HRVATSKO GEODETSKO DRUŠTVO CROATIAN GEODETIC SOCIETY

Transcription

1 HRVATSKO GEODETSKO DRUŠTVO CROATIAN GEODETIC SOCIETY DRUGI HRVATSKI KONGRES O KATASTRU SECOND CROATIAN CONGRESS ON CADASTRE Radovi izloženi na Kongresu u Zagrebu, listopada Papers presented at the Congress at Zagreb, October, 2001.

2 I Znanstveni odbor/scientific Committee Dr. sc. Miodrag Roić - predsjednik Dr. sc. Boško Pribičević Dr. sc. Željko Bačić Dr. sc. Miljenko Solarić Dr. sc. Marko Džapo Dr. sc. Vjeran Strahonja Dr. sc. Nedjeljko Frančula Mr.sc. Franjo Ambroš Dr. sc. Stanislav Frangeš Marko Cigić Dr. sc. Božidar Kanajet Mirko Husak Dr. sc. Zdravko Kapović Ivica Ivšić Dr. sc. Miljenko Lapaine Ivan Landek Dr. sc. Zlatko Lasić Hrvoje Matijević Dr. sc. Siniša Mastelić Ivić Damir Pahić Dr. sc. Damir Medak Organizacijski odbor/organizing Committee Dr. sc. Zdravko Kapović - predsjednik Dr. sc. Damir Medak Dr. sc. Božidar Kanajet Ivan Landek Dr. sc. Zlatko Lasić Drago Mioč Dr. sc. Miodrag Roić Izdavač/Published by Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb, Berislavićeva 6. Urednici/Editors Miodrag Roić Zdravko Kapović Tehnički urednik/tehnical Editor Vlado Cetl Rješenje korica/cover Design GEODIS Zagreb Naklada/Issue 500

3 II CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK (497.5)(082) HRVATSKI kongres o katastru (2 ; 2001, Zagreb) Drugi hrvatski kongres o katastru : radovi izloženi na Kongresu u Zagrebu, listopada = Second Croatian Congress on Cadastre : papers presented at the Congress at Zagreb, October, 2001 / urednici Miodrag Roić et.al.. Zagreb: Hrvatsko geodetsko društvo, Bibliografija uz svaki rad. Summarics. ISBN Katastar -- Hrvatska -- Zbornik Tisak/Print TOMAGRAF Zagreb

4 Predgovor Katastar je povijest, sadašnjost i budućnost. Promjene koje se događaju svuda oko nas neće zaobići ni katastar, ali on je nadživio i vladare i promjene političkog i gospodarskog uređenja. Nadživio ih je jer su ga trebali i trebat će ga. Nemojmo zaboraviti, revolucije obično loše završavaju; mnogo bolje rezultate postižemo evolucijama, pa tako i u katastru. Temeljen na 5J: jednostavan, javan, jedinstven, jasan i jeftin, uvijek će trebati svima iako će ga mnogi držati netočnim, nepouzdanim, nevažnim, nepotrebnim i nezanimljivim. Geodetska struka živi na njegovim temeljima i opstat će dok ima katastra. Za jedne je katastar nešto poznato, jasno i riješeno, a za druge je on trajna okupacija. Ove potonje lako ćete prepoznati, stalno se javljaju, aktivno su sudjelovali na Prvome hrvatskom kongresu o katastru, žele nešto reći i na ovome. Njihovi prilozi razvrstani su prema sljedećim temama: Utjecaj modernih tehnologija na razvoj katastra Postupci izmjere i obradba podataka Propisi, norme, standardi i terminologija Komunalni informacijski sustav, Povijest Granice, Referentni sustav katastra Katastar i GIS U ovome zborniku radova obrađen je široki raspon tema, od povijesnih činjenica do budućih 3D evidencija. Tehnološki razvitak uskladiti s pravnim okvirima čini se kao značajnim pitanjem, a upravljanje manirom dobroga gospodara sve nas više zanima. Čini se da nismo zaboravili ništa što će se događati i kuda će se razvijati katastar. Znanstveno-stručni odbor imao je odgovornu zadaću u prikupljanju i recenziji pristiglih radova. Nadamo se da ju je uspješno izvršio, a autori čiji će radovi biti pomno čitani pa i kritizirani, zaslužuju svaku pohvalu. Ni oni sami nisu zadovoljni postignutim, žele više i bolje i vjeruju da će svojim prilogom pridonijeti boljem razumijevanju i pristupu katastru. Zahvaljujemo se autorima radova, recenzentima i svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji zbornika. Prof. dr. sc. Miodrag Roić Geodetski fakultet Zagreb Prof. dr. sc. Zdravko Kapović Geodetski fakultet Zagreb

5 I SADRŽAJ I. UTJECAJ MODERNIH TEHNOLOGIJA NA RAZVOJ KATASTRA RAZVOJNI PUT SATELITSKE GEODEZIJE DO NJENE PRIMJENE U KATASTRU M. Solarić PRIMJENA GPS UREĐAJA U UREDU ZA KATASTAR SLAVONSKI BROD D. Špoljarić PRAKTIČNA UPOTREBA PLOHE GEOIDA PRI OBRADI GPS MJERENJA D. Medak, B. Pribičević TRANSFORMACIJA KOORDINATA U KATASTRU V. Cetl, M. Roić, H. Matijević ODRŽAVANJE DIGITALNOG KATASTARSKOG PLANA U GEOGRAFSKOM INFORMACIJSKOM SUSTAVU KATASTRA ZEMLJIŠTA M. Husak DISTRIBUIRANJE GEOPROSTORNIH PODATAKA INTERNET TEHNOLOGIJOM - PROJEKT WebKISS Z. Galić II. POSTUPCI IZMJERE I OBRADA PODATAKA OBRADA KATASTARSKIH PODATAKA ZA POTREBE TURISTIČKE KARTOGRAFIJE S. Frangeš, R. Župan DIGITALIZIRANI KATASTARSKI PLANOVI NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE I NJIHOVO ODRŽAVANJE KROZ VOĐENJE KATASTRA KOORDINATA MEĐNIH TOČAKA I. Ivšić, I. Sukić - Majstorović ZAŠTITA, OBNOVA I ODRŽAVANJE KATASTARSKIH PLANOVA PROGRAMOM "KATOZOR" (PUT DO DIGITALNOG PLANA) P. Nikolić, Z. Modrinić

6 II IZGRADNJA BAZE ZEMLJIŠNIH PODATAKA I CILJNA ARHITEKTURA INFORMACIJSKIH SUSTAVA ZEMLJIŠNE KNJIGE I KATASTRA NEKRETNINA V. Strahonja RAČUNANJE POVRŠINA KATASTARSKIH ČESTICA U POSTUPKU KATASTARSKE IZMJERE I. Mihalec, N. Sokolović SUSJEDSKA PRAVA - UREĐENJE MEĐA Lj. Ivšić - Susovski III. PROPISI, NORME, STANDARDI I TERMINOLOGIJA KOMORA I OVLAŠTENI INŽENJERI GEODEZIJE B. Pribičević, I. Mikičić EOP ZEMLJIŠNA KNJIGA I STVARANJE JEDINSTVENE BAZE ZEMLJIŠNIH PODATAKA D. Kontrec ETAŽNO VLASNIŠTVO - SPONA KATASTRA I ZEMLJIŠNE KNJIGE S. Vukadinović, F. Ambroš UJEDNAČENOST STRUČNIH POJMOVA B. Fučkan NOVA PARADIGMA KATASTARSKE ČESTICE V. Antonović KATASTAR NEKRETNINA U BOSNI I HERCEGOVINI I. Lesko IV. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAVI, POVIJEST MODERNI POGONSKI KATASTRI - "As built" M. Roić, S. Mastelić Ivić, H. Matijević KATASTAR MOSTOVA Z. Kapović, M. Roić, I. Rukavina POVJESNI I RAZVOJNI OSVRT NA KATASTAR TELEFONSKIH VODOVA F. Ambroš NEKI PROBLEMI USPOSTAVE IMOVINSKO PRAVNE ZAŠTITE VODOVA V. Slivac, F. Ambroš

7 III KATASTARSKA SLUŽBA B. Kanajet, D. Oštrek O BAROMETRU I KARTOGRAFSKOM ZNAKU D. Oštrek, B. Kanajet KUTIJA ZA ČUVANJE VREMENA B. Kanajet V. GRANICE, REFERENTNI SUSTAVI KATASTRA GRANICA EPIKONTINENTALNOG POJASA IZMEĐU R HRVATSKE I R ITALIJE R. Solarić KARTA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE A. Tonšetić, Z. Štefan, B. Kanajet KATASTAR ISTRE A. Sošić KATASTAR I PROMJENA SLUŽBENE KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE M. Lapaine, D. Tutić UMREŽENE REFERENTNE GPS POSTAJE - PUTOKAZ HRVATSKOJ PREMA NAJRENTABILNIJOJ CENTIMETARSKOJ TOČNOSTI U GEODETSKIM RADOVIMA A. Bilajbegović VIRTUELNE REFERENTNE POSTAJE I CENTIMETARSKA TOČNOST VISINA A. Bilajbegović VI. KATASTAR I GIS DIGITALNI ORTOFOTO - MOGUĆNOST PRIMJENE I. Remeta, R. Paj DIGITALNI PROSTORNI PLAN - DIO PROSTORNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA D. Šiško, J. Veselić Bruvo, V. Cetl POSTOJEĆA HRVATSKA OSNOVNA KARTA 1:5000 (HOK) KAO JEDAN OD KARTOGRAFSKIH IZVORNIKA ZA PROSTORNE BAZE PODATAKA D. Butorac, M. Baučić

8 IV ULOGA KATASTRA U RAZVOJU GIS-a J.Unger, L. Domšić, I. Mićurin GIS U SLUŽBI SIGURNOSTI PLOVIDBE T. Duplančić Leder

9 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 1 RAZVOJNI PUT SATELITSKE GEODEZIJE DO NJENE PRIMJENE U KATASTRU Miljenko Solarić Geodetski fakultet Sažetak. U radu je dan kratki prikaz razvoja satelitske geodezije u svijetu i u Hrvatskoj, pa sve do njene primjene u katastru u Hrvatskoj. Iz ovog kratkog prikaza može se zaključiti da bi se moglo godinu proglasiti kao godinu satelitske geodezije u Hrvatskoj, tj. kao: 30. obljetnicu od prvih fotografskih optičkih određivanja položaja Opservatorija Hvar pomoću umjetnih Zemljinih satelita, 20. obljetnicu od prvih doplerovskih određivanja položaja Opservatorija Hvar pomoću satelita tipa TRANSIT i 10. obljetnicu od prvih GPSmjerenja u Hrvatskoj. Ključne riječi: sateliti, satelitska geodezija, doplerovskamjerenja, GPS- mjerenja. 1. UVOD Nagli razvoj raketne tehnike poslije Drugog svjetskog rata učinio je kvalitativni skok koji je omogućio godine lansiranje u orbitu oko Zemlje prvog umjetnog tijela kojeg je izradio čovjek. To je stvorilo, do tada, neviđene mogućnosti razvoja mnogih grana znanosti, pa i geodezije. Geodezija je tako dobila poslije izbacivanja prvih umjetnih Zemljinih satelita svoju posebnu granu koja se tijekom ovih četrdesetak godina afirmirala, naglo napredovala i dobila svoje ime, satelitska geodezija. 2. KRATKI PREGLED RAZVOJA Prvi umjetni Zemljin satelit SPUTNJIK-1 lansiran je u orbitu oko Zemlje godine. Imao je oblik kugle (lopte) promjera 58 cm, masu 83 kg i dva radio odašiljača. Kružio je u orbiti oko Zemlje 92 dana skupljajući dragocjene podatke o gustoći atmosfere i koncentraciji elektrona u ionosferi, što prije nikada nije bilo moguće. Iza toga bivši SSSR lansirao je satelit SPUTNJIK godine, a SAD su lansirale svoj prvi satelit EXPLORER godine i zatim Vanguard godine. Zatim je slijedilo veliko natjecanje između SAD-a i bivšeg SSSR-a u osvajanju satelitskim tehnologijama i letovima na Mjesec i susjedne planete. To natjecanje prestalo je sredinom sedamdesetih godina.

10 2 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Geodeti su odmah počeli koristiti prve umjetne satelite za rješavanje svojih zadataka i pored toga što oni nisu bili primarno namijenjeni geodetima. Tako su oni koristili satelite Sputnjik-1, Sputnjik-2, Vanguard-1, Explorer-7 itd. za određivanje spljoštenosti Zemlje na polovima, kao i ostalih parametara gravitacijskog polja Zemlje. Prvi pravi geodetski satelit je ANNA (skraćenica od U.S. Army + Navy + NASA + Air Forces), tj. skraćenica od naziva ustanova u SAD-u, koje su ga izbacile. On je izbačen u orbitu oko Zemlje godine na visinu od 1100 km, a na sebi je imao: fleš (za svjetlosne impulse), radio uređaje (za određivanje radijalne komponente brzine satelita, tj. položaja satelita) i SECOR retlanslator (skraćenica od Sequential Collation of Range) pomoću kojeg se određuje udaljenost satelita koristeći takozvana fazna mjerenja. Satelit BEACON-EXPLORER, lansiran godine imao je prvi postavljenu prizmu za reflektiranje laserskog snopa svjelosti pomoću koje se određuje udaljenost satelita od opažačke postaje. Zatim su, u razdoblju od do godine, slijedila lansiranja satelita tipa GEOS (skraćenica od Geodetic Orbiting Satellite). Oni su imali sve više mogućnosti za geodetska određivanja. Tako je satelit GEOS-1 imao 5 uređaja za određivanje njegovog položaja, GEOS-2 je imao 6 uređaja, a GEOS-3 je imao 7 uređaja. On je tako dobio i radarski altimetar za mjerenje visine iznad oceana sa standardnom devijacijom od 1 m. Poslije je satelit SEASAT 1, izbačen u orbitu godine, imao poboljšan altimetrijski sustav sa standardnom devijacijom oko 0,1 m. Od svih mjernih tehnika određivanja položaja umjetnih satelita metoda pomoću laserskih daljinomjera pokazala se kao najtočnija. Tako su poslije sateliti: STARLETTE (lansiran 1975.godine), LAGEOS-1 (lansiran godine), LAGEOS-2 (lansiran godine) i poslije LAGEOS-3 imali na sebi samo prizme za reflektiranje laserskih impulsa svjetla. Prvi pasivni telekomunikacijski sateliti, napuhani baloni, tipa ECHO bili su namijenjeni za pasivnu telekomunikacijsku vezu između Europe i Sjeverne Amerike, a geodeti su ih posebice koristili za povezivanje satelitskih trigonometrijskih mreža Europe i Amerike, ali i čitavog svijeta. Naime, ovi sateliti su se mogli vidjeti na večernjem nebeskom svodu kao velike zvijezde, tj. bez instrumenta prostim okom bez optičkih pomagala. Među tim satelitima napuhanim balonima treba spomenuti satelit PAGEOS (skraćenica od Passive Geodetic Earth Orbiting Satellite) promjera 30,5 m koji smo mi koristili za vrijeme opažačke kampanje projekta WEST zapadno europske satelitske trigonometrijske mreže na Opservatoriju Hvar i godine. Značajnu ulogu u geodeziji je odigrao sustav satelita TRANSIT. Naime, taj sustav od 5 polarnih satelita, koji je radio pomoću doplerovskog efekta, bio je primarno namijenjen za navigaciju na moru, ali je poslije sredinom

11 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 3 sedamdesetih godina on poboljšan tako da su ga počeli koristiti i geodeti. On je dao vrlo značajne rezultate za razvoj satelitske geodezije. SAD su izbacile u orbitu oko Zemlje satelite Globalnog pozicijskog sustava skraćeno GPS (Global Positioning System) za navigaciju na moru, na kopnu i u zraku, ali i za potrebe geodeta. Sad je taj sustav dosegao takav nivo točnosti, tj. centimetarsku točnost, da se može koristiti u svim geodetskim radovima, pa tako i katastru. Rusi su razvili svoj pozicijski sustav GLONASS (Global Navigation Satellite System) s 8 satelita u 3 ravnine (tj. ukupno 24 satelita, h=19100 km, i=63 o ). Europa izrađuje svoj satelitski sustav GALILEO, sličan GLONASS-u samo na visni h=23222 km s 30 satelita ili 32 satelita, a i Kina je izbacila krajem prošle godine svoja prva dva navigacijska satelita. Prve slike Zemlje na Zemlju je poslao satelit Explorer godine Prvi meteorološki satelit Tiros (Television and Infra-Red Observation Satellite) lansiran je u SAD-u godine, a Prvi satelit za daljinska istraživanja je bio LANDSAT, koji je lansiran godine. Prvi geostacionarni satelit SYNCON III lansiran je godine na visinu od km, a pomoću njega je ostvaren prvi TV prijenos s Olimpijskih igara u Tokiju. Satelitskom tehnologijom istraživao se prostor oko Zemlje, ali se je išlo i na istraživanje Mjeseca, planeta Venere, Marsa itd. Tako je Luna 3 po prvi put i snimila zadnju stranu Mjeseca, godine, te je čovjek vidio na snimku po prvi puta kako izgleda druga nevidljiva strana Mjeseca. Rođene su tako dvije nove znanstvene discipline srodne geodeziji, a to su: lunodezija ili selenodezija (za istraživanje oblika i gravitacijskog polja Mjeseca) i planetodezija (za istraživanje oblika i gravitacijskog polja pojedinih planeta). Sve to su povijesni trenuci naše civilizacije. Nažalost, nitko iz Hrvatske nije mogao izravno sudjelovati u stvaraju tih tehnoloških dostignuća. Međutim, treba reći da se ipak Mike Vucelic, dipl. ing strojarstva zaposlio u firmi koja radi za NASA-u i da je on dao svoj doprinos razvoju satelitskih tehnologija. Američki astronaut je za vrijeme posjeta Zagrebu rekao da Sveučilište u Zagrebu može biti ponosno što je stvorilo takvog uglednog svjetskog stručnjaka za svemirsku tehnologiju. 3. INSTRUMENTI ZA ODREĐIVANJE POLOŽAJA Položaji umjetnih Zemljinih satelita mogu se registrirati na sljedeće načine: a) vizuelno, b) fotografski, c) fotoelektrični i d) elektronski.

12 4 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre a) Vizuelni način - Kako se sateliti gibaju vrlo brzo (7,5 km/s) to se oni nalaze u povoljnom položaju za opažanje vrlo kratko vrijeme pa se u prvo vrijeme nisu mogli koristi visokotočni instrumenti. Zato su organizirani sustavi postaja za najjednostavnije određivanje položaja satelita. Na tim postajama položaji satelita su određivani tako da se za određeni trenutak (određen pomoću kronometra) zna položaj satelita prema zvijezdama, pri čemu se obično pomagalo s nitnim križem dalekozora. Tako je prof. dr. Leo Randić u Zagrebu određivao položaje prvih umjetnih satelita i slao podatke mjerenja u Akademiju znanosti bivšeg SSSR-a, koji su i objavljeni u nekim publikacijama Akademije znanosti SSSR-a. Položaji satelita su određivani i običnim geodetskim teodolitima, kao na primjer Wildom T3, ali što su mogli koristiti samo vrlo vješti opažači. b) Fotografski način - Položaji satelita su određivani iz fotografija na kojima se nalaze registrirani položaji satelita i zvijezda na nebeskom svoda. Kako je izmjereno i točno vrijeme snimanja to se je na osnovu poznatih položaja zvijezda moglo odrediti i vrlo točno položaj satelita. Za te namjene često su se koristile modificirane balističke kamere, kao na primjer fiksna kamera Wild BC-4 s kojom se je moglo registrirati položaje satelita do 7 zvjezdane veličine. Mi smo na Opservatoriju Hvar koristili u i godini IGN kameru, kojoj je kod nas poboljšana točnost registracije vremena na 1 milisekundu, a pravac se određivao sa standardnim odstupanjem 1. Pomoću nje moglo se registrirati položaje satelita do 3. zvjezdane veličine. Pomičnom kamerom Baker-Nunn moglo se registrirati satelite do 12 zvjezdane veličine, a postizalo se standardno odstupanje pravca od 2. c) Fotoelektrični način - Kod ovog načina trenutak prolaza satelita nije određivao opažač, već je taj trenutak određivan pomoću fotoelektričnog uređaja. Nedostatak ovih uređaja je bio što su se s njima mogli određivati položaji satelita samo do pete zvjezdane veličine. (Prostim okom mogu se vidjeti zvijezde do šeste prividne veličine). d) Elektronički načini - Elektroničke metode mogu se svrstati ovako: 1) Metoda interferencije, 2) Doplerovska metoda, 3) Mjerenja udaljenost i 4) Kombinirana metoda. d1) Metoda interferencije - Metodom interferencije određuje se kut pod kojim se vidi satelit elektronskim načinom (pomoću radio valova). Pomoću metode interferencije s kratkim bazama u SAD-u radio je sustav Minitrack Mark II, a postignuto je standardno odstupanje kuta od 20, dakle znatno više nego s kamerama. d2) Doplerovska metoda - Princip praćenja umjetnih satelita primjenom Dopplerovog efekta sastoji se u tome da odašiljač sa satelita emitira radio valove fiksne frekvencije, koje prima prijamnik na Zemlji s promijenjenom frekvencijom. Ta promjena frekvencije radio valova dolazi zbog radijalne

13 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 5 komponente brzine satelita u odnosu na postaju na Zemlji, te se ona može izraziti jednadžbom: f PR f SA r& = c, (1) f gdje je r& - radijalna komponenta brzine satelita, f PR frekvencija primljenih valova na Zemlji, f SA frekvencija odaslanih valova sa satelita. i c - brzina širenja elektromagnetskih valova. U SAD-u su radili doplerovski sustavi TRANSIT i DOPLOC. Njihova točnost je na početku bila znatno manja od snimanja kamerama, ali su imali prednost što se s takvim uređajima može mjeriti bez obzira na vremenske prilike, po danu i noći, te se u kraćem vremenskom periodu može skupiti znatno veća količina mjernih podataka. d3) Mjerenje udaljenosti satelita Mjerenje topocentričkih udaljenosti umjetnih satelita moglo se realizitrati pomoću: a) sustava SECOR i b) laserskih daljinomjera. Američki sustav SECOR (Sequential Collation of Range) je radio daljinomjer, kojim se mjeri fazni pomak između odaslanog i primljenog vala. Postignuto standardno odstupanje izmjerene duljine, na početku rada, bilo je oko 30 m, a poslije je smanjeno na 10 m, 6 m, odnosno 3 m. To je i bio doseg njegovih mogućnosti. SA Laserski daljinomjeri za određivanje topocentričkih udaljenosti satelita koriste laser kao izvor impulsa koherentne svjetlosti, a mjeri se vrijeme vremenskog intervala t koje je potrebno da svjetlosni impuls pređe put od postaje za opažanje do prizmi na satelitu, te da se taj svjetlosni impuls vrati do uređaja za njegovu detekciju na Zemlji. Iz izmjerenog vremenskog intervala ( t) može se izračunati udaljenost satelita od postaje (d) po formuli: d 1 = c t, (2) 2 kad se zna da brzina svjetlosti iznosi c = ,2 m/s. Standardna devijacija određivanja udaljenosti satelita laserskim daljinomjerom u godini bila je oko 2 m, u godini oko 0,09 m, a sada je oko 0,02 ili 0,01 m što ovisi i o tipu satelita. D4) Kombinirane metode Elektronske metode koje su naprijed opisane mogu se koristiti u raznim kombinacijama. Tako je u američkom sustavu Mikrolok korišten princip interferometrije i doplerov efekt, a u sustavu Goddard Range and Range-Rate mjeri se udaljenost satelita i promjena udaljenosti.

14 6 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 4. ZADACI I PODJELA SATELITSKE GEODEZIJE Satelitska geodezija je grana geodezije u kojoj se proučava oblik, dimenzije i gravitacijsko polje Zemlje, a omogućuje i određivanje koordinata točaka na površini Zemlje u jedinstvenom svjetskom geocentričkom koordinatnom sustavu. To je omogućeno motrenjem gibanja umjetnih Zemljinih satelita. Metode satelitske geodezije se dijele na: a) geometrijske (satelitska triangulacija), b) orbitalne (kinematičke) i c) dinamičke. a) Geometrijske metode (satelitska triangulacija) U ovom slučaju satelit služi kao leteći vidljivi cilj, a promatra ga se istodobno s najmanje dvije ili više promatračkih točaka. Finac Y. Väisälä je već godine postavio princip za određivanje trigonometrijske mreže istodobnim snimanjem izvora svijetlosti (postavljenih tada u balone) zajedno sa zvijezdama. To je bilo nazvano astronomskom triagulacijom, odnosno zvjezdanom triangulacijom. Poslije izbacivanja prvih umjetnih satelita ta se metoda počela primjenjivati i nazvana je satelitska triangulacija, jer su sateliti služili kao svjetlosni izvori. Snimajući satelit zajedno sa zvijezdama, istodobno iz dvije promatračke postaje, može se odrediti topocentrička deklinacija i rektascenzija satelita. Te veličine određuju smjer pravca promatračka postaja satelit u trenutku promatranja u istom koordinatnom sustavu u kojem je poznat položaj zvijezda. Ove deklinacije i rektascenzije satelita razlikovat će se u raznim točkama na Zemlji, jer je satelit puno bliže Zemlji nego zvijezde koje se praktički nalaze u beskonačnosti, tj. jer postoji paralaksa. Istodobnim snimanjem iz dviju točaka na Zemlji na dva ili više položaja satelita dobiju se dvije ili više ravnina, ali njihovi presjeci moraju prolaziti promatračkim postajama (Solarić 1969). Pomoću tih pravaca moguće je postupno konstruirati međusobno povezane trokute i izračunati koordinate njihovih vrhova, odnosno koordinate promatračkih postaja, uzimajući pritom duljinu jedne strane kao poznatu. Na početku primjene opisane metode koordinate promatračkih postaja Smithsonian Astrophysical Observatory (SAO) iz SAD-a odredio je koordinate svojih postaja uvrštenih u svijetsku satelitsku mrežu sa standardnim odstupanjem od 10 m. Ona je nazvana SAO Standard Earth Tako su po prvi put povezane trigonometrijske mreže između kontinenata. To se klasičnom terestričkom trigonometrijskom mrežom nije moglo, jer zakrivljenost Zemlje to onemogućuje. U toj svojoj mreži SAO je koristio kamere Baker-Nunn. Na Opservatoriju Hvar mi smo koristili nepomičnu kameru IGN u i godini i istovremeno snimali s ostalim postajama položaje satelita PAGEOS. Željeli smo se tada uključiti u Zapadno europsku satelitsku trigonometrijsku mrežu WEST. Nažalost, obrađeno je samo 8 prolaza satelita, a snimke ostalih prolaza satelita nismo smjeli poslati. S ovih samo 8 prolaza satelita određene su koordinate Opservatorija Hvar sa standardnom devijacijom oko 30 m.

15 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 7 Danas ova metoda nije više interesantna geodetima, jer postoje točnije metode, ali ona je dala znatne doprinose razvoju satelitske geodezije. b) Orbitalna metoda (kinematička metoda) Ako je položaj satelita precizno poznat, tada se određivanjem pravca postaja satelit može vrlo jednostavno odrediti položaj točke (čije su koordinate nepoznate) kao prostorni presjek nazad. Trebalo bi odrediti minimalno dva pravaca postaja-satelit, ali to je obično činjeno izjednačenjem iz više određivanih pravaca (Veiss 1966). U ovu metodu mogu se ubrojiti određivanja položaja točaka pomoću doplerovskog sustava satelita TRANSIT, kao i GPS mjerenja. Naime, kod doplerovskih mjerenja, a i GPS mjerenja, položaji satelita su poznati (iz njihovih radio poruka), a mjerenjem na točki određuju se koordinate položaja te točke, kao presjek nazad. c) Dinamičke metode U dinamičkim metodama satelitske geodezije satelit služi kao pokretni senzor u gravitacijskom polju Zemlje, pa se proučavanjem gibanja satelita mogu odrediti parametri Zemljinog gravitacijskog polja, spljoštenost Zemlje po meridijanu, koordinate promatračkih postaja u geocentričkom koordinatnom sustavu i dimenzije Zemlje. Njemački astronom Tobias Mayer je iz svojih motrenja u godini otkrio nejednakost u ekliptičkoj duljini Mjeseca, ali ostavio je to bez objašnjenja. Poslije je Pierre Simon de Laplace ( ) pokazao da spljoštenost Zemlje izaziva poremećaje u gibanju Mjeseca po njegovoj orbiti oko Zemlje. Tako je on ustanovio ovisnost poremećaja u širini i duljini Mjeseca od polarne spljoštenosti Zemlje i odredio taj značajan parametar oblika i gravitacijskog polja Zemlje. Sada se može kazati da je s njegovim radom započeta dinamička metoda satelitske geodezije. Dakle, teoretski temelji dinamičke metode satelitske geodezije su započeti znatno prije izbacivanja prvog umjetnog Zemljinog satelita. Međutim, treba naglasiti, da su se postupci u radu tada morali temeljito promijeniti, kako kod opažanja tako i načina obrade podataka. Naime, utjecaj gravitacijskog polja Zemlje, zbog manje udaljenosti umjetnih satelita od Zemlje, znatno je veći na gibanje umjetnih Zemljinih satelita nego na Mjesec, te prema tome i sasvim drugog reda veličine. Prof. Buchar iz Praga je prvi godine odredio spljoštenost Zemlje po meridijanu (f=1/297,9), tj. koeficijente gravitacijskog polja I 2 =1085, i I 4 =- 2, iz poremećaja u gibanju umjetnog Zemljinih satelita Sputnjik-2. Zatim je slijedio veliki broj autora sa sve većim brojem koeficijenata gravitacijskog polja Zemlje. Tako je najprije određeno da je Zemlja ispupčena na sjevernom polu za 14 do 19 m, a na južnom polu da je Zemljin geoid udubljen za 26 m, tj. da je geoid ispod referentnog elipsoida od 24 do 26 m (Solarić 1971). Poslije su

16 8 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre određeni neki koeficijenti od teseralnih i sektorijalnih harmonika gravitacijskog polja Zemlje, te je tako SAO (Smithsonian Astrophysical Observatory) odredio oblik Zemljinog geoida sa 108 koeficijenata koji je nazvan SAO Standard Earth Utvrđeno je da bi se Zemlja mogla najbolje aproksimirati troosnim elipsoidom, tj. da ekvator nije kružnica već elipsa s vrlo malom spljoštenosti (Burša 1975). Danas je geoid određen kombinacijom satelitskih i terestričkih mjerenja, što daje puno bolji rezultat. Dinamičke metode satelitske geodezije dale su veliki doprinos određivanju svjetskog geodetskog koordinatnog sustava u odnosu na središte masa Zemlje, kao i dimenzija Zemlje. Iz opažanja na satelite Sputnjik I i Vanguard određena je spljoštenost Zemlje za sustav MERCURY DATUM (1960) (Magnavox 1972), a zatim je slijedio veliki broj sve točnije definiranih koordinatnih sustava kao što su Modified Mercury datum (1968), Standard Earth SAO 1966 (C1,. C6) iz optičkih opažanja satelita, a iz doplerovskih mjerenja je the U.S. Naval Weapons Laboratory odredio koordinatne sustave: NWL-8B, NWL-8C, NWL- 8D, NWL-9D, WGS 72 s odaslanim efemeridama sa satelita i WGS 72 s preciznim efemeridama, a zatim i WGS 84 i ITRS s realizacijama ITRF yy. Boljoj definiciji svjetskog koordinatnog sustava pripomogla su i mjerenja s vrlo dugim bazisnim interferometrima (VLBI) pomoću kvazara. Klasičnim geodetskim terestričkim metodama, a ni samim geometrijskim metodama, to praktički ne bi bilo moguće. Pomicanje polova u tijelu Zemlje određivano je pomoću satelita (doplerovskim i laserskim mjerenjima) točnije i brže nego astronomskim načinom. Danas se pomicanje polova određuje i pomoću vrlo dugih bazisnih interferometara. Pronađeno je da osim perioda od 14 mjeseci (Chandlerov period), koji su pronašli astronomi, postoji i dnevni period gibanja Zemljinih polova, koji je uzrokovan plimnim deformacijama i da iznosi približno 0,5 m (Hofmann- Wellenhof et all.1994). Pomicanje kontinentalnih ploča je određeno pomoću satelitske geodezije, a i pomoću vrlo dugih bazisnih interferometara.(kvazara). Na primjer u Japanu je postavljeno oko 900 permanentnih GPS postaja za određivanje pomicanja Zemljine kore pomoću kojih se prati gibanje Zemljine kore s ciljem da se što bolje prouči dinamika gibanja Zemljine kore i da se u budućnosti mogu predviđati potresi. Godišnji pomaci Zemljine kore između seizmičkih linija u Japanu iznose i preko 4 cm godišnje, što je ranije utvrđeno i direktnim mjerenjem s elektronskim daljinomjerima. 5. DOPLEROVSKA MJERENJA POMOĆU TRANSIT-a Odmah poslije izbacivanja prvih umjetnih satelita, koji su imali ugrađene radio odašiljače, počelo se koristiti Doplerov efekt, tj. pomak frekvencije za njihovo određivanje položaja s poznatih točaka na Zemlji. Naime, optičke metode

17 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 9 opažanja gibanja umjetnih Zemljinih satelita imale su velike nedostatke, jer se sateliti za vrijeme dana i oblačnih noći ne vide. Tada su F.T. McClure i R.B. Kerchner predložili da se ide i obrnutim putem, tj. da se zna položaj satelita, a da se na osnovu Doplerovog efekta određuje položaj brodova na oceanima. Tako je nastao satelitski navigacijski sustav NNSS (Navy Navigation Satellite System) namijenjen za vojsku, a koji je pušten u uporabu godine. (Prvi satelit tipa TRANSIT bio je izbačen u orbitu oko Zemlje godine.) Poslije je on dopušten za uporabu i za civile godine, a kad je usavršen sredinom sedamdesetih godina uspješno je primijenjen i u geodeziji. Tada se je moglo iz višednevnih simultanih mjerenja na dvije ili više postaja odrediti razlike njihovih koordinata sa standardnim odstupanjem od nekoliko decimetara na udaljenosti od 1000 km. Takva točnost klasičnim geodetskim metodama rada nije se mogla do tada realizirati. Mi smo se na Opservatoriju Hvar prvi put u Hrvatskoj i bivšoj državi uključili u međunarodni projekt IDOC 82 (Italy Doppler Observation Campaign 82) u ljetu godine, a poslije i u još veći projekt WEDOC-2 (West and East European Doppler Observation Campaign) u godini i tako odredili po prvi put koordinate Opservatorija Hvar (trigonometra 209 Z ) u svjetskom geodetskom sustavu WGS 72. Analiza u radu (Solarić M. i N. 2001) pokazala je da su koordinate Opservatorija Hvar u tim projektima vrlo dobro određene i to u sustavu preciznih efemerida boljom od 1 m, a u sustavu odaslanih efemerida sa satelita s nešto manjom točnosti po koordinati Z. Svakako da je to tada bio za nas veliki uspjeh i da su u to vrijeme koordinate položaja samo malom broju točaka u Europi i svijetu određene s takvom točnošću. 6. GLOBALNI POZICIJSKI SUSTAV GPS Potreba da se stvori novi opći, točniji, satelitski navigacijski sustav za navigaciju na moru, na kopnu, ali i u zraku doveo je do projekta Globalnog pozicijskog sustava (GPS). On je projektiran godine, a zbog velikih financijskih izdataka SAD su ga potpuno ostvarile tek godine. Sada kruži u orbititama oko Zemlje 27 GPS satelita raspoređenih u 6 ravnina pod nagibom od 55 o i na visini km od površine Zemlje. GPS sustav bio je projektiran da radi pomoću: pseudoudaljenosti, tj. pomoću kodnih mjerenja, ali se može raditi i pomoću: doplerovskih mjerenja i pomoću faznih razlika. Metoda pomoću faznih razlika pokazala se kao najtočnija, te se najčešće koristi u geodeziji. U geodeziji se koriste ove GPS metode mjerenja: statička metoda, ali i kinematička, odnosno metode slične kinematičkoj.

18 10 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Zbog ekonomičnosti, tj. brzine rada, u katastru posebice su interesantne metode koje se izvode u realnom vremenu, a to znači izravno na terenu se računaju i odgovarajuće koordinate. Za te potrebe na većini katastara bit će postavljene stalne GPS postaje, koje će se moći ostaviti bez posebnog nadzora osoblja. (Kad sam govorio o toj mogućnosti na skupu geodeta Hrvatskog Zagorja na Ivančici godine nije nitko vjerovao, ali to je danas realnost u Zagrebu, Puli, itd.). Pokušat će se nabrojiti neke vrste GPS mjerenja koja su izvedena po prvi put u Hrvatskoj: Prva GPS mjerenja u Hrvatskoj izvedena su s GPS prijamnicima Ashtech s 12 kanala i dvije frekvencije na Komparacijskoj bazi Geodetskig fakulteta u Lomnici u vrijeme demonstriranja njihovog rada u lipnju godine (Bilajbegović i Solarić, M. 1991). Prvo sudjelovanje u geodinamičkom projektu u Hrvatskoj u okviru međunarodnog projekta CROATIA 91 bilo je u godini na više točaka u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske. Prvo određivanje gradske GPS mreže Zadra bilo je u godini (tj. kad još nije bilo moguće povezivanje na svjetski koordinatni sustav preko susjednih država) (Bilajbegović, Solarić, Bačić 1992). Prvu knjigu o radu GPS-a na hrvatskom jeziku tiskali su autori Bilajbegović, Hofmann-Wellenhof i Lichtenegger u godini. Prva hrvatska GPS mjerna kampanja bila je Zagorje 92 u godini (Bilajbegović, Solarić, M. et al. 1992). Prvo određivanje parametara transformacije za prijelaz iz koordinatnog sustava WGS 84 u državni koordinatni sustav za potrebe HV izvedeno je krajem godine. Prvo uključivanje Hrvatske u EUREF (jedinstvenu europsku GPS mrežu) izvedeno je mjesecu lipnju godine (Čolić et al.1996). Prva primjena GPS-mjerenja u graditeljstvu u Hrvatskoj bila je: u izradi mikrotrigonometrijske mreže za potrebe budućeg željezničkog tunela Ćićarija (dugog 14 km) kraje godine (Bilajbegović et al. 1993) i u iskolčenju geofizičkih sondi u određenim točkama iznad osi budućeg tunela Ćićarija početkom godine (Solarić et al.1994). Prve dvije Permanentne GPS postaje uključene u rad IGS (International GPS Servis for Geodynamics) su Dubrovnik i Osijek, a počele su s kontinuiranom radom u rujnu godine. Prve stalne GPS postaje koje svoje podatke registriraju na CD-ovima su: Zagreb (Katastar grada Zagreba od godine) i Pula (Geoservis od godine), ali i još neke druge povremeno. itd.

19 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČAK U zaključku se može reći da je satelitska geodezija dala velike doprinose razvoju geodezije općenito i to: Po prvi put su uz pomoć satelitske trigonometrijske mreže povezani svi kontinenti u jedinstveni koordinatni sustav što s klasičnom geodezijom nije bilo praktično moguće. Po prvi put je određena spljoštenost Zemlje po meridijanu točnije nego se to moglo prije izbacivanja umjetnih Zemljinih satelita. Određena je znatno točnije masa Zemlje, odnosno G K M (produkt opće gravitacijske konstante i mase M Zemlje). Određen je opći Zemljin geoid točnije nego se to moglo samo pomoću terestričkih mjerenja. Utvrđeno je da je Zemlja nesimetrična u odnosu na ekvatorsku ravninu i da je ispupčena na sjeveru za +14 do +19 m i udubljena na jugu za 24 do -26 m. Utvrđeno je da se Zemlja može najbolje aproksimirati troosnim elipsoidom i da ekvator nije kružnica već približno elipsa s vrlo malom spljoštenosti. Satelitska geodezija je dala temelj za stvaranje sve točnijih i točnijih svjetskih koordinatnih sustava. Pomicanje polova u tijelu Zemlje (tj. pomicanje osi rotacije Zemlje) određivano je doplerovskim mjerenjima, a poslije i laserskim mjerenjima znatno točnije nego se je to moglo prije klasičnim astronomskim mjerenjima. Tako je utvrđeno da pomicanje polova ima osim Chandlera perioda (od 14 mjeseci) ima i dnevno pomicanje polova s približno radijusom od 0,5 m. GPS mjerenja, kao i mjerenja pomoću dugobazisnih interferometara omogućila su određivanje pomicanje Zemljinih kontinentalnih ploča. Može se zaključiti da bez stečenih znanja u satelitskoj geodeziji ne bi bilo moguće primijeniti GPS mjerenja u praktičnoj komercijalnoj uporabi, pa i katastru. U Hrvatskoj željelo se uvesti satelitsku geodeziju od samih početaka i pored toga što je bila zabranjena suradnja sa zemljama iz zapadnog bloka, ali isto tako i sa zemljama iz istočnog bloka. Međutim, i pored toga uspjelo se uz veliki trud uvesti satelitsku geodeziju u Hrvatsku i može se reći da je prošlo: 44 godine od prvih vizualnih opažanja položaja umjetnih satelita, 33 godine od prvog članka iz područja satelitske geodezije, koji je objavljen u Geodetskom listu, 30 godina od početka satelitskih optičkih mjerenja na Opservatoriju Hvar, 30 godina od tiskanja Zbornika radova Geodetskog fakulteta posvećenog problemima uvođenja satelitske geodezije u Hrvatsku,

20 12 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 29 godina od prva dva rada iz područja satelitske geodezije objavljena na međunarodnom simpoziju u Grazu, 26 godina od obrane doktorske disertacije iz područja satelitske geodezije, 20 godina od prvih doplerovskih mjerenja pomoću satelitskog sustava TRANSIT na Opservatoriju Hvar, 10 godina od prvih GPS mjerenja u Hrvatskoj u GPS kampanji CROATIA 91, 7 godina od prve GPS mjerne kampanje za uključivanje Hrvatske u EUREF (jedinstvenu GPS mrežu Europe), 1 godina od uspostve prve dvije GPS permanentne postaje uključene u IGS (International GPS Service for Geodynamics) mrežu postaja. Dakle, godinu moglo bi se nazvati godinom satelitske geodezije u Hrvatskoj. Satelitska geodezija je prešla vrlo dugi razvojni put od čisto znanstvenog rada do komercijalne primjene u geodeziji i katastru. LITERATURA Bazjanac, D. i Galić, R. (1991): Sateliti, umjetni Zemljini. Tehnička enciklopedija 12, str Bilajbegović, A. i Solarić, M. (1991): Mogućnosti i stanje GPS tehnologije te rezultati ispitivanja prijamnika Ashtech na kalibracijskoj bazi Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Geodetski list, Bilajbegović, A.; Hofmann-Wellenhof, Lichtenegger (1991): Osnovni geodetski radovi suvremene metode GPS, Tehnička knjiga, Zagreb. Bilajbegović, A.; Solarić, M. Bačić, Ž. (1992): Mogućnosti primjene GPS u gradskim geodetskim mrežama, Geodetski list, 46 str Bilajbegović, A.; Solarić, M. et al. (1992): Preliminarni rezultati GPS mreže Zagorje 92 i ispitivanje kvalitete dijela postojeće triangulacijske mreže prvog reda, Geodetski list, 46 str Burša, M. (1975): Osnovi kosmičeskoj geodezii II, Nedra, Moskva. Čolić, K. et al. (1996): Hrvatska u EUREF 94 i projekt CRODYN. Geodetski list, str Hofmann-Wellenhof, B.; Lichtenegger, H.; Collins, J. (1994): GPS Theory and Practice, Springer-Verlag Wien New York. Izotov, A. A. (1974): Osnovi sputnjikovoj geodeziji, Nedra, Moskva. Magnavox (1972): Geodesy a Discussion of Worlwide Datums, Geoids and Spheroids, MRL Report No. MX-TR

21 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 13 Mueller, I. (1964): Introduction to Satellite Geodesy, Frederick Ungar Publishing Co. New York. Solarić, M. (1968): Zadaci satelitske geodezije i instrumenti za određivanje položaja satelita, Geodetski list br , str Solarić, M. (1969): Satelitska geodezija, Geodetski list br. 1-3, str Solarić, M. (1971): Određivanje koeficijenata zonalnih sfernih funkcija gravitacijskog polja Zemlje pomoću umjetnih satelita, Zbornik radova Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu br.8, str Solarić, M. (1975): Određivanje velikih udaljenosti između dviju točaka na Zemlji pomoću dvaju umjetnih satelita, disertacija obranjena na Geodetskom fakutetu u Zagrebu. Solarić, M. (2000): Pregled geodetskih određivanja položaja i ostvarenih znanstvenih rezultata na Opservatoriju Hvar, Geodetsi list br. 3, str Solarić, M. (2001): Analiza ostvarenih znanstvenih rezultata geodetskih određivanja položaja Opservatorija Hvar, Geodetski list br.2, str Torge, W. (1980): Geodesy, Walter de Gruyter, Berlin-New York. Veiss, G. (1966): The Orbital Methode, SAO Special Report No. 200, str DEVELOPMENT OF SATELITE GEODESY UNTIL APPLICATION IN CADASTRE Abstract. In this paper is presented a short review of developments of the satellite geodesy in the world and in Croatia. From this short review this is possible to conclude what year 2001 is year of satellite geodesy in Croatia and to say what is: 30 th anniversary of the first photographic optical determination position of the Observatory Hvar by artificial Earth s satelites, 20 th anniversary of the first Doppler measurements on the Observatory Hvar by the Transit satellites and 10 th anniversary of the first GPS measurements. Key Words: Satellite, Satellite Geodesy, Doppler measurements, GPS measurement.

22 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 15 PRIMJENA GPS UREĐAJA U UREDU ZA KATASTAR SLAVONSKI BROD Davorin Špoljarić Ured za katastar Slavonski Brod Sažetak. U radu su opisane mogućnosti korištenja GPSuređaja u katastarskom uredu. Opisano je i nekoliko primjera iz kojih se može vidjeti kako se u katastarskom uredu u Slavonskom Brodu koriste GPS-uređaji na otkrivanju podzemnih centara poligonskih i trigonometrijskih točaka i ispitivanje točnosti izmjera i katastarskih planova. Također su izneseni konkretni slučajevi upotrebe GPS uređaja, uz napomenu, da se stalno otkrivaju nove mogućnosti. Ključne riječi: korištenje GPS uređaja u katastru. 1. UVOD Moderni Katastar, kao uostalom i ukupna geodetska djelatnost, sve će više u budućnosti ovisiti o GPS tehnologiji (Global Positioning system). Ovu konstataciju ćemo pokušati objasniti u ovom radu, koji ima svrhu opisati kako i gdje se sve može koristiti GPS-tehnologija u jednom katastarskom uredu. GPS je već u širokoj primjeni posvuda gdje je potrebno doći do položajnih informacija, pa zašto ne bi bio korišten i u Katastru. Naš je katastarski ured uspio iskoristiti povoljne okolnosti i razumijevanje županijskih dužnosnika što je rezultiralo donošenjem odluke o kupnji GPSuređaja i omogućilo našim inženjerima ovladavanje ovom modernom tehnologijom. Zauzvrat mi smo Županiji našim radom na snimanju blokova poljoprivrednog zemljišta ( ranije na korištenju PIK-ova) i izradom odgovarajućih elaborata pomogli u smislu kvalitetnijeg provođenja zakupa i prodaje i uopće kontrole nad poljoprivrednim zemljištem. Smatramo, da smo ovim nepisanim sporazumom svi dobili. Godine kupljen je od strane Županije GPS uređaj (komplet se sastoji od dva prijamnika i odgovarajućeg softvera), na prijedlog katastarskog ureda radi snimanja i izrade elaborata za usklađenje evidencije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, sa stvarnim stanjem u naravi. Nije bilo poteškoća svladati osnovne pojmove, kako bi se uređaj mogao koristiti, s tim što se znanje o ovoj, za nas novoj disciplini, moralo, a i danas se stalno dopunjava. Naglašavamo, da su nam pomogli tečajevi iz Satelitske geodezije, koje je organizirao Geodetski fakultet, na čemu se zahvaljujemo i smatramo, da je ovo prvi i pravi doprinos jedne znanstvene ustanove u funkciji prenošenja znanja na nas u neposrednoj proizvodnji.

23 16 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre GPS - tehnologija je prvenstveno namijenjena za navigaciju, u zraku, na moru i kopnu, a uvjerili smo se da se može primijeniti i u geodeziji i, kako ćemo vidjeti, koristimo je uspješno i u svakovrsnom katastarskom poslu i uskoro ćemo se zateći u situaciji da je jednostavno moramo shvatiti kao nešto, bez čega se više ne može ni u geodetskoj djelatnosti. Pretpostavljamo, da će zbog svoje točnosti (preciznosti), brzine u primjeni i ekonomičnosti potisnuti klasične metode, svagdje gdje je to moguće. Netko neupućen bi se mogao zapitati, o čemu se ovdje zapravo radi? Zbog čega uvoditi nove tehnologije u Katastar? On je samo jedna sto i više godina stara evidencija, gdje zainteresirani dolaze po podatke o zemljištu. Tu se godinama ništa ne događa ( u smislu modernizacije) i ne mijenja i običan građanin pod pojmom katastar odmah pomišlja na nešto zastarjelo, stare požutjele mape, s podacima, koji više, uglavnom, ne odgovaraju stanju na terenu, a o korištenju nekakvih modernih tehnologija u katastarskom uredu, ni ne pomišlja. Bez obzira kako na sve to gledali neupućeni, mi jednostavno moramo slijediti napredak znanosti i tehnologije i stalno modernizirati naš posao, ali i naš pristup tom poslu. Podaci koji se izdaju u katastarskim uredima moraju biti pouzdani, točni i vjerodostojni. Zato se stalno moraju analizirati i dorađivati. To će biti jedna važna uloga katastarskih službenika u budućnosti. Dakle, ne samo izdavati podatke iz evidencije, nego aktivno sudjelovati u pravilnom održavanju, ali i kreiranju. Zato katastarski uredi moraju biti suvremeno opremljeni, a pri tom GPS možemo već sada promatrati kao jedno od pomagala i osnovnih geodetskih instrumenata budućnosti. 2. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA GPS-UREĐAJA U KATASTRU Tehnike opažanja GPS-om dijelimo na apsolutne ( koristeći jedan prijamnik) i relativne, kada koristimo dva ili više prijamnika, a položaj nepoznate točke određuje se relativno u odnosu na poznatu. Pri tom postupku poznata nam je točka, trigonometrijska ili poligonska točka. Koristeći relativnu metodu opažanja u redovnim poslovima na održavanju katastarske evidencije, dobivali smo stvarno zadovoljavajuće rezultate. Sada ćemo iznijeti nekoliko primjera, gdje i zašto koristimo GPS. a) Geodetska osnova - trigonometrijska i poligonska mreža (postojeća) je u vrlo lošem stanju i nijedan se katastarski ured ne može pohvaliti svojim dobrim stanjem u toj evidenciji. Nekada imamo podatke o točkama, a njihove stabilizacije ne postoje na terenu ili je stanje obrnuto. Uglavnom je najviše razloga uništenja mreža geodetskih točaka višegodišnjim građevinskim i poljoprivrednim zahvatima u prostoru. Izvođači tih radova nisu bili upozoreni

24 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 17 na obvezu čuvanja stabilizacije geodetskih točaka, pa se nisu ni obazirali, a ni ustručavali uništiti bilo koju geodetsku točku (kamen, reper i slično), koja im je stajala na putu. Možda su se neke mogle i sačuvati uz samo malo više pažnje. GPS- uređajima mogu se one preostale geodetske točke, koje nisu potpuno uništene (da nije nešto nad njima sagrađeno) pronaći, rekonstruirati i obnoviti u velikom postotku. Budući da je jedan od osnovnih zadataka katastarskog ureda voditi brigu o geodetskim mrežama na svom području, moramo se u budućnosti brinuti, kako zaštititi ili obnoviti određeni kamen ili reper. b) Katastarski plan - grafički prikaz katastarskih čestica treba neprekidno provjeravati i pogreške ispravljati. Najviše pogrešaka smo pronašli prilikom digitalizacije naših katastarskih planova ali i kartiranja geodetskih elaborata, koje dobivamo na pregled i ovjeru. Ovdje se mora naglasiti, da se zapravo radi o izvornim pogreškama plana. GPS-om možemo brzo provjeriti i ustanoviti gdje je pogreška (u katastarskom planu ili u mjerenju). c) Izmjera objekata ili katastarskih čestica na nepristupačnom terenu - Na našem području pod nepristupačnim podrazumijevamo teren obrastao gustim raslinjem ( šikaru ili gustu šumu), kojim se teško možemo probiti, a na tom području je potrebno izvršiti određenu izmjeru. Tako smo ovog proljeća vršili izmjeru novosagrađenog objekta i njemu pripadajućeg zemljišta, izgrađenog na jednom proplanku, usred šume. Klasičnim metodama ovaj zadatak bi se obavljao neusporedivo duže vremena, a o utrošenoj energiji ne treba ni govoriti. Ustanovljenje međa katastarskih čestica u šumama također smo uspješno rješavali korištenjem GPS uređaja. d) Izmjera blokova poljoprivrednog zemljišta - kao što je već spomenuto, ova izmjera nam je omogućila dobivanje GPS uređaja, a mi smo se odužili i pri tome iskoristili priliku upoznati se s tehnologijom budućnosti i naučiti se njom koristiti. Svi ovi poslovi mogu se brzo, jednostavno i što je najvažnije - vrlo precizno obaviti uz korištenje GPS-a. Zato smatramo, da bi katastarski uredi, prema mogućnostima, trebali koristiti GPS - uređaje za ove i još neke možda, u ovom trenutku i nesagledane poslove i potrebe. Neka naša iskustva ćemo iznijeti i opisati detaljnije u odnosu, na ranije navedeno, u poglavlju koje slijedi. 3. PROVEDENI POSTUPCI UZ PRIMJENU GPS- UREĐAJA a) Geodetska osnova - mreža stalnih geodetskih točaka je, kao što je već napomenuto, u vrlo lošem stanju. Ova konstatacija se odnosi na sva područja u Hrvatskoj.

25 18 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Danas je tehnika toliko napredovala, da se bez ove osnove više ništa ne radi, u smislu održavanja katastarske evidencije. Zato smo se odlučili sve preostale točke na području našeg katastarskog ureda postupno obnoviti. Naša iskustva u otkrivanju podzemnih oznaka trigonometrijskih i poligonskih točaka su više nego zadovoljavajuća ( nadzemne oznake su pretežno uništene). GPS-uređajem, prema našim iskustvima, moguće je pronaći 90% traženih točaka. Princip rada je sljedeći: u blizini trigonometrijske točke A, kojoj želimo pronaći podzemni centar i obnoviti je, postavimo dvije pomoćne točke P i R (slika 1). Koordinate točaka P i R odredimo GPS-om, tako što koristimo jednu po koordinatama poznatu i pouzdanu točku T, na koju postavimo jedan GPSprijamnik (statiku). Točka T može biti 10 i više km udaljena od tražene točke, a nije potrebno ni dogledanje. Na pomoćne točke P i R postavimo drugi GPSprijamnik i izvršimo potrebna mjerenja. Zatim, odgovarajućim postupkom iz prikupljenih podataka izračunamo koordinate točaka P i R. Sa pomoćnih točaka P i R polarnom ili ortogonalnom metodom odredimo položaj točke A. Slika 1. Na ovaj način pronašli smo i obnovili niz trigonometrijskih i poligonskih točaka na našem području. b) Katastarski plan - provjera katastarskih čestica Katastarski plan je nastao na temelju geodetske izmjere - i to ortogonalnom, polarnom ili aero-fotogrametrijskom metodom. Ovim redoslijedom možemo govoriti i o točnosti katastarskog plana. U praksi se često događa, pretežno na katastarskim planovima izrađenim na temelju aerofotogrametrijske izmjere, da se novoizmjerene točke parcelacije ili novoizmjereni objekti, izmjereni s poligonske mreže, ne mogu s odgovarajućom točnošću ucrtati u plan. Mogu se pronaći odstupanja u apsolutnom iznosu od 1,0 metra, pa i više. Da prilikom pregleda ne bi vraćali ove elaborate, na dodatne provjere, sami provjeravamo točnost izmjere, ali i katastarskog plana. U ovom slučaju se vrlo efikasno i brzo može uz pomoć GPS-a provjeriti, kako mreža, tako i međe konkretne čestice, i doći do ispravnog zaključka, kako postupiti u takvom slučaju. U nastavku ćemo opisati provedeni postupak:

26 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 19 GPS prijamnik postavimo na trigonometrijsku točku, korištenu prilikom razvijanja poligonske mreže, a drugim prijamnikom ispitamo, kako poligonsku točku (stajalište iz elaborata), tako i granice međa, potrebnih za snimanje parcelacije, odnosno objekta. Kada dobivene rezultate kartiramo na plan obično dolazimo do zaključka, da je izvršena izmjera korektno izvedena, tj. u navedenom slučaju sigurni smo,, da se radi o pogreški katastarskog plana. c) Snimanje u šumi- Planinarsko društvo podnijelo nam je zahtjev, za snimanje novo-izgrađenog planinarskog objekta, izgrađenog usred šume na Dilj gori. Smisao ovog snimanja bilo je dobivanje podataka za rješavanje imovinskopravnih odnosa. Ovaj puta ne ulazimo u pravnu proceduru, nego samo u tehničku. Snimanje je obavljeno totalnom stanicom, a stajalište i orijentacija su bile novoodređene točke, kojima su koordinate određene uz pomoć GPS uređaja, u vrijeme dok je vegetacija bila u mirovanju. Statični uređaj bio je postavljen na poznatoj trigonometrijskoj točki zračne udaljenosti 7 km, dok je GPS uređajem izvršeno opažanje na novim točkama čije smo koordinate određivali. Za ovakav zadatak nema pogodnijeg načina, od upotrebe GPS-a, jer je mjerenje obavljeno za jedno poslijepodne, dok bi klasičnim načinom bilo potrebno daleko više vremena. d) Izmjera blokova poljoprivrednog zemljišta - u Slavoniji su tijekom godina od strane Poljoprivrednih kombinata, radi racionalnije obrade, formirani blokovi poljoprivrednog zemljišta. Uglavnom, radi se o površinama od nekad i više tisuća hektara, koje obuhvaćaju i nekoliko katastarskih općina, sa dreniranim tablama od po ha, koje nisu nikada snimljene, ni evidentirane u katastru i gruntovnici, što se vidi na slici 2. Kako su PIK-ovi došli u teškoće i smanjili proizvodnju, pojavila se potreba, da se slobodne površine, daju zainteresiranima u prodaju ili zakup. Bez snimanja i izrade elaborata za provedbu u katastru i u gruntovnici, kao što je poznato, taj posao bi bio teško rješiv. Naša iskustva u snimanju ovih površina GPS-tehnologijom su vrlo pozitivna. Pogotovo ako se koristi kombinirana metoda, uz korištenje GPS uređaja i totalne stanice. Od 1995.godine, kada smo počeli raditi na sređivanju ove evidencije pa do 2000.g. snimljeno je preko 8000 ha (vidi sliku 3), te izrađeni elaborati za katastar i gruntovnicu. Moglo bi se reći, da smo u našoj Županiji uspjeli srediti evidenciju blokova poljoprivrednog zemljišta za cca 30% površina. Slika 2. Grafički prikaz bloka Tuleg u starim Perkovcima, stanje prije i poslije izmjere

27 20 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre OKUČANI CERNIK GORNJI BOGIČEVCI NOVA GRADIŠKA REŠETARI DRAGALIĆ STARO PETROVO SELO PODCRKAVLJE NOVA KAPELA VRPOLJE STARA GRADIŠKA VRBJE ORIOVAC BRODSKI STUPNIK SIBINJ BUKOVLJE SLAVONSKI BROD VRBA DONJI GARČIN ANDRIJEVCI OPRISAVCI VELIKA GUNDINCI KOPANICA DAVOR SIKIREVCI BEBRINA KLAKAR SLAVONSKI ŠAMAC 4. ZAKLJUČAK Slika 3. Pregledna karta ukupno mjerenih površina Ovim prikazom korištenja GPS-a u našem uredu htjeli smo, uz neka naša iskustva, pokazati kako je to vrlo upotrebljiv uređaj, kojem svakodnevno otkrivamo novu primjenu. Potpuno je jasno, da navedenim primjerima nisu iscrpljene sve mogućnosti primjene GPS-a u katastru, no i mi smo još na samom početku. Moglo bi se spomenuti, da se često javljaju i naše privatne poslovnice, kojima također pružamo pomoć u određivanja veznih točaka prilikom izmjere ili pomoć u otkrivanju geodetske osnove. LITERATURA Bačić, Ž., Bašić, T. (1999): Satelitska geodezija. Skripta, Geodetski fakultet. Topcon (1995): Turbo-SII operator s manual. The Software Tool for GPS Surveys. APPLICATION OF GPS DEVICES IN THE CADASTRE OFFICE SLAVONSKI BROD Abstract. This paper describes the possibilities of using GPS devices in cadastre offices. A few examples are described showing how GPS devices are used in the cadastre office in Slavonski Brod for discovering underground centres of traverse and trigonometric points and for testing survey accuracy and cadastral plans. There are also concrete cases given where GPS devices have been used, with the remark that new possibilities are constantly being discovered. Key words: usage of GPS devices in cadastre.

28 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 29 TRANSFORMACIJA KOORDINATA U KATASTRU Vlado Cetl, Miodrag Roić i Hrvoje Matijević Zavod za inženjersku geodeziju, Geodetski fakultet, Zagreb Sažetak. U svakodnevnoj geodetskoj praksi, na radovima održavanja katastarskog operata, često se javlja potreba za transformacijom prostornih podatka iz jednog koordinatnog sustava u drugi. Većina CAD i GIS aplikacija podržava različite transformacije, no problem se javlja kod odabira ispravnog modela koji će dati najbolje rezultate. U ovom radu daje se pregled i preporuke za korištenje različitih modela transformacija u radovima na održavanju katastarskog operata. Ključne riječi: prostorni podaci, katastar, transformacija. 1. UVOD Povijesnim razvojem katastra u Hrvatskoj, nastale su velike razlike u kakvoći podataka u različitim područjima. Na velikom dijelu ( 80% teritorija) još uvijek su u službenoj uporabi radni originali katastarskih planova izrađeni grafičkom metodom izmjere u više koordinatnih sustava u 19. stoljeću. U katastarskim uredima, kao podloga za održavanje katastarskog operata, koristi se više od radnih originala dobivenih grafičkim izmjerama ili različitim metodama reprodukcije izrađenih kopija, u različitim mjerilima (1:2880, 1:1440, 1:2904, 1:570 itd.). Održavanje i obnova katastarskih planova također su se mijenjali kroz povijest u ovisnosti o promjenama pravnih sustava i dostupne tehnologije. No, cijelo to vrijeme, podaci izmjera su uklapani u postojeće katastarske planove, odnosno u granice postojećih katastarskih čestica niže točnosti. Kako je tehnologija prikupljanja podataka napredovala, tako je dolazilo do uklapanja točnih podataka u netočne katastarske planove (Roić i dr. 1997). Problemi različitih koordinatnih sustava poznati su nam iz svakodnevnog geodetskog života. Pri digitalizaciji analognih planova i prikaza potrebno je prevesti predložak na teoretske dimenzije i po potrebi ga geokodirati. Podatke terenske izmjere, pri unošenju promjena kod održavanja katastarskog operata, potrebno je transformirati u koordinatni sustav službenog katastarskog plana. Vrlo često izmjera je oslonjena na točke geodetske osnove, a službeni katastarski plan je u nekom drugom sustavu. Također, izmjera može biti u neovisnom sustavu, a plan u državnom koordinatnom sustavu. Rješenje ovih problema i općenito povezivanje podataka o geometriji prostora iz različitih izvora, računatih koordinata i koordinata stalnih geodetskih točaka, odnosno identičnih točaka i digitaliziranih koordinata, potrebno je provesti neku transformaciju.

29 30 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Većina CAD i GIS aplikacija, koje omogućavaju crtanje računalom, stavljaju na raspolaganje različite modele transformacije, kao što su Helmertova, afina i sl. Odabir i korištenje ispravnog modela za transformaciju, kojim će se ostvariti najpovoljniji rezultati, vrlo često u praksi izaziva nedoumice. Razlog tome leži u neupućenosti i nepoznavanju teorije, a isto tako i u oskudnoj literaturi vezanoj uz transformacije. 2. TRANSFORMACIJE Ako podatke želimo međusobno uspoređivati i kombinirati, oni trebaju biti u istom sustavu. Povijest je učinila da danas imamo istovrsne podatke u različitim sustavima te se često moramo služiti njihovim transformiranjem Općenito o transformacijama Transformirati podatke iz jednog sustava (L) u drugi (G) možemo pomoću funkcije za transformaciju (Slika 1). Ta funkcija traži poznavanje parametara. Z L T ω z Z G X G X L Y L ω y ω x X 0 X L Y G X G X G = m R (ω z, ω y, ω x ) X L + X 0 Slika 1. Transformacija koordinata U svakodnevnom životu rijetko nam parametri stoje na raspolaganju te ih moramo sami određivati za svaki slučaj zasebno. Određivanje parametara se obavlja preko identičnih točaka poznatih po koordinatama u izvornom i ciljnom sustavu. Kako se kod geodetskih podataka (mjerenja) radi o veličinama kojima je teško do kraja dokučiti uzrok i modelirati ga, ne možemo govoriti o općim globalnim parametrima. Češće će se ti parametri određivati za manja područja (lokalno) da bi bolje odgovarali konkretnom slučaju. Ovo se osobito odnosi na katastarske podatke kojih ima mnogo i vrlo su heterogeni i nehomogeni.

