pratiti, ali čitatelji vole zdravstvene teme. da je puno bolje komunicirati s medijima i dati svoje viđenje stvari, jer u suprotnome, zbog pomanjkanja činjenica, može se dogoditi i iskrivljivanje istine što, opet, može dovesti do dalekosežnih posljedica. Bitno je i da mediji pravodobno dobiju informaciju jer primjerice kada radite za dnevne novine odgovor ne možete čekati danima ako je u pitanju hitan događaj. Naravno, puno je lakše izvješćivati o pozitivnim stvarima u zdravstvu, uspjesima. A čitatelji, pak, prema svim istraživanjima, veoma vole zdravstvene teme. I ne biste vjerovali koliko onda zovu u redakciju. Reagiraju na brojne napise. Hvale uspjehe liječnika, ogorčeni su zbog njihovih propusta... Sve u svemu, koliko je god složen zdravstveni sustav, toliko je složeno i njegovo medijsko praćenje. I opet bih istaknula, istina i povjerenje su najvažniji ako se upustite pratiti ovu tematiku... Sestrinstvo Još od malena sam znala da ću biti medicinska sestra Autorica: Ivona Ljevak, dipl. med. sestra, Klinika za infektivne bolesti KB Mostar Photo: Privatni pismohran U životu smo,vjerujem, svi već predodređeni za životni poziv i na nama je da ga prepoznamo u sebi, prihvatimo i dostojno provedemo. Tako sam i ja od malena živeći u obitelji okružena medicinskim osobljem znala da moj put vodi upravo tim smjerom. Možda u početku nisam bila ni svjesna ljudske i humane dimenzije mog poziva, ali duboko u mojoj svijesti je bila činjenica da je to jedan od načina da dokažem i pokažem sebe, a ujedno ostvarim taj minimum ljudskog življenja u kojem ne živimo samo sebe. Moje dosadašnje školovanje me dovelo do mjesta glavne sestre u Klinici za infektivne bolesti KB Mostar gdje se i danas trudim ostvariti zadane zadaće u skladu s propisima zvanja, te da se i dalje stručno usavršavam. Uspješno raditi ovaj posao podrazumijeva profesionalnost, stručnost, strpljivost, i dobru komunikaciju. Naime, glavna sestra koordinira sestrinsku aktivnost u bolničkom okruženju i ocjenjuje proces provođenja zdravstvene njege bolesnika.također, glavna sestra vrši nadzor prostora u ambulantnom i stacionarnom dijelu klinike kako bi bila sigurna da su zadovoljeni svi propisani uvjeti, kako za rad medicinskog osoblja tako i za udobnost bolesnika. Ona ima značajnu ulogu u poduzimanju mjera za osiguranje pravilne prehrane bolesnika. Nadalje, glavna sestra ima brojne administrativne dužnosti, a to su organizacija radnog vremena medicinskih sestra, arhiviranje službenih dokumenata, nadziranje potrošnje i nabave lijekova i potrošnog materijala. Uz sve navedeno usklađuje rad u prijamnoj ambulanti s radom u stacionarnom dijelu klinike, organizira edukaciju sestara te je mentor pripravnicima i studentima Fakulteta zdravstvenih studija. U našem svakodnevnom radu postoji visok rizik profesionalne izloženosti zaraznim bolestima, stoga dosljedno provodimo standardne mjere zaštite. Glavna sestra je član Stručnog kolegija i nazoči jutarnjim sastancima klinike, aktivno sudjeluje u viziti. Budući da naš poziv uključuje rad s ljudima postajemo neminovno dio i njihovog cjelokupnog života. Nerijetko se događa da pomažemo bolesnicima s teškim socioekonomskim statusom te se tako naše drage sestre: Slavica, Matija, Nada, Jadranka, Zdravka, Ankica, Marina, Maja, Marijana, Šejla, Zorana, Ivana, Maja, Inga brinu da takvi bolesnici odu s naše klinike zadovoljni i da dožive jedno lijepo iskustvo tople ljudske riječi i nesebične pomoći. Naravno, sve to uz potporu liječnika koji čine sve da ljudski život bude na prvom mjestu. Da nema te ljubavi i entuzijazma s kojim svakoga dana moje kolegice, kolege i ja ulazimo u bolnicu ne bi bilo ni uspjeha koje bilježi naša zdravstvena ustanova Klinička bolnica Mostar. 38 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

39 Članovi Udruge Specijalne policije HR HB darivali krv Text i photo: Ana - Marija Dedić Mostar-U organizaciji Udruge Specijalne policije HR HB u srijedu,16.lipnja godine u prostorima Zavoda za transfuziologiju Kliničke bolnice Mostar organizirana je akcija darivanja krvi. Odaziv dobar-aktivnosti kontinuirane Prema riječima Dalibora Babića,koordinatora za akcije darivanja odaziv je bio dobar, a akcija je osim Kliničke bolnice Mostar,organizirana i u : Županijskoj bolnici Livno, bolnici u Novoj Biloj i Županijskoj bolnici u Orašju. Dr. Sanja Klarić, specijalist transfuziolog i voditeljica Odsjeka za imunohematologiju tom prigodom ukazala je na dobru suradnju članova Udruge i Zavoda za transfuziologiju KB Mostar. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

40 U svim civiliziranim zemljama, posebice u onim sa razvijenom industrijom, susrećemo se sa začuđujućom pojavom: razvijena i dobro organizirana zdravstvena zaštita i visoko razvijena medicinska služba ne mogu bitno smanjiti broj oboljenja. U nekim industrijaliziranim zemljama stanje je upravo obrnuto: broj oboljelih veći je danas nego što je bio jučer. Kako objasniti tu paradoksalnu okolnost? Odgovor je samo jedan - stres. Stres postoji od postanka života ali posljednjih desetljeća posebice dobiva svoje značenje. Suvremeni tempo života tjera nas da zapostavljamo naše tijelo, a s druge strane da prekomjerno opterećujemo našu psihu. Pojam stres je engleskog podrijetla i označava napor, pritisak, povišenje tlaka zbog duševne uzbuđenosti, duševno ili tjelesno opterećenje organizma i odatle iscrpljenost. Stres je poremećaj homeostatske ravnoteže organizma, koji teži da se adaptira na taj način, da se poremećena ravnoteža uspostavi. Stres je stanje akutne tenzije u kojem se nalazi organizam i koje ga primorava da sva obrambena sredstva stavi u pogon da bi se suočio s nekom ozbiljnom situacijom. Stresna situacija - pojava neočekivanog događaja utiče na značajne promjene u ravnoteži, te dovodi do bitnijih promjena u strukturi funkcioniranja ličnosti. Za razliku od mnogih drugih živih bića čovjek se ne rađa dovoljno pripremljen za svijet u kojem će živjeti. Svaki vanjski događaj i situacija koja djeluje na organizam i prijeti poremećajem njegove tjelesne, duševne i socijalne ravnoteže može se nazvati stresorom. Prema jačini i posljedicama koje ostavljaju stresori mogu biti: (1) mali ili svakodnevni (svađe u obitelji ili na radnom mjestu, gužva u prometu, nedostatak novca, zagađenost zraka, zemlje, vode, utrka sa novcem i vremenom, raskorak između želja i mogućnosti i td.), (2) veliki životni (smrt bliske osobe, razvod braka, gubitak posla i td.) koji se ne događaju svakodnevno i uzrokuju značajnu patnju ali se većina ljudi ipak može nositi s njima i (3) psihotraumatski životni-katastrofični (teško zlostavljanje, otmica, silovanje, gladovanje, odvođenje na lažno strijeljanje, potres, poplava i td.) koji kod većine ljudi mogu uzrokovati dugotrajne posljedice po zdravlje. Općenito govoreći stresori mogu biti biološki, psihološki i socijalni. Ukoliko je stres jak ili ako je djelovanje stresora dugotrajno može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili slab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja. Stres je interakcija između osobe i okoline i vrlo je važna individualna percepcija i kognitivna procjena u određivanju dugoročnog razrješenja posljedica stresa. Svaki čovjek ima slabu točku tj. jedan naročito osjetljiv organ. Nekom je to psiha, nekom želudac, nekom pluća, nekom krvne žile... Ti su organi najslabije karike u lancu ljudskog organizma, pa se štetno djelovanje stresa prije svega ogleda na njima. Koliko je do danas poznato, to se odnosi na većinu bolesti pa i na rak. Sve bolesti slabe otpornost prema stresorima i uvjetuju jaču i sa nepovoljnim ishodom stresnu reakciju. Kako se sačuvati od stresa? Piše: doc.dr.sc.dragan Babić, dr.med. Photo: Andrija Lončar Dobra socijalna potpora, sređena obiteljska situacija, povoljno ekonomsko stanje štite osobu u stresogenim uvjetima. I obratno. Dokazan je značajan utjecaj stresa na sljedeće bolesti: visok krvni tlak, infarkt srca, bronhijalna astma, čir na želucu i dvanaestercu, kožne alergije, prolivi, glavobolje, depresija, anksiozni poremećaj, seksualni poremećaji, nesanica, prehlada, probavne smetnje, bol u leđima i vratu, artritis. Stres je neotuđiv dio našeg života. Do bolesti može dovesti dugotrajan i intenzivan stres. Svaki stres ne dovodi do oboljenja. Količina stresa koju čovjek može zdravo podnijeti zna biti i korisna i zna mobilizirati čovjeka, učiniti ga spremnijim za borbu i akciju. Napor i koristan stres jačaju i čeliče čovjeka, ne daju mu da se uspava postane trom i nemoćan. Bez određene količine stresa ne možemo biti zdravi i ne možemo se razvijati. Ta količina je za svakog čovjeka drugačija i svatko mora odrediti svoje granice. Simptomi stresa se najčešće očituju kroz pojačanu napetost, preosjetljivost, razdražljivost, nesigurnost, umor, iscrpljenost, a mogu biti prepoznati i kod česte glavobolje, pojave podočnjaka, bolova oko srca, višku kilograma, prekomjernom pušenju i pijenju alkoholnih pića. Kako ćemo se suprotstaviti stresu ovisi o našoj ličnosti, temperamentu, sklonostima i mogućnostima. Da bi smo se suprotstavili stresorima svakodnevnog života i uspješno nosili s njima moramo planirati svoj posao, paziti na ishranu, odabrati neku metodu ili način da se opustimo i oraspoložimo. Ukoliko znamo što možemo i hoćemo i prema tome realno isplaniramo dan možemo izbjeći mnoge stresore. Jer, gdje je red tu je i zadovoljstvo, a gdje je kaos, tu je i stes. Sindrom sagorjelosti na poslu je posljedica profesionalnog stresa, odnosno stresova na radnom mjestu u osoba koje su se pretjerano posvetile poslu s pretjerano nerealnim očekivanjima. Ako se na vrijeme ne prepozna posljedice za zdravlje i daljnju radnu sposobnost mogu biti katastrofalne. Ako želimo prevladati stres i izbjeći put u bolest, valja nam neprestano usklađivati vanjske i unutarnje čimbenike, postizati sklad tijela i duše. Treba svjesno planirati povremene odmore od svakodnevnice i osigurati dobar san. Tko stvaralački radi, morao bi se smisleno i odmarati. Dok se odmaramo akumuliramo pozitivnu energiju i poslije odmora lakše i 40 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

