Mikrobiološka analiza zraka u različitim životnim prostorima
|
|
- Deborah Harrington
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 Istraživački rad za natjecanje iz biologije 29.siječnja 214. DOROTEA ŠUŠAK, 3. RAZRED DOROTEA ŠUŠAK, 3. RAZRED Mentor: MIRTA PRIŠLIN, MAG.BIOL.EXP; NASTAVNIK BIOL. MENTOR LABORATORIJSKOG RADA: IZV. PROF. DR. SC. IVAN KOSALEC, FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Mikrobiološka analiza zraka u različitim životnim prostorima Opća privatna gimnazija Petrinjska ulica br. 7/I, Zagreb info@opg.hr (1) Grad Zagreb
2 Istraživački rad za natjecanje iz biologije 29.siječnja 214. Treći (3.) razred Treći (3.) razred Mikrobiološka analiza zraka u različitim životnim prostorima 2
3 SADRŽAJ 1. UVOD ŠTO JE TO ZRAK? ŠTO UZROKUJE ONEČIŠĆENJE ZRAKA? UTJECAJ BIOONEČIŠĆENJA ZRAKA NA LJUDSKO ZDRAVLJE ISTRAŽIVANJE KVALITETE ZRAKA OBRAZLOŽENJE TEME MATERIJAL I METODE RADA PLAN I TIJEK ISTRAŽIVANJA LOKACIJE ISTRAŽIVANJA PRIBOR I MATERIJALI KORIŠTENI TIJEKOM ISTRAŽIVANJA REZULTATI REZULTATI OKOLIŠNIH UVJETA REZULTATI POREDBENE MIKROBIOLOŠKE ANALIZE REZULTATI POREDBENE MIKROBIOLOŠKE ANALIZE REZULTATI POREDBENE MIKROBIOLOŠKE ANALIZE RASPRAVA ZAKLJUČCI SAŽETAK POPIS LITERATURE ZAHVALA
4 1. UVOD 1.1. Što je to zrak? Zrak je jedna od esencija života. Sa znanstvenog aspekta zrak je smjesa plinova bez mirisa, okusa i boje. 78,9% zraka čini dušik, 2,93% kisik, a ostalo otpada na plemenite plinove (,94%) i ugljikov dioksid (,3%). Sva živa bića udišu kisik, a izdišu ugljikov dioksid. Biljke bez ugljikovog dioksida ne bi mogle vršiti proces fotosinteze. Kada govorimo o ljudskim bićima, čovjek udahne otprilike 12 puta u minuti, odnosno 2 puta tijekom dana i pritom unese 12 litara zraka u pluća da bi pribavio kisik, neophodan za život i sve životne procese. Meñutim, činjenica je kako postoji izvjesna razlika udišemo li svježi šumski zrak ili naprotiv, zrak zatvorenih prostora u kojima provodimo 9% našega vremena gdje je kvaliteta zraka najlošija. Zrak u zatvorenim prostorima sadrži do 2 milijuna čestica u jednome kubnom metru što je razina dvadeset puta veća od one nañene u zraku na gustome prometnom raskršću, i do dvjesto tisuća puta veća od one u morskome zraku. Slika 1. Izražen broj čestica po kubnome metru zraka 1.2. Onečišćenje zraka Uopćeno rečeno, onečišćenje je ispuštanje nepoželjnih tvari u tlo, atmosferu, rijeke i oceane, a koje ometaju prirodne procese na Zemlji. Date tvari nazivamo onečišćivačima ili polutantima. Shodno tematici moga rada, ograničavam se na onečišćivače zraka. Polutanti mogu biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju, a onečišćivače zraka možemo podijeliti na kemijske i biološke. Meñu kemijskim zagañivačima važnu ulogu imaju plinovi ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, plinovi dušika, formaldehid, hlapljivi organski spojevi, azbest i druga mineralna vlakna, radon i drugi. Dok su tipični biološki onečišćivači: bakterije, plijesan, virusi, strugotine životinjske dlake, slina, grinje i polen, koji se mogu razviti i razmnožavati u odvodima, ovlaživačima zraka, klima ureñajima, ventilacijskim kanalima, vlažnim zidovima, stropovima i drugdje Utjecaj biološkog onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje Primarni biološki onečšćivači zraka, koji imaju direktan utjecaj na ljudsko zdravlje su bakterije i virusi, plijesni te grinje. Bakterije i virusi egzistiraju u svim zatvorenim i svim otvorenim prostorima. Posebnu pažnju treba usmjeriti ka gram negativnim bakterijama, koje nalazimo u kontaminiranim ventilacijskim sustavima i klima ureñajima, čiji endotoksini 4
5 djeluju na respiracijski sustav. Mogu uzrokovati prehlade, gripu, razna druga virusna oboljenja, respiratorne infekcije i infekcije oka. Smatra se da je za 9% svih prehlada koje se javljaju u ljudi odgovoran zrak zatvorenih prostora, dok se samo 1% slučajeva pripisuje vanjskom zraku (Cailland et al., 213.; Toloba et al., 213). Plijesni klasificiramo kao gotovo najopasnije zagañivače zraka zatvorenih prostora, ali opasnost mogu predstavljati i u otvorenim prostorima, zbog čega i postoji pojam sindroma bolesnih zgrada (Nielsen et al., 23.). Gdje god ima vlage (relativna vlažnost viša od 5%) bilo zbog zidova, glačanja, kuhanja, čišćenja, kupanja i sličnih poslova, tamo ima i razvoja plijesni (gljivica). Spore gljivica povoljno se razvijaju u sustavima grijanja i hlañenja, u kupaonicama, podrumima, posebice u jesen i proljeće. Spore različitih vrsta plijesni sastavni su dio bioaerosola otvorenih i zatvorenih prostora. Ove aerogene čestice mogu prouzročiti različite bolesti dišnoga sustava (alergije, rinitis, bronhitis, astma, hipersenzitivna pneumonija, aspergiloza), ovisno o vrstama plijesni, koncentraciji njihovih spora i vremenu izloženosti, posebice u zatvorenim prostorima. Najznačajnije alergogene vrste plijesni su pripadnici rodova