30 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 31 Polazeći od činjenice da su katastarski podaci prikazani s dvije dimenzije, računanje transformacija se pojednostavljuje. Transformacije kao metode za promjenu geometrijskih podataka možemo razvrstati u dvije skupine: linearne i nelinearne. Kod linearnih, pravci se preslikavaju u pravce, dok se kod nelinearnih pravci mogu preslikati u krivulje. Transformacije vektorskih podataka očituju se u promjeni položaja karakterističnih točaka vektora kojima su definirani objekti pojedinog tematskog sadržaja. Kod transformacije rasterskih podataka preračunava se vrijednost svakog slikovnog elementa (piksel). Za jednoznačni prikaz transformacija koriste se homogene koordinate (Roić i dr. 2001). Sve složene ravninske transformacije (Tablica 1) (Helmertova, afina i sl.) kombinacija su osnovnih tipova transformacija (translacija, rotacija, promjena mjerila i rotacijsko rastezanje). Tablica 1. Tipovi složenih transformacija u 2D prostoru Tip Učinak transformacije 2 parametra 2 translacije 4 parametra 2 translacije, 1 rotacija, 1 promjena mjerila 5 parametara 2 translacije, 1 rotacija, 2 promjene mjerila 6 parametara 2 translacije, 1 rotacija, 2 promjene mjerila, 1 rotacijsko 2.2. Globalna i lokalna transformacija Transformacija koordinata iz jednog sustava u drugi najjednostavnije se obavlja ako su poznati parametri. U katastru nam u pravilu nisu poznati parametri te se moraju odrediti. Za to je potreban dovoljan broj točaka poznatih po koordinatama u izvornom sustavu izmjere i ciljnom sustavu. S obzirom na pristup određivanju parametara i transformaciju razlikujemo globalnu i lokalnu transformaciju. Kod globalne transformacije sve identične točke koriste se za određivanje jedinstvenih parametara za cijelo područje koje se transformira. Identične točke bivaju također transformirane tim parametrima te se njihove transformirane koordinate razlikuju od polaznih. Kod lokalne transformacije se za svaku točku prostora koji se transformira određuju zasebni parametri. Globalna transformacija koordinata može se obavljati Helmertovim ili afinim modelom, uzimanjem prekobrojnih točaka, pri čemu se daje ocjena točnosti i računaju preostala odstupanja na identičnim točkama nakon transformacije. Naglasimo da se transformacijski parametri računaju pomoću zadanih točaka metodom najmanjih odstupanja i da se jedan skup parametara koristi za transformaciju svih točaka. Dobiveni parametri imaju globalni karakter. Glede osobina katastarskih podataka i pretpostavljenih uzroka deformacija najbolji

31 32 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre rezultati postižu se afinom transformacijom. U matematičkoj i geodetskoj literaturi uobičajeno se može pronaći parametarski opis afine transformacije. Parametarski algoritam, obično se koristi za geometrijsko ispravljanje digitaliziranih planova i karata, kao i za geokodiranje, i ugrađeno je u gotovo sve CAD i GIS aplikacije. U matričnom obliku afina transformacija glasi: y a11 a12 a13 y x = a a a x t t Utjecaj globalne transformacije (afini model) prikazuje Slika 2. Kao što se vidi, nakon transformacije na identičnim točkama ostaju određena odstupanja koja ukazuju općenito na razinu homogenosti podataka. One točke na kojima su preostala odstupanja nakon transformacije znatno iznad prosječnih, trebaju u daljnjem radu biti isključene iz računanja parametara transformacije. Lokalnom transformacijom nazivamo model afine transformacije pri čemu sve identične točke nakon transformacije dobivaju zadane koordinate u ciljnom sustavu ( p = 1). Postavljanje ovog uvjeta zahtjeva računanje parametara transformacije za svaku točku prostora koja se transformira. Na te parametre utječu sve identične točke ali znatno više one koje su najbliže identičnoj točki. Ovdje se nameće potreba uvođenja težina kojom će one utjecati na parametre. Slika 2. Pomak točaka nakon globalne transformacije ima treba vektor pomaka 1 Određivanje težine obrnuto proporcionalno udaljenosti ( p = ) ispravan je d pristup i ovdje ga treba primijeniti. Uvođenje težinskog kriterija otvara mogućnost računanja transformacijskih parametara za svaku točku zasebno, dakle može se reći da oni imaju lokalni karakter. Ovakvim pristupom kvalitetne

32 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 33 koordinate identičnih točaka u ciljnom sustavu se zadržavaju, a vektorizirani detalj u njihovoj okolini im se geometrijski prilagođava (Slika 3). Slika 3. Pomak točaka nakon lokalne transformacije ima treba vektor pomaka Pri odabiru ovog kriterija, točke koje se koriste za transformaciju su čvrste, tj. tijekom transformacije one se transformiraju na unaprijed zadan položaj, dok sve ostale točke dobivaju popravku koja se može izraziti formulama (Carosio 1991): ( p ( Y Y )) i GL Y = i p predstavlja težinu. i LOK ( p ( X X )) i GL X =, gdje p i p Ova metoda daje vrlo dobre rezultate u slučajevima kada je potrebno obaviti transformaciju velike grupe podataka koji kao cjelina nisu homogeni, ali se mogu podijeliti u manje grupe koje pokazuju dobru unutarnju homogenost (katastarski plan grafičke izmjere). Promotrimo li rezultat dobiven globalnom transformacijom na listu katastarskog plana, čiji dio pokazuje slika 4, te ga usporedimo sa onim dobivenim lokalnom transformacijom (slika 4), vidjet ćemo da je potonja rezultirala značajno kvalitetnijem rezultatu. Korištenjem tek jedne identične točke za promatrano područje, a uz primjenu lokalnog transformacijskog modela, osigurali smo dakle dobro lokalno uklapanje podataka, dok ista ta točka gubi svoj utjecaj na podatke koji su sve udaljeniji od nje. i LOK

33 34 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 4. Globalno i lokalno transformirani detalj Dodatno povećanje ili smanjenje utjecaja identičnih točaka može se osigurati uvođenjem kvalitativne težine pojedine identične točke. U tom slučaju možemo u određivanju parametara transformacije koristiti nehomogeni skup parova koordinata, odnosno možemo koristiti kao identične, točke čije su koordinate određene različitim postupcima. Korištenjem kombinacije ova dva težinska kriterija dobiva se transformacija koja maksimalno koristi raspoložive podatkovne resurse. 3. ZAKLJUČAK Nepostojanje katastarskog plana za područje cijele Hrvatske u državnom koordinatnom sustavu nameće stalnu potrebu za transformiranjem prostornih podataka između različitih sustava u radovima na održavanju katastarskog operata. Različiti modeli transformacija postali su sastavni dio CAD i GIS softvera koji se danas koriste u svakodnevnoj upotrebi. Međutim, odabir ispravnog modela i tijek radova na transformaciji zahtijeva u određenoj mjeri poznavanje teorije kao i praktično iskustvo. S obzirom na složenost katastarskih podataka, kao najbolji transformacijski model može se uzeti afina transformacija. Sam postupak povezivanja podataka u različitim sustavima, zahtijeva određeni broj identičnih točaka poznatih u oba sustava. Za što bolje rezultate potrebno je osigurati dovoljno prekobrojnih identičnih točaka, koje će omogućiti kako ocjenu točnosti parametara transformacije tako i konačnih rezultata. Korištenjem globalne transformacije može se ispitati kvaliteta identičnih točaka. Postupak homogenizacije podataka obavlja se lokalnom transformacijom nakon što su identične točke ispitane i potvrđena njihova ispravnost, uz zadržavanje koordinata identičnih točaka nakon transformacije nepromijenjenima.

34 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 35 LITERATURA Bill, R., Fritsch, D. (1996): Grundlagen der Geo-Informations-systeme. Band 1 i 2, Herbert Wichmann Verlag, Hüthig GmbH, Heidelberg. Carosio, A. (1991): Überblick über Zweck und Verfahren der Numerisierung. Plannumerisierung, Beiträge zur Weiterbildungstagung vom 5. September 1991 an der ETH-Hönggerberg, Zürich. Roić, M., Krpeljević, Z., Pahić, D. (1997): Poboljšanje katastarskih planova. Zbornik radova Prvog hrvatskog kongresa o katastru, Roić/Kapović urednici, str , Zagreb. Roić, M., Kapović, Z., Mastelić Ivić, S., Matijević, H., Cetl, V., Ratkajec, M. (2001): Poboljšanje katastarskog plana smjernice. Projekt za Državnu geodetsku upravu, Geodetski fakultet, Zagreb. THE TRANSFORMATION OF COORDINATES IN CADASTRE Abstract. In everyday survey practice, in the works of maintaining cadastral data, there is often a need to transform spatial data from one coordinate system to another. Most CAD and GIS applications support different kinds of transformation, but there is a problem when the right model that gives best results has to be chosen. This paper gives overview and recommendation for the use of different models of transformation in the works of cadastral data maintenance. Key words: spatial data, cadastre, transformation.

35 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 37 ODRŽAVANJE DIGITALNOG KATASTARSKOG PLANA U GEOGRAFSKOM INFORMACIJSKOM SUSTAVU KATASTRA ZEMLJIŠTA Mirko Husak Područni ured za katastar Varaždin Sažetak. Digitalni katastarski plan je grafički dio prostornog informacijskog sustava katastra zemljišta. Svakodnevne promjene na zemljištu prijavljuju se u područni ured za katastar radi provođenja u geografskom informacijskom sustavu katastra zemljišta i u zemljišnoj knjizi nadležnog općinskoga suda. Digitalni katastarski plan u geografskom informacijskom sustavu održava se drugačije od klasičnog katastarskoga plana na papiru. Opisani su načini izrade i učitavanje digitalnog katastarskog plana u geografski informacijski sustav te način održavanja digitalnoga katastarskog plana. Navedeni su najčešći problemi pri provođenju elaborata u digitalni katastarski plan. Prikazana je procedura pregleda i ovjere elaborata promjene na zemljištu te provođenja u katastru i gruntovnici. Opisano je tehničko rješenje i buduća proširenja geografskog informacijskog sustava katastra zemljišta u Varaždinu. Na kraju je komentar sadašnjeg održavanja DKP-a u GIS-u i mogućnosti unapređenja održavanja katastra zemljišta. Ključne riječi: GIS,.katastar, održavanje. 1. UVOD Operat katastra zemljišta sastoji se od knjižnog dijela i katastarskog plana. Suvremen katastar zemljišta zahtjeva računalnu obradu oba dijela katastarskog operata. Knjižni dio operata katastra zemljišta je atributna baza podataka (najčešće relacijska Oracle RDBMS) sa aplikacijama za pregled i održavanje baze podataka. Katastarski plan je grafička baza podataka koja prikazuje međe i oznake katastarskih čestica, granice kultura i objekte te ostali neobavezan sadržaj. Najkvalitetnija integracija baze podataka operata katastra i digitalni katastarski plan (DKP) je geografski informacijski sustav GIS. Ovaj rad ukratko opisuje vrste promjena na zemljištu, vrste i načine digitalizacije katastarskog plana, integraciju DKP u GIS katastra zemljišta, usklađivanje knjižne baze podataka i DKP. Razrađene su metode održavanja DKP ovisno o njegovu načinu izrade i točnosti: digitaliziran plan (grafička, aerofotogrametrijska i numerička izmjera) i DKP na osnovi koordinata izračunatih iz mjerenja - katastarski plan za međni (pravni) katastar. Na kraju je osvrt na sadašnju funkcionalnost i buduća poboljšanja GIS-a.

36 38 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. IZRADA DIGITALNOG KATASTRASKOG PLANA DKP Preduvjeti za izradu GIS-a katastra zemljišta su knjižni dio operata katastra zemljišta koji je uspješno rješen u više izvedbi i vektorski DKP. Digitalni katastarski plan (DKP) u vektorskom obliku za potrebe katastra podržanog GISom treba biti u državnoj, Gauß-Krügerovoj projekciji. Koeficijenti transformacije i ocjena točnosti iz sustava grafičke izmjere u Gauß-Krügerov koordinatni sustav određeni su u Borčić, Frančula (1969). Na osnovu tih koeficijenata određene su rubne koordinate listova u Gauß-Krügerovoj projekciji. Listovi numeričke i fotogrametrijske izmjere izrađeni su Gauß- Krügerovom koordinatnom sustavu Rasterski digitalni katastarski plan Listove katastarskog plana treba skanirati crno-bijelo ili u boji rezolucijom 400 dpi (engl. dots per inch). Listove grafičke izmjere treba transformirati iz sustava grafičke izmjere u Gauß-Krügerov koordinatni sustav na osnovi četiri (4) točke linearnom površinskom projektivnom transformacijom. Listove plana numeričke izmjere treba transformirati po dijelovima decimetarskim kvadratima. Svaki decimetarski kvadrat transformira se na osnovi rubnih koordinata pomoću četiri (4) točke linearnom površinskom projektivnom transformacijom. Tako transformirane rasterske datoteke su zapravo rasterski DKP Vektorski digitalni katastarski plan Ovisno o načinu i točnosti izmjere i načinu izrade vektorski DKP se može izraditi na više načina: 1. Vektorski DKP iz originalnih mjerenja izrađuje se na osnovi ispravno izračunatih koordinata učitanih u crtež (na varaždinskom području Jalkovec, Biškupec I i Varaždin - dio). DKP izrađen na osnovi originalnih mjerenja neposredno je prikladan za održavanje po principima međnog 1 katastra. 2. Vektorski DKP numeričke i fotogrametrijske izmjere (ako ne postoje originalna mjerenja) može se izraditi vektorizacijom rasterskog digitalnog plana. Plan numeričke izmjere moguće je izraditi osim vektorizacijom rasterskog DKP i digitalnim kartiranjem originalnih mjerenja. Digitalno kartiranje sa mnogo promjena (promjene na primjer 20 godina unatrag) je dugotrajno, ali redovito daje bitno kvalitetniji plan od vektorizacije rasterskog DKP. 1 Međni katastar je vrsta koordinatnog katastra čiji DKP je osnova za uređenje međa, a nadomješta vanparnično uređenje međa na području poreznog katastra.

37 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Vektorski DKP plana grafičke izmjere može se izraditi vektorizacijom sadržaja rasterskog DKP-a. Svaka pojedina katastarska općina kao logička cjelina katastra treba biti u jednom crtežu. Slojno strukturiran DKP u vektorskom obliku treba imati osnovni sadržaj: međaš, međa, broj parcele, granica kulture, stambena zgrada, gospodarska zgrada, otvoreni objekt, znak pripadnosti, naziv rudine. Pojedine vrste objekata treba jednoobrazno iscrtati u jednom crtežu sa unaprijed definiranim stilovima i vrstama grafičkih elemenata po slojevima. Jedno rješenje izradio je Kopjar i dr. (1999). 3. INTEGRACIJA DKP U GIS KATASTRA ZEMLJIŠTA Vektorski DKP integrira se u različite GIS pakete na različite načine. Najčešće su to strukture atributno-prostornih podataka organizirane u projekte. Svaki projekt može sadržavati DKP i bazu podataka operata jedne katastarske općine. Takva organizacija je i logična jer katastarski uredi i klasično održavaju katastarske općine te nema potrebe podatke organizirati na neki drugi način. Digitalni katastarski plan se može održavati na dva osnovna načina ovisno o načinu izrade: 1. Porezni katastar evidentira površinu parcele u knjižnom dijelu operata. DKP izrađen vektorizacijom rasterskog DKP grafičke i numeričke izmjere ne sadrži koordinate točaka izračunate neposredno iz originalnih mjerenja održava se kao klasični digitalni plan digitalnim kartiranjem promjena. 2. Koordinatni katastar evidentira međne točke parcele, a u knjižnom dijelu operata sprema površinu parcele izračunatu iz koordinata međnih točaka. DKP izrađen na osnovi originalnih mjerenja održava se koordinatno po principima međnog katastra. Koordinatno održavanje znači određivanje koordinata međnih točaka iz mjerenja sa geodetske osnove ili/i na osnovi koordinata međnih točaka i analitičkih uvjeta. Iznimno DKP izrađen iz katastarskog plana numeričke ili fotogrametrijske izmjere dovoljno je metrički ispravan kao osnova za postupno uvođenje u koordinatni katastar za razliku od DKP-a grafičke izmjere. DKP se uvodi u GIS dodjelom atributnih spojeva svakoj vrsti grafičkog elementa unutar crteža. Pojedini grafički elementi postaju grafički entiteti 2, sa ili bez spoja na atributnu tabelu ovisno o definiciji u bazi podataka. Postoje dvije vrste grafičkih entiteta: bez veze na atributnu tabelu (granica kulture, znak pripadnosti, naziv rudine) i sa vezom na atributnu tabelu (međaš, međa, broj parcele, stambena zgrada, gospodarska zgrada i otvoreni objekt). Atributne 2 Grafički entitet je grafički element sa atribucijom (na primjer element tipa line na 2. sloju konvertira se u entitet medja).

38 40 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre tabele sadrže podatke relevantne za taj grafički entitet (na primjer međaš u atributnoj tabeli pohranjuje Gauß-Krügerove koordinate). U rješenju Kopjar i dr. (1999) DKP se uvodi u GIS MGE Base Mapper-om Izrada GIS-a katastra zemljišta MGE Base Mapper-om Skupinom alata MGE Base Mapper uređuje se atribucija grafičke baze podataka katastra zemljišta digitalnog katastarskog plana. Feature Maker dodaje grafičkim elementima atribut, a prema definiciji atributnu tabelu tj. iz grafičkih elemenata izrađuje grafičke entitete. Svaka vrsta grafičkih entiteta (na primjer broj parcele) Feature Maker konvertira dodavanjem atribucije (broj parcele) i opcionalno prema definiciji i vezu na atributnu Oracle tabelu (veza_parcele). Tretiranjem svih slojeva DKP posataje integralni dio GIS-a. Popunjavanjem atributnih Oracle tabela pripadnim atributima GIS postaje funkcionalan. Atributna tabela je Oracle tabela pomoću koje se postavljaju upiti na GIS-u, čiji rezultat je ili lista podataka ili prikaz na digitalnom katastarskom planu. Alat Area Loader izračunava površine parcela DKP-a iz međa koje okružuju oznaku parcele (centroid sa vezom na Oracle tabelu veza_parcela) i provjerava konzistentnost DKP-a. Ukoliko parcela nije zatvorena ili/i ima dva centroida, Area Loader ne može izračunati površinu. Digitalni katastarski plan je gotov kada svaki grafički element postane grafički entitet, a svaki broj parcele ima izračunatu površinu za što je preduvjet uredan crtež bez gapova (tzv. dangling segment slobodni kraj) Izrada GIS-a katastra zemljišta MGE Parcel Manager-om MGE Parcel Manager je skupina alata za održavanje koordinatnog GIS-a. Alati održavaju u Oracle tabelama koordinate svih točaka međa, i podataka međaša i brojeva parcela. On je namijenjen za koordinatni katastar. MGE Parcel Manager vodi i historijat promjena na DKP-u. Atribucija inicijalnog unosa DKP izvodi se MGE Base Mapper-om, ali grafički entiteti imaju koordinatnu atribuciju i topološke podatke. 4. ODRŽAVANJE DKP-A U GIS-U KATASTRA ZEMLJIŠTA Katastar zemljišta se održava geodetskim elaboratom o promjeni na zemljištu na zahtjev stranke. Stranka angažira ovlaštenog geodetskog stručnjaka za izradu elaborata o promjeni na zemljištu za katastar i gruntovnicu korištenjem podataka dosadašnjeg stanja i sa prijedlogom novog stanja na osnovi geodetske izmjere. Geodetski stručnjak predaje zahtjev i elaborat za pregled i ovjeru nadležnom katastarskom uredu i nerijetko iz usluge i zahtjev stranke za provedbu ovjerenog elaborata o promjeni na zemljištu. Nakon ovjere potpunog i tehnički ispravnog geodetskog elaborata po važećim propisima (prema potrebi elaborat se vraća na ispravak), katastarski službenik ucrtava promjenu u

39 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 41 katastarski plan (digitalni katastarski plan). Potpun i tehnički ispravan elaborat ovjerava ovlašteni službenik (pročelnik ureda odnosno drugi ovlašteni službenik), te se predmet službeno dostavlja u gruntovnicu. Predmet ide na ovjeru predsjedniku suda ili drugom ovlaštenom službeniku, prijavni list za gruntovnicu se provodi u zemljišnoj knjizi i spisi se odlažu u zbirku isprava, promjena se ucrtava u gruntovni plan na osnovi kopije plana. Ovjereni predmet i ovjereni prijavni list za katastar se službeno dostavljaju u katastar na provedbu. Upravni referent provodi prijavni list u katastarskom operatu. Predmet se odlaže ad acta, a skica izmjere s tehničkim dijelom elaborata u tehničku arhivu. Praksa je pokazala da se postupak pregleda, ovjere i provedbe elaborata o promjeni na zemljištu u skladu sa važećim propisima ne može pojednostaviti. Katastarski operat u GIS-u se održava provođenjem prijavnih listova u knjižni dio katastarskog operata i ucrtavanjem promjena u DKP na osnovi skice izmjere i tehničkog dijela geodetskog elaborata o promjeni na zemljištu. Međne točke parcela u promjeni su zapisnički potvrđene potpisima svih zainteresiranih stranaka prilikom izmjere u zapisniku o omeđivanju (Propis 2001). Ucrtavanje promjena na DKP možemo nazvati digitalno kartiranje koje se ne izvodi CAD uređivačem (AutoCad ili Microstation), već se DKP poreznog katastra održava alatima MGE Base Mapper, a koordinatnog katastra MGE Parcel Manager-om Porezni katastar Razlikuju se dvije vrste DKP-a poreznog katastra obzirom na način održavanja: 1. DKP grafičke izmjere koji je nedovoljno metrički točan za neposredno ucrtavanje promjena snimljenih u Gauß-Krügerovoj projekciji. Promjene se ucrtavaju uklapanjem na postojeći sadržaj. Nerijetko je plan grafičke izmjere toliko metrički deformiran da nije moguće iskartirati promjenu odjednom već ju treba iskartirati po dijelovima, a to znači ucrtavanje ispravnih mjerenja u metrički deformiran plan. 2. DKP numeričke izmjere ucrtavaju se promjene kako su izmjerene. DKP je dovoljno metrički ispravan da se može primjeniti postupno uvođenje parcela u promjeni u koordinatni katastar. Alati MGE Base Mapper-a neposredno kartiraju grafičke entitete - grafičke elemente sa atribucijom (na primjer, entiteti: međa, granica kulture) i opcionalno pridružuju prazne slogove u tabele (na primjer, entitet: broj parcele tabela: veza_parcela) u koje treba učitati pripadne podatke. Grafičkim entitetima koji se ukidaju, prvo se skida atribucija, a potom se brišu kao obični grafički elementi crteža. MGE Base Mapper ne prati povijest promjena DKP-a Koordinatni katastar Koordinatni katastar za razliku od poreznog evidentira koordinate kao krajnji rezultat izmjere. Koordinate međnih točaka se određuju analitički na osnovi koordinata postojećih točaka i elemenata i uvjeta za njihovo računanje odnosno

40 42 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre izmjerom sa geodetske mreže poligonskih i GPS točaka korištenih za katastarsku izmjeru. Površine parcela izračunavaju se iz koordinata međnih točaka. Tehnički dio elaborata promjene na zemljištu treba sadržavati: skicu izmjere; koordinate međnih točaka svih parcela i analitički izračunate površine parcela prije promjene; elemente za analitičko računanje novih točaka (na primjer točka na liniji 1-2 na udaljenosti 3.000m od 1) i krajnji rezultat, koordinate novoodređene točke; novoizmjerene međne točke; koordinate svih novoodređenih međnih točaka i površine parcela u novom stanju izračunate analitički iz koordinata. DKP koordinatnog katastra održava se alatima MGE Parcel Manager-a. Međne točke se ucrtavaju na DKP na osnovi koordinata novosnimljenih međnih točaka utvrđenih i stabiliziranih prilikom izmjere i koordinata postojećih međnih točaka i analitičkih uvjeta sadržanih u geodetskom elaboratu. Grafički entiteti međnog katastra se ukidaju, ali međe, međaši i broj parcele se ne brišu iz crteža već se spremaju u historijat grafičkih promjena. U koordinatnom katastru nema izjednačavanja površina, već se u prijavni list upisuju površine zaokružene na cijeli metar izračunate analitički iz koordinata međnih točaka. Koordinate DKP evidentiraju se na 3 decimale što je red veličine preciznije od točnosti određivanja koordinata suvremenim metodama izmjere. Veća preciznost nije potrebna. 5. USKLAĐIVANJE OPERATA I DKP DKP uveden u GIS jest stanje sa datumom skaniranja. Budući da je od skaniranja do tako uređenog DKP-a prošlo određeno vrijeme u kojem je bilo promjena na zemljištu (snimanje objekata, parcelacije, spajanje parcela), na taj DKP je potrebno prema skicama izmjere katastra zemljišta ucrtati nastale promjene. U istom razdoblju promjene u knjižnom dijelu operata su provedene prema prijavnim listovima. Zbog neprovođenja promjena na planu nastao je nesklad operata i DKP-a. Navedene promjene treba ucrtati na osnovi skica izmjere alatima za održavanje DKP-a MGE Base Mapper-om odnosno MGE Parcel Mana ger-om 5.1. Tehnička arhiva Tehnička arhiva katastra zemljišta važna je baza podataka. Uredno složena tehnička arhiva omogućuje njeno učinkovito korištenje. Geodetski stručnjaci često posežu za skicama i knjigama računanja u svrhu rekonstrukcije međa, ispravaka katastarskog plana, geodetskog vještačenja i tako dalje. Digitalna baza podataka oznaka skica izmjere sa parcelama u promjeni povezanih sa historijatom promjena koristi se pri uvođenju DKP-a u GIS. Zbog toga je potrebno izraditi bazu podataka oznaka skica izmjere i pripadnih parcelama u promjeni za svaku pojedinu katastarsku općinu sa svim

41 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 43 promjenama u katastru zemljišta od izmjere (koja je za grafičku izmjeru bila u prošlom stoljeću) do danas. Nove promjene na zemljištu automatski se registriraju u bazi podataka provođenjem upravnog postupka ugrađenog u informacijski sustav katastra zemljišta. Na taj način omogućeno je brzo pretraživanje baze podataka oznaka skica i njeno pronalaženje u tehničkoj arhivi. Sljedeći korak je povezivanje skaniranih skica izmjere sa učitanim oznakama skice. Odabirom parcele bilo bi moguće prikazati ne samo oznaku već i samu skicu izmjere na ekranu odnosno ispisati je na pisač. Na taj način bi cijela tehnička arhiva bila u digitalnom obliku, osim knjiga računanja Testiranje DKP-a u GIS-u Pogreške DKP-a sistematski se otkrivaju testovima i to nakon njegova uvođenja u GIS. Kako grafički entiteti imaju atribuciju mogu se koristiti za upite. Postoje sljedeći testovi: 1. Da li svaka parcela ima točno jedan centroid (Area Loader) 2. Da li svaka parcela prikazana na planu ima svoju oznaku - centroid 3. Da li su parcele na planu jednoznačne oznaka korištena samo jednom 4. Da li oznaka parcele u knjižnom dijelu operata postoji i na DKP i obrnuto 5. Provjera da li se stambeni, gospodarski odnosno otvoreni objekt nalazi u cjelosti na parceli. 6. Odstupanje površine parcele u knjižnom dijelu operata (P K ) od one izračunate sa DKP-a (P DKP ). Ovaj pokazatelj izračunat za svaku parcelu (PK - PDKP) površinu je statistički uzorak za analizu = 100% P Rezultat pojedinog testa je lista parcela koja se prikazuju na DKP-u, a rješava se konzultacijom tehničkih arhiva katastra i gruntovnice, originalom katastarskog plana i izlaskom na teren. DKP se testira više puta sve dok se ne uklone sve pogreške. Analiza izračunatih i zaduženih površina pokazuje stupanj podudaranja DKP sa knjižnim stanjem. Površine u operatu i one izračunate sa DKP izrađenog vektorizacijom nisu i ne mogu biti međusobno jednake. Plan grafičke izmjere izrađen je metodom kipregela i geodetskog stola koji je manje točnosti od izračunate površine digitaliziranih parcela. Koordinate međa parcela na DKP opterećene su pogreškama kartiranja, usuha i transformacije (Borčić, Frančula 1969). Zadužene površine ne mogu se nadomjestiti izračunatima Neusklađenost DKP i knjižnog dijela katastarskog operata Nakon uspješno provedenih provjera alatima MGE Base Mapper-a i provedenih testova DKP bi trebao biti usklađen sa knjižnim dijelom operata. Rezultati K

42 44 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre testova u pravilu nisu ohrabrujući, oni pokazuju veću ili manju neusklađenost DKP-a i knjižnog dijela katastarskog operata. Katastarski operat je stvarno stanje provedenih promjena na zemljištu. Ipak, na katastarskom planu ima ucrtanih promjena neprovedenih elaborata i neucrtanih promjena provedenih elaborata, ali i djelomično ucrtanih promjena (na primjer promjene na više listova). Neusklađenosti katastarskog plana i knjižnog dijela operata: 1. Provedene u operatu, a neprovedene na katastarskom planu (djelomično ili u cijelosti). Promjena se ucrtava na osnovi skice izmjere iz tehničke arhive. 2. Neprovedene u operatu, a provedene na katastarskom planu. Najčešće je stanje u operatu ispravno, te se ucrtana promjena ukida. Ako to nije slučaj provjeravaju se prijavni listovi koji čekaju na provedbu. 3. Spajanje parcela provedeno u operatu nije ucrtano na plan brisanje međnih linija i oznaka parcela prema skici izmjere ili po prijavnom listu (ako nema skice izmjere). Za spajanje parcela u tehničkoj arhivi često nedostaje skica. 4. Objekt prijavljen u operatu, a nije ucrtan na plan. Ucrtavanje prema skici izmjere na plan. Navedeni i slični slučajevi usklađuju se sa katastarskim operatom uvidom na original plana, tehničkom arhivom katastra (indikacijske skice, skice izmjere i knjige računanja), arhivom zemljišne knjige i zemljišno-knjižnim planovima te izlaskom na terensku identifikaciju. Za uspješno usklađivanje DKP sa knjižnim djelom operata potrebna je složena, brzo dostupna i pretraživa tehnička arhiva katastra i zemljišne knjige. 6. UNAPREĐENJE ODRŽAVANJA KATASTRA ZEMLJIŠTA Održavanje katastra može se unaprijediti barem na dva načina: mrežom stalnih GPS stanica (Bilajbegović 1997) i uvođenjem parcela odnosno cijelih k. o. u međni katastar Mreža stalnih GPS stanica Bilajbegović (1997) opisuje koncept stalnih GPS stanica te je vizionarski najavio otvaranje P-koda za civilne svrhe, integraciju GPS i GLONASS sustava i uvođenje trećeg evropskog satelitskog sustava Galileo (De Jong 2001). Opisao je koncept, ekonomske razloge, tehničke uvjete postavljanja stalnih GPS stanica, primjer Njemačke i prijedlog rješenja za Hrvatsku. Stalne GPS stanice mogu poslužiti za uspostavu geodetskih točaka prema potrebi. Tako u području gdje nema geodetske osnove uspostavom GPS točke u državnom koordinatnom sustavu i geodetskom izmjerom promjene na zemljištu,

43 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 45 na primjer tahimetrijom, elaborat promjene sadrži promjenu u državnom koordinatnom sustavu sa ad hoc određene geodetske točke Koordinatni katastar versus međni katastar Sadašnji propisi zahtijevaju relativno veliku točnost katastarske izmjere, zapisnički utvrđeno omeđivanje parcela i provođenje promjena prvo u gruntovnici i potom prema rješenju zemljišno-knjižnog odjela i u katastru. Geodetski elaborati izrađeni prema važećim propisima kvalitetna su osnova za jednoznačnu rekonstrukciju položaja međnih točaka. Tako opsežan i relativno skup postupak bilo bi dobro iskoristiti za trajno uređenje vlasništva na zemljištu. Izradom propisa kojim bi utvrđena međa bila osnova za trajno određivanje granica vlasništva stranke bi jednom izmjerom trajno vlasnički uredila parcelu formalno i na terenu. Na tako uređenoj parceli nema vanparničnog uređenja međa već je ona uvedena u međni katastar. Parceli uvedenoj u međni katastar ne može se osporavati položaj međaša. Tehnički uvijeti za uvođenje parcela u međni katastar su ispunjeni, ali propisi još nisu na snazi. Problem nepostojanja geodetske mreže može se riješiti mrežom stalnih GPS stanica. Održavanje DKP prema važećim propisima (Propis 1999, Propis 2000 i Propis 2001) zadovoljava tehničke preduvijete za održavanje katastra zemljišta prema principima međnog katastra. Postoje tri vrste DKP: 1. DKP koje se održavaju koordinatno one mogu neposredno prijeći u međni katastar 2. DKP izrađen vektorizacijom rasterskih DKP numeričke i aerofotogrametrijske izmjere mogu prijeći oni dijelovi koji su neposredno izmjereni na geodetsku osnovu prema važećim propisima, a preostali postojeći DKP koristi se kao osnova za postupni prijelaz u međni katastar. 3. DKP izrađen vektorizacijom rasterskih DKP grafičke izmjere ako su naknadno orijentirane katastarske općine identičnim točkama postojeći DKP koristi se kao osnova za postupni prijelaz u međni katastar. Promjene nastale prema važećim propisima mogu se preuzeti u međni katastar. Bez tog postupka promjene se kartiraju na staro stanje (ponekad po dijelovima) i svakom promjenom DKP sadrži više metrički neispravnih podataka. Katastarske općine Biškupec I i Jalkovec te dio Varaždina uzete su kao pilot projekt ispitivanje funkcionalnosti održavanja katastarskog plana po principima međnog katastra. Prema sada važećim propisima takav DKP se može nazvati koordinatni jer su međaši određeni izmjerom i/ili iz analitičkih uvjeta postojećih koordinata. To je de facto koordinatni katastar spreman za uvođenje cijelih katastarskih općina u međni katastar. Usporedbom ortofoto karte i DKP grafičke izmjere geoorijentiranog na osnovi Borčić, Frančula (1969) vidljiv je pomak. Zato je DKP grafičke izmjere

44 46 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre potrebno točnije geoorijentirati, tj. položaj cijele katastarske općine potrebno je pomaknuti na njen stvarni položaj. Identične točke na terenu i DKP-a moguće je identificirati ortofoto kartom krupnog mjerila. Koordinate identičnih točaka najbrže se mogu odrediti GPS uređajima geodetske točnosti. Uspostavljanjem stalnih GPS stanica ovaj postupak bi bio jednostavniji. DKP pomaknut na ispravno mjesto korištenjem ortofoto karte i GPS mjerenja i vektoriziran plan numeričke izmjere spremni su za postupno uvođenje u međni katastar Iskoristivost digitalnih podloga DKP grafičke katastarske izmjere nešto je manje točnosti od plana na papiru. Vektoriziran DKP numeričke izmjere približno je iste točnosti kao i klasični plan, a DKP izrađen na osnovi neposrednih mjerenja je točnosti određivanja koordinata detaljnih točaka. Bez obzira na točnost DKP-a iskustvo varaždinskog katastra pokazuje velik interes za digitalnim podlogama, naročito za rasterskim, a još više vektorskim DKP. Propis (2000) definira cijene i otvara tržište digitalnih podataka u Hrvatskoj. Potencijalni prihod bi trebao biti motiv katastarskim uredima da digitaliziraju svoje evidencije, prvenstveno katastarski plan. U vrijeme izrade prostornih planova i korištenja digitalne grafičke obrade prostornih podataka urbanisti i drugi korisnici sve češće flomaster i rapidograf zamjenjuju mišem. DKP se brzo i lako reproducira, elegantnije održava, a za vlasnika podataka je najvažnije stvar da se može i višestruko prodati. 7. ZAKLJUČAK Bitno bolji rezultat GIS-a katastra zemljišta sa katastarskim planovima grafičke izmjere nije moguće izvesti bez nove katastarske izmjere. Katastarska izmjera je dugotrajna, opsežna i skupa. Ekonomska opravdanost katastarske izmjere druga je tema, ali isplativa je u područjima intenzivne urbanizacije, tamo gdje je velik nesklad katastarske i gruntovne evidencije i područjima koje treba urbano komasirati. Urbanom komasacijom suvremeno se uređuje zemljište u kojem svi sudionici imaju interes. Zemljište postiže višestruko veću tržišnu vrijednost prenamjenama poljoprivrednog u građevinsko zemljište. U tom postupku se osniva i novi katastarski operat i zemljišna knjiga na osnovi izlaganja podataka izmjere i vlasništva na javni uvid. Koncept međnog katastra kvalitetno je rješenje prostornog određivanja parcela u državnom koordinatnom sustavu. Njegovom primjenom uz sada važeće propise svakom promjenom na zemljištu usklađuju se katastar i gruntovnica. Primjenom koncepta međnog katastra svakom promjenom na zemljištu DKP sadrži sve više metrički ispravnih prostornih podataka. Postupak vanparničnog uređenja međa nadomješta jednoznačno određena parcela koordinatama međnog katastra u državnom koordinatnom sustavu.

45 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 47 LITERATURA Bilajbegović (1997): Današnji stupanj razvoja GPS metode i prijedlog njenog daljnjeg razvoja i uvođenja u Hrvatskoj. U zborniku radova Prvi kongres o katastru, , Zagreb. De Jong (2001) Galileo: Ready To Go. Geoinformatics, 5, Borčić, B., Frančula, N. (1969): Stari koordinatni sustavi na području SR Hrvatske i njihova transformacija u sustave Gauß-Krügerove projekcije. Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. Kopjar i dr. (1999): Katastar zemljišta podržan GIS-om, projektna dokumentacija interni dokument. Područni ured za katastar Varaždin, Varaždin. Propis (1999): Zakon o državnoj izmjeri katastru nekretnina, Narodne novine 128/1999, Narodne novine, Zagreb. Propis (2000): Pravilnik o određivanju stvarnih troškova uporabe podataka državne izmjere i katastra nekretnina. Narodne novine 26/2001, Narodne novine, Zagreb. Propis (2001): Naputak o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, 22. ožujak Državna geodetska uprava, Zagreb. DIGITAL CADASTRAL MAP MAINTAINING USING CADASTRAL GEOGRAPHIC INFORMATION SYSTEM Abstract. Digital cadastral map is a graphical part of cadastral spatial information system. Everyday changes on parcels are registrated in cadastre and land register. Digital and classical cadastral map are maintained differently inside geographic information system. There are ways of making, inputing and maintaining digital cadastral map in geographic information system. The most frequent problems of maintaining are laid down. Reviwing and registrating of the parcel survey in cadastre and land register is described. Technical solution and its future extensions of the cadastral geographic information system are described, too. At the end digital cadastral map maintainance in geographic information system and cadastre maintainanace advancement possibilities are critically commented. Key words: Digital cadastral plan, geographic information system.

46 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 49 DISTRIBUIRANJE GEOPROSTORNIH PODATAKA INTERNET TEHNOLOGIJOM PROJEKT WEBKIS S Zdravko Galić GISquadrat, Margaretenstrasse 70/1/1, A-1050 Wien, Österreich galagis, Trg J. F. Kennedy 6a, Zagreb Sažetak. Korištenje Internet tehnologije za pristup i distribuiranje geoprostornih, pa tako i katastarskih informacija, u kratkom je vremenskom periodu postao standardan način u izgradnji geoinformacijskih sustava (GIS) u razvijenim zemljama. U procesu obnove sadašnjeg katastarskog podsustava ka suvremenom i djelotvornom podsustavu geodetsko-prostornog sustava Hrvatske, izuzetno značajno mjesto pripada definiranju strategije koja obuhvaća cjelokupan proces prikupljanja, pohranjivanja, održavanja i distribuiranja geoprostornih, tj. katastarskih podataka Internet tehnologijom. Kako u Republici Hrvatskoj do sada nije bilo većih projekata u kojima su razmatrani ovi aspekti, Državna geodetska uprava, u suradnji sa Područnim uredom za katastar u Sisku, pokrenula je projekt izgradnje geoinformacijskog sustava sa ciljem distribuiranja katastarskih podataka Internet tehnologijom. U radu su u preglednom obliku prikazani svi bitni aspekti projekta, počevši od analize postojećeg stanja, konceptualnog modela podataka, koncepta zahvatanja i unosa geoprostornih podataka, arhitekture sustava, do Internet infrastrukture. Prikazane su i relevantne tehnološke odlike produkta WebKIS, na kojemu je utemeljeno distribuiranje katastarskih podataka. Ključne riječi: GIS, distribuiranje geoinformacija, Internet, WebGIS. 1. UVOD Strateški razlozi za uvođenje katastarskog podatkovnog sustava za Internet u Područnom uredu za katastar Sisak (WebKIS S) su: Distribucija katastarskih podataka putem Internet tehnologije širem krugu zainteresiranih korisnika Održavanje katastra korištenjem suvremenih GI tehnologija Potpora pretvorbi analognih katastarskih planova u digitalni oblik Djelotvorno i racionalno upravljanje katastarskim podacima podrazumijeva sistematizirane, precizne, pouzdane i dostupne informacije. Informacije se generiraju iz podataka, a kako je veći dio podataka koji se koriste u upravljanju katastrom nekretnina prostorne prirode, ovim projektom su definirane aktivnosti

47 50 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre i tehnologija za uvođenje katastarskog geoinformacijskog sustava za Internet (WebKIS). Područni ured za katastar Sisak prostorno pokriva područje površine ha, sa 364 katastarske općine i čestica prikazanih na 2973 listova katastarskih planova. Sam ured za katastar u Sisku odgovoran je za upravljanje podacima o katastru na teritoriji općine Sisak koga tvore 84 katastarske općine sa katastarskih čestica, ukupne površine ha (slika 1). Državna geodetska uprava i grad Sisak, odnosno Područni ured za katastar Sisak počevši od godine, sustavno rade na uspostavi modernog geodetsko-katastarskog informacijskog sustava. Ovaj sustav je pored svog općeg značaja, od posebnog interesa za grad Sisak, jer su geodetsko-katastarski podaci garancija prostornog smještaja, sadržaja i posjedovnog stanja nad prostornim objektima, i od presudnog su značenja za optimalni gospodarski razvitak grada. Istovremeno, ovaj sustav čini temelj za izgradnju svih drugih informacijskih sustava grada, koji koriste podatke o prostoru. Slika 1. Osnovni pokazatelji katastarskog ustroja u Sisačko-moslavačkoj županiji Važan preduvjet za implementiranje projekta ovakvog tipa, ogleda se u činjenici da Područni ured za katastar u Sisku još od 1994 godine u svrhu upravljanja i održavanja tzv. knjižnog (alfanumeričkog) dijela katastarskog operata koristi modernu tehnologiju utemeljenu na korištenju Oracle relacijske baza podataka i Windows NT operacijskom sustavu. Kako bi se geodetsko-katastarski sustav uspostavio u cijelosti, odnosno kako bi u cijelosti obuhvaćao područje općine Sisak, potrebno je sve prostorne informacije o katastarskim česticama pretvoriti iz postojećeg analognog oblika

48 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 51 u odgovarajući digitalni oblik, sukladno potrebama geodetsko-katastarskog informacijskog sustava. Do danas su u digitalni oblik pretvorene prostorno-geometrijske informacije samo za 1 katastarsku općinu (KO Sisak Novi), koja prostorno pokriva centralni dio grada Siska. Ova pretvorba je obavljena na temelju postojećih detaljnih listova mjerila 1:1000, dobivenih numeričkom izmjerom u Gauß-Krügerovoj projekciji. Tijekom godine završena je pretvorba 64 lista katastarskih planova mjerila 1:1000 iz analognog u digitalni oblik. Ovaj proces je obavljen korištenjem CAD tehnologije (produkt MicroStation ) tako da su za potrebe ovog projekta na raspolaganju 64 dgn datoteke koje odgovaraju 64 detaljna lista katastarskog plana. Kako u vrijeme pretvorbe ovih planova u digitalni oblik u Hrvatskoj nisu postojale Norme za izradbu digitalnih katastarskih planova, jedan od ciljeva ovoga projekta je usklađivanje ovih, već postojećih digitalnih katastarskih planova sa Prioritetnim Normama GEOPS-a RH. Trenutačno Područni ured za katastar Sisak raspolaže sa sređenim tematskim (alfanumeričkim) atributima katastra zemljišta za općinu Sisak u cijelosti (84 katastarske općine), a samo za jednu katastarsku općinu postoje digitalni katastarski planovi, koje je potrebno uskladiti sa sa Prioritetnim Normama GEOPS-a RH. Dakle, Područni ured za katastar u Sisku posjeduje osnovne preduvjete za primjenu najnovijih geoinformacijskih tehnologija sa ciljem distribucije katastarskih podataka putem Internet tehnologije širem krugu zainteresiranih korisnika, što je ujedno i prvi projekat ovakove vrste u Hrvatskoj. Posebna vrijednost ovoga Projekta se upravo ogleda u činjenici da se na temelju uočenih problema i ostvarenih rezultata u njemu, de facto definira tehnološka i stručna strategija za buduće projekte ovakvoga tipa u Republici Hrvatskoj. 2. MODEL PODATAKA S obzirom na činjenicu da je ovo prvi projekt u RH Hrvatskoj kojim se implementira model predložen u dokumentu "Prioritetne norme GEOPS RH Konceptualni model podataka" (Geofoto 2000), njegovom je analizom uočeno niz nedostataka, od kojih navodimo one bitnije: Model podataka definiran je EXPRESS jezikom, pri čemu grafički dio ovog modela nije kompletno predstavljen. Tehničko povjerenstvo Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO/TC 211) donijelo je rezoluciju br. 55 iz koje navodimo:... use the Unified Modeling Language (UML) static structure diagram with the ISO Interface Definition Language (IDL) basic type definitions and the UML Object Constraint Language (OCL) as the conceptual schema language. Iz tog razloga, redefiniran je i upotpunjen model podataka digitalnog katastarskog plana, utemeljen na UML jeziku, sukladno spomenutoj rezoluciji

49 52 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre (slika 2). Drugi važan pragmatičan razlog za respektiranje UML jezika ogleda se u činjenici da je na temelju ovog modela razvijena i aplikacija za digitaliziranje katastarskih planova CRO DKP. Ovim je dokumentom definirana i SQL implementacijska shema, koja djelomično zadovoljava OpenGIS strategiju, definiranu slijedećim stavovima: Simple geospatial feature collections will conceptually be stored as tables with geometry valued columns in a relational DBMS (RDBMS), each feature will be stored as a row in a table. The spatial attributes of features will be mapped onto columns whose SQL data types are based on the underlying concept of addditional geometric data types for SQL. In order to be compliant with OpenGIS SQL specification for geospatial feature collections, implementers shall choose to implement any one of three alternatives: 1. SQL92 implementation using numeric SQL types 2. SQL92 implementation using binary SQL types 3. SQL92 with Geometry Types Obzirom da su se sve vodeće svjetske DB/GIS tvrtke u razvoju svojih produkata koncentrirale na pristup definiranom u točki 3 iz prethodnog stava, tako je i za potrebe ovog projekta izabrana tehnologija kojom se geometrija objekata implementira korištenjem SQL92 sa geometrijskim tipovima podataka (SQL92 with Geometry Types). TockaDKP #GID:long #geometrija:tocka +kartznak:kartografskiznak 1 ima 0..1 BrojTocke -horizontalnatocnost:float #GID:long #geometrija:tocka +broj:int +font:string +boja:boja +kutnagiba:int MedjnaTockaAdministrativneJedinice 1 * GranicaGradaOpcine #GID:long +geometrija:slozeninizlinija -obnovasadrzaja:date +boja:boja #GI +geo -obn +bo JezeroBaraB GranicaNadleznogKatastarskogUreda Kanal #GID:long -obnovasadrzaja:date +geometrija:slozeninizlinija +boja:boja Vode * TockaGraniceKO GranicaPomorskogDobra #GID:long +geometrija:nizlinija +boja:boja 1 GranicaKatastarskeOpcine #GID:long -obnovasadrzaja:date +geometrija:opengis.poligon +boja:boja KoristenjeZemljista * #GID:long +geometrija:nizlinija +simbol:kartografskizn #povrsina:long #obnovasadrzaja:date #nacinodredjivanja:sho 1 1 * * OznacenaTockaKatastarskeCestice * NeoznacenaTockaKatastarskeCestice * GranicaKatastarskeCestice 1 #GID:long +geometrija:opengis.nizlinija 1 +boja:boja * OtvorenaDjelom BrojZgrade #GID:long Zgra #geometrija:tocka +broj:short

50 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 53 Slika 2. UML model digitalnog katastarskog plana RH (isječak) Detaljnom analizom dokumenta "Prioritetne norme GEOPS RH Konceptualni model podataka" uočeno je: Niz nekonzistentnosti u odnosima geometrijski tip objekta/topološka primitiva, posebno kada se radi o objektnim vrstama definiranim kao linijski tip objekta, a u topološkom smislu kao obličja Za veći broj linijskih objekata atribut površina je obavezan Za neke objektne vrste njihovi relevantni atributi nisu uopće specificirani (npr. objektna vrsta Nazivlje ne posjeduje tekst kao atribut) Način vizualiziranja brojeva geodetskih točaka i katastarskih čestica (oblik slova font, veličina, boja) nije uopće definiran itd. Kako bi projekt uopće mogao biti realiziran, za potrebe njegove implementacije svi uočeni nedostaci su korigirani i dokumentirani u (galagis 2001). 3. ZAHVATANJE I UNOS GEOPROSTORNIH PODATAKA Kako je već u uvodnom dijelu istaknuto, u digitalni su oblik pretvorene katastarske geoprostorne informacije za 1 katastarsku općinu (KO Sisak Novi), koja prostorno pokriva centralni dio grada Siska. Ova pretvorba je obavljena na temelju postojećih analognih detaljnih listova mjerila 1:1000, korištenjem CAD tehnologije, tako da za potrebe ovog projekta na raspolaganju stoje 64 dgn datoteke. Ovaj skup datoteka samo je manji dio geoprostornih podataka koje moraju biti pretvorene u digitalni oblik. Za zahvatanje i unos geoprostornih podataka preostalog dijela općine Sisak, u okviru ovoga projekta će se razviti posebna aplikacija za digitaliziranje katastarskih planova - CRO DKP. Ovom aplikacijom se katastarski planovi iz rasterskog pretvaraju u vektorski oblik, i direktno se pohranjuju u sustav baze podataka, sukladno OpenGIS specifikaciji. Na slici 3. prikazan je proces zahvatanja i unosa podataka: Aplikacija za digitaliziranje katastarskih planova - CRO DKP utemeljena je na modelu podataka prikazanom na slici 1. Integrirana je u GeoMedia Professional okoliš, tako da korisniku, pored funkcija za digitaliziranje, stoje na raspolaganju i sve ostale funkcije ovog produkta.

51 54 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre MicroStation dgn datoteke CRO DKP Rasterski katastarski planovi Slika 3. Zahvatanje i unos geoprostornih podataka 4. INTERNET INFRASTRUKTURA Kako Područni ured za katastar Sisak nije posjedovao neophodnu Internet infrastrukturu, na slici. 4 prikazana je infrastruktura za uvođenje WebKIS tehnologije. Povišeni stupanj sigurnosti ostvaren je uvođenjem tzv. firewall-a, kojim se povećava sigurnost pristupa katastarskim podacima. ISP Internet Service Provider Iznajmljena linija Modem Router Katastar Sisak Firewall Web Server DB Server Slika 4. Internet infrastruktura

52 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 55 Jedan od strateških ciljeva projekta je i dostupnost katastarskih podataka širem krugu potencijalnih korisnika (javna poduzeća, gradska uprava, geodetske tvrtke, itd.). Na slici 5 prikazana je globalna internet arhitektura, i moguća povezanost korisnika sa Područnim uredom za katastar u Sisku. Geodetska tvrtka Područni ured za katastar Sisak Javno poduzeće Internet Državna geodetska uprava Gradska uprava 5. WEBKIS Slika 5. Internet arhitektura potencijalni korisnici Produkt WebKIS predstavljen je hrvatskoj stručnoj javnosti u nekoliko navrata, i opisan u (Galić 1999) i (Galić 2001). S obzirom na postojeći trend, kao i izražene zahtjeve za distribuiranjem geoinformacija korištenjem mobilnih uređaja, razvijena je i posebna verzija ovog produkta Mobile WebKIS (slika 6), koju prije svega odlikuje 100% Java utemeljeni GIS viewer, koji je u potpunosti neovisan od platforme. Ovaj mršavi klijent (100 KB) podupire i transformacije između različitih koordinatnih sustava. Krajnjem korisniku nisu potrebi dodatni plug-ins, koje je potrebno prvo dohvatiti sa Interneta, a potom i instalirati. GIS viewer je razvijen u Java 1.1 (Holmes 2000) programskom okolišu, tako da ga je moguće koristiti u svim standardnim Internet pretraživačima. Za prikaz katastarskih podataka, kao vektorskih geoinformacija koristi se Macromedia Flash format, odnosno jpg i gif format za rasterske

53 56 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre podatke. Obradom podataka na serveru ostvaruju se visoke performanse sustava. Rasterski podaci se pravilnom podjelom (engl. tessellation) pohranjuju na serveru, dok se na klijentu, po potrebi, ponovo objedinjuju. U cilju povećanja performansi, implementirana je tehnika dohvatanja podataka unaprijed (engl. look-ahead fetching) (Brinkhoff 2000). Kod velikih projekata, odnosno velikih količina geoprostornih informacija primjenom tzv. load-balancing tehnike moguće je izvršiti preraspodjelu opterećenja servera. Na taj način podupire se djelotvoran istovremeni pristup geoinformacijama od strane većeg broja korisnika. Slika 6. Mobile WebKIS

54 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 57 LITERATURA Brinkhoff, T. (2000): The Impacts of Map-Oriented Internet Applications on Internet Clients, Map Servers and Spatial Database Systems, Proceedings 9 th International Symposium on Spatial Data Handling, str. 9-18, Beijing, China. galagis (2001): Distribuiranje katastarskih podataka Internet tehnologijom u područnom uredu za Katastar Sisak, Državna geodetska uprava, Zagreb. Galić, Z. (1999): WebKIS - katastarski informacijski sustav za Internet, Simpozij Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, str. 9-18, Opatija. Galić Z. (2001): WebKIS An Austrian Way to e-cadastre, Beratende Ingeniuere, 7-8/2001, Springer VDI Verlag, Düsseldorf. Geofoto (2000): Prioritetne norme GEOPS RH Konceptualni model podataka, Zagreb. Holmes D., Gosling, J., Arnold K.: (2000): Java Programming Language, 3 rd Edition, Addison Wesley, Reading, Massachusetts. DISTRIBUTION OF GEOSPATIAL DATA USING INTERNET TECHNOLOGY PROJECT WEBKIS S Abstract. Applying the Internet technology for distribution of geospatial and cadastral information is a standard way for the implementation of geoinformation systems (GIS) in developed countries. In the process of obnove of cadastral subsystem toward a contemporary and efficient Croatian geodetic-spatial system, the definition of strategy for acquisition, storage, maintenance and Internet-based distribution of geospatial cadastral data plays very important role. Since there has not been carried out any project related to these aspects, State Geodetic Administration in cooperation with Sisak cadastral office has initiated the project of establishing geoinformation system with the goal of Internet-based distribution of cadastral data. All relevant project aspects are presented, beginning from the analysis of present situation, system architecture proposal, acquisition and input of geospatial data, conceptual data model, to the Internet infrastructure. Some relevant technological features of WebKIS product, which is used as a base technology, are also presented. Key words: GIS, distribution of geoinformation, Internet, WebGIS.

55 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 59 OBRADA KATASTARSKIH PODATAKA ZA POTREBE TURISTIČKE KARTOGRAFIJE Stanislav Frangeš i Robert Župan Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kačićeva 26, Zagreb, Sažetak. U radu je predstavljena praktična izrada turističke pregledne topografske karte otoka Zlarina i plana naselja Zlarin na temelju prethodno izrađenog zemljišnog informacijskog sustava, te naselja Bol i Supetar na otoku Braču na temelju vektoriziranih katastarskih planova. Prostorni podaci dodatno su kartografski obrađeni s posebnom pozornošću na kartografsku generalizaciju i oblikovanje kartografike primjerene turističkim potrebama. 1. UVOD Ključne riječi: zemljišni informacijski sustav, turistička kartografija. Za suvremenu, kulturnu i gospodarski snažnu državu jedna je od neizbježnih zadaća stvaranje ažurnih, geometrijski određenih informacija o prostoru. Temelj toj aktivnosti je uspostava korektnih i djelotvornih baza podataka što katastar nekretnina čini jednim od najvažnijih infrastrukturnih sustava svake, pa tako i naše, države. 2. KATASTARSKI PODACI Katastar nekretnina, službeni popis koji služi u porezne, tehničke, gospodarstvene i statističke svrhe te za izradu zemljišnih knjiga, temelj je mnogim informacijskim sustavima koji se bave podacima o prostoru (GIS). Bogatstvo podataka sadržanih u katastru nekretnina uz obradu suvremenim računalnim sustavima omogućava njihovo sveobuhvatnije prikupljanje i upotrebu. Zemljišni informacijski sustav (ZIS) sadrži sve potrebne podatke o zemljišnim česticama. On objedinjuje pisane podatke katastra i zemljišne knjige te digitalizirane katastarske planove (Frančula 1999) Obrada katastarskih podataka Dosadašnji načini korištenja katastarskih planova i topografskih karata: višestruko precrtavanje postojećih planova i karata, njihovo preklapanje, očitavanje karakterističnih presjeka i dr., nisu mogli ispunjavati svoju zadaću. Informatička i komunikacijska tehnologija, na temelju brzo dostupnih velikih količina podataka pohranjenih u digitalne baze podatka, pružaju nove mogućnosti pripreme i modeliranja različitih podataka, pa tako i katastarskih.

56 60 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Raspolaganje s tim podacima u digitalnom obliku, strukturiranim u bazu podataka, s mogućnošću provođenja operacija koje nudi suvremeni softver, a sve skupa objedinjeno u zemljišne informacijske sustave, daje mogućnost da iz tih istih podataka daleko brže i kvalitetnije dođemo do novih informacija, što je i smisao informacijskog sustava (Baučić M. i S. 1999). Baze su formirane tako da je grafički dio katastarskog operata izveden u različitim slojevima (Kopjar 1997, Kosanović 1997, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove 2000), što omogućuje neusporedivo brže, kvalitetnije i racionalnije upravljanje, uređivanje i upotrebu prostornih podataka. Digitalne baze katastarskih podataka trebaju biti temelj na koji će se nadograđivati kartografika primjerena različitim korisnicima, te im na taj način omogućiti vizualizaciju prostornih podataka za njihove potrebe. U nastavku su posebno istaknute turističke potrebe. 3. TURISTIČKA KARTOGRAFIJA Razvoj fenomena turizma izaziva pažnju promatrača koji ga izučavaju s različitog stanovišta. Budući da je turizam vezan za prostor nužna je potreba realizacije kartografskog prikaza. S obzirom na različitost turističkih potreba, oblik i izgled tih prikaza je vrlo različit. Maksimalno pojednostavnjujući može se izdvojiti dvije velike kategorije. Prvu čine karte za analize turizma, gdje spadaju interpretativno-deskriptivne karte fenomena turizma i karte za programiranje i razvoj turizma. Drugu kategoriju čine karte koje služe kao instrument turizma za trenutnu turističku upotrebu, koje još nazivamo turističkim kartama, a tu svrstavamo: planove naselja, autokarte, turističke pregledne topografske i panoramske karte, planinarske karte (Pustkovski 1987) Planovi naselja Najširem krugu korisnika namijenjene su karte za orijentaciju u naseljima, koje se nazivaju planovi naselja (gradova). Svi veći gradovi imaju barem jedan ili čak više planova, koji se međusobno razlikuju po izgledu, formatu i načinu prikazivanja sadržaja. Izrađuju se uzimajući u obzir manje-više zahtjeve korisnika. U korisnike ubrajamo: stalne korisnike, goste grada-pješake i goste grada-automobiliste. Stalni stanovnici, žele da plan naselja sadrži pouzdane informacije o imenima ulica, javnim prometnim sredstvima i načinu regulacije prometa, te podatke o komunalnim ustanovama. Među tim su korisnicima i učenici osnovnih škola, koji izučavaju svoj zavičaj. Za njih plan naselja treba biti što cjelovitiji i čitljiviji, da na njemu lako nađu zgradu u kojoj stanuju, školu koju pohađaju i druge kulturne, zabavne i sportske objekte. Gosti grada - pješaci, prvenstveno žele na planu naselja čitljiv prikaz prometnih veza, taksi postaja i kolodvora, zatim podatke o mogućnostima noćenja i zabave, o znamenitostima svih vrsta, interesantnim šetnjama za razgledavanje

57 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 61 naselja. Gosti za vrijeme boravka u naselju traže na planovima isticanje hotela, muzeja, galerija, kazališta, koncertnih i kino dvorana, diskoteka, knjižnica, čitaonica, crkvi, robnih kuća, tržnica, poznatih restorana i kavana, banka, pošta, bolnica, ambulanti, ljekarna, policijskih postaja, ustanova državne uprave, sudova, fakulteta, domova, javnih nužnika i dr. Gosti grada - automobiliste, naravno najviše interesiraju prometne i parkirališne mogućnosti u naselju i oko njega, mogućnosti noćenja i kampiranja. Posebnu pažnju polažu na prikaz objekata koji su značajni za orijentaciju u vožnji. Oni posebno zahtijevaju unošenje javnih telefonskih govornica, pošta, policijskih postaja, bolnica, ljekarna te naravno servisnih radionica i benzinskih postaja. Osim želja korisnika, neophodno je iznijeti i neka stručna stajališta, koja doduše vode računa o pojedinačnim željama korisnika, ali u prvom redu vode računa o karti u cjelini. Jedan od prvih zahtjeva, koji se postavlja pred kartu je najveća moguća čitljivost i jasnoća cjelokupnog prikaza. Zato kartu nije potrebno opterećivati s onim detaljima, o kojima se mogu lako dobiti usmene obavijesti. Opisu na karti mora se posvetiti posebna pozornost, a od velike su važnosti imena pojedinih dijelova grada, jer su to prva uporišta za orijentaciju. Naročit problem redovito su imena ulica. Minimalna veličina slova ne smije biti ispod 1 mm i to pričinja teškoće, osobito kod dugačkih imena za kratke ulice. U ovisnosti o odabranom mjerilu i stupnju generalizacije, ostaje za imena dovoljno mjesta na prostoru ulice ili se oni moraju smjestiti tako da djelomično zadiru u izgrađeni prostor. U tom drugom slučaju mora se pri izboru boje za izgrađeni prostor voditi računa da ona bude dovoljno svijetla, kako bi se sačuvala čitljivost pisma. Boje općenito trebaju diferencirati i raščlanjivati sadržaj karte i time ga učiniti preglednijim, pa se zato često na planovima naselja postiže za velikim brojem boja. No treba napomenuti da se čitljivost karte ne postiže bezuvjetno povećanjem boja, već je nužno da postoji vizualna ravnoteža. Lakša je orijentacija na karti s mirnim, nego s kontrastnim bojama Autokarte Za orijentaciju pri vožnji automobilom izrađuju se za područje regije, države ili kontinenta autokarte. Osim na jednom listu priručnog formata, koji se može prikladno savinuti, autokarte se izrađuju i u obliku atlasa. Sadržaj autokarata jest naglašeni prikaz cesta, diferenciranih prema stanju kolnika, s prikazom svih objekata koji služe u prometu, te s podacima o udaljenostima između pojedinih čvorišta. Prikaz ostalih općegeografskih objekata redovito je pojednostavljen. Autokarte sadrže kao pomoćne karte planove gradova s prikazom najprikladnijih prolaza kroz naselja.