41 jednostavnije rješavamo uobičajene poslove. Kvalitetan odmor može oslabiti reakciju na svakodnevni stres, tako da nas on više ne opterećuje nego čak pobuđuje na rad. Prehrana. Tko je izložen prevelikom stresu, sklon je da svoje frustracije potisne na poguban način: poseže za jelima koja mu naročito prijaju čime povećava tjelesnu težinu koja djeluje dodatno stresogeno. U prevenciji i suzbijanju kroničnog stresa preporuča se nikada ne jesti u žurbi. Savjetuje se jesti hranu bogatu vitaminima i mineralima koji imaju veliku ulogu u zaštiti od negativnih djelovanja stresora. Dokazano je da vitamin C tonizira, a vitamin B ima neurozaštitno djelovanje. Također je poznato da magnezij umiruje, litij stabilizira raspoloženje, cink uravnotežuje. Više tjelesnog kretanja. Kretanje je najprirodnije, najdjelotvornije i najjeftinije antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja je siguran put u različite bolesti. Čovjek koji je pod stresom mora se kretati i to po mogućnosti odmah. Tko želi biti zdrav, mora se svakodnevno što više kretati da se tijelo oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Posebno je korisno kretanje u prirodi i na čistu zraku (planinarenje i sl.). Stresa se možemo osloboditi i na jednostavniji način. Jednostavno se popnemo brzo stepenicama do najvišeg kata u zgradi i vratimo natrag ili napravimo što više čučnjeva u svojoj sobi. Važno je da udahnemo čist zrak punim plućima, da se zdravo oznojimo, da se zarumenimo, da izbacimo iz sebe negativnu energiju. Tko želi zdrav dočekati starost mora se svakodnevno kretati da bi se tijelo oslobodilo reakcija na stres. A ni starost ga u tome ne bi smjela sprečavati; ona bi trebala obvezivati za još više kretnje. U kretnji i rekreativnom sportu također treba imati mjeru jer jednostrani tjelesni napori na koje nismo navikli - pa čak i ako nas raduju - mogu poremetiti zdravstvenu ravnotežu. Psihohigijena. Osim što u svladavanju stresa koristimo tzv. materijalne metode (više kretanja, zdrava ishrana) psihohigijena nas uči kako da napeto tijelo opustimo, čime se brojni psihosomatski poremećaji mogu ukloniti ili barem značajno smanjiti. Vrlo korisne tehnike u otklanjanju svakodnevnih stresora su vježbe disanja, autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija, transcedentalna meditacija. U prevenciji i svladavanju svakodnevne tjeskobe i straha nastalih akumulacijom psihostresora kao samopomoć svatko može pokušati primijeniti tehniku smirenog disanja koja može biti jako djelotvorna u otklanjanju tjeskobe i straha. Vježba se može izvoditi u sjedećem, ležećem ili stojećem položaju. Treba, u sebi, brojiti do sedam pri dubokom udisaju, a potom brojiti do sedam pri izdisaju. Treba duboko disati pomoću dijafragme. Vježbati svakodnevno da bi to postala praksa i korisna navika. Vježbu treba modificirati da bude što prikladnija za vas. (Ako u početku teško uspijevati duboko disati brojeći do sedam, brojite do šest ili do pet, a tijekom vremena će te uspjeti brojati do sedam). Dok radite ovu vježbu, mogu biti korisne pozitivne fantazije, primjerice zamišljanje lijepog okoliša. Za ambicioznije i uporne preporuča se za vježbe opuštanja naučiti autogeni trening, transcedentalnu meditaciju ili jogu. Vježbe je teško svladati sam, a puno lakše uz pomoć educiranih osoba. Redovitim prakticiranjem lakše se podnose svakodnevni stresovi, a opuštenost postaje stil života. Ako se potpuno isključimo iz vanjskog svijeta i prepustimo našoj duhovnosti, autonomne živčane funkcije se počinu drugačije odvijati. Disanje postaje mirnije, puls sporiji, manje se znojimo, mišići su opušteniji i postaju teški, a krvne žile nisu više zgrčene, čini se da tijelo postaje toplije, trbušni organi se smiruju, moždane stanice rade smirenije - najkraće rečeno dovedeno u ovakvo stanje tijelo se odmara. Fazu rada zamijenila je faza prikupljanja novih snaga. Znanstveno je nedvojbeno dokazano da se regeneracija odvija četiri puta brže u tijeku meditacije nego za vrijeme običnog odmaranja. Pri tomu je važno da se čovjek koji meditira vremenom sve više raduje životu. Prava radost mora poticati iz dubine našeg bića. Ona je najbolja zaštita protiv stresa. Opće stanje našeg uma uvijek ima određeni «tonalitet», odnosno «boju» koji su uvelike određeni vrstom misli koje mislimo. Ako mislimo negativno, tjeskobne misli slijede jednu za drugom. Ako su negativne misli usmjerene na prošlost, povezane su sa žaljenjem; a ako su usmjerene na budućnost, vezane su za tjeskobu i pesimizam. U sadašnjosti pak uvijek upućuju na nešto nezadovoljavajuće. Osobe koje negativno misle kao da gledaju kroz zatamnjene naočale kroz koje vide sebe, druge i svijet. I svaki put kad vam se javi ljuta misao, neljubazna misao, tužna misao ili «šašava» misao, vaš mozak otpušta kemijske tvari zbog kojih se vaše tijelo osjeća loše. U većine ljudi kada ih obuzmu negativne misli mišići se napnu, srce počne brže kucati, ruke se počnu znojiti, a može se javiti lakša omaglica. Vaše tijelo reagira nepovoljno na svaku vašu negativnu misao. Razvijanje sustava pozitivnog mišljenja je važno za vaš mozak i vaše zdravlje. Kada mislite pozitivno, vaš mozak se odmara i svaki put kad imate dobru misao, sretnu misao, misao punu nade ili ljubaznu misao, vaš mozak luči kemijske tvari zahvaljujući kojima se vaše tijelo dobro osjeća. Ako se prisjetite kad ste posljednji put imali uistinu sretnu misao, sjetit ćete se da ste bili opušteni, da vam je srce sporije kucalo, da ste sporije disali, da su vam dlanovi bili suhi. Vaše tijelo pozitivno reagira na vaše pozitivne misli. I zato se usprotivite negativnim mislima, shvatite da one nisu uvijek istinite borite se protiv njih mislite pozitivno, koristite vaš mozak i ne dajte da emocije nadvladaju. Smijeh kao lijek. Duhovitost i humor su vrlo važni za duševno zdravlje. Tko se često i rado smije, obično ima pozitivan stav prema životu, zna se radovati u uživati u malim stvarima, druželjubiv je i ugodan u društvu. Takve su osobe obično otpornije na stres. Smijanjem se oslobađamo stresne napetosti i preventivno djelujemo na gomilanje bijesa i agresivnosti. Glazbom protiv tjeskobe i depresije. Glazba je jedno od najmoćnijih sredstava za mijenjanje kemizma mozga. Dobro odabrana glazba lijek je za um i dušu. Na osobe u stresu vrlo blagotvorno djeluje glazba Bacha, Bethovena, Mozarta, Vivaldija, Čajkovskog i td. I svaka druga glazba uz koju se osjećamo ugodno i lagodno i koja nam čini zadovoljstvo pomaže u prevenciji i svladavanju stresa. Masaža. Ublažava napetost u mišićima, stvara osjećaj opuštenosti i odmora, ublažava i otklanja eventualne bolove. Postoje različite tehnike masaže od kojih mnoge možete sami naučiti. Masaža mješavinom ulja lavande, ružmarina i slatkog badema, vrlo brzo otklanja napetost. Ljekovite kupke. U kadu napunjenu vodom stavite malo morske soli ili ekstrakte ljekovitih biljaka koje djeluju opuštajuće ili poboljšavaju cirkulaciju. Činite to barem jedanput tjedno. Vježbe u kadi tijekom kupanja. Voda umiruje i opušta, a vježbe mogu dodatno povećati ugodu i antistresni učinak. Dok se kada puni vodom izvedite sljedeću vježbu: U stojećem položaju prste ruku stavite na ramena, a laktove povucite prema naprijed dok duboko udišete. Dok izdišete ramenima učinite nekoliko krugova i prislonite laktove uz tijelo. Ponovite vježbu nekoliko puta. Kada se kada napuni vodom, spustite se u ležeći položaj, smireno udahnite, a potom se zagnjurite u vodu tako da vam dođe do nosa, a potom zrak ispustite kroz nos pod vodom. Malo se podignite, ponovo udahnite i ponovite vježbu. Čeličenjem do veće otpornosti protiv stresa. U zdrav način življenja ubrajamo i čovjekovu svjesnu aktivnost na jačanju svog tijela. I od toga ovisi njegova otpornost prema stresu i raznim bolestima. Čeličenje podrazumijeva prilagodbu tijela blagim ili snažnim podražajima koji djeluju poput slabih stresora. Njihova je namjena poboljšavanje mehanizama adaptacije. Tako tijelo postane otpornije na stresore poput infekcija, poremećaja cirkulacije i sl. Tko stalno pobolijeva, trebao bi pokušati da raznim terapijama očvrsne svoje tijelo. U tu svrhu pomaže kretanje, pažljiva ishrana, a terapija u užem smislu sastoji se u određenoj primjeni vode i zraka. Kao i u ostalim metodama za borbu protiv stresa i sa čeličenjem treba početi postupno, raditi sustavno i ne prekidati terapiju. Pravilno koristiti slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme ne služi samo za obnavljanje radne energije, nego i za oplemenjivanje života. Odlasci u prirodu, posjeti i zajednički obiteljski sastanci s prijateljima, druženje s bliskim osobama, bavljenje sportom, hobijem, posjeti kazalištu, koncertima, gledanje dobrih filmova, čitanje lijepe knjige ne smiju biti podređeni radnim obvezama glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

42 Razgovor s povodom: doc. dr. sc. Edita Černi Obrdalj, specijalist obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar Zajedničkim snagama za život bez nasilja ist obiteljske medicine i kao docentica na Katedri za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Bavi se,kako ističe, obiteljskom medicinom koja je vrlo široko područje, a uži interesi dotiču se oblasti psihosocijalnih problema djece i mladeži. Autorica je istraživanja o nasilju među djecom na području Zapadne Hercegovine i Mostara, edukacijsko-promocijski projekt u osnovnim školama Mostara, a na pomolu je istraživački projekt slične tematike koji će obuhvatiti učenike osnovnih škola s područja Federacije BiH. Prema njezinim riječima oni koji je stalno nadahnjuju u njezinim istraživanjima su tolerantni suprug, osjećajne kćerke i vitalni i radišni roditelji. Razgovarala: Ana - Marija Dedić Photo: Marko Jurica Nema dana da u tisku i novim medijima ne pročitamo kako je osamnaestogodišnji mladić,inače vrhunski košarkaš, napadnut od strane huligana ispred diskoteke i kako je dobio bocu u glavu, kako su tinejdžera dok se vraćao doma napali kod Gradskog parka,da su mladića upitali za ime pa ga istukli,da je, pak, drugi tinejdžer napadnut iza škole od strane školskih kolega, da je dječak u trećem razredu Osnovne škole dobio potres mozga,jer je bio žrtva nasilja kolega koji su ga tukli pa mu izmakli stolicu. Podsjećamo i na nedavne nemile izgrede kada su u Mostaru fizički napadnuti maturanti gimnazije dok su bili na velikom odmoru, potom tinejdžer jer je nosio dres omiljenog nogometnog kluba, na YouTube-u svakodnevno možemo pogledati pravu makljažu djevojaka u školi koje do krvi premlaćuju svoju školsku kolegicu i pritom se odlično zabavljaju, a najdrastičniji primjeri su onaj iz sarajevskog tramvaja(ubojstvo mladića Denisa Mrnjavca,koji je zboden nožem od strane dvojice maloljetnika) i ubojstvo Luke Ritza (prekrasnog mladog čovjeka i glazbenika) u Zagrebu u susjednoj Hrvatskoj. Ima li nade za Mostar i mostarsku mladež? Može li se boljom suradnjom roditelja,prosvjetara, liječnika, gradskih vlasti i županijskoga MUP-a smanjiti stopa nasilja među mladima na mostarskim ulicama, a Mostar postati ugodnije i poželjno mjesto za život mladeži set je upita koje smo s povodom postavili dr.sc.editi Černi Obrdalj,specijalisti obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar koja se već dulje razdoblje stručno i s velikim entuzijazmom bavi ovom problematikom. O doc.dr.sc.edita Černi Obrdalj: Zaposlena je u mostarskom Domu zdravlja u ambulanti Stjepan Radić kao specijal- Docentice Černi Obrdalj koliko nam je poznato vi ste voditeljica projekta Za život bez nasilja, programa promocije i prevencija zdravlja. Kada je projekt pokrenut, s kojim ciljem i kakve je polučio rezultate? Program je pokrenut početkom godine s ciljem edukacije učenika od V-VIII razreda osnovnih škola. Učenici su upoznati s vrstama nasilja koje ih mogu zadesiti, štetnosti nasilnog ponašanja, te izvorima pomoći u zajednici. Edukaciju su provodili obiteljski liječnici i medicinske sestre sukladno načelu ambulanta najbliža škola. Prvi ciklus programa je završen, no bilo bi poželjno nastaviti ga u mlađim dobnim skupinama, a također ga konkretizirati radionicama i vršnjačkom edukacijom koje su se pokazale najučinkovitijim kod prevencije i rješavanja problema nasilja među djecom. Program sam osmislila na temelju rezultata istraživanja o traumatiziranosti djece koja doživljavju nasilje u školi i obitelji, no bez aktivne suradnje kolega zasigurno ne bi bio i dovršen. O rezultatima je rano govoriti. Trebalo bi provoditi programe prevencije nasilja dulje razdoblje i ponovno ispitati stopu nasilja. Zahvaljujući projektu danas nam se obraćaju djeca s problemom nasilja, a još čeće njihovi roditelji, za savjet o rješenju problema. Drugo što smo doznali je da su učenici zainteresirani za ovakav vid edukacije što obećava nastavak suradnje zdravstvene službe i škola i nameće potrebu zajedničkog ulaganja napora u rješavanju ovog važnog socijalnog i javnozdravstvenog problema. Vi ste o toj temi branili i doktorsku disertaciju. Do kakvih ste saznanja došli, je li je naša svakodnevnica jednostavno 42 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