Cladosporium, Alternaria, Penicillium i Aspergillus. Grinje su zapravo uzrok većega dijela kućne prašine. One žive i hrane se mrtvim česticama ljudske i životinjske kože. U jednom gramu prašine može živjeti 2 pa čak i do 2 grinja. Mogu biti odgovorne za iritacije i infekcije očiju, uha, grla i nosa, napade astme, alergije, umor, depresije (Wright et al., 214.; Phipatanakul et al., 214.). O mikrobiološkim parametrima, koje sam proučavala svojim istraživačkim radom, nešto više u poglavlju obrazloženje teme Istraživanje kvalitete zraka O važnosti praćenja kvalitete zraka svjedoče svjetske direktive te programi, koji pokušavaju kvalitetu zraka u urbanim sredinama dovesti na razinu prihvatljivu ljudskom okolišu (Željko Dominis; 26.). Zagañenje zraka uzrokuje raniju smrtnost više od 35 Europljana godišnje. Prema rezultatima istraživanja Svjetske zdravsvene organizacije (World Health Organization, WHO, 23.) sitne, lebdeće čestice, ozon i dušični dioksid razorne su komponente zagañenja zraka koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje povećavajući broj kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i rak pluća. No, od jednake je važnosti pratiti i mikrobiološku sliku zraka koja je takoñer važan aspekt procjenjivanja pogodnosti okoliša po ljudsko zdravlje. U Hrvatskoj se na institucionaliziranoj razini istraživanjem kvalitete zraka bavi i Državni hidrometeorološki zavod te Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka na 23 različite mjerne postaje. Činjenica kako znanstvene publikacije o kakvoći zraka različitih segmenata ljudske okoline nastaju na svakodnevnoj bazi samo dodatno potvrñuje činjenicu kako se radi o topikalnom području. 2. OBRAZLOŽENJE TEME S obzirom na činjenicu da sam se u svom istraživačkom radu bavila mikrobiološom slikom zraka, valja i o mikroorganizmima (općenito te specifično o onim koje sam u radu pratila) reći koju riječ više. Mikroorganizmi su dio ekološkoga sustava ljudskog okoliša, ali se nalaze i 5
6 endogeno u čovjeku. Mikrobne vrste u okolišu mogu biti izvor zaraznih bolesti za čovjeka, razgrañuju (kvare) hranu ili razgrañuju neživu okolinu. U zraku se mogu naći plijesni (filamentozne gljivice iz carstva gljiva) i bakterije (prokarioti) koji su u neprestalnim interakcijama s našim imunološkim sustavom. Inhalirajući spore plijesni i bakterije, dolazi do njihovog uništenja nespecifičnim ili specifičnim dijelovima imunološkog sustava. No, plijesni mogu biti i alergeni pa čak i sadržavati toksine u sporama (konidijama). Brojnost mikroorganizama u našem okolišu, kao i prisutnost odreñenih mikrobnih vrsta, ovisi o nizu čimbenika: izvoru supstrata za njihov rast (npr. kompost, cvijeće u kući, namirnice i dr. ), o vlazi u zraku, vjetru, prisutnosti kućnih ljubimaca, primjeni dezinfekcijskih metoda i drugima. S obzirom na činjenicu da odreñene mikrobne vrste prisutne u čovjekovu okolišu mogu, kako sam već i navela, uzrokovati različite zarazne bolesti te s obzirom na činjenicu da brojnost datih mikroba ovisi o različitim čimbenicima i parametrima, kvalitetu i kvantitetu dotičnih mikrobnih vrsta potrebno je pratiti i evidentirati. Praćenje mikrobiološke slike zraka, nije samo znanstvena, već i zdravstvena nužnost bez koje se ne može osigurati zdravstvena ispravnost ovoga aspekta čovjekove okoline. Stoga sam si postavila sljedeće pitanje: postoje li razlike u kvantiteti (broju mikroba) i kvaliteti (prisutnosti ili odsutnosti odreñenih mikrobnih vrsta) u pet različitih, životnih prostora (osnovnoškolska učionica, mjesto stanovanja, javni otvoreni prostor te dvije «kontrolne» lokacije Jarun i Sljeme) tijekom dva različita vremenska intervala, odnosno rano u četvrtak (jutro) i kasno u četvrtak (večer)? Cilj moga rada jest praćenje mikrobioloških parametara poredbenom analizom. Mikrobiološki parametri koji sam pratila ovom poredbenom analizom su: ukupan broj gljivica, ukupan broj bakterija (mezofilnih i aerobnih) i ukupan broj gram-negativnih bakterija u m 3 zraka. Poredbena mikrobiološka analiza dala je podatke o tome postoji li razlika izmeñu različitih prostora na početku i na kraju dana kroz tri mikrobiološka parametra. Nakon dobivanja podataka, metodologijom izraženom u poglavlju «materijali i metode», cilj je bio napraviti statističku analizu, koja ima za ishod zoran prikaz realnoga stanja mikrobiološke slike datih prostora pod različitim, jasno odreñenim parametrima. Nakon definiranja postojeće mikrobiološke slike zraka navedenih prostora, valjalo je donijeti zaključke o uzrocima, posljedicama te eventualnim vidovima «poboljšanja» date mikrobiološke slike zraka s ciljem unaprjeñenja kvalitete čovjekove životne okoline. Hipoteza, odnosno pretpostavka rezultata mikrobiološke slike zraka u odnosu na zadane parametre jest slijedeća: očekivao se porast sva tri mikrobiološka parametra, praćena poredbenom analizom u bilo kojemu zatvorenom prostoru u odnosu na otvoren prostor, odnosno javnu površinu. Veće su se vrijednosti takoñer očekivale u prostoru u kojemu dnevno boravi te prolazi veća količina ljudi (prostor osnovne škole u odnosu na mjesto stanovanja) te su se veće vrijednosti očekivale u ustajalim prostorima u kojima svakodnevno boravi odreñena količina ljudi (razlika izmeñu vremena u datom danu). Veća se brojnost očekivala i u prostorijama veće vlage ili većega izvora supstrata te drugih čimbenika, dok se najmanja kvantiteta promatranih parametara očekuje u antropogenim područjima. Data se pretpostavka primarno odnosila na kvantitativan aspekt mikrobiološke slike. 6