58 62 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 3.3. Turističke pregledne karte Da bi se izašlo u susret potrebama masovnog turizma, koji je mnogo užurbaniji i kulturno nepripremljeniji u odnosu na elitni turizam, posebno ovih posljednjih godina, razvili su se drugi tipovi karata, koje možemo nazvati turističkim preglednim kartama. Tu razlikujemo topografske i panoramske turističke pregledne karte Turističke pregledne topografske karte Na turističkim preglednim topografskim kartama topografski sadržaj mora biti tako prilagođen, da on u odnosu na mnogobrojne zahtjeve bude neutralna i objektivna podloga na koju se dodaju elementi interesantni za turiste. Tako nastaje turistička karta, koja međusobno sjedinjuje pregledni prikaz i detalje, jer nije moguće iz ekonomskih razloga za svaku posebnu svrhu izrađivati posebnu kartu. Bitna obilježja takve karte su: pojednostavljen tlocrt izgrađenog dijela, čije se diferenciranje postiže bojama i rasterima, zatim jako naglašavanje osnovne prometne mreže i pažljiv izbor putova, detaljna predodžba šuma, zelenih područja i predodžba zemljišnih oblika pomoću sjenčanja. Treba ipak napomenuti da je za uspješnost takvih karata, osim mjerila karte, važna i količina i vrsta ostalog sadržaja karte. Jedan od važnijih uvjeta koji se postavljaju pred takvu kartu je njezina aktualnost. To naravno, pored već velikog osnovnog uloga za izradu takve karte, zahtjeva i stalne daljnje izdatke. No samo aktualna karta može ispuniti cilj svog postanka, zadovoljiti u punoj mjeri korisnike i time ujedno opravdati uložena sredstva. Kako će konačno izgledati takva karta ovisi u prvom redu o potrebama i mogućnostima Turističke pregledne panoramske karte Sadržaj turističke karte mora povećati mogućnost orijentacije. Razvoj turizma dovodi do velikih potreba informacijske i orijentacijske prirode, a turističke pregledne panoramske karte moraju zadovoljiti te potrebe zornošću, aktualnošću, čitljivošću i načinom rukovanja. Kod turističkih preglednih panoramskih karata istaknute su konture prostora koji se prikazuje, to su tzv. trodimenzionalni (3D) prikazi. Svrha njihove upotrebe je lakši uvid u prostor pa su atraktivne za promatrača. Nemaju jedinstveno mjerilo čime gube na vjerodostojnosti stvarnih odnosa u prostoru Planinarske karte Planinarske karte prvenstveno su namijenjene pješaku planinaru za orijentaciju u prirodi. To su točne i cjelovite topografske karte na kojima su s posebnom pažnjom unijete i istaknute pješačke staze, odmarališta, skloništa i prenoćišta, te pojedini istaknuti prirodni objekti. Vrlo točan prikaz reljefa na karti od izvanredne je važnosti, jer omogućava kretanje i izvan označenih markiranih staza. Tako su ceste klasificirane prema

59 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 63 stanju kolovoza, prikazano je puno više putova, prije svega staza. Zbog orijentacijskog značenja, prikazima nekih objekata posvećena je veća pažnja. Rub šume je označen crtom, a uz to su označeni karakteristični oblici reljefa. Posebnu novost na planinarskim kartama predstavlja grafikon za izračunavanje vremena potrebnog za uspon ili spust (Dinarina 2001). 4. OBRADA KATASTARSKIH PODATAKA ZA POTREBE TURISTIČKE KARTOGRAFIJE Suvremene tehnologije - sve veća procesna moć računala i sve sofisticiraniji softver omogućuju da izrada turističkih materijala bude sve više automatizirana, te da protekne što manje vremena od ideje do izlaska materijala na tržište. Jedan od takvih sofisticiranih alata je i OCAD - program namijenjen računalnoj izradi karata. Kao jednu od najvećih prednosti tog programa može se istaknuti njegova izuzetna jednostavnost za upotrebu, čak i za korisnika koji nije vičan računalu. Tako stručnjak - kartograf ne mora trošiti trud i vrijeme na izučavanje mogućnosti složenog programskog alata. Mogućnost relativno brzog provođenja izmjena i dopuna sadržaja karte, uz rezultat odmah vidljiv na monitoru, ostavlja mu više vremena za izučavanje problema same izrade karte. U nastavku je predstavljena praktična izrada turističke pregledne topografske karte otoka Zlarina i plana naselja Zlarin na temelju prethodno izrađenog ZIS-a, te naselja Bol i Supetar na otoku Braču na temelju vektoriziranih katastarskih planova Turistička pregledna topografska karta otoka Zlarina i plan naselja Zlarin Formiranje prostorne baze izgradnju ZIS-a otoka Zlarina izvela je tvrtka GEOdata iz Splita na temelju 12 listova katastarskog plana približnog mjerila 1:2904 i jednog lista katastarskog plana približnog mjerila 1:1450 te 6 listova Hrvatske osnovne karte (HOK-a) u mjerilu 1:5000 (Baučić M. i S. 1999). Prostorni podaci iz tog ZIS-a dodatno su kartografski obrađeni, a težište je dano kartografskoj generalizaciji i primjeni kartografike, što je već istraživano u prijašnjim radovima (Frangeš, Lovrić 1997; Frangeš, Mastelić-Ivić 1999). Za potrebe izrade turističke karte otoka i naselja Zlarin trebalo je još prikupiti određene podatke i na terenu. Na slici 1 prikazani su podaci (isječak) iz kojih je dodatnom kartografskom obradom programom OCAD izrađen turistički plan naselja Zlarin u mjerilu 1:5000. Na isti je način izrađena turistička pregledna topografska karta otoka Zlarina u mjerilu 1:

60 1045/1 1042/4 1045/2 1042/3 515/1 1045/4 1045/3 515/ /2 1029/ / / / /5 1030/1 1029/ /3 1265/3 1265/2 1031/1 1029/9 1265/ / /4 1272/ /2 1272/ / /8 1273/ /1 1031/2 1273/3 1257/2 1258/1 1273/ /6 1275/3 1257/1 1032/1 1029/ /3 1027/1 1025/2 1034/ /5 1032/ /2 1277/1 1026/1 1024/1 1283/1 1286/1 1034/1 1029/ /2 1034/3 1025/ /4 1029/ / / / / / / /1 1020/ / /5 1027/4 1026/ /2 1024/ / / /2 1014/ /1 1037/2 1037/ /1 1037/3 985/3 984/2 984/1 982/5 979/ /3 982/4 979/8 985/2 984/5 979/9 979/2 979/4 985/1 984/ /1 978/3 978/ /3 984/6 984/ / / /2 993/ / /2 1010/3 1010/1 1009/1 1007/1 1001/ Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 1036/1 1036/2 984/4 982/1 982/2 1275/1 1275/ /2 1277/ /2 Slika 1. Prostorni podaci iz ZIS-a otoka Zlarina (lijevo) i isti podaci dodatno kartografski obrađeni za turistički plan naselja Zlarin na istoimenom otoku (desno) smanjeni isječak originala u boji 4.2. Turistički planovi naselja Bol i Supetar na otoku Braču Kako nije za svako područje RH izrađen ZIS, a potrebe za digitalnim prostornim podacima postoje, potrebno je vektorizirati katastarske planove, te ih iskoristiti za izradu različitih kartografskih prikaza. Tako su na temelju digitalnih katastarskih planova pomoću programa CorelDraw izrađeni turistički planovi naselja Bol i Supetar na otoku Braču. Na slici 2 prikazani su izabrani slojevi digitalnih katastarskih planova (bez sloja s brojevima parcela) na temelju kojih je izrađen plan naselja Bol u mjerilu 1:6000. Isto je učinjeno i za naselje Supetar. Slika 2. Izabrani slojevi vektoriziranih katastarskih planova (gore) i isti podaci dodatno kartografski obrađeni za turistički plan naselja Bol na otoku Braču - smanjeni isječak originala u boji

61 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČAK Danas kada imamo na raspolaganju katastarske planove u digitalnom obliku i odgovarajuće baze podataka, odnosno prostorne informacijske sustave, relativno je jednostavno upotrebom kartografskog i CAD softvera izraditi najrazličitije kartografske prikaze, pa tako i turističke karte. Pritom se susrećemo s nizom specifičnih kartografskih problema (generalizacija, oblikovanje i izbor kartografike, kartografska vizualizacija), koje bi najbolje bilo da rješavaju stručnjaci za njih kartografi. Uz sve je također potrebno voditi brigu i o različitim zahtjevima korisnika, koje bi trebalo ispuniti uvijek kada je to moguće. Zahvala Zahvaljujemo Zakladi Maglite, te tvrtkama Produkcija 004 i Promjer na susretljivosti pri upotrebi njihovih podataka. LITERATURA Baučić, M., Baučić, S. (1999): Zemljišni informacijski sustav u podršci gospodarskom razvoju otoka Zlarina, Simpozij Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, Opatija, Dinarina, A. (2001): Turistička karta Zlarina izrađena OCAD-om, Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. Frančula, N. (1999): Digitalna kartografija, Interna skripta, 2. prošireno izdanje, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. Frangeš, S., Lovrić, P. (1997): Grafika katastarskih karata, Prvi hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb, Frangeš, S., Mastelić-Ivić, S., (1999): Kartografika digitalnog katastarskog plana danas i sutra, Simpozij Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, Opatija, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove (2000): Projekt Digitalni model katastra grada Zagreba, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove, Pula. Kopjar, Z. (1997): Razvojni projekt GIS-om podržanog katastra u Varaždinu, Prvi hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb, Kosanović, M. (1997): Ujedinjavanje grafičkog i knjižnog dijela katastarskog operata, te održavanje uz primjenu GIS tehnologije Projekat PUZIS, Prvi hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb,

62 66 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Pustkowski, R. (1987): Touristische Kartographie in Theorie und Praxis, Internationales Jahrbuch für Kartographie XXVII, Kirschbaum Verlag, Bonn- Bad Godesberg, PROCESSING OF CADASTRAL DATA NEEDED IN TOURIST CARTOGRAPHY Abstract. The paper presents practical production of tourist general topographic map of the island Zlarin and the plan of the place Zlarin on the basis of previously made land information system, and of the places Bol and Supetar on the island Brač on the basis of vectored cadastral plans. Spatial data have been additionally processed by means of cartographic methods with special attention paid to map generalisation and formation of map graphics congruent with tourist needs. Key words: land information system, tourist cartography.

63 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 67 DIGITALIZIRANI KATASTARSKI PLANOVI NA PODRUČJU VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE I NJIHOVO ODRŽAVANJE KROZ VOĐENJE KATASTRA MEĐNIH TOČAKA 1. UVOD Ivica Ivšić 1, Ines Sukić-Majstorović 2 1 Područni ured za katastar Vukovar 2 Područni ured za katastar Vukovar, Ispostava Vinkovci Sažetak. Rad je podijeljen u dva dijela: u prvom dijelu je prikazana digitalizacija katastarskih planova, dok je u drugom dijelu prikazano desetgodišnje iskustvo vođenja katastra koordinata međnih točaka. Ključne riječi: digitalizacija katastarskog plana, međni katastar. Područje Vukovarsko srijemske županije proteže se na krajnjem istoku Republike Hrvatske i obuhvaća područje površine od ha. Područni ured za katastar Vukovar sa ispostavama u Iloku, Vinkovcima i Županji vodi evidenciju za 84 k.o. s ukupnom površinom ha, od kojih k.o. Klisa pripada Osječko-baranjskoj županiji. Cijelo područje, osim područja šumskog bazena Spačva, izmjereno je u postupcima dvije komasacije, numeričkom izmjerom, uglavnom ortogonalnom metodom. Prve komasacije, koje su rađene između dva svjetska rata, izvršene su u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu u hvatnoj mjeri zajedno sa izmjerom intravilana, a tijekom druge komasacije izmjera je izvršena u sustavu Gauss - Krügerove projekcije i metarskoj mjeri. Područje šumskog bazena Spačva sa oko ha ima staru grafičku izmjeru, osim rubnih dijelova koji su uređeni u postupku komasacija i prikazani na starim katastarskim planovima iz prve komasacije. Tijekom druge komasacije, područja 21 intravilana nisu ponovno mjerena, ali je izvršena reambulacija u metarskoj mjeri, a u upotrebi su ostali katastarski planovi M1:1440 u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu. U periodu od do godine izvršena je digitalizacija, za sve katastarske općine, osim dijela šumskog bazena Spačva, što predstavlja 93,3% ukupnih površina za koje se vodi katastar u Područnom uredu za katastar Vukovar sa ispostavama. Vidi tablicu 1. Tijekom postupka digitalizacije nametnuo se problem transformacije koordinata iz Budimpeštanskog koordinatnog sustava u koordinatni sustav Gauss - Krügerove projekcije, tj. problem uklapanja intravilana koji nisu obuhvaćeni izmjerom tijekom druge komasacije. Problem je riješen opažanjem postojećih starih točaka mreže stalnih geodetskih točaka iz prve komasacije (za koje su poznate koordinate u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu) pomoću

64 68 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre dvofrekvencijskog GPS uređaja TOPCON S-II Turbo, čime su određene Gauss - Krügerove koordinate tih točaka, a time je stvorena mogućnost za računanje elemenata transformacije koordinata iz jednog sustava u drugi. Tako dobiveni elementi transformacije koriste se svakodnevno kod održavanja analognih katastarskih planova u Budimpeštanskom sustavu (Roić i dr.1997). Ako uzmemo u obzir vrijeme kada je proces digitalizacije započeo, bit će jasno da su tehnički uvjeti i stanje računalne tehnike određivali uvjete koji su definirali model i metode rada. Budući da se procesu digitalizacije pristupilo sa ciljem iskorištenja postojeće računalne opreme, bez mogućnosti velikih investicija, bilo u hardver, bilo u softver, bez posebnog investicijskog programa, jasno je da je ovo što je postignuto daleko od idealnog. Ipak, možemo utvrditi da smo dostigli postavljene ciljeve i zahvaljujući takovoj modernizaciji rada ureda nismo postali prepreka u razvoju regije. Nakon domovinskog rata, intenzivna izgradnja infrastrukture i obnova cijelog područja, postavila je zahtjeve za izradom geodetskih podloga cijelih naselja, a i širih područja, kao podloge za projektiranje. Istovremeno, bilo je nužno osigurati katastarske planove za prikazivanje snimljenih vodova. Naime, na području bivše Općine Vinkovci, Općinskom odlukom iz godine uvodi se obveza geodetskog snimanja svih vodova. Do današnjeg dana snimljene su tisuće kilometara različitih vodova, a primjena modernih geodetskih instrumenata i računalna obrada podataka, jednostavno su nametnule prikaz podataka u digitalnom obliku, a time i postavile zahtjev za katastarskim planom u digitalnom obliku. Tablica 1. Pregled digitaliziranih katastarskih planova prema mjerilima D.L. i softveru kojim je urađena u Vukovarsko - srijemskoj županiji SOFTVER Ukupna površina (ha) i ukupan broj D.L. Digitalizirani D.L. mjerila 1:1000 Digitalizirani D.L. mjerila 1:2000 Digitalizirani D.L. mjerila 1:2500 Digitalizirani D.L. mjerila 1:2880 Digitalizirani D.L. mjerila 1:1440 Digitalizirani D.L. mjerila 1:2880 šume Digitalizirani D.L. mjerila 1:5760 šume UKUPNO digitalizira no u Vukovarsk o- srijemskoj županiji Digitalizi rana površina građevin skih zona naselja Udio digitalizi rane građevin ske zone u digit. površini AutoCAD Ukupno (ha) ,49% Broj D.L KoRa5 Ukupno (ha) ,08% Ukupan broj D.L Vukovarskosrijemska Sveukupno (ha) ,33% Sveukupno Županija D.L OBLIK I SADRŽAJ LISTOVA DIGITALNOG KATASTARSKOG PLANA Tijekom godine počela je digitalizacija na području Ispostave Županja koju su sufinancirale novonastale općine i Vukovarsko-srijemska županija za potrebe izrade prostornih planova tih općina. Digitalizacija je izvršena na

65 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 69 digitalizatoru u programskom paketu KoRa 5. Pri tome je preko koordinata identičnih točaka geodetske osnove u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu i u sustavu Gauss-Krügerove projekciji izvršena transformacija katastarskih planova koji su bili u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu u sustav Gauss- Krügerove projekcije. Vidi tablicu 1. Unatoč vrlo kvalitetno provedenom postupku digitalizacije (osnovni elementi crteža su točka i polilinija) i vrlo sličnom modelu digitalnih podataka kao kod digitalizacije pomoću AutoCAD a ( podijeljenost objekata po slojevima ), pojavili su se brojni problemi. KoRa5 je programski paket koji zahtjeva OS/2 operativni sustav, a njega je koristio vrlo mali broj korisnika, jer su gotovo sva računala u to vrijeme koristila DOS operativne sustave. Pokazalo se da održavanje takovih digitaliziranih katastarskih planova nije jednostavno, a bilo je veoma teško organizirati obuku kadrova, te nedostatan broj instaliranih softvera u Ispostavi, a nitko od potencijalnih korisnika nije ga imao. Stoga se pristupilo postupku prevođenja crteža iz KoRe5 u dwg format. Postupak prevođenja je dugotrajan, zahtjevan, kvaliteta podataka se smanjuje, a dobivene datoteke su veće težine, što dodatno otežava rad. Sve to daje veliku prednost digitalizaciji u AutoCAD-u. Digitalizacija sa paketom KoRa5 je prestala početkom godine, kada je nakon javnog natječaja nastavljena za sve preostalo područje Vukovarskosrijemske županije u programskom paketu AutoCAD. Digitalizacija je izvršena na tabletu formata A0, a korišten je AutoCAD (tada verzija R12), kao softver koji je bio najrašireniji i najdostupniji. Stoga je i razumljivo da su posao digitalizacije sufinancirali upravitelji vodova: HEP Elektra Vinkovci, HPT TKC Vukovar, Vinkovački vodovod i kanalizacija (distributer vode, plina i kanalizacije), te Vukovarsko srijemska županija (jer je katastar bio ustrojen kao županijski ured), svatko ¼ ugovorene cijene posla. Važno je naglasiti da je posao izvršila privatna tvrtka iz naše neposredne okoline, što je umnogome doprinijelo kvaliteti sadržaja i točnosti digitaliziranog katastarskog plana. Tijekom cijelog postupka digitalizacije, djelatnici ureda su bili angažirani na razjašnjavanju svih nejasnoća koje su se pojavile zbog nejasnoća kod održavanja analognih katastarskih planova. Odgovor na pitanje: Koja od mnoštva crvenih linija vrijedi? vrlo često mogu dati smo pojedini djelatnici ureda za katastar i to nakon detaljnih analiza mnoštva skica održavanja. Na taj način smo dobili jasan i pregledan digitalizirani katastarski plan. S obzirom na vrijeme kada je posao započet, način digitalizacije (na digitalizatoru), digitalizirani podaci su spremani u datoteke formirane prema listovima katastarskog plana, bez opisa, radi jednostavnijeg rada pri spajanju listova i održavanju, te osobito pri izradi preglednih karata. Datoteke su dobile naziv prema nazivu katastarske općine i prema broju lista katastarskog plana ( npr. otok-32 ), organizirane su u direktorije koji nose naziv katastarske općine i poddirektorije prema mjerilima analognih katastarskih planova. Listovi mjerila 1:1440 izrađeni u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu digitalizirani su u koordinatnom sustavu Gauss-Krügerovove projekcije, ali je podjela na listove

66 70 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre zadržana iz Budimpeštanskog sustava. Time je omogućen brz i jednostavan pristup podacima i povezanost digitalnog plana sa analognim katastarskim planom, koji se i dalje održava u skladu s važećim propisima (Zakon 1999). Takove datoteke nisu prevelike težine i time ne postavljaju visoke zahtjeve za računalom. Sadržaj katastarskog plana podijeljen je u nekoliko slojeva (layer-a), prikazanih različitim bojama, a prema potrebi i različitim tipovima linije. Elementi crteža su linija i točka, a brojevi čestica i nazivi ulica su tekstualni podaci. Podijeljenost sadržaja u slojeve pruža mogućnost jednostavne i brze generalizacije podataka i time izradu različitih tematskih prikaza izvedenih iz digitaliziranog katastarskog plana. Vidi tablicu 2. Digitalizirani katastarski planovi našli su široku primjenu u svakodnevnom radu Ureda. Koriste se za: izdavanje svih vrsta kopija katastarskog plana, izradu preglednih karata različitih mjerila, izdavanje podataka u digitalnom obliku, osnova su za katastar vodova i registar prostornih jedinica. Jedna od primjena digitaliziranog plana je kod evidencije kućnih brojeva, koja je ostvarena unošenjem kućnog broja kao atributa, te vezom paketa AutoCAD i Windows aplikacija. Vidi sliku 1 i tablicu 3. Slika 1. Dio digitaliziranog katastarskog plana sa atributiranim kućnim brojevima

67 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 71 Tablica 2. Pregled slojeva digitaliziranih katastarskih planova napravljenih u AutoCAD-u Naziv sloja DKP (Layera) 0 0B 0V BRPARC GKB GKULTURA Opis sadržaja digitalnog katastarskog plana i vrsta prikaza pojedinim slojem (Layerom) Osnovni sloj u svakom AutoCAD crtežu u kojem se nalaze «pike» izračunatih i po koordinatama ucrtanim točkama na DKP u postupku održavanja Sloj koji automatski nastaje učitavanjem dxf datoteka dobivenih iz datoteka koordinata međnih točaka nastalih u postupku održavanja DKP u kojem se nalaze brojevi tih točaka u (TEXT), visina teksta se prenosi u dxf datoteci Sloj koji automatski nastaje učitavanjem dxf datoteka dobivenih iz datoteka koordinata međnih točaka nastalih u postupku održavanja DKP u kojem se nalaze visine tih točaka (TEXT) visina teksta se prenosi u dxf datoteci (visine su 0,00 pa je sloj isključen) Sloj u kojem se nalaze brojevi parcela ( TEXT) visine su 1,3mm u mjerilu plana Sloj u kojem se nalaze kućni brojevi u tekstualnom obliku, a koji su unešeni prilikom digitalizacije samo na planove svih k.o. Ispostave Vinkovci, jer su bili ažurni na analognim planovima s kojih je digitalizirano Sloj u kojem se nalazi granice kultura, granice su ucrtane kao linijski objekti (LINE) GPARCELA GTABLA GTOPO GULICA GZGRADE_DI G GZGRADE_PA RC MREZA PRUGA ZNAK_PRIP KBR SRUSENE_ KUE Sloj u kojem se nalazi granice parcela, granice su ucrtane kao linijski objekti (LINE) Sloj u kojem se nalazi granice tabli ( putna i kanalska mreža), granice su ucrtane kao linijski objekti (LINE), Sloj je nastao u postupku digitalizacije, a radi potrebe izrade karata sitnijeg mjerila IZ DKP-a (npr.1:25000) Sloj u kojem se nalaze svi uvjetni topografski znakovi prema važećem topografskom ključu a unose se kao vanjski blokovi (AutoCAD crteži ) za mjerilo plana Sloj u kojem se nalaze nazivi ulica i rudina ( TEXT) visine su 2,0mm u mjerilu plana Sloj u kojem se nalaze građevine na parcelama, građevine su ucrtane kao linijski objekti (LINE), a u postupku digitalizacije iz mjerila 1:2000 i sitnijih su dobiven oblici su korigirani na pravokutne Sloj u kojem se nalaze građevine koje su parcele, građevine su ucrtane kao linijski objekti (LINE), to su uglavnom stambene i poslovne zgrade u gradovima i ponegdje u selima Sloj u kojem se nalaze rubovi katastarskih planova, rubovi su ucrtane kao linijski objekti (LINE) Sloj u kojem se nalaze željezničke pruge, pruge su ucrtane kao linijski objekti (LINE) Sloj u kojem se nalaze znakovi pripadnosti, znakovi pripadnosti su vanjski blok objekti (BLOCK) Sloj u kojem se nalaze kućni brojevi u obliku atributa, unose se u DKP u Vukovaru i Županji nakon što je izvršena revizija za Popis, za mjerilo plana, a u Vinkovcima se unose na DKP za mjerilo 1:5000, jer postoji u tekstualnom obliku za mjerilo plana Poseban sloj u gradu Vukovaru u kojem su ucrtane u ratu srušene kuće, koje su u međuvremenu i obnovljene, a ucrtane su kao linijski objekti (LINE) Kućni brojevi su blok atributi koji sadrže podatke o kućnom broju, nazivu ulice, broju katastarske čestice te podatke koji su sadržaj Registra prostornih jedinica matične brojeve: županije (ZU), općine (OP), k.o. (KO), naselja (NA) mjesnog odbora (MO) statističkog kruga (SK), redni broj popisnog kruga u stat. krugu (PK).(Pravilnik 2000). Unošenjem granica prostornih jedinica, dobili smo osnovni kartografski prikaz registra prostornih jedinica koji se ažurira kroz održavanje digitalnog plana.

68 72 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Tablica 3. Ekstrahirani atributi kućnih brojeva sa digitaliziranog katastarskog plana iz AutoCAD-a u EXCEL ŽU OP KO NA MO SK PK KC ULICA KBR /1 Kozaračka /15 Kozaračka /14 Kozaračka /13 Kozaračka /12 Kozaračka /11 Kozaračka /10 Kozaračka /9 Kozaračka /8 Kozaračka /20 Kozaračka /19 Kozaračka /18 Kozaračka /15 Kozaračka /11 Kozaračka 148 A 3. ODRŽAVANJE DIGITALNIH KATASTARSKIH PLANOVA U trenutku kada pristupamo postupku digitalizacije, kada pred sebe postavljamo ciljeve i zadatke, nismo niti svjesni da za nas, kao djelatnike ureda za katastar, pravi posao počinje zapravo tek kada digitalizacija završi. Tada moramo započeti sa održavanjem digitaliziranih katastarskih planova, što je dodatni svakodnevni posao. Nakon višegodišnjeg iskustva i brojnih pogrešaka, pronašli smo model održavanja digitaliziranih katastarskih planova koji zadovoljava sve postavljene zadatke. Tijekom desetgodišnjeg vođenja katastra koordinata međnih točaka na računalu, dobili smo popriličan broj koordinata međnih točaka u digitalnom obliku (tablica 4). Njih smo učitali u digitalizirani katastarski plan i utvrdili postojanje razlike između digitaliziranih podataka i točaka izračunatih iz podataka snimanja na terenu. Pogreška koja se pojavila nije nastala samo digitalizacijom (odabir dovoljnog broja orijentacijskih točaka, modela transformacije i samog postupka digitalizacije na tabletu), nego sadrži u sebi i pogreške kojima je opterećena točka na analognom planu; od nanošenja decimetarske mreže i geodetskih točaka, pogreške kartiranja do pogrešaka iscrtavanja i reprodukcije. Pogreška usuha je djelomično ublažena izborom orijentacijskih točaka tijekom postavljanja plana na tablet i pravilnim odabirom modela transformacije. Korištenjem gripova, kao snažnog AutoCAD ovog alata, moguće je navući digitalizirane linije na numeričku koordinatu međne točke (sl. 2) i time se digitalizirani katastarski plan, postupno transformira u digitalni katastarski plan, što bi trebao biti naš krajnji cilj.

69 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 73 Slika 2. Postupak pomicanja digitaliziranih međnih linija na koordinate učitanih međnih točaka pomoću gripova Sličan postupak se primjenjuje prilikom unošenja promjena u digitalizirani katastarski plan (DKP). Izračunate koordinate međnih točaka unose se u računalo pomoću programskog paketa za geodetska računanja. Na taj način dobije se datoteka oblika *.f25,(sl.2), koja je u stvari tekstualna datoteka sa podatkom o broju međne točke, te njene koordinate u Gauss-Krügerovoj projekciji. Tako nastala datoteka se koristi za održavanje digitaliziranog katastarskog plana, a ujedno je i sastavni dio katastra koordinata međnih točaka. Datoteka se uvlači u odgovarajući digitalizirani katastarski plan pomoću programskog paketa izrađenog za potrebe niže geodezije GeALISP, koji je dopuna programskom paketu AutoCAD, te omogućuje jednostavnu, brzu i točnu obradu geodetskih snimanja i računanja. Kod ucrtavanja objekata u digitalizirani katastarski plan, ako je riječ o manjem broju točaka, one se mogu unositi preko koordinata direktno u digitalizirani plan pomoću AutoCAD-ovih naredbi. Postupak održavanja digitaliziranog katastarskog plana može se provesti na bilo kojem od umreženih računala u uredu, a podaci se uzimaju i spremaju isključivo sa jednog računala, koje je time postalo nositelj baze grafičkih podataka ureda za katastar.važno je napomenuti da se prilikom unošenja promjena u digitalizirani staro stanje ne čuva. Time se doduše u digitaliziranom planu ne čuva povijest parcele, ali ona ionako ne bi bila potpuna, jer bi se odnosila na trenutak digitalizacije, koji je različit čak i za pojedine listove iste katastarske

70 74 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre općine. Pokušaj da se promjene unose u nove slojeve pokazao se neodrživim jer smo se u kratkom roku izgubili u beskonačnom broju slojeva, čime je digitalizirani katastarski plan izgubio jednu od svojih najvažnijih odlika preglednost. 4. RAZLOZI UVOĐENJA KATASTRA KOORDINATA MEĐNIH TOČAKA I NAČIN VOĐENJA Izmjereno područje u objema komasacijama izvršeno je ortogonalnom metodom, osim malog broja točaka detalja snimljenih tahimetrijom ( obale rijeka, pojedinačni objekti u ekstravilanu: seljački stanovi, poljoprivredne ekonomije i slično ). Većina međnih točaka u ekstravilanu određene su apscisnim umjeranjem između ortogonalno snimljenih lomnih točaka tabli zemljišta, a sve su označene međnim kamenjem u postupku komasacije. Upotrebom mehanizacije, naročito velikih traktora, u obradi poljoprivrednih površina kao i protekom vremena od izvršenja komasacije i izmjere većina međnih točaka u ekstravilanu je uništen. Održavanje izmjere prilikom parcelacije apscisnim umjeranjem je postalo upitne točnosti, kao i snimanje objekata na međne linije. Iz navedenih razloga je Ured za katastarsko-geodetske poslove Vinkovci, u smislu članka 68. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (Zakon 1990) godine, postavio zahtjev da se parcelacije i snimanja moraju izvesti sa postojeće mreže geodetskih točaka. Također je uvedeno i obavezan analitički obračun površina za parcelacije i preparcelacije. Obzirom da je izmjera rađena ortogonalnom metodom, a danas se održavanje radi uglavnom polarnom metodom (elektrooptičkim daljinomjerima i totalnim stanicama) za zadovoljavanje oba zahtjeva, za svakog izvoditelja geodetskih poslova, računanje koordinata starih i novih međnih točaka je bio najlogičniji pristup. Zbog toga što je većina međnih točaka određena apscisnim umjeranjem između ortogonalno snimljenih lomnih točaka tabli, za računanje njihovih koordinata neophodno je najprije izračunati koordinate lomnih točaka. Na taj način su se koordinate lomnih točaka višestruko računale pri svakoj promjeni u pojedinoj tabli. Međutim u geodetskim elaboratima davane su koordinate samo međnih točaka predmetnih parcela u promjeni, a ne i lomnih točaka table. Kao prvi korak i začetak katastra koordinata međnih točaka ili baze podataka koordinata međnih točaka (Roić i dr. 1997) uveden je registar izračunatih koordinata međnih točaka, sa obavezom registracije svake izračunate točke u njega, kao i na skicu mjerenja, kako bi se izbjeglo višestruko računanje istih točaka. Kako je sa vremenom rastao broj međnih točaka čije su koordinate izračunate i da registar nije bio dovoljan, jer nije mogao dati pouzdane informacije o izračunatim točkama, krenuli smo u realizaciju katastra koordinata međnih točka. U tablici 3 su prikazani osnovni pokazatelji o 15 k.o. koje su bile dostupne (zbog ratne situacije) tijekom svih godina od do zaključno sa godinom, kao i broj izračunatih međnih točaka u tom

71 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 75 periodu. Na temelju digitaliziranih planova dani su pomoću programa i ukupni brojevi međnih točaka u pojedinoj k.o., koji nisu 100% točni zbog načina digitalizacije (kontrolom na manjem uzorku smo utvrdili da je greška manja od 5%), jer su neke lomne točke zbog sitnog mjerila (1:2000) u toku digitalizacije nestale, a pojavile su se neke koje to nisu, nastale prilikom digitalizacije na tabletu Izbor metode Za područje koja imaju numeričku izmjeru kao što je naš slučaj postoje dva osnovna pristupa izradi takvog katastra: 1. Računanje koordinata međnih točaka iz izmjere odnosno komasacije po nekom redu, 2. Računanje koordinata međnih točaka u sklopu promjena na parcelama. Kod prvog načina je upitan izbor i redoslijed rada i stoga njegovi povratni efekti u korištenju. Količinski se ovim pristupom može izračunati koordinate znatno više točaka nego u drugom pristupu, u istom vremenskom razdoblju. Pri tome je upitan i mehanizam kontrole izračunatih koordinata. Ovaj pristup je prihvatljiv za dovršenje računanja koordinata međnih točaka za pojedina područja, te za ona područja na kojima su promjene rijetke ili ih uopće nema. Također ovaj pristup je preporučljiv kod promjena širih područja, kada se na taj način neznatno proširuje računanje koordinata od konkretne promjene, čime se prožimaju prva i druga metoda.(npr. parcelacije za izgradnju cesta, kanala, pruga i slično). Vidi tablicu 5. Drugi način je prihvatljiviji jer je mehanizam kontrole u potpunosti uključen. Ovom metodom je stoga dobivena koordinata pouzdana, kako u računskom dijelu tako i u odnosu na teren, zatim u pravnom smislu kroz verifikaciju takve promjene od stranke u postupku, kao i ureda za katastar. Zbog svega navedenog izabran je drugi način. Tablica 4.Osnovni pokazatelji za odabrane k.o. s podacima o ukupnom i izračunatom broju međnih točaka K.O. UKUPNA POVRŠI NA (ha) UKUPAN BROJ PARCELA BROJ PARCELA NAKON IZMJERE BROJ PARCELA NASTALIH U ODRŽAVANJ U NAKON IZMJERE UKUPAN BROJ MEĐNIH TOČAKA BROJ MEĐNIH TOČAKA PO PARCELI BROJ IZRAČUNATI H MEĐNIH TOČAKA POSTOTAK IZRAČUNATI H MEĐNIH TOČAKA ANDRIJAŠEVCI % IVANKOVO 5476, , ,35% JARMINA 1294, , ,33% N. MIKANOVCI 1022, , ,78% NUŠTAR 1624, , ,90% OTOK 7390, , ,67% PRIVLAKA 5241, , ,11% PRKOVCI 1667, , ,48% RETKOVCI 3198, , ,28% ROKOVCI 1501, , ,11% ST.MIKANOVCI 4427, , ,97% VINKOVCI I 470, , ,94% VINKOVCI II 4925, , ,28% V.N.SELO 1344, , ,39% VOĐINCI 2126, , ,54% UKUPNO: %

72 76 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 4.2. Način vođenja i sastavni dijelovi katastra koordinata međnih točaka Prednost izabrane metode vođenja katastra koordinata međnih točaka je u višestrukoj kontroli izračunatih koordinata međnih točaka. Kontrole vrši sam izvršitelj, kao i ured u nekoliko faza rada: prilikom prijenosa izračunatih koordinata starih i novoodređenih međnih točaka na teren, prilikom analitičkog obračuna površina starih i novih parcela, kontrolom tehničke ispravnosti od strane Ureda za katastar, prilikom korištenja tih koordinata u obradi promjena susjednih parcela. Kada se spominje kontrola nekih podataka, to uvijek aktualizira pitanje točnosti određenih podataka. Kod nas u propisima nije decidirano dan podatak točnosti koordinate međne točke. Ona proizlazi kao izvedenica iz točnosti mreže stalnih geodetskih točaka i metode snimanja, odnosno iskolčenja. Zbog nehomogenosti postojeće mreže iz komasacije, uslijed pojedinačnog izjednačenja poligonskih vlakova, kao i uslijed primjene novih mjernih tehnologija, javljaju se često razlike u koordinatama istih međnih točaka. Kako ne bi imali više različitih koordinata za iste točke usvojili smo pravilo da su koordinate međne točke one koje se dobiju iz podataka snimanja (iskolčenja), kada je ta točka nastala, naravno pod uvjetom da se u fazama kontrole ne utvrdi pogreška mjerenja ili računanja. To znači da su koordinate međne točke nastale u komasaciji one koje se dobiju iz podataka izmjere u komasaciji, dok one točke koja je nastala promjenom (parcelacija ili preparcelacija) imaju koordinate koje su određene u skici promjene te parcele. Tom prilikom se vodi računa da je promjena tehnički urađena prema propisima uz obavezne kontrole. Sastavni dijelovi katastra koordinata međnih točaka su: 1. Registar brojeva međnih točaka po k.o., 2. Skica izmjere na kojoj su podaci promjene na parceli, 3. Računalom vođena baza koordinata međnih točaka po k.o., 4. Registar unošenja koordinata međnih točaka - "spisak promjena", 5. Ispisi koordinata uvedenih u bazu po k.o., 6. Oleate listova katastarskih planova na prozirnom nositelju, ista kao i na listovima katastarskih planova, sa ucrtanim međnim točkama sa njihovim brojevima prema izračunatim koordinatama i sa ucrtanim točkama geodetske mreže (trigonometrijske i poligonske točke) - zbirni grafički prikaz izračunatih koordinata međnih točaka 7. Pomoćni dokumenti (prijava o pogrešnim koordinatama, položajni opisi geodetskih točaka i sl.). Registar brojeva međnih točaka

73 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 77 To je ručno vođeni registar međnih točaka koji je bio začetak katastra koordinata međnih točaka u kojem se evidentiraju izračunate međne točke, upisuju za njih brojevi skica i listova katastarskih planova, izvršitelja promjene, zauzimaju brojevi za naredne poslove. Točke se numeriraju od 1 do n u svakoj k.o. Skica izmjere pojedine promjene Na skicu se upisuju brojevi starih i novih međnih točaka kako su registrirane u registru, sa podacima izmjere. Na skicu se upisuju i podaci o unosu koordinata u računalo. Baza koordinata međnih točaka na računalu Zbog broja međnih točaka koje treba izračunati u pojedinoj k.o., kao i zbog upotrebe ovako izračunatih koordinata u CAD programima, te mogućnosti pretraživanja, ispisivanja po nekom ključu, neophodno je ovu bazu voditi na računalu. Kod nas je vodimo po detaljnim listovima unutar jedne k.o., radi veze sa klasičnim detaljnim listovima katastra zemljišta, a ne posjedujemo za to poseban softver. Registar unošenja koordinata međnih točaka - "spisak promjena" Kroz unos izračunatih koordinata međnih točaka održava se i baza koordinata međnih točaka katastra koordinata međnih točaka kao i digitalizirani katastarski planovi. Unosom koordinata međnih točaka iz pojedine promjene nastaje datoteka međnih točaka te promjene, koja ima istu oznaku kao skica (redni broj i godina za pojedinu k.o.). Ta datoteka se prenosi u AutoCAD radi održavanja digitaliziranih planova i u bazu koordinata međnih točaka. Radi preglednosti i sigurnosti unosa, podatke o unosu treba evidentirati. Ovaj registar je potreban kada se koordinate međnih točaka unose u nekom programskom paketu za geodetska računanja (što je brže i jednostavnije), a ne direktno u digitalizirani katastarski plan ili kada takvog plana nema. Ispisi koordinata uvedenih u bazu po k.o., Ispis koordinata se vrši po detaljni listovima u jednoj k.o., jednom godišnje. Novi ispis koordinata se vrši samo za one listove detalja na kojima je u protekloj godini bilo promjena, a što je vidljivo iz registra unošenja koordinata. Iz ispisa i oleate sa ucrtanim točkama najbrže se dolazi do koordinata pojedine međne točke. Ispis služi za korištenje izračunatih koordinata svim izvršiteljima geodetskih radova na održavanju katastra. U ispis se mogu evidentirati i primjedbe, npr. naznačiti pogreške otkrivene naknadno u bazi podataka. Oleate listova katastarskih planova na prozirnom nositelju Oleata katastarskog plana na prozirnom nositelju sa ucrtanim međnim točkama, kao i ucrtanom geodetskom mrežom uz ispis koordinata osnovni su dijelovi povratne informacije iz nastajanja katastra koordinata međnih točaka. Preklapanjem oleate preko istog lista klasičnog održavanog katastarskog plana u

74 78 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre istom mjerilu dobiva se informacija o izračunatim koordinatama međnih točaka na tom listu. Geodetska mreža na oleati je prikazana radi mogućnosti posebnog evidentiranja stanja geodetske mreže. Ta informacija uz knjigu položajnih opisa je jedna od najvažnijih informacija u održavanju izmjere, jer su iz nje vidljive mnoge pogreške: dvostruki brojevi za iste međne točke, pogrešno izračunate ili unesene koordinate međne točke, različite koordinate i brojevi za istu točku i drugo. U prvoj fazi izrade oleata rukovodili smo se kriterijem broja izračunatih koordinata međnih točaka. Tako smo crtali oleate za one listove na kojima ima više od 100 izračunatih međnih točaka. Međutim analizom digitaliziranih listova uvidjeli smo da veliki broj rubnih listova u k.o. neme ni ukupno 100 međnih točaka, pa je neophodno taj kriterij relativizirati (u postotku) na ukupan broj međnih točaka na listu detalja. Oleate su nastale kao potreba u fazi vođenja katastra koordinata međnih točaka, dok nismo imali digitalizirane katastarske planove, a posjedovali smo programski paket (AutoCAD) i ploter. Nakon iscrtavanja one se mogu određeno vrijeme ažurirati i ručno. Izradom digitaliziranih katastarskih planova nestala je potreba za takvim pregledom, jer se u svakom trenutku na ekranu mogu vidjeti sve sračunate točke i njihovi brojevi za određeno područje. Pomoćni dokumenti Dokumentirana prijava o pogrešnoj koordinati neke međne točke koja se utvrdi pri nekom novom poslu je veoma bitna, jer se na temelju nje može istražiti pogreška, a koja može biti u unosu koordinata u računalo, u prijepisu ili ispisu u geodetskom elaboratu u kojem je izračunata ili je možda pogrešno izračunata u njemu, pa treba ispraviti i cijeli elaborat. Položajni opisi točaka geodetske osnove se od godine predaju uz svaki geodetski elaborat i oni su od bitnog značaja za održavanje izmjere sa te osnove Analiza vođenja katastra koordinata međnih točaka u periodu god. Iz tablice 5 je vidljivo da je tijekom perioda do promjena bilo u prosjeku na 63% listova unutar jedne k.o što govori o raspršenosti tih promjena unutar k.o. To potvrđuje i podatak iz tablice broj 4 o tome koliko je nastalo novih parcela od komasacije (koja je završena u periodu za ove k.o.) do , jer je u većini k.o. u tijeku perioda nakon komasacije nastao znatan broj novih parcela, a u nekima i više nego u samoj komasaciji. To upućuje da je teško utvrditi prioritet pri računanju koordinata međnih točaka u pojedinoj k.o., što potvrđuje ispravnost odabranog pristupa računanja koordinata međnih točaka kroz promjene, uz već navedene suštinske razloge navedene u odjeljku Kada se govori o kombinaciji obaju pristupa, onda je ona moguća u dva smjera: 1. dovršiti računanja koordinata međnih točaka na manjem broju listovima, gdje se nalazi najveći broj promjena, a što je vidljivo iz

75 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 79 tablice 5 iz kolone (8) na kojima je izračunato više međnih točaka od prosječnog broja izračunatih, čime ćemo olakšati i ubrzati realizaciju svake nove promjene, (to su najčešće rubni listovi intravilana), 2. računati koordinate međnih točaka na kojima je jako malo promjena ili ih uopće nema, čime ćemo ujednačiti dinamiku izrade digitalnog katastarskog plana na cijeloj k.o. Iz drugog dijela tablice 5, koji se odnosi na skice parcelacije, vidljivo je da se svakom promjenom izračuna veći broj starih međnih točaka nego novonastalih, što uz podatke iz tablice 4 o broju i postotku izračunatih koordinata međnih točaka ukazuje da odabrana metoda ima dinamiku stvaranja digitalnog plana u dužem vremenskom razdoblju, a što je bila velika nepoznanica u početku primjene. Pogotovu, ako se uzme u obzir da je promatrani period obuhvatio vrijeme Domovinskog rata i poraća i da su gotovo sve k.o. u uzorku bile uz crtu ratnih zbivanja, te je broj promjena bio znatno manji nego u desetgodišnjem razdoblju prije rata. Tablica 5.Prikaz odnosa broja izračunatih međnih točaka i broja D.L. u k.o. te skica parcelacija u periodu K.O. Ukup no D.L. Prosječa n broj međnih točaka po listu prema ukupno m broju u k.o. Broj D.L. na kojima ima izračuna tih međnih točaka Postotak D.L. sa izračunati m koordinata ma međnih točaka Prosječa n broj izračuna tih međnih točaka po listu Udio prosječn o izračuna tih u prosječn om broju međnih točaka Broj D.L. na kojima je izračunato više međnih točaka od ( 6 ) Skica parcela cija Prosječ an broj izrač. međnih točaka po skici Prosječa n broj izračuna tih novonast alih međnih točaka po skici ANDRIJAŠEVCI % 59 28% IVANKOVO % 66 30% JARMINA % 89 36% N. MIKANOVCI % 35 29% NUŠTAR % 95 33% OTOK % 81 32% PRIVLAKA % 50 26% PRKOVCI % 62 48% RETKOVCI % 47 19% ROKOVCI % 45 33% ST.MIKANOVCI % 61 43% VINKOVCI I % % VINKOVCI II % % V.N.SELO % % VOĐINCI % 53 30% UKUPNO: % 90 36% ZAKLJUČAK U ovom radu pokušali smo prikazati način i razloge nastanka digitalnih katastarskih planova, njihovo korištenje u svakodnevnom radu Ureda, te probleme koji su se nametnuli tijekom njihovog održavanja, kroz unošenje

76 80 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre promjena na zemljištu. Rad se bazira isključivo na vlastitim iskustvima koja smo stjecali rješavajući probleme onako kako su se oni javljali. Isto tako je potrebno naglasiti da smo do ideje o digitalizaciji došli pokušavajući osuvremeniti rad ureda i time biti pripravni za sve veće zahtjeve koje pred nas postavljaju korisnici. Naglašavamo veliku važnost odabira modela podataka i crtaćeg alata. Digitalizirani katastarski planovi su daleko više u uporabi ako je njihova obrada moguća korištenjem CAD alata kojim se koristi veći broj potencijalnih korisnika digitaliziranih katastarskih planova (AutoCAD zasigurno u tome prednjači), a time se ostvaruje osnovni cilj digitalizacije; stvaranje korisne baze grafičkih podataka za različite potrebe ureda i vanjskih korisnika. U sklopu održavanja izmjere odlučili smo se za postupnu zamjenu analognih podataka izmjere na skicama, digitalnim podacima za međne točke u obliku katastra koordinata međnih točaka. Ta novonastala evidencija je ujedno i osnova za pretvorbu digitaliziranog katastarskog plana sa grafičkim koordinatama međnih točaka u digitalni katastarski plan koji nastaje zamjenom grafičkih koordinata, koordinatama izračunatim na temelju izmjere u sklopu promjena na parcelama. LITERATURA Roić, M., Krpeljević, Z., Pahić, D., (1997): Poboljšanje katastarskih planova, Prvi hrvatski kongres o katastru, Zagreb, Pravilnik o registru prostornih jedinica, Narodne novine, RH, br.75/00, Zagreb, Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, Narodne novine, RH, br.16/74, 10/78, 47/89, 51/89 i 19/90, Zagreb, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novine, RH, br.128/99, Zagreb,1999. DIGITIZED CADASTRAL PLANS AT THE TERRITORY OF VUKOVARSKO-SRIJEMSKA COUNTY AND THEIR MAINTENANCE IN THE PROCESS OF RUNNING THE BOUNDARY POINTS CADASTRE Abstract. The paper is divided into two parts: the first part presents the digitising of cadastral plans, and the second part presents the ten years long experience in running the boundary point co-ordinates cadastre. Key words: digitising of cadastral plan, boundary cadastre.

77 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 81 ZAŠTITA OBNOVA I ODRŽAVANJE KATASTARSKIH PLANOVA PROGRAMOM KATOZOR Petar Nikolić i Zlatko Modrinić DGU Područni ured za katastar SPLIT - Ispostava TROGIR Sažetak. Katastarski planovi u Republici Hrvatskoj stari su od 10 do 130 godina. Nebrigom i odnosom prema katastru ti planovi su u kritičnom stanju. Ako se hitno ne poduzmu određene radnje, postat će neupotrebljivi. Vrijednost planova koji se danas održavaju iznosi preko 3,5 milijardi maraka. Način kako te planove otrgnuti od totalnog propadanja, obnoviti i zaštititi, te produžiti vijek trajanja i korištenja omogućen je programom KATOZOR. To originalno autorsko djelo zaštićeno kod Hrvatske autorske agencije prilagođeno malim i srednjim katastrima provjereno je u trogodišnjem radu u katastru Trogir, sada se koristi i u katastru Drniš. Ključne riječi: katastarski planovi, program "KATOZOR". 1. UVOD Katastarski plan, slika zemljišnih čestica, veoma je davno stekao važnost. Njegova izrada tražila je vještinu, jednostavnost i točnost. Danas se divimo gledajući originale planova izrađene prije 130 i više godina. Hrvatska u površini od ha pokrivena je sa plana. Oko 86 % površine ili ha izradila je geodetska služba iz vremena stare Austrija a danas su još u uporabi. Od u modernoj verziji izrađeno je planova, snimljeno je ha ili 14 % teritorija. Katastar održava evidenciju promjena na katastarskoj čestici na planovima čija se izrada proteže u rasponu od godina. Već po tom osnovu jasno je da su oni različiti po sadržaju, mjerilu, točnosti održavanja i vrijednosti zemljišta kojeg pokrivaju. Fizičko stanje planova svaki danom je sve gore. Ovog časa 6647 planova su veoma loši (gotovo neupotrebljivi), planova u lošem su stanju a planova zadovoljava formu. Planovi nove izmjere nisu ništa bolji, oni su precrtani veoma velikim brojem promjena tako da 1586 planova treba hitno obnoviti Razlozi ovako katastrofalnog stanja katastarskih planova Razlozi za ovo stanje su višestruki. Jedan od razloga svakako je dosadašnje neadekvatno ulaganje u očuvanju postojećih planova. Poznata koncepcija da je zemljište društveno vlasništvo, da se težište prebaci na izradu karte 1:5000, da se zanemari važnost održavanja, obnove i financiranja stalnih geodetskih

78 82 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre točaka, a time i snimanje sadržaja na terenu po koordinatama, svakako su uzroci koje danas imaju nesagledive posljedice u trošnosti katastarskih planova. U novije vrijeme kod izrade prerisa gotovo u svim katastrima vrši se fotokopiranje planova putem fotokopirnih aparata. Zagrijavanjem listova dolazi do pucanja strukture i lomljenja listova te se na taj način pridonosi većem uništavanju planova. Taj postupak sa starim planovima trebalo bi strogo zabraniti Korisnici podataka katastra. Podaci iz godišnjeg izvješća Područnog ureda Split koje pokriva područje Splitsko- dalmatinske županije pokazuju da se 96% podataka izdaju za potrebe fizičkih osoba. Samo 4 % podataka odnosi se na korištenje podataka katastara za potrebe pravnih osoba, državnih organa ili općina. Od svih podataka 39 % odnosi se na radnje vezane uz katastarske planove a 61 % radnja vezano je za pisani dio katastarskog operata. Kad se tome doda, da uvid u planove traži godišnje preko stranaka, da se interes uvida od 4010 planova uglavnom svodi na cca 600 planova, onda se može zamisliti koliko se puta plan vadi i stavlja u ladicu i koliki mu može biti vijek trajanja. Katastarski uredi nemaju posebnog crtača koji unose promjene na planove, zbog toga kvalitet crtanja je ispod nivoa izrade katastarskog plana. Naročito se to vidi kod pisanja brojeva. Sve gore navedeno malo po malo dovelo je do veoma lošeg fizičkog stanja planova koji se mogu razlikovati od katastra do katastra, ali su generalno uzevši u crvenom svijetlu Neka razmišljanja o kategorizaciji (podjeli) katastara U Hrvatskoj postoji 119 gradova. Po broju stanovnika iznad tisuća ima 19 gradova. 47 gradova grupirano je između , 51 grad ima od i dva grada do stanovnika. Kad te gradove grupiramo u 112 katastarskih ureda onda bi mogli doći do podjele: 1. Veliki katastri - 19 (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Pula, Zadar, Varaždin itd.) 2. Srednji katastri - 47 (Knin, Sinj, Gospić, Novska, Duga Resa, Daruvar, Makarska itd.) 3. Mali katastri - 46 ( Trogir, Pag, Rovinj, Vis, Stari Grad, Hvar itd. ) Zahtjevi o podacima u katastru fizičkih osoba isti su u malim i velikim gradovima pa bi sa te strane ciljevi trebali biti isti, međutim rješenja bi trebala biti različita a ovisila bi o: stanju informatizacije u gradu i općini te njihovim materijalnim mogućnostima

79 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 83 broju geodetskih i katastarskih referenata u pojedinom katastru spremnosti voditelja katastra da realizira cilj informatičkoj opremi 2. NAČELA Prije obnove i popravka starih planova potreban je dogovor oko načela koja se mogu ovako formulirati: 1. Postupkom pretvaranja planova u digitalni oblik zadržati status izvornog plana 2. Novi pristup rada geodeta u odnosu na stare planove 3. Poštivati sadašnje evidentirano stanje na planovima 1. Pod prvim načelom uvažavamo plan mjerila 1:2880 i ostalih planova te izrade. Nikakva poboljšanja u izgrađenim područjima nisu garancija da ćemo dobiti točniji plan. Zbog toga treba zadržati status izvornog plana, te shvatiti da plan mjerila 1:2880 služi samo kao evidencija promjene na zemljištu u obliku broja i površine u mjernim veličinama i kao takav većinu korisnika zadovoljava. Važnost i vrijednost zemljišta koje oni pokrivaju nije takova da bi tražila ulaganja kroz izmjeru bilo kojeg tipa. Na tim i takovim planovima nema interesa za komercijalna ulaganja. Ako su pak zemljišta koja se komercijalno mogu znatnije valorizirati onda je potrebno pristupiti novoj izmjeri po pravilima o Katastru nekretnina. 2. Kad kažemo da se mijenja pristup rada geodeta u katastarskim uredima onda se misli na to, da se omogući rad geodetima na isti način kako su radili na održavanju katastarskog plana ali ne više na planu, nego njegovoj digitalnoj kopiji na računalu. 3. Kroz dugogodišnji rad planovi su održavani više kao evidencija parcela i zgrada. Isključiva svrha bila je dobiti parcelu odnosno broj te eventualno zgradu ako se na njoj nalazi. Točne mjere su isključivo skica koja je bila dokument izmjere. Takav način ucrtavanja promjena u katastarskom planu ne može se popraviti nikakvim poboljšanjima. Generacije starijih geometara ucrtavale su promjene u katastarske planove po sistemu ne diranja susjednih parcela iako je bilo evidentno da površine na planu i naravi ne odgovaraju stvarnoj izmjeri. 3. CILJEVI 1. Zaštita postojećih planova 1:2880 1:1440 1:2904 od daljnjeg uništavanja. 2. Obnova oštećenih ili loše vidljivih planova. 3. Održavanje promjena na katastarskim planovima kompjutorskim putem. 4. Postupno stvaranje digitalnog plana.

80 84 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 4. PROGRAM KATOZOR U REALIZACIJI CILJEVA Program KATOZOR (KATtastar-Održavanje-Zaštita-Osobnim Računalom) je program namijenjen malim i srednjim katastrima, a ima osnovnu funkciju da ZAŠTITI katastarski plan od daljnjeg propadanja, da omogući ODRŽAVANJE (ucrt parcela i zgrada) u katastarske planove kompjutorskim putem, koristeći pri tome sve metode izmjere i snimanja koje sada katastar primjenjuje. Program omogućava OBNOVU katastarskog plana poglavito u onim dijelovima gdje se čestice ne vide, ili je njihov sadržaj opterećen suvišnim promjenama, ili gdje sadržaj samog lista nedostaje. Program KATOZOR polazi od koncepcije sadašnjeg rada u katastru, načina na koji se održavaju planovi, te potreba fizičkih ili pravnih osoba za izdavanje prerisa ili bilo kojeg sadržaja kojeg katastarski plan ima, poštujući metode i točnost takovog ucrtavanja. Cilj je dakle, sve radnje koje danas geodetski stručnjak radi na planu, napraviti putem osobnog računala (kompjutora) Skeniranje planova Skeniranje katastarskih planova može se izvršiti na plošnom ili rotacionom skeneru u crno-bijeloj tehnici. Preporučuje se razlučivost od 400 dpi Pripremne radnje Prije početka rada potrebno je napraviti skicu svih listova planova 1:2880 sa ucrtanim granicama katastarskih općina. Ovo iz razloga što su sadašnje katastarske općine na listovima prikazane kao odvojene cjeline a novim postavom želimo da listovi imaju svoju zajedničku vezu po koordinatama. Potrebno je zatim izdvojiti odnosno označiti sve one listove osnovnog mjerila koji nemaju standardnu dimenziju, nego su suženi ili prošireni po visini ili dužini. Na kraju potrebno je označiti Priloge pojedinim listovima vodeći računa o mjerilu u kojem su izrađeni. Pošto je većina listova mjerila 1:2880, a manji dio mjerila 1:2904 prilozi u 1:1440 prikazat ćemo postupak za listove 1:2880 no to se može primijeniti i za bilo koje drugo mjerilo. Potrebno je za stara mjerila izabrati koordinatni sustav u kojem će se smjestiti svi listovi koji pokrivaju područje nekog ureda ili županije. Poznato nam je da je veličina jednog lista mjerila 1:2880 određena i iznosi 1000x800 hvati ili m x m. Izaberemo lokalni koordinatni sustav na način da najjužnija i najzapadnija strana područja koje pokriva pojedini katastar biva ishodište koordinatnog sustava.

81 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 85 Listovi 1:1000, 1:5000 ili bilo kojeg drugog mjerila snimani u državnom koordinatnom sustavu označuju se Gauss-Krugerovim koordinatama. Za svaki list izrađuje se njegov PROTOKOL u koji se unose podaci o listu, početne lokalne ili Gauss-Krugerove koordinate, ucrtane deformacija lista nakon izvršenog djela pripreme, po sjevernoj-južnoj, ili istočnoj-zapadnoj strani lista. Otklanjaju se nađene deformacije te vrši kontrola putem idealne MREŽE u koji se svaki list mora uklopiti. Sama PRIPREMA skeniranog lista nakon unosa u bazu podatak obuhvaća : 1. Ispravak uslijed ROTACIJE 2. UMJERAVANJE OBLIKA 3. UMJERAVANJE DUŽINE 4. Smještanje u koordinatni sustav 5. Ispravak DEFORMACIJE LISTA 6. Kontrola putem idealne MREŽE Nakon obavljanja svih radnji u Protokol se upisuje osoba koja je izvršila radnje, a list se potvrđuje i smatra spremnim za daljnji rad. Za listove koji su veći ili manji od standarda pojedinačno se određuje veličina lista brojeći palčeve (oznake pasera) po visini i dužini te množeći sa m dobijemo dimenziju lista. Slika 1. Izgled ekrana za početak Pripreme Ovaj postupak se vrši samo jednom i više se ne ponavlja. Samo trajanje PRIPREME traje u ovisnosti o snazi računala, okvirno do 20 min. U pripremne radnje spadaju i unos čestica u bazu podataka. To poslije omogućava pretraživanje čestica u pojedinoj katastarskoj općini, te njezinu vezu sa detaljnijim listom Radnje vezane za obnovu i održavanje katastarskog plana Obnova katastarskog plana ima smisla na onim dijelovima gdje se detalji granica parcela ne vide, gdje sadržaj uslijed niza promjena ne omogućuje ni najosnovnije snalaženje u cilju rekonstrukcije parcele (slika 2), kao i dijelovima nad kojima treba izvršiti promjene uslijed novog stanja. Radnje vezane za obnovu i održavanje katastarskog plana svode se na:

82 86 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 1. Arhiviranje originalnog stanja dijela listova nad kojima se vrši obnova i održavanje. 2. Vektorizacija interesnog područja i unošenje promjena uz pomoć skica izmjere. 3. Pohranjivanje novog stanja u dvojnom obliku (kao raster i kao digitalni vektorizirani plan u bazi podataka) Važno je napomenuti da je i problematika rubnih parcela (parcela koje padaju na više planova) obrađena na prije opisane načine i metode, kao i da je omogućena izmjena podataka sa drugim programima putem dxf formata zapisa. Na slijedećim slikama vidimo tri situacije tijekom obnove i održavanja katastarskih planova i to: slika originalnog skeniranog plana opterećenog brojnim promjenama koje impliciraju nesnalaženje i nečitljivost (slika 2) slika dijela postupno obnovljenog plana mjerila 1:2880 (slika 3) slika vektoriziranog plana (slika 4) Slika 2. Izgled dijela katastarskog plana mjerila 1:2880 Slika 3. Izgled dijela katastarskog Slika 4. Postupno obnavljanje plana mjerila 1:2880 katastarskog plana mjerila 1:2880

83 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre KORIŠTENJE PROGRAMA KAO NADOGRADNJA Program KATOZOR koristi se kod: 1. Registara prostornih jedinica, grafički prikaz ulica kućnih brojeva te oznake prostora statističkih i popisnih krugova koristeći kartu 1:5000. (vidi sliku 5.) 2. Za lokalnu upravu koristeći grafičke podatke za račun komunalne i vodne naknade. 3. Za pojedine općine mogu se uvesti uredovni dani u zgradi općine tako da se za prijenos podataka koristi disketa sa planovima područja dotične općine. Moguće je također izdavati prerise u centru općina i tako osnažiti značaj lokalne uprave i približiti katastarske podatke građanima u mjestu stanovanja. 4. Ucrt mreže stalnih točaka geodetske osnove u posebnom sloju te točaka koje postavljaju privatni mjernici na dotičnom području. 5. Upotreba drugih GIS simbola po potrebi. Slika 5. Prikaz dijela karte 1:5000 sa ulicama kućnim brojevima i granicama SK i PK KOJE SU PREDNOSTI RADA KORISTEĆI PROGRAM KATOZOR Ovaj program koristi se već dvije godine u katastru Trogir i nekoliko mjeseci u katastru Drniš pa se mogu sumirati rezultati koji su ostvareni njegovim korištenjem: 1. HITNA ZAŠTITA Koristeći skener koji smo imali u Splitu, zaštiti smo svih 311 karata i planova koji se upotrebljavaju u katastru Trogir od daljnjeg propadanja.

84 88 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. POSTUPNA OBNOVA Svi podaci koji se izdaju strankama u vidu prerisa, ucrta zgrade ili objekata, parcelacije, prerisi za privatne mjernike omogućuju postupnu obnovu katastarskog plana uz redoviti rad. 3. JEDNOSTAVNA OBUKA Program je po svojoj jednostavnosti dostupan svim djelatnicima katastra, neovisno o stručnoj spremi, tako da obuka za one koji nikad nisu radili na PC-u traje 5-6 dana. 4. RACIONALNO UPRAVLJANJE LJUDSKIM, VREMENSKIM I NOVČANIM RESURSIMA Ovim Programom omogućuje se postupno i racionalno organiziranje radova sa raspoloživim kadrovima u katastru. Novčana sredstva troše se postupno, planovi koji su odmah po skeniranju i postupku pripreme spremni za upotrebu obnavljaju se postepeno u skladu sa trenutnim mogućnostima pojedinog katastra. 5. PUT DO POTPUNE VEKTORIZACIJE Vektorizacija planova ovim Programom nije opterećena hitnošću dodatnih ulaganja za prelazak sa papirnatog na digitalni katastar, već je postupna i u skladu sa dostupnim resursima, a sam zadatak zaštite planova ostvaren je odmah. 6. ZAKLJUČAK Još dugo vremena u katastru neće biti znatnijih ulaganja u njegovu obnovu. Stvaranje novog digitalnog plana dug je i skup posao. Promjena postojećeg kadra (koji je uglavnom srednja stručna sprema školovana u drugim uvjetima i potrebama koje je tada katastar zahtijevao), sa prosječno 20 i više godina radnog staža, traži korjenitu izmjenu ljudi za provedbu KATASTRA NEKRETNINA. Gradovi i općine veoma teško namiču sredstva za informatizaciju i često puta nemaju ni informatičku podršku u gradu. Kad bi se u manjim katastrima primijenio model rada kakav ima Zagreb to bi tražilo korjenitu promjenu u strukturi katastara, snažnu informatičku i novčanu podršku na nivou grada ili općine, povećavanje broja visokoobrazovanih stručnjaka kao i mijenjanja mentaliteta koji postoje u glavama Gradonačelnika ili Načelnika o značenju katastara kao institucije. Mentalni sklop Istoka još dugo će biti zapreka za ostvarivanje metoda Zapada. Razmišljanja koji su na Zapadu davno primijenjena neće tako jednostavno biti preliti u naše okruženje. Iskustva koja su tamo ostvarena, put kojim su se oni kretali, može biti ispravan ali je njegova ostvarivost direktno proporcionalna količini uloženog novca.

85 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 89 Državna geodetska uprava još 1993 godine u svojim programskim rješenjima GEOPS-a željela je naći metodu zaštite najugroženijih planova (cca 1500 listova) uviđajući značaj tog problema. Geodetski fakultet godine u svojoj studiji OBNOVA LISTOVA KATASTARSKIH PLANOVA ponudio je neka od rješenja kako obnoviti katastarske planove, ali do danas to nije primijenjeno u velikom broju katastara. Može se postaviti pitanje kakva je to zaštita katastarskih planova ako se oni samo skeniraju i ostave u arhivi. Katastarski planovi i dalje će se održavati na raspadajućim originalima uvažavajući sve više poteškoće koje smo gore spomenuli. Zašto to do sada nije primijenjeno na veći broj katastara? Ipak to nije jeftino i pitanje da li se to može postići sa ovim brojem katastarskih stručnjaka sa naobrazbom i iskustvom koji imaju na sasvim drugim vrstama posla. Iskustva koja katastar Trogir ima u svom trogodišnjem radu nedvojbeno pokazuju da programom KATOZOR rješavamo trenutačno probleme najvećeg broja srednjih i malih katastara u smislu zaštite,obnove i održavanja katastarski planova. Proizvod katastra preris koje stranke u 90 posto slučajeva traže kao konačni proizvod daje se u izvornom obliku bez daljnjeg uništavanja katastarskog plana putem kopiranja sa kopirnih aparata. Održavanje katastra i rad sa strankama ubrzan je i pojednostavljen. Katastar gotovo dnevno provodi sve promjene, omogućava tvrtkama da podatke daju na disketi te samim tim ubrzaju promjenu na katastarskim planovima, a svoj rad usmjeravaju samo na kontrolu podataka koje primaju. Veoma je važno naglasiti da je cijena ulaganja u ovaj način obnove i zaštite prihvatljiva za bilo koji katastar, te da po našem mišljenju spada u jedna od najekonomičnih rješenja ove problematike.

86 90 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Godišnje Izvješće Područnog ureda za katastar Split za DGU (1998): Obnova listova katastarskih planova. Digitalni model katastra grada Zagreba svibanj PROTECTION, RECONSTRUCTION AND MAINTENANCE OF CADASTRAL PLANS WITH THE PROGRAM KATOZOR Abstract. Cadastral plans in the Republic of Croatia are from 10 to 130 years old. The negligence and certain behaviour towards cadastre have brought these plans into a critical condition. If certain actions will not be undertaken urgently, they will become unusable. The value of the plans that are maintained today is over 3,5 billion marks. The manner of how to prevent these plans from being totally destroyed, and how to reconstruct and protect them, prolonging thus the time of their duration and usage is made possible through the program KATOZOR. This is an original work protected by copyright in the Croatian Copyright Agency, adjusted for small and medium cadastre offices and tested in a three years lasting experience of the cadastre office in Trogir, now being used in the cadastre office in Drniš as well. Key words: cadastral plans, program KATOZOR.

87 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 91 IZGRADNJA BAZE ZEMLJIŠNIH PODATAKA I CILJNA ARHITEKTURA INFORMACIJSKIH SUSTAVA ZEMLJIŠNE KNJIGE I KATASTRA NEKRETNINA Vjeran Strahonja Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, IGEA d.o.o. Varaždin Sažetak. Novom zemljišnoknjižnom i katastarskom zakonskom regulativom stvorene su osnovne pravne pretpostavke za transformaciju postojećih zemljišnoknjižnih i katastarskih evidencija u javne digitalne registre, te za njihovo konzistentno vođenje i diseminaciju podataka uz pomoć suvremenih informacijskih tehnologija. U radu su definirani neki zahtjevi prema zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina, kao registrima vođenim elektroničkom obradom podataka. Definiran je i logički model preoblikovanja postojećih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija. Ključne riječi: digitalni registri, informacijske tehnologije. 1. UVOD Katastarske i zemljišnoknjižne evidencije predstavljaju važan dio državne podatkovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. S obzirom na točnost i usklađenost podataka koje sadrže, ove evidencije mogu biti važan poticaj, ali i ograničenje u reformama koje se provode kao dio tranzicije u tržišno gospodarstvo. Zakonom o zemljišnim knjigama (NN 91/1996), od 28. listopada godine, stvorene su osnovne pravne pretpostavke za preoblikovanje postojećih zemljišnoknjižnih evidencija u zemljišnu knjigu vođenu elektroničkom obradom podataka (EOP-zemljišna knjiga). Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/1999), od 30. studenog godine, stvorene su osnovne pravne pretpostavke za preoblikovanje postojećeg katastarskog operata katastra zemljišta, čiji su podaci u velikoj mjeri već sada u digitalnom obliku, u katastar nekretnina vođen elektroničkom obradom podataka. Oba ova zakona određuju da zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka zajedno s katastrom vođenim elektroničkom obradom podataka čini bazu zemljišnih podataka (BZP) Republike Hrvatske. Iako to navedenim zakonima nije izričito određeno, BZP sadrži međusobno usklađene (konzistentne) podatke EOPzemljišne knjige i katastra nekretnina, te računalne aplikacije i procedure kojima se ovi podaci mijenjaju tako da se ne naruši njihov integritet i pravna konzistentnost. Navedenim zakonima određeni su osnovni zahtjevi prema usklađivanju, objedinjavanju i konzistentnom vođenju katastarskih i zemljišnoknjižnih

88 92 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre evidencija uz pomoć suvremenih informacijskih tehnologija. Međutim, bitna pretpostavka za izgradnju BZP, odnosno cjelovitog sustava katastra nekretnina i EOP-zemljišne knjige, izrada je odgovarajućih podzakonskih akata (pravilnika i naputaka) i njihovo donošenje, za što su formirana odgovarajuća povjerenstva. S obzirom na materijalnu i funkcionalnu povezanost navedenih zakona, ali i bitnu tehnološku komponentu budućih informacijskih sustava, valja naglasiti nužnost multidisciplinarne zastupljenosti u tijelima za izradu provedbenih podzakonskih akata, kao i interdisciplinarnog zahvaćanja cjelokupne problematike. Bavljenje katastrom nekretnina i EOP-zemljišnom knjigom nije isključivo ograničeno na pojedina tijela državne uprave i pravosuđa te na navedena povjerenstva. Istraživanje navedenih područja predmet je šireg znanstvenog interesa, kao i razvojnih poduhvata u informatičkoj industriji. S obzirom na navedeno, u ovom su radu prikazani rezultati istraživanja nekih problemskih područja, bitnih za izgradnju sustava katastra nekretnina i EOPzemljišne knjige, odnosno BZP. 2. LOGIČKI MODEL EOP-ZEMLJIŠNE KNJIGE I KATASTRA NEKRETNINA Općenito, logički modeli informacijskih sustava opisuju njihovu podatkovnu i procesnu komponentu. Podatkovna komponenta opisuje podatkovne objekte, njihove atribute i veze, različita ograničenja atributa i veza i sl. Procesna komponenta opisuje načine i mehanizme pristupa do podatkovnih sadržaja i njihove promjene. Za prikaz logičkih modela koriste se različite metode i tehnike modeliranja, od tradicionalnih strukturnih, do suvremenih objektno orijentiranih. S obzirom na ograničeni opseg ovog rada, na slici 1. je prikazana samo najviša logička razina modela postojećih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija, te njihove pretvorbe u sustave katastra nekretnina i zemljišne knjige, vođene elektroničkom obradom podataka. Katastarski operat katastra zemljišta sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafičkih dokumenata (grafički dio), te pisanih dijelova i evidencija (knjižni dio), odnosno od grafičkih i atributnih podataka. Knjižni dio katastarskog operata katastra zemljišta u Republici Hrvatskoj vodi se najvećim dijelom elektroničkim računalom. U katastarskim ispostavama uglavnom postoji suvremena strojna oprema, umrežena u lokalne mreže. Podaci su na serverima, velikim dijelom u relacijskim bazama podataka. Naporima Državne geodetske uprave provodi se standardizacija baza podataka i aplikacija za vođenje knjižnog dijela katastarskog operata katastra zemljišta (petnaestak različitih aplikativnih rješenja sredinom devedesetih godina svodi se na tri rješenja). Grafički dio katastarskog operata uglavnom se vodi ručno, s tim što već postoji više primjera njihove masovne digitalizacije i održavanja uz pomoć računala. Međutim, još uvijek ne postoji sustavna izgradnja i održavanje baza grafičkih podataka.