43 nametnula i što kažu statistički pokazatelji? Kroz svoje pacijente, ali i vlastitu djecu postala sam svjesna nasilja među djecom i shvatila njegovu ozbiljnost. Počela sam istraživati problem najprije kroz literaturu, a kasnije i kroz osobna istraživanja na području Zapadne Hercegovine i Mostara. Iz dva sustavna istraživanja, koja su uključila učenika proizašlo je nekoliko publiciranih radova, a i moj magistarski rad i doktorska disertacija. Zanimala me prisutnost nasilja, ali i uzrok i same posljedice. Zabrinjavajuće je saznanje do kojeg sam došla da djeca u Mostaru u visokom postotku od 27 posto sudjeluju u nasilju u školi gotovo svakodnevno, te da djeca i adolescenti koja doživljavaju nasilje, ali i oni koji su nasilni prema drugima znatno čeće imaju simptome anksioznosti, depresije i samoubilačka razmišljanja nego ostali učenici. Ovo su zastrašujuće činjenice, a površno znamo reći kako je djetinjstvo najbezbrižnije životno razdoblje. Kakvo je stanje u Mostaru, HNŽ-u, BiH kada se radi o problemu maloljetničke delikvencije. Je li toj problematici neophodno pristupati na jedan multidisciplinarni način? Kakva je suradnja s ostalim strukama,predstavnicima vlasti,školama, prosvjetarima, psiholozima, roditeljima? Uistinu nemam te podatke. To bi trebalo pitati predstavnike policije, ali sigurna sam da nije obećavajuće, jer nema tjedna da ne čujemo neku šokantnu vijest poput premlaćivanja mladića u parku, demoliranja dijela škole, silovanja maloljetnika. Djeca su nasilna, ali i žrtve nasilja. Problematici se, dakako, mora pristupiti na multidisciplinaran način jer je iznimno složena. Složen je njezin uzrok, a i posljedice. Zdravstveni djelatnici obično nasilje prepoznaju kad je u poodmakloj fazi i kad je već ostavilo trag na psihičkom i fizičkom zdravlju djece i mladeži. No ako rješenju problema aktivno pristupe roditelji, nastavnici i školski psiholozi problem će se zasigurno rješavati u samom začetku. Danas postoje iskušani programi koji uspješno smanjuju stopu nasilja među djecom poput učeničkih radionica, postavljanja video nadzora u školama i školskim dvorištima, uvođenja dežurnih roditelja, ophodnje školskih policajaca. Najvažnije u svemu je biti svjestan da se problem nasilja među djecom može riješiti. Svaki pokušaj pomoći treba podržati. Uvijek će biti dostupni oni koji će pružiti stručnu, tehničku, financijsku pomoć. Nasilnik, huligan, agresivac. Rađa li se on docentice Černi Obrdalj (prirodne,nasljedne predispozicije,opas. aut.) ili postaje? Ima nešto u genetici, primjerice dječaci su po prirodi agresivniji od djevojčica, no mnogo više je u odgoju. U mlađoj dobi presudni su roditelji. Dijete koje ima za primjer agresivnog roditelja i kojeg roditelji nisu učili socijalno prihvatljivom ponašanju ima veliku vjerojatnost da će postati nasilnik. U adolescenciji slabi utjecaj roditelja, djevojke i mladići traže uzor među vršnjacima, medijskim zvijezdama. I upravo u tom razdoblju kada mediji preuzimaju ulogu odgajatelja, primaju nezamislive, neprofiltrirane sadržaje pune agresije. Vrlo je važno djeci u tom razdoblju pružiti i zaokupiti korisnim i sadržajnim aktivnostima. Tu je naglasak na roditeljima i na školskim programima. Lijepo je to čuti. Ali znamo da su roditelji ili prezaposleni ili frustrirani, nepravdom i nezaposlenoću, a školstvo u stalnom nedostatku materijalnih sredstava? Slažem se. Ali u uvjetima kakve imamo trebamo se truditi od djece učiniti tolerantne, suosjećajne i nadasve razumne odrasle ljude. Veliki je dar biti roditelj, ali i ogromna odgovornost. Roditeljstvo se uči, razvija, usavršava. Osim toga odgoj djece je i kolektivna odgovornost i ne smijemo zatvarati oči pred problemima djece i mladeži samo zato što nemamo djecu ili se ne radi o našoj djeci. Sve što može štetiti djetetu treba biti cenzurirano, zabranjeno, kažnjeno. Postoje ljudi koji mogu doprinijeti malo, ali i oni koji svojim položajem i statusom uz pomoć malih mnogo toga mogu promijeniti. Kada smo postali svjesni da imamo problem? Moram priznati da je problematika nasilja među djecom dobila na važnosti u zadnjih dvije godine, točnije od monstruoznog ubojstva mladića Denisa Mrnjavca u sarajevskom tramvaju. Kao da su tek tada bosanskohercegovačka javnost i odgovorne strukture postale svjesne sveprisutnosti nasilja među mladeži i opasnostima koje ono nosi. Jesu li u posljednje vrijeme na ovim našim svehercegovačkim prostorima organizirani okrugli stolovi,predavanja,stručni simpoziji o maloljetničkoj delikvenciji,nasilju i agresiji među mladeži,nultoj toleranciji na nasilje,kampanje i slično. Kolika je potreba za njima? Nakon sarajevskog događaja počele su se organizirati javne tribine, seminari, radionice, ali još uvijek nedostatno. Mostarski psihijatri održali su brojne tribine u kojima su govorili o problemima nasilja među mladeži, Federalno ministarstvo zdravstva je organiziralo tečajeve u Domovima zdravlja u kojima su zdravstveni djelatnici educirani o načinima prepoznavanja nasilja i prijavljivanju istog. Sve su to pozitivni primjeri, no našem je gradu potreban jedan ozbiljan program koji bi obuhvatio različne strukture. Pri tome mislim na škole, zdravstvo, policiju, socijalnu službu i dakako roditelje. U protivnom se plašim da mostarski učenici uskoro ne će moći ni do škole bez pratnje odraslih. Što je najpogubnije za djecu i mladež kad je u pitanju nasilje? Osim očiglednih fizičkih napada, djeca doživljavaju puno manje uočljive, naizgled suptilne oblike nasilja poput emocionalnog. Nerijetko smatramo bezopasnom dječjom životnom epizodom ako je dijete ogovarano, omalovažavano, izbjegavano od strane vršnjaka. Ipak ovakav vid nasilja ostavlja najveće posljedice na psihički razvoj djece i mladeži. Razbijeni prozor i posječenu ruku je lako primijetiti, donekle i zbrinuti.no, ranjenu dušu rijetko tko vidi i pruži joj pomoć. Upravo tu leži najveći problem zlostavljanja. Razvijemo li sluh za ljudsku patnju i naučimo djecu suosjećajnosti i milosrđu bit ćemo na pravom putu do društva bez nasilja. Na koncu, promatrajući iskustva drugih može li se problem nasilja među djecom i mladeži u našem gradu riješiti? Problem je složen. Da bi se nasilje spriječilo mora se djelovati na razini škole i obitelji, a da bi se rješavao uključiti i zdravstvenu, sigurnosnu i socijalnu službu. Mnogo će truda trebati uložiti da se stanje popravi. Ono što nas treba motivirati jesu saznanja iz razvijenih zemalja, da uz određene iskušane programe i dobru suradnju šire zajednice, problem nasilja uistinu možemo smanjiti. Što bi bilo vašom porukom svima onima koji se susreću s problemom nasilja u obitelji, školi i svakodnevnom životu? Danas pri Domu zdravlja Mostar imamo razvijenu mrežu ambulanti obiteljske medicine, Centar mentalnog zdravlja, a za studente ambulantu u sklopu koje radi i psiholog. Na web stranici mostarskoga Doma zdravlja moguće je potražiti savjet liječnika i psihologa. Sva ova mjesta uvijek su otvorena za one koji doživljavaju nasilje ili ne mogu nadzirati svoje agresivno ponašanje. Postoj i SOS telefon za žrtve nasilja glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

44 Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu Piše: dr. Dragana Karan, specijalizant patološke anatomije Photo: Andrija Lončar Patologija, citologija i sudska medicina su oduvijek u ljudima budile poseban interes i misterij, a ljudi koji su se time bavili smatrani su čudacima. Većina nemedicinara, ali i medicinara još uvijek zaziru od tih grana medicine. Obično se zavodi za patologiju, citologiju i sudsku medicinu smještaju u neke rubne, mračne, podrumske prostorije, pa se tako i mi nalazimo na -1 etaži nove bolnice na Bijelom Brijegu, ali nipošto nismo rubni ni u mraku nego jedna od važnijih dijagnostičkih grana medicine koja novim i sofisticiranim metodama dolazi do rezultata (dijagnoza) koji kliničarima značajno pomažu u dijagnosticiranju i liječenju raznih oboljenja. Začeci mostarke Patologije Patologija u Mostaru osnovana je davne godine, a bila je smještena je u tadašnjem Dispanzeru. U ratnim godinama ( ) materijal se nosio u Split na obradu, a neizostavno je, osim splitskih, spomenuti i sarajevske patologe koji su nekoliko godina nakon rata radili u Mostaru godine Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu je izmješten u novu, nedovršenu bolnicu na Bijelom Brijegu gdje se i danas nalazi, u ne baš uvjetne prostore.tek useljenjem i drugih Klinika u novu bolnicu patologija dobiva svoj pravi smisao. To se osobito odnosi na takozvane ex tempore ili intraoperativne biopsije kada mi za vrijeme operacije iz materijala koji nam kirurg pošalje, na smrznutom rezu, kod većine promjena možemo vidjeti je li neka promjena maligna ili benigna i ovisno od toga kirurg odluči o daljnjem tijeku operacije, odnosno treba li operirati dublje i šire ili poštedno. Ne moram naglašavati koliko je takva analiza tkiva bitna za pacijenta, a isto tako i da je za vrijeme kad su operativne Klinike bile izmještene na nekoliko lokaliteta u Mostaru ovo bilo nemoguće napraviti. Vedra lica uposlenika Zavoda Kad dođete na naš Zavod nećete naići na tamne prostorije s hladnjacima, ni labirinte nego na vedra lica uposlenika koji vrijedno obavljaju svoj svakodnevni posao. Tako govore i podaci iz prethodnih godina, pa smo tako primjerice 2009.godine pripremili i pregledali stakalca od oko pacijenata od čega je bilo oko patoloških, a oko 5000 citoloških. Slična statistika je i iz nekoliko prethodnih godina. Kako se KB razvija i prati najnovije trendove, gravitira joj sve veći broj pacijenata iz nekoliko županija, očekujemo da ćemo ove godine, a i ubuduće, imati blizu odrađenih stakalaca. Današnji patolozi nisu liječnici koji samo obduciraju, nego su neizostavni dio multidisciplinarnog tima koji čine internist, kirurg, onkolog, često i citolog i svi ravnopravno sudjeluju u liječenju pacijenta. Tako će primjerice gastroenterolog ukloniti polip iz debelog crijeva pacijenta, poslati ga na PHD analizu, i tek kad se patolog očituje o nalazu, proces ide dalje, ako je polip maligan, pacijenta operira kirurg i dalje ide kod onkologa. Zbog sve boljih dijagnostičkih mogućnosti radi se sve manje kliničkih obdukcija, u svijetu i kod nas, dok je za sudsko medicinske obdukcije zadužena sudska medicina. Na redu je sudska medicina Naš Zavod i bolnica je proljetos dobila prvog specijalistu sudske medicine, dr. Peru Bubala koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a čijim se dolaskom očekuje da zaživi i jedina grana medicine koja u SKB Mostar dosad nije postojala, a bitna je, ne samo zbog financijske dobiti, nego i zbog kvalitetnije edukacije studenata, zapošljavanja novih ljudi, razvoja u smislu osnutka toksikološkog laboratorija, ekshumacije žrtava rata, te općenito zbog razvoja sudske medicine na ovim prostorima. Koliko je široka i opsežna današnja patologija govori i činjenica da se isprofilirala sasvim nova grana medicine - citologija koja se bavi stanicama (dok se patologija bavi tkivima!). Citolozi rješavaju papa-nalaze, aspirate, punktate, rade punkcije koštane srži, limfnih čvorova, cisti, promjena na dojkama i dr. Za pripremu tkiva, da bi bila prihvatljiva za mikroskopiranje, potrebni su posebno educirani laboranti (na našem Zavodu ih radi 6) koji osim mehaničkih (uklapanje, rezanje, bojenje i dr.) rade i određene specijalne metode pripreme materijala kao što su citokemija, histokemija, imunocitokemijska i imunohistokemijska bojenja koja zahtijevaju posebnu tehniku rada i supstance kao što su visokospecifična protutijela. Možemo se pohvaliti da u tom segmentu pratimo svjetske standarde. U procesu smo nabavke protočnog citometra koji će znakovito poboljšati i olakšati kvalitetu dijagnosticiranja, osobito hematoloških bolesti i svrstati nas u vodeće centre u regiji. Za uspješno obavljanje posla nisu dostatni samo najnoviji aparati i metode nego su potrebni i ljudi. Klinički zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu ima 19 zaposlenih od kojih su: 4 liječnika specijalista (patolog, dva citologa i specijalist sudske medicine), 4 specijalizanta (troje za patologiju, jedna za citologiju), 6 spomenutih laboranata, 2 administrativna djelatnika, 2 daktilografkinje i spremačica, a vodi nas dr. Darko Alfirević koji je od siječnja predstojnik Zavoda. Važno je napomenuti da djelatnici Zavoda sudjeluju u izvođenju nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na Katedri za patologiju i Katedri za sudsku medicinu. 44 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

45 Djelatnici Zavoda za patologiju, citologiju i sudsku medicinu : Dr. Darko Alfirević - specijalist patološke anatomije, Predstojnik zavoda Mr.sc.dr. Violeta Šoljić specijalist kliničke citologije Dr. Đani Godler specijalist kliničke citologije Dr. Pero Bubalo specijalist sudske medicine Dr. Sanja Draganović specijalizant kliničke citologije Dr. Joško Petričević specijalizant patološke anatomije Dr. Dragana Karan specijalizant patološke anatomije Dr. Jelena Todorović specijalizant patološke anatomije Ing. Josip Masatović glavni tehničar Zavoda Vinka Livančić laboratorijski tehničar Adina Feuče medicinska sestra Zrinka Miletić laboratorijski tehničar Žana Božić laboratorijski tehničar Andrija Jakovljević laboratorijski tehničar Nada Kreso administrativni djelatnik Branka Karačić administrativni djelatnik Miroslava Kožul administrativni djelatnik Mira Drežnjak administrativni djelatnik Monika Čuljak - spremačica glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