7 3. MATERIJAL I METODE RADA 3.1. Plan i tijek istraživanja Na osnovu postavljene hipoteze i cilja mikrobiološke analize zraka načinjen je plan uzorkovanja zraka. Zrak se je uzorkovao automatskim uzorkivačem naziva AirSampler ECO (Merck, Njemačka) i to 5 x po 1 L (u razini usta osnovnoškolaca odnosno na približno istoj visini na javnim otvorenim površinama) za svaku od tri skupine mikrobioloških podloga (ukupno 15 puta na svakom području) na pet različitih lokacija u dva različita vremena tijekom radnoga dana, odnosno ujutro i navečer , četvrtak. S obzirom da se zrak uzorkovao na pet različitih lokacija, interval jutarnjega uzorkovanja objedinjuje vrijeme od 7:3h do 1:3h, dok večernji interval uzorkovanja objedinjuje vrijeme od 19:3h do 22:3h. Bitno je naglasiti kako je razlika izmeñu jutarnjeg i večernjeg uzorkovanja, upravo ono što rad čini reprezentativnim. Naime, tijekom vremenskog intervala koji objedinjuje vrijeme od kraja jutarnjeg do početka večernjeg uzorkovanja dolazi do izmjene niza parametara, koji mogu imati direktnu implikaciju na rezultate. Proces izmjene datih parametara odvija se na svakodnevnoj bazi prema sličnom obrascu, zbog čega je bilo bitno vidjeti razliku izmeñu jutra i večeri. Parametri koji se izmjenjuju tijekom dana jesu: količina vjetra, količina vlage u zraku, količina insolacije i shodno tome temperatura zraka, količina prometnosti kroz vid saobraćaja, ali i prometa ljudi te različitih ljudskih djelatnosti i drugo. Promjena datih parametara vidljiva je u rezultatima. Zrak se uzorkovao na tri selektivne sterilne krute mikrobiološke podloge (u petrijevim zdjelicama promjera 9 mm) i to a) triptikaza sojin agar s dodatkom inhibitora porasta gljivica cikloheksimidom s ciljem selektivne izolacije termofilnih i aerobnih bakterija, b) McConkeyev agar koji je selektivna i diferencijalna mikrobiološka podloga za izolaciju gram-negativnih bakterija te c) dikloran-glicerolni agar (DG18) koji omogućuje selektivnu izolaciju gljivičnih vrsta. Slika 2. A) TSA + C agar Slika 3. B) MCA agar Slika 4. C) DG18 agar Nakon uzorkovanja zraka, označene mikrobiološke podloge inkubirale su se aerobno na 25 C tijekom 5 dana u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za mikrobiologiju Farmaceutskobiokemijskog fakulteta. Broj poraslih kolonija bilježio se nakon petodnevne inkubacije, a uz pomoć mentora su se statistički obradili podaci primjenom analize varijance ANOVA uz Dunettov post-test, te su se uz Studentov t-test (p<,5) usporedili podaci broja mikroba na početku i na kraju radnoga dana u pet različitih prostora. Posebno su se razdvojili podaci za ukupan broj gljivica, ukupan broj bakterija te za gram-negativne bakterije. Rezultate sam uz mentorovu pomoć obradila statistički te prikazala grafički i tablično, s posebnim prikazom statistički značajnih skupina. Sve mikrobiološke podloge korištene tijekom analize uništile su se u mentorovom zavodu autoklaviranjem (134 C/ 15 minuta) te neškodljivo uklonile. 7
8 Slika 5. Mikrobiološki laboratorij FBF-a Slika 6. Mikrobiološki laboratorij FBF-a 3.2. Lokacije istraživanja Uzorkovanje zraka prema planu iskazanom u potpoglavlju 3.1. provedeno je na pet različitih lokacija. Od datih pet lokacija prve su dvije klasificirane kao «zatvoreni», unutrašnji sustavi: prva lokacija je prostorija koja predstavlja boravište, odnosno razred osnovnoškolske populacije u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, dok je druga prostorija dječja soba unutar stana četveročlane obitelji bez kućnih ljubimaca, lociranog u centru grada Zagreba. Treća lokacija predstavlja javnu površinu, odnosno otvoren sustav urbanog života, preciznije, radi se o prometnom raskršću Zelenog vala na sjecištu Hebrangove i Gundulićeve ulice. Četvrta i peta lokacija, uvedene prema sugestiji biološkog povjerenstva (potreba za referentnom skupinom) se klasificiraju kontrolnim, odnosno referentnim antropogenim sustavima te ujedno otvorenim prostorima. Precizirano, četvrta lokacija predstavlja Jarun dok peta lokacija predstavlja Sljeme (podsljemenska zona). Ciljane su skupine odabrane kako bi se pokazala jasna raznolikost izmeñu različitih sustava s aspekta mikrobiološke slike zraka te specifičnost datih sustava. Osim svoje raznolikosti zadane lokacije predstavljaju i reprezentativnu važnost kada je riječ o procjeni zdravstvene ispravnosti čovjekove okoline. Čak 9% svoga vremena čovjek provede u stanu/kući te školi/poslu. Put do tih lokakacija, kada govorimo o urbanim sredinama, čine upravo nizovi prometnih raskršća, a nažalost se tek u rijetkim situacijama imamo priliku opuštati na lokacijama poput Jaruna ili Sljemena. Na sljedećim su fotografijama prikazane točne pozicije «unutar» lokacija na kojima je uzorkovan zrak. Slika 7. Osnovnoškolski razred Slika 8. Dječja soba stana 8