89 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 93 Pojedini procesi katastarske izmjere podržani su računalom u tvrtkama koje se bave ovim poslovima. Ovo se odnosi kako na atributne, tako i na grafičke podatke. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina određuje u Čl. 25.(d) da se katastarski operat katastra nekretnina vodi elektroničkom obradom podataka i izrađuje u digitalnom obliku. Prema tome, ciljni je sustav katastar nekretnina, čiji su osnovni dijelovi: Baza podataka katastra nekretnina (katastarski dio BZP), Aplikacije za izradbu katastra nekretnina (uključujući njegov grafički i atributni dio), Aplikacije za vođenje katastra nekretnina i Aplikacije za javni uvid u katastar nekretnina. Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Čl. 25., odnosno Čl. 21.) određeno je da katastarski operat sadrži atributne i grafičke podatke o: položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica, položaju, obliku, površini i načinu uporabe zgrada i drugih građevina, položaju u zgradi i površini dijelova zgrada i drugih građevina, područjima posebnih odnosa na zemljištu. Da bi katastarski operat bilo moguće voditi (identifikacija katastarskih čestica, te zgrada i drugih građevina), on nužno sadrži atributne i grafičke podatke o: katastarskim općinama, katastarskim područjima na moru, prostornim jedinicama. Osim toga, dio katastarskog operata katastra nekretnina su i podaci o upravnim i neupravnim predmetima, vezanim uz katastarski operat i njegove promjene. Konačna struktura i sadržaj podatkovne i procesne komponente katastra nekretnina još nije definirana. Ciljna baza podataka katastra nekretnina nužno mora sadržavati i atributne i grafičke podatke. Preduvjet izrade modela baze podataka katastra nekretnina definiranje je alfanumeričkog i grafičkog kodnog sustava katastra nekretnina, te odgovarajućeg pravilnika o obliku i sadržaju katastarskog operata. Preduvjet definiranja procesne komponente katastra nekretnina je izrada odgovarajućeg pravilnika o katastru nekretnina. Za sada postoji Pravilnik o katastru zemljišta (NN 28/2000), koji uređuje način vođenja katastra zemljišta u razdoblju do izrade katastra nekretnina za svaku pojedinu katastarsku općinu, odnosno katastarsko područje na moru.

90 94 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Katastar zemljišta Katastarska izmjera Zemljišna knjiga Analogni (atributni i grafički) podaci katastarskog operata katastra zemljišta Analogni podaci katastarske izmjere Digitalni podaci katastarske izmjere Glavna knjiga, knjiga položenih ugovora, te ostali popisi i vanknjižne evidencije Aplikacije za unos i konverziju analognih podataka katastarskog operata Aplikacije za potporu procesa katastarske izmjere Aplikacije za unos podataka u EOP-glavnu knjigu i knjigu položenih ugovora (KPU) Baza podataka katastarskog operata kat.zemljišta Aplikacije za vođenje katastarskog operata katastra zemljišta Baza podataka katastarske izmjere Baza podataka EOP glavne knjige i KPU Aplikacije za vođenje EOP-glavne knjige i KPU Lokalni katastar nekretnina Aplikacije za izradbu katastra nekretnina, uključujući grafički i atributni dio katastarskog operata Lokalna EOP-zemljišna knjiga Aplikacije za osnivanje, obnovu i dopunjavanje EOP-zemljišne knjige Lokalna BZP Aplikacije za vođenje katastra nekretnina Lokalna baza podataka katastra nekretnina Sprega Lokalna baza podataka EOP-zemljišne knjige Aplikacije za vođenje EOPzemljišne knjige Sustav središnje BZP Aplikacije za upravljanje središnjom BZP Replikacija Središnja baza zemljišnih podataka Udaljeni korisnici podataka Aplikacije za javni uvid u BZP (EOP-zamljišnu knjigu i katastar nekretnina) Slika 1. Logički model preoblikovanja postojećih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija u katastar nekretnina i zemljišnu knjigu vođene elektroničkom obradom podataka Aplikacije za izradbu katastra nekretnina nužno moraju sadržavati sljedeću funkcionalnost: konverzija postojećih atributnih podataka iz baza podataka katastarskog operata katastra zemljišta i baza podataka katastarske izmjere, konverzija postojećih grafičkih podataka iz baza podataka katastarskog operata katastra zemljišta i baza podataka katastarske izmjere, potpora procesa usklađivanja atributnih i grafičkih podataka. Aplikacije za vođenje katastra nekretnina, nakon što je jednom formirana baza podataka katastra nekretnina, nužno moraju omogućiti unos i obavljanje transakcija nad atributnim i grafičkim podacima katastarskih prostornih

91 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 95 jedinica, zgrada i njihovih dijelova. Pritom valja očuvati integritet i pravnu konzistentnost, kako baze podataka katastra nekretnina, tako i cijele BZP. Zemljišnoknjižne evidencije u Republici Hrvatskoj su uglavnom analogne, ručno vođene. Zakon o zemljišnim knjigama u Čl. 6.(1) daje mogućnost da se zemljišne knjige, osim ručno, vode i elektroničkom obradom podataka. Stoga je Ministarstvo pravosuđa pokrenulo godine projekt razvoja EOP-zemljišne knjige i baze zemljišnih podataka, u okviru kojeg su izrađene projektne specifikacije i izvedbena rješenja sljedećih baza podataka i aplikacija: Baza podataka EOP-zemljišne knjige (zemljišnoknjižni dio BZP), Aplikacije za vođenje EOP-zemljišne knjige, Aplikacije za javni uvid u podatke EOP-zemljišne knjige. Da bi se omogućilo preoblikovanje zemljišnih knjiga iz ručno vođenih evidencija u EOP-zemljišnu knjigu, izrađene su projektne specifikacije i izvedbena rješenja sljedećih baza podataka i aplikacija: Baza podataka EOP-glavne knjige i knjige položenih ugovora (KPU), Aplikacije za unos podataka u EOP-glavnu knjigu i knjigu položenih ugovora, Aplikacije za vođenje EOP-glavne knjige i knjige položenih ugovora, Aplikacije za osnivanje, obnovu i dopunjavanje EOP-zemljišne knjige, uključujući module za objedinjavanje i provjeru konzistentnosti podataka različitih zemljišnoknjižnih i katastarskih evidencija te potporu rada komisija, Aplikacije za replikaciju podataka u središnju BZP (zemljišnoknjižni dio BZP). Ovime je u potpunosti zaokružen skup izvedbenih aplikativnih rješenja za preoblikovanje ručno vođene zemljišne knjige u EOP-zemljišnu knjigu, te za provođenje svih zakonski utemeljenih transakcija u EOP-zemljišnoj knjizi. Postupkom preoblikovanja u EOP-zemljišnu knjigu obuhvaćeno je šezdesetak katastarskih općina na 6 pilot lokacija (Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zadar, Županja), ali i na petnaestak drugih lokacija. Sva izvedbena rješenja su provjerena na odabranim lokacijama pilot projekta. Da bi se stvorile sve potrebne pretpostavke za izgradnju i funkcioniranje sustava EOP-zemljišne knjige i katastra nekretnina, odnosno BZP, još postoji određen broj neriješenih pitanja i poslova u tijeku, od kojih valja izdvojiti slijedeće: potpuno definiranje podatkovne i procesne komponente katastra nekretnina (katastarski dio BZP), potpuno normativno i proceduralno usklađivanje vođenja katastra nekretnina i EOP-zemljišne knjige, te definiranje BZP kao javnog registra (izrada i usvajanje pravilnika), opremanje sustava i stvaranje stabilnih organizacijskih i financijskih uvjeta.

92 96 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 3. BAZA ZEMLJIŠNIH PODATAKA KAO JAVNI REGISTAR Podaci suvremenih javnih registara pohranjeni su u bazama podataka računala. Baza podataka je samo dio sustava, koji zajedno s ostalim dijelovima računalnog sustava, ali i s organizacijskom infrastrukturom čini svojevrsnu banku podataka (termin banke podataka detaljno je elaboriran u okviru projekta GEOPS Državne geodetske uprave - banke podataka zemljišnih čestica, koordinata i digitalnog katastarskog plana). Zemljišnoknjižne i katastarske evidencije su u svim razvijenim državama ustrojene kao javni registri, iako među pojedinim državama postoje bitne razlike u pravnoj regulativi koja uređuje njihov podatkovni sadržaj, registraciju promjena i diseminaciju podataka. Općenito se može ustvrditi da su javni registri ustrojeni na sljedećim principima (dopunjen skup principa iz Henssen 1995): a) Princip konstitutivnosti određuje da su činjenice sadržane u javnom registru s pravnog gledišta konstitutivne, odnosno da ih zainteresirane stranke mogu smatrati vjerodostojnima, te da postoji zakonska zaštita stranaka koje su u dobroj vjeri imale povjerenja u činjenice sadržane u javnim registrima. b) Princip autentičnosti određuje da su podaci u javne registre upisani na temelju vjerodostojnih isprava koje su temelj za postupak registracije, te da je registracija obavljena na temelju zakonski utemeljenih i propisanih procedura. c) Princip registracije određuje da pravne promjene (na primjer promjena vlasništva ili površine čestice) nisu pravno valjane tako dugo dok nisu registrirane u javnom registru. d) Princip suglasnosti određuje da sve stranke kojih se tiče neko pravo ili obveza upisana u javni registar moraju dati suglasnost za promjenu ovog prava ili obveze, osim kad to zakonom nije drugačije određeno. e) Princip identifikacije određuje da subjekti i objekti upisa u javni registar moraju biti nedvosmisleno prepoznatljivi, da sve činjenice upisane u javni registar moraju biti vezane uz neki subjekt ili objekt upisa, te da ovaj princip identifikacije vrijedi i za vjerodostojne isprave na temelju kojih se obavlja registracija. f) Princip javnosti određuje da su činjenice pohranjene u javnim registrima javno dostupne. Upravo je nepoštivanje ovih principa kroz proteklih pola stoljeća velikim dijelom uzrokovalo postojeću razinu neusklađenosti katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija. Navedeni su principi dijelom određeni odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, ali i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996), a očekuje se da će biti detaljno operacionalizirani pravilnikom o katastru nekretnina i pravilnikom EOP-zemljišne knjige.

93 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 97 Principi a do e usmjereni su očuvanju pravne i faktične kvalitete podataka, koja se primjenom suvremenih informacijskih tehnologija može učinkovitije i uspješnije provesti i nadzirati. Za razliku od toga, u današnjim se uvjetima puno ostvarenje principa javnosti (f) bitno olakšava primjenom suvremenih informacijskih i srodnih tehnologija. Princip javnosti ostvaruje se u različitim državama na različite načine (Henssen 1995). Tako je, na primjer, u Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj omogućen uvid u zemljišnoknjižne i katastarske evidencije svakome tko to želi. U Njemačkoj stranka mora dokazati pravni interes za uvid u pojedine registarske upise. U Velikoj Britaniji je do pravo na uvid u podatke o određenom zemljištu imao vlasnik i njegov ovlaštenik, što je ublaženo aktom iz godine, koji je stupio na snagu godine. Bez obzira na praksu i pravnu regulativu pojedinih zemalja, može se zaključiti da sve razvijene države otvaraju javne registre, ali da istovremeno u većoj ili manjoj mjeri poštuju princip zaštite privatnosti. Princip javnosti i princip zaštite privatnosti su u određenoj mjeri suprotni principi. Javnost zemljišne knjige propisana je Čl. 7. Zakona o zemljišnim knjigama, a uvid u EOP-zemljišnu knjigu i izdavanje ispisa određuju Čl do 173. istog zakona. Javnost podataka državne izmjere i katastra nekretnina propisana je Čl. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Uvjeti uvida, izdavanja i korištenja ovih podataka detaljnije su određeni Čl. 79. do 86. ovog zakona. Sredstva ostvarena naplatom naknada za uvid, izdavanje i korištenje podataka javnih registara prihod su državnog proračuna. S obzirom na primijenjenu tehničku osnovicu postojećih baza podataka katastra i zemljišne knjige, u Republici Hrvatskoj već sada postoje osnovni tehnički preduvjeti za javni uvid u ove baze podataka. Također postoje prototipi aplikacija za javni uvid u podatke. Međutim, još uvijek nema podzakonskih akata koji reguliraju ovo područje, kao niti odgovarajuće politike marketinga i tarifiranja podataka. Prije određivanja ovih politika, valja utvrditi potencijalne korisnike podataka. To su: tradicionalni korisnici koji traže izvatke, profesionalni korisnici koji naručuju digitalne podatke na magnetskom ili optičkom mediju, interni korisnici (tijela državne uprave i pravosuđa), te vanjski korisnici koji žele uvid u podatke posredstvom državne ili javne komunikacijske mreže. Značajna pomoć kod definiranja politike marketinga i tarifiranja podataka, naročito katastarskih, mogu biti iskustva Republike Austrije (Hoeflinger 1998), prikazana u nastavku ovog poglavlja:

94 98 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre U Republici Austriji je proces formiranja katastarskih baza započeo godine, a završio je godine. Svi zemljišnoknjižni podaci su pohranjeni u baze podataka godine. Od 1996./1997. godine omogućen je ISDN pristup podacima. Osnovni korisnici javnog uvida u podatke su: pravosuđe 68%; katastar 18%; financije 7%; županije 2%; ostali korisnici 5%. Distribucija ostalih korisnika je sljedeća: kreditne institucije 31%; javni bilježnici 10%; odvjetnici 21%; mjernici 9%; javna tijela 6%; ostalo 23%. Također je zanimljivo razmotriti broj upita nad bazom podataka, po vrsti upita i korisnika, što je prikazano u sljedećoj tablici: Vrsta upita Milijuni upita internih korisnika godišnje Milijuni upita vanjskih korisnika godišnje ZK tijelo osoba kat. čestica adresa koordinate digitalni plan nije registrirano 0.5 Ukupno U Republici Austriji ukupni godišnji prihod od podataka iznosi preračunato oko 55 milijuna kuna (1997. godina). 4. BAZA ZEMLJIŠNIH PODATAKA KAO DISTRIBUIRANI SUSTAV Osnovna pitanja na koje valja odgovoriti želimo li definirati fizički model BZP, odnosno EOP-zemljišne knjige i EOP-katastra nekretnina, su: Gdje se nalaze podaci? Postoji li jedna ili više fizičkih baza podataka? Gdje se nalaze i odakle se pokreću programi za prikaz i promjene podataka? Zakon o zemljišnim knjigama određuje u Čl. 6.(2) da zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka zajedno s katastrom vođenim elektroničkom obradom podataka čini bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje u Čl. 85. da se katastar nekretnina objedinjuje sa zemljišnom knjigom vođenom kod zemljišnoknjižnog suda elektroničkom obradom podataka u bazi zemljišnih podataka, čije ustrojstvo sporazumno uređuju ministar nadležan za poslove pravosuđa i ravnatelj Državne geodetske uprave. Iako ove odredbe na prvi pogled impliciraju jednu fizičku bazu podataka, zapravo se radi o logički jedinstvenoj bazi podataka, za koju vrijede sljedeća pravila: 1. BZP zadovoljava navedene opće principe javnog registra. 2. BZP sadrži isključivo kompletne, usuglašene i konzistentne podatke za pojedine cijele katastarske općine. 3. Pravo unosa i promjene svakog pojedinog elementarnog podatka u BZP ima ili tijelo za vođenje zemljišne knjige ili tijelo za vođenje katastra, a

95 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 99 u okviru svoje teritorijalne i funkcionalne nadležnosti, uz uvjet da su zadovoljena prethodna pravila. Pritom valja normativno urediti promjene na posjedovnici (popisni list, list A), odnosno situacije u kojima su ove promjene isključivo u nadležnosti tijela nadležnog za katastar i situacije u kojima je nužna potvrda ovih promjena od strane zemljišnoknjižnog suda. 4. BZP može biti fizički distribuirana (više računala na više lokacija), uz uvjet da su zadovoljena prethodna pravila. 5. Pravo dostupa do svih podataka svakog pojedinog subjekta i objekta upisa ima i tijelo za vođenje zemljišne knjige i tijelo za vođenje katastra, u okviru teritorijalne nadležnosti. Zahvaljujući suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama moguće su različite varijante fizičke implementacije BZP, odnosno baza podataka EOP-zemljišne knjige i katastra nekretnina, od centralne baze, do distribuiranih baza. Međutim, valja naglasiti da ni u kojoj varijanti u bliskoj budućnosti neće nestati potreba za lokalnim i odvojenim katastarskim i zemljišnoknjižnim bazama podataka i evidencijama. Osim povijesnih zapisa u analognom i digitalnom obliku, na lokalnoj razini će razini ostati baze podataka zemljišne knjige i katastra u procesu osnivanja i preoblikovanja u BZP, te zbirke isprava i grafički podaci koji nisu u digitalnom obliku. Osim toga, katastarski će sustav vjerojatno izvan katastra nekretnina, ali vezano uz njega, voditi i druge podatke vezane uz zemljište (npr. katastar vodova). Katastar osniva i vodi upravne i neupravne predmete u svojoj pisarnici, prema načelima uredskog poslovanja u državnoj upravi. Zemljišnoknjižni sud vodi zemljišnoknjižne pisarnice prema Sudskom poslovniku. Osim navedenih postoje i sljedeći razlozi, koji sustave EOP-katastra nekretnina, EOP-zemljišne knjige, te BZP određuju kao distribuirane sustave (Bischoff et al. 1997): Udaljenost komponenata Pojedine komponente ovih sustava (oprema, programi, podaci) su prostorno distribuirane, na način da su raspoređene po komunikacijski povezanim fizičkim čvorovima. Fizički čvorovi su funkcionalne i tehničke cjeline. Konkurentnost izvršavanja komponenata Pojedine se programske komponente mogu izvršavati paralelno i obavljati transakcije nad prostorno distribuiranim podacima, na jednom ili više fizičkih čvorova. Izolacija grešaka Bilo koja komponenta sustava može zatajiti, što ne smije utjecati na normalno funkcioniranje preostalih komponenata sustava. Mobilnost komponenata Pojedini resursi (čvorovi obrade) i korisnici su fizički pokretni, a tipični primjer su procesi katastarskih izmjera, izlaganja i ispravnih postupaka, koji se dijelom obavljaju na terenu.

96 100 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Asinhrona priroda događaja Neke logički povezane (bliske) promjene se ne dešavaju u jednoj instanci vremena, a provode ih različita tijela državne uprave i pravosuđa. Na temelju navedenog, u ovom je trenutku realna izgradnja sustava sa sljedećim obilježjima: čvor u općinskom sudu sadrži podatke lokalnih EOP-zemljišnih knjiga koje su ušle u sastav BZP ili su u postupku osnivanja i preoblikovanja, čvor u katastarskoj ispostavi koji sadrži atributne i grafičke podatke lokalnog katastra nekretnina koji je u sastavu BZP ili u postupku izradbe, horizontalno povezivanje čvorova u lokalnom općinskom sudu i katastarskoj ispostavi, koje omogućava obostrani uvid u baze podataka, te provođenje transakcija nad lokalnom BZP uz očuvanje integriteta i pravne konzistentnosti podataka, asinhrona replikacija podataka iz lokalnih baza podataka EOP-katastra nekretnina i EOP-zemljišne knjige u središnju BZP, javni pristup podacima u središnjoj BZP. LITERATURA Bischoff, J., Alexander, T., (1997): Data Warehouse - Practical Advice from the Experts, Prentice Hall, England. Henssen, J., (1995): Cadastre and its legal aspects, Joint European Conf. and Exhibition on Geographical Information in The Hague, The Netherlands, March 26-31, Hoeflinger, E., (1998): Austrian Cadastre and Database on Real Estate Fully Opened to the Public, FIG XXI International Congress: C7, Brighton, England, July 19-25, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novine br. 128/1999. Zakon o zemljišnim knjigama, Narodne novine br. 91/1996. PRODUCTION OF LAND REGISTER DATA BASE AND TARGET ARCHITECTURE OF LAND REGISTER AND CADASTRAL INFORMATION SYSTEMS Abstract. The new legal registry and cadastral regulation in the Republic of Croatia has provided basic legal precondition for the transformation of current land and cadastral registers into public digital registers, as well as the way of consistent maintenance such new registers and data dissemination based on the information technologies. The paper describes some requirements of the computer aided and processed land register and real estate cadastre. A logical model of the transformation of current land and cadastral registers is set forth. Key words: digital registers, information technologies.

97 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 101 RAČUNANJE POVRŠINA KATASTARSKIH ČESTICA U POSTUPKU KATASTARSKE IZMJERE Ivan Mihalec i Nebojša Sokolović Zavod za fotogrametriju d.d. Zagreb Sažetak. Uvođenjem novih računalnih tehnologija u geodetsku djelatnost otvorena je mogućnost njihovih primjena u računanju površina u postupku katastarske izmjere. Osobita svrsishodnost njihove primjene pokazuje se u računanju površina kod katastarskih izmjera cijelih katastarskih općina ili pojedinih većih njihovih dijelova. Postojeći zakonski propisi, ne zabranjuju, ali ni ne reguliraju primjenu novih tehnologija. Zavod za fotogrametriju primjenjuje neke od ovih tehnologija od godine, kada je na zadatku izmjere katastarskih općina Biškupec I i Jalkovec prvi puta upotrijebio softver MGE- PC 2.0. (Modular GIS Environment)-Microstation okruženje za računanje površina katastarske općine, katastarskih čestica i kultura. S obzirom da njegova primjena omogućava točno i relativno brzo izračunavanje površina i omogućava visoki stupanj kontrole, u ovom radu iznosimo naša iskustva u njihovoj primjeni. Ključne riječi: računalne tehnologije, katastarska izmjera, računanje površina. 1. UVOD Ne želeći ulaziti u polemiku o postojanju ili nepostojanju odgovarajućih zakonskih propisa o mogućnosti primjene modernih tehnologija u geodetskoj djelatnosti, podsjetit ćemo na važeće zakonske propise prema kojima je potrebno izvoditi radove računanja površina u postupku katastarske izmjere. Izvođenje ovih radova propisano je *** (1970) bivše SFRJ Propisi za računanje površina katastarskih čestica Pravilnikom *** (1970) su utvrđeni "tehnički normativi, metode i način rada pri izradi originala planova i određivanju površina parcela pri premjeru zemljišta" (član 1. Pravilnika). U poglavljima III. do IX. su među ostalim propisani: - načini određivanja površina katastarskih općina (sektora, grupa, parcela, kultura i površina pod zgradama), - metode određivanja površina, - načini izravnavanja površina, kao i raspodjela razlika uslijed zaokruživanja na kvadratni metar površine, - kontrole računanja površina, - dozvoljena odstupanja,

98 102 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre - postupak ispravljanja površina uslijed uočenih grešaka. Član 41. spomenutog Pravilnika posebno određuje računanje površina iz pravokutnih koordinata i to: - podjelu na grupe i sektore; - numeriranje grupa i sektora; = 1 2, (u načelu jedan put, izraženo u kvadratnim centimetrima, odnosno u četvrtoj decimali kvadratnog metra); - kontrolu izračunatih površina; - detaljan tijek računanja na računskom stroju i drugo. - način računanja površina prema formuli: P [ y ( )] n i x i 1 x i+ 1 1 Koristeći dosadašnja iskustva u katastarskim izmjerama, Zavod za fotogrametriju d.d., uz svesrdnu pomoć i razumijevanje stručnjaka Državne geodetske uprave i znanstvenu suradnju Geodetskog fakulteta, primijenio je godine po prvi put pri računanju površina jedne katastarske općine softver MGE-PC 2.0, (Modular GIS Environment) tvrtke Intergraph, unutar okruženja Microstation 5.0. tvrtke Bentley Systems. Od tada pa do danas Zavod za fotogrametriju d.d. je primijenio ovaj softver (novije inačice MGE-7.0, Microstation SE) još nekoliko puta za računanje površina katastarskih općina Jalkovec, Biškupec I i Novo Selo, te za računanje dijelova katastarskih općina Varaždin, Stara Drenčina, Sela i Pračno Uvođenje u primjenu prema zakonskoj regulativi Postojeći zakonski propisi godine još nisu obuhvaćali, niti regulirali izradu katastarskog elaborata izmjere u digitalnom obliku, tj. izradu digitalnog katastarskog plana podržanog sa strukturiranim bazama alfanumeričkih podataka. Shodno tome nije bio reguliran ni način računanja površina, kakav omogućuje primjena novih alata. Zbog tog je razloga tematsko modeliranje podataka digitalnog katastarskog plana i njihovu "dubinu" bilo potrebno prilagoditi postojećim zakonskim propisima. Sva nova kvalitetna tehnička rješenja (prvenstveno automatizacija) su usklađena s važećim propisima u dogovoru s Državnom geodetskom upravom, uvažavajući mogućnost njihovog korištenja od strane korisnika (katastara i drugih korisnika). Ovakvim pristupom izrade katastarskog elaborata izmjere osigurani su: - učinkovit rad i automatizacija tijekom cijelog (ili gotovo cijelog) procesa, - mogućnost kontrole mjerenih veličina i računskih vrijednosti, - unos određenog podatka samo jednom (unos redundantnih podataka smanjen je na najmanju moguću mjeru), - konzinstentnost (stalnost) baza podataka,

99 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre izrada obrazaca koje zahtijevaju postojeći propisi. Nadalje ne namjeravamo ulaziti u dublju problematiku izrade digitalnog katastarskog plana, osim u dijelu koji je nuždan za razumijevanje postupka računanja površina katastarskih čestica prilikom primjene softvera MGE u Microstation okruženju. 2. RAČUNANJE POVRŠINA KATASTARSKIH ČESTICA Prema postojećim propisima poznato je da se površina katastarske općine računa po principu iz "velikoga u malo" uz zahtjev da se izračunaju površine na listovima, kako punim tako i djelomično punim ("sa i bez"), računaju se površine sektora, grupa, parcela, kultura i površina pod zgradama sa izjednačenjem površina ili raspodjelom razlike uslijed zaokruživanja, već prema tome iz kojih se podataka površine računaju (grafičkih - podaci uzeti s katastarskog plana, numeričkih -izračunatih pravokutnih koordinata iz originalnih podataka mjerenja). Upotreba softvera MGE-PC 2.0 (ili novije inačice) omogućava računanje površine cijele katastarske općine odjednom i svrsishodna je pri izradi katastarskog elaborata, što znači da nema potrebe za diobu katastarske općine na sektore i grupe. Prije samog računanja utvrđena su slijedeća načela: - osnovna jedinica (entitet) katastra zemljišta je katastarska čestica; - površine se računaju iz koordinata međnih točaka (na četiri decimale) i tako izračunata površina (zaokružena na kvadratni metar) predstavlja njezinu definitivnu vrijednost; - nužno je osigurati, da pri ispisu površina dijelova katastarskih čestica ne dolazi do nesklada s površinom cijele katastarske čestice; - površine čestica (računate analitički) ne smiju se kvariti zbog razlike između površine dobivene analitički za čitavu katastarsku općinu i zbroja analitičkih izračunatih površina pojedinačnih čestica (zaokruženih na kvadratni metar). Ovakvim pristupom vidljivo je da geodetsko načelo računanja "iz velikog u malo" je potrebno poštivati samo kod računanja površina dijelova katastarskih čestica. Lako je uočiti da računanje površina katastarskih čestica u postupku katastarske izmjere obuhvaća slijedeće cjeline: - pripremu crteža (potrebnih slojeva digitalnog katastarskog plana), - označavanje površinskih objekata (katastarskih čestica i njihovih dijelova), - računanje površina.

100 104 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2.1. Priprema crteža Modeliranje geometrije digitalnog katastarskog plana (crteža) izvodi se u sustavu slojeva. Za računanje su potrebni slojevi graničnih linija: granica katastarske općine, granice katastarskih čestica i granice dijelova katastarskih čestica (kultura) i objekata. Osnovni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni za ove linije su: - korektno međusobno spajanje linija (snapiranje), - ne smiju postojati višestruki čvorovi (točka presjeka dviju ili više linija krajnja je ili početna točka tih linija), - ne smiju postojati dvostruke linije. Činjenica je da se umetanjem prijelomnih točaka na međnu liniju katastarske čestice krši njezin integritet, ali to je u primijenjenom načinu računanja površina neizbježno. Automatsku pripremu i kontrolu crteža prema gornjim zahtjevima moguće je izvesti određenim alatima (MRF Clean) u Microstation okruženju Sustav označavanja površinskih objekata Želimo li postići što veću automatizaciju prijenosa podataka iz digitalnog katastarskog plana (odnosno njegovog određenog sloja) u alfanumeričku bazu podataka, crtež će se dopuniti brojevima katastarskih čestica i drugim potrebnim sadržajima, npr. kulturama. Ovaj sadržaj u našim slučajevima prikazan je slovčanim oznakama i definira centroid katastarske čestice. Jasno je da centroidi moraju biti određeni za svaku zatvorenu površinu (površinu koju treba izračunati). Pri tom hvatište alfanumeričkog podatka koji predstavlja centroid mora biti unutar površine, koju pobliže određuje. Jedan od mogućih oblika proširenja je pridruživanje slovčane oznake za kulturu uz broj katastarske čestice, a u obliku "brojčestice-kultura", odnosno, npr.: or... (or-oranica) dv... (dv-dvorište) s... (s-stambeni objekt, itd). Ovakav sugestivni način označavanja kultura izabran je zbog praktičnih razloga (manje grešaka u unosu, lakše i brže uočavanje grešaka u kasnijim kontrolama), kao i uvažavanja tradicionalnog načina označavanja kultura pomoću slovčanih oznaka. Uvođenjem i dodavanjem odgovarajućeg sustava obilježja (feature) parcelama i njihovim dijelovima, kao na primjer: - - cen_ko Area Centroid veza tablica ko za k.o.; - - cen_parc Area Centroid veza tablica parcele za parcele; - - cen_kul Area Centroid veza tablica kulture za dijelove parcela;

101 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre linije Area Boundary za sve linijske elemente; omogućava se učitavanje njihovih svojstava (broj parcele, kultura) u bazu alfanumeričkih podataka alatom Label Loader, unutar aplikacije Base Mapper. Kontrolnim sustavom obilježja (feature), na primjer: - - test_parc Area Centroid veza tablica test_parcelaza parcele; - - test_kul Area Centroid veza tablica test_kultura za dijelove parcela; koji nastaje automatskim postupkom postavljanja centroida (Centroid Placer), mogu se relativno brzo utvrditi neupisani brojevi katastarskih čestica na određenoj površini. Kod toga moraju biti zadovoljeni uvjeti: - Count(cen_parc)=Count(test_parc); - Count(cen_kul)=Count(test_kul) Računanje površina Računanje površina alatom Area Loader unutar Base Mapper aplikacije, vrši se za cijelu katastarsku općinu odjednom (jedna grupa) i to u slijedećim koracima: - računanje površine katastarske općine; - računanje površina katastarskih čestica; - računanje površina dijelova katastarskih čestica (kultura i zgrada). Nije potrebno posebno naglašavati, da je samo računanje površina u ovakvom pristupu i uz upotrebu ovakvog softverskog alata proces koji ne zahtjeva puno vremena. Provedu li se besprijekorno sve pripreme za računanje površina i provedu li se sve kontrole, mogućnost pogrešnih rezultata svedena je na minimum. U tablicama 1. i 2. iskazani su podaci računanja površina za nekoliko katastarskih općina. Tablica 2. Naziv katastarske općine Površina k.o. računata iz koordinata (m 2 ) granice k.o. katastarskih čestica dijelova kat. čest. (kultura) Ukupni broj katastarskih čestica dijelova kat.čest. k.o. Biškupec I k.o. Jalkovec dio k.o.varaždin dio k.o. Stara Drenčina dio k.o. Sela k.o. Novo Selo dio k.o. Pračno

102 106 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Naziv katastarske općine Tablica 3. Površina k.o. računata iz koordinata (m 2 ) Broj raspodjelje nih razlika od 1 m 2 granice katastarskih dijelova kat. k.o. čestica čestica (kultura) k.o. Biškupec I k.o. Jalkovec dio k.o.varaždin dio k.o. Stara Drenčina dio k.o. Sela k.o. Novo Selo dio k.o. Pračno Nešto veće razlike u površini katastarske općine (tablica 1.), u kvadratnim decimetrima, za k.o. Biškupec, Jalkovec I i dio k.o. Varaždin, na kojima je prvi put primijenjen opisani način računanja površina proistekla je zbog nešto drugačijeg pristupa u pripremi crteža, od iznesenog. Broj katastarskih čestica kao i broj dijelova katastarskih čestica (kultura i zgrada) nemaju utjecaja na točnost računanja, a tek neznatnu na brzinu izvršenja samog računanja. Poštujući načela računanja površina opisan u točki 2. ovoga članka razlike od 1 m 2 (nakon zaokruživanja površina na cijeli m 2 ) na kulturama ili zgradama su neizbježne i brojčano su iskazane po katastarskim općinama (tablica 2.). 3. ZAKLJUČAK Pri izradi elaborata katastarske izmjere prema našoj ocjeni svrsishodno je uvoditi GIS tehnologije. Njihovo uvođenje znatno ubrzava proces izradbe elaborata, omogućava brzo i relativno jednostavno izvršavanje promjena, kao i kontrolu izvršenih radova u automatiziranom procesu. Za izvršenje zadatka računanja površina katastarskih čestica u postupku katastarske izmjere na nekoliko katastarskih općina s uspjehom je primijenjena GIS tehnologija. Spomenuta tehnologija uspješno je svladana, ali poteškoće su, u primjeni ove tehnologije, pričinjavali neprilagođeni postojeći propisi. Prilikom izvođenja katastarskih izmjera u realnim okvirima su uvažavani postojeći propisi, ali bi bilo korisno u najskorije vrijeme izvršiti njihovu reviziju za primjenu GIS tehnologije u izvršavanju zadataka katastarske izmjere, a do tada -zbog svrsishodnosti-, nužno je u primjeni tih propisa iskazati primjerenu fleksibilnost.

103 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 107 LITERATURA Intergraph Corporation (1997): MGE User's Guide, Intergraph Corporation, Huntsville, Alabana, USA Microsoft Corporation (1997): Microsoft Access 97 User's Guide, Microsoft Corporation *** (1970): Pravilnik o tehničkim propisima za izradu originala planova i određivanje površina parcela pri premjeru zemljišta, Službeni list 8, str , Beograd Zavod za fotogrametriju d.d., (1997): Nova izmjera na k.o. Biškupec i k.o. Jalkovec, Pregled izvršenih stručnih i istraživačkih radova s tehničkim izvješćem, Zagreb Zavod za fotogrametriju d.d., (2000): Obnova katastra i zemljišne knjige u svrhu uređenja poljoprivrednog zemljišta na području k.o. Odra i k.o. Stara Drenčina, Tehničko izvješće, Zagreb. COMPUTATION OF CADASTRAL PLOT AREAS CADASTRAL SURVEY PROCEDURE Abstract. The introduction of new computer technologies in geodetic activity has opened the possibility of their application in computing the areas in the procedure of cadastral survey. They are especially applicable in computing the areas in cadastral survey of entire cadastral municipalities or their individual parts. The existing law regulations do not forbid, but also do not regulate the application of new technologies. The Institute for Photogrammetry has been applying some of new technologies since 1995, as the software MGE-PC 2.0. (Modular GIS Environment) -Microstation environment for computing areas of cadastral municipalities, cadastral plots and vegetation was used for the first time in the assignment of surveying the cadastral municipalities Biškupec I and Jalkovec. Due to the fact that its application enables accurate and relatively quick area computation, and also a very high degree of control, we present in this paper our experiences in their application. Key words: computer technologies, cadastral survey, area computation.

104 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 109 SUSJEDSKA PRAVA-UREĐENJE MEĐA Ljiljana Ivšić-Susovski Geodetski fakultet, Zagreb Sažetak. Susjedsko pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među vlasnicima susjednih nekretnina dajući im određene ovlasti ili namećući dužnosti, odnosno ograničenja i zabrane. Jedno od susjedskih prava je uređenje međe, u kojem se između vlasnika utvrđuje granica njihova prava vlasništva postavljanjem međašnih znakova. Znakovi kojima se označava međa mogu tijekom vremena postati neraspoznatljivi. Obnavljanje ili ispravljenje međe ima pravo zahtijevati svaki susjed u izvanparničkom postupku - postupku uređenja međa. Sud je dužan poštivati redoslijed načina uređenja međe, te će na licu mjesta među označiti vidljivim i trajnim međašnim znakovima. Od tog se trenutka presumira da postoji vlasništvo do obnovljene odnosno ispravljene međe. Ukoliko je jedna od strana u postupku nezadovoljna, može u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke pokrenuti parnicu za dokazivanje prava vlasništva. Rok od šest mjeseci je strogo prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti. Ključne riječi: vlasništvo, ograničenje vlasništva, susjedska prava, uređenje međe 1. UVOD Pravni pojam susjedskih prava (Communio cum divisio) do sada je objašnjavala literatura stvarnog prava, a rjeđe pozitivna zakonska norma. U Republici Hrvatskoj Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/1996.) pozitivnom zakonskom normom definiraju se susjedska prava, a to znači i uređenje međa. Pišući ovaj rad u najvećoj mjeri su mi pomogla saznanja sa seminara pod nazivom Nekretnine u pravnom prometu koji je održan u Zagrebu (prosinac 2000.) u organizaciji Udruge sudaca i Udruženja pravnika u gospodarstvu Hrvatske. Tu su obrađene teme koje su posebno važne za pravni promet nekretnina, od uloge zemljišnih knjiga u pravnom prometu, suvlasništva na nekretnini, uređenja međa, do preobrazbe katastra.

105 110 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. VLASNIŠTVO I SUSJEDSKA PRAVA Samo je jedna vrsta prava vlasništva (čl. 1. stavak 2. ZV-u) i svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, ako zakonom nije drukčije određeno. Dva ili više prava vlasništva u pravilu ne mogu djelovati ograničavajuće jedno na drugo. Ipak radi li se o vlasništvu nekretnina može doći do svojevrsnog sukoba zbog činjenice da između nekretnina postoji neka fizička veza i upravo odnos između pravnih ovlasti vlasnika susjedskih nekretnina rezultira susjedskim pravom. Takvi sukobi vlasti vlasnika nekretnina poznati su kroz povijest te su se pokušavali rješavati još Hamurabijevim zakonikom i Zakonom XII ploča (Gavella 1998.). Pravo vlasništva može se protiv volje vlasnika ograničiti (ili oduzeti) samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom. Susjedska prava su jedan od zakonskog oblika ograničenja prava vlasništva. Naziv susjedsko pravo uobičajen je i u drugim zakonodavstvima njem. Nachbarrechte, eng. neighbours rights, tal. diritto di vicinato. Najispravnije je govoriti o susjedskom pravu kao skupu pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među vlasnicima susjednih nekretnina dajući im određene ovlasti ili namećući dužnosti i zabrane. Navedeni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (stupio na snagu ) u čl stavak 1. daje pojam susjedskih prava: Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovog ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtjeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini, glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. U susjedska prava po ZV-u spada uređenje: zajedničke ograde, vlastite ograde, međa, stabla na međi, grana i korijenja, upotrebe tuđe nekretnine radi izvođenja radova, postavljanje vodova i drugih uređaja itd. Kao što je navedeno jedno od susjedskih prava je uređenje međe, u kojem se između vlasnika utvrđuje granica njihova prava vlasništva (postavljanjem međašnih znakova), odnosno utvrđuje se granica do koje vlasnik može vršiti neograničenu vlast na nekretnini i nekretninu posjedovati, koristiti, upotrebljavati i njome raspolagati. Međašnim znakom se označava do kuda u prostoru doseže vlasnikovo pravo na nekretnini. Znakovi kojima se označava međa mogu tijekom vremena postati neraspoznatljivi, a može postati sporna i sama međa, tj. da li ona stvarno označava dokle doseže vlasništvo. U takvim slučajevima među treba urediti. Međe, po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 103.) osim što se uređuju, mogu se obnavljati i ispravljati.

106 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 111 Međa se obnavlja ako nije sporna ali prijeti opasnost da se neće moći raspoznati, a ispravlja ako se više ne raspoznaje ili ako se raspoznaje ali je sporna. Obnavljanje ili ispravljenje međe ima pravo zahtijevati svaki susjed u izvanparničkom postupku - postupku uređenja međe. Navedeni postupak uređenja međa smatra se lakšom vrstom postupka, zbog neutemeljenog mišljenja da odluke donesene u tom postupku ne rješavaju bitne i važne odnose između stranaka (Sessa 2000.) jer stranke u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o uređenju međe mogu pokrenuti parnicu u kojoj će dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njom označi međa. 3. POSTUPAK SUDA U postupku obnavljanja i ispravljanja međe stvarno je nadležan općinski sud na čijem se području nalazi međa. U slučaju da se međa nalazi na području ili granici više sudova, stranke mogu birati bilo koji od tih sudova. Postupak se pokreće prijedlogom koji mora sadržavati podatke iz kojih je vidljivo da je potrebno provesti postupak obnove ili ispravka međe. Izvanparnični sud prvo ročište određuje u sudu, radi sporazuma među strankama. Ako nema sporazuma određuje se ročište na licu mjesta. Na ročište se poziva vještak geodetske struke i svjedoci, a stranke se upozorava da će se postupak provesti i u slučaju da jedna od stranaka ne dođe na ročište. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne daje odredbe o postupanju suda na ročištu za uređenje međe, ali primjenom čl ZV-a sud je dužan poštivati redoslijed načina uređenja međe, te ne može među uređivati sljedećom metodom ukoliko nije iscrpio mogućnost uređenja međe prethodnom metodom. Članak 103. ZV-a utvrdio je redoslijed uređenja međe: 1. prema katastarskom nacrtu 2. prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, 3. prema posljednjem mirnom posjedu, 4. prema pravičnoj ocjeni 3.1. Uređenje međe prema katastarskom nacrtu Sud će među urediti prvenstveno na način da bude usklađena s granicama čestice prema katastarskom nacrtu. Ipak, da bi se donijela odluka o uređenju međa prema katastarskom nacrtu potrebno je ispunjenje dviju pretpostavaka da je to moguće i da stranke na to pristaju. Postavlja se pitanje što znači da je uređenje međe prema katastarskom nacrtu moguće. To pitanje se utvrđuje u svakom pojedinom slučaju i to putem nalaza i mišljenja geodetskog stručnjaka (mjerničkog vještaka). Pomoću katastarskog nacrta često se ne može sa sigurnošću utvrditi linija međe, pogotovo kada se

107 112 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre spor vodi zbog neznatno široke sporne površine, a linije razgraničenja na nacrtu u naravi zauzimaju veću površinu nego što je sporna površina, pogotovo uzimajući u obzir utjecaj usuha nacrta (Sessa 2000.). Druga pretpostavka je pristanak stranaka koji je potreban za sprečavanje mogućnosti da upravno tijelo zaduženo za izradu katastarskih nacrta samo, bez pristanka vlasnika nekretnina, može promijeniti njezin oblik i na taj način utjecati na to dokle doseže vlasništvo (Gavella 1998.). Potrebno je da stranke daju pristanak nakon što im geodet, mjernički vještak, na licu mjesta pokaže kuda se proteže linija međe. Sporazum stranaka nužno je unijeti u sudski zapisnik u obliku sudske nagodbe Uređenje međe prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju Zadatak suda je da točno i precizno opiše linije razgraničenja utvrđene sporazumom stranaka, što se u zapisnik unosi u obliku sudske nagodbe koja zamjenjuje pravomoćno sudsko rješenje sa svim zakonskim posljedicama Uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu Ukoliko sud ne može urediti među prema prethodna dva navedena načina, a oba su sporazum stranaka, pokušat će urediti među prema posljednjem stanju posjeda. Posjed je faktična vlast na nekoj stvari, a osoba koja ima faktičnu vlast na nekoj stvari njezin je posjednik. Da bi sud utvrdio spornu činjenicu, do koje linije su susjedi na nekretnini vršili faktičnu vlast može se koristiti svim raspoloživim dokaznim sredstvima kao što je saslušanje svjedoka, stranaka, uviđaja na licu mjesta, te privatnim i javnim ispravama Uređenje međe prema pravičnoj ocjeni suda Ne može li se utvrditi niti posljednji mirni posjed tada sud donosi odluku po pravičnoj ocjeni. Za takvo arbitrarno odlučivanje ne postoje posebna pravila, ali sud je u svakom slučaju dužan utvrditi sve okolnosti koje su potrebne za odluku po pravičnoj ocjeni.sud može među, po pravičnoj ocjeni, utvrditi podjelom sporne površine na jednake dijelove (Gavella 1998.). Na ročištu na licu mjesta sud je dužan sačiniti zapisnik s očevida i skicu u postupku uređenja međa, koje sadržavaju točan opis stanja na mjestu događaja u trenutku provođenja očevida, pravac pokazan po svakoj od stranaka, oblik i površinu sporne površine, kao i pravac kako je međa uređena. Skica bi trebala sadržavati i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje na skici (Okružni sud u Zagrebu u odluci Gž-5153/87). Sud će na licu mjesta među označiti vidljivim i trajnim međašnim znakovima, što znači da nema posebnog ovršnog postupka radi postavljanja znakova, te se od tog trenutka presumira da postoji vlasništvo do obnovljene odnosno ispravljene međe jer sud u postupku obnavljanja i ispravljanja međe ne odlučuje o pravu vlasništva.

108 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 113 Odluka o uređenju međe izvršna je isprava, koja postaje pravomoćna i stupa na snagu odmah pri samom donošenju. Sud je dužan odluku kojom se utječe na podatke u katastru nekretnina odmah po njezinoj pravomoćnosti dostaviti područnom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba ( čl. 64. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina N.N. 128/99.). Ukoliko je jedna od strana u postupku nezadovoljna, može u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti odluke o uređenju međe pokrenuti parnicu za dokazivanje prava vlasništva. Rok od šest mjeseci je strogo prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti. Ukoliko nitko od susjeda u postupku u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti rješenja o uređenju međe ne pokrene parnicu u kojoj će dokazivati vlasništvo i tražiti ispravak međe, odluka o uređenju međe postaje neoboriva presumcija prava vlasništva (praesumtio iuris et de iure) što znači da se pravo vlasništva ne može osporavati ni redovnim ni izvanrednim pravnim lijekovima. 4. ZAKLJUČAK U izvanparničnom postupku za obnavljanje ili ispravljanje međe sud je dužan poštivati redoslijed načina uređenja međe, te ne može među uređivati sljedećom metodom ukoliko nije iscrpio mogućnost uređenja međe prethodnom metodom. Kada sud donese odluku kojom se uređuje međa, na licu mjesta se međa označuje međašnim znakovima i od tog trenutka se presumira da postoji vlasništvo do obnovljene odnosno ispravljene međe. Tko želi dokazati suprotno mora u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe, podići tužbu za dokazivanje vlasništva.

109 114 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Gavella, N. (red.) (1998.): Stvarno pravo, Informator, Zagreb. Sessa, Đ. (2000.): Obnavljanje i ispravljanje međe, Inženjerski biro, Zagreb. Vedriš, M., Klarić, P. (2000.): Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/97.). Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. 128/99.). NEIGHBOUR S RIGHTS - REGULATION OF BOUNDARIES Abstract. Neighbour s right is a collection of rules that regulate the relationship among the owners of neighbouring real estates giving them specific authority or imposing certain duties upon them, i.e. limitations and prohibitions. One of neighbour s rights is also regulation of boundaries in which the boundary of the owner s title deed is defined by setting boundary signs. The signs applied to mark boundaries can grow unrecognisable in the course of time, Recovering or correcting a boundary can be requested by every neighbour in extrajudiciary procedure - boundary regulation procedure. The court must respect the order of boundary regulation order, and will sign a boundary at the site with visible and permanent boundary signs. From that moment it is presumed, that there is a property spreading as far as the recovered, i.e. corrected boundary runs. If one of the parties in the procedure should not be satisfied, legal proceedings can be instituted within six months upon the decision legal validity date in for ownership right to be proved. The six month s terms is a strictly preclusive term that the court takes care of by official duty. Key words: ownership, property limitation, neighbour s rights, boundary regulation.

110 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 115 KOMORA I OVLAŠTENI INŽENJERI GEODEZIJE 1. UVOD Pribičević Boško i Mikičić Ivica Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Zagreb Sažetak. Zakon o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu je objavljen u Narodnim novinama br. 45 iz godine. Odmah nakon toga nastali su osnovni akti i konstituiraju se i sama tijela Komore. Tim koracima započinje uređenje geodetske struke u Republici Hrvatskoj po europskim standardima. Nakon pune dvije godine rada bilježe se i prvi rezultati, a uz njih i problemi koji će biti prikazani u ovom radu. Ključne riječi: Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, geodetska struka. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, došlo je do neminovnih promjena društvenih odnosa, te se je krenulo u proces privatizacije odnosno uvođenja privatnog poduzetništva. Sukladno novonastalim promjenama dolazi i do nove organizacije geodetske struke, kao nezaobilaznog dijela hrvatskog gospodarstva. Tako godine naša krovna strukovna udruga dobiva naziv "Hrvatsko-geodetsko društvo (HGD). U sklopu djelovanja HGD-a počinju i prva razmišljanja o Hrvatskoj geodetskoj komori, dapače napravljeni su i zaista kvalitetni materijali za njezinu uspostavu. Međutim, društvena klima nije bila pogodna za takvu hvale vrijednu inicijativu, te je ona zaustavljena. No ubrzo nakon toga kreće nova inicijativa podržana od strane tadašnjeg resornog ministarstva (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja), te je dotadašnja načelna podrška napokon prerasla u djelovanje. Rezultat je "Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu", koji je objavljen u "Narodnim novinama" br. 45 od 3. travnja godine. Ovim zakonom uređuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Geodetska struka dobiva mogućnost ulaska u zajedničku Komoru s arhitektima, građevinarima, strojarima i elektrotehničarima. 2. OSNIVANJE KOMORE Zakonski okvir za formiranje komore bili su pored navedenog Zakona o komori i sljedeći zakoni: Zakon o gradnji, ("Narodne Novine" br. 52/99), Zakon o prostornom uređenju, ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98 i 61/100), Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 128/99).

111 116 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Sukladno navedenim zakonima trebalo je izraditi temeljne dokumente koji su omogućili osnivanje Komore, a to su: Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu ("Narodne novine" 40/99), Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu ("Narodne novine" 40/99), Pravilnik o cijenama usluga ("Narodne novine" 40/99). Nažalost, "Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina" koji je stupio na snagu 8. prosinca 1999, a primjenjuje se od 1. ožujka godine, došao je prekasno te nije bio prihvaćen u temeljnim dokumentima Komore, što je posebice usporilo aktivnosti Razreda inženjera geodezije. Osnivačka sjednica Skupštine komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu održana je 12. prosinca godine i to nakon osnivačkih sjednica svakog od strukovnih razreda Komore, kojih ima 5 (arhitekti, građevinari, geodeti, strojari i elektrotehničari). Na toj su sjednici konstituirana tijela Komore, odnosno Upravni odbor, Nadzorni odbor, Predsjednik komore i njegova četiri zamjenika, tako da su zastupljeni svi strukovni razredi. Važno je naglasiti da geodeti unutar Komore čine strukovni razred inženjera geodezije, te da se sve odluke na nivou Komore donose konsenzusom, što našoj geodetskoj struci omogućava ravnopravni status spram ostalih struka koje imaju znatno veći broj članova. S druge strane unutar geodetske struke komora će omogućiti uređenje odnosa, uspostavljanje "ovlaštenog inženjera geodezije", formiranje realne i pravične cijene rada, onemogućavanje rada na crno i dr. (Pribičević, 1998). 3. UVJETI ZA ČLANSTVO U HRVATSKOJ KOMORI ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU Ovdje se želi dati sumarni pregled uvjeta definiranih aktima Komore koje mora zadovoljiti (u našem, slučaju geodetski) stručnjak da bi mogao postati članom Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Članovi Komore mogu biti jedino i isključivo ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. "(2) U Komoru se obvezatno udružuju "ovlašteni arhitekti" i "ovlašteni inženjeri" koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, sukladno posebnim propisima, a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba." (čl. 1. st 2. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu).

112 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 117 "(1) Arhitekt prema ovome zakonu jest osoba koja je diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inženjera arhitekture. (2) Inženjer prema ovom zakonu jest osoba koja je diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu U Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inženjera građevinarstva, diplomiranog inženjera geodezije, diplomiranog inženjera strojarstva i diplomiranog inženjera elektrotehnike." (čl. 2. Zakona o Komori). "(1). Komora vodi Imenik ovlaštenih arhitekata, posebne imenike ovlaštenih inženjera koji moraju sadržavati stručni smjer arhitekta, odnosno inženjera, područje djelovanja i oblik obavljanja poslova te Upisnik projektantskih društava" (čl. 23. st 1. Zakona o Komori). "(1) Pravo uporabe strukovnih naziva "ovlašteni arhitekt" i "ovlašteni inženjer" stječe se upisom u imenik ovlaštenih arhitekata odnosno imenike ovlaštenih inženjera." (čl. 24.:st 1. Zakona o Komori). "(1) Ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer može obavljati poslove stručnog smjera za koji je školovan, odnosno za koje se osposobio praksom." (čl. 25. st 1. Zakona o Komori). Člankom 26. pobliže se utvrđuju uvjeti koje mora zadovoljavati osoba koja se želi upisati u Imenik ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera od kojih ovdje ističemo samo neke: 1. da je hrvatski državljanin. 4. da je diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu u Republici Hrvatskoj te stekla zvanje diplomiranog inženjera (arhitekture, građevinarstva, geodezije, strojarstva, elektrotehnike), 5. da je po završenom studiju najmanje tri godine radila pod nadzorom ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, 6. da je položila stručni ispit za obavljanje poslova u izgradnji objekata, odnosno drugi odgovarajući stručni ispit (5) Iznimno, upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera može se odobriti i osobi koja ispunjava uvjete iz stavka 2. točke 4. ovoga članka ako ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci na poslovima iz članka 1. stavka 2. ovoga zakona i ako se svojim radom posebno istaknula." Dakle, što se tiče redovitog članstva u Komori koja je osnovana i djeluje u skladu sa zakonom o Komori i već ranije navedenim zakonima situacija je jasna. Međutim, da bi osnovali Komoru koristili smo članak 50. Zakona o Komori: "Osobe koje su po propisima koji su bili na snazi, do dana stupanja na snagu ovog zakona, ispunjavale uvjete za projektanta, voditelja projekta, nadzornog inženjera i ovlaštenog revidenta stječu pravo upisa u Komoru ako u

113 118 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona podnesu zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera." Na taj smo način riješili smo problem osnivanja Komore, ali su se usporedno otvorila pitanja stečenog prava za osobe koje ne zadovoljavaju formalni uvjet iz članka 2. Zakona o Komori (diplomirani arhitekt/inženjer), te pitanje osposobljenosti za poslove razreda za koji neka osoba nema formalno obrazovanje. Pored aktivnih članova dobili smo i članove Komore u mirovanju koji, dok god im je članstvo u mirovanju, jesu članovi Komore, ali nemaju prava obavljati poslove ovlaštenog inženjera niti imaju pravo koristiti pečat i iskaznicu ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, koje u vrijeme mirovanja moraju pohraniti u Komori. U cilju rješavanja problema upisa geodetskih stručnjaka srednje i više stručne spreme Razred inženjera geodezije je usvojio: "Uvjete i mjerila za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije (Hrvatski državljani koji nisu završili sveučilišni dodiplomski studij za diplomiranog inženjera geodezije)", te su time definirani uvjeti za upis geodetskih stručnjaka svih profila. Do sada je ukupno u odgovarajuće imenike upisano 7738 članova Komore, i to u Razred arhitekata 1958, Razred inženjera građevinarstva 2833, Razred inženjera geodezije 510, Razred inženjera strojarstva 785 i Razred inženjera elektrotehnike Treba naglasiti da se taj broj stalno povećava jer interes za članstvom u Komori je zaista velik. 4. ORGANIZACIJA RADA KOMORE U ovom poglavlju se želi u najkraćim crtama opisati organizacija i način funkcioniranja Komore. Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik. Skupština Komore koju čine izabrani predstavnici razreda najviše je tijelo Komore koji se sastaje najmanje jednom godišnje i donosi Statut, Kodeks, osnove programa rada, Poslovnik, godišnji proračun, Pravilnik o naknadi potrebnih troškova članovima Komore i drugim osobama, Pravilnik o uporabi naplaćenih novčanih kazni i troškova postupka, Pravilnik o upisu u imenik Komore osoba koje ne ispunjavaju uvjet za upis u Komoru, Pravilnik o počasnim članovima Komore, Pravilnik o radu Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda, Pravilnik o skrbi, Pravilnik o trajnom stručnom i znanstvenom usavršavanju: odlučuje o visini upisnine i članarine, raspisivanju izbora; utvrđuje članove Upravnog odbora koje su izabrali strukovni razredi. Upravni odbor je izvršno tijelo Skupštine, koje čine tri člana svakog razreda, te predsjednici razreda i njihovi zamjenici. Upravni odbor donosi opće akte Komore koji nisu u nadležnosti Skupštine, imenuje Odbor za upis, donosi Rješenje o zabrani rada projektantskog društva,

114 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 119 o mirovanju i prestanku članstva u Komori, izdaje Odobrenje za rad stranim državljanima, te donosi sve operativne odluke na razini Komore. Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana, koje bira Skupština, a ima zadatak nadzirati provođenje Statuta, materijalno i financijsko poslovanje Komore, rad Stručne službe. Predsjednik Komore, kojeg bira skupština Komore, zastupa Komoru. vodi i nadzire poslovanje, saziva sjednice Upravnog odbora te im predsjeda, provodi odluke i zaključke tijela Komore i odgovoran je za zakonitost rada Komore. Svaki član Komore ujedno je i član jednog od pet razreda Komore: razreda arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera geodezije, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike. Tijela razreda su Odbor razreda i predsjednik razreda. Predsjednik i zamjenik predsjednika pripremaju sjednice, brinu o radu razreda i predstavljaju ga u radu tijela Komore. Strukovni razredi donose pravila koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore. 5. OBAVEZNO OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Jedna od zaista pozitivnih novosti u djelovanju Komore pa tako i geodetskoj struci jest obavezno osiguranje od odgovornosti. Člankom 35. Zakona o Komori propisuje se obvezno osiguranje od odgovornosti za ovlaštene arhitekte, odnosno ovlaštene inženjere. Ovdje se za opću informiranost navode neke od odredaba: "(1) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova mogao učiniti trećima. Ugovor o osiguranju od odgovornosti za ovlaštene arhitekte, odnosno ovlaštene inženjere koji rade u pravnoj osobi, ovlaštene arhitekte, odnosno ovlaštene inženjere članove projektantskog društva i za arhitekte i inženjere koji rade u tom društvu zaključuje pravna osoba, odnosno to društvo. (4) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti. (5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju ovlašteni arhitekti ovlašteni inženjeri dužni su Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti. (11) Ako je ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer štetu trećemu učinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo na povrat isplaćene naknade za štetu od ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, odnosno pravne osobe i projektantskog društva".

115 120 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Područje obveznog osiguranja jest i sigurno će i u budućnosti biti jedno od najosjetljivijih područja djelovanja Komore i njezinih članova, gdje će se zaoštriti odgovornost i dogoditi neminovna selekcija članstva. Ugovor o dugoročnom osiguranju od odgovornosti ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za štete koje mogu pričiniti trećim osobama je sklopljen 6. lipnja godine između Komore i "Croatia osiguranja". Osiguranici su obuhvaćeni osiguravateljevim pokrićem od ,00 kn po štetnom događaju počevši od godine, a godišnja premija iznosi 750,00 kn po osiguraniku. 6. CILJEVI KOMORE Komora djeluje svega dvije i pol godine i u tom razdoblju je završen proces njenog formiranja, te uspostavljena puna organizacijska forma. Prostorije komore su smještene u unajmljenom prostoru ali na vrlo atraktivnoj lokaciji (Trg Bana Jelačića), a izvršena je profesionalizacija stručnih poslova. Nakon uspješno završene faze oživotvorenja Komore život ide dalje i nameću se sljedeći njeni zadaci: upoznavanje javnosti sa djelovanjem Komore i pojačavanje njenih aktivnosti kroz jasan i dobro proveden marketinški pristup, trajno rješenje poslovnog prostora Komore, aktivno sudjelovanje Komore u kreiranju i donošenju svih zakonskih akata vezanih uz cjelokupno područje njenog djelovanja, organizacije seminara za potrebe članstva Komore i ostalih zainteresiranih u cilju edukacije, pojašnjenja novih zakonskih propisa i unaprijeđenja svih uključenih struka, uklanjanje nelojalne konkurencije i pružanje usluga mimo ovlaštenja, nepoštivanje cjenika Komore, pojačavanje rada stegovnih tijela komore radi podizanja digniteta Komore i poštivanja svih akata Komore, donošenje novog statuta Komore, jer su tijekom uspostave Komore nastali sasvim novi uvjeti koji nameću mnoge promjene u sadašnjem statutu. Što se tiče Razreda inženjera geodezije koji uspješno djeluje unutar Komore nameću se sljedeći specifični zadaci koji bi trebali rezultirati daljnjim uređenju geodetske struke: izrada cjenika geodetskih usluga i njegovo uklapanje u cjenik Komore, jačanje suradnje s Državnom geodetskom upravom u cilju poboljšanja postojećih i stvaranja novih zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju geodetsku struku, ustanovljavanje i organizacija polaganja stručnih ispita,

116 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 121 rješavanje problema vezanih uz izdavanje licenci za rad od strane Državne geodetske uprave, permanentan rad na izradi akata koji trebaju osigurati još bolji i efikasniji rad Razreda inženjera geodezije, uključivanje u rad Komore što većeg broja članova iz Razreda inženjera geodezije, povezivanje Razreda inženjera geodezije s geodetskim Komorama iz zemalja okruženja (Pribičević, 2001., Pribičević, Mikičić, 2001.). 7. ZAKLJUČAK O tome što se je dosada postiglo u radu Komore, posebice što se tiče Razreda inženjera geodezije postoje različita mišljenja. S jedne strane oni članovi koji su se aktivno angažirali u rad Komore, smatraju da se je postiglo dosta, jer su svjesni koliki je trud i entuzijazam potreban za postizanje promjena. S druge strane velikom broju članstva se čini da se nije postiglo baš mnogo, no nisu svjesni da bi se i oni trebali aktivirati i dati svoj doprinos radu Komore. Realnost pokazuje da su i jedni i drugi u pravu. Naime, sve što je dosad postignuto i sve što će se postići u budućnosti ovisi jedino i isključivo o nama članovima Komore, odnosno našoj aktivnosti u njenom radu. Sigurno je da je za nas geodete ova godina značajna jer je na čelu čitave Komore kao njen Predsjednik predstavnik upravo našeg Razreda. Ova činjenica razoružava one naše kolege koji su smatrali da nije dobro što smo se udružili u ovakvu zajedničku Komoru pet struka, jer je jasno da ovakva organizacija Komore s ukupno oko 8500 članova ima veliku snagu. Međutim tu snagu treba znati iskoristiti, a to se može postići samo velikim radom i angažmanom u cilju uređenja odnosa i jačanja geodetske struke u našem društvu.

117 122 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA: Narodne novine (1994): Zakon o prostornom uređenju 30/94. Narodne novine (1998): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju 68/98. Narodne novine (1999): Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu 40/99. Narodne novine (1999): Pravilnik o cijenama usluga 40/99. Narodne novine (1999): Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu 40/99. Narodne novine (1999): Zakon o gradnji 52/99. Narodne novine (1999): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina 128/99. Narodne novine (2000): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju 61/00. Pribičević, B. (1998): Kratki prikaz Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Časopis studenata Geodetskog fakulteta "Ekscentar", Zagreb 1998 br. 2-3, str. 17. Pribičević, B. (2001): međunarodna aktivnost komore - službeni posjet Slovačkoj, Geodetski list Vol 56.(79) 2, Zagreb. Pribičević, B.; Mikičić, I. (2001): Posjet izaslanstva Razreda inženjera geodezije Slovačkoj komori geodeta i kartografa, Glasilo Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu br. 7, 59-62, Zagreb. CHAMBER AND LICENCED ENGINEERS OF SURVEYING Abstract. The Law of Croatian Chamber of Architects and Engineers in Civil Engineering was published in Narodne novine No. 45 in Immediately after that the basic acts of the Chamber were made and the Chamber bodies themselves constituted. These steps initiated the regulation of geodetic profession in the Republic of Croatia according to European standards. After two years of work, the first results can be seen, accompanied also with problems that are presented in this paper. Key words: chamber, geodetic profession.