46 Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu Piše: prim. Vesna Fideršek, mr. ph. Photo: Andrija Lončar Služba za medicinsku opskrbu,bolnička ljekarna,smještena je na Bijelom Brijegu,na starom lokalitetu,u prostoru naslovljenom topla veza.tu smo se uselili 16.ožujka 2009.godine.Prostorno smo obogatili jer je riječ o površini većoj od 500 metara četvornih. Dobili smo veliki skladišni prostor,solidan lab oratorij,ured,oficina,skladište zapaljivih materijala,mjesto za destiliranje vode i autoklaviranje,garderobu i slično. Svakako se nadamo nabavci suvremene laboratorijske opreme koja će omogućiti izradu galenskih i magistralnih pripravaka koje zasada još ne izrađujemo(kapi i masti za oči). Nova dimenzija posla U Službi za medicinsku opskrbu uposleno je osam djelatnika: jedan magistar farmacije,pet farmaceutskih tehničara,jedan zdravstveni tehničar,jedan administrativni djelatnik i spremačica. Na novom lokalitetu došlo je do potpunog uvezivanja svih u novi informacijski sustav i međusobnu komunikaciju programom koji se stalno dorađuje. Sva trebovanja idu elektronski,iz najmanje organizacijske jedinice. Naš posao je dobio novu dimenziju. Postao je frekventniji,s velikim brojem ulaza i još više dnevnih izdavanja. Primjerice,tijekom proteklih jedanaest mjeseci,bilo je ulaza lijekova i materijala,te oko izlaza. Poseban dio predstavlja opskrba onkologije,dijalize i dijela Klinike za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu, Klinike za infektivne bolesti,lijekovima iz programa koji financira federalni Zavod osiguranja i reosiguranja. To je dio koji zahtijeva dodatni angažman uposlenih,zbog posebnih lijekova i iznimno visokih cijena terapije. Bolnička ljekarna je mjesto iz kojeg polaze sva potraživanja za nabavu i gdje se većina i zaprimi,a onda distribuira po punktovima. Jedan dio isporuke se obavlja izravno od dobavljača na odjele. Od 16.studenoga 2009.godine postignut je sporazum sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije,o financiranju terapije predijaliznim pacijentima,lijekom epoetin-beta. Pojedinačna cijena jedne ampule, je oko 40 KM.Individualno doziranje pacijenta zahtijeva od tri do dvanaest ampula,a pacijenti su ga i osobno nabavljali. Manjak magistara farmacije i specijalista Iznimno smo ponosni na ovaj oblik suradnje s našim županijskim Zavodom zdravstvenog osiguranja i ona se stalno proširuje. Bolnička ljekarna je mjesto gdje se prikupljaju sve informacije o lijekovima,materijalima i novim zahvatima u ljekarništvu i medicini. U prigodi smo te informacije i dalje pružati. U jednom razdoblju odvijala se i nastava za studente Medicinskog fakulteta za izborni predmet Liječenje infuzijama i transfuzijom. Kao i većina bolnica ili klinika i naša ima potrebu za magistrima farmacije,posebice specijalistima. Specijalisti ljekarničke tehnologije,nadzora lijekova,ljekarničke informatike,kliničke farmacije, su usmjerenja koja se očekuju u kliničkim sveučilišnim centrima. Razvidan je manjak stručnog kadra,magistara farmacije,specijalista. To je konstantna pojava na području cijele Bosne i Hercegovine. Sastanak sekcije bolničkih ljekarnika BiH u Mostaru Grad na Neretvi bio je domaćin 29. i 30.listopada 2010.godine sastanka članova Sekcije bolničkih ljekarnika BiH. Sekcija je zajednička za oba entiteta i kao takva je postala članicom Europske asocijacije bolničkih/kliničkih ljekarnika. Mostarskom zasjedanju nazočili su magistri iz:sarajeva,tuzle,zenice,banja Luke. Uz izradu poslovnika o radu,plana za iduće jednogodišnje razdoblje detektirani su i problemi. Jedan od njih je nedostatak stručnoga kadra,nepostojanje cjenika u pružanju ljekarničkih usluga,poput izrade magistralnih,galenskih pripravaka i dr. Poseban izazov predstavlja razvoj onkološke terapije i procedure pripreme terapije za onkološke pacijente. U Europi je prihvaćena središnja priprema onkološke terapije za pacijente. Znači izrada na jednom mjestu za sve pacijente. Tu terapiju priprema isključivo magistar farmacije. Na takav način se radi u nekim klinikama u susjednoj Republici Hrvatskoj,Sloveniji,Srbiji. Problem kadrovi i opskrba Za sada kadrovski nismo spremni,ali iduće razdoblje obilježit će aktivnosti usmjerene na pripremu uvjeta za uvođenje središnje izrade onkološke terapije.na koncu,cijela ova godina prolazi u znaku iznimno otežane opskrbe naše službe i KB Mostar. Uzroci su različni,poput djelomice loše opskrbe tenderskih dobavljača i teškog stanja na tržištu lijekova. Neki od njih su se prestali distribuirati za područje BiH,poput:Adrenalin amp.glukoza 25 posto,37 posto,50 posto amp. Soludex 40 posto, 1 posto metilergometrin amp. i sl.čini se da razvoj KB Mostar ide brže nego što mi možemo pratiti novonastale potrebe. Širi se asortiman lijekova,materijala koji se potražuje,a i količine su veće od tenderom planiranih. Bilo kako bilo,prolazimo kroz kompleksno i izazovno razdoblje,ali očekujemo razumijevanje svih sudionika u pružanju zdravstvene skrbi. 46 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

47 Predstavljamo Službu zaštite KB Mostar Piše: Ana-Marija Dedić Photo: Andrija Lončar Tijekom posjeta ili boravka u novoj zgradi bolnice na Bijelom Brijegu ili cijelog bolničkog kompleksa svoj prvi kontakt pacijenti,građani i svi korisnici usluga ostvaruju s djelatnicima Unutarnje službe za zaštitu ljudi i imovine(zaštitarska služba) KB Mostar. Bio je to i povod za predstavljanje ove službe na čijem je čelu Gordan Soldo dipl.ing. Služba je osnovana početkom 2010 godine s ciljem preventivnog i interventnog djelovanja u KB Mostar, zbog velikog broja ljudi u objektima (djelatnici,pacijenti, posjetitelji),te zbog veličine objekata(visina i površina) i veličine partera- krug Bijeli Brijeg. Poslovi Službe Zaštita ljudi i imovine osnovana početkom godine od bivših portira, radi u četiri turnusa sa osam djelatnika u turnusu predvođena voditeljem smjene. Unutarnja služba zaštite (zaštitarska služba ) štiti tri lokaliteta od do sata na Bijelom Brijegu,u ulici Kralja Tvrtka gdje je smješteno Ravnateljstvo i Klinika za kožne i infektivne bolesti KB Mostar, te Klinika za Psihijatriju koja se nalazi u ulici Višeslava Humskog. Zaštita od požara organizirana preventivno preko djelatnika službe Martina Čule i interventno preko djelatnika zaštitarske službe i službe održavanja dežurnih električara. Zaštita na radu organizirana preventivno preko djelatnika službe Branko Kraljević ing. Zaštita od ionizirajućeg zračenja i radijacijske sigurnosti organizirana preko djelatnika Ljiljanke Zadro, ing.med.rad. Tijekom protekle 2010.godine najveći izazovi bili su vezani za ustroj i strukturu kadra u Zaštitarskoj službi s posebnim naglaskom da se unutar bolničkog kruga na Bijelom Brijegu osigura nesmetan protok ljudi i vozila. Uvedeno je i akreditiranje posjetitelja, kako bi se u svakom trenutku znao broj ljudi na pojedinim odjelima i u cijelom objektu bolnice. Prema riječima voditelja Službe Gordana Solde u idućem razdoblju potrebno je uložiti dosta truda i sredstava za osiguranje parkinga na lokalitetu Bijelog Brijega, kao i u sustav video nadzora,alarma i vatrodojave kako bi se stvorili svi potrebni uvjeti za sigurnost ljudi i imovine KB Mostar. Služba nabave KB Mostar Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Andrija Lončar Služba nabave KB Mostar spada u kategoriju nemedicinskih službi u sustavu naše zdravstvene ustanove. U današnjem sastavu i opsegu utemeljena je tijekom ratnog razdoblja zbog stalne potrebe za opskrbom tadašnje Ratne bolnice Mostar, koja je radila u sklopu Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Opskrba je vršena na način da se odlazilo u Grude u središnji centar za distribuciju hrane,repromaterijala i slično. Hrana je pristizala iz konvoja humanitarne pomoći,a skladištena je u prostoru bolnice na Bijelom Brijegu. U najtežim ratnim vremenima ni dana se nije prestalo s opskrbom bolnice i skrbi za njezine pacijente. S prestankom ratnih djelovanja sazrijevali su uvjeti da se i Služba nabave KB Mostar organizira sukladno mirnodopskim uvjetima što na svojevrstan način traje do današnjih dana. Služba nabave osigurava KB Mostar pravodobne i sukcesivne isporuke preko dobavljača koji su odabrani na natječajima,potom dostavu prehrambenih proizvoda za potrebe kuhinje KB Mostar,repromaterijala,lož-ulja i kisika za potrebe Tehničke službe kao i ostale potrebe odjela (tiskarski i uredski materijal). Agilnost ove službe i njezinih djelatnika omogućava nesmetan i kontinuiran rad cijelog sustava Kliničke bolnice Mostar. Svakodnevni rad ove Službe utemeljen je na izvršenju naloga i potreba brojnih odjela,klinika,zavoda i službi KB Mostar te pravodobnoj realizaciji istih. Na taj način skladište KB Mostar koje zaprimi robu vrši njezinu distribuciju sukladno nalogu i zahtjevu odjela. S obzirom na dislociranost pojedinih odjela KB Mostar kao i na činjenicu da je na Bijelom Brijegu izgrađena zgrada nove bolnice uvelike je povećan obujam rada Službe nabave čiji djelatnici svojim pojačanim angažmanom nastoje udovoljiti svim potrebama i izazovima. Podsjetimo,voditelj Službe nabave je Mario Boban,a djelatnici su:nedjeljko Medić i Ladislav Jurić. Sjedište službe je u prostorijama Ravnateljstva u Ulici Kralja Tvrtka bb.,a njezini djelatnici za sebe ističu kako im pravodobno obavljen posao predstavlja najveće zadovoljstvo. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

48 IV.Kongres pedijatara u Neumu Piše: dr. sc.željko Rončević, dr. med. Photo: Andrija Lončar U neumskom Hotelu Sunce je od 30. rujna do 2. listopada održan IV. Kongres pedijatara u Bosni i Hercegovini s međunarodnim sudjelovanjem. Organizirali su ga Udruga pedijatara u BiH i putnička agencija Comoder iz Mostara. Kongres je bio dobro posjećen, a sudjelovalo je oko 190 pedijatara iz zemlje i inozemstva. Pozivni predavači iz inozemstva su bili: Chok wan Chan iz Hong Konga, predsjednik International Pediatric Association (IPA), Enver Hasanoglu iz Turske, glavni tajnik UMEMPS-a (Mediteranske udruge pedijatara), Peter Belamarich iz New Yorka, Alida Midro iz Poljske, Laszlo Szabo iz Mađarske, Andreja Borinc Bedena iz Ljubljane, Mira Samardžić iz Podgorice, Predrag Minić iz Beograda, Aleksandar Sajkovski iz Skopja, Vjekoslav Krželj iz Splita, Vladimir Ahel iz Rijeke, Danijela Petković - Ramadža iz Zagreba. Kongres je održan pod visokim pokroviteljstvom Borjane Krišto, predsjednice Federacije BiH. U ime Hrvatskog pedijatrijskog društva sudionike IV. kongresa je pozdravio Julije Meštrović, ispred Klinike za dječje bolesti KB Mostar, Milivoj Boranić, ispred UMEMPSA Enver Hasanoglu, ispred Mađarske Udruge pedijatara Lazlo Szabo i ispred Udruge pedijatara u Bosni i Hercegovini predsjednik Udruge Željko Rončević. U programu otvaranja sudjelovala je ženska klapa Neum. Glavne teme kongresa : 1.Infekcije novorođenčeta i njihovo liječenje 2.Prekomjerna tjelesna težina u djece 3.Uloga i značaj pedijatra primarne zdravstvene zaštite u sustavu zdravstvene zaštite djece 4.Palijativno liječenje djece. Uvodničari za središnje teme su bili: Senka Dinarević - Mesihović iz Sarajeva, Fahrija Skokić iz Tuzle i Željko Rončević iz Mostara. Četvrti uvodničar Jelica Predojević - Samardžić iz Banja Luke zbog opravdanih razloga nije mogla sudjelovati. Na kongresu je predstavljeno preko stotinu usmenih priopćenja i postera pedijatara iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Italije. Radovi su objavljeni na CD - u koji se dobili svi sudionici Kongresa. Na svečanoj večeri koja je protekla u opuštenom i veselom ozračju nazočne je zabavljala vokalno instrumentalna skupina Sunce iz Neuma i mlada Mostarka Sanda Pandža. 48 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