9 Slika 9. Zeleni val (gore navedeni ugao ) Slika 1. Jarun Slika 11. Podsljemenska zona 3.3. Pribor i materijali korišteni tijekom istraživanja Izuzev 15 korištenih mikrobioloških podloga (5 TSA+C pločica agra, 5 MCA pločica agra, 5 DG18 pločica agra), već prikazanih u potpoglavlju 3.1. (slike 2,3,4), u izradi ovog istraživačkog rada korišteni su: automatski uzorkivač zraka naziva AirSampler ECO, mjerač vlage i temperature Boneco korišten za mjerenje datih parametara na lokacijama uzorkovanja, mobilna aplikacija «GPS Status» za odreñivanje GPS koordinata mjesta na kojima je zrak uzorkovan, potrošni materijal poput vodootpornih markera, ljepila te škara za označavanje te osiguravanje petrijevih pločica prije te nakon uzorkovanja zraka. U «drugom» dijelu istraživanja korišten je laboratorijski inkubator (vidljiv na slici 6. u potpoglavlju rada 3.1.) za petodnevnu inkubaciju mikrobioloških podloga te u krajnjem trenutku računalni programi za statističku obradu dobivenih podataka i za njihovo iznošenje. Iz javno dostupnih izvoda Državnog hidrometeorološkog zavoda Grič u Zagrebu ( uzeti su podaci o smjeru te jačini vjetra kroz dan uzorkovanja. Na sljedećim je fotografijama moguće vidjeti prikaz važnijeg pribora i materijala bez kojih izrada ovoga istraživačkoga rada ne bi bila moguća. 9
10 Slika 12. Uzorkivač zraka - AirSampler ECO Slika 13. Jedan od koraka korištenja ureñaja Slika 14. Mjerač vlage i temperature Slika 15. Mobilna aplikacija «GPS Status» Slika 16. Potrošni materijal (markeri, ljepilo, škare...) 1
11 4. REZULTATI 4.1. Rezultati okolišnih uvjeta Kako je već i u obrazloženju teme navedeno, mikrobiološka slika zraka ovisi o mnogim okolišnim čimbenicima te je upravo zbog težnje za što objektivnijim istraživanjem važno pratiti i te parametre kako bismo dobili potpunu sliku. Parametri okolišnih uvjeta koje sam mjerila na svim uzorkovanim lokacijama bili su vlaga i temperatura te, zbog specifiziranja mjesta uzorkovanja, obradila sam i GPS koordinate dotičnih pet lokacija u dva različita vremena odnosno ujutro i navečer Rezultate sam prikazala tablično. Tablica 1. Rezultati vlage i temperature i GPS koordinate uzorkovanih lokacija VLAGA TEMPERATURA GPS KOORDINATE OŠ jutro 22% 21 C širina ; dužina OŠ večer 29% 21.1 C širina ; dužina Stan (d.s.) jutro 21% 2.5 C širina-45.86; dužina Stan (d.s.) večer 27% 21.4 C širina-45.86; dužina Zeleni val jutro 3% 11.9 C širina-45.89; dužina Zeleni val večer 38% 1 C širina-45.89; dužina Jarun jutro 31% 1.9 C širina ; dužina Jarun večer 4% 1 C širina ; dužina Sljeme jutro 41% 9.3 C širina ; dužina Sljeme večer 44% 4 C širina ; dužina S obzirom na činjenicu kako su vremenski uvjeti, a pritom poglavito vjetar, od izuzetnog utjecaja na kvantitetu praćenih parametara mikrobiološke slike zraka, važno je bilo zabilježiti i smjer te jačinu vjetra, koji je puhao na dan uzorkovanja zbog potencijalnog utjecaja na rezultate. Tablica 2. Smjer i količina vjetra na dan uzorkovanja Vrijeme u danu 7h 14h 21h Smjer i količina vjetra SSI; 5 Bf SI; 3 Bf SI; 4 Bf 11
12 4.2. Rezultati poredbene mikrobiološke analize 1 Na svakoj od pet uzorkovanih lokacija (i ujutro i navečer) korišteno je po pet podloga od svake grupacije agra (ukupno 15) u 1 L zraka u svakom uzorkovanju. Praćeni mikrobiološki parametri bili su ukupan broj bakterija (mezofilnih i aerobnih (TSA+C agar)), ukupan broj gram-negativnih bakterija (MCA ) i ukupan broj gljivica (DG18 agar) u m 3 zraka. Prva grupacija rezultata poredbene mikrobiološke analize pripada aerobnim mezofilnim bakterijama izraslim na triptikaza sojinom agru. Prvenstveno je važno prikazati uopćen ukupan broj izraslih bakterijskih kolonija na svim ispitivanim lokacijama, što je i prikazano u grafu koji slijedi: 3 *p<,5 CFU/1L Xsr, minimalni-maksimalan broj OŠJ OŠV DSJ DSV ZVJ ZVV JU JV SU SV Slika 17: Usporedni prikaz ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija na svim ispitivanim lokacijama (Legenda za sliku 17: OŠJ=Osnovna škola jutro; OŠV=Osnovna škola večer; DSJ=Dječja soba jutro; DSV=Dječja soba večer; ZVJ=Zeleni val jutro; ZVV=Zeleni val večer; JU=Jarun ujutro; JV=Jarun večer; SU=Sljeme ujutro; SV=Sljeme večer) Izuzev prikazivanja rezultata ukupnoga broja aerobnih mezofilnih bakterija na ispitivanim lokacijama, važno je takoñer napraviti specifičnu usporedbu izmeñu jutra i večeri na svakoj od ispitivanih lokacija kako bi se utvrdilo postoji li bilo kakva značajna razlika izmeñu ta dva termina. Usporedba kvantitative jutra i večeri na svim lokacijama slijedi ispod teksta. 12