118 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 123 EOP-ZEMLJIŠNA KNJIGA I STVARANJE JEDINSTVENE BAZE ZEMLJIŠNIH PODATAKA Damir Kontrec Općinski sud Varaždin Sažetak. U članku se ističe značaj stvaranja nove jedinstvene baze zemljišnih podataka, uz analizu odredbi Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koje se posebno tiču zemljišne knjige vođene elektroničkom obradom podataka i jedinstvene baze zemljišnih podataka. EOP-zemljišna knjiga sastoji se glavne knjige (popis upisa i popis izbrisanih upisa), zbirke isprava, zbirke zemljišnoknjižnih rješenja, pomoćnih popisa, te zbirke katastarskih planova. U budućoj jedinstvenoj bazi zemljišnih podataka ostaju dosadašnje nadležnosti suda i katastra, ali se izbjegava potreba međusobnog obavještavanja, budući su podaci o nekretninama jedinstveni. Posebno se obrađuje mogućnost uvida u bazu podataka, te odredbe o zemljišnoknjižnom postupku. Ključne riječi: zemljišna knjiga, baza zemljišnih podataka. 1. UVOD Evidencije o zemljištu (nekretninama) spadaju u osnovne evidencije svake moderne, sređene države, uz evidencije o pravnim osobama koje vode sudski registri trgovačkih sudova, te matične evidencije o osobama, koje vodi državna uprava. Stoga da bi moglo govoriti o modernoj državi, prije svega moraju te evidencije biti sređene i aktualne, tj. moraju prikazivati pravo stanje stvari. Stanje zemljišnih knjiga i katastarskih evidencija u Republici Hrvatskoj sasvim sigurno nije dobro, no ne postoji jedna sveobuhvatna studija koja bi točno prikazala sadašnje stanje. Možda je za ilustraciju potrebno napomenuti samo konstataciju dr. Željka Bačića da je katastarski operat u Republici Hrvatskoj na razini koja donekle zadovoljava trenutne potrebe i to u knjižnom dijelu, koji je visoko kompjuteriziran (oko 91 %), dok je istovremeno 80 % katastarskih planova izrađeno grafičkom izmjerom prije godine (Bačić 2000). Upravo na takvim katastarskim planovima temelje se i zemljišne knjige u pretežitom dijelu. U isto vrijeme, posebice na većim općinskim sudovima, postoji veliki broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, što uz nesređenost evidencija još više komplicira stanje.

119 124 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Stoga je krajnje vrijeme da se prione rješavanju tog problema, i to prije svega vlastitim snagama i sredstvima, a ukoliko će biti potrebno i uz pomoć stranih donacija, kredita, kao što su primjerice krediti Svjetske banke, razne donacije stranih država i slično. U tom smislu je najznačajnije omogućavanje uvođenje modernih informacijskih tehnologija u evidencije o nekretninama i stvaranje usklađene, jedinstvene baze zemljišnih podataka. Pravne pretpostavke za to učinjene su donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96, a primjenjuje se od 1. siječnja godine) i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 128/99, a primjenjuje se od 1. ožujka godine), u kojima su propisane osnovne odredbe o EOP-zemljišnoj knjizi i jedinstvenoj bazi zemljišnih podataka. 2. PRAVNE PODLOGE ZA UVOĐENJE Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere (čl. 9. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama), a i samo uređenje zemljišnih knjiga usko je povezano s ustanovom katastra i na određeni način je i ovisno o njoj. Stoga je neophodno potrebno imati usklađenu evidenciju i kod ručno vođene zemljišne knjige, dok se kod zemljišne knjige vođene elektroničkom obradom podataka podrazumijeva jedinstvena i usklađena baza zemljišnih podataka. EOP - zemljišna knjiga definirana je odredbom čl st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, te je određeno da je EOP - zemljišna knjiga evidencija vođena elektroničkom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta, te podataka z.k. suda o pravnom stanju zemljišta, pohranjenih u bazu zemljišnih podataka. Prema tome, EOP - zemljišna knjiga zajedno s katastrom vođenim elektroničkom obradom podataka čini bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske (BZP). Ta se baza vodi jedinstveno za cijelu državu (čl. 6. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama). U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i to u čl. 85. određeno je da se katastar nekretnina objedinjuje sa zemljišnom knjigom vođenom kod zemljišnoknjižnog suda elektroničkom obradom podataka u Bazi zemljišnih podataka (BZP), čije ustrojstvo i djelovanje sporazumno uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i ravnatelj Državne geodetske uprave. Potrebno je istaći da EOP - zemljišna knjiga ima iste funkcije kao i ručno vođena zemljišna knjiga, zatim da se vode isti podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, vrijede ista načela, primjenjuju se ista pravila o sastavu z.k. uloška, vrstama, predmetu i pretpostavkama upisa, ukoliko Zakonom o zemljišnim knjigama nije što drugo određeno (čl st. 2.). Postavlja se odmah i slijedeće pitanje u čemu je onda razlika u odnosu na dosadašnji način vođenja zemljišne knjige. Odgovor na to pitanje bi bio da

120 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 125 razlike postoje samo glede načina, tehnike vođenja zemljišne knjige, načina provedbe upisa, ostvarivanja uvida u zemljišnoknjižne podatke i povezanosti zemljišne knjige i katastra nekretnina. Treba još istaći da se EOP - zemljišna knjiga vodi isključivo elektroničkom obradom podataka, te da se zemljišnoknjižni upisi provode pohranjivanjem podataka u BZP. Uvid se omogućuje putem računala od strane z.k. odjela sudova, ureda za katastar, javnih bilježnika, odvjetnika i svih drugih korisnika koji će imati pravo ostvariti uvid u BZP. Kod EOP - zemljišne knjige bitno se mijenja odnos katastra i suda, tj. više ne postoji obveza međusobnog obavještavanja tih institucija o bilo kakvim promjenama. Samo objedinjavanje podataka provodi se na razini jedinstvenog prikupljanja svih podataka o zemljištu koje postoje u Republici Hrvatskoj i to putem BZP-a, u koju svako tijelo pohranjuje podatke u okviru svoje nadležnosti i u propisanom postupku. 3. SASTAV EOP-ZEMLJIŠNE KNJIGE Od čega se sastoji EOP-zemljišna knjiga? Odgovor na to pitanje nalazi se u odredbama čl do 168. Zakona o zemljišnim knjigama. U tim člancima je propisano da EOP-zemljišnu knjigu čini glavna knjiga, zbirka isprava, zbirka katastarskih planova i pomoćnih popisa, zatim zbirka zemljišnoknjižnih rješenja, te poseban dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka (urudžbeni brojevnik). Od svih evidencija jedino se zbirka isprava i zbirka zemljišnoknjižnih rješenja vodi ručno, dok se sve ostalo vodi kompjuterski, dakle pomoću elektroničke obrade podataka. Novost predstavlja zbirka zemljišnoknjižnih rješenja, za koju se primjenjuju pravila o zbirci isprava Glavna knjiga Glavna knjiga EOP-zemljišne knjige podijeljena je u dva dijela i to popis upisa i popis izbrisanih upisa. Ta dva dijela su pravno izjednačena i zajedno se smatraju glavnom knjigom. Zakonodavac je time želio postići preglednost glavne knjige EOP-zemljišne knjige, jer u najvećem broju slučajeva stranke najčešće zanima zadnje aktualno stanje, tko je vlasnik neke nekretnine, da li takav može prodati tu nekretninu, da li postoje kakva ograničenja ili tereti itd. Treba istaći da se na sve upise u popisu upisa i popisu izbrisanih upisa primjenjuju sve odredbe materijalnog i postupovnog zemljišnoknjižnog prava i sva načela, kao i kod ručno vođene zemljišne knjige. Stoga se može zaključiti da pošteni stjecatelj, mora izvršiti uvid i u popis upisa i u popis izbrisanih upisa, kada se poziva na zaštitu povjerenja u pravnom

121 126 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre prometu. To posebno iz razloga što su ta dva dijela glavne knjige pravno izjednačena. Svaki upis pohranjen u glavnu knjigu označava se datumom i brojem dnevnika (čl st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama), a podaci o obliku, površini i izgrađenosti nisu posebni zemljišnoknjižni upisi u glavnoj knjizi, već katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP, koji čine dio glavne knjige Popis upisa Čl st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama popis upisa definira kao dio glavne knjige koji se sastoji od upisa postojećeg pravnog stanja zemljišnoknjižnih tijela, a izbrisane upise popis upisa sadrži samo kada su oni potrebni radi potpunog prikaza postojećeg pravnog stanja zemljišnoknjižnih tijela. Iz ovakve definicije popisa upisa jasno je vidljivo da se iz popisa upisa mora vidjeti o kojem se zk. tijelu radi, kakav je sastav, oblik, površina, izgrađenost, tko je vlasnik nekretnine, koja knjižna prava postoje na nekretnini, koja osobna ili stvarna ograničenja postoje, zabilježbe pravnih činjenica itd. Sastav je isti kao i kod ručno vođene zemljišne knjige, dakle primjenjuju se odredbe čl. 17. do 25. Zakona o zemljišnim knjigama. Popis upisa sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka, čiji je sadržaj jednak kao i kod ručno vođene zemljišne knjige. Jedina je razlika u tome što u natpisu zk. uloška EOP-zemljišne knjige je vidljiva plomba, ukoliko ista postoji, te broj zadnjeg dnevnika i datum. Popis upisa sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B), te teretovnicu (teretni list, list C). Ukoliko bi koji od suvlasnika zatražio, za njegov idealni dio otvoriti će se poduložak kao sastavni dio uloška, a koji također sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu, iako postoji mogućnost da se kod EOP-zemljišne knjige poduložak ne uvodi posebno, već da se prikaz vlasništva posebnog dijela nekretnine, odnosno suvlasničkog udjela omogućava elektroničkom obradom podataka (Josipović 1998). Osobno smatram, a radi preglednosti, da bi bilo dobro uvesti poduloške, kao obavezni dio. U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zk. tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zk. tijela ili nekoga suvlasničkog (idealnog) dijela zk. tijela. Nadalje upisuju se sve katastarske promjene koje se odnose na zk. tijelo, kao promjena katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti, a mora se naznačiti i pokretanje postupka za promjenu tih podataka. U posjedovnicu se nadalje upisuju i sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zk. tijela koja nisu opće naravi. Upisuje se i pravo građenja u posjedovnicu posebnog zk. uloška kao posebno zk. tijelo. Kad je otvoren poduložak u posjedovnici uloška učinit će se vidljivim postojanje i broj poduloška. Ako je koje zk. tijelo općepoznato pod određenim nazivom, upisat će se taj naziv u natpis posjedovnice.

122 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 127 Čl. 22. Zakona o zemljišnim knjigama je propisano da će se svaka promjena sadržaja posjedovnice koja nastane zbog upisa na nekom drugom listu zk. uloška učiniti po službenoj dužnosti vidljivom i u posjedovnici. Bude li koja stvarna služnost upisana u ulošku poslužnog dobra, to će se, kao i svaka druga promjena takva upisa, po službenoj dužnosti učiniti vidljivim i u posjedovnici gospodujućeg dobra. Zbog toga i postoji odjeljak A I i A II, u koje se upisuju Zakonom propisane činjenice, odnosno čine se iste vidljivima. Kod EOP-zemljišne knjige posjedovnicu će podacima opskrbljivati katastar, te sadržaj posjedovnice je bitno odrediti u skladu s podzakonskim aktima koji se donose na nivou Državne geodetske uprave (NN 128/99). Što se tiče vlastovnice i teretovnice ne postoje nikakve razlike u odnosu na sadržaj istih kod ručno vođene zemljišne knjige Popis izbrisanih upisa Popis izbrisanih upisa je dio EOP-glavne knjige u koji se prenose izbrisani upisi, upisi koji više nisu nužni za prikaz postojećeg pravnog stanja zemljišta, te u koji se unose podaci o provedbi svih upisa u popisu upisa (čl Zakona o zemljišnim knjigama). Iz ovakve definicije popisa izbrisanih upisa jasno proizlazi što se sve upisuje u taj popis, a to su sva brisanja knjižnih prava, brisanja zabilježbi pravnih činjenica i osobnih odnosa, prijenosa prava, promjene nositelja knjižnih prava, te promjene ostalih podataka upisanih u popisu upisa. Popis upisa i popis izbrisanih upisa zajedno daju prikaz postojećeg i povijesnog pravnog stanja nekretnina (naravno od dana kada su podaci prenijeti u EOPzemljišnu knjigu). Tako se primjerice promjena nositelja knjižnog prava provodi upisom novog nositelja u popis upisa, te istodobnim prijenosom upisa u korist dotadašnjeg nositelja u popis izbrisanih upisa. U popis izbrisanih upisa prenose se po službenoj dužnosti i upisi koji više nemaju značenje za postojeće pravno stanje nekretnina, kao što su upisi za koje Zakon o zemljišnim knjigama predviđa da se nakon proteka određenog vremena moraju brisati po službenoj dužnosti, primjerice zabilježba spora i slično Zbirka isprava Čl Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da se zbirka isprava kod EOP-zemljišne knjige vodi ručno. Dakle, to je jedina evidencija, uz zbirku zemljišnoknjižnih rješenja, koja se vodi ručno. Na zbirku isprava se stoga i kod EOP-zemljišne knjige primjenjuju ista pravila kao i kod ručno vođene zemljišne knjige. Sadržaj zbirke isprava propisan je čl. 26. i 27. Zakona o zemljišnim knjigama. Tako je određeno da se od svake isprave na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis zadržava barem ovjerovljeni prijepis. Ulaganjem tih prijepisa nastaje zbirka isprava, te se prijepisi uvezuju u sveske. Zbirka isprava se uređuje zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zk. suda.

123 128 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Značaj zbirke isprava se nalazi u tome da ona objašnjava upise provedene u glavnoj knjizi, jer se u glavnu knjigu unosi iz isprave samo bitan sadržaj knjižnog prava u skladu s čl. 16. Zakona o zemljišnim knjigama, dok su svi drugi podaci vidljivi upravo iz zbirke isprava. Uvid u zbirku isprava je za sve osobe slobodan i neograničen, a niti je za vršenje uvida potrebno imati pravni interes. Kod sadržaj upisa EOP-zemljišne knjige nije potrebno navoditi vrstu upisa, osim ako se radi o predbilježbi. Kod stjecanja vlasništva i hipoteke ispravu treba označiti po datumu i bitnom sadržaju isprave. Dano je ovlaštenje ministru pravosuđa, da u sporazumu s čelnikom Državne geodetske uprave propiše određene kratice, odnosno tipizirane oznake pojedinih upisa i isprava Zbirka zemljišnoknjižnih rješenja Ova zbirka vodi se samo kod EOP-zemljišne knjige uz odgovarajuću primjenu pravila o vođenju zbirke isprava. Bit ove zbirke je u tom da se pomoću nje i zbirke isprava može rekonstruirati svaki upis u EOP-zemljišnoj knjizi. No, upis u EOP-zemljišnu knjigu je i skraćen, tako da se ne navodi vrsta dopuštenog upisa, te isprava, pa se uvidom u zbirku zk. rješenja može saznati na temelju koje je isprave dopušten upis. No, čl st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da se nikome ne može prigovoriti da nije bio u dobroj vjeri samo zbog toga što mu nije bio poznat sadržaj zbirke zemljišnoknjižnih rješenja. Prema tome, na zbirku zemljišnoknjižnih rješenja ne primjenjuju se pravila o zaštiti povjerenja Pomoćni popisi Kod EOP-zemljišne knjige vode se isti pomoćni popisi kao i kod ručno vođene zemljišne knjige, a kako je to propisano čl. 29. Zakona o zemljišnim knjigama. Pobliže odredbe o upisnicima i pomoćnim popisima detaljno propisuje Zemljišnoknjižni poslovnik u odredbama čl. 33. do 40. Poslovnika. Kod EOP-zemljišne knjige pomoćni se popisi vode elektroničkom obradom podataka kao dio baze zemljišnih podataka (čl Zakona o zemljišnim knjigama), pa je svaka promjena podataka u glavnoj knjizi odmah vidljiva i u svim pomoćnim popisima. Zbog toga nema potrebe posebno provoditi promjenu u glavnoj knjizi, te nakon toga u pomoćnim popisima kako se to mora voditi kod ručno vođene zemljišne knjige. Bitno je istaći da su time odmah svi podaci usklađeni, a što u praksi kod ručno vođene zemljišne knjige često puta, ili gotovo u pravilu nije slučaj. Naime, nerijetko zk. referent provede promjenu u glavnoj knjizi, ali ne i u pomoćnim popisima, registru čestica ili imeniku, pa su te evidencije u pretežitom dijelu neažurne, a time često puta i neupotrebljive.

124 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 129 Značaj pomoćnih popisa je da se objasni sadržaj nekog upisa, pa primjerice ako je upisana plomba iz dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka može se vidjeti na što se odnosi plomba, jer se u natpisu zk. uloška čini vidljivim i broj podneska Zbirka katastarskih planova Čl. 28. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova. Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta, prikazujući u njima oblik i položaj svih katastarskih čestica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. Čl. 32. st. 1. Poslovnika određeno je da su katastarski planovi označeni tekućim brojevima, a na svakom planu (listu) označeni su naziv katastarske općine, broj lista, razmjer plana i brojevi zemljišta. Svrha je katastarskih planova da služe kao sredstvo koje služi korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta. Bitno je ovdje istaći i odredbu čl. 10. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama, a gdje je propisano da ako se podaci u zemljišnoj knjizi i u katastarskim planovima razlikuju, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok se podaci međusobno ne usklade postupkom predviđenim zakonom. Kod EOP-zemljišne knjige i jedinstvene BZP doći će u budućnosti do digitalizacije katastarskih mapa, tako da će svatko moći na kompjutora, na svojoj radnoj stanici vidjeti plan i utvrditi o kojoj se parceli točno radi. 4. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK I kod EOP-zemljišne knjige u svezi zk. postupka primjenjuju se iste odredbe čl. 95. do 105. Zakona o zemljišnim knjigama, kao i kod ručno vođene zemljišne knjige. No u odredbama čl do 178. propisane su posebne odredbe o zemljišnoknjižnom postupku kod EOP-zemljišne knjige. Kod EOP-zemljišne knjige postoje i određene specifičnosti. Tako je čl Zakona određeno da ministar pravosuđa može narediti da se zk. prijedlozi podnose na propisanim tiskanicama. No prijedlog koji ne bi bio tako podnesen ne bi se mogao odbaciti zbog toga, ako se po njemu inače može postupati. Ovakva odredba u značajnoj mjeri bi ubrzala rad sudova, stranke bi u prijedlozima pisale ono što je potrebno, ne bi se javljali prijedlozi s literalnim ambicijama, a što sve skupa u značajnoj mjeri usporava rad suda. Kad stigne prijedlog za upis, stavlja se plomba u natpis onoga zk. uloška u kojem se predlaže upis. Plomba se upisuje istovremeno s unošenjem prijedloga za upis u dnevnik zk. podnesaka. Plomba sadrži samo broj dnevnika pod kojim je proveden upis, te se stavlja u natpis zk. uloška, s time da je odmah vidljiva svima u BZP-u.

125 130 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Plomba se smije izbrisati samo na temelju rješenja zk. suda kojim se dopušta upis, a nakon provedbe upisa. Nakon brisanja plombe upis se smije ispravljati samo na temelju posebnog rješenja zk. suda. U svakom ulošku putem elektroničke obrade podataka u natpisu treba učiniti vidljivim datum i broj dnevnika pod kojim je proveden zadnji upis (broj zadnjeg upisa). Promjena broja zadnjeg upisa vrši se ex offo bez rješenja zk. suda, tako da se broj zadnjeg upisa mijenja istodobno s brisanjem plombe kojom je bilo učinjeno vidljivim postojanje prijedloga za upis koji je proveden. Kod EOP-zemljišne knjige putem elektroničke obrade podataka treba u teretovnici, ne vrijeđajući ičije pravo, ispraviti oznaku opterećenog suvlasničkog dijela, kad se ta oznaka promijeni u vlastovnici. I ta promjena se provodi po službenoj dužnosti, također bez posebnog rješenja. Smatra se potrebnim da se u izmjeni Zemljišnoknjižnog poslovnika, a za potrebe EOPzemljišne knjige jasno razgraniče samostalni i vezani upisi (NN 81/97). 5. UVID I IZDAVANJE ISPISA Ovu materiju reguliraju odredbe čl do 173. Zakona o zemljišnim knjigama. Prije svega je određeno da se uvid u glavnu knjigu, pomoćne popise i dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka ostvaruje izdavanjem ispisa iz BZP-a. I EOP-zemljišna knjiga je javna i svatko može zahtijevati uvid u EOP-zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise, iz nje dobiti ispise i prijepise, sve jednako kao i kod ručno vođene zemljišne knjige. Umjesto klasičnih zk. izvadaka kakve sada imamo u zk. odjelima, izdaju se ispisi iz BZP-a. Dakle, u pogledu ostvarivanja uvid u EOP-zemljišnu knjigu, u usporedbi s ručno vođenom zemljišnom knjigom, razlika je samo u načinu ostvarivanja uvida. Dok kod ručno vođene zemljišne knjige se mora izdati zk. izvadak, odnosno stranka ima pravo izvršiti uvid u samu zemljišnu knjigu u zk. odjelu suda, kod EOP-zemljišne knjige stranka ima mogućnost putem terminala ostvariti uvid u podatke tj. u jedinstvenu BZP. Po zahtjevu stranke voditelj zk. će na zahtjev dati i potrebne usmene obavijesti o upisima u glavnu knjigu ili pomoćne popise. Kompjuterski ispis iz BZP-a ovjerava se pečatom i potpisom voditelja zk. odjela samo na izričiti zahtjev. Bitno je još istaći da će u budućnosti svaki sud i katastarski ured imati mogućnost izdavati ispise iz BZP-a, bez obzira u kojoj se katastarskoj općini nalazi zemljište. No uvid u zbirku isprava i zbirku zemljišnoknjižnih rješenja moguće je izvršiti jedino kod onog zemljišnoknjižnog suda koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj je upis proveden, jer se te evidencije vode ručno. Što se tiče sadržaja ispisa iz BZP isti se razlikuje ovisno o tome da li se uvid ostvaruje u popis upisa, popis izbrisanih upisa, pomoćne popise, dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka. Moguće su i različite kombinacije, pa se tako

126 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 131 može tražiti ispis samo pojedinog lista, upise pod određenim brojevima itd. Sve te moguće kombinacije omogućiti će se tehničkim rješenjima u postupku izrade kompjuterskih programa za potrebe EOP-zemljišne knjige. Tko je sve ovlašten izvršiti uvid u BZP? Čl.171. ZZK određeno je da je javni bilježnik dužan u svom uredu stvoriti tehničke pretpostavke i održavati tehničke uređaje za uvid u BZP. Odvjetniku će ministar pravosuđa, na njegov zahtjev, dopustiti rješenjem da u svom uredu drži tehničke uređaje za uvid u BZP, vodeći računa o tehničkim mogućnostima. Javni bilježnici i odvjetnici dužni su svakome omogućiti pristup BZP, za to imaju pravo na naknadu koja ne može biti viša od pristojbe propisane za uvid obavljen u sudu. Ministar pravosuđa može dopustiti i drugim fizičkim i pravnim osobama da u svojim prostorijama imaju tehničke uređaje za uvid u BZP, no o svemu tome ministar pravosuđa donijeti će pravilnik u kojem će odrediti tko će i pod kojim uvjetima plaćati naknadu za uvid u BZP. Kod toga ukazujem na potrebu da se i Zakon o sudskim pristojbama izmijeni i dopuni u dijelu za potrebe EOPzemljišne knjige, kod izdavanja ispisa iz BZP-a 6. BAZA ZEMLJIŠNIH PODATAKA Čl Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da ministar pravosuđa u sporazumu s čelnikom središnjeg tijela državne uprave mjerodavnog za katastar određuje preoblikovanje ručno vođene zemljišne knjige određene katastarske općine u EOP-zemljišnu knjigu. Mišljenja sam da je kod toga potrebno razlikovati sam postupak preoblikovanja, gdje se podaci prenose iz ručno vođene zemljišne knjige i isti usklađuju s katastarskim podacima, te postupak osnivanja EOP-zemljišne knjige (NN 81/97). Daljnjim odredbama glave 5. čl do 210. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je kako se vrši prijenos podataka, otvaranje EOP-zemljišne knjige, objava oglasa, ispravak upisa u EOP-zemljišnoj knjizi, odgovornost države za pogrešne upise, te o pristojbama. Čl Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da će ministar pravosuđa u sporazum s čelnikom Državne geodetske uprave urediti ustrojstvo i djelovanje BZP-a, a ministar pomorstva, prometa i veza osigurati će tehničku podlogu za provedbu Zakona koje se odnose na BZP, te ustrojstvo i uporabu EOP-zemljišne knjige. U tu svrhu radne skupine osnovane u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, te Državnoj geodetskoj upravi morati će predložiti prijedloge potrebnih podzakonskih akata i naputaka, a kako bi se cijeli postupak mogao u konačnici primijeniti na području cijele države. Osim toga, Državna geodetska uprava je donijela i Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje od koji je u srpnju godine prošao i proceduru u Saboru RH. Takav program, a nakon sagledavanja i snimanja stanja u zk. odjelima sudova, morati će donijeti i Ministarstvo pravosuđa.

127 132 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Postupak sređivanja zemljišnih evidencija neminovno je započeo, a kako će se i kojim tempom isti odvijati ovisi prije svega o materijalnim mogućnostima države. Stoga je za očekivati da će se u Vladi i Saboru shvatiti značenje ovih promjena i da su iste preduvjet bilo kakvog razvitka Republike Hrvatske. LITERATURA Bačić, Ž. (2000): Preobrazba katastra prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Nekretnine u pravnom prometu, Inžinjerski biro, Zagreb. Josipović, T. (1998): Komentar Zakona o zemljišnim knjigama. Informator, Zagreb. Narodne novine 91/96: Zakon o zemljišnim knjigama. Narodne novine 128/99: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Narodne novine 81/97: Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova. Zemljišnoknjižni poslovnik. THE EDP-LAND REGISTER AND FORMING OF THE UNITED LAND DATA-BASE Abstract. In this contribution is emphasized the importance of the forming of the new united land data-base. The author gives the analysis of the provisions of the law regarding the EDPland register and the land data-base in te Law on Landregisters and the Law on State Surveying of Land and Cadastre of Immovables. The EDP-land register consists of: the main register, the collection of title-deeds, the collection of landregister decisions, the auxiliary lists, and the collection of cadastral-plans. In the future united land data-base the jurisdiction of the court and the competency of the cadastre wil remain as they were before, but the mutual exchange of information between them will be needless. Namely, the database of real estates is united for both authorities. The feasibility of the survey in data-basis and the legislative provision about land-register procedure are discussed separately. Key words: land register, land database.

128 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 133 ETAŽNO VLASNIŠTVO SPONA KATASTRA I ZEMLJIŠNE KNJIGE Slavko Vukadinović 1 i Franjo Ambroš 2 1 GEOS Osijek 2 Hrvatske telekomunikacije Telekomunikacijski centar Osijek Sažetak: Etažno vlasništvo pravno egzistira više od trideset pet godina. Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina stekli su se uvjeti za ustrojstvo evidencije etažnog vlasništva u okviru geodetskog sustava. Geodetska struka preuzima obvezu osigurati tehničku interpretaciju položaja nekretnine u prostoru. Ustrojstvu etažnog vlasništva predstoje opsežna mjerenja svakog dijela zgrade te izrada odgovarajućeg elaborata. Na temelju geodetskog elaborata izvršit će se upis nekretnine u zemljišnoj knjizi. Pojednostavljenjem procedura usklađenja i provođenja promjena između katastra i zemljišne knjige, očekujemo smanjenje administriranja, a time i uštede. Ustrojavanjem evidencije etažnog vlasništva u geodetskom sustavu postaje upitna i dosadašnja praksa po kojoj su elaborate etažiranja izrađivali predstavnici drugih struka. Moderna tehnologija omogućava objedinjavanje baze podataka katastra i zemljišne knjige, pa i mogućnost daljinskog uvida u stanje vlasništva. Predložene procedure i u izradi jedinstvenih baza trebaju doprinijeti lagodnijem i pouzdanijem korištenju. Ključne riječi: etažno vlasništvo, etažiranje. 1. UVOD Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina geodetska je struka preuzela obvezu izraditi tehničku evidenciju vlasništva dijelova zgrada etažno vlasništvo. Željeli bismo ukazati na probleme te predložiti postupke pojednostavljenja procedura, čime bismo doprinijeli ekonomičnijoj evidenciji, uz uvjet poštivanja potpune pravne sigurnosti vlasništva. Katastar dijelova zgrada logična je nadgradnja dosadašnjeg katastra zemljišta. Nažalost, zapostavljenost sustava u njenoj temeljnoj funkciji, katastru zemljišta, posebno u gradovima, rezultiralo je nesređenom temeljnom evidencijom, a na taj način otežalo i izradu katastra dijelova zgrada. O problemu upisa objekata i dijelova objekata izvijestili smo vas godine člankom u Geodetskom listu ETAŽNO VLASNIŠTVO IZAZOV GEODETSKOJ STRUCI.

129 134 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. STRUČNA NADLEŽNOST ZA KATASTAR DIJELOVA ZGRADA Želja nam je polemički progovoriti o sadašnjim i budućim problemima, koje pri ustrojstvu cjelovite evidencije moramo riješiti. Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu ustrojena je podjela stručne nadležnosti za pojedine poslove. Kako je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina geodetskoj struci određeno da ustroji i vodi tu evidenciju, logično je da se izrada odgovarajućih elaborata povjerava geodetskim stručnjacima, te da elaborat mora uvažiti temeljne postavke struke: definirati granice vlasništva te egzaktno definirati površine. 3. TOČNOST ELABORATA I UGOVORA Kako su fizičke granice vlasništva na dijelu zgrade nepromjenjive te postoje čvrste prepreke između pojedinog posebnog dijela zgrade (zidovi i sl.), nije od presudne važnosti da se linija razgraničenja vlasništva definira s većom točnošću nego što je to uobičajeno i u katastru zemljišta. Očekujemo da geodetska znanost predloži numerički iznos te točnosti. U postojećim ugovorima površine bi trebalo uzimati orijentaciono budući da su specifični slučajevi prostorija, lođa i balkona pomnoženi koeficijentom, koji je kroz korekciju površine, ustvari, korigirao vrijednosti stana. Ugovor je dokument kojim su se stekla određena prava. Formalno gledano, zbog razlike površina trebalo bi sklopiti anekse ugovora. U slučaju likvidacije pravnog subjekta, postupak bi se odužio. Tehničkim opisom ovlaštenog inženjera konstatirala bi se neslaganja i naveli razlozi. Pri ovjeri elaborata od strane katastra, prihvatilo bi se postojeće stanje ili uputilo na sudski postupak ustanovljavanja vlasništva. Šarolika praksa na tom području zahtijeva da svaki elaborat mora imati tehničko izvješće, u kojem bi detaljno bili opisani postupci formiranja početnog vlasničkog stanja. 4. KATASTARSKA ČESTICA OSNOVA EVIDENCIJE Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ustrojen je princip jedinstva nekretnina. Ovo od nas zahtijeva da svakom objektu pridodamo odgovarajuću parcelu potrebnu za nesmetano funkcioniranje objekta. U pravilu, ova parcela mora imati elemente građevinske parcele, posebno pristup na javno prometnu površinu. Ovaj princip zahtijeva temeljitu analizu postojeće ili buduće parcelacije kako bi se početno vlasničko stanje korektno utvrdilo. Analizirajući mogući scenarij kod organiziranja života na određenom području, ne možemo se oteti utisku da je definiranje građevinske parcele, kao parcele koja služi redovitoj uporabi zgrade, mogući element otežanog gospodarenja. Naime, dio postojećih javnih površina prešao bi u vlasništvo zgrade, a time

130 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 135 općinama i gradovima otežalo organizaciju komunalnih službi, te gospodarenje prostorom. Zalažemo se da parcela višestambenih objekata ima karakter katastarske čestice te da je ona temelj vlasničke evidencije. Na taj se način isključuje izjašnjavanje urbanista o parcelaciji zemljišta, čime se pojednostavljuje postupak. 5. OVLAŠTENJE ZA USKLAĐENJE STVARNOG STANJA S VLASNIČKOM EVIDENCIJOM Nesklad zemljišno knjižnog i stvarnog stanja treba ispraviti po pojednostavljenoj proceduri. Mišljenja smo da je stručnost ovlaštenih inženjera geodezije garancija za izradu korektnog tehničkog rješenja, a pregled i kontrola katastra potvrda korektnosti elaborata i provedivosti u zemljišnoj knjizi. 6. UVOĐENJE ELEKTRONIČKE OBRADE Analizom podataka iz posjedovnog lista ureda za katastar (uskoro vlasničkog stanja) i popisnog lista Glavne knjige zemljišno knjižnog suda uočavaju se identični podaci, što ukazuje na moguće uštede u elektroničkoj obradi. Radi ilustracije navodimo dupliranje identičnih podataka jedne i druge evidencije (naime zemljišna knjiga vodi ukupnu površinu parcele te kulture i objekte na njoj, dok posjedovni list analitički navodi pojedine površine objekata i kultura). Informatičko povezivanje doprinijet će dodatnim uštedama u distribuciji, pa i analizi vlasničkih podataka. S obzirom na značaj vlasničke evidencije, smatramo da početna evidencija mora postojati i u klasičnom obliku. 7. ZBIRKA ISPRAVA Ustrojstvo evidencije etažnih dijelova treba pojednostaviti. Umjesto prijavnog lista treba odmah popuniti popisni list Glavne knjige. Na taj bi se način početno stanje odmah ustrojilo, a formiranje Glavne knjige svelo na uvez. Održavanje Glavne knjige u dosadašnjem obliku smatramo upitnim. Uz vođenje elektroničke evidencije moglo bi doći, pri smanjenoj disciplini, do razlike klasične i elektroničke evidencije, što bi rezultiralo nepovjerenjem u javnu evidenciju. Glavnu bi knjigu trebalo ustrojiti uz zbirku isprava, kako bi se u slučaju nepredviđene havarije moglo rekonstruirati vlasničko stanje. Kako je većina stanova, Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, prešla u privatno vlasništvo, a Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora to je vlasništvo u Zemljišnoj knjizi evidentirano, smatramo uputnim ukazati na manjkavost postojećih ugovora. Naime, dio ugovora nema naznačen broj katastarske čestice, dio ugovora ima brojeve čestica koje nisu provedene u katastru i sl. Dio kuća je prodan po spomenutom zakonu i upisan u knjigu položenih ugovora, iako je promjenu vlasništva trebalo prevesti u zemljišno-knjižnom ulošku, formiranom za taj objekt. Radi

131 136 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ilustracije, u Glavnoj knjizi je naveden jedan titular, a u knjizi položenog ugovora, za istu nekretninu, drugi. 8. KOMPATIBILNOST S REGISTROM PROSTORNIH JEDINICA Zalažemo se za ustrojavanje višestrukih evidencija o prostoru. Jedna od takovih je i adresni model. Kompatibilnost s drugim bazama podataka moguće je postići pridržavajući se jednoznačnih šifri. Geodetskoj je struci blizak koordinatni sustav prostornog razmještaja. Za ostale korisnike koordinatni sustav je stran, te nije pogodan za svakodnevnu manipulaciju. S druge strane, usvajanjem koordinatnog sustava u informatici, pojednostavljuju se algoritmi za definiranje međusobnih odnosa u prostoru. Uvođenjem šifarnika, grupi koordinata pridodajemo određena obilježja pogodna za informatičku obradu. Napominjemo da je čl. 6 Pravilnika o ustrojstvui vođenju knjige položenih ugovora obvezno navođenje oznaka ulice i kućnog broja. 9. EKONOMIČNOST EVIDENCIJE Stambeni fond spada u najvrjednije bogatstvo države. Danas je pretežno u privatnom vlasništvu. Ustrojstvo te evidencije tek je u povojima. Ekonomično gospodarenje nekretninama je interes svakog vlasnika te je za očekivati artikuliranje interesa vlasnika stanova te vlasnika javnih površina oko stambenih zgrada. Procjenjujemo da će se sredstva uložena u sređenje vlasništva višestruko isplatiti. Pojednostavljene procedure osiguranja kredita uobičajeni je primjer uštede. S druge strane, gradovi i općine dobit će dodatnu vjerodostojnost raspisom određenih davanja koja će za temelj imati podatke o vrijednosti nekretnine, odnosno ekonomskoj snazi svojih građana. Želimo ukazati i na slučaj kad geodetska tvrtka investira dio rada u izradu elaborata etažiranja, a da dio vlasnika ne želi participirati u troškovima, čime se ovakav vid posla stavlja pod znak pitanja. Ne postoji efikasni model za ovakav slučaj. Slobodni smo izložiti nekoliko ideja o nametanju ekonomskog interesa vanknjižnim vlasnicima. Ukoliko bi se ostavinskom raspravom isključila mogućnost nasljeđivanja vanknjižnog vlasništva, smatramo da bi naglo porastao interes za sređenje vlasničkog stanja, plaćanje višestruko većih pristojbi za nasljeđivanje vanknjižnog vlasništva ili plaćanje puno većeg iznosa komunalne naknade i sl. 10. ZAKLJUČAK Smatrali smo potrebnim novelirati naše ideje o etažnom vlasništvu. Danas, kad postoji zakonska osnova u našem sustavu za ustrojstvom takove evidencije, predstoji nam samo mukotrpan i temeljit rad na ovoj problematici. Nadamo se da će, uz dosta napora, etažno vlasništvo od izazova postati ponos geodetske struke.

132 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 137 FLAT FREEHOLD - CONNECTION BETWEEN LAND REGISTRY Abstract. Float ownership has existed legally for more than thirty years. The Law of State Survey and Real Estate Cadastre has provided the conditions for constituting the register of flat freehold within the scope of geodetic system. Geodetic profession takes over the obligation to provide technical interpretation of real estate position in space. The constitution of has to face extensive measurements of each part of a building and the production of adequate elaborate. On the basis of geodetic elaborate it will be possible to register the real estate into the land register. The simplification of procedures to be performed on making cadastre and land register congruent and carrying out changes in them is expected to reduce administrative jobs, and thus provide savings. The constitution of flat freehold register in geodetic system the profession itself becomes disputable. Modern technology enables the unification of cadastral database and land register, as well as the possibility of remote insight into the ownership situation. The suggested procedures should make help facilitating and more reliable using also in the production of unique bases. Key words: flat freehold, flat freehold regulation

133 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 139 UJEDNAČENOST STRUČNIH POJMOVA Biserka Fučkan Držić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb Sažetak. Pored mnogih znanstvenih i stručnih dostignuća kojima se može pohvaliti geodezija u Hrvatskoj, pa i uz stalna nastojanja da prati najnovija kretanja u svijetu, postoji niz prepreka koje koče nesmetan razvitak. Mnoge od njih mogli bi svog krivca pronaći u pogrešno i nejasno upotrijebljenim stručnim pojmovima. Nastojanje da se postigne ujednačenost djelovanja u pojedinim područjima struke povlači za sobom i potrebu ujednačenog načina izražavanja, koji bi sigurno dao znatan doprinos prepoznavanju struke u domovini i svijetu. Ključne riječi: pojam, termin, katastarska terminologija, germanizmi. 1. UVOD U svim područjima znanosti i tehnike današnji sve brži razvoj potencira neizbježnu međunarodnu suradnju koja raste iz dana u dan. To se odnosi i na područje geodetskih znanosti koje je od posebne važnosti za regionalno planiranje i razvitak u svim dijelovima svijeta, te za gospodarsko otvaranje zemalja u razvoju. Takva suradnja primjenjiva je u praksi samo ako se stručnjaci čiji su materinji jezici različiti mogu međusobno sporazumjeti. Pojam je misaona cjelina koja obuhvaća svojstva i odnose objekata materijalne i nematerijalne prirode (činjenice, stanja ili uvjete, procese itd.). Njegov izraz je naziv (termin), riječ ili niz riječi. Odnos između pojma i njegovog naziva ostvaren je kroz definiciju, tj. opis sadržaja i opsega pojma. Cjelovitost pojmova koji su na određeni način povezani, kao na primjer pojmovi područja tehnike, mogu se smatrati sustavom. Struktura takvog sustava pojmova, pa prema tome i mjesto pojedinog pojma u odnosu na njemu nadređene, susjedne i podređene pojmove nije univerzalna ni konačno utvrđena za sva vremena. Ako uspoređujemo sustave pojmova koji postoje za isto tehničko područje u različitim zemljama, posebno u zemljama različitih jezika, vidjet ćemo da su ti sustavi više ili manje u velikom dijelu slični, no ne podudaraju se u potpunosti. Zato rad na stručnoj terminologiji mora započeti tako da se ograničimo na jedan jezik. To najprije stvara osnovu za međusobno razumijevanje stručnjaka istog materinjeg jezika. Tek kad je postignuta suglasnost o imenima i pojmovima, možemo se nadati da ćemo nastaviti razmatrati stvari s jasnoćom i lakoćom.

134 140 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. PROBLEMI PRIJEVODA KATASTARSKE TERMINOLOGIJE Katastarska terminologija predstavlja samo jedan od mnogih terminoloških podskupova geodetske znanosti i struke, ali sigurno i jedan od najvažnijih imajući u vidu ne samo jednu od općenitijih definicija geodezije koja govori da je to znanost i tehnologija određivanja relativnih položaja točaka iznad, ispod i na površini zemlje, već i samu etimologiju riječi geodezija. Svoje porijeklo riječ geodezija ima u grčkom jeziku i znači podijeliti zemlju (Gr. geōdaisia < gē, zemlja + daiein, podijeliti>) što je vjerojatno jedna od najtemeljnijih i najprvobitnijih katastarskih zadaća. Zato pristup proučavanju ove tehnologije mora biti sustavan i polaziti od klasifikacije pojmovnog sustava područja termina. Pod pojmom terminologija koji je višeznačan i čija je mnogobrojna značenja određivalo više autora, u ovom radu će se podrazumijevati sustavno uređen skup termina ispitivanog znanstvenog područja katastra. U skladu s osnovnim polazištima Opće teorije terminologije (GTT General Theory of Terminology, Febler, ), termin shvaćamo kao oznaku pojma koji pripada sustavu pojmova jezičnog izraza, dok pod pojmom podrazumijevamo sadržaj termina na vanlingvističkom planu. Prevođenje je dakle jezična operacija pronalaženja najbližeg prevedenog ekvivalenta u jeziku prijevoda za termin izvornog jezika. Da bi taj posao bio dobro napravljen, potrebno je ispitati stručne termine u izvornom jeziku i njihove prijevodne ekvivalentne u hrvatskom jeziku, kako bi se utvrdilo raslojavanje termina na izvornom i hrvatskom jeziku, te također njihovo raslojavanje prema razini stručnosti termina u oba jezika. Također treba utvrditi koji termini predstavljaju arhaizme (zastarjele pojmove), a koji se mogu smatrati suvremenom terminologijom, te koji su termini hrvatski jezični materijal, a koji posuđeni iz drugih jezika. Isto tako treba razmotriti kakav značaj za prevođenje sa stranog jezika na hrvatski imaju gore navedeni procesi raslojavanja. 3. UTJECAJ NJEMAČKOG JEZIKA Razlozi zbog kojih je njemački jezik izrazito utjecao na geodetsku, a posebno na katastarsku terminologiju u hrvatskom jeziku dobro su poznati i vezani uz povijesnu, političku i gospodarsku povezanost naših krajeva s njemačkim govornim područjem, posebno Austrijom, tj. povijesno gledajući bivšom Austro-Ugarskom u čije su vrijeme na području Hrvatske izvedeni sigurno najsveobuhvatniji geodetski radovi. Germanizmi su se u katastarskoj terminologiji zadržali ne samo u kolokvijalnoj terminologiji, već i u stručnoj, a usuđujem se reći i u akademskoj terminologiji koju koristi samo uski krug znanstvenih djelatnika. Ne moramo se uopće previše udaljavati, dovoljno je da se osvrnemo na termin katastar, koji smo preuzeli upravo iz njemačkog jezika, sasvim ga posvojili, i vjerujem da bi nas njegovo izbacivanje iz jezika dovelo u prilično nezgodnu situaciju. No, moramo biti pažljivi kada sve ono što

135 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 141 ta riječ znači na hrvatskom, prevodimo na druge jezike. Hrvatski opći leksikon nas uči da je katastar službena evidencija zemljišta za tehničke, ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljišta. Sličan opis pojma može se naći i za njemačku riječ Kataster. Njezin prijevod na engleski, koji ne možemo i ne smijemo zaobići, jer je već ušao u svaku poru života i rada, a zahvaljujući globalizaciji koju dirigiraju SAD to će i dalje činiti, je cadastre, land register, register of land parcels. Problem je međutim u činjenici da mi ipak koristimo riječ katastar drugačije nego što to čine njemački i engleski jezik. U hrvatskom to je istovremeno i ured u kojem se nalazi službena evidencija, za koji prijevod moramo biti oprezni, te ga u njemačkom jeziku više ne možemo nazivati Kataster, odnosno u engleskom land register, već Katasteramt, odnosno cadastral office ili land-registry office. Pojmovna struktura engleskog termina land register može nas također odvesti u zamku, jer se prevodi i kao zemljišna knjiga, za što i u njemačkom postoji drugi naziv Grundbuch. Upravo ta njemačka riječ je kriva što termin zemljišna knjiga i danas dosta teško prelazi preko usana naših ljudi, od laika do znanstvenika, jer je svima srcu priraslija tako dobro poznata riječ gruntovnica (Njem. Grund zemlja, posjed). I opet to nije samo knjiga, to je prostor, ljudi u njemu, institucija. U engleskom jeziku paralelno se pojavljuju dva termina land register i land registry u istom značenju, tako da oba možemo na hrvatski jezik prevoditi kao katastar. Za pravilno razumijevanje ova dva izraza nije dovoljno znati da oni znače katastar, već treba dobro poznavati njihovu pojmovnu strukturu na stručnoj razini. U jednom od tiskanih materijal koji se mogu dobiti u engleskim katastarskim uredima nalazi se i tumačenje što je to land registry koje objašnjava da je to vladina izvršna uprava čija je osnovna svrha upisivanje prava na zemljište te upisivanje postupaka oko zemljišta nakon što se ono ubilježi u katastarsku dokumentaciju. Čini se da bi bilo najpravilnije land registry prevesti kao zemljišni ured ili zemljišnu upravu. Pojam land registry prevodi se na njemački jezik i kao Katasterbehörde, što bismo onda na hrvatski preveli kao katastarska uprava. To nas neminovno vodi do zaključka da moramo poznavati sadržajnu pozadinu pojma koji prevodimo s jednog jezika na drugi i tek onda pokušati pronaći najpogodniji izraz. To i neće uvijek dati bolje rezultate zbog različitosti katastarskih sustava u pojedinim jezičnim područjima. Upravo ta činjenica poziva na još veći oprez i razmišljanje u prevođenju stručnih termina. Jedna od njemačkih složenica u kojima se pojavljuje riječ Kataster je i Katasteroperat koja se zadržala u hrvatskom stručnom jeziku u svom izvornom obliku. Prijevod te riječi u nastojanju da se ona zamijeni nekim hrvatskim izrazom često izaziva nejasnoću u hrvatskom jeziku. Stručnjacima je odmah jasno što je katastarski operat. Prijevod katastarska dokumentacija nije uvijek postigao svoju komunikacijsku zadaću s obzirom da nije precizirao o kakvoj se dokumentaciji radi. Operat je popis s položajnom skicom, izračunatom površinom u svrhu unosa promjena stanja parcele u katastar nekretnina. U

136 142 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre engleskom jeziku ne postoji za to poseban izraz, a na francuskom je to document d arpentage što znači dokument o izmjeri. Ostaje pitanje da li hrvatski jezik može ponuditi nešto drugo osima dviju stranih riječi operat i dokumentacija. Važno je također napomenuti da je riječ Operat i u njemačkom jeziku arhaični izraz umjesto kojeg se koristi noviji izraz Messungsverzeichnis. U hrvatskom jeziku on pobuđuje drugačije konotacije, pa se događa da ljudi pod pojmom katastarski operat podrazumijevaju sav organizacijski aparat katastra kao institucije, od prostorija, osoblja, do dokumenata i same djelatnosti. Jedino relativno uski krug stručnjaka zna njegovo pravo značenje. 4. ZAKLJUČAK Primjera ovakve vrste sigurno bi bilo znatno više nego što dozvoljava opseg ovog rada. Zato bi na kraju trebalo naglasiti neophodnu potrebu standardizacije katastarske terminologije u hrvatskom jeziku koja je imperativ znanstvenom radu, nastavno-obrazovnom procesu, kao i uključivanje geodetske struke u svjetski informacijski sustav. Rad na standardizaciji je vrlo zahtjevan i može se uspješno provesti samo kroz suradnju geodetskih, odnosno uže katastarskih, pravnih i lingvističkih stručnjaka, jer samo poznavanje stručnog sadržaja pojma, kao i specifičnih uvjeta u pojedinim govornim područjima može dati zadovoljavajuće rezultate u procesu ujednačavanja stručnih pojmova koji će omogućiti struci da bude prepoznatljiva ne samo u stručnoj, već i široj javnosti kojoj su katastarske usluge zapravo i namijenjene. LITERATURA Felber, Helmut (1981): Vienna School of Terminology and its Theory, U Infoterm Series 6. K.G. Saur, München. Fachwörterbuch. Band 4: Katastervermessung und Liegenschaftskataster. Verlag des Instituts für angewandte Geodasie Frankfurt am Mein (1995). Hrvatski opći leksion (1996): Hrvatski lekikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb. UNIFORMITY OF PROFESSIONAL TERMINOLOGY Abstract. Along with many scientific and professional achievements that geodesy in Croatia can be proud of, and its constant efforts to cope with the latest development in the world, there are still many obstacles hindering its undisturbed progress. A lot of these obstacles are caused by wrong and obscure usage of professional terminology. The pursuit of achieving uniformity in single professional activities entails also the need for uniform manner of expressing that would surely make a significant contribution in recognising the geodetic profession in our homeland and in the world. Key words. term, expression, cadastral terminology, Germanisms.

137 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 143 NOVA PARADIGMA (1) KATASTARSKE ČESTICE Vlado Antonović, IGEA prostorni informacijski sustavi Varaždin, Trg kralja Tomislava 3 Sažetak. Harmonizirani održivi razvoj, sve složeniji odnosi čovjeka i prostora te akceleriranje novih tehnologija zahtijevaju moderan sustav podataka o svim legalnim aspektima prostora. Konzervativne i samopotvrđujuće paradigme relevantnih interesnih skupina velika su prepreka realizaciji tog sustava. Prihvaćanjem novih vrijednosti i načina pristupa problemima, brzim restrukturiranjem i uključivanjem svih legalnih podataka o prostoru te otvaranjem zahtjevima tržišta, katastar je najizgledniji kandidat za preuzimanje ove važne uloge. Ključne riječi: paradigma, katastarska čestica, katastar. 1. UVOD Katastarska čestica jedan je od osnovnih objekata katastarskog i zemljišnoknjižnog sustava. Nadležnost nad njenim atributima podijeljena je između dva sustava državne vlasti: upravnog i sudskog. Svaki od tih sustava ima svoje interesne skupine koje pristupaju objektima svog sustava kroz vlastite paradigme odnosno, opće prihvaćene modele ili obrasce pogleda na stvarnost. Budući da se radi o dva, suštinski vrlo različita sustava s jednim zajedničkim objektom, normalno je pretpostaviti da ga i napadaju kroz potpuno različite paradigme. Stalna međusobna udaljenost tih paradigmi mogla bi biti i jedan od mnogih generatora zabrinjavajućeg nesuglasja podataka o istim nekretninama u oba sustava. Za potrebe ovog članka, katastarsku interesnu skupinu definirat ću kao uniju organizacijskih oblika, djelatnosti, profesija i pojedinaca neposredno vezanih, u cijelosti ili djelomično, za katastarski sustav kao što su Državna geodetska uprava, Geodetski fakultet, katastarski uredi, geodetske firme, mjernici, geodetske udruge i dr. Analogno, pod zemljišnoknjižnom interesnom skupinom podrazumijevat ću uniju organizacijskih oblika, djelatnosti, profesija i pojedinaca neposredno vezanih, u cijelosti ili djelomično, za zemljišnoknjižni sustav kao što su općinski sudovi, pravni fakulteti, zemljišnoknjižni odjeli, odvjetničke kancelarije, agenti za nekretnine i dr. Katastarska interesna skupina u svom radu koristi katastarsku paradigmu, a zemljišnoknjižna interesna skupina zemljišnoknjižnu paradigmu. Paradigma pojedine interesne skupine određena je širim društvenim i političkim okruženjem te ima svoja opće prihvaćena načela, teoriju i praksu. Odbacivanje stare i prihvaćanje nove paradigme u povijesti je uvijek bilo izazvano kriznim stanjima sustava kao (1) paradigma (grč. paradeigma) - Općenito, primjer, obrazac, uzor; Fil. skup pravila i metoda koji karakteriziraju neku znanost ili disciplinu.

138 144 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre cjeline. Krizno stanje sustava je uvijek tražilo revoluciju, a ona se nije mogla aktivirati bez odbacivanja stare paradigme. Što više, krute i reaktivne paradigme uvijek i dovode do kriznog stanja sustava uz veliki otpor bilo kakvim promjenama. Povijesnim promjenama paradigmi obično su prethodile značajne promjene u društveno-političkom okruženju kao što su: kraj prvog svjetskog rata godine, kraj drugog svjetskog rata godine ili raspad Jugoslavije godine. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Zakon o zemljišnim knjigama novom definicijom i ulogom katastarske čestice pokrenuli su neminovni proces promjena postojećih paradigmi u oba sustava. 2. GLAVNE KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH PARADIGMI Paradigmu je najlakše predstaviti kroz praksu koja zajedno uključuje zakon, teoriju, primjenu i instrumentalizaciju. Budući da ograničenje na veličinu članka ne dozvoljava detaljno predstavljanje i analizu, ograničit ću se na krokiranje (1) samo glavnih vrijednosti i karakteristika postojeće katastarske i zemljišnoknjižne paradigme. Tvrdnje tipa : Baza zemljišnih podataka mora biti unutar našeg sustava; Vaš sustav je samo servis našeg sustava; Naš sustav stvara i održava najvažnija obilježja katastarske čestice; Naš sustav mora biti nositelj informacijske tržnice podataka o katastarskoj čestici; i mnoge slične uobičajeni su proizvodi i tvrda stajališta postojećih paradigmi u katastarskom i zemljišnoknjižnom sustavu. Žestina i otpor s kojima se brani preispitivanje ovih tvrdnji mogu se osjetiti u svim sferama djelovanja katastarskih i zemljišnoknjižnih interesnih skupina od zakonodavne i upravne do aktualne prakse na terenu. Semantika tvrdnji ukazuje na postojanje nesuglasja na konceptualnoj i zakonodavnoj razini o budućem mjestu i ulozi katastarske čestice. Donošenje Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 129/99) tri godine nakon što je donešen Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96), te značajno kašnjenje ključnih provedbenih propisa za vođenje katastra nekretnina i EOP-zemljišne knjige samo potvrđuju razmjere neslaganja na zakonodavnoj razini. Teorija postojećih katastarskih i zemljišnoknjižnih paradigmi rezultat je konformizma (2) znanstvenih razina u oba sustava. Previše znanstvenih radova i projekata u Hrvatskoj koji se odnose na predmetne sustave, ne prelazi granice paradigmi tih sustava te su zbog toga pod izravnim utjecajem istih paradigmi, koje bi svojim rezultatima trebali napadati i zahtijevati njihovu promjenu. Neslaganja na konceptualnoj i zakonodavnoj razini znanost može izgladiti (1) krokiranje (termin.) - Topografski ili hidrografski premjer manjeg zemljišta bez uporabe složenijih instrumenata (obično u vojne svrhe). (2) konformizam - Prihvaćanje mišljenja u pomanjkanju hrabrosti ili iz taktike, a bez iskrenog uvjerenja; Prilagodljivost.

139 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 145 svojim autoritetom i proaktivnom ulogom u definiranje opcija i smjerova razvoja oba sustava. Interdisciplinarna i objektivna analiza postojećeg stanja te identifikacija izvora koji su kočnica pozitivnim promjenama u oba sustava minimum je koji se očekuje od hrvatske znanosti. Neki koraci su učinjeni u tom smjeru ali to još uvijek nije adekvatni odgovor veličini i značaju problema. Znanstvena razina je, ne rijetko, u povijesti pružala veliki otpor novinama koje bi ugrozile ili rušile osnovne postavke tradicije, a često je te novine i skrivala od javnosti dok su se odstupanja od stvarnosti mogla zadovoljavajuće braniti postojećim teorijama. Osnovna načela i postavke nove paradigme moraju uobličiti znanstveni projekti i radovi koji se odvijaju na granicama postojeće paradigme ili još poželjnije, van konceptualnog i instrumentalnog područja postojeće paradigme. Osnivanje, obnova, ispravljanje i dopuna zemljišnih knjiga danas je svakako jedan od strateških političkih zadataka države. Zadatak se realizira kroz više, vrlo složenih poslova, podijeljenih između interesnih skupina katastarskog i zemljišnoknjižnog sustava. Nedostatak formalizacije zadatka u obliku preciznih projektnih specifikacija koje uključuju model upravljanja i odgovornosti svih uključenih subjekata, detaljan model procesa i podataka, razmjenske strukture i način komuniciranja među subjektima, te sve ostale komponente bez kojih ovako složeni posao nije moguće kontrolirati, rezultira vrlo kaotičnim, nepredvidljivim i emocijama vođenim procesima u obje interesne skupine. Prikupljanje nepotrebnih podataka i kvantitativna kompeticija, antagonizam i nekooperativnost među subjektima posla, kompliciranje jednostavnih i intuitivnih elementarnih procesa, te međusobno prebacivanje odgovornosti za prekoračenje planiranih rokova uobičajene su manifestacije paradigmi na ovoj razini aktualne prakse. Prosječni hrvatski građanin upisan u državne evidencije još uvijek smatra katastar značajnijim državnim sustavom od zemljišne knjige. Ovakvo stanje podržava i instrumentalizira naslijeđeno ponašanje i semantička zbrka pojmova u oba sustava. Važnost katastra rasla je sukladno obvezama koje je država prebacivala na taj sustav. Većina tih obveza oslanjala se na zakonski nikad dovoljno definirane pojmove i kategorije vezane uz katastarsku česticu (domaćinstvo, razne naknade i porezi, poljoprivredni poticaji i sl.). Neodređenost pojmova otvarala je prostor državnoj administraciji za subjektivne i netransparentne postupke, a te postupke građani su doživljavali kao jedan vid manifestacije moći i utjecaja sustava. Dodatnu zbrku unosi semantika ključnog pojma posjednik u katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama. Dok je u zemljišnoknjižnim evidencijama posjednik zakoniti vlasnik (posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja), u katastarskim evidencijama isti pojam koristi se za stvarnog uživatelja zemljišta. Posjedovni list i posjednik za mnoge su još uvijek značajniji podaci od zemljišnoknjižnog uloška i vlasnika. Zemljišnoknjižni sustav oduvijek je odbijao prihvatiti odgovornost za oblik i površinu katastarske čestice čime je izravno podržavao neprirodnu podjelu odgovornosti između dva

140 146 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre sustava. Zemljišnoknjižni sustav davao je uvijek prednost pravnim obilježjima katastarske čestice u odnosu na njen tehnički oblik i površinu. Stupanj javnosti podataka o katastarskoj čestici, raspoloživost podataka i njihova dostupnost svim zainteresiranim subjektima neposredno i snažno utječe na točnost i pravnu sigurnost tih istih podataka. Oko ove nedvojbene činjenice postoje žestoki sukobi interesa unutar obje interesne skupine. Rastućem pritisku za neposredni uvid u podatke o katastarskoj čestici privatnih mjernika, geodetskih firmi, javnih bilježnika, odvjetničkih kancelarija, agencija za nekretnine, komunalnih poduzeća i mnogih drugih subjekata suprotstavlja se tihi otpor državne administracije bilo kakvim promjenama u tom smjeru. Ovaj otpor birokracije sasvim je razumljiv budući da se javnošću podataka neposredno ugrožava uspostavljeni sustav privilegija, neformalne hijerarhijske strukture te paralelni izvori moći i utjecaja, koji se hrane i egzistiraju na kaotičnom stanju podataka u oba sustava. Broj katastarske čestice vrlo je značajan kao jedinstveni identifikator u oba sustava te predstavlja vrlo kritičnu veznu strukturu. Sadašnje paradigme podržavaju kao svojevrstan paradoks (1) i dalje nelegitimne brojeve katastarskih čestica s alfanumeričkim domenama kao aktualnim stanjem podataka u oba sustava. Današnja razina računalske tehnologije omogućuje vrlo brzu eliminaciju ovog paradoksa ali znatan otpor ovim promjenama dolazi iz obje interesne skupine. Dublji razlozi ovog otpora su isključivo konzervativni i iracionalni, uz priličnu dozu nerazumijevanja i nepovjerenja u nove tehnologije. Kada bi katastar proveo obimniju prenumeraciju brojeva čestica, zemljišne knjige često nisu prilagođavale svoje podatke promjenama, a ne rijetko nisu niti dobivale dokumentaciju o promjenama iz katastarskog sustava. Slični primjeri i razmišljanja mogli bi se nizati u nedogled, a lako ih je identificirati i u mnogim recentnim radovima raznih autora koji se odnose na predmetne sustave. Dodatnom analizom uobičajene prakse iz oba sustava možemo generirati vrlo različite skupove vrijednosti i karakteristika postojećih paradigmi. Neke od karakteristika biti će zajedničke za oba sustava, odnosno pojavljivat će se u obje paradigme. Početni skup zajedničkih karakteristika za obje paradigme, koji je moguće identificirati bez dodatne analize čine : NADMETANJE, KVANTITETA, DOMINACIJA, EKSPANZIJA; što ne znači da je i konačni. Redoslijed nabrajanja karakteristika nije u korelaciji s njihovim značajem, a zavisno od vještine izbjegavanja utjecaju (1) paradoks - Misao, sud koji po nečemu izgleda proturječan opće usvojenom; Zaključak koji prividno ili u stvarnosti proturiječi ispravnom zaključivanju.

141 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 147 postojećih paradigmi, očekivano je dobivati vrlo različite skupove. Zanimljivost skupa je da niti jedna karakteristika nije integracijska, odnosno sve spadaju u klasu samopotvrđujućih. Vrlo česta i dramatična politička previranja na ovim prostorima uvijek su imala veliki utjecaj na oba sustava. Potreba za stalnim dokazivanjem i samopotvrđivanjem odgovor je i obrambeni mehanizam oba sustava na povijesne pokušaje njihove destabilizacije. 3. NOVA PARADIGMA KATASTARSKE ČESTICE Današnji opseg neusuglašenosti podataka između katastarskog i zemljišnoknjižnog sustava, njihov negativan utjecaj na cjelokupan razvoj te nezadovoljavajuća brzina rješavanja problema zahtijeva izvanredne mjere. Izvanredne mjere vlast može uvesti u predmetne sustave nepopularnim i dvojbenim nizom mjera kao što su reorganizacija državnih institucija, relokacija nadležnosti, intenzivnije uključivanje međunarodne zajednice i sl. Izvanredne mjere mogu pokrenuti oba sustava i potpuno samostalno ako odbace postojeće paradigme samopotvrđivanja i problemima počnu pristupati na novi, holistički (1) način. Jedna paradigma je zrela za promjenu tek onda kada smo sposobni i spremni sve dovesti u pitanje. Bit promjene paradigme je postavljati drugačija pitanja. Revolucionarnu promjenu paradigme postižemo prihvaćanjem dijametralno oprečnih vrijednosti i karakteristika. Početni skup karakteristika postojećih paradigmi nakon transformacije u svoj kontrapunkt (2) čini: NADMETANJE KVANTITETA DOMINACIJA EKSPANZIJA SURADNJA; KVALITETA; PARTNERSTVO; OČUVANJE VRIJEDNOSTI. Rezultat transformacije je skup integrirajućih karakteristika odnosno, samopotvrđujuća paradigma preobrazila se u integrirajuću. Ako prihvatimo dobiveni skup karakteristika i holizam kao polazište novog pristupa, možemo tvrditi da smo napravili značajnu promjenu u razmišljanju, a bez značajne (1) holizam - Evolucionistička teorija J.C.Smutsa; Biol. teorija prema kojoj je organizam kao cjelina nešto bitno drugačije i više nego li puki zbroj djelovanja svih njegovih dijelova, te kao cjelina usmjerava fizikalno-kemijske životne pojave; Biologija cjeline; Psih. promatranje i proučavanje pojedinih stanja psihe u okviru cjeline (promatranje pojedinosti kao dijela strukture). (2) kontrapunkt - Općenito, nešto što je oprečno, suprotstavljeno (čemu), a ipak se uzajamno nadopunjuje i može činiti cjelinu; Rijetko, ono što održava ravnotežu na suprotnoj strani; protuteža.

142 148 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre promjene u razmišljanju i djelovanju teško će biti pokrenuti osnovne procese promjena u oba sustava. I potencijalno novu paradigmu najlakše je predstaviti kroz praksu, tvrdnje i vizije na hipotetičkoj razini. Bez nekog reda i dodatnog elaboriranja, u nastavku navodim neke tvrdnje i vizije koje bi mogle biti kandidati nove paradigme. Neke od ovih tvrdnji i razmišljanja vjerojatno će pokrenuti pitanja na koja su već dani odgovori, ali dovesti sve u pitanje i je cilj ovog članka. Katastarska čestica je samo jedna od više klasa zemljišnih objekata. Legalni zemljišni objekt je dio prostora u kojem vrijede homogeni pravni parametri uspostavljeni zakonskom procedurom. To je istovremeno i fizički i apstraktni pojam jer se svako pravo isto tako veže uz taj objekt kao i tlo na njemu. Egzistiraju vrlo različite i pravno potpuno nezavisne klase legalnih zemljišnih objekata kao što su katastarske čestice, građevinska područja, administrativne granice (katastarske općine, županije, lovišta...), područja od posebnog interesa (vodocrpilišta, prirodni rezervati, vojni poligoni...) i sl. Iako u konceptu nezavisni, mnogi parametri različitih klasa zemljišnih objekata u praksi su isprepleteni i međuzavisni. Svi objekti trebaju biti dokumentirani u novom zajedničkom modelu (referentnom sustavu) da se njihovi tehnički i pravni parametri mogu dovoditi u vezu, ispitivati i kombinirati. Akceleracija promjena i sve veći negativni utjecaj čovjeka na okoliš uzrok su rađanju novih prava (zaštita okoliša, održiva eksploatacija prirodnih resursa, svjetske katastrofe...). Svako novo pravo definira svoje legalne zemljišne objekte na novoj nezavisnoj pravnoj razini. Novi zemljišni objekti odnose se na isti realni prostor na kojem su već uspostavljeni brojni zemljišni objekti na drugim pravnim razinama. Iz razloga referenciranja uvijek istog realnog prostora, svako novo pravo uvijek mijenja neka prethodno uspostavljena prava. Iskustvo i praksa pokazuju da su pravni, organizacijski i financijski problemi ne rijetko veća prepreka i kočnica od tehnoloških problema. Sve projekte treba harmonizirati na razini svih uključenih interesnih grupa i ograničiti isključivo na trenutne potrebe i zahtjeve korisnika, a perfekcionizam i teorijsku cjelovitost ostaviti za vremena s bogatijim resursima. Traženi sadržaj i razinu točnosti definira kupac usluge, a ne struka. Visoka preciznost geometrije zemljišnih objekata često nije potrebna niti tražena. Prevođenje u digitalni oblik samo kritičnih veznih struktura između katastra i zemljišne knjige (indeksacija popisa čestica u oba sustava bez dodatnih atributa) može dati brze rezultate i znatno unaprijediti postojeću praksu. Neophodno je što prije definirati i uspostaviti novi jedinstveni sustav identifikacije zemljišnih objekata nezavisan od zemljišnih objekata ostalih

143 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 149 pravnih razina. Izvršiti što prije konverziju svih digitalnih podataka u novi sustav, uz objektivnu i beskompromisnu kontrolu kvalitete ulaznih podataka. Nove tehnologije, a posebice informatička zahtijevaju institucionalno restrukturiranje katastarskog i zemljišnoknjižnog sustava i znatne promjene u interesnim skupinama naslonjenim na te sustave. Katastarski planovi i karte nezadrživo gube ulogu spremišta podataka, a nove metode kreiranja planova i dokumenata iz standardnih meta modela mijenjaju tradicionalne metode katastarske izmjere. Tradicionalne katastarske profesije treba usmjeravati prema sofisticiranoj specijalizaciji za sve aspekte prostora, koja nužno mora uključivati nova pravna, ekonomska, ekološka i ina druga znanja usko povezana s odnosom čovjeka i prostora. Ne postoji niti jedan argument koji dovodi u pitanje značaj katastra i zemljišne knjige za dugoročni održivi razvoj svake zemlje, ali se postavlja pitanje koja je najprikladnija institucionalna forma tih sustava u svakoj državi. Katastar i zemljišna knjiga nisu niti u jednom elementu suprotstavljeni i konkurentni sustavi, već se naprotiv trebaju međusobno nadopunjavati uz potencijalnu sinergiju kombiniranih informacija. Postojeći katastarski i zemljišnoknjižni sustav zajedno ne osiguravaju sve potrebne informacije za cjelovitu legalnu situaciju o katastarskoj čestici. I katastar i zemljišna knjiga dio su jednog znatno šireg sustava koji uključuje informacije o prostoru svih relevantnih tehničkih i pravnih razina. Investiciju u javni servis za zadovoljavanje potreba informacijske tržnice treba shvatiti kao investiciju u infrastrukturu. I zemljišni objekti i informacije o zemljišnim objektima podjednako su važni strateški resursi. Nije moguće sakriti zemljišni objekt ali je moguće sakriti informaciju o njemu. One-stop on-line raspoloživost javnih baza podataka za sve subjekte javnog sektora imperativ je daljnjeg razvoja. Vanjske donacije mogu se pretvoriti i u darove Danajaca, te ih treba oprezno i vrlo kritički prihvaćati. Međunarodni konzultanti i eksperti često imaju manje znanja i iskustva od domaćih, ali svejedno zadržavaju nadređene pozicije u projektima i odlučuju o važnim nacionalnim pitanjima. 4. UMJESTO ZAKLJUČKA U zemljama s uređenom i pravno sigurnom administracijom zemljišta, najmanje 20 % brutto nacionalnog dohotka prihoduje se u transakcijama nad zemljištem. Svojim brzim restrukturiranjem, integriranjem svih legalnih zemljišnih objekata u jedan sustav i otvaranjem zahtjevima tržišta, katastar je najizgledniji kandidat za preuzimanje svih bitnih funkcija modernog višenamjenskog sustava za administriranje prostora. Bez takvog sustava nezamisliv je budući održiv razvoj Hrvatske. Ukoliko katastar nije spreman brzo odgovoriti ovom izazovu, otvorit će se neke druge opcije i vizije.