49 Znanstveno - stručni putopis Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz Kliničke bolnice Mostar Autorica i photo: dr.irena Sesar, zamjenica predstojnika Klinike za očne bolesti KB Mostar U Parizu je od 3. do 8. rujna godine održan 28. Congres of the ESCRS(Europski oftalmološki kongres ). Priliku da sudjelujemo na kongresu imalo je petoro kolega s područja Federacije Bosne i Hercegovine. Mostar smo predstavljale dr. Željka Tomić i ja. U Sarajevu smo se sreli sa kolegama iz Tuzle i Sarajeva, dr.ibrahimom Pačom, dr. Vahidom Jusufovićem i dr. Melihom Halilbašić. Ako je suditi po onoj pučkoj kako se po jutru dan poznaje, nije nam dobro krenulo. Već iz Sarajeva je zrakoplov kasnio za Munchen. Trčanje po zračnoj luci da stignemo zrakoplov za Paris bilo je bez uspjeha. Strogi nadzor putnika i prtljage nekako su još više pogoršali dojmove, ali smo imali sreću da se vrlo brzo ukrcamo na sljedeći let. Nakon 45 minuta vožnje taksijem stigli smo do našeg hotela. Pogled kroz prozor je izbrisao sve negativno što se događalo taj dan la Tour d Eiffel u punom sjaju. Iduće jutro smo svi zajedno krenuli laganom šetnjom prema Kongresnoj palači udaljenoj oko tri kilometra od našeg hotela jer nismo željeli propustiti niti jedan trenutak za razgledanje grada. Predavanja su se održavala u nekoliko kongresnih dvorana, a odlučivala sam se za ona koja bi nam mogla koristiti u Mostaru. Svaki dan smo po nekoliko sati proveli na predavanjima, a potom odlazili u razgledanje francuske metropole. U izložbenom prostoru smo razgledali sve suvremene aparate, a svake godine ih je sve više na tržištu. I tu se samo razočarate jer postanete svjesni da nećete imati prigodu raditi na tim aparatima. Preskupi su, a mi smo ipak siromašna zemlja u tranziciji. Možda, ako budemo imali sreće, idućih godina se nabavi i u našoj bolnici bar neki od tih aparata. Ipak sam na nekim predavanjima bila zadovoljna jer mi se činilo da smo tu negdje u korak s ostalima. Ono što je bilo interesantno za mene osobno bile su refrakcije, operacije i komplikacije operacija katarakte, operacije glaukoma i prevencija upale oka nakon operacije. Naravno, svaki dan smo koristili i za susrete i prijateljevanja s kolegama i prijateljima iz susjedne Hrvatske uz kavu ili ručak nakon predavanja. Biti u Parizu, a ne razgledati grad svjetlosti bio bi totalni promašaj.no, tih pet - šest dana je ipak bilo malo. Jedan dan smo imali organizirano razgledanje grada sa svojim hrvatskim kolegama, a ostale dane u osobnom aranžmanu. Popularni toranj smo viđali svaki dan jer smo bili u hotelu udaljenom stotinjak metara. Posjetili smo i Katedralu Notre-Dame, Trijumfalnu kapiju(fr.arc de Triomphe), Jelisejska polja (fr. La plus belle avenue du monde, ili, najljepšu aveniju na svijetu,opas.aut.). Vozili smo se brodom prometnom Seine-om, divili se mostovima, svi su različni i predstavljaju prava mala remek - djela. Uspjeli smo posjetiti i Montmartre, umjetničko središte slikara boema, šetati njegovim uličicama, kupiti neki zgodan autohtoni suvenir. Toliko građevina koje sam morala fotografirati, svaka ima neki povijesni značaj, a mnoštvo toga se nije stiglo vidjeti pa se nadam da će biti opet neka prilika jer to je metropola koja te uvijek iznova zove svojom ljepotom i sjajem. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

50 Transplatacija organa Piše: mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med. Photo: Andrija Lončar Transplatacija je metoda liječenja u kojoj se koristi organ kao lijek. To je neophodan i nezaobilazan vid liječenja ireverzibilnog progresivnog oboljenja organa. Presađivanjem organa i tkiva danas se diljem svijeta uspješno liječe mnogi teški bolesnici. Presađivanjem samo od živih davatelja ne mogu se ni izbliza zadovoljiti potrebe osoba čiji život ovisi o darivanom bubregu,jetri,plućima,srcu Darivanje organa i tkiva u svrhu liječenja oboljelih u BiH je zakonski regulirano/zakon o uvjetima za uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela Službeni list BiH 2/02 i 13/ 94 ; Pravilnik o uvjetima za rad zdravstvenih organizacija koje obavljaju poslove uzimanja,presađivanja,obrade,tipizacije i čuvanja ljudskog tijela Službeni list BiH 2/ 92 i 13/ 94 /. Donatorska mreža BiH Ovo je stoljeće sve uspješnije transplatacije organa,no transplatacijska medicina postaje žrtva vlastitog uspjeha zbog stalnog nedostatka organa. Podaci govore da oko 35 posto bolesnika s liste čekanja u Europi umire čekajući organ, 35 posto ostaje na listi čekanja,a samo njih 30 posto dobije presadak. Donatorska mreža BiH je nevladina,neprofitabilna organizacija koja se bavi promicanjem postmortalnog darivanja organa radi presađivanja,edukacijom zdravstvenih profesionalaca i bolničkog osoblja na području eksplantacije,poznavanja dijagnostike moždane smrti,tretmana donatora organa,edukacijom transplatacijskih koordinatora,organizacijom prikupljanja organa i promidžbom transplatacijske medicine općenito. Utemeljena je 2002.godine, a 9. svibnja 2003.godine upisana u Registar Udruge kod Ministarstva pravde Vijeća ministara BiH. Uspješan ustroj polja transplatacije organa od umrlih osoba upravo je plod usporednog rada biomedicinskih znanosti i etike,pa je uspješnost prikupljanja organa od umrlih osoba radi presađivanja mjerilo civilizacijske razine Dokazano je da obitelj nalazi utjehu kada doniranjem organa može sačuvati život drugim ljudima. društva u svakoj zemlji. Dobivanje organa od umrlih osoba je područje koje najviše objedinjuje sve svjetske religije. Upravo otvoreni doprinos i eksplicitna potpora svjetskih religija u tom području presudna je i zahvaljujući tomu danas u svijetu žive milijuni ljudi koji su ovim medicinskim i jasnim etičkim i civilizacijskim pomacima sačuvali zdravlje i život. Opća načela koja definiraju moralni problem presađivanja organa su obrana života davatelja i primatelja,zaštita osobnog identiteta i informirani pristanak,no ograničeni broj organa na raspolaganju mogao bi smanjiti želju za pravednom distribucijom. Potrebno je što je više moguće izbjegavati dobivanje organa od živih davatelja,jer to najprije dovodi u rizik po život i zdravlje same davatelje. Nema transplatacije bez doniranja organa Transplatacija je nepojmljiva bez donacije organa. Unatoč poboljšanju,još uvijek postoji značajna stopa odbijanja. Obitelj u pravilu donosi odluku na temelju stajališta pokojnika za života,kao i na temelju njihovog uvjerenja da će doniranje donijeti nešto vrijedno i plemenito. Razlog odbijanja je uvjerenje da transplatacija nije uspješna,obitelj nema povjerenja u zdravstveni sustav ili postoji sumnja u sustav distribucije organa,kao i zbog nepoznavanja religijske strane presađivanja. Osim svega,od obitelji se zahtijeva odluka o darivanju organa u najtežem trenutku. Osjećaj nevjerice,bespomoćnosti,tuge i krivnje otežavaju odluku. Zato je dobro da se svaka osoba za života obavijesti o sustavu i cilju doniranja organa i da o tomu donese odluku u okvirima svoje okoline,posebice svoje obitelji. Tako će obitelj u danom trenutku donijeti odluku bez većeg opterećenja. Potpisujući i noseći donatorsku karticu izražavamo svoju volju i želju da budemo davalac organa nakon smrti. Darivajući jedan ili više organa nakon smrti možemo spasiti najmanje jedan ljudski život. Kod presađivanja organa poziv na altruizam ulazi u oblast solidarnosti među nepoznatima kao najviši stupanj ljudske solidarnosti. Čovjekov život, pa i njegovo zdravlje u službi su drugih ljudi. Solidarnost,u etičkom smislu postaje dužnost. Zadaća prikupljanja organa je obveza čitavog društva,a ne samo zdravstvene službe. 50 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

51 Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina Text i photo: Ana - Marija Dedić Mostar - U velikoj dvorani Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u petak, 2.srpnja 2010.godine prof. dr. sc. Josip Paladino,predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Zagreb, najveće bolničke ustanove u susjednoj Republici Hrvatskoj i najveće baze kliničke nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o temi Akutni spontani SAH, suvremene tehnike i mogućnosti liječenja. Jednog od vodećih hrvatskih neurokirurga i velikog prijatelja Mostara, Hercegovine i Kliničke bolnice Mostar u ime domaćina pozdravio je prof. dr. sc. Branko Bakula,dr.med., predstojnik Klinike za kirurške bolesti KB Mostar, a tom prigodom prof. dr. sc. Paladino je želio ukazati na činjenicu od kakve je važnosti što je prije recesije Mostar dobio suvremeno opremljenu zgradu bolnice zahvaljujući viziji i maru nekolicine ljudi na čelu s prof. dr. sc.antom Kvesićem,dr.med., ravnateljem KB Mostar. Sarajevo - U organizaciji Centra Skenderija od 8. do 10. lipnja godine u Sarajevu je održano premijerno izdanje manifestacije Dani zdravstva Federacije BiH. Pokrovitelj je bilo Ministarstvo zdravstva Federacije BiH. U izložbenom dijelu manifestacije predstavilo se više od 40 sudionika (zdravstvenih ustanova i institucija), proizvođača medicinske opreme, farmaceutskih tvrtki i NVO-a. U sklopu stručnoga dijela upriličeno je 30 promocija, te predavanja okruglih stolova ministara zdravstva i direktora zavoda zdravstvenog osiguranja. Prvi dan manifestacije bio je posvećen aktualnim reformskim procesima u zdravstvu, drugi dan se raspravljalo o informatizaciji zdravstvenog sustava u Federaciji BiH, dok je treći dan bio posvećen medicinskim temama s posebnim osvrtom na rani rast i razvoj djeteta. Kliničku bolnicu Mostar, najveću zdravstvenu instituciju na području Hercegovine, dostojno su na sarajevskoj manifestaciji predstavila gospoda: prim. Vesna Fideršek, mr ph., Ante Bošnjak, dr.med. Andrija Lončar, dipl.ing, informatičari Marin Jurica i Marko Jurica i sestra Andrijana Mandarić. Promocija KB Mostar na Danima zdravstva u Sarajevu Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Andrijana Mandarić glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