13 ukupan broj AMB (CFU/m 3 ), Xsr±SD OŠJ p>,5 OŠV ukupan broj AMB (CFU/m 3 ), Xsr±SD DSJ p>,5 Slika 18. AMB u osnovnoj školi (jutro i večer) Slika 19. AMB u dječjoj sobi (jutro i večer) DSV ukupan broj AMB (CFU/m 3 ), Xsr±SD ZVJ p>,5 ZVV ukupan broj AMB (CFU/m 3 ), Xsr±SD JJ p>,5 JV Slika 2. AMB na Zelenom valu (jutro i večer) Slika 21. AMB na Jarunu (jutro i večer) ukupan broj AMB (CFU/m 3 ), Xsr±SD SJ p>,5 SV Slika 22. AMB na Sljemenu (jutro i večer) 13
14 Kako bih što zornije prikazala rezultate uzorkovanja i inkubacije u slučaju aerobnih mezofilnih bakterija, prilažem po jednu fotografiju (od pet) svake grupacije TSA+C agra na svakoj od lokacija u oba vremena. Slika 23. AMB Osnovna škola jutro Slika 24. AMB Osnovna škola večer Slika 25. AMB Dječja soba jutro Slika 26. AMB Dječja soba večer Slika 27. AMB Zeleni val jutro Slika 28. AMB Zeleni val večer 14
15 Slika 29. AMB Jarun jutro Slika 3. AMB Jarun večer Slika 31. AMB Sljeme jutro Slika 32. AMB Sljeme večer 4.3. Rezultati poredbene mikrobiološke analize 2 Druga grupacija promatranih parametara poredbene mikrobiološke analize bile su gram negativne bakterije na MCA agru. Nakon uzorkovanja te inkubacije datih 5 podloga sa pet različitih lokacija u dva različita vremena nije izrasla pa samim time nije ni zabilježena niti jedna kolonija gram negativnih bakterija. 15
16 4.4. Rezultati poredbene mikrobiološke analize 3 Treća grupacija promatranih parametara poredbene mikrobiološke analize bile su gljivice na DG18 agru. Prvenstveno je važno prikazati uopćeno ukupan broj izraslih gljivičnih kolonija na svim ispitivanim lokacijama što je i prikzano u grafu koji slijedi: ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr, minimum-maksimum broja OŠJ OŠV *p<,5 DSJ DSV ZVJ ZVV JJ JV SJ Slika 33. Usporedni prikaz ukupnog broja gljivica na svim ispitivanim lokacijama (Legenda za sliku 33: OŠJ=Osnovna škola jutro; OŠV=Osnovna škola večer; DSJ=Dječja soba jutro; DSV=Dječja soba večer; ZVJ=Zeleni val jutro; ZVV=Zeleni val večer; JJ=Jarun jutro; JV=Jarun večer; SJ=Sljeme jutro; SV=Sljeme večer) SV Izuzev prikazivanja rezultata ukupnog broja gljivica na ispitivanim lokacijama, bitno je napraviti specifičnu usporedbu izmeñu jutra i večeri na svakoj od ispitivanih lokacija kako bi se utvrdilo postoji li bilo kakva značajna razlika izmeñu ta dva termina. Usporedba kvantitative (gljivica) jutra i večeri na svim lokacijama slijedi ispod teksta: 16
17 ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr±SD OŠJ p>,5 OŠV ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr±SD DSJ p>,5 Slika 34. Gljivice u osnovnoj školi(jutro i večer)slika 35. Gljivice u dječjoj sobi(jutro i večer) DSV ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr±SD ZVJ p>,5 ZVV ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr±SD JJ p>,5 Slika 36. Gljivice na Zelenom valu (jutro i večer) Slika 37. Gljivice na Jarunu (jutro i večer) JV ukupan broj gljivica (CFU/m 3 ), Xsr±SD SJ p>,5 SV Slika 37. Gljivice na Sljemenu (jutro i večer) 17
18 Kako bih što zornije prikazala rezultate uzorkovanja i inkubacije u slučaju gljivica, prilažem po jednu fotografiju (od pet) svake grupacije DG18 agra na svakoj od lokacija u oba vremena: Slika 38. Gljivice - Osnovna škola jutro Slika 39. Gljivice Osnovna škola večer Slika 4. Gljivice Dječja soba jutro Slika 41. Gljivice Dječja soba večer Slika 42. Gljivice Zeleni val jutro Slika 43. Gljivice Zeleni val večer 18
19 Slika 44. Gljivice Jarun jutro Slika 45. Gljivice Jarun večer Slika 46. Gljivice Sljeme jutro Slika 47. Gljivice Sljeme večer 5. RASPRAVA Nakon dobivenih rezultata i tablično-grafičke obrade istih, došla sam do odreñenih zapažanja i spoznaja koje ću u ovomu poglavlju pokušati definirati, elaborirati te usporediti. Prvi rezultati rada odnosile su se na one okolišne meñu kojima najvažniju ulogu u ovom slučaju dakako ima vlaga. Naime, izrazito suh zrak porazan je za ljudsko zdravlje te poguduje razvitku i razmnožavanju kvantitativno većeg broja bakterija i virusa dok izrazito vlažan zrak pogoduje razvitku plijesni i grinjama, koje su takoñer opasne po ljudsko zdravlje. Iz istih je razloga važno održavati optimalnu količinu vlage u zraku. U mom je istraživanju najmanji prosječni postotak vlažnosti zabilježen u stanu (dječjoj sobi), nakon čega slijedi osnovnoškolski razred, potom raskršće Zelenog vala, Jarun te u konačnici Sljeme. Prema znanstvenim procjenama o optimalnim vrijednostima vlažnosti zraka možemo zaključiti kako ( stan, osnovna škola te 19