144 150 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Kuhn, Thomas, Samuel (1962): The Structure of Scietific Revolution. University Press, Chicago. Kaufmann, Jürg (2000): Future Cadastres: The Bookkeeping systems for Land Administration supporting Sustainable Development. Presented at the 1st International Seminar on Cadastral system, Land Administration and Sustainable Development in Bogota, Colombia 3-5 May Kaufmann, Jürg, Steudler, Daniel (1998): Cadastre 2014, A Vision for a Future Cadastral system. Working Group 7.1 (Modern Cadastral Systems), Commission 7, FIG, Rüdlingen, Switzerland. United Nations (1996):The Bogor Declaration. Report from the United Nations Inter-Regional Meeting of Experts on the Cadastre, March, Bogor, Indonesia. Williamson, Ian, Ting, Lisa, Grant, Don (1999): The Evolving Role of Land Administration in Support of Sustainable Development. A review of the United Nations - International Federation of Surveyors Bathurst Declaration for Sustainable Development, Australia Capra Fritjof (1998): Mreža života. Novo znanstveno razumijevanje živih sustava, Liberata, Zagreb. Božićnik Marijan, Radić Zvonimir (1993): Projektno rješenje za usuglašavanje katastra i zemljišne knjige. ISOT Zagreb, PC0803-PV19. NEW PARADIGM OF CADASTRAL PLOT Abstract. Land cadastre and land register institutions in Croatia have to find out effective solution to answer new challenges related to land. Traditional cadastral and land registry are based on relatively narrow paradigms centered on right-resctriction registration and cadastral serveying and mapping. Sustainable development, rapid urbanization, creating secure land tenure and developing active land market are forcing a new land administration paradigm. The new paradigm has to be holistic and has to bring together the surveyors and land registrars to provide better services to government and citizens. Land cadastre and land registry institutions need to be re-engineered to face the increasing complexity of the humankind-land relationship and the new technology. A new, re-eingineered land cadastre is a good candidate for a modern public inventory of data concerning all legal land objects based on a survey of their boundaries. Key words: paradigm, cadastral plot, cadastre.

145 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 151 KATASTAR NEKRETNINA U BOSNI I HERCEGOVINI Ivan Lesko Geodetsko društvo Herceg-Bosne, Mostar Sažetak. Uspostava katastra zemljišta i zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini započela je dolaskom austro-ugarske vlasti godine. Geodetska izmjera izvršena je u razdoblju od do godine, nakon čega je izrađen katastar zemljišta i zemljišna knjiga, koja je u potpunosti izrađena godine. Slijedeće razdoblje karakterizira kontinuirana nebriga i veliko uništavanje tih evidencija u svim ratovima 20. stoljeća. Preokret na ovom polju trebalo je biti donošenje "Zakona o premjeru i katastru nekretnina iz godine. Ovaj zakon propisuje uvođenje katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretnine. Do početka godine postignuti su značajni rezultati na provođenju projekta uspostave katastra nekretnina. Ratna događanja godine dovode do prestanka svih aktivnosti na uspostavi katastra nekretnina. Poslije rata, s dolaskom međunarodne administracije otvara se rasprava o utemeljenosti modela katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije. Ove rasprave traju i danas, iako je glas domaćih stručnjaka, u prvom redu geodeta, na strani postojećeg rješenja. Ključne riječi: katastar zemljišta, katastar nekretnina. 1. UVOD Značaj evidencija nekretnina i prava na nekretninama u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini je izuzetno velik. U prvom redu on se ogleda na polju zaštite imovinskih prava raseljenih i izbjeglih osoba, što je usko povezano s njihovim povratkom u ranija prebivališta. Bosna i Hercegovina prolazi kroz procese privatizacije i svekolike društvene tranzicije koji su nezamislivi bez navedenih evidencija. Izražena je također želja za provođenjem restitucije nepravedno oduzete imovine u ranijim razdobljima, ali se zbog teške ekonomske situacije ovaj proces odgađa za bolja vremena. U Bosni i Hercegovini na snazi je "Zakon o premjeru i katastru nekretnina", donesen godine, kojim je predviđena uspostava jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretnine. Zakon se temelji na tradicijama katastra zemljišta i zemljišne knjige - gruntovnice. Do početka rata postignuti su značajni rezultati u primjeni Zakona. Posebno je značajno istaknuti izvršenje nove aerofotogrametrijske izmjere na cca 92% teritorija Bosne i Hercegovine. Po završetku rata nastavilo se s poslovima uspostave katastra nekretnina u

146 152 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre okviru ograničenih mogućnosti. U posljednje dvije godine prisutna su nastojanja određenih domaćih i inozemnih krugova u pravcu napuštanja modela jedinstvene evidencije i povratka na stari sustav odvojenih evidencija katastra zemljišta-nekretnina i zemljišne knjige - gruntovnice. Ova nastojanja i argumenti koji se tom prilikom iznose su uglavnom teorijske naravi, a u potpunoj su suprotnosti s stvarnim stanjem u Bosni i Hercegovini. 2. POVJESNI RAZVITAK Početak organiziranog djelovanja na polju evidentiranja nekretnina i prava na nekretninama veže se uz dolazak Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Istina i u ranijem razdoblju je bilo određenih aktivnosti na ovom području, ali uspostava katastra zemljišta i zemljišne knjige u obliku kakav danas poznajemo započela je dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu. U prosincu godine ustanovljeno je pri Ministarstvu financija u Beču posebno povjerenstvo od 7 vojno-geografskih stručnjaka i dvorskih savjetnika. Zadatak povjerenstva je bio razmatranje katastarske izmjere Bosne i Hercegovine. Povjerenstvo je radilo tijekom siječnja godine, a po završetku rada definiralo tehnologiju izmjere, kao i oblik i sadržaj proizvoda koji će se izmjerom dobiti. U tu svrhu izrađene su posebne upute na 223 stranice i 58 priloga, koje su sadržavale precizne instrukcije za izvođenje svih budućih poslova. Terenski poslovi izmjere započeti su 15. kolovoza godine. U narednim godinama poslovi su nastavljeni pojačanim intenzitetom, na način da su se u ljetnom dijelu godine izvodili terenski, a u zimskom dijelu uredski poslovi. Terenski poslovi okončani su krajem ljetne sezone radova 1884., a kompletni uredski poslovi završeni su krajem svibnja godine čime je završena izmjera cijelog teritorija Bosne i Hercegovine. Izmjera je izvršena grafičkim načinom, geodetskim stolom kipreglom, primjenjena je poliedarska projekcija, pri čemu se područje obuhvaćeno s 30 po paraleli i 15 po meridijanu preslikava na kartu stupanjski list karte. Ovako dobiveni list dijeli se na četvrtine, a one dalje na šesnaestine. Šesnaestine su izrađivane u M=1:6250, što je osnovno mjerilo katastarskih planova. Katastarski planovi većih mjesta izrađeni su u M=1:3125, dok je grad Sarajevo snimljen u M=1:781,25. Iz prednjeg se vidi da izmjera nije izvršena u jedinstvenom koordinatnom sustavu nego je svaki stupanjski list imao svoj koordinatni sustav. U procesu izmjere detaljno je premjereno: 3128 katastarskih općina s ukupno katastarskih čestica i 622 pradiuma (veliki državni šumski kompleksi). Nakon izvršene izmjere utemeljen je katastar zemljišta s prvenstvenom poreznom ulogom. Zemljišna knjiga je izrađena u razdoblju od do godine. Zemljišna knjiga utemeljena je na propisima donesenim 13. rujna godine. Tog dana stupili su na snagu: Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu, Naputak za provođenje Gruntovničkog zakona, Naputak za vođenje gruntovnice u Bosni o Hercegovini i Naredba u pogledu ustrojstva i

147 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 153 djelokruga gruntovničkih povjerenstava i uredovanja kod istih. Ovim propisima u Bosni i Hercegovini uvedene su istovjetne pravne norme kakve su u tom momentu vrijedile za ostala područja Austro-Ugarskog carstva. Navedeni propisi ostali su na snazi sve do godine kada je tadašnja Jugoslavija objavila svoje zemljišno-knjižne propise. U razdoblju između dva svjetska rata održavanje katastra zemljišta vršila je katastarska služba, a održavanje zemljišne knjige zemljišno-knjižni uredi tadašnjih sreskih-kotarskih sudova. U tom razdoblju postojala je međusobna obveza izvještavanja o promjenama koje su provodila u svojim evidencijama ova dva tijela. Stoga se može reći da je u tom razdoblju postojala dosta dobra usuglašenost ovih dviju evidencija međusobno, ali i sa stanjem na terenu, s određenim izuzetcima prvenstveno zbog angažmana geodetskih stručnjaka na izmjeri Srbije, Makedonije i Crne Gore. Tijekom drugog svjetskog rata došlo je do značajnog uništenja evidencija katastra zemljišta i zemljišne knjige. Od ukupno 67 katastarskih srezova-kotara u Bosni i Hercegovini u 24 je u potpunosti uništena evidencija katastra zemljišta (planovi i operat), na ukupnoj površini od oko ha. Pored uništenja evidencije katastra zemljišta za oko ha uništena je i evidencija zemljišne knjige. U takvim okolnostima valja istaći činjenicu da se na preostalim područjima evidencije katastra zemljišta i zemljišne knjige nisu održavale u razdoblju od do godine jer su smatrane kapitalističkim tekovinama. U tom razdoblju bilo je uvedeno oporezivanje na temelju realnog dohotka, koji su utvrđivala posebna povjerenstva. Ovaj način je vrlo brzo pokazao svoju neprovedivost i neučinkovitost, zbog čega tadašnje vlasti donose odluku o oporezivanju na temelju katastarskog prihoda, što ponovo vraća značaj evidencijama katastra zemljišta. U razdoblju od do godine također je došlo do uzurpacija nekretnina državnog vlasništva zabrinjavajućih razmjera. Stoga je za područja za koja je uništen katastar zemljišta, a sačuvana zemljišna knjiga u razdoblju do godine izvršena revizija katastra, a za područja gdje je uništena i jedna i druga evidencija je i izrađen tzv. popisni katastar. Od i godine počinje se vršiti oporezivanje temeljem katastarskog prihoda. Sve ovo ostavlja zemljišnu knjigu po strani pa ona polako počinje zaostajati u ažurnosti i na područjima na kojima je sačuvana. Naprijed navedeno stanje, kao i slaba točnost austro-ugarskih planova, te njihova neprimjenjivost za tehničke potrebe, nagnale su tadašnju vlast da godine započme novu izmjeru teritorija Bosne i Hercegovine primjenom aerofotogrametrije. Te godine započeta su masovna snimanja, temeljem kojih se u Gauss-Krűgerovoj projekciji izrađuju katastarsko-topografski planovi u mjerilima: M=1:500, M=1:1000, M=1:2500, M=1:5000, a također se uspostavlja novi katastar zemljišta. Istovremeno se zemljišna knjiga ostavlja potpuno po strani, t.j. ne vrši se njezina revizija. Ovakva odluka tadašnjih vlasti dovodi do katastrofalnih posljedica. Naime, imamo situaciju da evidencije katastra zemljišta i zemljišne knjige nisu više vezane zajedničkim grafičkim registrom, već se katastar zemljišta temelji na planovima nove izmjere, a

148 154 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre zemljišna knjiga na starim austro-ugarskim planovima, koji su novom izmjerom stavljeni izvan snage. Ovakvo ponašanje tadašnjih vlasti je vrlo čudno, ponajprije iz razloga što su svi propisi iz tog vremena koji se odnose na promet nekretnina i dalje potvrđivali ulogu zemljišne knjige. U tom vremenu nastala je i treća evidencija nekretnina tzv. Evidencija nekretnina u društvenom vlasništvu, kao posljedica neprekidnog priliva nekretnina u društveno vlasništvo kroz procese: izvlaštenja, nacionalizacije, konfiskacije i drugih procesa karakterističnih za to vrijeme. Ovu evidenciju su trebale voditi općinske imovinsko-pravne službe, ali u većini općina ta evidencija nije nikad utemeljena. Već početkom sedamdesetih se uvidjelo da ovakva praksa nije dobra, te su poduzete mjere u pravcu kvalitetnijeg rješenja. Kako je problem evidencija nekretnina i prava na nekretninama bio izražen i u drugim republikama bivše Jugoslavije, u tom razdoblju su vođene velike rasprave na ovu temu. Kao rješenje problema predložen je koncept Katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretninama. Ovaj koncept najbolje je prihvaćen u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Nacrt Zakona o premjeru i katastru nekretnina, pripreman je gotovo cijelo desetljeće uz puno sudjelovanje svih zainteresiranih subjekata iz tog vremena gdje je posebno značajno istaći ulogu pravosudnih tijela i odvjetniče komore. Na koncu je u prosincu godine nacrt Zakona objavljen u dnevnom listu Oslobođenje. Uslijedila je javna rasprava koja je trajala do konca veljače godine. Za nacrt Zakona javnost je pokazala veliki interes, te je predloženi nacrt dobio potporu. Posebno je podržana nova koncepcija koja je osiguravala jedinstven, suvremen i racionalan sustav evidencije nekretnina i prava na nekretnine. Na temelju rezultata javne rasprave, kao i rezultata rasprave stručnih krugova izrađen je prijedlog Zakona, koji je usvojen na sjednici Skupštine SR Bosne i Hercegovine 30. svibnja godine. Do kraja godine završena je nova izmjera za oko 60% teritorija Bosne i Hercegovine. Po donošenju Zakona krenulo se još intenzivnije u poslove izmjere, što je trebalo rezultirati završetkom izmjere i uspostavom katastra nekretnina u roku od 10 godina na cijelom teritoriju. U prvih nekoliko godina primjene Zakona postizani su planirani rezultati na polju izmjere, dok su rezultati na polju uspostave katastra nekretnina bili ispod planiranih. Koraci na poboljšanju stanja poduzeti su i godine, kada je Zakon doživio manje promjene, kao rezultat dotadašnje primjene, a također je konačno izrađen najveći broj pravilnika predviđenih Zakonom. Izmjenama Zakona rok za završetak poslova produžen je do godine. Posebno treba istaći da je godine donesen Program radova za razdoblje od do godine, s utvrđenim količinama i cijenama koštanja poslova koje je trebalo uraditi da se do godine uspostavi katastar nekretnina na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Također je donesen i poseban zakon o financiranju tih poslova, kojim je financiranje bilo uređeno na način da se 68% sredstava osigurava iz

149 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 155 proračuna republike, 14% sredstava trebale su osigurati općine na čijem teritoriju se poslovi izvode, a ostatak od 18% trebao se prikupljati iz posebnog doprinosa uvedenog na katastarski prihod, i na izgradnju građevinskih objekata. Kada su stvorene pretpostavke za kvalitetniji iskorak na polju realizacije projekta započeo je rat. Svi poslovi su prekinuti u stanju kada je za oko 92% teritorija Bosne i Hercegovine bila završena izmjera, dok je katastar nekretnina bio uspostavljen za oko 10% teritorija (općina Hadžići u cijelosti, i određeni broj općina djelomično). Tijekom rata nije došlo do značajnijeg uništenja geodetsko-katastarske dokumentacije. Po završetku rata, u uvjetima novog teritorijalno-političkog uređenja Bosne i Hercegovine, započete su aktivnosti u pravcu nastavljanja projekta. U uvjetima neizgrađenosti novih upravnih struktura, koje proističu iz novog ustroja Bosne i Hercegovine, u uvjetima potpuno uništenog gospodarstva, raseljenog stanovništva te aktivnosti su išle izuzetno sporo. Nastavljeni su poslovi uspostave katastra nekretnina u određenom broju općina, uglavnom na područjima gdje su poslovi prije rata bili pred završetkom. U Republici Srpskoj, gdje je Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove ustrojena po novom modelu (ustroj sličan ustroju Državne Geodetske Uprave u Republici Hrvatskoj), postignuti su bolji rezultati nego u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje zbog složenih političkih odnosa, organizacija geodetske djelatnosti ni do danas nije izgrađena sukladno važećim ustavnim aranžmanima. 3. ZAKON O PREMJERU I KATASTRU NEKRETNINA Kao što je već rečeno "Zakon o premjeru i katastru nekretnina" donesen je 30. svibnja godine. Zakon je veoma opširan, sastoji se od 9 poglavlja i ima ukupno 212. članaka. Zakon se temelji na pozitivnim iskustvima stečenim kroz gotovo stogodišnju praksu primjene katastra zemljišta i zemljišne knjige na prostoru Bosne i Hercegovine. Glavna kvaliteta Zakona ogleda se u činjenici da on propisuje uspostavu jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretnine. Zakon također propisuje i vođenje evidencije etažnog vlasništva. Vođenje evidencije katastra nekretnina dopušteno je jedino računalom. Kad je u pitanju uvjetno rečeno geodetski dio Zakona primijenjena su uobičajena rješenja za geodetsku izmjeru, klasiranje i bonitiranje zemljišta koja su se primjenjivala pri klasičnom pristupu katastra zemljišta. Jedina novina je uvođenje katastra zgrada, s preciznom izmjerom stanova i poslovnih prostora, kao tehničke osnove za evidentiranje etažnog vlasništva. Kako se u posljednje vrijeme vode rasprave oko opravdanosti spajanja evidencija katastra zemljišta i zemljišne knjige u jedinstvenu evidenciju isključivo s aspekta dijela Zakona koji pokriva područje prava, u narednom dijelu teksta bit će dat kratki pregled odredbi koje pokrivaju to područje. Članak 68. stavak 1. Zakona propisuje: Podaci izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta o površinama, kulturama, klasama, zgradama i posebnim dijelovima zgrada, drugim objektima, prikupljeni podaci o pravima na nekretninama, kao i

150 156 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre o posjednicima nekretnina, izlažu se na javni uvid putem popisnog lista. Popisni listovi se izrađuju u procesu izvršenja izmjere, a za područja na kojima je uspostavljen katastar zemljišta na temelju nove izmjere, temeljem posjedovnih listova. Izlaganje podataka se vrši za područje jedne katastarske općine. Izlaganje podataka na javni uvid vrši posebno tročlano povjerenstvo, koje imenuje skupština općine danas općinsko vijeće, koje se sastoji od diplomiranog pravnika koji je predsjednik povjerenstva, geodetskog stručnjaka i predstavnika građana katastarske općine za koju se vrši izlaganje. Izlaganje se vrši po precizno propisanom postupku uz prethodno javno oglašavanje. Kako je za rad povjerenstva neophodno imati podatke zemljišne knjige na raspolaganju, s početkom procesa izlaganja prestaje održavanje zemljišne knjige za odnosnu katastarsku općinu, što se zamjenjuje knjigom položenih ugovora koju vodi mjerodavni katastarski ured za vrijeme dok se proces izlaganja ne završi. Pri utvrđivanju prava na nekretninama povjerenstvo svoje odluke donosi na temelju: 1. stanja upisanog prava u zemljišnoj knjizi, ako ustanovi da taj upis odgovara stvarnom stanju, 2. pravosnažnih odluka nadležnog tijela, zaključenih ugovora i drugih isprava koje su osnov za upis prava u katastru nekretnina, 3. podataka iz katastarskog operata koji odgovaraju stvarnom stanju. Tek ako ne postoje ovakvi dokazi prava se mogu utvrditi na temelju drugih provedenih dokaza ( saslušanje svjedoka, posljednje stanje posjeda, izjave stranaka i dr.). Ako se u postupku izlaganja ustanovi da su prava sporna, stranke se upućuju da spor riješe sudskim putem. Po uspostavi katastra nekretnina ostavlja se rok od 3 godine trećim osobama koje smatraju da su oštećene upisom prava, da tužbom kod nadležnog suda ospore upis. Po isteku roka od 3 godine zemljišna knjiga se pohranjuje u Arhiv Bosne i Hercegovine gdje se čuva kao građa trajne vrijednosti. Po okončanom postupku izlaganja na javni uvid pristupa se izradi katastra nekretnina, koji se sastoji od: katastarskih planova, katastarskog operata i zbirke isprava. Katastarski operat se sastoji od: katastarskoknjižnih uložaka, popisa katastarskih parcela i popisa poreznih obveznika od poljoprivredne djelatnosti. Katastarskoknjižni uložak sastoji se iz sljedećih listova: 1. A list - popis zemljišta, 2. A1 list - popis zgrada i posebnih dijelova zgrade, 3. B list - podaci o nositelju prava na zemljištu, 4. B1 list - podaci o nositelju prava na zgradama ili posebnim dijelovima zgrade, 5. C list - podaci o teretima i ograničenjima. Iz ovakve konstrukcije katastarskoknjižnog uloška vidljiva je povezanost sa zemljišnom knjigom. Koliko se katastar nekretnina kao evidencija temelji na tradiciji zemljišne knjige vidljivo je posebno iz poglavlja Upis prava na

151 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 157 nekretninama. Ovo poglavlje Zakona je daleko najopširnije, obuhvaća članke od 97. do 163., definira vrste prava koja se upisuju u katastar nekretnina kao i načine upisa tih prava. Vrste prava prilagođene su tadašnjem sustavu društvenog vlasništva, dok su načini i tehnologija upisa gotovo u potpunosti preuzeti iz zemljišne knjige. U prednju tvrdnju se može uvjeriti detaljnim pregledom i analizom ovog poglavlja, što u ovom radu nije moguće učiniti s obzirom na ograničeni prostor. Poslovi geodetske izmjere i uspostave katastra nekretnina su po Zakonu u mjerodavnosti Republike. Po završetku uspostave katastra nekretnina cjelovita dokumentacija se dostavlja općinskom tijelu uprave mjerodavnom za geodetske i imovinsko-pravne poslove koje vrši održavanje katastra nekretnina. Održavanje se vrši kombinacijom metoda i postupaka koji su korišteni pri održavanju katastra zemljišta i zemljišne knjige i obvezno pomoću računala. Ovdje posebno treba istaći činjenicu da se upis u katastar nekretnina ne može uvjetovati plaćanjem poreznih i drugih taksi, već se promjena provodi, a o njoj se obavješćuju porezna i druga mjerodavna tijela. Iz tadašnje perspektive ovo je bila izuzetno važna odluka, jer su upravo nenormalno visoke porezne stope na promet nekretnina bile jedan od najvažnijih uzroka neažurnosti evidencija zemljišne knjige i katastra zemljišta u ranijem razdoblju. 4. POKUŠAJ NAPUŠTANJANA KONCEPTA KATASTRA NEKRETNINA - POVRATAK ODVOJENIM EVIDENCIJAMA Pokušaj napuštanja koncepta katastra nekretnina odvija se u sklopu projekta Reforma gospodarskog prava, koji za entitetska ministarstva pravde realizira Deutsche Gesellschaft fűr Technische Zusammenarbeit (GTZ). Jedan od zakona koji se izrađuje u sklopu rečenog projekta je i Zakon o zemljišnoj knjizi. Od početka izrade Zakona glavnu riječ vode predstavnici GTZ-a koji su redom stručnjaci iz područja pravne znanosti. Proces izrade nacrta Zakona krenuo je bez znanja entitetskih Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Po uključenju predstavnika Uprava u rad na izradi nacrta Zakona započinju nesporazumi između njih i predstavnika GTZ-a, uz uglavnom pasivan stav predstavnika entitetskih ministarstava pravde. Nesporazumi se ogledaju u nastojanju prvih da dokažu da je koncept katastra nekretnina, uz određene dopune najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu, dok drugi nastoje dokazati da je najbolje rješenje tradicionalni model zemljišne knjige i katastra zemljišta kao odvojenih evidencija. Naravno da i jedna i druga strana imaju svoje argumente. Predstavnici GTZ-a ističu kao argument pravnu tradiciju zemljišne knjige na prostorima Središnje Europe i pozitivna iskustva iz Njemačke i Austrije. Posebno ističu činjenicu da pri primjeni koncepta katastra nekretnina dolazi do miješanja mjerodavnosti sudbene i izvršne vlasti. A izuzetno je zanimljiva primjedba da geodetski stručnjaci odlučuju o pravima. Iz svih navedenih primjedbi izvode zaključak o nedovoljnoj pravnoj sigurnosti ovog koncepta.

152 158 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Vidljivo je da se ovi argumenti ne temelje na stvarnom stanju i prilikama koje vladaju u Bosni i Hercegovini. Upravo to predstavlja glavnu zamjerku predstavnika Uprava. Naime predstavnici Uprava spočitavaju predstavnicima GTZ-a nepostojanje objektivne analize stanja u Bosni i Hercegovini kad je ova materija u pitanju, kao i nedovoljnu upućenost u postojeća rješenja propisana Zakonom o premjeru i katastru nekretnina. Tvrdnje, da pri primjeni koncepta katastra nekretnina dolazi do miješanja mjerodavnosti sudbene i izvršne vlasti, te da geodetski stručnjaci odlučuju o pravima odbacuju, tvrdeći da su zakonom jasno odvojene mjerodavnosti, te da je u domenu izvršne vlasti samo evidentiranje prava, dok su sve sporne situacije i odlučivanje o pravima u domenu sudbene vlasti. Isto tako tvrde da o pravnim pitanjima u procesu izlaganja, a kasnije i u procesu održavanja odlučuju kvalificiraniji pravni stručnjaci, diplomirani pravnici, za razliku od postojećeg stanja u zemljišnoknjižnim uredima gdje o tim pitanjima odlučuju djelatnici srednje stručne spreme različitih usmjerenja. Također im spočitavaju suhoparni pravni pristup, koji zanemaruje stvarne tehničke činjenice kao na primjer činjenicu da je za 92% područja Bosne i Hercegovine izvršena nova izmjera. Sva ova sporenja nisu ostala bez odjeka i u stručnim krugovima u Njemačkoj pa tako prof. dr. Thomas (2000) naglašava: Bosanski Zakon o izmjeri i katastru nekretnina utoliko je vrjedniji što napušta historijski preživljeno dvostruko dokazivanje nekretnina u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina i objedinjuje ga u jedinstvenom registru, čemu druge europske zemlje, sa sličnom tradicijom, mogu samo težiti. Uz protivljenje predstavnika Uprava GTZ je završio posao na izradi nacrta Zakona o zemljišnoj knjizi. Izrađena su dva nacrta Zakona od kojih jedan nosi dodatni naziv Sudski sustav, a drugi nosi naziv Dualni sustav. Jedina razlika između ova dva nacrta Zakona je u tomu da Dualni dozvoljava da se zemljišna knjiga vodi pri sudskim i upravnim tijelima, za razliku od Sudskog koji je ustvari klasični sustav zemljišne knjige koji dozvoljava vođenje zemljišne knjige jedino pri sudovima. Varijantu Dualni sustav GTZ je vjerojatno ponudio kao pokušaj kompromisa s predstavnicima Uprava. Ovakvo rješenje nije primijenjeno nigdje u praksi, i ako se kojim slučajem dogodi njegovo prihvaćanje posljedica mogu biti potpuni kolaps u području evidentiranja nekretnina i prava na nekretninama, jer će upravo u tom slučaju doći do miješanja mjerodavnosti sudske i izvršne vlasti. Entitetske uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove ostaju tvrdo na svojim pozicijama, tvrdeći da je model katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije nekretnina i prava na nekretninama najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Isto tako smatraju da se najbolji rezultati mogu postići promjenama postojećeg Zakona iz godine i to, promjenama u tehnološkoj sferi kad je geodetski dio Zakona u pitanju (digitalni planovi, primjena GPS tehnologije i sl.), odnosno u sferi novih ustavnih i stvarno-pravnih odnosa u Bosni i Hercegovini kad se radi o pravnom dijelu Zakona (novi administrativno

153 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 159 pravni ustroj Bosne i Hercegovine, ukidanje društvenog vlasništva i sl.). Sukladno prezentiranom stanju očekuju se daljnji razvoj rasprave o ovom izuzetno bitnom pitanju. 5. ZAKLJUČAK Koncept katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na nekretnine predstavlja najbolji mogući koncept za Bosnu i Hercegovinu. Ovo prvenstveno iz razloga što je dosadašnja primjena dala zadovoljavajuće rezultate, kao i iz razloga što je izlaganje podataka i utvrđivanje prava jedini mogući način da se dođe do pouzdanih i ažurnih evidencija o pravima na nekretninama, s obzirom na stanje postojećih zemljišnih knjiga, kao i na činjenicu da za veliki broj općina ona uopće ne postoji. Koncept je u svojim temeljnim odrednicama vrlo blizu konceptu Katastar 2014, koji je prihvatila FIG-a. Postoje određeni problemi pri realizaciji koncepta koji su prepoznati u prijeratnoj primjeni Zakona o premjeru i katastru nekretnina iz godine. Rješenje tih problema, nove okolnosti u Bosni i Hercegovini u društveno ekonomskom smislu i značajno ojačane instrumente pravne sigurnosti potrebno je ugraditi u jedan inovirani tekst Zakona, nakon čega je potrebno uključiti sve potencijale u pravcu izrade katastra nekretnina. LITERATURA Begić, M. (1999): Katastar nekretnina. Geodetski glasnik br.33, str , Sarajevo. Behlilović, F. (1982: Katastar nekretnina u funkciji objedinjene tehničke i pravne dokumentacije o nekretninama. U Zborniku radova Savjetovanja o uspostavljanju novog katastra nekretnina, str , Banja Luka. Dervišić, M. (1998): Popisni katastar. Geodetski glasnik br.32, str , Sarajevo. Lukić, V., Begić, M., Imamović, J. (1991): Teorijski i praktični komentar Zakona o premjeru i katastru nekretnina. SID Struka, Sarajevo. Pašić, H. (2001): Evidencija nekretnina i prava na nekretninama u Bosni i Hercegovini. Pravni savjetnik br.1, str , Sarajevo. Thomas, J. (2000): Bodenrecht und Liegenschaftskataster in Bosnien und Herzegovina. Flaechenmanagment und Bodenordnung br.2, str , Bonn.

154 160 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre REAL ESTATE CADASTRE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract: The establishment of the land cadastre and the first land-register in Bosnia and Herzegovina started on the very beginning of the Austrian-Hungarian governing of these territories, in The land survey was carried out in the period between 1880 and 1885, after that, in 1909 the land cadastre and the land cadastral books have been completed. The following period can be characterised as a period with continuous lack of care and big destruction of the data in all wars in the 20 th century. The big turn over was expected to be the implementation of the "Law on Surveying and Cadastre of Real Estate" from That Law regulated introduction of real estate cadastre as a united data on the real estate and the real estate rights. Until the beginning of 1992 a significant results have been achieved on implementation of the establishment project of the real estate cadastre. War years brought that process to stand still state. After the war in 1996, the international administration has opened a discussion on establishment of the model of real estate cadastre. These discussions are ongoing process till today, although the opinion of the local expertise, first of all experts on geodesy, are on the side of the existing solution. Key words: land register, real estate cadastre.

155 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 161 MODERNI POGONSKI KATASTRI AS BUILT Miodrag Roić, Siniša Mastelić Ivić i Hrvoje Matijević Zavod za inženjersku geodeziju, Geodetski fakultet, Zagreb Sažetak. Evidencije o prostoru su, danas još uvijek, u analognom obliku i većinom 2D prikazi. Potreba za detaljnijim i sveobuhvatnijim modelima (3D) prisutna je općenito, a osobito na području pogonskih katastara. Proces izrade sastoji se od izmjere i modeliranja. Iz modela se mogu izraditi razni oblici vizualizacije i 2D prikaza. U radu su opisane metode izmjere i načini izrade modela te mogućnosti vizualizacije različitih kulturnih i gospodarskih objekata. Ključne riječi: 3D modeli, vizualizacija, pogonski katastar. 1. UVOD U predcivilizacijskom razdoblju zemljina površina nije pripadala ni jednoj osobi, sva živa bića su je koristila po prirodnom odabiru mogućnosti obrane. Kasnije je manji broj privilegiranih ostvario posjed na dijelovima zemljine površine. Danas je korištenje zemljine površine, a time i umjetnih objekata izgrađenih na njoj, jedan od važnih gospodarskih čimbenika moći. Kako gospodarski razvoj uvjetuje stvaranje sve složenijih sustava oprivređivanja nekretnina, postojeće 2D evidencije nekretnina sve su manje dostatne kao podloga postizanju visoke učinkovitosti gospodarstva. Prvi koraci napretka jesu sagledavanje stanja izradom informacijskog sustava u kojem su 3D modeli najčešće temeljna sastavnica. Izradu modela objekata omogućuju nam sve moćnije računalne aplikacije (CAD/CAM). Izrada modela iz mjerenih podataka (x, y, z) rezultira mogućnošću vjernog prikaza objekta te se taj postupak naziva as built ili kao izgrađeno. U procesu projektiranja nastaju često 3D modeli, kao predodžba korisniku o budućem izgledu i smještaju objekata u prostoru, koji se uz provjeru nakon izgradnje mogu preuzeti kao as built. Kako se u tijeku gradnje događaju izmjene svakako je projektirani model potrebno podvrći mjernim kontrolama i dopunama. Za već izgrađene objekte takvi modeli ne postoje te smo svjedoci zahtjeva vlasnika, korisnika za njihovom izradom kako bi učinkovitije upravljali njima. Temeljna pitanja koja se u projektu postavljaju jesu: koji prostor treba modelirati, koja razina detalja se modelira, koliki su troškovi i dinamika izrade. Proces izrade 3Dmodela izvodi se u tri glavna koraka: izmjera, modeliranje i vizualizacija (slika 1).

156 162 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Mjernici (geodeti) u prvom dijelu (izmjera) najpozvaniji su stručnjaci, a najčešće su vodeći stručnjaci i u svim fazama izrade informacijskog sustava o prostoru. IZMJERA MODELIRANJE VIZUALIZACIJA 2. 3D IZMJERA OBJEKATA Slika 1. Proces izrade 3D modela U procesu izmjere, ovisno o prirodi objekta i svrsi za koju se model izrađuje, mogu se primijeniti uobičajene metode izmjere: polarna, presjek pravaca, fotogrametrija ili sve češće skaniranje laserskim daljinomjerima. Proces izmjere općenito se sastoji od: uspostave referentnog koordinatnog sustava, postavljanje (izbor) ciljnih točaka objekta, izmjera točaka, snimanje fotografija Polarna i fotogrametrijska metoda Polarna metoda izmjere (Macarol 1960) ubrzana je te se mogu postići veće točnosti mjerenja korištenjem mjernih stanica. Mjerenje udaljenosti moguće je bez reflektora što se često koristi pri ovakvim zadacima. Prostorni presjek naprijed (slika 2) omogućava izmjeru nedostupnih točaka objekta i na kraćim udaljenostima daje bolju točnost od polarne metode te se primjenjuje kada su zahtjevi točnosti veći. Obje metode su spore tj. potrebno je više vremena za izmjeru iste količine točaka od fotogrametrije i laserskog skaniranja. Zato se one obično koriste za uspostavu referentnog koordinatnog sustava ili kao nadopuna tim metodama izmjere. P 1 L R 2 r BP r AP ζ B γ z x r BA B ζ A z AB A α r AB b β y Slika 2. Polarni presjek naprijed

157 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 163 Fotogrametrijska metoda se ubrzava i automatizira uvođenjem digitalnih kamera koje dostižu kvalitet analognih. Umjesto filma kod digitalne kamere koristi se CCD (Charged Coupled Device) senzor. CCD je osjetljiv na svjetlost i koristi se za dobivanje slike. U normalnim uvjetima radi se o senzoru koji raspoznaje samo nijanse sivoga pa se koriste obojeni filtri kako bi se dobila slika u boji. Ekspozicijom se CCD senzor osvjetljava po svojoj površini intenzitetom koji ovisi o svjetlosnoj refleksiji objekta koji fotografiramo. Svjetlost dolazi na senzorsku jedinicu izrađenu od silicija (poluvodič) i energija fotona se registrira na senzoru. Primljenu svjetlost CCD senzor pretvara u napon čija jakost ovisi o intenzitetu osvjetljenja. Analogno-digitalni pretvarač pretvara napon u digitalnu vrijednost, a ta digitalna vrijednost se pohranjuje na digitalni medij koji se u aparatu koristi za Slika čuvanje slika ili se odmah šalje u računalo. Slika 3. Mjerni sustav V STARS (Leica) 2.2. Lasersko mjerenje Fotogrametrijski sustavi pogodni za izmjeru as built raspoloživi su na tržištu (slika 3). Oni su opremljeni kamerama visoke rezolucije. Omogućavaju "on-line" mjerenje te se rezultati dobivaju za nekoliko sekundi ili "off-line". Za viziranje mogu poslužiti posebne mjerne markice, rubovi objekata, laserski pokazivači te posebno dizajnirane sonde. Mjerenje udaljenosti pomoću lasera koristi se već više od tri desetljeća u svakodnevnim opažanjima. Današnji napredak računalne tehnologije omogućava automatsko prikupljanje i procesiranje velike količine podataka dobivene korištenjem lasera. Konstrukcija posebnih mjernih uređaja laser skanera koji su povezani s računalom omogućavaju automatsku izmjeru velikog broja broja točaka prostornog objekta u kratkom vremenu. Laser skaner (slika 4) ima slobodno pokretnu reflektornu glavu i sastoji se od laserskog interferometra, rotirajućeg zrcala, dva optička limba i dva servo motora te pozicijskog detektora. Određivanje koordinata (slika 5) temelji se na polarnoj metodi odnosno mjerenju prostornog smjera laserske zrake (horizontalnog i vertikalnog kuta) i udaljenosti između mjerne glave i točke objekta. Ove mjerene vrijednosti se uz pomoć računala pretvaraju u Kartezijeve koordinate.

158 164 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 4. Laserski skaner Slika 5. Princip određivanja koordinata Udaljenost između senzora i proizvoljne točke na površini objekta računa se na osnovi mjerenja vremena putovanja laserskog impulsa, ili metodom laserske triangulacije. Izvor laserskog zračenja stvara vremenski lepezasti set laserskih impulsa u prostoru te se skanira (mjeri) točku po točku. Skaniranje objekta laserskim impulsima fizički se realizira sistemom rotirajućih zrcala koja usmjeravaju laserske zrake, a u sekundi se skeniraju tisuće točaka. Također, u prijemniku se registrira i intenzitet reflektiranoga laserskog impulsa koji ovisi o refleksijskoj karakteristici materijala skaniranog objekta, a registrirani intenzitet omogućava kreiranje kvazi-slike (slika 8a). Kada se skanira kompleksni objekt, neophodno je izvršiti više skaniranja sa različitih stajališta, da bi objekt bio u potpunosti obuhvaćen. Rezultirajući skanovi naknadno se povezuju u jedinstveni model, korištenjem posebnih software-a u fazi postprocesinga. Slika 6. Leica LT500

159 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 165 Za razliku od uobičajenih mjerenja duljina pomoću laserske svjetlosti, kod laserskih skanera nema potrebe za posebnim reflektorima signala. Različiti materijali pogođeni laserskim impulsom određuju intenzitet povratnog signala. To može stvarati poteškoće kod mjerenja. Na primjer, mramor uzrokuje podpovršinsko raspršenje laserske svjetlosti zbog svojstva poluprozirnosti, što rezultira degradacijom povratnoga signala, a time i podatka mjerenja duljine. Valna duljina laserske zrake leži unutar ili malo iznad vidljivoga područja elektromagnetskog spektra. Jednostavno rečeno, to znači da sve što može vidjeti ljudsko oko, vidi i laserski daljinomjer. Laserom se može mjeriti kroz staklo i kroz bistru vodu. Kiša može uzrokovati probleme širenju laserskoga impulsa, a snijeg smanjuje vidljivost. Funkcionalnost lasera neovisna je o prisutnosti dnevnoga svjetla, skaner mjeri i u potpunome mraku. Nakon postavljanja inicijalnih parametara, kao horizontalne i vertikalne granice područja te kutne vrijednosti prirasta koraka skaniranja, slijedi automatski postupak skaniranja objekta. 3. MODELIRANJE Rezultat skaniranja je polje točaka oblak točaka 3D podataka koje se stvara automatski i pohranjuje u memoriju, a definira 3D objekt. Međutim, konverzija polja prostornih točaka dobivenih skaniranjem u smisleni matematički definiran 3D CAD model, zahtjeva obradu seta točaka. Računala opremljena softverom s naprednim mogućnostima CAD modeliranja i algoritmima za uklapanje 3D geometrijskih tijela uvelike olakšavaju i ubrzavaju proces. Kod manjeg broja klasičnim metodama izmjerenih točaka objekta mrežni model (slika 7) izrađuje se CAD alatima modelirajući dijelove objekata odgovarajućim grafičkim elementima (točka, pravac, ploha, tijelo). Slika 7. Mrežni model dvorca Patačić Postupak se svodi na to, da se kroz set susjednih točaka kvazi-slike koje zajedno čine objekt ili njegov dio, uklapaju pravilni geometrijski oblici. Nakon obrade

160 166 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre oni zapravo čine konačni model željenog objekta, a prvobitno dobivena kvazislika koristi kao pomoć pri modeliranju ili lakšem raspoznavanju pojedinih ploha objekta. Proces interpretacije rezultata dobivenih konverzijom seta x, y, z koordinata u ograničeni set geometrijskih oblika vrlo je zahtjevan postupak, čak i onda kada se koriste napredni alati za automatsku obradu. Operater usmjerava proces interpretacije davanjem granica područja i određivanjem tipova objekata, a softver uklapa geometrijske oblike (npr. stožac, cilindar, kvadar ) u postojeće 3D polje točaka (Lemmens i van den Heuvel 2001). Pojedini softveri specijalizirani su za modeliranje pojedinih objekata, kao npr. za razne vrste cjevovoda, instalacija, mosnih konstrukcija i slično. Slika 8. Izmjerene točke (kvazi model) i 3D model rafinerije Laserskim skaniranjem dostupna je vrlo velika količina podataka (3D točaka) koje prikazuju skanirani objekt, a samo je oko 60% njih potrebno za zadovoljavajuće uklapanje geometrijskih oblika. Memorijski prostor potreban za pohranu geometrijskih oblika neusporedivo je manji od prostora za pohranu prvobitnog polja 3D točaka. Dobiveni model omogućava korisniku bolje razumijevanje problema i učinkovitije održavanje i dogradnje. Također se kroz bolju iskorištenost smanjuju prekidi i neusklađenosti rada sustava i smanjuje ukupna cijena održavanja. Model može poslužiti i za bolje upoznavanje i testiranje sustava. Sve objekte nije uvijek moguće modelirati pravilnim geometrijskim oblicima te se koristi drugi način. Vizualizacija objekata koji nisu rastavljeni u temeljne geometrijske oblike, zahtijeva uvođenje TIN-poligona (Triangular Iregular Network) na temelju oblaka točaka. Skanirano tijelo modelira se poligonima (mrežom trokuta) koji će ga konačno geometrijski definirati i omogućiti sjenčanje objekta. To je nužno npr. kada želimo vizualizirati 3D skanove umjetničkih djela ili građevina.

161 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 167 Slika 9. Model Davida (Lemmens i van den Heuvel 2001) Primjer je 3D skaniranje skulpture Michelangelovoga Davida (slika 9). Stručnjaci sa sveučilišta Stanford i Washington koristili su laserski skaner za određivanje oblika i veličine te statue u Firenci. Uz laserski skan, načinjeno je i 7000 digitalnih fotografija u boji da bi se dobili svi detalji statue. Ciljana točnost mjerenja udaljenosti bila je 0.25 mm, dok je tražena rezolucija bila gustoće 1 mm, a na nekim dijelovima 0.29 mm. Visina statue bez postolja iznosila je 517 cm, površina 19 m 2, a težina 5800 kg. Motorizirano postolje prilagođeno je tako da bude u mogućnosti doseći najviše dijelove statue. Konačni model sastoji se od 2 bilijuna poligona i 7000 slika u boji. To je zahtijevalo preko 1000 sati rada skaniranja i još oko 1500 sati za obradu podataka. 4. VIZUALIZACIJA Iz 3D modela moguće je izraditi različite prikaze. Na slici 10 prikazan je laserskim skanerom izmjeren i modeliran most na rijeci Maas u Roterdamu (Lemmens i van den Heuvel 2001). Slika 10. Skanirani most Studenti Geodetskog fakulteta klasičnim su metodama izmjerili, modelirali i omogućili vizualizaciju dvorca Patačić u Vrbovcu i glavnog trga u Opuzenu. Dvorac Patačić izmjeren je godine izvana i iznutra te je izrađen njegov mrežni model. Različite mogućnosti vizualizacije ostvarene su u diplomskom radu (Paar 2000). Na slici 11 prikazan je primjer simulacije pogleda na dvorac pri oblačnom vremenu.

162 168 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 11. Dvorac Patačić u Vrbovcu Kako se radi o spomeniku kulture korisnost ovog modela očituje se u mogućnosti izrade, za potrebe renoviranja dovoljno točnog tlocrta ili presjeka u bilo kojoj ravnini bez ponovnog izlaska na teren. Jedan presjek, znači 2D prikaz, izveden iz modela prikazuje slika 12. Slika 12. Presjek dvorca iz 3D modela U okviru studentske prakse godine dvije grupe od po 4 studenta izradile su modele objekata na glavnom trgu u Opuzenu. Izmjerene su značajne točke objekta i uz pomoć fotografija dobiven njegov model. Sa snimljenih fotografija preuzete su teksture zidova i drugih ploha te njima presvučen mrežni model. Fotografije su poslužile i kao skice izmjere odnosno podsjetnik o izgledu mnoštva arhitektonskih detalja.

163 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČAK Slika 13. Glavni trg u Opuzenu Pogonski katastri razvitkom informacijskih tehnologija doživljavaju transformaciju. One dokumentacije koje postoje, transformiraju se u digitalni oblik i dopunjavaju. Otvaraju se i nove mogućnosti. Izrađuje se elektronska dokumentacija o povijesnom nasljeđu, industrijskim objektima i postrojenjima itd. Svi ovi sustavi traže točne i pouzdane mjerne podatke pri čemu se lasersko skaniranje pokazuje kao jedna od najbržih i najtočnijih metoda. Lasersko skaniranje omogućuje direktno, brzo i točno stvaranje 3D polja točaka, odnosno skupa x, y, z koordinata. LITERATURA Geodetski fakultet (2001): Izvješće o studentskoj praksi OPUZEN Tehničko izvješće, Zagreb. Lemmens, M., van den Heuvel, F.A. (2001): 3D Close-range Laser Mapping System. GIM International, April Macarol, S. (1960): Praktična geodezija. Tehnička knjiga, Zagreb. Paar, R. (2000): Multimedijalna prezentacija geodetskih radova. Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

164 170 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre MODERN UTILITY CADASTRES - AS BUILT Abstract. Spatial register is today still in analogous form, being mostly 2D presentation. The need for a more detailed and more comprehensive models (3D) is generally present, and especially in the field of plant cadastre. The production process consists of surveying and modelling. Models are used for in the production of various visualisation forms and 2D presentations. The paper describes the surveying methods and model production manner, as well as the possibilities of visualising various cultural and economic objects. Key words: 3D models, visualisation, utility cadastre

165 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 171 KATASTAR MOSTOVA - BAZA PODATAKA Zdravko Kapović 1, Ivana Rukavina 2, Miodrag Roić 1 1 Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 Gradski zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba Sažetak. Djelomično upoznavši danski sustav gospodarenja mostovima (DANBRO), kao i hrvatski kojeg su osmislile "Hrvatske ceste" (HRMOS), držimo shodnim uključiti i geodetsku djelatnost u izradbi tako važnog sustava o upravljanju mostovima. Preduvjet za uspješno gospodarenje objektima je imati posebno uređenu i osmišljenu organizaciju podataka koju je moguće brzo i jednostavno pretražiti prema određenim parametrima, jednostavno nadopuniti novim podacima, i u svakom trenutku imati ažurirano stanje. U ovom se radu daje kratki pregled izradbe baze podataka katastra mostova s ciljem prinosu uspostave jednog modernog, interdisciplinarnog, općeprihvatljivog sustava o upravljanju mostovima. Ključne riječi: gospodarenje mostovima, baza podataka katastra mostova. 1. UVOD Za kvalitetno planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje cestovne mreže i objekata uz nju važan je multidisciplinarni pristup, koji treba osigurati najracionalnije korištenje prostora, uz istovremeno stvaranje uvjeta da planirane ceste budu pokretač sveukupnog razvitka. U tom procesu mora se voditi računa, osim o projektno-tehničkim elementima, o prostornim, gospodarskim, ekološkim, demografskim te o strateško-sigurnosnim elementima. U domeni društvenog i gospodarskog razvitka nužan je racionalan pristup izgradnji i rekonstrukciji cestovne mreže. Pod racionalnim pristupom podrazumijeva se smišljeni postupni razvitak cestovne mreže u skladu s očekivanim prometom, te ostvarivanje što većeg utjecaja prometa na razvitak gospodarstva kroz smanjenje transportnih troškova Od početka izgradnje autocesta, od godine, javljaju se izrazite neracionalnosti u pristupu izgradnji cestovne mreže. Ambicije u izgradnji cestovne mreže bile su u neskladu s hrvatskim potrebama i mogućnostima. Prema (Dadić 2000) konstatira se neracionalno ponašanje u planiranju i izgradnji objekata cestovne (osobito autocestovne) mreže u razdoblju od do s posljedicama do i dolazi se do gubitka od najmanje 20 milijardi USD.

166 172 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Iz ovih navedenih tvrdnji vidljiva je iznimno velika odgovornost svih stručnih i znanstvenih institucija, ne toliko za ono što se dogodilo, već za ono što će se događati u budućnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta uspješnog gospodarenja i poslovnog odlučivanja je zacrtati i slijediti politiku koja će dosegnuti ciljeve na najbolji mogući način. To je ostvarivo jedino uz posjedovanje vjerodostojnih informacija u pravo vrijeme. Veliki broj cesta i cestovnih objekata koji su u nadležnosti javnog poduzeća "Hrvatske ceste" (više od mostova), nalaže sustavan pristup gospodarenju i upravljanju tim građevinama. Da bi se uspješno gospodarilo ovim objektima, preduvjet je imati jasan uvid u stanje svakog objekta, ali isto tako mogućnost da se svim korisnicima objekata distribuiranju tražene informacije u realnom vremenu. Stoga je gotovo neophodno uspostaviti takav sustav bazu podataka koji omogućava pristup, po nekom redoslijedu složenih informacija, svim relevantnim podacima u cilju provođenja određene, zacrtane djelatnosti. "Hrvatske ceste", proučivši sve relevantne sustave o gospodarenju mostovima, kao početno rješenje, uzima danski sustav DANBRO (hrvatski HRMOST), držeći ga najpovoljnijim sustavom za organiziranje i provedbu djelatnosti u svezi popisa podataka o mostovima, planovima popravljanja, održavanja itd. Dansko ravnateljstvo cesta nadzire 2100 mostova pa je razvilo učinkovit sustav gospodarenja mostovima koji jamči visoku razinu služnosti i niske troškove održavanja. Mostovi se od godine redovito pregledavaju i podaci se zavode u posebno kreirane banke podataka. Za prikupljanje podataka s terene koristi se sustav SIPUMEX, koji je novija inačica sustava DANBRO i koji je u potpunosti implementiran u Meksiku. Prva zamisao sustava "HRMOS", bio je da se svi mogući elementi mosta pohrane u računalu te korištenje podataka za različite analize. Mnogo mostova i vrlo široki spektar informacija (atributa), bio je razlogom za prikupljanjem manjih, samo "bitnih" podataka. Prikupljaju se podaci (6 inženjera i 2 koordinatora - podaci iz g) i pravi popis mostova te prvi opći pregled mostova. Prvi korak u popisu mostova je skup podataka dostatan za opisati konstrukciju, a drugi, niz administrativnih podataka manje važnih za opis same konstrukcije. Opći pregled mostova sadrži ocjenu trenutačnog stanja, te ocjenu do koje godine treba izvršiti popravak određenog objekta. Dugogodišnje iskustvo i spoznaje na ispitivanjima mostova kao i suvremeni zahtjevi koji proizlaze iz novije Hrvatske povijesti, zahtijevaju da se geodeti i geodezija, iz više razloga, značajnije uključe u osmišljavanje suvremenog sustava za upravljanje mostovima. Naime, ne jedanput kad se prevozio specijalno teški teret po našim cestama, traženi su podaci o maksimalnim progibima dobivenim pri probnim ispitivanjima mostova. Za vrijeme Domovinskog rata bilo bi učinkovitijih akcija Hrvatske vojske da su bili poznati podaci (koordinate) o strateški važnim

167 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 173 objektima kao što su mostovi. Koordinate, u europskom koordinatnom sustavu (ETRS), strateški važnih objekata traži i NATO savez kojemu se Hrvatska, u skoroj budućnosti, ima namjeru priključiti. Isto tako, prema navedenom danskom modelu gospodarenja mostovima, jedan od bitnih elemenata sustava je i uknjižba mostova. Na temelju ovakvih razmišljanja, ali i za potrebe evidencije ispitivanih objekata od djelatnika Zavoda za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izrađen je jedan diplomski rad (Rukavina 1999) te, stručnim i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, dat prijedlog projekta s ciljem izradbe cjelovitog interdisciplinarnog programa, odnosno sustava, o kvalitetnom upravljanju i gospodarenju mostovima. Moderna hrvatska geodezija sa zavidnim stručnim, tehnološkim i znanstvenim dostignućima u uspostavi suvremenih geodetskih osnova, ostvaruje potrebne predradnje za korektne i djelotvorne baze podataka, te geodetske podatke i katastar nekretnina, što je najvažniji infrastrukturni sustav moderne države. 2. STRUKTURA BAZE PODATAKA Baza podataka izrađena je u MS Access programskom paketu koji podržava rad po relacijskom modelu baze podataka te je integriran u Windows okruženju. Ovaj programski paket omogućava izradu jednostavnih i preglednih sučelja preko kojih korisnik sa vrlo malo programerskog znanja može pregledavati i ažurirati podatke (slika 1). Također je predviđen vizualni prikaz objekta (skenirana fotografija) ukoliko postoji njegova fotografija. Slika 1. Prikaz sučelja za pregled i pretraživanje Pri izradi baze predviđena je mogućnost njene nadogradnje, odnosno uključivanje dodatnih atributa zanimljivih korisnicima, a vezanih za mostove kao osnovne entitete. Za očekivati je da će se pojaviti potreba za nadogradnjom,

168 174 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre intervencijama u samoj strukturi baze obzirom da je izrada baze temeljena na iskustvu geodetskih stručnjaka, te kao posljedica pretpostavlja nadopunu i proširenje s nizom značajnih atributa (informacija) potrebnih stručnjacima nekih drugih područja. Pregled pretpostavljenih atributa u okviru baze na temelju geodetskih iskustava (i potreba), klasificiran je u tri osnovne skupine (slika 2): Osnovni (opći) podaci Tip objekta Osnovna namjena Materijal Tip konstrukcije Dužina (m) Širina (m) Visina (m) Broj polja Raspon polja Imovinsko-pravno rješenje Podaci ispitivanja stabilnosti objekta Max. opterećenje u tonama Max. pomak u mm Godina ispitivanja Grupa ispitivača Podaci o položaju objekta Najbliže naselje Država Cesta Koordinate Slika 2. Relacijski odnosi podataka.

169 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Osnovni (opći) podaci Baza podataka je spremna ponuditi informacije o veličini objekta, njegovoj osnovnoj namjeni, primijenjenom tipu konstrukcije, materijalu kojeg objekt u najvećoj mjeri sadržava. Jednostavno je zaključiti da se, prema proizvoljnim parametrima pretraživanja, može dobiti informacija recimo, o najduljem mostu, ukupnom broju drvenih mostova u RH, ukupnom broju cestovnih ili pješačkih mostova, ukupnoj duljini svih mostova u RH, može se provjeriti je li određeni objekt dovoljno visok za prolaz specijalnih tereta, dobiti ispis svih objekata određene visine itd. I za sve ove informacije potrebno je tek nekoliko minuta Podaci o ispitivanjima objekta Prilikom osmišljavanja ove baze podataka krajnji nam je cilj bio doznati koliko je objekata ispitano, koje su osobe bile angažirane na ispitivanjima, na kojim cestovnim pravcima itd. Stoga kreirana Baza podataka o mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima na području Republike Hrvatske (Rukavina 1999), osim prethodno navedenih podataka, sadrži i značajan niz podataka vezanih uz geodetska mjerenja pri probnim ispitivanjima. Uz svaki su most navedeni podaci o maksimalnim pomacima pri određenom (navedenom) opterećenju. Konstrukcija mosta i poznavanje njezina stanja vrlo su bitni za sigurnost prometa. Samo pravodobnim reakcijama na utvrđena oštećenja ili neuobičajene promjene na objektima, uvelike se produžuje trajanje i kvaliteta konstrukcije. Od velike bi važnosti bili i podaci o trajnom praćenju pomaka određenog objekata, koji se to, nažalost, vrlo rijetko radi. Na temelju tih podataka preciznije bi se moglo procijeniti ponašanje ispitivanog objekta, kvalitetu i trajnost njegove konstrukcije Podaci o položaju objekta Iz baze je vrlo jednostavno dobiti ispis svih mostova, nadvožnjaka i vijadukata na odabranom cestovnom pravcu, ispis svih mostova u blizini ili unutar upisanog naselja, popis koordinata mostova na određenom području (tablica 1). Tablica 1. Pregled objekata na navedenom cestovnom pravcu Državna cesta Naziv objekta GP Macelj (gr. R. Slov) - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze - Split (D8) Most Bilišani Most Dol-Žegat Most Kupa-Kupa Most na km Most na km Most na km između Krapine i Đurmanca Most na km između Krapine i Đurmanca Most na km između Krapine i Đurmanca Most na km između Krapine i Đurmanca Most preko željezničke pruge na potezu Sučevići - Otrić

170 176 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Most preko kanala Sava-Odra Most Stara straža Most u Krapini Nadvožnjak na potezu Velika Ves - Krapinske Toplice Nadvožnjak Jarek Nadvožnjak kod granice sa Slovenijom Nadvožnjak kod odvojka za Trakošćan Nadvožnjak Orlovac Nadvožnjak Zčertje V1-Majdan V10-Mihovilovići V2-Izvor Jadra V3-Mosor V4-Jamani V5-Bandalova kosa V6-Ploče V7-Gornja Ozrna V8-Srednja ozrna V9-Belinovača Vijadukt na cesti Gračac - Knin Žutnica I Krapina I Krapina II NV Kamenica Treba napomenuti da su u tablici 1 samo podaci kojima raspolaže Zavod za inženjersku geodeziju. Pag - kopno Pomak u mm Max. pomak u mm God. ispitivanja Slika 4. Primjerak izvješća iz baze - Pregled pomaka kroz nekoliko godina Nužno je naglasiti da je za vrijeme nastajanja baze podataka o mostovima surađivano s kolegama iz Hrvatske uprave za ceste (HUC). Uvidom u primjerak izvješća o nekoliko mostova iz "HRMOS" baze podataka zabilježen je velik

171 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 177 broj atributa, uglavnom opisnih (tekstualnih), ali i nepostojanje atributa koje sadrži naša eksperimentalna baza. Prvenstveno je riječ o maksimalnim pomacima pri probnim ispitivanjima mostova. Na slici 3 dat je grafički prikaz maksimalnih vertikalnih pomaka pri probnim ispitivanjima Paškog mosta. Ispitivanja su provedena 1960, te godine, i koliko nam je znano, uvijek s približno istim opterećenjem. 3. GEOKODIRANJE - POZICIONIRANJE MOSTOVA Kao jedan od važnijih podataka, ne samo za potrebe geodetskih stručnjaka, je poznavanje prostornog smještaja objekta. Moguće ga je definirati na više načina, s većom ili manjom preciznošću. Sigurno je najprecizniji i najpouzdaniji način prostornog definiranja mosta geokodiranja, odnosno određivanje koordinata(e) objekta u nekom koordinatnom sustavu. HRMOS pretpostavlja Geographical position (ϕ,λ,h), ali u praksi tih podataka nema. Međutim, moderan svijet u kom živimo ima višestruku potrebu za tim podacima. Pokazat će se to već vrlo skoro jer ulaskom naše zemlje u sustav NATO zemalja bit će potrebno dati popis koordinata svih važnijih infrastrukturnih objekata u zemlji. Nadalje, te koordinate moraju biti u koordinatnom sustavu koji je korisnicima prihvatljiv (s kojim korisnici rade). Iz tog je razloga u bazi pretpostavljen pregled koordinata u dva koordinatna sustava: Hrvatski državni koordinatni sustav (HDKS) za korisnike unutar države, ETRS 89 (Europski koordinatni sustav) za šire korisnike koji našu zemlju gledaju kao dio jedne velike cjeline Europske zajednice. Da bi se naglasila potreba za podacima pozicioniranja mostova u okviru diplomskog rada (Rukavina 1999) izvršena su i terenska opažanja na pet (5) mostova u gradu Zagrebu, te dobile koordinate u gore navedenim koordinatnim sustavima. Na svakom mostu napravljen je položajni opis točke na mostu - mjesto na koje se dobivena koordinata odnosi. Korištena je satelitska metoda određivanja položaja tzv. GPS metoda koja i nije nužna ali posjeduje niz prednosti: od puna operativna sposobnost, brzina, jednostavnost, sve veći broj aktivnih korisnika. Mjerenja su izvršena na narednih pet mostova: 111 Nadvožnjak na raskrižju Ljubljanske avenije i Selske ceste, 222 Most na SRC Jarun, 333 Jadranski most, 444 Most Slobode i 555 Most Mladosti.

172 178 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre u vremenu od 9-14 sati, a primijenjena je statička metoda, te opažanje od 30 minuta na svakoj točki. Kao referentna točka uzeta je točka sa oznakom 1038 na kojoj se nalazi permanentni GPS prijamnik u Gradskom zavodu za automatsku obradu podataka (GZAOP) u Zagrebu. Popis koordinata opažanih točaka u ETRS 89 koordinatnom sustavu navode se u tablici 2. Tablica 2. Popis koordinata opažanih točaka u ETRS 89 sustavu Point Latitude Longitude Height N E m N E m N E m N E m N E m U tablici 3 da te popis koordinata navedenih opažanih točaka u HDKS: Tablica 3. Popis koordinata opažanih točaka u HDKS: Point X Y H m m m m m m m m m m m m m m m 4. ZAKLJUČAK Današnji način življenja, brza izmjena i veliki broj informacija, nameće potrebu za dobrim i pravovremenim vladanjem informacijama o objektima od vlastitog ili državnog interesa. Dobro osmišljena baza podataka, preko koje se kompleksnim, brojnim i dinamičnim sustavom podataka o mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima može uspješno gospodariti, danas je neminovnost. Vjerujemo da se ovakvom razmišljanju otvaraju vrata jednom novom, kvalitetnom, suvremenom sustavu informacija o mostovima - bazi podataka, primjeren svakoj modernoj državi. Uspostava ovakvog sustava podrazumijeva mogućnost pristupa i korištenja svim korisnicima bez većeg programskog znanja, mogućnost nadogradnje baze i njenog ažuriranja svim relevantnim podacima.

173 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 179 LITERATURA Dadić, I. (2000): Racionalni pristup izgradnji i rekonstrukciji cestovne mreže u Republici Hrvatskoj, "Cestovne veze Dalmacija - Zagreb, Plitvička jezera Hartoft, Q. L (1996): Najpovoljnije gospodarenje mostovima-dvadeset godina iskustva s gospodarenjem mostova u Danskoj, Ceste i mostovi 7-8, str , Zagreb. Kršinić, N. (1996): HRMOS - Sustav za upravljanje mostovima, Ceste i mostovi 7-8, str , Zagreb. Rukavina, I. (1999): Izrada baze podataka o mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima na području Republike Hrvatske. Diplomski rad na Geodetskom fakultetu, Zagreb. BRIDGE CADASTRE - DATABASE Abstract. Having partly got acquainted with the Danish system of bridge management (DANBRO), as well as with the Croatian one created by Hrvatske ceste (HRMOS), we find it appropriate to include the geodetic activity as well into the production of such an important system of bridge management. The assumption for a successful management with objects is to have specially regulated and conceived organisation of data that can be searched through quickly and in a simple way applying adequate parameters, then to supplement it with new data, and to have updated situation at every moment. In this paper there is a short review given about the production of bridge cadastre database intended as a contribution in establishing a modern, interdisciplinary, generally accepted bridge management system. Key words: bridge management, bridge cadastre.