52 Razvoj Katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Andrija Lončar Katedru za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od njezinog osnutka godine kontinuirano vodi prof. dr. Filip Čulo. Katedru danas sačinjavaju tri domaća nastavnika: prof. dr. Filip Čulo, doc. dr. Danijel Pravdić i dr. sc. Ivan Ćavar, te nekoliko gostujućih predavača. U godini katedri će se kao gostujući nastavnik pridružiti prof. dr. Hubert V. Forster, predavač i voditelj doktorskog studija na Department of Physiology Medical College of Wisconsin. S obzirom da su na Katedri za fiziologiju dva mlada nastavnika s doktoratima znanosti iz temeljnih disciplina, što je za sada jedini primjer na Medicinskom fakultetu, djelatnici Katedre za fiziologiju su iznimno ponosni zbog tih postignuća. Rezultat je to predanog dugogodišnjeg rada i vizije pročelnika katedre prof. dr. Filipa Čule te razumijevanja uprave Fakulteta na čelu s prof. dr. Ljerkom Ostojić i ravnatelja Kliničke bolnice Mostar, prof. dr. Ante Kvesića. Najbolji studenti i novaci Naime, dr. Pravdić i dr. Ćavar su nakon završenog studija kao najbolji studenti u svojim generacijama postali novaci na Katedri za fiziologiju, a po završetku doktorskih studija dobili su mogućnost dobivanja specijalizacije u KB Mostar, te su danas specijalizanti interne medicine odnosno oftalmologije, a istodobno i nastavnici na Medicinskom fakultetu. Osim obrazovanja vlastitih kadrova, takav model je od iznimne važnosti i za razvoj translacijske medicine, odnosno primijenjenih istraživanja. Nažalost, nakon godine kada je diplomirao dr. Ćavar nije više bilo studenata koji su krenuli istim putem. Za postizanje potrebnih znanja i vještina za samostalan znanstveni rad potrebno je minimalno tri do četiri godine (koliko traje i prosječna specijalizacija), pa studenti uglavnom odlaze u kliničkom smjeru. Osim toga, s obzirom na lakše i bolje organizirane uvjete rada u inozemstvu određeni broj mladih nastavnika i znanstvenika se odlučuje na trajno napuštanje naših matičnih institucija. Wisconsin - Split - Mostar Nakon trogodišnjeg znanstvenoistraživačkog usavršavanja na Medical College of Wisconsin, na Medicinski fakultet u Mostaru godine vratio se dr. Danijel Pravdić. Odmah potom je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Splitu s temom: Uloga mitohondrija u anesteticima potaknutom pre- i postkondicioniranju u oksidacijskom stresu pod mentorstvom prof. dr. Željka Bošnjaka, jednim od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Radi se o studiji o mehanizmima zaštite srčanog mišića tijekom ishemije i reperfuzije, što se događa npr. u infarktu miokarda, tako da sama studija ima i veliku kliničku važnost. Rezultati rada dr. Pravdića najbolje se vide u desetak objavljenih znanstvenih radova u prestižnim međunarodnim časopisima od kojih su tri sastavni dio njegove doktorske disertacije. Osim što sudjeluje u izvođenju nastave iz fiziologije na Medicinskom fakultetu Mostar, dr. Pravdić je i znanstveni suradnik na Zavodu za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Splitu. Mostar-Zagreb Dr. Ivan Ćavar je pohađao doktorski studij i znanstveno se usavršavao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1. rujna godine obranio doktorsku disertaciju pod nazivom: Uloga prostanoida u mehanizmima akutnog toksičnog oštećenja jetre. Mentor rada bio je prof. dr. Filip Čulo. Budući da je kronična uporaba ili predoziranje jednokratnim uzimanjem paracetamola najčešći uzrok akutnog zatajenja jetre u zapadnom dijelu svijeta i da je N-acetilcistein u zadnjih 30 godina još uvijek jedini registrirani antidot u kliničkoj praksi, istraživanja dr. Ćavara su pridonijela boljem razumijevanju protektivnog/toksičnog učinka pojedinih prostanoida (prvenstveno prostaglandina E2 i tromboksana A2) u modelu hepatotoksičnosti uzrokovanom paracetamolom. Sve to je rezultiralo s četiri znanstvene publikacije (i još dvije u fazi prihvaćanja) u renomiranim znanstvenim časopisima. Intezivan rad Danas se na Katedri za fiziologiju obavlja nastavna djelatnost i intenzivno radi na uspostavi temeljnih uvjeta za početak znanstvenog rada. Veliku pomoć u tomu pruža prof. dr. Filip Čulo te suradnja i razumijevanje ljudi sa Zavoda za fiziologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu s kojima je uspostavljena suradnja i gdje se provode istraživanja srčanog zatajenja. U planu su,kako doznajemo, i druge aktivnosti vezane za istraživanja iz stanične fiziologije te aplikaciju međunarodnih projekata bez kojih se ne mogu realizirati znanstveni potencijali i postići međunarodni ugled i prepoznatljivost. Također se u suradnji s prof. dr. Željkom Bošnjakom s Medical College of Wisconsin u različnim fazama izrade nalazi nekoliko znanstvenih studija iz područja kardiovaskularne fiziologije i anesteziologije. Djelatnici Katedre za fiziologiju su uvjereni da će i nove generacije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru biti svjesne važnosti dobre edukacije i unatoč velikim odricanjima imati motivacije za znanstveni rad. 52 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

53 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

54 Služba Centralne sterilizacije KB Mostar Radimo mjesečno 650 sterilizacija što nas je svrstalo uz bok najvećim u BiH i susjednoj Hrvatskoj Piše: Mile Maslać Photo: Andrija Lončar Mostar - Služba Centralne sterilizacije KB Mostar sa radom je počela je u travnju 2004.godine.Od tog nadnevka do 1. kolovoza godine služba je bila u sastavu Kirurgije, a onda je zaživjela kao samostalna služba na čelu s glavnom sestrom Slavicom Mandić. U počecima djelovanja na sterilizaciji su radila tri medicinska djelatnika i još jedna djelatnica. Kako se povećavao obim posla tako je rastao i broj uposlenih u našoj sterilizaciji, sada u ovoj službi imamo glavnu sestru Slavicu Mandić, dva voditelja smjene Tatjanu Jonjić i Sandru Bošnjak, šest medicinskih djelatnika, dva pomoćna djelatnika i dvije djelatnice. U Centralnoj sterilizaciji KB Mostar raspolažemo sa 3 autoklava Getinge 3000, koji spadaju u red najmodernijih autoklava svoje vrste, te sa 2 plazma sterilizatora Sterrad 100S, koji su također među najmodernijim što se tiče sterilizacije plazmom. Važnost ove službe za svaku bolnicu pa tako i za našu, nažalost, ne shvaćaju ni mnogi naše kolege medicinski djelatnici. Da pojasnimo, sterilizacija surađuje sa otprilike 47 odjela, ambulanti i poliklinika, cijelim operativnim traktom koji obuhvaća 14 operativnih dvorana. Sam taj podatak sa koliko službi surađujemo i zaprimamo materijal govori o obimu našeg posla, a da ne govorimo o odgovornosti jer u pojedinim trenutcima u našim prostorijama nalazi se instrumentarij vrlo velike vrijednosti gdje se samo sa jednim nepromišljenim potezom može uraditi velika šteta. Predstavljajući našu Službu u Glasu zdravlja želimo se osvrnuti i na ovaj dio jer nas sve skupa žaloste komentari pojedinih kolega da se sterilizacija svodi na motanje gaze. Nadamo se da će bar dio njih nakon iznesenih saznanja promijeniti svoje mišljenje i predrasude o ovoj službi. Koliko ona napredovala tijekom proteklih šest godina zorno govori podatak da je u godini na stručno usavršavanje dolazila Suzana Grk iz Centralne sterilizacije iz Malmo u Švedskoj, te predstavnici Sterilizacije Opće bolnice Čakovec u Hrvatskoj. Iz naših kontakata sa kolegama iz drugih bolničkih centara dolazimo do zaključka da radimo sa najsuvremenijom opremom što se tiče ove grane zdravstva. Mnogi od naših gostiju ostali su oduševljeni podatkom da prosječno radimo oko 650 sterilizacija mjesečno, čime se svrstavamo uz bok najvećim sterilizacijama u Hrvatskoj i BiH. Raduje nas činjenica, da ako se uzme u obzir vrijeme postojanja službe, polako ali sigurno postajemo primjer organizacije i učinkovitosti ostalim sterilizacijama na ovim prostorima. Iz naših kontakata sa kolegama iz drugih bolničkih centara dolazimo do zaključka da radimo sa najsuvremenijom opremom što se tiče ove grane zdravstva. Mnogi od naših gostiju ostali su oduševljeni podatkom da prosječno radimo oko 650 sterilizacija mjesečno, čime se svrstavamo uz bok najvećim sterilizacijama u BiH i susjednoj Hrvatskoj. 54 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

55 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

56 Predstavljamo Centralni prijam-recepciju KB Mostar Piše: Valentina Pindžo,voditeljica Recepcije Photo: Andrija Lončar Pri ulasku u glavnu zgradu Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu prvi dojam pacijenata i posjetitelja stječe se tijekom susreta i kontakta s osobljem Centralnog prijama - Recepcije. Jedanaest djelatnika raspoređenih u tri smjene, uz brojne informacije i tehnički dio posla,koji se mora žurno završiti,nastoje uvijek pružiti osmijeh i biti što ljubazniji prema građanima koji su često zbunjeni i u stanju stresa zbog činjenice da trebaju zdravstvenu njegu i da im je narušeno zdravlje. Najvažniji je tim Valentina Pindžo, Martina Dragoje, Marija Udovičić, Marijana Škutor, Dinka Džidić, Jasna Drocić, Ileana Ljoljo, Ivica Knezović, Dražan Šunjić, Darko Soldo, Marsel Pušić i Silva Šunjić čine tim djelatnika koji je u službi građana od 0 do sata. No, kao i u svakom poslu s ljudima naši djelatnici se nerijetko nađu u neugodnim situacijama, jer se susretnu s pacijentima koji na specijalistički pregled uz uputnicu predoče zdravstvenu iskaznicu kojoj je istekao nadnevak ovjere. Treba naglasiti da je u takvim slučajevima djelatnik Recepcije obvezan vratiti pacijenta da ovjeri zdravstvenu iskaznicu,a druga mogućnost je izdavanje interne uputnice za plaćanje specijalističkog pregleda u ambulanti. Koliko god je takva situacija osjetljiva jer se radi o ljudskom zdravlju,uredna ovjera zdravstvene iskaznice jedini je valjan dokaz o postojanju važećeg zdravstvenog osiguranja našeg pacijenta. Kontakt - telefon informacija 036/ je također dostupan od 0-24 sata, a mogu se dobiti informacije o dežurnim liječnicima, rasporedu njihovog rada u ambulanti, kontakt-telefoni ambulanti za predbilježbe pecijalističkih pregleda,djelatnom vremenu klinika i odjela i ostale informacije sukladno Pravilniku o informiranju. Obveze pacijenata Također je važno istaknuti kako su pacijenti tijekom preuzimanja otpusnog pisma s Recepcije obvezni predočiti uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu jer u protivnom naš djelatnik nije obvezan tom istom pacijentu izdati otpusno pismo. Iz oblasti rada Centralnog prijama - Recepcije još izdvajamo i poslove evidentiranja pošte u urudžbenim knjigama, upis umrlih u prijavu o smrti i protokol. Na koncu ove kratke osobne iskaznice, koristeći se medicinskom terminologijom, za Centralni prijam KB Mostar možemo slobodno kazati kako je on krvotok bolnice, koji osigurava uspješnu komunikaciju i protok internih i eksternih informacija između dijelova Kliničke bolnice i izvanjskih institucija, te osoblja bolnice i korisnika naših usluga. Iskreno se trudimo i nadamo na obostrano zadovoljstvo. 56 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

57 Jeste li oprali ruke? Piše: Marija Veraja Dadić Photo: Andrija Lončar Pravilna i redovita higijena ruku jednostavan je i jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama. Brojna istraživanja su pokazala da se bakterije koje uzrokuju bolnički stečene infekcije najčešće prenose s jednog bolesnika na drugog preko ruku zdravstvenih djelatnika. Higijena ruku je odgovornost svake individue koja sudjeluje u procesu zdravstvene njege i standard kvalitete svake zdravstvene ustanove. I zdravstveni djelatnici ne peru ruke onoliko koliko bi trebali, a neki od razloga koje oni navode su: prezaposlenost, nedostatak umivaonika, iritacija kože, pranje ruku traje predugo, ruke ne izgledaju prljavo i sl. Prema SZO postoje pravila Mojih pet trenutaka za higijenu ruku koja su primijenjena u više od 400 bolnica diljem svijeta u razdoblju od do godine. Sukladno njima pet trenutaka kada moramo oprati ruke su: 1. Prije kontakta sa pacijentom 2.Prije aseptičkih procedura 3.Nakon izlaganja riziku tjelesnim tekućinama 4.Nakon kontakta sa pacijentom 5.Nakon kontakta sa pacijentovom okolinom Većina zdravstvenih djelatnika nije svjesna da na svojim rukama mogu imati stotine bakterija radeći jednostavne zadaće kao što su: podizanje pacijenta u krevetu, mjerenje krvnog tlaka ili pulsa, dodir pacijentove ruke, dodirivanje pacijentove posteljine i sl. Pitamo se kako se to može desiti? Pacijenti sa rezistentnom bakterijom kao što je methicilin-resistant S. aureus (MRSA) ili vancomycin-resistant enterococci (VRE) često nose organizme na mnogim područjima njihove kože, čak i kada nemaju ranu. U bolnicama najvažniji rezervoar MRSA - e su inficirani i kolonizirani pacijenti. Bolničko osoblje je identificirano kao link za prijenos između koloniziranih ili inficiranih pacijenata. Glavni način prijenosa MRSA-e je putem ruku. Prema PHLS-u (Public Health Lidership Society) pranje ruku zdravstvenih djelatnika prije i poslije procedura bliskog kontakta je najvažnija mjera za nadzor i prevenciju širenja hospitalnih infekcija. Kako možemo prevladati problem? S obzirom da za većinu zdravstvenih djelatnika učestalo pranje ruku sapunom i vodom predstavlja problem zbog već navedenih razloga predloženo je utrljavanje alkoholom. Mnoga istraživanja su dokazala da je utrljavanje alkohola mnogo učinkovitije u smanjenju broja bakterija na rukama nego pranje ruku sapunom ili antibakterijskim sapunima. Prednosti održavanja higijene ruku utrljavanjem alkohola: -potrebno je manje vremena -brže djeluje -veća dostupnost nego umivaonici -uzrokuje manje iritacije i suhoće -mnogo je učinkovitiji u reduciranju bakterija na rukama Kada trebamo primijeniti alkohol: -prije izravnog kontakta sa pacijentom -poslije izravnog kontakta sa pacijentovom kožom -nakon kontakta sa tjelesnim tekućinama, ranama ili ozlijeđenom kožom -nakon diranja opreme ili namještaja u pacijentovoj okolini -nakon skidanja rukavica Kada trebamo prati ruke sapunom i vodom: -ako su ruke vidljivo zaprljane -ako su vidljivo kontaminirane krvlju ili tjelesnim tekućinama -prije jela -prije i poslije uporabe toaleta -nakon skidanja rukavica -na kraju radne smjene -nakon diranja kontaminirane opreme Osim higijene ruku veliku ulogu u sprječavanju širenja infekcije ima i uporaba medicinskih rukavica. Važno je znati da nošenje rukavica ni u kojem slučaju ne zamjenjuje pranje ruku. Rukavice su kao zapreka koja štiti ruke od kontaminacije ili preveniraju prijenos mikroorganizama koji se već nalaze na koži. Rukavice se moraju nositi na obje ruke i u situacijama kada je zdravstveni djelatnik potencijalno izložen krvi ili drugim tjelesnim tekućinama. Važno je zapamtiti -rukavice ne smiju biti zamjena za pranje ruku -ruke se moraju nakon skidanja rukavica oprati sapunom i vodom -rukavice za jednokratnu uporabu nikada se ne smiju ponovno upotrijebiti. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