20 Zeleni val pripadaju intervalu presuhog, dok Jarun i Sljeme pripadaju optimalnom intervalu vlažnosti zraka. Rezultati temperatura uobičajeni su za ovaj dio godine te meñusobno ne odskaču, zbog čega ne zahtjevaju daljnji komentar. Smjer i količina vjetra dana bila je iznadprosječna u odnosu na ostatak dana u tjednu. U jutarnjem razdblju (7h) SSI vjetar imao je jakost 5 beauforta što iznosi 36 km/h i klasificira se kao jak vjetar. U popodnevnom je razdoblju SI vjetar imao jakost 3 beauforta, što iznosi 2 km/h i klasificira se umjerenim vjetrom. U večernjem je razdoblju SI vjetar imao jakost 4 beauforta odnosno 27 km/h te se klasificira blago jakim vjetrom ( Zbog relativno značajne jačine vjetra toga dana, može se pretpostaviti kako su vanjski rezultati, a poglavito oni uzeti na Zelenom valu, biti umjereniji, umanjeni zbog naleta čistoga zraka bure. Rezultati poredbene mikrobiološke analize 1, što je posebno vidljivo te uočljivo na slici 17., pokazuju značajnu razliku (p<,5) u ukupnom broju aerobnih mezofilnih bakterija u osnovnoškolskom razredu te dječjoj sobi u odnosu na značajno manji broj aerobno mezofilnih bakterija na ostalim ispitivanim lokacijama (Zeleni val, Jarun i Sljeme). Ovaj rezultat zapravo većinski afirmira moju hipotezu i pokazuje kako se u zatvorenim prostorima, a poglavito u onim u kojima boravi veća količina ljudi, javlja kvantitativno veća količina aerobno mezofilnih bakterija. No, ono što je važno primjetiti jest činjenica kako ne postoji niti jedna značajna razlika izmeñu uzorkovanog jutra i večeri u ukupnom broju AMB-a. Činjenica, kako rezultatima poredbene mikrobiološke analize 2 nije utvrñena niti jedna gramnegativna bakterija, izrazito je pozitivna zbog njihove patogenosti i djelovanja na zdravlje. Mnoge gram-negativne bakterije su ujedno i multirezistentne (Zaidi et al; 213) što ih čini posebno problematičnima za ljude. Rezultati poredbene mikrobiološke analize 3, što je posebno uočljivo na slici 33., pokazuju značajnu razliku (p<,5) izmeñu večernjeg uzorkovanja osnovnoškolske učionice u odnosu na dječju sobu u oba termina. Naime, učionica broji kvantitativno najveći broj gljivica, a dječja soba najmanji. Mikromorfološki su se u svim uzorcima mogli primjetiti i kvasci i različite vrste plijesni. Osim navedenih specifičnosti, u ostalim uzorcima nema značajnih razlika u vremenima uzorkovanja. Prema provedenom istraživanju o prisustvu specifičnih vrsta plijesni u Zagrebu tijekom različitih godišnjih doba (Kosalec, Klarić, Pepeljnjak; 25), veće se vrijednosti plijesni mogu zabilježiti tijekom jeseni i zima, a manje tijekom proljeća i ljeta. Date činjenice takoñer idu u prilog mom istraživanju s obzirom na činjenicu da prema temperaturama, a uskoro i kalendarski, ulazimo i službeno u razdoblje proljeća. Empirijske spoznaje te shvaćanje njihovih uzroka dovele su me i do zaključka o potrebi poboljšanja kvalitete zraka. Naime, zatvorene prostorije, u kojima boravimo veći dio našega života, trebalo bi redovito provjetravati, dezinficirati, smanjiti unos štetnih kemikalija i tvari kao što je dim cigarete i slično, dok na ventilacijske i klimatizacijske sustave treba obratiti posebnu pažnju, redovito ih servisirati uz svijest da ponekad isti mogu donijeti više štete nego koristi. 2
21 6. ZAKLJUČCI 1. Okolišni uvjeti poput vjetra, vlage i izvora supstrata mogu imati značajan utjecaj na mikrobiološku sliku zraka. 2. Temeljni mikrobiološki parametri, koje usporedno možemo pratiti, su aerobno mezofilne bakterije (koje rastu na TSA+C agru), gram negativne bakterije (koje rastu na CMA agru), gljivice (koje rastu na DG18 agru). 3. Kvantitativno najviše AMB-a može se pronaći u zatvorenim prostorima (učionica i dječja soba) dok se zatim njihov broj smanjuje redom Zeleni val, Jarun te naposlijetku Sljeme, što potvrñuje postavljenu hipotezu. 4. Gram-negativne bakterije nisu pronañene na uzorkovanim lokacijama. 5. Kvantitativno najviše gljivica može se pronaći u osnovnoškolskoj učionici i to ponajviše u večernjim satima, u odnosu na dječju sobu u kojoj sam ih detektirala najmanje. 6. Izuzev iznimaka ne postoje značajne razlike izmeñu jutarnje i večernje kvantitete praćenih mikroba. 7. Zatvorene prostorije u kojima boravimo veći dio našega svakodnevnog života trebalo bi redovito provjetravati, dezinficirati, smanjiti unos štetnih kemikalija i tvari, kao što je dim cigarete i slično, dok na ventilacijske i klimatizacijske sustave treba obratiti posebnu pažnju, redovito ih servisirati uz svijest da ponekad isti mogu donijeti više štete nego koristi. 7. SAŽETAK Zrak i njegova kvaliteta imaju važnu ulogu u procjeni zdravstvene ispravnosti čovjekove okoline. Kao što postoje kemijski, tako postoje i biološki polutanti koji smanjuju kakvoću zraka kojeg udišemo. Detaljnije zanimanje za ovo subpodručje oformilo je cilj moga rada koji je bio praćenje sljedećih mikrobioloških parametara poredbenom analizom: ukupan broj gljivica, ukupan broj bakterija (mezofilnih i aerobnih) i ukupan broj gram-negativnih bakterija u m 3 zraka. Lokacije koje sam odlučila uzorkovati bile su: stan (dječja soba), osnovnoškolska učionica, Zeleni val, Jarun i Sljeme. Rezultati istraživanja su pokazali kako se kvantitativno najviše aerobno mezofilnih bakterija može pronaći u zatvorenim prostorima (učionica i dječja soba), dok se njihov broj smanjuje redom Zeleni val, Jarun te Sljeme. Pokazali su kako gram-negativnih bakterija na datim lokacijama u trenutku uzorkovanja nije bilo te kako se kvantitativno najviše gljivica može pronaći u osnovnoškolskoj učionici, a najmanje u dječjoj sobi. 21