174 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 181 POVJESNI I RAZVOJNI OSVRT NA KATASTAR TELEFONSKIH VODOVA Franjo Ambroš Hrvatske telekomunikacije d.d. Telekomunikacijski centar Osijek Sažetak. Prikaz vodova na geodetskim kartama i planovima začetak je današnjeg katastra vodova. Izgradnjom telefonskih vodova osigurava se višestruko komuniciranje različitih subjekata, a pouzdanost veze jedan je od temeljnih postulata. O kvalitetnim i pouzdanim vezama ovisi: privredna aktivnost, zadovoljstvo građana, obrana zemlje, povjerenje u telekomunikacijski sustav. Katastar vodova, kao ključni faktor zaštite vodova od nehotičnog oštećenja, prilagođavao se potrebama i tehnološkim trendovima već više od stoljeća. O ulozi katastra vodova, u sklopu koga je i katastar telefonskih vodova, nema jasne vizije u Hrvatskoj. Značaj komunikacija kao privredne djelatnosti sve je veći u moderno organiziranoj državi. Katastar telefonskih vodova treba doprinijeti zaštiti te djelatnosti. U tom smislu predstoji procjena razvoja ovog segmenta u kome geodetska djelatnost ima značajnu ulogu. Ključne riječi: katastar vodova, komunikacije 1. UVOD Sustavnih istraživanja početaka katastra vodova te ulozi vodova u proteklom vremenskom periodu, kod nas nema. Različiti kartografski prikazi, izrađeni za raznorazne namjene, obrađuju i vodove i daju prikaz tehnološkog i gospodarskog presjeka vremena. Ovim bi radom željeli ukazati na potrebu sustavnog izučavanja ove problematike te inicirati zaštitu postojeće dokumentacije. Primjena pojedine vrsta voda počela je u različitim vremenskim razdobljima. Neki vodovi imaju stoljetnu tradiciju te možemo očekivati i porijeklo evidencija iz različitih povijesnih razdoblja. Vodovi telekomunikacija u komercijalnoj su uporabi od polovice 19. stoljeća. U ovom vremenskom periodu mogu se očekivati i evidencije koje su dokumentirale izgradnju sustava. Ta dokumentacija je postala temelj katastra vodova. Katastar vodova je početak multidisciplinarnog organiziranja i održavanja jednog gospodarskog dijela ljudskog življenja, čija je karakteristika gotovo svakodnevna međuovisnost.

175 182 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. EVIDENCIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH VODOVA U svom dvadesetpetogodišnjem radu u sustavu telekomunikacija imao sam prilike doći u doticaj s dokumentima koji su nastali i prije 100 godina. Dio tih prikaza ima informativni karakter. To su uglavnom pregledne karte s naznačenim prostornim razmještajem telekomunikacijskih kapaciteta. Jedan dio karata detaljno prikazuje položaj vodova u prostoru u odnosu na stalne objekte. Za prikaz je korištena metoda lučnog presjeka. Naznačene su i numeričke vrijednosti mjerenih podataka, tako da imamo svojevrsne skice vodova. Pogodnost tih prikaza je u mogućoj konstrukciji položaja na detaljnom planu. Uvjet za korektan geodetski prikaz su, geodetskim metodama, snimljeni objekti od kojih su odmjeravani vodovi. Korištenje onih podataka u današnjem katastru vodova ovisi jedino o nepromjenjivosti okoliša, odnosno postojanosti stalnih objekata. Osim kartografskih prikaza vodova postoje i pregledi kapaciteta te električkih mogućnosti pojedinog kabela (presjek i materijal vodiča). Pojedini detalji križanja ili paralelnog vođenja izrađeni su s puno truda i ponekad predstavljaju više umjetnički izražaj nego suhoparni tehnički crtež. Uočio sam da je kvalitet dokumentacije za određeno vremensko razdoblje ujednačen što ukazuje na sustavan pristup te ostaje dilema, da li je u tom razdoblju bilo propisa koji su definirali izradu dokumentacije. Mišljenja sam da toj dokumentaciji, koja je predstavljala okosnicu telekomunikacijskog sustava, nismo do sada poklanjali dovoljno pozornosti. Prostorni prikazi koji su se razvijali u okviru sustava telekomunikacija bliski su geodetskom načinu interpretacije prostora. 3. POČETAK PRIKAZA VODOVA U KOORDINATNOM SUSTAVU Intenzivnijom izgradnjom objekata, do tada uobičajeni prikaz, pokazao se manjkav, jer je za korektan prikaz trebalo osigurati neprestano praćenje izgradnje novih objekata u okolišu kabela. Logičan nastavak je uvođenje geodetskih metoda određivanja položaja. Za prostorni prikaz je korišten koordinatni sustav. Koordinate su određivane mjerenjem od stalnih geodetskih točaka ili otprije izmjerenih detaljnih točaka stalnih objekata. Izgradnjom podzemnih vodova posebno je aktualiziran problem geodetskog snimanja te se nametnula potreba snimanja prije zatrpavanja. Na području bivše države godine nalazimo prve pravilnike koji geodetskoj struci propisuju način snimanja vodova (Pravilnik o metodama i načinu rada pri premjeru podzemnih instalacija i objekata). Ustrojavanjem geodetskih republičkih organa uprave, svaka je tadašnja republika i autonomna pokrajina od godine ozakonila ovo područje. Od tada se katastar vodova u svakoj tadašnjoj republici razvija autonomno.

176 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 183 Željeli bismo u povijesnom dijelu spomenuti i vodove položene u more i rijeke. Velik dio Hrvatske predstavlja morski dio. Razvedenost naše obale (s otocima) uspoređuje se s Grčkom i Norveškom. Jedna je od najrazvedenijih obala Europe. Ovakva razvedenost zahtjeva izgradnju vodova, posebno telekomunikacijskih. Postoje podaci o kabelima koje je još Austro-Ugarska polagala u more za vojne potrebe. Specifični uvjeti polaganja u moru zahtijevali su studiozan pristup svakom takvom poduhvatu. Za očekivati je da se svaki ovaj poduhvat izveden uz popratnu dokumentaciju. Uz neznatan napor mislim da bi bilo moguće prikupiti podatke o tim vodovima. 4. KATASTAR VODOVA OBVEZA DRŽAVE ILI POTREBA VLASNIKA VODOVA Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina katastar vodova postaje sastavni dio pravne regulative geodetskog sustava. Danas smo pred stručnom dilemom, kamo i kako dalje. Tržni kriteriji ukazuju da je atraktivnost katastra vodova, koje su prema dosadašnjim propisima vodili općinski organi uprave, upitna. Naime, velik dio katastra nema uopće ustrojen katastar vodova. Navode se činjenice da nema zvaničnih upita te da ne postoji potreba za izdavanjem izvoda iz evidencije katastra vodova, drugim riječima nema interesa za tu evidenciju. Da li smo u pravu? Interes je moguć jedino ako postoji potreba i povjerenje u zvaničnu evidenciju. Podaci iz katastra vodova se moraju dobiti u realnom vremenu, čemu službenici katastra do sada nisu bili skloni. Ustrojavanje evidencije je godine, donošenjem Zakona o katastru vodova, povjereno katastrima. Sljedeće zakonsko rješenje iz godine ravnopravno tretira evidenciju što je vode vlasnici vodova i općinski organi uprave. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina olako se odrekao nadležnosti vođenja katastra vodova i poslove prepustio budućim geodetskim organima u lokalnoj samoupravi. Vlasnik voda morao je voditi svoju evidenciju prema tehničkim propisima geodetske struke. Prema našem dosadašnjem iskustvu potreba za podacima katastra telekomunikacijskih vodova je značajna. Iako je recesija i nema značajnijih investicija, prošle je godine bilo oko 600 upita. (podaci Županije osječkobaranjske, područje TKC Osijek) U odnosu na prethodne godine uočava se trend rasta. 5. KAKO DALJE S KATASTROM VODOVA Što mi danas očekujemo od katastra vodova, koji su pravci razvoja ove evidencije, neka su pitanja o kojima bismo željeli iznijeti svoje mišljenje. Neosporno je da pravni subjekt, kao što je telekomunikacijska tvrtka, očekuje da će ekonomičnije gospodariti svojim kapacitetima, ako ima sređen katastar vodova. Omogućavanjem dostupnosti informacija o rasprostranjenosti svojih kapaciteta u prostoru reducirat će nehotična kidanja, a time osigurati veću

177 184 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre pouzdanost sustava. Sređenim katastrom vodova posredno će se doći do podataka o vlasnicima katastarskih čestica što je pretpostavka za imovinskopravno sređenje odnosno adekvatnu pravnu zaštitu sustava. Dozvolite da vas podsjetimo da je o razvoju ovog sustava izgrađen godine dokument (PROJEKTNO RJEŠENJE POČETNIH PROGRAMA I POČETNE STRUKTURE PODSUSTAVA PROSTORNO-PLANSKO-GRADITELJSKE GEODEZIJE) koji razgraničava katastarsku i tehničku geodetsko - prostornu evidenciju vodova. Svrha katastarske evidencije vodova jest: utvrđivanje prava služnosti ili vlasništva na zemljišnom koridoru po kojem vod prolazi (podzemno, podvodno, površinski ili nadzemno) utvrđivanje tereta na zemljišnim česticama Svrha tehničko geodetsko - prostorne evidencije vodova jest: prostorno lociranje vodova i evidentiranje njihovih karakteristika projektiranje, postavljanje, održavanje i uklanjanje vodova izrada informacijske osnovice za funkcioniranje infrastrukturnih sustava Prema navedenom dokumentu razgraničena je nadležnost: katastarsku evidenciju vodova stvara i održava područni katastarski ured tehničku geodetsko - prostornu evidenciju vodova stvara i održava vlasnik. Temelj za katastarsku evidenciju je tehnička geodetsko-prostorna evidencija vodova i rješenja zemljišne knjižnih sudova o ustanovljavanju služnosti na katastarskim česticama. Već ovi načelni principi upućuju na vezu katastra nekretnina i katastra vodova. Ne možemo se oteti dojmu da je zakonska odredba, prema kojoj evidenciju vodova vodi lokalna samouprava, ekonomski i stručno, neprihvatljivo rješenje. Mišljenja smo da je katastar vodova specifičan po tome što se u njemu moraju evidentirati podaci različite težine i razine točnosti. Već informativni podatak o približnoj lokaciji voda, upućuje na povećan oprez u planiranju budućih zahvata u prostoru. U tom smislu smatramo za korektnim da se prije svega podaci klasificiraju u grupe: informativni podaci o položaju voda (točnost 5 50 m) podaci preuzeti iz evidencija (točnost 1 5 m) podaci određeni približnim geodetskim metodama uz korištenje tragača kabela podaci s visinama podaci bez visina

178 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 185 (očekivana položajna točnost m, visinska oko 0.20 m) podaci prikupljeni geodetskim snimanjem uz snimanje vidljivog trenutnog položaja (položajna točnost 0.20 m, visinska oko 0.05 m). Navedeni iznosi predstavljaju iskustvene veličine. Zalažemo se za stručnu i znanstvenu verifikaciju egzaktnih numeričkih vrijednosti. Mišljenja smo da zbog pravne zaštite davatelja informacije (vlasnika voda) i korisnika informacije (npr. građevinske tvrtke), treba propisati numeričku točnost snimanja pri čemu moramo težiti ekonomičnim i pouzdanim rješenjima. S ekonomskog stajališta, točnost snimanja vodova koja bi bila točnija od terenske generalizacije (0.20 m) je upitna. Osim toga prikaz samo egzaktno geodetski snimljenih vodova čini katastar vodova manjkavim. Obveza snimanja vodova dok su vidljivi također je, u često slučajeva, nemoguća. Sigurnosni razlozi uvjetuju trenutno zatrpavanje, dio poslova se izvodi noću, kada su terenska mjerenja otežana. Iz iznijetog se uočava da bez tijesne suradnje izvođača i geodetske ekipe nije moguće načiniti pouzdanu evidenciju. 6. PRAVNA ZAŠTITA VODOVA Na kraju smatramo svojom obvezom ukazati na potrebu ustrojavanja pravne zaštite na izgrađenim vodovima, te na odgovornost za nekorištenje ili krivu interpretaciju podataka. Procjenjujemo da je telekomunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj izgrađena na više od 95% područja. Imovinsko-pravni odnosi kao temelj pravne zaštite u većem dijelu Hrvatske nisu regulirani. Neažurnost stvarnog i zemljišnog knjižnog stanja otežao je, a djelomično i onemogućio, rješavanje ove problematike. Procjenjujemo da će elaborati katastra vodova u spornim situacijama biti dokaz kojim će se služnost ustanovljavati dosjelošću. Za oštećenje kabela moguća je i krivična odgovornost. Oštećenje može nastati zbog nemara ili krive interpretacije podataka. Kao što je vidljivo, treba izgraditi sustav bez preklapanja odgovornosti. Predložena rješenja, prema kojima sve ono što nije u katastarskoj evidenciji predstavlja ilegalno izgrađen vod, oslobađa od krivičnog progona osobu koja ga je oštetila. Ovo upućuje na ekonomski interes vlasnika voda da se potrudi da katastru dostavi podatke. Odgovornost djelatnika katastra svela bi se na ažurnost evidencije na temelju dostavljenih elaborata. Kontrolu korištenja geodetskih podataka izmjere vodova, treba prepustiti vlasnicima vodova. 7. ZAKLJUČAK Predloženim rješenjima katastar vodova, u područnom katastarskom uredu, postaje spona sa zemljišnom knjigom, javna evidencija o vodovima, te osigurava sigurnosno arhiviranje primjerka dokumentacije o geodetskoj izmjeri vodova. Sve obveze oko ustrojstva evidencije, bilo sa svojim stručnim ekipama ili po principu outsourcinga prelaze na vlasnike vodova.

179 186 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Na temelju interesa vlasnici vodova će izgraditi odgovarajuću informacijsku osnovicu za funkcioniranje svojih sustava. HISTORICAL AND DEVELOPMENT REVIEW OF TELEPHONE LINES CADASTRE Abstract. The presentation of lines of geodetic maps and plans initiated the development of today s utility cadastre. The construction of telephone lines provides different sorts of communication among various subjects, and the connection reliability is one of the basic postulates. High quality and reliable connections support: economic activity, satisfaction of citizens, state defence, and confidence in telecommunication system. The line cadastre, as a key factor in the protection of lines from accidental damage, has gone through the process of adjusting to the needs and technological trends for more than one century. There is no clear vision about the role of line cadastre in Croatia that the telephone lines cadastre belongs to as well. The significance of communications as economic activity grows more and more in a modern organised state. The telephone lines cadastre should bring a significant contribution to the protection of this activity. In this respect, there is an assessment of the development that this segment is passing through with geodetic activity playing an important role in it. Key words: utility cadastre, communications.

180 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 187 NEKI PROBLEMI USPOSTAVE IMOVINSKO-PRAVNE ZAŠTITE VODOVA Vladimir Slivac i Franjo Ambroš HT TKC Osijek Sažetak. Opredjeljenje društva za zaštitu vlasništva nameće i potrebu rješavanja pravne zaštite objekata građenih na tuđem zemljištu. Egzaktan primjer takvog slučaja je izgradnja vodova. Pravnu sigurnost vlasnik voda osigurava kroz upis služnosti na zemljištu u svoju korist. Potrebno je raspraviti o pravnoj zaštiti postojećih vodova, izgrađenih s valjanom ili nedostatnom dokumentacijom. Katastarski planovi, odnosno njihova aktualnost i točnost, onemogućavaju sigurnu interpretaciju vlasništva. Nesređeno gruntovno stanje često onemogućava sklapanje ugovora provedivog u Zemljišnoj knjizi. Vodovi su objekti koji su u funkciji preko desetak godina te je neophodno iznaći modele pravne zaštite modificiranjem postojeće pravne prakse ili predložiti originalna rješenja. Ključne riječi: imovinsko-pravni odnosi, zaštita vodova. 1. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI PUT K GRAĐEVINSKOJ DOZVOLI Zakonom o gradnji regulirana je obveza investitora da u postupku ishođenja građevinske dozvole riješi imovinsko-pravno stanje budućih objekata. Vodovi su specifičan slučaj građevinskih objekata i zahtijevaju poseban pristup u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Složenost postupka proizlazi, među ostalim, i zbog velikog broja katastarskih čestica i katastarskih općina kojima se pojedini kabelski pravac gradi. U Republici Hrvatskoj je komasirano manje od petine teritorija, za koji možemo smatrati da je usklađen katastarski i gruntovno, dok je područje ostalog dijela različitog stupnja usklađenosti. 2. KATASTARSKI PODACI TEMELJ ZA IZRADU ELABORATA Osnova za prikaz vodova u prostoru je katastarski plan. Aktualnost plana uvjetuje vjerodostojnost elaborata za imovinsko-pravno sređenje. Na područjima na kojima nije usklađeno vlasničko stanje, poslije premjera egzistiraju dvojni brojevi, što kod postupka iziskuje identifikaciju katastarskih i gruntovnih čestica.

181 188 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre /10 ULICA ANTE STARÈEVIÆA 1532/2 1388/ /1 1388/3 1388/ / / / /1 1387/ /3 1385/ / / DETALJ DETALJ DETALJ 137 ULICA MARKA MARULIÆA Slika 1. Primjer dvojnih brojeva, katastarskih i gruntovnih čestica Izgradnju većih infrastrukturnih objekata (ceste, kanali) često nije pratila provedba u zemljišno-knjižnim evidencijama, a naknadno održavanje u takvim je slučajevima rezultiralo približnim prikazom, koji je izlazio izvan okvira propisane točnosti. Slika 2. Prikaz projektirane trase na HOK uspoređene s kat. podlogom

182 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 189 Na pojedinim područjima kvaliteta planova više bi pristajala muzeju nego službenoj evidenciji u upotrebi. Samo zahvaljujući umješnosti naših kolega možemo interpretirati sadržaj pojedinog plana. U posljednjih dvadesetak godina, opisni dio katastra se informatizira te su podaci iz te evidencije dostupni u realnom vremenu. 3. ZEMLJIŠNO KNJIŽNI PODACI TEMELJ ZA VALJANI UGOVOR Zemljišno-knjižno stanje na područjima starih izmjera u velikom su raskoraku sa sadašnjim vlasničkim odnosima te imamo primjere da je posljednji upis u gruntovnici izvršen godine. (K o. Majar) Vanknjižni vlasnici pravo na nekretnine polažu na osnovi nasljeđivanja ili višegodišnje uzurpacije. Pretvorbom kategorije društvenog vlasništva (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), titulari postaju Republika Hrvatska, općine, pravne ili fizičke osobe. Neprovođenje Zakona u gruntovnicama otežava postupak imovinsko-pravnog sređenja jer se mora utvrditi zakonski nasljednik (npr., u građevinskom području, vlasnik oranice, koja je do sada bila u društvenom vlasništvu, postaje općina, a izvan građevinske zone Republika Hrvatska ). 4. DOSADAŠNJE ISKUSTVO U RJEŠAVANJU IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA U HRVATSKIM TELEKOMUNIKACIJAMA Zakonom o gradnji predviđeno je da je osnova za projektiranje katastarski plan ili HOK 1 : Kako je za imovinsko-pravne odnose potrebno izvršiti identifikaciju parcela na kojima se grade vodovi, potrebno je ucrtati projektiranu trasu na kopiju katastarskog plana, ukoliko je izvorni projekt izrađen na osnovi HOK 1 :5000. Suvremena tehnologija omogućava rastersko digitalnu manipulaciju slikama koje su grafički dio elaborata, a opisni dio predstavlja izvadak iz knjižnog dijela katastra i podataka gruntovnice. Elaborat za imovinsko-pravne odnose u našoj tvrtki temelj je pravnoj službi za sklapanje ugovora o služnosti, ugovora o građenju ili pokretanje postupka izvlaštenja. Ugovor mora zadovoljiti pravnu formu i biti provediv u gruntovnici. U slučaju nedostupnog vlasnika, provodi se postupak imenovanja zakonskog zastupnika. 5. UKNJIŽBA Kako je u praksi moguće da zbog nepredvidivih prepreka dođe do odstupanja od projektirane trase, uknjižba se provodi poslije izgradnje, predajom ugovora na provedbu u Zemljišnu knjigu. Kako je ugovorom o služnosti općenito definirana služnost na parceli u korist vlasnika voda, uputno bi bilo uz ugovor priložiti kopiju katastarskog plana s ucrtanim vodom.

183 190 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 6. USTANOVLJAVANJE SLUŽNOSTI NA POSTOJEĆIM VODOVIMA Problem izgrađenih vodova i njihovog pravnog statusa u odnosu na katastarske čestice, može se rješavati na više načina. Opisani način za uknjižbu služnosti na vodovima u izgradnji nije praktički provediv zbog naknadnog artikuliranja zahtjeva za naknadom. Zagovaramo da se uknjižba vodova građenih na temelju valjane dokumentacije izvrši na osnovi elaborata katastra vodova, ako je od izgradnje prošlo više od godinu dana, a postojeći se vlasnik nije protivio izgradnji. Prema prijedlogu koji zagovaramo, vanknjižni vlasnik se ne bi mogao protiviti upisu služnosti. Temelj za naše prijedloge nalazimo u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čime se posredno aktivira institut dosjelosti nakon godinu dana mirnog posjeda. 7. IZGLED ELABORATA ZA RJEŠAVANJE IMOVINSKO- PRAVNIH ODNOSA Grafički dio elaborata čine kopije katastarskih planova s ucrtanom trasom voda, a opisni dio čini tablični popis posjednika, kulture, površine, broj zemljišnoknjižnog uloška, podaci o vlasniku i podatak o dužini ili površini zauzimanja parcele (tablica 1). Prilozi elaboratu su posjedovni listovi i zemljišno-knjižni izvadci. Tablica 1. Tablični popis posjednika i vlasnika

184 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČAK Riješeni imovinsko-pravni odnosi služe pravnoj zaštiti voda te reguliraju odnose pri održavanju vodova u funkciji. Željeli bismo našim prikazom ukazati na složenost postupka te na opseg predstojećeg posla i potrebu da se ovaj problem pravno detaljnije definira. SOME PROBLEMS IN ESTABLISHING RIGHTS PROTECTION OF SUPPLY LINES Abstract. The orientation of the society to protect property entails also the necessity for solving legal protection of objects erected on someone else s land. The adequate example of such a case is the construction of supply lines. Supply line owner provides his legal security by recording the land usage in his own favour. It is necessary to consider legal protection of the existing supply lines erected with accompanying valid or insufficient documents. Cadastral plans. i.e. their actual condition and accuracy, disable safe interpretation of ownership. Unsettled land register status very often makes it impossible to conclude agreements that could be recorded in land register. The supply lines are objects operating for over ten years and it indispensable to find models of their legal protection by modifying the existing legal practice or suggest original solutions. Key words: property-rights relations supply line protection

185 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre UVOD KATASTARSKA SLUŽBA Božidar Kanajet 1 i Damir Oštrek 2 1 Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb 2 Geotehnički fakultet, Varaždin Sažetak. Već smo na simpoziju u Opatiji god. dotaknuli temu o stereotipnom pisanju i dopisivanju. Ne može se utvrditi kada i tko je točno počeo sakupljanje raznih raspisa, objašnjenja, uputstava, rješenja i tumačenja o poslovima u Katastru. Možda je u početku sređivanje i prepisivanje prispjelih okružnica služilo samo za unutarnje potrebe. Nepoznavanjem zakona (propisa) nismo oslobođeni krivnje. Možda je to bio poticaj da se tiskaju knjige kao ova pod naslovom KATASTARSKA SLUŽBA, sveska I (iz godine). Ključne riječi: sakupljanje, katastarska služba. Napretkom tehnike u izradi mjernih geodetskih instrumenata i drugog pribora, oni dojučerašnji, nama tako dragi, postaju muzejska vrijednost. Sjetimo se prigodne izložbe prilikom Savjetovanja o geodetskim kadrovima i školstvu u Trogiru (22. i 23. X. 1976). Predstavnik neke uvozne tvrtke rastvorio neke kutije, a u njima nešto slično telefonu, ali mnogo veće. Prema skromnoj uputi na kutiji uspjeli smo spojiti na telefonsku liniju uređaje kojima nismo znali ni pravo ime. U pauzama predavanja povlačio sam za rukav kolege i govorio: dođi da vidiš nešto novo. Pisat ću ti pismo i poslati putem telefona. Odgovor je bio: joj... popi si kavicu, kaj pričaš ludosti.. To je bio telefaks. Davno je to bilo? Nije!. Samo prije 25 godina. U tehničkom muzeju uz izložbu Telegrafija u hrvatskoj tiskana je i knjižica o Ferdinandu Kovačeviću (Gospić 25. travnja Zagreb 27. svibnja1913), pioniru hrvatske telegrafije. Na stranici 23 je naslov Prijenos slika i imena konstruktora: Englez E. Bakewell konstruirao je je prvi teleautograf (Slika 2), Talijan Casell je 1859, prvi pantelegraf, Nijemac A. Korn je prvi fototelegraf, Francuz E. Belin belinograf. Međutim, prikupljajući po raznim knjigama podatke o geodetskim instrumentima i priboru naišli smo na zanimljiv podatak. Tako u enciklopediji Für Jedermann iz god na stranici 150 piše: patentirano je oko 50 naprava, a u primjeni su bile samo dvije za rukopisnu telegrafiju (Handschriftentelegraphie) i to od amerikanac Gray i njemački inženjer Karl Gruhn. Patent ima Gustav Grzanna. (Slika 1).

186 194 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 1. Shema stroja za rukopisnu telegrafiju Slika 2. Rukopisni telegraf Prema tome telefaks nije izum dvadesetog stoljeća. U svijetu javna telekomunikacijska služba telefoto uvedena je 1930, a telefaks godine. Naš prvi kontakt s novovjekim izumom je bio dakle na Susretu geodeta godine. Danas skoro svi katastarski uredi imaju telefaks i elektroničku poštu ( ). Sjećam se, da sam kod starijih kolega tj. šefova prigodom službovanja u Uredu za novu izmjeru zemljišta vidio knjigu koju su brižno čuvali, a i povremeno u njoj nešto tražili tj. čitali, proučavali. Pripremajući se i sam za mirovinu, posjetio sam Lenucijevu kavanu na Zrinjevcu, gdje se srijedom od 11 do 12 sati sastaje seniorat mjernika. Tom prilikom kolega Hinko Kovaćević, dipl.inž. ponudio mi je neke svoje stare geodetske predmete za dopunu moje zbirke Zemljomjerstvo u Tehničkom muzeju, što sam sa zahvalnošću primio. Bila je tu i knjiga Katastarska služba.

187 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre KATASTARSKA SLUŽBA, SVESKA 1, IZDANJE Formata 227 x 147 mm, a ima 288 stranica. Sadrži 233 okružnica raspisa, objašnjenja, uputstava, rješenja i tumačenja. Poglavlja su raspoređena po godinama i to za 1935., i Izdavač nije poznat. U knjižnici naše Državne geodetske uprave nalazi se knjiga (303 stranice) autora Akima Miljanića, geodet: Geodetski bibliografski priručnik, u kom je obuhvaćena sva literatura (2.200 radova) na nacionalnim jezicima od do god. U priručniku nije navedena Katastarska služba, jer nije autorski rad iako vrlo zanimljiva, a vjerojatno i nama korisna i aktualna. Tako tekst pod brojem 6/37"Otštampavanje zakona, uredaba i pravilnika." u financijskom zborniku glasi: Pošto ti zakoni, uredbe i pravilnici nisu otštampani pod zaglavljem "odjelenje katastra i državnih dobara", događa se, da, zbog brzine posla i zbog opterećenosti poslom, mnoge uprave dovoljno ne prostudiraju te propise zakona, uredaba i pravilnika. Zato se skreće pažnja svima katastarskim upravama da sve propise koji imaju veze s katastrom....da dobro prouče i da ih se tačno pridržavaju. Pod brojem 11/37 o "Opisu katastarskih planova u donjem desnom uglu"... kartirao, li snimio, li....ima se izradirati "o" i ispisati "li" Pod tekućim brojem 30/37 "Kvalificirani pomoćnici ovlaštenih geometara kao sudski vještaci "Saopćava se Otsjeku da se kvalificirani pomoćnici ovlaštenih geometara, ako su prijavljeni Direkciji i posjeduju ovjerenu legitimaciju, imaju smatrati javno postavljenim vještacima u smislu...pošto kvalificirani pomoćnici mogu samostalno vršiti geodetsko. geometarske radove za svog poslodavca Pod brojem 70/37 raspravlja se "Veličina kružića za granično drvo te veličina graničnih oznaka i njihovih brojeva" Pod brojem 73/37 "Način katastarske izmjere na područjima ranije Bosne i Hercegovine i skica izmjere"... U slučajevima izmjere, bilo numeričkom ili grafičkom metodom, a na zemljištu predstavljenom u jačoj razmjeri od 1 :6250, 1:3125, 1:1562,5, 1:781,25, 1:1000, 1:5000, tada se... Broj 22/36 "Geodetski Institut Univerziteta u Ljubljani - oslobađanje od naplate takse za kopiranje mapa naseljenih mjesta u znanstvene svrhe"...odobravam----može besplatno kopirati...na vlastitom materijalu...samo pisaljkom... Pod brojem 19/35 "Prestanak prava na porodičnu penziju"...kao dnevničari, honorarni službenici i nadničari pošto takva služba nije stalna i ne povlači pravo na penziju...

188 196 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Pod brojem 29/35 "Dužnosti koje ima da obave šefovi sreskih sekcija u svojoj tehničkoj kontroli"...šef će prekinuti svaki daljnji rad na izmjeri i ostaće kod dotične grupe sve dotle dok sve ne bude dovedeno u ispravno stanje u zapisniku. Pod brojem 42/35 "Mjerenje frontova" Svim sreskim katastarskim sekcijama...radi olakšanja i ubrzanja radova daje se slijedeće uputstvo (Slika 3) Slika 3. Upute za mjerenje frontova Pod brojem 63/35 "Pravo na figurante i terenski dodatak grupa koje vrše ispravke svojih grešaka...,a vreme trajanja ispravaka ne prelazi sedam dana... Pod brojem 69/35 "Za disciplinske tužioce" pod točkom 9) Kazni premeštaja iz toč. paragrafa 189 Činovničkog zakona predlagati samo u slučaju neslaganja okrivljenika sa starješinom nadleštva, svađe sa drugovima u službi, rđavog glasa u građanstvu i u opšte, kad god bi dalji opstanak optuženog u istom mestu službovanja bio od štetnih posljedica po interes službe i ugleda struke.. Broj 83/35 "Oštećivanje voćaka prilikom terenskih radova katastarske izmjere"... stizale..žalbe..takva..šteta. Posljedice,svakog neopravdanog postupka sječe voćnjka i polj. kultura snosit će trošak štete geometri sami.,a odgovaraće i disciplinski Na kraju knjige je Spisak Banskih katastarskih uprava na dan 15. rujna 1938.godine. Samo iz ovih nekoliko naslova (od 233) vidimo koliko su se stručne službe brinule o stručnim i drugim neophodnim informacijama unutar geodetskog staleža. Takvu su knjigu naši šefovi brižno čuvali i proučavali te nam davali prave naputke.

189 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre IZUMI U knjizi Novovjeki izumi od dr. Bogoslava Šuleka, dr Mije Kišpatića i Ljudevita Rossija iz godine na stranici 36 piše: Govoriti umiju svi narodi, akoprem svaki po svom načinu; niema naroda neima: al svatko mora, i to s velikom mukom, učiti govoriti besjediti. Nije se dakle govor s čovjekom rodio, već je njegovim trudom stečen, i to je zbilja njegova najdragocjenija stečevina, bez koje se nemože ni pomisliti čovječe društvo. čovječji napredak. Nu kolikogod vriedio za nas govor, pravu cienu dobiva tek p i s m o m." Kamen iz ruke, a rieč iz usta" kaže narod, a to će reći, da se ono, što se je reklo, nemože više natrag u usta vratiti, kao ni kamen što se je iz ruke izpustio. Udari nogom o zemlju, u zemlji će ostati trag udarca; izusti kakvu rieč a ona ode bez traga... Drugo je zlo, što naša pamet nepamti sve za uviek, što je uhom čula, već treba više puta često ponavljati, što želimo dobro upetiti, pak nit onda nismo uviek sigurni, da smo onako, kako se je što reklo, utuvili. Informacijska revolucija doba je izazova i novih mogućnosti. Tko god ne reagira na taj izazov okreće leđa budućnosti i vitalnom protoku informacija krvotoku novog doba. Budućnost pripada onima koji će znati i moći ispitivati, istraživati, projektirati, komunicirati zahvaljujući sve većem svjetskom fondu informacija. Danas, na pragu 21. stoljeća čeka nas izuzetno važan zadatak povezivanje informacija, znanja i naroda kako bismo mogli svi učiti, razvijati se i zajednički dijeliti blagodati informacijskog doba. Nova "pismenost". 4. PROSUDBA Danas nam je cilj rutinska upotreba informatičke tehnologije u geodeziji, a posebno radi povezivanja u mrežu svih katastara, instituta, članova udruge, fakulteta, komora i dr. Zadatak je geodetske komore da osigura trajnu edukaciju članovima kako bi na hrvatskom jeziku bila dostupna najzanimljivija geodetska saznanja objavljena u prestižnim časopisima, a ne samo izvorni prijepis sadržaja i kratkog komentara na hrvatskom o broju poglavlja, broju stranica i debljini korica. Trebamo se odlučiti na tu akciju koja će omogućiti kolegama lakše usvajanje novih znanja, što podrazumijeva odabir i prezentiranje korak po korak, a što omogućava brzo učenje gotovih programa nužnih za rad i onim kolegama koji nisu u središtu svih događanja.

190 198 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre IZVORNIK Šulek, B.,Kišđatić, M., Rossi, Lj.(1883): Novovjeki izumi, Matica Hrvatska, Zagreb. Katastarska služba (1938): Iz zbirke Zemljomerstvo - Katastar, Tehničkog muzeja, Zagreb. Dakić, V.,Mirković M.(1999): Ferdinand Kovačević, Pionir hrvatske telegrafije, Tehnički muzej, Zagreb. Uhland W.,H : (1905): Für Jedermann, Uhlands Technischer Verlag. Leipzig. CADASTRAL SERVICE Abstract. Stereotype writing and correspondence was already discussed at the symposium in Opatija in It is impossible to define when and who exactly begun to collect various letters, explanations, instructions, decrees, and notes on the operations in a cadastre. In the beginning, classification and copying of existing circular letters may have served internal needs only. Being ignorant of legislation (regulations) is no excuse. It may have given rise to printing books such as this entitled CADASTRE SERVICE, Volume I (in 1938). Key words: gathering, cadastral serivce.

191 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 199 O BAROMETRU I KARTOGRAFSKOM ZNAKU 1. UVOD Damir Oštrek 1 i Božidar Kanajet 2 1 Geotehnički fakultet, Varaždin 2 Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb Sažetak. Torricelli je bio među prvima koji je opažanjem pronašao, da se gustoća zraka, a isto tako i tlak mijenja u raznim visinama pa su pojedine dobivene vrijednosti visina ovisne od tlaka zraka nad zemljinom površinom. Za određivanje nadmorske visine, tj. kota služili su najprije barometri sa živom (Toricellijeva cijev), a kasnije metalni aneroidi. (Vidijeva kutija). Ključne riječi: tlak zraka, barometar, aneroid. Među izumima kojima se čovječji duh može ponositi barometar zauzima značajno mjesto. Danas točno znamo, da je zrak tijelo, te da ima svoju masu (težinu). Jasan pojam o masi zraka i o posljedicama, koje iz toga proističu, dugo vremena nisu imale niti najbistrije glave. Za učenjake starog vijeka bio je pojam o težini zraka posve nejasan. Zašto uronjena čaša, a zatim izvrnuta u vodi, pri laganom podizanju iz vode (tako da joj samo rub ostane u vodi), ostaje puna vode. Kakva je to sila, koja je vodu gore zatjerala, te da ju sada gore i drži. Svakom je dobro poznata teglica za izvlačenje vina iz bačve. Čim udisajem izvučemo iz teglice nešto zraka, odmah se u njoj vino stane dizati. U zrakoprazan prostor uvuklo se vino, a koja je to sila koja je vino podignula prema gore. Ta pojava bila je poznata starim filozofima, ali je nisu znali protumačiti. Znanstveno ime tom načelu dadoše horror vacui, tj. s t r a h p r e d p r a z n i n o m. Tako su godine u Firenci radnici trebali iz rijeke prepumpati vodu u visoku palaču. Uspjeli su vodu podići samo do visine od 10 metara. Pitali su Galileja, ali pravi odgovor nisu dobili. Galilejev učenik Torricelli izvodi godine pokuse. Sada sa staklenom cjevčicom zatvorenom na jednom kraju. Dio cjevčice ostaje prazan (Torricellijeva praznina). Torriceli god. pozove svog šurjaka P e r i e r a da pođe s njim na brijeg Pay de Dôme, u blizini njegovog rodnog mjesta Clermonta u Auvergne-i (Slika 1). No njegova ideja da se tlak mijenja s visinom potvrdila se tek 20. rujna kada je Blaise Pascal ( Clermont Ferrand, 19.VI.1623 Pariz, 19.VIII.1662) izračunao da je visinska razlika između podnožja i vrha 3458 stopa. Kolikom brigom i točnošću je P a s c a l svoje pokuse izvodio, dokazuje nam najbolje to, što se njegova mjerenja o visini pojedinih mjesta gotovo u potpunosti slažu s najnovijim mjerenjima. U Tehničkom muzeju grada Zagreba (Zemljomjerstvo katastar) čuva se primjerak Fortinovog barometra na živu. (Slika 2).

192 200 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 1. Perier i Pascal na podnožju brijega Puy de Dome Slika 2. Motrenje Fortinova barometra 2. SAZNANJA I SPOZNAJE O barometru u mjeračkoj praksi pisao je u Šumarskom listu Franjo pl. Kružić, profesor tehničke struke na kr.gosp. i šum. učilištu u Križevcih godine " Pascal je to eksperimentom dokazao. Mnogi učenjaci srednjeg vieka kao: Hallcy, Miraldi, Cassini, Bernoulli itd. nastojaše odvisnost tlaka i visine u matematički oblik svesti, ali neuspješe, tek u novije doba pošlo je za rukom nekim matematikom : Deluc, Laplas, Ramoud, Gauss, Bessel. Pokusna mjerenja izvadjahu poznatim običnim barometroim sa živom, nu usprkos točnosti, koja se gubitkom vremena ovim barometrom postigne, nije se nikako pokazao ovaj stroj praktičnim : transport od točke do točke, nespretan oblik itd. mane su običnog barometra". U knjizi Obučevna knjiga za jednogodišnje dobrovoljce. IV. DIO NAUKA O TLU I PRIKAZIVANJE TLA iz 1902 godine na 49-toj je Prilog Beilage (Slika 3). Iz opisa kartografskog znaka razabire se razlika u crtanju. Ponovljeno i kontrolirano mjerenje Fortinovim barometrom ima u središtu kružnice ubod pikirke umočene u crni tuš. Stara izdanja vojno topografskih karata možda su rađena i geodetskim stolom s gledačama. Visine pojedinih točaka sigurno su mjerena aneroidom i to s malom vjerojatnošću da su se penjali dva ili tri puta na istu točku, tzv. štep metodom. Poznato je da svaki dan pokazuje barometar dva najjača i dva najslabija tlaka. Ujutro između 3 i 4 sata tlak je najmanji, a onda počinje rasti, pa je oko 10 sati

193 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 201 je najviši. Zatim počne padati sve do 16 sati, a onda opet raste, da postigne drugu najveću vrijednost oko 22 sata. Da bi se kazaljka na aneroidu spustila za 1 vrijednost podjele skale moramo se uzdići za nešto više od 10,5 metara. Slika 3. Različiti prikaz kontrolirane i nekontrolirane visinske točke Zatim bilo je za: Vojničko mjerilo za snimanje (Militär- Aufnahms- Sectionen) 1: ili 1 cm = 125 m, ili 3 cm = 500 koraka, a za mjerilo 1: ili 1 cm = 250 m, ili 3 cm = koraka Potanki zemljovid. - (Specialkarte) 1: ili 1cm = 750 m = 1000 koraka Općeniti zemljovid centralne Europe. - (Generalkarte von Central- Europa) 1: ili 1 cm = koraka Općeniti zemljovid srednje Europe. - (Generalkarte von Mittel- Europa) 1: ili 1 cm = 2 km, ili 3 cm = 6 km = koraka. Pregledni zemljovid srednje Europe.- (Uebersichtskarte von Mittel- Europa) 1: ili 1cm = 7,5 km = koraka.

194 202 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 3. PROSUDBA Aneroid je smislio V i d i god. A do tada? Prof. Kružić u svom članku (1885. god) piše: U trgovini imade holostera- (grč.aneroid) 4 vrsti : 1. U obliku džepne ure. ( pisac ovih redaka pokazati će sudionicima susreta) 2. Nešto veći u promjeru od 7 c/m. 3. U promjeru od 11c/m. (Ova je vrsta osobito shodna za mjerenje:odčitanje biva na O.5 m/m. Ovaj holoster preporučamo. Mehanik g.feigelstock u Beču (Kärntner-Strasse 51) prodaje ovu vrstu po 47 for. Sigurni smo da je tek nekoliko kolega određivalo kote s mikrobarometrom i to: u rudokopima na određivanju dubine horizonta kroz vertikalno okno, kod određivanja kote izdanka sloja na površini, u nedovoljno istraženim i kartiranim terenima za potrebe geofizičkih istraživanja ( seizmika), u strukturnoj geologiji, geografskim i geomorfološkim kartiranjima, hidrotehničkim istraživanjima, trasiranju puta, dopuna topografskih karata. 1: i to "štep" metodom s tri instrumenta tipa ASKANIA, ali s točnošću do 10 cm. Međutim na "starim" topografskim kartama od 1860.god i "mlađim" visine su određivane aneroidima, a tek poslije mikrobarometrom ili instrumentima (teodolitom i nivelirom). Ne znamo kada je kartografski znak za nekontroliranu točku nestao je iz našeg kartografskog ključa. Ponovimo visinska mjerenja na nedovoljno naseljenim, istraženim i teškim terenima, da nam digitalne karte budu pouzdane. IZVORNIK Prihoda A.G. (1972): Barometričeskoe nivelirovanie, Nedra, Moskva Brockhaus Konversations - Lexikon, Leipzig Obučevna knjiga za jednogodišnje dobrovoljce IV. dio Nauka o tlu i prikazivanje tla. Zagreb Kružić pl. F. (1911): Praktična geodezija ili zemljomjerstvo. Kružić pl. F. (1885): Barometar u mjerničkoj praksi, Šumarski list, br.4, God IX. ON BAROMETER AND CARTOGRAPHIC SIGN Abstract. Toricelli was among the first to demonstrate, in his observations, that air density and pressure change depending on altitudes. Certain altitude values depend on the air pressure above the Earth's surface. Mercury barometers (Toricelli's tube) and then metal aneroids (Vidia's box) were used to define altitudes, or hills. Key words: air pressure, barometer, aneroid.

195 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 203 KUTIJA ZA ČUVANJE VREMENA Božidar Kanajet RGN fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb Sažetak. Profesor Stipe Manđeralo u knjizi "Kutija za čuvanje vremena" posvetio je mnogo redaka mjernicima. Prof. Neidhardt pak prikazuje brigu o povijesti i jeziku u napisima "Intermezzo I i II" kao osamljenu gluhonijemu osobu. Govori slovima, a sluša samo očima. Što znamo o gradskim mjernicima Zagreba npr. Melkusu i Lenuciju, ili o francuskim mjernicima tijekom i godine? Našom nebrigom štošta će iščeznuti u nepovrat. Ključne riječi: gruntovnica, katastar, rodoslovlje 1. PROSLOV Služeći se dostupnim dokumentima iz zemljišnih knjiga i matice krštenih, vjenčanih i umrlih te sjećanjima starih sugrađana Livna prof. Manđeralo uspio je eto zapisati i od zaborava sačuvati mnoga imena vezana za burna turska osvajanja. Narod se povlačio iz straha pred snažnom turskom vojskom od istoka prema zapadu, a ponekad je to iz nekog vlastitog interesa išao s njom ili iza nje. Granice su se stalno mijenjale, a ljudi su prelazili tamo i ovamo. Vrilo je kao u mravinjaku. Rat, kuga (1813. pa i godine) i suša poticali su iseljavanje i doseljavanje. Svako vrijeme ostavilo je na prostorima Livanjskog, Duvanjskog, Glamočkog i Kupreškog polja, te Cetinskog i Vrličkog kraja svoje biljege. Tu je rasuta bogata baština: delmatske gradine i gomile, rimski žrtvenici, miljokazi, nadgrobni spomenici, putevi, mostovi, kule, tabija (opkop, šanac) i raznovrsna etnografska građa. Smjenjivale su se civilizacije, uprave i običaji, a trajao je čobanski život. Tako je Tribanj bio "ničija zemlja" oko za turskih osvajanja, kad su Turci držali grad Hum, a još nisu bili osvojili Livno. I u Livno su konačno oko stigli Turci. Ovdje na periferiji Osmanskog carstva u njihovim je rukama tada naselje koje ima svega 37 obitelji i 26 stanovnika bez stalnog boravka, a godine ima dvije muslimanske, 63 katoličke obitelji i 5 samaca. Tu je i granica turske uprave na vječno nemirnoj granici prema Mlecima. Grade se obrambene kule. Za livanjsku gruntovnicu, ustanovljenu godine, podloga je bila izmjera zemljišta koju su obavili mjernici koje je za taj posao angažirala austrougarska uprava. 2. "KRŠTENICE" ZA ORANICE Profesor Manđeralo u svojoj knjizi Kutija za čuvanje vremena argumentirano (na svakoj stranici u fusnotama daje izvor podatka) i zanimljivo opisuje sva događanja pa tako i rad na ustroju katastra i stvaraocima gruntovnice. Na stranici 147 piše: Neki livanjski domaćini i dan-danas kao najveću kućnu

196 204 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre dragocjenost čuvaju stare tapije, isprave u kojima su njihovi preci zabilježeni kao posjednici zemljišta.... Kao sudski dokumenti bili su za turske, ali u prvo vrijeme i za austrugarske uprave pisane arapskim pismom, a kasnije latinicom. Imale su zakonom propisanu formu: "Tapija ima u zaglavlju carsku tugru (monogram), u njoj treba označiti, selo, granice i površinu zemlje, a na nju treba udariti muhur (pečat) tefter emaneta (tapijske uprave)...obično se drži da je za sultana Sulejmana Velikog ( ) načinjen katastarski popis zemalja Carevine...no po mišljenju drugih počelo je već za sultana Mehmeda II. el Fatiha ( )... Prave izmjere u Turskoj ipak, nije bilo.... Za austrougarske uprave površina zemljišne parcele još uvijek je iskazivana brojem "oka" (prastara domaća jedinica mase (težine) i obujma, turskog porijekla,"oka" = 1,282 kg) usjeva, kojim se mogla zasijati, a njezin položaj određivan samo navođenjem imena vlasnika s kojima graniči: s istoka, zapada, juga i sjevera... U nekim dokumentima umjesto "od sjevera" nađe se oznaka "od bure", a umjesto "od juga" upisano je i " od podne"... Dolaskom u Bosnu austrougarska se uprava odmah dala na posao da i katastar uredi na europski način... stižu iskusni geodetski stručnjaci - započinje izmjera...ekipe su na sve strane..mjeri se, upisuje i crta.... Osim velikog stručnog znanja posao im zahtijeva i izuzetne fizičke napore. Trebalo se verati po šipražju, pentrati po kamenjaru, provlačiti kroz šumska bespuća, gaziti kroz neprohodne gudure i stizati na planinske visove, ali i po blatu i močvari gacati biti susjedom i zmijama i orlovima. No posao je, unatoč svemu, vrlo dobro napredovao, planovi su brzo napravljeni. U njima je precizno bio ucrtan svačiji posjed, svaka parcela. Ti planovi s oznakom da je mjerenje izvršeno godine čuvaju se u livanjskom Katastarskom uredu. Na njima su upisana imena geometara koji su ih radili i imena njihovih pomagača: Ludvik Zawadzki, Hugo Jedlička, Carl Ridi, Otto Ritter ďelvert, Edmund Novak i Ludwig Tautsche, te geometri oberleutnanti: Georg Gautwirth, Otto Krifka, Jozef Funk, Peter Vuković i Robert Nemes, a kao geometri hauptmani: Carl Gabriel, Alex Milenković i A. Berkič,...Valentin Czslavski, Jozef Radecki, A. Jančić, Moriz Sieber, Johan Hlava, Valentin Prettner, Johann Zambrzycki, A. Tezreiter, V. Bevčar, J. Velvarský, W Harth, F. Božić, Heinrich Bilisco, Leopold Bošković, Johann Fedyna, Josef Mathes, Franz Russian, G. Sohacki, Georg Valenti i Prochnicki... Domaći ljudi, tehnički neobrazovani, mogli su na početku tim strancima biti od koristi tek kao pomagači (op.aut. figuranti) u najjednostavnijim poslovima, možda kao onima što su ih u starom Egiptu obavljali harpedonapti (zatezači užeta prilikom mjerenja). Prema službenoj politici dvora carice Marije Terezije, inženjeri, liječnici, stručni majstori i obrtnici dekretom se naseljavaju u gradovima juga Monarhije. Dok se u Francuskoj stvarala ideja o metru, u Hrvatsku stiže naredba 10. veljače kojom kralj Josip II zapovjedi, neka se izmjeri sav posjed kmetova, plemstva i svećenstva. U tu svrhu pošalje kralj 1.V u Ugarsku i Hrvatsku 750 časnika i mjernika.

197 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre KOLEGE, PRIJATELJI I KUMOVI Koliko su životne prilike i zahtjevan terenski i kancelarijski posao zbližili ljude prof. Manđeralo kaže: Poslije gore spomenutih u Livnu će još dugo službovati stranci. Kao madi geometar(bilo mu je 28 godina) Julijan Toma Rosenberg (rodom iz Galicije) vjenčao se u Livnu s dvadesetgodišnjom Zagrepčankom Milicom Kučić. Kumovali su im geometri Jozef Franz i Karlo Ridi. Slijedeće godine Karlu (tad upisan kao Dragutin) i ženi mu Alici rođ. Pippar rađa se kći Ada-Elena-Jozefina, a kumuje joj Elena, žena geometra Tautschera. Geometru Antunu Kotýzi i supruzi mu Juliji rođ. Blahe rodila se kći Marija, geometru Ivanu Kazmanskom i ženi mu Vilhelmini kći Eufrazia-Marija, a geometru Frani Hrozničeku i ženi mu Mariji rođ. Dettera rodio se sin Franjo. Kum je bio geometar Franjo Snykal.... Vaclav Primicha i Augustina Stehlika kumuju Dragutinu Žerovniku kad se vjenčao Stefanijom, kćerkom baruna Pave Jaszenka i Marije Schirland iz Strože u Ugarskoj...Planove i nacrte iz potpisuju nadgeometar D. Trifković, i geometar Nakić... Prvi geometar rođeni Livnjanin, za koga znamo, bio je Josip Granić (rođ ) sin Ivana i Mare rođ. Molinay.... U poslu su se geometri i gruntovničari uvijek dopunjavali, jedni na druge oslanjali i za korist svih velik i odgovoran posao obavljali ("Rebus in adversis magnum munimen amici" U nevolji su prijatelji velika potpora. Peling. IV. 506), te ga javnosti na provjeru podnosili. Stoga su i opće poštovanje uživali. Nekada (za stare Austrije) i izgledom su se od ostalih izdvajali - nosili su službena zelena odjela sa "šternama" (zvjezdice na ovratniku), a na proslavama državnih praznika obavezno su se pojavljivali svečano uparađeni. Urednost i preciznost pretpostavke su profesionalnog uspjeha i geometara i gruntovničara. Trebalo im je brinuti se za specijalne "vječne" tinte, brižljivo birati najpogodnije vrste pera. Livanjski gruntovničari, kao ni službenici u drugim uredima, za Austrije nisu bili bez zlatom i srebrenom žicom izvezenih držala, posušila (bugačice) i tintarnice, što su ih izrađivali čuveni livanjski inkrustatori. Ne mali broj njih baš kao da je bio predodređen za umjetnike, a obavljali su posao koji, u nekim elementima, gotovo da i pripada primijenjenoj umjetnosti. (op.aut. tiskano masno) Kao kraljevski državni službenici plaću su primali u Krunama i Kreuzerima. Zanimljivo je spomenuti da su u to doba lažne kovanice izrađivane u susjednoj istočnoj državi na licu mjesta uz rudnik srebra i bakra. Senat je u sporazumu s Voždom donio odluku da se kuje novac sa stranim žigom i to srebreni sa turskim, a bakreni sa austrijskim žigom, kako bi se mogao pustiti u opticaj van granice pašaluka. Posao je slabo napredovao, jer je bilo premalo mjernika i geodetskog pribora pa su morali zemlju mjeriti i učitelji, pisari, dapače i seljaci, zbog čega bijaše katastar pun pogrešaka.

198 206 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 4. OSTAVŠTINA ZA BUDUĆNOST Čemu toliko prepisivanja o geodetima i izmjeri Livna? Antun Rosenberg s odličjem za vjernost i revnost Antun Matije Rosenberg (14.X.1832 Berzecin Krakow Cazin). Došao je god kao državni službenik- mjernik austrougarske administracije u anektiranu Bosnu dekretom (primi ili ostavi) iz Galicije. Julijan Antuna Rosenberg, (2. I god. Przemysl kod Krakowa, Galicija II Zagreb). Nakon školovanja za katastralnog službenika u Krakowu, a na poziv svog oca dolazi kao nadgeometar I.a razreda u sužbu Austrougarske uprave Bosne. Prvo u Zenicu (1885), gdje je radio otac Antun, a zatim radi u Livnu,Varešu,Stolcu, Cazinu, Bosanskoj Dubici, Gackom, Nevesinju,Trebinju i drugdje. Na uređenju zemljišnog katastra radi do umirovljenja 1919.god. Od godine imao je privatnu geodetsku poslovnicu u Zagrebu, Laščinska cesta br.4. (danas ulica F. Pokornoga br.4). Dragutin Julijana Mihajlović (Rosenberg) dipl.inž. geodezije, unuk Antunov (Cazin, 8.XII Zagreb, 4. IV ) Direktor i profesor na Geodetskoj srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu do umirovljenja. Marijan Dragutina Rosenberg dipl.inž. geodezije praunuk Antunov (Zagreb, 12.IX ) šef geodetskog odjela Zagrebačke Elektre (od 1970 do umirovljenja 2000). Kolega gospodin Marijan zna o mojoj brizi za muzejsku geodetsku zbirku u Tehničkom muzeju pa mi je poklonio nogare za busolni kutomjerni bubanj (Neuhöfer & Sohn) stare oko 110 godina, mjernu vrpcu od 75 yardi i "klinove brojače". 5. O NEKIM GEODETSKIM RADOVIMA U ZAGREBU U knjizi Državna geodetska uprava ni slovca o geodetima koji su eto 116 godina brinuli i čuvali kartigrafsku baštinu. Što znamo o gradskim mjernicima? Našom nebrigom štošta će iščeznuti u nepovrat. Tako u Geodetskom listu broj 6,7 i 8 iz godine kolega Danilo Vukovojac šef Gradskog geodetskog zavoda "OSNOVA"... daje glavne podatke o izmjeri i triangulaciji Zagreba. Na stranici 206 piše: Stranice u poligonskoj mreži mjerene su čeličnom vrpcom od 20 metara. Čelične vrpc (tzv. lanci) povremeno su uspoređivane s kontrolnom mjerom, koja je bila postavljena u Kukovićevoj ulici (danas Hebrangova) na rubnom kamenu pločnika. Markice, koje su označavale krajeve kontrolne mjere postavljene su kontrolnim metrom, koji je u

199 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 207 tu svrhu donešen iz Budimpešte 1909 godine. U članku su spomenuti kao triangulatori Gettwert Ivan, Ellenberger Erih, Vranić Vilko, Echman Ivan, Ivošević, Reiner, Fleischer, Karoly i Skriveny, a izmjeru detalja uradili su Vidak, Ružić, Mavrić, Laszlo, Heer, Borota. Kartiranje detalja obavljeno je ravnalima i trokutima za nanašanje ili s malim Meisekovim (Majzekovim) trokutima (op. aut. to su mesingani trokuti njemačkog naziva Massecke. Spomenuti Majzekovi trokuti kao naziv nisam našao u našoj stručnoj literaturi), jer mali kordinatografi još god. nisu kod nas bili u upotrebi. Iz članka kolege Vukovojca ne saznajemo ništa o kolegama i njihovim prijateljima te kumovima. Znamo samo da su "delali". Možda bi nam Seniorat mjernika koji se sastaje u Lenucijevoj kavani (srijedom od 10 do 12 sati), a i drugi mogli pomoći da stvorimo "bazu podataka" i pridodamo zbirci u Tehničkom muzeju. 6. ZAHVALE I PRIJEDLOZI Zahvaljujem profesoru Stipi Manđeralo, koji mi je na moj prvi telefonski upit o knjizi "Kutija za čuvanje vremena" s posvetom istu poklonio i poslao. Hvala mu na trudu koji je uložio na istraživanju i prezentiranju brojnih faktografskih podataka. Knjiga je prepuna bisera za sve koje zanima povijest malog čovjeka u malobrojnom narodu te život došljaka i njegova asimilacija na novim geografskim širinama. Čitajući opise ljudi imao sam osjećaj kao da sam već o njima čuo ili ih čak poznavao. Na jednom mjestu prof. Manđeralo kaže: U livanjskoj gruntovnici posebno mjesto pripada M. Nikšiću (Travnik, Sarajevo, 1969). U zemljišnim knjigama i danas je lako prepoznati prelijepi Nikšićev rukopis (jednako kaligrafski pisao je i desnom i lijevom rukom). Pravi profesionalac. Suradnici su se svakodnevno od njega učili urednosti i sistematičnosti u poslu. Hvala, autoru knjige i u ime čitatelja ovih redaka za birane tople riječi o ljudima koji mjere zemlju po danu, a koji su mnoge noći računali, računali i crtali uz lojanicu. Trebalo je u ta burna vremena imati hrabrosti napustiti kraljevski grad Krakow i uputiti se na daleki jug. Krakow ima godine stanovnika dok Zagreb ima samo Godine ima stanovnika kao Krakow 40 godina ranije. Staroj geodetskoj lozi - kolegi Marijanu Rosenbergu, zahvaljujem što je uspio sačuvati "nogare" stare 110 godina, kao artefakt Kutije za čuvanje vremena i poklonio ih Tehničkom muzeju. Trebalo bi rekonstruirati mjesto kontrolne (20metarske) mjere u Hebrangovoj (Kukovićevoj) ulici i obilježiti ga na tlu i spomen pločom na zgradi, jer je riječ o našem kulturnom spomeniku. Mjera "lakat" na vratima u Hračanima pokazuje se turistima koji posjećuju Prag. Zato bi pri spomeniku vitezu Orlandu i njegovom "laktu" u Dubrovniku trebalo također staviti ploču na spomen te naše mjerne jedinice.

200 208 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre IZVORNIK Bieniarzowna, J., Malecki, J. M.(1993): History of Krakow, Vol. 3 (lata ). Kanajet, B. (1996): Zemljopisni podaci o Bosni iz 1873.godine. Geodetski list, 4, Kanajet, B. (1996): O prikupljanju podataka o oskudici vode u hrvatskoj vojničkoj krajini, Zbornik 8, , RGN fakultet, Zagreb. Kanajet, B. (1997): Vilim Žiborski, kraljevski nadzornik katastralne izmjere. Zbornik I. kongres o katastru, , HGD, Zagreb. Korenčić, N. (1979): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske ( ). Akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb. Neidhard, N. (1952): Terminologija. Geodetski list, 4, 187. Neidhard, N. (1959): Terminologija. Geodetski list, 1, 197. Neidhard, N. (1959): Terminologija. Geodetski list, 7, 70. Kanajet, B. (2000): 200 godina metra. Geodetski list, 2, Nevestić, V. (1984): In memoriam, Dragutin Mihajlović Rosenberg. Geodetski list, 7/8, Novotny, Fr. (1904): Geodésie nižši. Nakladem Češké Matice Technické, V Praze. Manđeralo, S. (1996): Kutija za čuvanje vremena, Svjetlo riječi, Livno. Vukovojac, D. (1947): Opći prikaz geodetskih radova u Zagrebu. Geodetski list, 6,7 i 8, Simić, V. (1951): Istorijski razvoj našeg rudarstva. Savet za energetiku i ekstraktivnu industriju FNRJ (str. 63), Beograd. Popis žiteljstva od 31.XII.1910 u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Kr. zemaljski statistički ured, Zagreb, TIME KEEPING BOX Abstract. Professor Stipe Manđeralo has dedicated many lines of his book Time Keeping Box to surveyors. Professor Neidhardt presents on the other hand his care for history and language in his text Intermezoo I and II as a lonely deafmute person. It speaks with letters, but listens only with its eyes. What do we know about town surveyors in Zagreb, e.g. about Melkus and Lenucio, or about French surveyors during the years 1807 and 1808? Our negligence might send a lot of things into oblivion. Key words: land register, cadastre, and genealogy

201 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 209 GRANICA EPIKONTINENTALNOG POJASA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE Radovan Solarić Hrvatski hidrografski Institut, Zrinsko Frankopanska 161, Split, Hrvatska Sažetak. U članku je opisana problematika određivanja granice epikontinentalnog pojasa između Republike Hrvatske i Republike Italije u svjetlu novih mogućnosti određivanja položaja na moru i novih kartografskih prikaza Jadranskog mora. Postojeća granica epikontinentalnog pojasa konstruirana je i određena na temelju starih kartografskih prikaza, tj. pomorskih navigacijskih karata Italije broj 170 i karata bivše Jugoslavije broj 101 i 102. Suvremene pomorske navigacijske karte konstruirane na elipsoidu WGS 84 omogućuju jedinstvenu konstrukciju i izradu jednog popisa koordinata za lomne točke granice epikontinentalnog pojasa. Istovremeno, konstrukcijom granice epikontinentalnog pojasa na temelju postojećih koordinata na tim suvremenim kartama materijaliziraju se razlike između dvaju ravnopravnih popisa koordinata. Ključne riječi: granica epikontinentalnog pojasa, navigacijske karte. 1. PRAVNA OSNOVA Epikontinentalni pojas je objekt međunarodnog prava mora. To je prostor morskog dna i njegovog podzemlja u kojemu jedino obalna država ima ekskluzivno pravo istraživanja i iskorištavanja prirodnih bogatstava. Epikontinentalni pojas počinje na morskoj državnoj granici i pruža se u more do dubine u kojoj su moguća iskorištavanja prirodnih bogatstava podmorja. U članku 6. Ženevske konvencije o epikontinentalnom pojasu iz god. (Alfirević i dr. 1976), govori se o toj granici kad isti epikontinentalni pojas dodiruje teritorije dviju ili više država čije se obale nalaze jedna nasuprot drugoj, kao što je slučaj na Jadranskom moru: granica se određuje sporazumno ili kao srednja linija čije su sve točke podjednako udaljene od najbližih točaka osnovnih linija od koje se mjeri širina teritorijalnog mora. Granica prema moru epikontinentalnog pojasa definirana je u članku 43. POMORSKOG ZAKONIKA Republike Hrvatske. U drugom stavku tog članka stoji: Granice epikontinentskog pojasa Republike hrvatske i Republike Italije utvrđene su sporazumom između Italije i bivše SFRJ iz godine. Razgraničenje epikontinentalnog pojasa između Italije i bivše SFRJ uređeno je Sporazumom između dviju vlada koji je stupio na snagu 21. siječnja 1970.

202 210 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Pregovori o razgraničenju počeli su godine, a dovršeni su potpisivanjem Sporazuma 8. siječnja u Rimu. 2. POSTOJEĆA GRANICA EPIKONTINENTALNOG POJASA Republika Hrvatska je kao jedna od nasljednica bivše Jugoslavije preuzela dokument kojim se definirala granica epikontinentalnog pojasa između Italije i bivše Jugoslavije: SPORAZUM između Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlade Republike Italije o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dviju zemalja. Taj je Sporazum izradila mješovita talijansko jugoslavenska komisija koja se sastojala od predstavnika vlada i eksperata obiju zemalja. Za određivanje crte granice usvojena je metoda triju ekvidistantnih točaka. Za tu konstrukciju korištene su pomorske navigacijske karte Italije br. 170, mjerila 1: S jugoslavenske strane korištene su karte 101 i 102, mjerila 1: Radi bolje identifikacije točaka korištene su pomorske navigacijske karte krupnijeg mjerila, 1: Usvojena metoda konstrukcije granice zahtijeva prikaz obje obale Jadranskog mora na istoj karti. Tada, godine, najkrupnije mjerilo karata na kojem su prikazane obje obale Jadrana bilo je 1: Identifikacija i konstrukcija potrebnih točaka provodila se paralelno na kartama talijanskog i jugoslavenskog izdanja. Konstrukcija se naravno izvodila grafički na kartama. Poslije konstrukcije potrebnog broja točaka očitane su njihove koordinate također na obje karte. Pomorske navigacijske karte Italije konstruirane su na talijanskom nacionalnom elipsoidu, a jugoslavenske na elipsoidu Bessel S obzirom da su ovako definirani koordinatni sustavi međusobno različiti, koordinate istih točaka identificiranih na obje karte moraju se međusobno razlikovati. Iz tog su razloga u SPORAZUMU i dva ravnopravna popisa koordinata. Naravno, tek uspostavom jedinstvenog sustava kakav je WGS 84, te se koordinate mogu uspoređivati: potrebno je odrediti parametre za prijelaz iz svakog od nacionalnih sustava (referentnog elipsoida) na WGS 84 i zatim pomoću njih preračunati koordinate. Ovako preračunate koordinate morale bi biti teoretski jednake, pa bi i linija granice epikontinentalnog pojasa bila jedinstvena. No preračunavanjem koordinata na WGS 84 pojavile su se razlike, pa je linija razgraničenja udvojena, tj. mjestimično se preklapa, a mjestimično se pojavljuje pukotina (HHI 2000) što je pravno neprihvatljivo. Razlike u koordinatama istih točaka preračunatih na WGS 84 posljedica su slučajnih pogrešaka koje su se javljaju tijekom izrade karata i kartometrijskih radova. U ovom slučaju moraju se analizirati pogreške koje se javljaju tijekom opisanih kartometrijskih radova, i pogreške koje se javljaju tijekom izrade karata.