58 Sedma Mostarska psihijatrijska subota Autor: doc. dr. sc. Dragan Babić Photo: privatni pismohran Mostarska psihijatrijska subota je jednodnevni međunarodni simpozij koji organizira Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Klinikom za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Udruge psihijatara u Bosni i Hercegovini. Održava se svake godine u šestom mjesecu (u to vrijeme je nastava iz psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru). Do sada su svake godine obrađivane vrlo aktualne teme (anksiozni i depresivni poremećaji; agresivnost; metabolički sindrom; novi trendovi i koncepti u suvremenoj medicini i psihijatriji; duhovnost u suvremenoj psihijatriji; komorbiditeti duševnih i tjelesnih poremećaja. Ove godine obrađena je tema: PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI: Kad duša kroz tijelo govori. Unazad nekoliko desetljeća u svijetu je došlo do intenzivnog razvoja psihosomatske medicine. Upravo zato što povezuje dvije velike discipline, različne specijaliste i terapijske opcije, psihosomatska je medicina povezana s brojnim dijagnostičkim izazovima kao i starim dvojbama o tome jesu li neki simptomi tjelesni, psihički, zajednički ili je novi entitet nastao zbog interakcije duše i tijela. Predavači su ugledni profesori i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja (ali i iz drugih zemalja). Uključujući i ovogodišnju subotu održano je oko 100 različnih predavanja na temelju kojih su do sada tiskane tri knjige. U planu je i tiskanje i drugih knjiga (agresivnost, metabolički sindrom...). Posljednjih desetljeća svjedoci smo velikog napretka medicine. Međutim, nakon desetljeća mozga i sada u stoljeću uma imamo situaciju da je suvremena medicina previše fragmentirana i nerijetko nije dostatno uspješna u liječenju raznih zdravstvenih poteškoća koje se vrlo često raznoliko isprepliću. Više je nego razvidna česta povezanost tjelesnih i duševnih poremećaja kao i veliki utjecaj psihe na razvoj tjelesnih poremećaja. Slušatelji su psihijatri, psiholozi, liječnici obiteljske medicine ali i drugi stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja. Do sada je prosječno bilo između 100 i 150 slušatelja, a ove godine našem simpoziju je prisustvovalo 25 psihijatara iz Slovenije. Cilj simpozija je, kroz obradu vrlo aktualnih psihijatrijskih tema, obnova suradnje i kreativnosti u razmjeni i nadopuni znanja okupljanjem istaknutih stručnjaka i znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Simpozij se održava uz pomoć i u suradnji s farmeceutskim kompanijama. Za sudjelovanje na mostarskom simpoziju se ne plaća kotizacija, svi sudionici budu počašćeni predavanjima, domjenkom i dobiju Certifikat o sudjelovanju. Na koncu podsjetimo iduće, osmo izdanje Mostarske psihijatrijske subote najavljeno je za 25.lipnja 2011.godine,a temom će biti:moral i poremećaji moralnosti u suvremenoj medicini i psihijatriji. 58 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

59 Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru prof. dr. sc. Čuli, dodijeljena nagrada na zagrebačkoj Medicini Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Andrija Lončar U disertaciji dr. Ćavara su istraživani mehanizmi akutnog oštećenja jetre uzrokovanog djelovanjem visoke doze paracetamola u laboratorijskih životinja, s posebnim naglaskom na ulogu proupalnih i vazoaktivnih prostanoida (prostaglandina i tromboksana). Trovanje visokim dozama paracetamola je najčešći uzrok akutnog zatajenja jetre u ljudi u zapadnom svijetu, a N-acetilcistein je u zadnjih tridesetak godina još uvijek jedini antidot u kliničkoj primjeni. Disertacija predstavlja vrijedan doprinos napretku znanstvenog područja, jer prikazuje originalne rezultate kojima je izravno dokazano da prostaglandin E2 i prostaglandin I2 imaju snažan hepatoprotektivni učinak, dok tromboksan A2 ima najvjerojatnije patogenetski učinak. Istraživanja u ovoj disertaciji su omogućila s jedne strane definiranje eksperimentalnog modela in vivo, što omogućuje ispitivanje učinaka brojnih agonista i antagonista prostanoida, a s druge strane bolje razumijevanje patofizioloških procesa koji su odgovorni za teška oštećenja jetre nastala pri akutnom trovanju paracetamolom. Opaženi protektivni učinci prostaglandina E2 i I2 sugeriraju mogućnost njihove primjene u medicinskoj praksi u slučaju trovanja paracetamolom i drugim kemijskim toksičnim agensima. Zbog uspješno obrađene složene tematike i originalnog doprinosa znanosti, disertacija dr. Ćavara i njegovog mentora, prof. dr.sc. Filipa Čule, dr.med. je proglašena najboljom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za akademsku 2009./2010. godinu. Iz životopisa Promocija osme generacije studenata MFM-a Piše: Ante Mandić Photo: Stojan Lasić U subotu 13. studenoga godine, pred prepunom dvoranom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, održana je promocija osme generacije studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Promovirana su 33 mlada liječnika. Na promociji je nastupio novoosnovani Zbor liječnika i studenata medicine, pod vodstvom maestra don Dragana Filipovića. Najboljim studentom generacije proglašen je Benjamin Palić. Ovom prigodom dekanica Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, dr. med. dodijelila je i Dekanovu nagradu najboljim studentima. Ivan Ćavar je rođen 6. travnja 1981.godine godine je upisao Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Tijekom studija tri puta je nagrađivan rektorovom nagradom za najboljeg studenta godine je diplomirao, a godinu dana kasnije izabran je za znanstvenog novaka za predmet Fiziologija na istom fakultetu godine upisuje znanstveni poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je uspješno završio u rujnu godine obranom doktorske disertacije naslovljene Uloga prostanoida u mehanizmima akutnog toksičnog oštećenja jetre, pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Filipa Čule,dr.med glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

60 Uspješan nastup Medicinara KB Mostar na igrama u Neumu Piše : Miljenko Džidić Photo : Pismohran društva Neum - Od 26. do 30.svibnja 2010.godine u Neumu je održano peto državno prvenstvo kliničkih centara i bolnica - medicinara u BiH. Domaćin ove godine bila je Opća bolnica Brčko-Distrikta. Natjecalo se 600 sudionika(sportašamedicinara) iz 20 kliničkih centara i bolnica u jedanaest športskih disciplina(muškarci/žene): malom nogometu, košarci,odbojci,stolnom tenisu, šahu i streljaštvu. Mostarska ekipa i ove godine bila je oduševljena dobrom atmosferom na svim borilištima, kvalitetnim i plodonosnim susretima s kolegama iz cijele BiH i poslovičnim gostoprimstvom turističkih djelatnika Neuma. Domaćin slijedeće godine je Univerzitetski klinički centar Sarajevo, a igre će se održati u Neumu od 25. do 29. svibnja godine. Odlični rezultati i ove godine 1.mjesto/Košarka(žene). Postignut je veliki športski uspjeh. U konkurenciji 20 momčadi-pet pobjeda.za ekipu Športskog društva Medicinar KB Mostar nastupile su: Andrijana Prskalo(kapetan), Nina Kačavenda, Badema Kovač, Diana Zelenika i Anita Tomić. U poluzavršnici ekipa KB Mostar pobijedila je ekipu bolnice Gradiška s 15:4, a u završnici bili su uvjerljivo bolji od ekipe UKC Tuzla pobijedivši s 15:2. Za najuspješniju košarkašicu proglašena je Andrijana Prskalo (KB Mostar), naj - koš Nina Kačavenda (31 poen), a najbolji pojedinci na košarkaškom turniru nagrađeni su pokalima, diplomama i odličjima. 2.mjesto/Rukomet(žene). Ekipa Medicinara nastupila je u sastavu: Badema Kovač(kapetan),Vera Jerković(vratarka),Vera Marić,Andrijana Prskalo,Diana Zelenika,Biljana Anić,Slavica Mandić,Anita Tomić,Martina Dragoje,Gabrijela Alerić,Silvija Benedeti,Nina Kačavenda i Selma Jakupović(vratarka). Također izniman uspjeh naše ekipe, u konkurenciji 20 ekipa - srebro.evo rezultata : Pobjede u četvrtzavršnici KB Mostar - RMC Mostar 15:12:Poluzavršnica-KB Mostar-Banja Luka-10:8 i poraz u završnici-kb Mostar - UKC Tuzla 9:10. 6.mjesto/momčad-Šah Medicinari su nastupili u sastavu: Mladen Džidić(kapetan), Dražen Šunjić,Siniša Tomić, Kahro Tanović, Mladen Orlović i Vedran Tomić. Na turniru je sudjelovalo 20 ekipa. Evo i rezultata : KB Mostar-Bolnica Gračanica-4:0KB Mostar-Bolnica Zenica-4:0,KB Mostar-UKC Sarajevo-4:0,KB Mostar-RMC Mostar-2:2,KB Mostar-Banja Luka-1:3,KB Mostar-Bolnica Brčko-1:3 i KB Mostar-Abdulah Nakaš Sarajevo-1:3. Najuspješniji pojedinac u momčadi Medicinara bio je: prva ploča-siniša Tomić 5/2,druga ploča Mladen Džidić 4/2,Kahro Tanović 4/2. 11.mjesto/Streljaštvo U natjecanju je sudjelovalo 50 športašamedicinara iz 20 momčadi. Za KB Mostar su nastupili:božidar Cvitanović(kapetan),Antonio Čule,Igor Križanović i Vedran Zubac.U pojedinačnoj konkurenciji Božidar Cvitanović s 47 krugova zauzeo je 11.mjesto. Na športskim igrama u Neumu održano je zanimljivo natjecanje u izboru Miss i Mistera igara.u žestokoj konkurenciji 50 športašica pobijedila je Anita Tomić, članica ekipe Športskoga društva Medicinar KB Mostar, za Mistera je izabran, u konkurenciji od 20 nominiranih, Nihad Izmirlić iz UKC Sarajevo. Mostarac Damir Puljić (član Medicinara ) osvojio je odlično drugo mjesto. Zahvala na potpori Iz Športskog društva Medicinar KB Mostar uputili su zahvalu svima onima koji su im i ove godine omogućili sudjelovanje na igrama u Neumu,a posebice: ravnateljstvu KB Mostar na čelu s ravnateljem prof.dr.sc. Antom Kvesićem, dr.med., Nezavisnom sindikatu zaposlenika KB Mostar, Aluminiju d.d. Mostar,Športskom savezu Grada Mostara,Gradskoj mrtvačnici,foto Peharu,Video Clubu Oscar,Klubu Koš,PR uredu KB Mostar,Centru za informatiku KB Mostar, Tehničkoj službi KB Mostar, HVIDR-i Mostar, te medijskim pokroviteljima: Radiopostaji Mostar, Hercegovačkoj televiziji Mostar, Večernjem listu BiH,Dnevnom listu Mostar i svim prijateljima koji prepoznaju rad i ulogu Športskoga društva Medicinar KB Mostar. 60 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