22 8. POPIS LITERATURE Popis udžbenika i znanstvenih radova: 1. Smilja Kalenić, MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA; Medicinska naklada - Zagreb, Smilja Kalenić, MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA I MIKOLOGIJA; Udžbenik za studente medicine, 2. izd. Zagreb: Merkur A.B.D.; J. Clin. Pharm. Ther. 214 Mar 5. doi: /jcpt Acta Pharm. 55 (25) (Kosalec, Klarić, Pepeljnjak) 5. Fungal Genetics and Biology 39 (23) (Nielsen) 6. Science of the Total Environment 48 (21) (Cabral) 7. Health impact of exposure to pollens: A review of epidemiological studies (213) (Cailland et al; Toloba) 8. Environmental remediation in the treatment of allergy and asthma: latest updates (213) 419 (Wright; Phipatanakul) 9. Posljedice stupanja na snagu protokola iz Kyota (26) vol.53 No.3-4 (Dominis) Popis internetskih stranica: ZAHVALA Ovim se putem želim zahvaliti svima onima bez čije podrške ovaj rad ne bi bio moguć. Svake godine radim na nekoliko, što natjecateljskih što projektnih istraživačkih radova i svjesna sam činjenice koliko podrška okoline te kvalitetan mentor mogu mijenjati stanje u pozitivnom pravcu. Stoga želim zahvaliti prvenstveno prof. dr. sc. Ivanu Kosalecu na nesebičnom dijeljenju svoga znanja, ali i velikog entuzijazma te mikrobiološkom zavodu Farmaceutsko biokemijskog fakulteta na ustupanju laboratorija i potrebite opreme. Veliko hvala mojoj profesorici i mentorici Mirti Prišlin na voñenju kroz proces izrade ovoga rada te čitavoj mojoj školi i njenom stručnom kadru na beskrajnom razumijevanju. Takoñer, hvala mojim roditeljima bez čije bi se podrške bilo teško, već treću godinu, upuštati u ovakav oblik rada koji mi neizmjerno puno znači. # Napomena: rad broji točno 2 stranica ukoliko se ne ubrajaju dvije naslovne stranice. 22
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET OSIJEK
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET OSIJEK Zvonimir Katalinić ODREĐIVANJE MIKROBNE POPULACIJE ZRAKA U RAZLIČITIM UVJETIMA DIPLOMSKI RAD Osijek, listopad, 2015.
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationHRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZA ZAŠTITU ORGANA ZA DISANJE
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZA ZAŠTITU ORGANA ZA DISANJE Serija letaka Izobrazbom do zaštite zdravlja i sigurnosti na radu PRIMJENA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationGODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, ZAGREB GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA 2007. GODINU Zagreb, rujan 2008. INSTITUT
More informationNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT Služba za zdravstvenu ekologiju GODIŠNJE IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationJU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br
Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationKooperativna meteorološka stanica za cestovni promet
Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationCRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.
CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationIZVJEŠĆE. o obavljenim poslovima s rokom dospijeća 30. studenoga godine, a prema Ugovoru broj /1
Institut za oceanografiju i ribarstvo Šetalište I. Meštrovića 63, P.P. 500 21000 SPLIT, HRVATSKA Tel: +385 21 408000, fax: +385 21 358650 e-mail: office@izor.hr, web: www.izor.hr Institute of Oceanography
More informationEKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU
More informationNAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA
Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationANALIZA UTICAJA UVOĐENJA STANDARDA ISO NA EMISIJE POLUTANATA U ORGANIZACIJI METALSKOG SEKTORA
10. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem QUALITY 2017, Neum, B&H, 17. - 20 maj 2017. ANALIZA UTICAJA UVOĐENJA STANDARDA ISO 14001 NA EMISIJE POLUTANATA U ORGANIZACIJI METALSKOG SEKTORA ANALYSIS
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationJEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)
JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationMOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA
II STRUČNI SEMINAR Banja Luka Oktobar 2013. godine MOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA Zoran Andrić 1, Ministarstvo komunikacija i transporta
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationAnaliza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.
Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri
More informationSadržaj.
Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem
More informationOCJENA KVALITETE ZRAKA
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD SLUŽBA ZA KVALITETU ZRAKA OCJENA KVALITETE ZRAKA NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 2006.-2010. GODINE PREMA EU DIREKTIVI 2008/50/EC Zagreb,
More informationBolesti povezane s klimatiziranim prostorima
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Mario Gazić Bolesti povezane s klimatiziranim prostorima DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2017. Ovaj diplomski rad izrađen je pri
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationSUSTAV ZA MJERENJE I PRIKAZ CO2 U STAMBENIM I POSLOVNIM PROSTORIMA
VELEUČILIŠTE U KARLOVCU STROJARSKI ODJEL Stručni studij Mehatronike Nikolina Krivačić SUSTAV ZA MJERENJE I PRIKAZ CO2 U STAMBENIM I POSLOVNIM PROSTORIMA Karlovac, 2015. VELEUČILIŠTE U KARLOVCU STROJARSKI
More informationPOSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU
POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationUTJECAJ DUŠIKOVOG DIOKSIDA, OZONA I METEOROLOŠKIH PARAMETARA NA BROJ HITNIH PREGLEDA KARDIOLOŠKIH BOLESNIKA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ, ZAGREB Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Zaštita prirode i okoliša Sanja Pintarić UTJECAJ DUŠIKOVOG
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More informationGODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE GODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA 2010. godina Split, svibanj 2011. 1 NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO
More informationCroatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia
Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationSport radovi izvan teme
Sport radovi izvan teme POVEZANOST OSVOJENIH MEDALJA KUGLAČA EUROPSKIH ZEMALJA NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA S NJIHOVIM BROJEM STANOVNIKA, VELIČINOM ZEMLJE I BRUTO DRUŠTVENIM PROIZVODOM Tomislav Krističević
More informationKOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
23. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Ida Kabok Originalni znanstveni rad KOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
More informationMicroorganisms as water quality indicators for the Lim river
UDC: 502.51:504.5(497.16) ; 579.8.088 ID: 195762956 Original research paper Acta Agriculturae Serbica, Vol. XVII, 34 (2012) 135-141 Microorganisms as water quality indicators for the Lim river Olivera
More informationPERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationCvijeće u školskom interijeru: da ili ne? Škola likovnih umjetnosti u Splitu Suradnja knjižnice i predmeta etike Rad učenika 3. godine šk. god.
Cvijeće u školskom interijeru: da ili ne? Škola likovnih umjetnosti u Splitu Suradnja knjižnice i predmeta etike Rad učenika 3. godine šk. god. 2003./4. Tema: Etika i estetika stanovanja (Ukrasne biljke
More informationMartina Imbrišić HACCP SUSTAV
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Martina Imbrišić HACCP SUSTAV DIPLOMSKI RAD Rijeka 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET HACCP SUSTAV DIPLOMSKI RAD Predmet: Upravljanje kvalitetom Mentor:
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationUticaj parametara PID regulatora i vremenskog kašnjenja na odziv i amplitudno-faznu karakteristiku sistema Simulink
LV6 Uticaj parametara PID regulatora i vremenskog kašnjenja na odziv i amplitudno-faznu karakteristiku sistema Simulink U automatizaciji objekta često koristimo upravljanje sa negativnom povratnom vezom
More informationSTRUKTURNO KABLIRANJE
STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja
More information- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS
- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS 1. Pokrenite Adobe Photoshop CS i otvorite novi dokument sa komandom File / New 2. Otvoriće se dijalog
More informationMEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ KARLA CERKOVIĆ PRAĆENJE DUŠIKA I NJEGOVIH SPOJEVA U VODI RIJEKE MURE NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM PETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA ZAVRŠNI
More informationDodatak Sertifikatu o akreditaciji sa akreditacionim brojem Li Annex to Accreditation Certificate - Accreditation Number Li 11.
Dodatak Sertifikatu o akreditaciji sa akreditacionim brojem Li 11.15 Annex to Accreditation Certificate - Accreditation Li 11.15 Standard: /IEC 17025:2011 Datum dodjele/ obnavljanja akreditacije: Date
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationDOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA
CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO
More informationSPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH
SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te
More information"MIKROBIOLOŠKA DESTRUKCIJA SPOMENIKA KULTURE" Spriječavanje rizika kontaminacije umjetnina i infekcija ljudi koji rade s njima
HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD Prirodoslovni laboratorij, N. Grškovića 23 Zagreb Seminar: "MIKROBIOLOŠKA DESTRUKCIJA SPOMENIKA KULTURE" Spriječavanje rizika kontaminacije umjetnina i infekcija ljudi koji
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationMala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj
PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)
More informationPOLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda. SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI
POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI Prometni znakovi Split OPASNOST OD POŽARA ZABRANJENO PUŠITI Rijeka
More informationBiološki kontaminenti mlijeka i mliječnih proizvoda
Priručnici/nastavni tekst Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Biološki kontaminenti mlijeka i mliječnih proizvoda Prof.dr.sc. Dubravka Samaržija Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet 2011.
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ivan Džolan Zagreb, 2017 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje, dipl.
More information