61 Športski vremeplov Piše: Miljenko Džidić Photo: Andrija Lončar U Vremeplovu Medicinara darivamo nekoliko redaka laganijeg športskog štiva kao povijesno podsjećanje kako je došlo do uspostave i održavanja modernih Olimpijskih igara. Koncem XIX. stoljeća, točnije godine,obilježavanje pete obljetnice Saveza francuskih športskih društava za atletiku,podnesen je prijedlog da se obnove Olimpijske igre,koje su se održavale u antičkoj Grčkoj u Olimpiji, svake četiri godine. Citius, Altius, Fortius Velike zasluge za obnovu Olimpijskih igara ima francuski pedagog i povjesničar barun Pierre de Coubertin,autor prijedloga. Znakovita je 1893.godina,kada je De Coubertin izradio nacrt mogućnosti uspostave i održavanja modernih Olimpijskih igara,koji je na posebno sazvanom Međunarodnom športskom kongresu,23.lipnja 1894.godine u Parizu prihvaćen. Kongres je trajao osam dana,u njegovom radu sudjelovalo je osoba,79 izaslanika,49 različnih nacionalnih športskih saveza iz trinaest zemalja. Svoje članove predstavnike i pisma potpore uputila je 21 država. Zaključak je bio jednoglasan. Igre je potrebno obnoviti,a prvo izdanje će se održati 1896.godine u Ateni u Grčkoj,Domovini antičkih Olimpijskih igara,a potom svake četiri godine u nekoj drugoj zemlji. Izabran je i prvi Međunarodni olimpijski komitet od 15 članova u koji su ušli predstavnici dvanaest zemalja. Pisani tragovi nalaze u jednom od prvih športskih magazina Gimnastika (Hrvatska),koji u kolovozu 1896.godine objavljuje vijest o osnutku Međunarodnog olimpijskog komiteta. Gimnastika je počela izlaziti u Zagrebu,prije jednog stoljeća. Olimpijski kongres održan je godine u Le Havreu. Druge Olimpijske igre održane su u francuskoj metropoli Parizu daleke Godine,a Saint Louis bio je domaćin trećih OI,1904. godine. Olimpijski komitet BiH Komitet je utemeljen 4.lipnja 1992.godine, a njegov prvi predsjednik bio je Stjepan Kljujić. Te ratne 1992.godine na Olimpijskim igrama u Barceloni, u Španjolskoj bosanskohercegovački športaši po prvi puta su nazočili i predstavljali svoju zemlju na najvećem športskom natjecanju. Još dva nadnevka su povijesno znakoviti.24.rujna godine kada je u Monacu,na zasjedanju Izvršnog komiteta MOK - a donesena odluka o službenom priznanju bosanskohercegovačkih športaša i pristupu u članstvo Olimpijskog komiteta BiH,te 8.prosinca godine kada je službeno krovna institucija športa registrirana u Ministarstvu pravde BiH-pri Vijeću ministara BiH,u koju se udružuju nacionalni športski savezi. Kako je bilo u susjedstvu? Nekako istodobno s osnutkom MOKa,23.lipnja 1894.godine u susjednoj Hrvatskoj bilježimo začetke olimpijskog pokreta. Dr.Franjo Bučar( ),idejni tvorac hrvatskoga športa u svojoj 28 godini života inicirao je nastup Hrvatske na Prvim Olimpijskih igrama,1896.godine u Ateni,no,nažalost, nije uspio u tom naumu,pa je u ožujku iste godine u hrvatskoj metropoli Zagrebu organizirao Športske igre,sukladno programu Olimpijskih igara. Naglasak je dakako na nadnevku i jubilarnoj godini 1906-toj i obilježavanju desete obljetnice prvih igara,održanim u Ateni. Predstavnici športaša Hrvatske(dr.Franjo Bučar,Josip Prikril i Ivan Trstenjak,nastavnici tjelesnog odgoja) u organizaciji Zemaljske vlade Hrvatske i Slavonije odlaze u Atenu,gdje su ih organizatori prihvatili kao službeno izaslanstvo,a po prvi puta na jednom tako velikom natjecanju zavijorio se hrvatski stijeg. Početkom prvoga svjetskog rata,1914.godine zabranjen je rad svim udrugama građana uključujući i Hrvatski športski savez. Prošlo je skoro osam desetljeća do ponovnog osnutka Hrvatskoga olimpijskog odbora,10.rujna 1992.godine u Zagrebu,a za prvog predsjednika bio je izabran Antun Vrdoljak,koji je tu dužnost obnašao od do godine,a HOO članom Međunarodnog olimpijskog odbora podsjetimo postao je 1995.godine.Prestižno priznanje Hrvatskom olimpijskom odboru stiglo je od strane Izvršnog odbora MOO-a i pokojnog predsjednika gospodina Juana Antonia Samarana. Hrvatski športaši po prvi puta na Olimpijskim igrama nastupili su u Barceloni,1992. godine,a Hrvatski olimpijski odbor je krovna institucija športa u susjednoj Hrvatskoj glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

62 Juraj Knezović pobjednik 4.Doc s Opena Text i photo: Ana - Marija Dedić Mostar - Juraj Knezović pobjednik je četvrtog izdanja tradicionalnog teniskog turnira Doc s Open 2010., koji je 3. i 4. srpnja godine održan na terenima Teniskog centra Mostar pod geslom-tenisom do zdravlja. On je u dvoboju završnice uvjerljivo svladao prošlogodišnjeg pobjednika Božu Šuška 2:0 u setovima(6:1,6:4), nakon sata i petnaest minuta igre. Njima su u ime Organizacijskoga odbora turnira Josip Lesko, Renato Pejić i Vedran Markotić uručili prigodne nagrade, a pored 16 sudionika-liječnika Doma zdravlja Mostar i Kliničke bolnice Mostar i studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bio je i 23-godišnji liječnik iz Hong Konga Francis Chan. Športske ozlijede Piše: Miljenko Džidić Športska ozljeda je ozljeda nastala tijekom športske aktivnosti. Razlikujemo: ozljedu i oštećenje. Anamnestički promatrano oštećenje je dosta upitno. Pacijent je nesiguran u samom nastanku,ne sjeća se ni načina ni vremena. Forma ozlijede je akutnog karaktera,dok je oštećenje kronično. Čovječanstvo s pravom očekuje veće pomake u napretku življenja s više osjećaja sreće i ugode u svakodnevnici. Uloga športa u navedenom je velika i nezaobilazna,ali treba uzeti u obzir i činjenicu kako je šport često na granicama rizika i narušavanja ljudskoga zdravlja. Baviti se športom ne znači samo zdrav život i športski laifestyle. On ima i svoju drugu stranu. Neželjene športske ozlijede koje športaša udaljavaju,povremeno ili trajno od natjecanja. Uzevši u obzir izazov pristupa dugoročnih športskih projekata od iznimne je važnosti educiranje športaša kako da izbjegnu ozlijede i kad se one dogode kako ih pravilno liječiti. Najveći broj športskih ozljeda nastaje kod prekomjernih naprezanja(30 do 50 posto).za žrtvu prevencije ozljeda primjenjuju se sve širi spektar športskih aktivnosti usmjeren na razvoj jakosti ravnoteže,agilnosti i poželjnoj tehnici izvođenja vježbi. Ozlijede u športu posljedica su nesrazmjera između individualno mogućeg opterećenja vezivnopotpornog tkiva,te opterećenja tijekom treninga i natjecanja. Poveznica su i neodgovarajuća oprema,nepažnja,te nepovoljne klimatske promjene. U novije vrijeme tretman športskih ozljeda evoluirao je u sofisticiranu znanost. Ozlijede od ranije,s posljedicom trajne onesposobljenosti,sada se uspješno rehabilitiraju,omogućujući športašima žurni povratak intezivnim športskim aktivnostima. Športske ozlijede pogađaju meka i potporna tkiva,rjeđe kosti. Odgovor tkiva na ozljedu je upalna reakcija,a u kretnji raspadnih produkata ozlijeđenog tkiva. Ne smije se dopustiti da proces od akutnog prijeđe u kronični. Ozljedu treba liječiti terapijski,dok je akutna. Šport i rekreacija fenomeni su današnjeg visoko civiliziranog društva,a njihov razvoj prati športska medicina i u sklopu toga posebno područje patologije športa. U sklopu patologije športa važno je djelovanje mehaničke traume,koja dovodi do ozljeda. Športska ozljeda u širem smislu je svaka ozljeda nastala tijekom športskih aktivnosti. U užem smislu to je ozljeda tipična po nastanku u određenoj športskoj disciplini(primjerice teniski lakat,rvačko uho,skijaški prijelom). Posebice je važno razlikovati športsku ozljedu i športsko oštećenje,koje nastaje djelovanjem mikrotrauma tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U parametru i športske ozlijede(oštećenja) obvezno je zahvaćen lokomotorni sustav športaša. Nakon liječenja uspješan povratak športu je moguć,kad više ne postoji bolest i postoji psihofizička sposobnost športaša. 62 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

63 Odigrana prijateljska malonogometna utakmica ekipa Nove Bile i Mostara Piše: Miljenko Džidić Photo: Srećko Stipović Od 26. do 28.studenoga 2010.godine malonogometna ekipa Kliničke bolnice Mostar boravila je u posjetu Središnjoj Bosni gdje je s kolegama iz Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić u tamošnjem športskom centru odigrala dvije prijateljske nogometne utakmice. Poziv je stigao od dr. Velimira Valjana, ravnatelja novobiljanske bolnice koja obilježava jedanaestu obljetnicu osnutka, a s radošću mu se odazvalo izaslanstvo mostarske bolnice predvođeno v. d. ravnateljem prof.dr.sc. Antom Kvesićem, dr.med. U izaslanstvu su bili i : prim. Zdravko Pandža, mr. sc. Vjekoslav Mandić,dr.med.,prim.Zdrinko Brekalo,dr.med.,prim.Zoran Karlović,dr. med.,te predsjednik Športskoga društva Medicinar KB Mostar Miljenko Džidić. Pred oko 200 gledatelja u susretima koji su sudili Šafradin iz Nove Bile i Džidić iz Mostara postignuti su slijedeći rezultati: Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar 7:5 (2:2) i Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar 4:4 (1:2). Za mostarsku ekipu nastupili su:kvesić(kapetan)-2 gola,biokšić(vratar),mišković-2 gola,ivanković-jedan pogodak,vukoja-jedan,zubacjedan,galić,šarić-jedan i Rafaeli-jedan. Voditelj ekipe bio je Zdrinko Brekalo,a trener Miljenko Džidić. Za novobiljansku ekipu nastupili su:voditelj/e.vuković,izbornik/velimir Valjan,Trener/Draško Šafradin(kapetan), Valjan,(Vratar) Grebenar, Šafradin, Vuković, Džambas,Kolenda,Pušić, Gogić, Figurek, Androšević. Kako doznajemo i pored učinkovito dobre igre Kvesića(dva gola) i Miškovića(dva gola),te dobrih obrana Bedija,borbenog Ivankovića Mostarci nisu mogli izbjeći poraz jer je momčad Liječnika iz Nove Bile bila i tjelesno jača i pokazala izraženu učinkovitost postigavši u dvije utakmice jedanaest golova. Treće poluvrijeme Tijekom večeri ili trećeg poluvremena nastavljeno je ugodno prijateljevanje gdje je istaknuta velika potpora i uloga uprave i djelatnika KB Mostar u radu i opstojnosti Hrvatske bolnice Dr.fra Mato Nikolić u Novoj Biloj. Dogovorena je buduća suradnja športskih ekipa dvaju bolnica i njihovih voditelja gospode Draške Šafradina i Miljenka Džidića,a upućena je i zahvala gospodinu Željku Gilji na ugodnoj vožnji i prim.zdrinku Brekalu, dr. med., koji je tijekom boravka naših medicinara u Središnjoj Bosni svojim fotoaparatom ovjekovječio trenutke susreta i prijateljavanja. glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

64 U galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena Izložba fotografija Zdrinka Brekala Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Zdrinko Brekalo Mostar - U četvrtak, 21. listopada godine u galeriji kraljice Katarina Kosača otvorena je Izložba umjetničkih fotografija zamjenika predstojnika Klinike za kirurgiju KB Mostar i jednoga od najpoznatijih kirurga na području BiH prim. Zdrinka Brekala, dr.med. Nije rijetkost da ljudi koji rade u stresnim zanimanjima poput liječničkog, a posebice kirurškog pronalaze ispušni ventil u nekom hobiju i umjetnosti, no za ovaj prim. Brekala samo rijetki su znali. Izložba je bila uistinu veliko i ugodno iznenađenje na radost,uz ostalo, i njegovih kolega s Klinike za kirurgiju i cijele Kliničke bolnice Mostar. Ljubav prema umjetničkoj fotografiji prim. Brekalo gaji još od gimnazijskih dana, a njegovi radovi naišli su i na odlične ocjene ovdašnje kritike. Otvorenju izložbenog postava nazočilo je mnoštvo kolega, uglednika i građana Mostara i Hercegovine. 64 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

65 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

66 In the Croatian South (Utorak), dr. Darke Alfirevića Piše: Ana - Marija Dedić Photo: Darko Alfirević photo by Jelena Popić Split - U galeriji fotografije Fotokluba Split u Marmontovoj u petak,19. studenoga 2010.godine otvorena je Izložba fotografija In the Croatian South (Utorak)poznatog i priznatog hrvatskoga i splitskog fotografa dr.darke Alfirevića. Predstavlja nam iznimnu čast i zadovoljstvo istaknuti i ukazati na činjenicu kako jedna osebujna i svestrana osobnost poput dr. Darke Alfirevića od siječnja godine obnaša dužnost predstojnika Kliničkog Zavoda za patologiju,citologiju i sudsku medicinu Kliničke bolnice Mostar. Dr. Alfirević svojim portretima splitskih utorkaša: Renata Baretića, Milorada Bibića-Mosora,Zlatka Galla, Lepe Smoje,Ivice Ivaniševića,Živka Skračića,Jurice Pavičića,Gorana Zloića,Ante Tomića i ostalih parafrazira portretni projekt Richarda Avedona In the American West kako u fotografskom koncepcijskom pristupu,tako i u nazivu izložbe. Crno - bijele fotografije velikog formata (preko metra) izrađene su u atelieru Peristil Perajica pod nadzorom dr.sc. Ane Perajice,koja je prva u susjednoj Hrvatskoj doktorirala iz područja fotografije. U katalogu izložbe pisac,novinar i kolumnist Ante Tomić ističe kako bez studijskih trikova,bez kompjuterskih cifranja,slike Darke Alfirevića zrače jednostavnom čvrstom snagom ljudskosti. photo by Leo Nikolic 66 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac 2010.

67 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar godina V. broj 6. prosinac

68 Radostan Bozic -, i sretna Nova 2011.