203 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 211 Pogreške položaja točke koje se javljaju tijekom klasične izrade karata posljedica su tehnologije rada (crtanja, graviranja i kopiranja) i promjene dimenzija (usuha) nositelja crteža. Prva grupa pogrešaka može iznositi do nekoliko desetinki milimetra, što opet ovisi o debljini obalne linije. Obalna linija na pomorskim navigacijskim kartama iz tog vremena iznosila je 0,15 mm. Maksimalna pogreška mogla bi iznositi ispod 0,5 mm. Uzmimo polovinu ove vrijednosti, dakle 0,25 mm, što u mjerilu navedenih karata iznosi ispod 200 m. No to je maksimalna greška, a po teoriji pogrešaka (pogreške se podjednako javljaju s različitim predznakom) ona će biti ipak manja. O drugoj grupi pogrešaka teško je provesti analizu jer nemamo podataka na kojim su materijalima izrađivani pojedini radni listovi karte (kartografski original, gravirni listovi, reprografski film i sl.) Pogreške koje se javljaju tijekom kartometrijskih radova također možemo svrstati u dvije grupe: u ovom slučaju točnost očitavanja koordinata i mjerila karte na kojoj se radi. Pribor kojim se očitavaju koordinate u ovom slučaju nije potrebno razmatrati jer su to karte sitnih mjerila (1: ) pa je lako naći pribor primjerene točnosti. U ovom se slučaju radi na pomorskim navigacijskim kartama u Mercatorovoj kartografskoj projekciji, pa se koordinate očitavaju na za to posebno konstruiranim rubovima karte. Točnost podjela na rubovima karte veća je od točnosti ostalih linija na karti, jer se podjele na rubovima karte direkno graviraju koordinatografom. Dakle, potrebno je samo očitati s određenom točnosti razmak između linija rubne podjele i mjesta gdje određena koordinata pada. Ako se uzme da je grafička točnost očitanja koordinate ± 0,1 mm, to će u mjerilu 1: iznositi 75 m. Ovoj pogreški valja dodati prije definiranu pogrešku od oko 200 m što je u maksimalnom iznosu oko 250 m. Iz popisa koordinata, koji je sastavni dio Sporazuma, vidljivo je da su koordinate očitavane s točnošću od 0,1', tj. 185,3 m (1 kabel). Iz ovog slijedi da je grafička točnost u ovom slučaju 185,3 m, a ne 75 m. Na temelju ovog podatka može se očekivati pogreška u očitavanju koordinata od ukupno oko 370 m. Treba uzeti u obzir još jednu bitnu činjenicu: pomorska navigacijska karta broj 101 Jadransko more vrlo je stara, tj. izdana je godine. Poznato je da je bivša Jugoslavija preuzela koordinatni sustav Austrougarske s ishodišnom točkom u točki Hamshund. Kasnijom analizom ustanovljeno je da je ta mreža zarotirana 16. Bivša Jugoslavija provodila je neka mjerenja s ciljem otklanjanja ove rotacije, ali prema podacima dostupnim autoru, ta mjerenja nisu završena i mreža nije ispravljena. Ova rotacija u području Tršćanskog zaljeva rezultira pomakom od oko 400 m. Ako se ova vrijednost doda do sada analiziranim pogreškama, može se očekivati maksimalna pogreška od oko 750 m.

204 212 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Treba uzeti u obzir da su to maksimalno moguće pogreške, a realno bi trebalo očekivati pogreške od oko polovine navedene veličine tj. nešto ispod 400 m. Slična analiza bila bi potrebna i za talijansku kartu broj 170, ali budući da nisu bili dostupni svi podaci, nije bilo moguće provesti je. Poznato je da je talijanska mreža bila oslonjena u točki kod Genove a zatim je preračunata na oslonu točku kod Rima. Prema talijanskim izvorima pomorska navigacijska karta rađena je na internacionalnom referentnom elipsoidu Također se zna da je talijanska karta broj 170 izdana godine, pa se mogu očekivati vrlo slični problemi u točnosti očitanih koordinata. Hrvatska je do sada provela nekoliko mjerenja na temelju kojih bi se odredili parametri za prijelaz iz postojećeg koordinatnog sustava na WGS 84, ali ti podaci nisu službeno objavljeni. Iz tog je razloga na sastanku ekspertnih grupa usvojeno da se za prijelaz na WGS 84 koriste parametri koje je objavila NIMA (National Imagery and Mapping Agency) i za talijansku i za hrvatsku stranu (Sporazum). Odlučeno je da se koordinate transformiraju prema Molodenskom (Zapisnik 2000). Zbog navedenih pogrešaka preračunate koordinate su se razlikovale. Na sastanku ekspertnih grupa usvojeno je da se za koordinate lomnih točaka granice epikontinentalnog pojasa uzmu obične aritmetičke sredine. Odabrane su karte izdanja Admiralty broj 186, 196, 200 i 220 iz Tauntona, Engleska. Te su karte konstruirane na WGS 84 i izrađene u Mercatorovnoj kartografskoj projekciji, a na istoj su karti prikazane obje obale Jadranskog mora. Preračunate su koordinate iskartirane (talijanske i jugoslavenske) Iz navedenih razloga one se naravno razlikuju, pa su iskartirane dvije linije, tj, dvije granice. Logični je zaključak da se kao definitivne koordinate lomnih točaka granice epikontinentalnog pojasa uzmu aritmetičke sredine. Slika 1. Granice na Jadranskom moru

205 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 213 REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT S_11 I_11 H_11 S_12 H_12 I_12 ANR_ kab M 2000 metara km ϕκ = 42, WGS84 elipsoid Mercator projekcija ANR_1 ANR_3 ANM_2 ANR_4 ANM_1 ANM_3 ANM_6 ANM_5 ANM_4 S_13 I_13 H_13 S - Srednja linija ANR - Andreina H_14 I_14 S_14 I_15 S_15 H_15 ANM - Annamaria H - Hrvatska (Hermannskogel) I - Italija (Rome 1940.) (NIMA, HER - NIMA, ROME40) Slika 2. Detalj granice epikontinentalnog pojasa LITERATURA Alfirević, Andrassy, Grabovac, Jenko, Poletti-Kopešić, Kos, Novaković, Rudolf, Tešić, Vukas (1976): Epikontinentalni pojas. Split. Hrvatski hidrografski institut (2000): Istraživanja za projekt INAGIP-a. Split. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. Narodne novine br. 9. Pomorski zakonik. Informator, Zagreb Sporazum između Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlade Republike Italije o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dviju zemalja Zapisnik sa sastanka ekspertnih grupa, Milano, 28. ožujka 2000.

206 214 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre EPICONTINENTAL BELT BORDER BETWEEN THE REPUBLIC OF CROATIA AND THE REPUBLIC ITALY Abstract. The paper describes the problems in determining the borders of epicontinental belt between the Republic of Croatia and the Republic Italy in the light of new possibilities of positioning at sea and new cartographic presentations of the Adriatic Sea. The existing border of epicontinental belt has been constructed and determined on the basis of old cartographic presentations, i.e. sea charts of Italy No. 170, and of the maps of former Yugoslavia No. 101 and 102 (4). Modern sea charts constructed on ellipsoid WGS 84 enable a simpler construction and production of a list of co-ordinates for break lines of epicontinental belt border. At the same time, the construction of epicontinental belt border on the basis of the existing co-ordinates on these modern maps leads to the materialisation of differences between two equal lists of coordinates (6). Key words: epicontinental belt border, sea charts.

207 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 215 KARTA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Aleksandar Tonšetić 1, Zvonko Štefan 1, Božidar Kanajet 2 1 Državna geodetska uprava, Zagreb, Gruška 20 2 Rudarsko geološko-naftni fakultet, Zagreb, Pierotijeva 6 Sažetak. Karta zagrebačke nadbiskupije posvećena je Preuzvišenom gospodinu Dr. Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu. Svećenik Josip Butorac, pripremio je kartu u mjerilu 1: koju je štampala zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu godine. Karta zagrebačke nadbiskupije sadrži: 1. tumač znakova; 2. podjelu na arhiđakonate i dekanate; 3. kartu grada Zagreba sa međama župa i samostana; 4. konfesionalnu kartu koja prikazuje raširenost zagrebačke nadbiskupije u određenim povijesnim razdobljima, kao i raširenost katolika i pravoslavaca. Svrha ovog članka bila je predstaviti povijesni aspekt katastara, promatran kroz crkvene nekretnine i način kako je crkva vodila evidenciju o svojem vlasništvu. Ključne riječi: zagrebačka nadbiskupija, crkva, župa, samostan, međe, konfesiona karta. 1. UVOD U vrijeme izdavanja ove karte, većina stanovništva Hrvatske vjeroispoviješću je pripadala Katoličkoj crkvi. Dio zagrebačke nadbiskupije protezao se i na prostore gdje je živjela Kršćanska vjerska zajednica pravoslavaca, koji su po brojnosti predstavljali drugu vjeru. Teritorijalno gledano, zagrebačka nadbiskupija zauzimala je čitavu Središnju Hrvatsku, dio zapadne Slavonije i dio Banovine, a protezala se od Žumberačkog gorja (na karti Gorjanci) na zapadu do naselja Koška na istoku i od naselja Sveti Martin na Muri na sjeveru do Zrinske gore na jugu. Zagrebačka nadbiskupija okružena je biskupijama i to: ljubljanskom, lavantinskom, szombathelyskom, veszpremskom, pečuškom, đakovačkom, banjalučkom, modruško-senjskom i nadbiskupijom vrhbosanskom.

208 216 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. TUMAČ ZNAKOVA Na karti zagrebačke nadbiskupije, osim državne granice prema Madžarskoj prikazane su međe koje određuju rasprostranjenost nadbiskupije (crvena boja tanka i debela crta), unutar nadbiskupije međe arhiđakonata (crvenom bojom crta -točka- crta ) i međe dekanata (crvenom bojom puna tanka crta). Prometna infrastruktura podijeljena je na željeznički i cestovni saobraćaj. Željezničke pruge podijeljene su na pruge normalnog kolosijeka i uskotračne pruge, na kojima su označene sve postaje. Kod cestovnog saobraćaja (crnom bojom) označene su državne i banovinske ceste te obični putovi. Od reljefnih elemenata prikazane su rijeke, potoci i jezera (plava boja), kao i gorje ispisano u smjeru pružanja gorskih lanaca. U tumaču znakova nalaze se oznake za naseljena mjesta i to: kartografska oznaka za selo i grad (uz pojedina naselja, u zagradi se nalaze brojevi koji označuju nadmorsku visinu naselja) s posebnim oznakama za središta teritorijalnih jedinica općina, kotara (sreza) i banovine. U daljnjoj podjeli u tumaču znakova, većim brojem kartografskih prikaza označene su župe (rimokatoličke i grkokatoličke), glavne župe u dekanatu, zborni kaptol, nadbiskupija, biskupije i stolni kaptol te crkve i znamenitije kapele. Posebnim znakovljem prikazani su samostani koji su podijeljeni po redovima službe i to: dominikanski, franjevački, franjevačko konventualski, franjevačko kapucinski, franjevačko trećoredski, isusovački i salezijanski samostan. Različitim kartografskim znakovljem poredanim po redovima službe, označeni su i samostani časnih sestara i to: samostan Sestara milosrdnica, samostan Sestara Sv. Križa, samostan Uršulinki, samostan Karmeličanki, samostan Kćeri Božje Ljubavi, samostan Služavki Malog Isusa, samostan Sestara Presvete Krvi i samostan Dominikanki. Prikaz propalih ili ukinutih župa, kaptola, samostana, opatija i mjesta gdje su nekad bile crkve (župske, samostanske ili zavjetne) kao i mjesta crkvenog dobra upotpunjen je novim kartografskim znakovljem. Iz tumača znakova i njegovog prikaza na karti može se uočiti da su svi gore navedeni crkveni objekti imali svoj znak koji ih određuje prema vrsti, značenju i stanju.

209 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 217

210 218 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 3. PODJELA NA ARHIĐAKONATE I DEKANATE Karta zagrebačke nadbiskupije prikazuje teritorijalnu podjelu i to na arhiđakonate (označeni rimskim brojevima od I do XV) i dekanate (označeni arapskim brojevima od 1 do 40) i to: I GORA: 1. Glina, 2. Sisak II ZAGORJE: 3. Bednja, 4. Belec, 5. Krapina III GVEŠĆA: 6.Pakrac, 7. Požega IV SINCE: 8. Nova Gradiška, 9. Nova Kapela V ZAGREB (KATEDRALA): 10. Stubica, 11. Vugrovec, 12. Zagreb VI BEKŠIN: 13. Donje Međimurje (Prelog), 14. Gornje Međimurje (Čakovec) VII KOMARNICA: 15. Đurđevac, 16. Koprivnica, 17. Virje VIII ČAZMA: 18. Čazma, 19. Garešnica, 20. Ivanić, 21. Moslavina (Kutina) IX DUBICA: 22. Jasenovac, 23. Kostajnica X GORICA: 24. Jastrebarsko, 25. Karlovac, 26, Lipnik, 27. Mrežnica XI KALNIK: 28. Bjelovar, 29. Cirkvena, 30. Križevci, 31. Zelina XII TUROPOLJE: 32.Odra, 33. Okić, 34. Pokupsko XIII VRBOVEC: 35. Tabor, 36. Tuhelj XIV VARAŽDIN:37. Donji Varaždin, 38. Gornji Varaždin (Ivanec) XV VAŠKA: 39. Našice, 40. Virovitica 4. KARTA GRADA ZAGREBA Karta grada Zagreba prikazuje podjelu na župe i samostane s međama i teritorijalnim razmještajem i to: Župe zagrebačke: I Katedralna župa Sv. Marije, II Sv. Marko, III Sv. Petar, IV Sv. Ivan, V Sv. Blaž, VI Sv. Antun, VII Sv. Terezija od Djeteta Isusa, VIII Sv. Jerolim, IX Sv. Marija Pomoćnica, X Sv. Josip, XI Sv. Obitelj, XII Sv. Marko Križevčanin, XIII Krist Kralj. Samostani: + SL Službenice Ljubavi, + ŠS Školske Sestre, + KM Kćeri Milosrđa, + SSS Sestre Srca Isusova, + KMa Kćeri Marijine, +ND Sestre de Notre Dame. 5. KONFESIONA KARTA Konfesionalna karta prikazuje granice zagrebačke nadbiskupije u srednjem vijeku, granice područja u 17. i 18. stoljeću i današnje granice (unutar kojih je plavom i crvenom bojom označena vjeroispovijest stanovništva). Vjerska struktura stanovništva zagrebačke nadbiskupije vidljiva je u podjeli na katolike (označeni plavom bojom) i pravoslavce (označeni crvenom bojom).

211 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 219 Stanovništvo koje ispovijeda katolicizam podijeljeni su prema narodnoj pripadnosti na Hrvate, Nijemce, Česhoslovake i Madžare. 6. ZAKLJUČAK Karta zagrebačke nadbiskupije pokazuje stanje crkvenih nekretnina jednog prošlog vremena. Pokušamo li usporediti tu kartu sa današnjim stanjem, uvidjet ćemo gotovo neznatne razlike. Te razlike uvjetovane su prije svega činjenicom da se gotovo šezdeset godina, od izdavanja karte zagrebačke nadbiskupije do danas, u državi nisu gradili sakralni objekti, niti su se primjereno održavali. Za vrijeme Domovinskog rata u područjima izravnog ratnog djelovanja, došlo je do rušenja znatnijeg broja katoličkih i pravoslavnih sakralnih objekata, pa su između promatrane karte zagrebačke nadbiskupije i današnjeg stanja, jedino tu uočljive razlike u broju objekata.

212 220 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Međutim, ono što je tijekom rata srušeno ili uništeno, uglavnom se i obnavlja. Nove crkve bi trebale biti sagrađene u Glini, Petrinji, Hrastovici, Lasinji i Sisku, dok je u Karlovcu gradnja privedena kraju. U vrijeme rata, u požeškoj biskupiji od 86 župa razoreno je 13, od kojih su u šest župa crkve srušene do temelja. Ponovo je sagrađena crkva u Gornjim Bogićevcima, dok su ostale crkve, u Lipiku, Okučanima, Đulovcu i Gornjem Rajiću u gradnji. MAP OF ZAGREB DIOCESE Abstract. The map of Zagreb diocese is dedicated to the His Eminence, Dr. Stjepan Alojzije Stepinac, the archbishop of Zagreb. The priest, Josip Butorac has prepared the map at the scale of 1: that was printed by the foundation of the printing house of Narodne novine in Zagreb in The map of Zagreb diocese contains the following: 1. legend 2. division in archdeacon and dean regions 3. a map of Zagreb with parish and monestary boundaries; 4. denominational map presenting the spreading of Zagreb diocese in certain historical periods, as well as the prevalence of Catholics and the members of Orthodox church. The purpose of this paper is to present the historical aspect of cadastre observed through church real estate and the way the church kept evidence of its property. Key words: Zagreb diocese, church, parish, monastery, boundaries, denominational map.

213 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 21 PRAKTIČNA UPOTREBA PLOHE GEOIDA PRI OBRADI GPS-MJERENJA Damir Medak i Boško Pribičević Zavod za geomatiku, Geodetski fakultet, Zagreb Sažetak. Brzi razvoj satelitske geodezije, a posebice globalnog pozicijskog sustava (GPS) znatno je izmijenio metodologiju rada u inženjerskoj praksi. Svakako je važno naglasiti da se GPS-metodom mjere geometrijske visine u odnosu na referentni elipsoid, dok su u praksi potrebne (normalno-)ortometrijske visine, tj. visine u službenom državnom visinskom sustavu. Prijelaz s elipsoidnih na ortometrijske visine zahtijeva poznavanje što točnije plohe geoida za određeno područje. U svim suvremenim softverskim paketima za obradu GPSopažanja moguće je integrirati i odgovarajući model plohe geoida. U ovom radu daje se iscrpan prikaz koraka potrebnih za efikasnu praktičnu upotrebu modela plohe geoida pri obradi GPS-mjerenja s računalnim programima različitih proizvođača GPS-instrumentarija. Ključne riječi: Obrada GPS mjerenja, ortometrijske visine, geoid. 1. UVOD Suvremena GPS-tehnologija omogućila je ekonomično i točno mjerenje trodimenzionalnih koordinata točaka na Zemljinoj površini i u zraku. Za geodeziju je to značilo konačnu uspostavu globalnih mreža za pozicioniranje, kao i nove mogućnosti primjene geodetskih metoda u istraživanjima recentnih pomaka Zemljine kore. Međutim, oblik Zemlje je nepravilan i nemoguće ga je aproksimirati matematički definiranim globalnim elipsoidom, pa je za uspješnu primjenu GPS-tehnologije neophodno poznavanje i ekvipotencijalne fizikalno definirane plohe geoida. Integriranje modela plohe geoida u GPS-tehnologiju tema je ovog rada. 2. GPS I GEOID GPS-tehnologijom dobivaju se visine točaka nad globalnim elipsoidom WGS84. Takve elipsoidne visine imaju strogo geometrijski karakter i ne odražavaju fizikalnu stvarnost. Globalni elipsoid na našem području odstupa od morske razine za više od 40 m, pa se zato GPS-visine za isti iznos razlikuju od "nadmorskih" visina. Još je važnija činjenica da točke s jednakim elipsoidnim visinama ne čine ekvipotencijalnu plohu u realnom polju sile teže te su stoga neprikladne za bilo kakve hidrotehničke radove. Dakle, iako je GPS-tehnologija

214 22 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre revolucionalizirala geodetsku izmjeru, mora se još uvijek dodatna pažnja posvetiti prijelazu s elipsoidnih visina na fizikalno definirane visine. Fizikalno definirane visine dobivaju se kombinacijom nivelmanskih mjerenja i mjerenja ubrzanja sile teže, a referentna ploha za njihovo određivanje je ekvipotencijalna ploha geoida. Ploha geoida ima fundamentalno značenje za geodeziju i oceanografiju. Povećanje točnosti i raznolikost primjene plohe geoida zahtijevaju reviziju klasične definicije geoida (Torge 2001). U geofizici geoid služi kao odraz polja sile teže za otkrivanje podzemnih masa. Značajan utjecaj na plohu geoida ima i gustoća pripovršinskih masa (Pribičević i Medak, 2001). U geodeziji i oceanografiji geoid služi kao referentna visinska ploha za opis topografije kopna i površine mora. U ovom radu ćemo razmatrati ulogu plohe geoida u kontekstu referentne plohe visinskog sustava. Odmah treba naglasiti da prostorni položaj referentne plohe visinskog sustava ovisi o konkretnim uvjetima pod kojima je visinski datum pojedine zemlje određen (raspoloživost i točnost mareografskih mjerenja) te da se globalni model plohe geoida može razlikovati od takve plohe i za nekoliko decimetara. Zato je za praktične svrhe neophodno koristiti takve modele plohe geoida koji se na najbolji mogući način prilagođavaju referentnoj plohi visinskog sustava. Diskretni modeli plohe geoida najčešće su pripremljeni u obliku pravilnog rastera (eng. grid) visinskih razlika između globalnog elipsoida i plohe geoida, tj. geoidnih undulacija (eng. geodial heights). 3. GPS-SOFTVERSKI PAKETI I MODELI GEOIDA Suvremeni programski paketi za obradu GPS-mjerenja omogućuju kombiniranu obradu satelitskih i terestričkih mjerenja. Osim toga, proizvođači prijamnika su još davno zaključili da je korisnicima važno ponuditi mogućnost integriranja geoidnih undulacija s opažanim elipsoidnim visinama, kako bi se još na terenu mogle dobiti "nadmorske" visine. U ovom prilogu daje se prikaz integriranja modela plohe geoida u softverima tvrtki Trimble i Leica, kojima raspolaže Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a dobro su zastupljeni i u geodetskoj praksi u našoj domovini Trimble Geomatics Office Programski paket Trimble Geomatics Office predstavlja najnoviji proizvod tvrtke Trimble i za potrebe ovog rada koristili smo verziju 1.5, službeno objavljenu početkom godine. U paketu su primijenjena najnovija tehnička rješenja korisničkog sučelja bazirana na Windows operacijskom sustavu i svi su softverski moduli integrirani. Osim već standardne integracije GPS-mjerenja (RTK i postprocessing) s konvencionalnim optičkim, te automatskim nivelirima i laserskim mjernim uređajima, paket nudi i mogućnosti modeliranja digitalnih modela reljefa (DMR), automatsku izmjeru prometnica (RoadLink), kao i raznovrsne mogućnosti povezivanja s geoinformacijskim sustavima (GIS).

215 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 23 U svim navedenim modulima od velike je važnosti imati na raspolaganju i visine u službenom visinskom sustavu (ortometrijske ili normalne ortometrijske visine), pa je proizvođač stavio na raspolaganje korisnicima veliki broj predefiniranih modela plohe geoida. Modele je moguće pregledavati u modulu GridFactory, pri čemu je za veća područja praktična opcija prikaza protezanja modela (slika 1), dok je postupnim povećavanjem moguće doći do optimalnog prikaza (slika 2). Slika 1. Geoid Mexiko97 prikazan u modulu GridFactory, Trimble Geomatics Office.

216 24 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 2. Geoid RAF98 (područje Francuske) prikazan u modulu GridFactory, Trimble Geomatics Office. Osim globalnih modela OSU91A i DMA10, predefinirani su sljedeći geoidni modeli za pojedina područja i države: Antarktik, Australija, Karibi, Danska, Aljaska, Hawai, Puerto Rico, SAD, Meksiko, Velika Britanija, Francuska, Švedska. Također je moguće importirati grid modela geoida iz postojeće GGF-datoteke. Međutim, taj postupak nije ni u štampanom ni u on-line priručniku nigdje pobliže opisan, pa se za cijelu diskusiju treba vratiti nekoliko godina unatrag, na programski paket GPSurvey opisan u sljedećem odjeljku Trimble GPSurvey Za razliku od nove verzije Geomatics Office-a, programski paket GPSurvey nema sve module integrirane u grafičko sučelje. Veći dio modula funkcionira samo u tekstualnom modu, što je i razumljivo jer softver datira još iz početka 1990-ih godina. GPSurvey se odlikuje zaista dobro napisanom dokumentacijom koja pored iscrpnih tehničkih uputa sadrži i kvalitetno objašnjenje načela na kojima se pojedini postupci obrade geodetskih mjerenja zasnivanje, i to na temelju kvalitetne citirane literature.

217 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 25 U paketu GPSurvey, model plohe geoida koristi se u različite svrhe: za integraciju geoidnih undulacija u izjednačenju mreže, čime se dobiva maksimalna točnost i preciznost geodetskih opažanja i izjednačenih koordinata; za direktno računanje razlike ortometrijskih visina u GPS-vektorima; za izradu i eksportiranje geoidnih modela u druge Trimble aplikacije, kao što su RTK i softveri drugih proizvođača; za tekstualni i grafički prikaz geoidnih modela; za analizu pouzdanosti repera preciznog nivelmana. Model plohe geoida sastoji se od baze podataka i interpolacijskog algoritma. Ulazni podatak su horizontalne koordinate, a izlazni podatak je procjena razlike između geodetskog referentnog elipsoida i geoida, tj. geoidna undulacija, u zadanoj točci. GPSurvey razlikuje tri vrste modela plohe geoida: vanjski rasterski model, TRIMNET model undulacija i TRIMNET model reziduala. Vanjski rasterski model je svaki uvezeni model pravilno raspoređenih točaka (grida) za koje su na temelju nezavisnih mjerenja poznate geoidne undulacije. Za svaki pravilni raster moguć je izbor između tri interpolacijska algoritma: bikvadratne, bilinearne i interpolacije splajnovima. Takvi su modeli svi naprijed spomenuti (npr. OSU91A). GPSurvey sprema vanjske rasterske modele u specijalni binarni format s ekstenzijom GGF (Geoid Grid Format). Modul Geoid može izvršiti transformaciju binarnog GGF formata u ASCII i obrnuto. Da bi se postojeći model mogao transformirati u binarni format (GGF), neophodna je popratna datoteka koja definira format modela i njegovo protezanje. Primjeri popratne datoteke se mogu naći u odgovarajućem direktoriju i potom koristiti kao obrasci za izradu korisničkih modela plohe geoida. Kao primjer je prikazana datoteka ALA94.DEF koja prikazuje popratnu datoteku za geoid Aljaske. file name: ala94.geo grid name: Alaska 94 Geoid 51-72N W lat max: 72.0 lat min: 51.0 lon max: lon min: lat interval: 0.05 lon interval: 0.10 lat grid dimension: 421 lon grid dimension: 511 units: meters format: float scalar: 1. interpolation: biquadratic window: 3 flags: latitude: northings,ascending longitude: eastings,ascending start offset: 2048 left offset: 4

218 26 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre right offset: 0 Na temelju gore navedene datoteke može se lako prirediti odgovarajuća datoteka za praktični zadatak pripreme modela geoida za zadano lokalno područje. Tako na primjer datoteka za geoid Grada Zagreba izgleda ovako: file name: D:\GPSURVEY\projects\hmb\geoidnet\import\zagreb.asc file type: ascii grid name: Geoid Zagreb lat max: 46.0 lat min: 45.5 lon max: 16.5 lon min: 15.5 lat interval: lon interval: lat grid dimension: 31 lon grid dimension: 41 units: meters format: float scalar: 1. interpolation: spline window: 3 latitude: northings,ascending longitude: eastings,ascending start offset: 0 left offset: 0 right offset: 0 missing value: flags: missing Druga vrsta geoidnog modela koju se može koristiti za područja na kojima nije poznat precizni model plohe geoida je TRIMNET model undulacija. Taj model se dobije kao rezultat izjednačenja mjerenja uz uvjet da je poznat dovoljan broj repera preciznog nivelmana na kojima su dodatno izvršena i GPS-mjerenja. Rezultati izjednačenja se tada mogu koristiti kao novi, neovisni model geoidnih undulacija, koji potom može biti primijenjen kao bilo koji drugi model za procjenu undulacija na novim točkama. Treća vrsta geoidnog modela je TRIMNET rezidualni model, koji zahtijeva postojanje jednog neovisnog modela geoida (bilo kojeg od naprijed navedenih) te dodatno i postojanje najmanje jednog izjednačenja mreže koje sadrži korelirane geoidne visine iz neovisnog modela. Na taj način se sekvencijalno poboljšava početni model geoida dok točnost ortometrijskih visina ne postane jednaka točnosti GPS-mjerenja Leica SKI-Pro U softveru Leica SKI-Pro korisnik može sam primijeniti odgovarajući model geoida pod uvjetom da model mora biti u obliku izvršne datoteke, tj. kompjutorskog programa čijim se izvođenjem za zadane točke interpoliraju geoidne undulacije. Na taj se način štedi na vremenu, jer nije potrebno ručno upisivati ortometrijske visine za kontrolne točke na kojima su izvršena GPSmjerenja.

219 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 27 U softveru je moguće spremiti više modela plohe geoida za isto ili različita područja. Način pripreme izvršne datoteke dovoljno jasno je opisan u on-line priručniku i ovdje se navode važni detalji. Svrha modela geoida je dati geoidne undulacije izražene u metrima koje su prostorno prikazane u obliku pravilnog rastera ili popisa geodetskih koordinata. Osnova za upotrebu modela je baza geoidnih undulacija raspoređenih pravilno ili nepravilno. Kompjutorski program, za čije je pisanje ili nabavku odgovoran korisnik, čita takvu bazu, te izvodi prostornu interpolaciju i daje procjenu geoidne undulacije za bilo koju zadanu točku uz uvjet da se ista nalazi na području koje model pokriva. Korisnikov program mora zadovoljiti sljedeće uvjete: datoteka mora biti izvršna, nikakva interakcija za vrijeme izvršavanja nije dozvoljena, ulazni podaci za program moraju biti pripremljeni prema specificiranom formatu. Specificirani format ulaznih podataka je sljedeći: program mora biti pripremljen tako da čita datoteku pod nazivom INPUT.USR u kojoj su koordinate točaka zadane u radijanima (ako se radi o geodetskim koordinatama) ili u metrima (ako se radi o koordinatama preračunatim u neku ravninsku projekciju). Korisnikov program mora tada pročitati ulazne koordinate i za sve zadane točke izvršiti interpolaciju geodnih undulacija. Izlazni podaci moraju biti zapisani u datoteku pod nazivom OUTPUT.USR. Ova datoteka je u slobodnom formatu bez zaglavlja. Jedini dodatni zahtjev je da su geoidne undulacije (u metrima) zapisane u prvi stupac datoteke. Ostali stupci su ignorirani od strane programskog paketa SKI. Stupci moraju biti odvojeni najmanje jednim razmakom. 4. ZAKLJUČAK Cilj ovog rada bio je prikazati kako je plohu geoida u digitalnom obliku moguće integrirati u GPS-softver. Prikazane su osnovne mogućnosti softvera proizvođača Trimble i Leica. U primjeni su dvije osnovne metode integracije geodnih undulacija: samostalno pripremljena izvršna datoteka za koju je proizvođač specificirao samo format ulaznih i izlaznih podataka, te posebna binarna datoteka koju sam softver koristi za interpolaciju prema odabranoj metodi. Pokazalo se da je dokumentacija mogućnosti softvera nedostatna, što je i bio motiv za pisanje ovog članka. Zahvala Autori zahvaljuju tvrtki Geoservis na pomoći pri testiranju softverskog paketa Geomatics Office.

220 28 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Pribičević, B., Medak, D. (2001): Utjecaj gustoće pripovršinskih masa Zemljine kore na geoidne undulacije. Geodetski list, Vol. 55(78) 1, Zagreb 2001, Torge, W. (2001): Geodesy. 3 rd Edition. Walter degruyter, Berlin - New York. Trimble Navigation Limited (1994): GPSurvey - Software Users Guide. Sunnyvale, U.S.A. Trimble Navigation Limited (2001): Trimble Geomatics Office - Software Users Guide. Sunnyvale, U.S.A. PRACTICAL USAGE OF THE GEOID IN GPS-PROCESSING Abstract.: Rapid developments of satellite geodesy, especially of the Global Positioning System (GPS) has remarkably changed the methodology of field survey. It is important to stress that the GPS-technology yields geometrical heights related to the global ellipsoid, while an ordinary user needs normal-orthometric heights related to the official height system.transformation from ellipsoidal to orthometric heights requires the information of accurate geoid separations for the area of interest. Modern GPS-software allows the integration of geoid models. This paper presents the steps for efficient practical application of the shape of geoid in processing of GPS-measurements, tested with products of major vendors. Key words: GPS-measurements processing, orthometric heights, geoid.

221 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 221 KATASTAR ISTRE Aldo Sošić Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Pazin Ispostava Rovinj Sažetak. Stvaranje katastarskog sustava Istre nalazimo na kartama iz 15.stoljeća.Katastarski plan posjeda samostana sv. Mihovila iz1446.god.,zatim katastarski plan Puljštine iz 1563.god.,te plan podjele zemljišta sjeverno od Limskog kanala iz 1597.god. predstavljaju prve preteče stvaranja katastarskog sustava Istre. Prva katastarska izmjera zemljišta u Istri bila je još u mletačko doba. Iz tog je razdoblja poznat Morosinijev katastar iz.1776.god.. Jozefinsko stvaranje katastra bilo je od god.,a nakon toga 23.prosinca 1817.god. car Franjo I proglašava Zakon o stabilnom katastru zemljišta u zemljama austrijske carevine.tada se na području Istre formira 179 katastarskih općina,a izmjera traje od 1817.do 1824.god..Danas na području Istarske županije djeluje Područni ured za katastar Pazin sa šest Ispostava(Buje, Buzet, Labin, Poreč, Pula i Rovinj) sve u sklopu Državne uprave u Zagrebu. Popis katastarskih općina po Ispostavama Područnog ureda za katastar Pazin prikazan je tabelarno, kao i popis s podacima o broju katastarskih općina, površina(ha),broj katastarskih čestica i broj posjedovnih listova-stanje 2000.god.. Ključne riječi: katastarska izmjera, katastarski sustav Istre. 1. UVOD Prve početke stvaranja katastarskog sustava Istre nalazimo na kartama iz 15. stoljeća. Prvi na tom području bio je katastarski plan posjeda samostana Sv. Mihovila iz god., zatim slijedi katastarski plan Puljštine iz god., te plan podjele zemljišta sjeverno od Limskog kanala iz godine. Prva katastarska izmjera zemljišta u Istri bila je još u mletačko doba, a odnosila se na risanje šumskih revira. Iz tog je razdoblja poznat Morosinijev katastar iz godine. Prvo «jozefinsko» stvaranje katastra bilo je od godine, a nakon toga 23. prosinca god. car Franjo I. proglasio je «Zakon o stabilnom katastru zemljišta u zemljama austrijske carevine», a čije odredbe vrijede i danas.

222 222 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. KARTE POSJEDA IZ 15. I 16. STOLJEĆA PRETEČE STVARANJA KATASTARSKOG SUSTAVA ISTRE Fra Mauro prvi je nacrtao katastarski plan posjeda samostana Svetog Mihovila na Limu god. Karta je iscrtana u mjerilu 1:30 000, vel. 46,7 35,4 cm. U donjem dijelu karte je lijepo iscrtan obalni pojas od Poreča (Parenzo) do Vrsara (Orsera), dok je na desnoj strani nacrtan sjeverni dio Limskog kanala (porečki dio) s jednim dijelom tzv. porečkog krasa. Porečki kras proteže se do naselja Gradina, koje naselje je na karti ispisano kao Santo andrea dele calexele. Na donjem dijelu karte označena je obalna crta koja je grubo orijentirana a izraženi su posebno Debeli rt (porta grossa) i rt. Funtana (Punta Fontane). Vidljiva je zatim karakteristična vrsarska luka, te ucrtani bezimeni ali lako prepoznatljivi otoci Sv. Nikole pred Porečom i Sv. Jurja pred Vrsarom. Dublje na kontinentu ucrtane su blage uzvisine koje su predstavljale granične točke između područja različitih zajednica npr. Brijeg Golas (mo caluo) koji je dijelio posjede samostana Sv. Mihovila od vrsarskih posjeda. Lijepo su iscrtane male lokve i močvare, te jedan mali i beznačajni vodeni tok koji južno od Poreča utječe u more i završava u uvali Porto Molin de Rio ili Molindrio. Između Poreča i Vrsara ucrtan je priobalni izvor u uvali fontana de parenzo kod kojeg će se kasnije razviti naselje Funtana. Na karti su označena četiri naselja i to: Poreč, Vrsar, Santoandrea delle calexele (Gradina) i S. Michiel (samostan Svetog Mihovila na Limu). Posebno iznenađuju iscrtani prostori tzv. corona skloništa od kamena ili zemlje i živice koje okružuju pojedina obrađena zemljišta. Na karti su posebnom bojom označene tri ceste. Jedna koja vodi od Vrsara do benediktinskog samostana Sv. Mihovil na Limu, druga koja ide od Vrsara do Svetog Lovreča, te treća koja ide od Poreča do Svetog Lovreča. Oko Vrsara je oznaka jednog ribnjaka i solane koji upotpunjuju kartografske simbole, a sam dokument govori o povijesti i životu samostana. Dok je Fra Mauro na svojim mapama više vodio brigu o topografskom crtežu posjeda, i o razgraničenju između samostana sv. Mihovila i ostalih posjeda, katastarski plan Puljštine iz god., djelo Giovannija Antonia Loche, vodio je brigu o što vjernijem iscrtavanju zemljišta po kulturama (obrađeno, neobrađeno, šumsko područje i sl.).

223 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 223 Slika 1. Katastarski plan posjeda samostana Svetog Mihovila na Limu Ovaj je plan izrađen za potrebe mletačke uprave za neobrađena zemljišta s ciljem demografske obnove i poljodjelske kolonizacije tada napuštenih područja južne Istre, što potvrđuju brojni iscrtani objekti kao ruševine, dok su prostrana područja neobrađena. Vidljivo je da na karti dominiraju područja prikazana kao pašnjaci. Neobrađena se područja dijele na ona nepokrivena šumom i ona pokrivena rijetkim i niskim raslinjem označena riječju prostimo, koja se i danas rabi, te natpisi pascholi et boschi kojima se želi odrediti šume za ispašu u javnoj upotrebi. Obrađenih zemljišta je bilo malo, bila su ograđena živicom, a posebno su bila ograđena zemljišta uz one ceste kojima su se kretala velika stada na

224 224 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre zimskoj ispaši. Na karti je također iscrtan velik broj prikaza šuma, te njihovi nazivi. Zadivljuje detaljno iscrtana razvedenost obale, kultura tla, vedute poput Rovinja (Rovigno), te Pule (Pola) i Raklja (Goriz). Označene su i crkve na osami kojih više nema npr. Crkva Svetog Pelegrina blizu Fažane, te cestovna mreža koja je povezivala tadašnja naselja. Osim toga su, djelomično na karti i u sačuvanim spisima, klasificirana zemljišta i obračunate površine šuma i oranica. Slika 2. Katastarski plan Puljštine Treći značajni katastarski plan predstavlja plan o dodjeli zemljišta sjeverno od Limskog kanala nepoznatog autora iz godine.ovaj plan predstavlja inventarski akt s parcelacijom polja, livada, oranica, šuma i sl., numeriranom, popisanom s obračunskim površinama na samom listu sa strane izvan crteža. To je korektno sastavljen katastarski plan koji se ne razlikuje od sličnih s kraja ovog razdoblja.

225 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 225 Slika 3. Katastarski plan dodjele zemljišta sjeverno od Limskog kanala 3. KATASTARSKA IZMJERA ZEMLJIŠTA U ISTRI U 17. I 18. STOLJEĆU Prve pokušaje izmjere katastra zemljišta u Istri nalazimo još u mletačkom razdoblju. Među prvim geometrima koji je došao u Istru spominje se g. Camillo Bergami da «stavi na mapu sve obradivo zemljište ove Pokrajine, te razluči obrađeno od neobrađenog na takav način da Vaša Prejasnost na temelju crteža može vidjeti koja je zemlja državna, koje je kakvoće i gdje se nalazi, kako bi je mogla dodijeliti onima koji će je obrađivati i mirno uživati.» (Miroslav Bertoša. Izmjer Istre ili Bergamijeva avantura, Glas Istre, 23. lipnja 1993., str. 14). Bergami je započeo izradu katastra na području Umaga i Novigrada, međutim, zbog brojnih pritužaba na njegov rad, već je g. vraćen u Veneciju a da posao nije završio. Uspješno su, međutim, dovršeni brojni «katastici» odnosno popisi šuma. Oni su rađeni samo za pojedina područja ili određenu vrstu drveća, a posljednji, Morosinijev katastik iz g. je najsveobuhvatniji. Za Veneciju je bilo važno da ti katastici sadržavaju podatke o broju stabala iskoristivih za Arsenal, količini gorivog drveta i sl., a veličina šuma određivana je prilično neprecizno. «Tako je na početku XVI. stoljeća bila već poznata savršenija metoda izmjere tla, ipak se Venecija

226 226 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre zadovoljavala da u tim katastrima bude veličina šuma označena aproksimativno. U njima se govori: «Šuma ima opseg otprilike jedne milje» ili «četiri stotine koraka», i slično. Ti podaci unošeni su u katastar po procjeni odabranih ljudi sa sela. No, makar kako bili vješti, njihova je ocjena ipak ostala samo približna. Pored toga, komisija koja je sastavljala katastar nije mogla praktički obići sav teren, pa je često svoje upise osnivala na prijavama i kazivanjima vlasnika šuma. To je uzrokovalo netočnosti u katastrima kojih se nisu mogli riješiti ni narednih godina. I posljednjem mletačkom katastru, što ga je dovršio Morosini godine, prigovoreno je da je netočan, jer su vlasnici šuma vršili prikrivanja šumskih površina.» (Danilo Klen, Mletačka eksploatacija istarskih šuma i obvezan prevoz drveta do luke kao specifičan državni porez u Istri od 15. do kraja 18. stoljeća, Problemi sjevernog Jadrana, sv. 1/1963., str ). Godine car Josip II. počinje s osnivanjem tzv. «Jozefinskog katastra». U razdoblju od do godine ovaj katastar sastavljen je na području cijele carevine. Na osnovi tako sastavljene evidencije uveden je poreski sustav, koji je, iako veoma napredan za svoje vrijeme, doživio veliko protivljenje plemstva, te je već slijedeći car Leopold ukinuo i katastar i poreski sustav. Osim toga i njegova netočnost bila je razlogom da se prišlo pripremama za uvođenje stabilnog katastra. 4. KATASTARSKA IZMJERA ISTRE GODINE Poslije 60 godina pokazali su se i neki nedostaci I. jozefinske zemaljske izmjere, za koju nije bila solidno pripremljena triangulacija, pa je došlo do druge zemaljske tzv. franciskanske izmjere cijele Monarhije. Da bi se otklonili uočeni nedostaci car Franjo I. je još naredio da se prije započinjanja izmjera urade sve znanstvene i stručne pripreme za postavljanje nove triangulacije. Bilo je predviđeno da se kao i kod prve zemaljske izmjere istodobno izvrši detaljna katastarska izmjera u mjerilu 1:2 880 i topografska izmjera u mjerilu 1: i to pojedinačno po svim habsburškim nasljednim zemljama i pokrajinama. Poslije dužih predradnji carskim patentom od 23. prosinca godine, kojim je naređena nova izmjera, započeti su radovi na triangulaciji i to upravo u Istri. Istarska triangulacija izračunata je u Krimskom koordinatnom sustavu, čije je ishodište na brdu Krim kod Ljubljane. Triangulaciju višeg reda započeli su vojni inženjeri iz Generalne komande Kraljevine Ilirije, kojoj je tada pripadala pokrajina Istra, a za katastarsku izmjeru nastavili su je civilni inženjeri. Franciskanska katastarska izmjera za potrebe stabilnog katastra zemljišta i oporezivanje prihoda izvršena je u Istri od do godine. Prije detaljne izmjere određivane su granice katastarskih i poreskih općina i njihovo omeđivanje s podjelom na rudine, a u prisustvu vlasnika zemljišta, nakon čega se počelo s detaljnom izmjerom čestica. Tada je u Istri omeđeno 179 katastarskih općina čije se granice ni do danas nisu mijenjale.

227 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 227 Slika 4. Pregledni list za katastarske planove Istre iz franciskanske izmjere u mjerilu 1:2 880 i listove topografske karte u mjerilu 1: Detaljna izmjera i iscrtavanje izvršeno je na listovima 65,85 52,68 cm u mjerilu 1:2 880, a za gušće izgrađena naselja u dvostrukom mjerilu tj. 1: Iz izmjere je proizašlo na stotine katastarskih listova koji nisu tiskani, ali se i danas čuvaju u Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju u Splitu. Ovom detaljnom izmjerom je prvi put cijela Istra prekrivena osnovnim detaljnim kartografskim dokumentima.

228 228 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 5. KATASTAR ISTRE DANAS Danas na području Istarske županije djeluje «Područni ured za katastar Pazin» sa šest Ispostava (Buje, Buzet, Labin, Poreč, Pula i Rovinj) sve u sklopu Državne geodetske uprave u Zagrebu. Na području Istarske županije postoji 179 katastarskih općina. Tako za područje Ispostave Pula postoji 20 katastarskih općina za koje je nova izmjera u tijeku (vidi tabelu crno istaknuti nazivi), a koji se podaci ažuriraju, te kompariraju sa starim. Svi podaci odnose se na godinu. Ono što treba posebno istaknuti je da je zahvaljujući aktivnosti Državne geodetske uprave i lokalne uprave i samouprave počela nova izmjera za k.o. Funtanu i k.o. Vrsar za područje Ispostave Poreč, te za k.o. Labin i k.o. Prkušnica na području Ispostave Labin. U pripremi su nove izmjere za k.o. Pulu i k.o. Štinjan na području Ispostave Pula, te k.o. Rovinj i k.o. Rovinjsko Selo na području Ispostave Rovinj. Za cijelo područje koje pokriva Područni ured za katastar u Pazinu svi su stari katastarski planovi skenirani, te su na taj način sačuvani za budućnost. Za područje Grada Pule izrađena je HOK 1:5 000 i DOF. Tablica 1. Popis katastarskih općina po Ispostavama Područnog ureda za katastar Ime Pripadajuće katastarske općine katastarskog ureda/ispostave Ured Pazin Belaj Beram Boljun Borut Brest Brkač Butoniga Cerovlje Dolenja Vas Draguć Gologorica Gorenja Vas Gračišće Gradinje Grdoselo Grimalda Kaldir Karojba Kašćerga Kringa Kriškla Lesišćina Lindar Motovun Muntrilj Novaki Novaki Pazinski Paz Pazin Sveti Petar u šumi Motovunski Previž Rakotule Semić Škopljak Tibole Tinjan Trviž Vranje Zabrežani Zamask Zarečje Zumesk Ispostava Buje Brdo Brtonigla Buje Čepić Grožnjan Kaštel Kostanjevica Kršete Krasica Kuberton Kočibreg Lovrečica Materada Merišće Momjan Novigrad Nova Vas Oprtalj Petrovija Savudrija Šterna Triban Umag Završje Zrenj Donja Mirna Ispostava Buzet Brgudac Buzet Buzet Stari grad Črnica Dane Hum Jelovice Lanišće Marčenigla Račice Roč Salež Senj Slum Sovinjak Sovišćina Svi Sveti Trstenik Vodice Vrh Ispostava Labin Brdo Cere Ćepić Diminići Grobnik Jesenovik Kožljak Krbune Kršan Kunj Labin Letaj Mala Kraska Martinski Most Raša Nedešćina Mova Vas Novi Labin Pićan Plomin Prkušnica Rabac Ripenda Santalezi Skitača Šumber Šušnjevica Trget Tupljak Ispostava Poreč Bačva Baderna Dračevac Frata Funtana Fuškulin Gradina Kaštelir Labinci Lim Lovreč Mugeba Musalež Nova Vas Poreč Sv. Ivan Sv. Vital Tar Vabriga Višnjan Vižinada Vrsar Vrvari Žbandaj Ispostava Pula Barban Bokordići Brioni Fažana Filipana Galižana Gočan Juršići Kavran Krnica Ližnjan Loborika Marčana Medulin Muntić Peroj Pomer Premantura Prnjani Pula Rakalj Savičenta Smoljanci Sutivanac Šaini Šišan Štinjan Štokovci Valtura Vodnjan Ispostava Bale Kanfanar Krajcar Breg Mrgani Sošići Rovinjsko Selo Rovinj Rovinj Žminj

229 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 229 Tablica 2. Popis katastarskih ureda/ispostava sa podacima o broju katastarskih općina, površina (ha), broja katastarskih čestica i broja posjedovnih listova stanje godine Ime katastarskog ureda/ispostave Broj katastarskih općina Površina (ha) Broj katastarskih čestica Broj posjedovnih listova Ured Pazin Ispostava Buje Ispostava Buzet Ispostava Labin Ispostava Poreč Ispostava Pula Ispostava Rovinj UKUPNO: ZAKLJUČAK Katastarski planovi posjeda iz 15. i 16. stoljeća predstavljaju preteče stvaranja katastarskog sustava Istre. Prvi pokušaji katastarske izmjere zemljišta u Istri u 17. i 18. stoljeću imaju za cilj prikazati obrađeno od neobrađenog zemljišta radi dodjele na obrađivanje doseljenicima (zaslužnim ili siromašnima). Car Franjo I. 23. prosinca god. proglašava «Zakon o stabilnom katastru zemljišta u zemljama austrijske carevine» na osnovu čega počinje izmjera i područja Istre od godine. Izmjerom je formirano stotine katastarskih listova i izmjereno tisuće katastarskih čestica. Time je bila dovršena prva sustavna i cjelovita geodetska izmjera Istre. Treba naglasiti da su katastarski planovi koji su tada izrađeni i danas u službenoj upotrebi, iako su tijekom proteklog vremena bili više puta precrtavani i nadopunjavani.

230 230 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Bertoša, M. (1995): Istra: Doba Venecije (XV.-XVIII. Stoljeće) Zavičajna naklada «Žakan Juri» - Pula. Lago, L. (1996): Stare karte Jadrana, C.A.S.H. Pula. Matkovich, P. (1859): Topographice Karte des Gebietes St. Michel di Lemmo in Istrien gezeichnet von Fra Mauro. Mitt. Der k.k. Geogr. Gesellschaft III Jhg. I.H. Wien. Sošić, A. (1990): Katastar. Istarska Danica, str , Pazin. Sošić, A. (1992): 175. godina katastra zemljišta u Istri, Glas Istre Pula. Sošić, A. (1996) Kartografi Istre, magistarski rad, Rovinj-Zagreb. Sošić, A. (2001): Der österreichische Kataster in Istrien von 1817 bis 1825, Istrien: Sichtweisen/Hrsg: Etnographisches Museum Schloss Kittsee, Wien. Škalamera, Ž. (2000): Franciskanska izmjera Istre Istarski geodet Pazin, str CADASTRE OF ISTRIA Abstract. The creation of cadastral system of Istria can be found on the maps from the 15th century. The cadastral plan of St. Mihovil s property from the year 1446, then the cadastral plan of Puljština from the year 1563, as well as the plan of land division north from Limski kanal from 1597 present the first predecessors in creating the cadastral system of Istria. The first cadastral land survey in Istria was carried out in as far as Venetian time. Famous Morosini s cadastre dates from that period, from Josephine creation of cadastre took place between , and after that, on 23. December 1817, the emperor Franjo I proclaimed the Law of Stable Cadastre in the Lands of Austrian Empire. At that time, there were 179 cadastral municipalities formed at the territory of Istria, and surveying was carried out from 1817 till Today, there as a Regional Cadastre Office Pazin with six local offices operating at the territory of Istarska County (Buje, Labin, Poreč, Pula and Rovinj), all of them acting within the scope of the State Geodetic Administration in Zagreb. The list of cadastral municipalities with Local offices of the Regional Cadastre Office for Pazin are presented in tables, as well as the list with the data about the number of cadastral municipalities, areas (ha), number of cadastral plots and the number of property title - situation Key words: cadastral survey, cadastral system of Istria.

231 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 231 KATASTAR I PROMJENA SLUŽBENE KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE Miljenko Lapaine, Dražen Tutić Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Sažetak. U Hrvatskoj će vjerojatno službeno biti prihvaćena nova kartografska projekcija koja će se rabiti i u katastru. U radu su prikazane mogućnosti računanja u toj novoj kartografskoj projekciji za potrebe katastra. Napravljena je usporedba s dosad uobičajenim postupcima računanja. Namjerno je izabran primjer na najzapadnijem dijelu države kako bi se što bolje uočila pojava deformacija nastalih projekcijom i njihova eliminacija. Ključne riječi: Hrvatska, nova kartografska projekcija, računanja u katastru. 1. UVOD God u tadašnjoj Jugoslaviji kao službena kartografska projekcija prihvaćena je Gauß-Krügerova konformna poprečna cilindrična projekcija trostupanjskih meridijanskih zona Besselova elipsoida. Počevši od Greenwicha bivša Jugoslavija bila je obuhvaćena 5., 6. i 7. zonom s meridijanima kojima odgovara 15, 18, odnosno 21 istočne geografske duljine kao srednjim meridijanima. Lokalno linearno mjerilo uzduž srednjeg meridijana svake zone m 0 iznosi 0,9999. Hrvatska je naslijedila opisano stanje. Lapaine i Tutić (1999) objasnili su važnost pitanja službene kartografske projekcije. Lapaine (2000) je dao prijedlog službenih kartografskih projekcija za Hrvatsku. Prema tom prijedlogu za topografsko-katastarske karte i topografske karte krupnijih mjerila (do mjerila 1: ) upotrebljavat će se i dalje Gauß- Krügerova projekcija, ali ne više Besselova elipsoida, nego elipsoida GRS80, što je u skladu s Bašićevom studijom (2000). Razlika prema dosadašnjem stanju je još u tome što će čitava Hrvatska biti obuhvaćena jednom zonom sa srednjim meridijanom kojem odgovara 16 30' geografske duljine. Lokalno linearno mjerilo uzduž srednjeg meridijana m 0 ostaje isto i iznosi 0,9999. S obzirom na to da će u novoj projekciji deformacije na zapadnim i istočnim područjima države biti znatno veće nego do sada, postavlja se pitanje načina računanja koordinata i površina u katastru. U ovome radu obrađen je primjer jednog elaborata parcelacije. Primjer je iz prakse, a radi se o tahimetrijskoj izmjeri koordinata međnih točaka jedne čestice. U preuzetom elaboratu taj je zadatak riješen u važećoj Gauß-Krügerovoj projekciji. U toj kartografskoj projekciji računanja za potrebe katastra izvode se u ravnini te projekcije i

232 232 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre zanemaruju se deformacije koje ona uvodi jer se smatra da je linearna deformacija od 1 dm na 1 km za radove u katastru prihvatljiva, odnosno zanemariva. U nastavku će se objasniti kako bi se takav primjer mogao rješavati u novoj projekciji. Opisana su dva načina računanja. U prvom načinu uvodi se korekcija mjerila u zadane koordinate, a zatim obratna korekcija mjerila u izračunane koordinate. U drugom načinu korekcija mjerila uvodi se samo u mjerenja dužina. 2. OPIS ZADATKA Za potrebe tahimetrijske izmjere postavljena je točka P1 koja je ujedno i jedna od međnih točaka čestice (sl. 1). Njezine koordinate određene su pomoću slijepog poligonskog vlaka s točke P179. Orijentacija je uspostavljena s pomoću točke P178. Zatim su sa stajališta P1 izmjerene duljine i kutovi prema međnim točkama čestice (točke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10). P / P /1 P Slika 1. Skica situacije Tablica 1. Koordinate poznatih točaka. Točka Y X P , ,24 P , ,08 Tablica 2. Mjerenja za određivanje koordinata točke P1. Stajalište Vizura Hor. kut /g/ Duljina P179 P , ,92 P1 109, ,96 P , ,92

233 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 233 Tablica 3. Mjerenja za određivanje međnih točaka. Stajalište Vizura Hor. kut /g/ Duljina P1 P , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,92 P , ,96 Tablica 4. Koordinate određenih točaka. Točka Y X P , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,59 Poznate su koordinate točaka P178 i P179 i dane su u tablici 1. Mjerenja obavljena za određivanje koordinata točke P1 dana su u tablici 2. Mjerenja obavljena za određivanje međnih točaka čestice prikazana su u tablici 3. Osim koordinata međnih točaka potrebno je izračunati površine čestica 1769/1 i 1769/6 (vidi sl. 1). U tablici 4 dane su koordinate stajališta P1 i međnih točaka u staroj Gauß-Krügerovoj projekciji, a dobivene su na uobičajeni način po pravilima ravne trigonometrije. 3. TRANSFORMACIJA KOORDINATA IZ STARE GAUß- KRÜGEROVE PROJEKCIJE U NOVU PROJEKCIJU Za transformaciju koordinata iz stare Gauß-Krügerove projekcije u novu potrebno je sljedeće: 1. riješiti obrnuti kartografski zadatak u staroj projekciji, tj. iz zadanih pravokutnih koordinata izračunati pripadne geografske na Besselovu elipsoidu.

234 234 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. iz geografskih koordinata na Besselovu elipsoidu izračunati odgovarajuće geografske koordinate na elipsoidu GRS80 3. riješiti izravni kartografski zadatak u novoj projekciji, tj. iz geografskih koordinata na elipsoidu GRS80 izračunati odgovarajuće pravokutne u ravnini projekcije. Jasno je da će se navedena računanja u današnje vrijeme računati odgovarajućim računalom i programom. Autori ovoga rada izradili su računalni program nazvan Kartomatika3 koji služi za sva preračunavanja između stare i nove projekcije. Pomoću njega su koordinate točaka iz tablica 1 i 4 izražene u staroj Gauß-Krügerovoj projekciji preračunate u novu i te su vrijednosti prikazane u tablici 5. U numeričkim vrijednostima iskazani su milimetri samo zato da bi se kasnije lakše uočila odstupanja koja su redovito manja od centimetra. Naravno da u svakodnevnom radu milimetri za potrebe katastra nisu značajni, pa ih ne treba ni pisati. Tablica 5. Transformirane koordinate točaka u novu projekciju iz primjera opisanog u 2. poglavlju Točka Yt Xt P , ,959 P , ,200 P , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,938 Koordinate u tablici 5 upotrijebit ćemo za ocjenu točnosti predloženih postupaka za rješavanje navedenog zadatka. 4. RAČUNANJE U NOVOJ GAUß-KRÜGEROVOJ PROJEKCIJI Stara Gauß-Krügerova projekcija definirana je tako da se na cijelom području zadaci u katastru mogu rješavati kao u ravnini. To je omogućeno time što projekcija na području Republike Hrvatske ne uvodi veću linearnu deformaciju od 1 dm na 1 km. No, zbog tog uvjeta nije moguće cijelo područje Hrvatske preslikati u jedinstveni koordinatni sustav. Tako imamo dva koordinatna sustava (zone).

235 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 235 Nova projekcija ima jedinstveni koordinatni sustav za čitavo područje Hrvatske, ali zato u nekim područjima (udaljenima više od oko 127 km od srednjeg meridijana) uvodi deformaciju koja je veća od 1 dm na 1 km (sl. 2). Zbog toga računanja zadataka sličnih navedenome treba računati na jedan od sljedeća dva načina. d 0,0006 0,0005 0, m = 0,9999 0,0003 0,0002 0, km 13 30' 14 15' ' 16 30' 17 15' ' 19 30' -0,0001-0,0002-0,0003-0,0004 Slika 2. Ovisnost linearne deformacije o udaljenosti od srednjeg meridijana Prvi način je da se na koordinate zadanih točaka (u novoj projekciji) primijeni odgovarajuća korekcija u mjerilu (redukcija različita od 0,9999) što se svodi na množenje određenim koeficijentom, mjerenja se ostave kakva jesu i zadatak se dalje računa kao i prije. Na kraju se dobivene koordinate pomnože s recipročnom vrijednosti početnog koeficijenta i na taj način dobiju definitivne ili službene koordinate točaka u novoj projekciji. Drugi način je da se koordinate zadanih točaka (u novoj projekciji) ne mijenjaju, mjerenja dužina pomnože se s određenim koeficijentom, i dalje računamo kao i do sada. Rezultirajuće koordinate su već izračunane korektno u novoj projekciji. Koji od ova dva načina je optimalniji ovisi o karakteru postavljenog zadatka. No oba će pristupa dati jednak i ispravan rezultat. Napomenimo još sljedeće. Sve koordinate izražene u novoj projekciji pomnožene su faktorom m 0 =0,9999. To znači da je srednji meridijan time skraćen za 1 dm po 1 km. Linearno mjerilo se povećava s udaljenosti od srednjeg meridijana i na oko 90 km iznosi 1, tj. nema deformacije. Na udaljenosti od oko 127 km ono već iznosi 0,0001 i to je granica do koje

236 236 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre možemo računati u novoj projekciji na isti način kao i do sada, tj. može se zanemariti deformacija projekcije (sl. 2). Područja istočnije ili zapadnije od 127 km od srednjeg meridijana prikazuju se u novoj projekciji s linearnom deformacijom većom od 1,0001. Pretpostavimo da radimo u takvom području u kojem linearno mjerilo preslikavanja iznosi m 1 >1,0001 (koordinate, duljine i površine su veće nego što su u stvarnosti). Dakle, ako želimo računati u tom području moramo koordinate u novoj projekciji reducirati tako da deformacija bude manja od 1 dm na 1 km, odnosno koordinate treba podijeliti s koeficijentom m 1. Tada obavimo računanja. Rezultirajuće koordinate u sebi ne sadrže deformaciju projekcije pa ih treba pomnožiti s koeficijentom m 1 i time ih dovesti u službeni koordinatni sustav projekcije. Drugi način je da mjerene duljine (koje u sebi ne sadrže deformaciju projekcije) pomnožimo s koeficijentom m 1, dakle uvedemo jednaku deformaciju koja je sadržana u poznatim koordinatama te na taj način računamo s međusobno usklađenim podacima. U nastavku će navedena razmatranja biti ilustrirana na konkretnom primjeru. 5. PRIMJER PRVOG NAČINA RAČUNANJA U NOVOJ PROJEKCIJI U prvom načinu zadane ili poznate koordinate u novoj projekciji podijelimo s odgovarajućim mjerilom na promatranom području. Zatim obavimo računanja, a rezultirajuće koordinate pomnožimo s istim brojem kojim smo zadane koordinate podijelili i vratimo ih u koordinatni sustav nove projekcije. Najprije trebamo odrediti mjerilo preslikavanja na zadanom području. Za to će biti dovoljno uzeti približnu (zaokruženu na kilometar) koordinatu Y neke od zadanih točaka, npr. točke P179 (Y= ). Budući da je toj koordinati dodana konstanta , da bismo dobili udaljenost od meridijana y trebamo od Y oduzeti Formula za lokalno mjerilo glasi y = Y = y m 1 = m0( 1+ ), R m = 0,, R = Ako sada uvrstimo vrijednosti dobije se m 1 = 1,0005. Isti rezultat dobili bismo i iz tablice 6. Koordinate zadanih točaka podijeljene s m 1 prikazane su u tablici 7.

237 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 237 Tablica 6. Vrijednosti lokalnog mjerila u ovisnosti o udaljenosti od srednjeg meridijana y 2 y [km] m 1 = m0( R 0 0, , , , , , , , , , , , , , , ,0010 Tablica 7. Globalne i lokalne koordinate točaka P178 i P179 Točka Y X Y'=Y/m 1 X'=X/m 1 P , , , ,042 P , , , ,214 Tablica 8. Koordinate izračunatih točaka u lokalnom i globalnom koordinatnom sustavu Točka Y' X' Y=Y' m 1 X=X' m P , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,938 Sada se Y' i X' uzimaju kao zadane koordinate. Nakon računanja dobiju se koordinate novih točaka (stupac 2 i 3 u tablici 8) koje treba pomnožiti s m 1 ),

238 238 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre (stupac 4 i 5 u tablici 8) kako bi odgovarale koordinatnom sustavu nove projekcije. Tablica 9 prikazuje usporedbu koordinata novih točaka dobivenih prethodnim računom (stupac 2 i 3) i dobivenih direktnom transformacijom (stupac 4 i 5). U stupcima 6 i 7 su razlike između koordinata dobivenih transformacijom i koordinata dobivenih računanjem, a u stupcu 8 odstupanje između točaka dobivenih računanjem i transformacijom. Tablica 9. Usporedba koordinata točaka dobivenih računanjem i transformacijom Točka Y X Yt Xt Y Yt X Xt D P , , , ,946-0,001-0,001 0, , , , ,005 0,003-0,001 0, , , , ,611 0,005 0,001 0, , , , ,437 0,003-0,004 0, , , , ,250 0,002 0,001 0, , , , ,109 0,002 0,000 0, , , , ,843 0,003 0,002 0, , , , ,549 0,005 0,003 0, , , , ,623 0,000-0,002 0, , , , ,099 0,000-0,002 0, , , , ,938-0,002 0,000 0,002 Iz tablice 9 lako se vidi da niti jedna razlika između koordinata ne prelazi 1 cm. Tablica 10. Mjerene duljine i njihove korigirane vrijednosti Stajalište Vizura Duljina d d'=d m 1 P179 P ,92 200,020 P1 134,96 135,027 P ,92 200,020 P1 P ,84 300, ,16 15, ,59 35, ,57 43, ,46 42, ,34 29, ,30 29, ,82 80, ,67 74, ,35 54, ,92 38,939 P ,96 135,027

239 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre PRIMJER DRUGOG NAČINA RAČUNANJA U NOVOJ PROJEKCIJI U drugom načinu računanja zadane ili poznate koordinate u novoj projekciji zadržavamo, ali mjerene duljine pomnožimo s odgovarajućim mjerilom na promatranom području. Zatim obavimo računanja, a rezultirajuće koordinate su već u koordinatnom sustavu nove projekcije. Koeficijent m 1 određujemo na isti način kao u prethodnom poglavlju, što znači da u promatranom primjeru za m 1 imamo vrijednost 1,0005. U tablici 10 izražene su mjerene duljine (stupac 2) i njihove korigirane vrijednosti (stupac 3). Sada se u račun uzimaju korigirane duljine d'. Nakon računanja na uobičajeni način, tj. po pravilima ravninske geometrije dobiju se ispravne koordinate novih točaka (tablica 9, stupci 4 i 5). 7. RAČUNANJE POVRŠINA Računanju površina u novoj projekciji također treba pristupiti na način sličan kao i računanju koordinata. Nova projekcija za područja udaljenija od 127 km od slike srednjeg meridijana uvodi deformaciju površina koja je veća od dosadašnje. Pokazat ćemo kako se deformacija površina zbog projekcije može eliminirati. Prisjetimo se da je kod konformnih projekcija lokalno mjerilo površina jednako je kvadratu linearnog mjerila, tj. m. Uzmimo isti primjer parcelacije koji je obrađen u prethodnim poglavljima. Numeričke vrijednosti za površine prikazane u nastavku, dobivene su pomoću programa AutoCAD Map 2000, tako da su međne točke ucrtane po koordinatama, zatim su ucrtane spojnice točaka na temelju kojih je kreirana poligonska topologija iz koje su onda pročitane vrijednosti za površine. Naravno, potpuno iste vrijednosti dobili bismo upotrebom bilo koje od poznatih formula za računanje površine poligona pomoću koordinata njegovih vrhova. Određivanju površine neke čestice možemo pristupiti na dva načina. Prvi je kad imamo izračunate lokalne koordinate međnih točaka, tada iz tih koordinata izravno dobivamo ispravnu površinu. Drugi način je računanje površine iz koordinata u novoj projekciji koju treba podijeliti s m 1 2 kako bismo dobili ispravnu površinu. Tablica 12. Usporedba površina izračunatih na nekoliko načina Čestica P 1 [m 2 ] P 2 [m 2 ] P 3 [m 2 ] P 4 [m 2 ] P 5 [m 2 ] P 6 [m 2 ] /1 597,9 598,5 597,9 597,9 598,4 597,8 1769/6 1769,8 1771,5 1769,7 1769,7 1771,4 1769,7 2 1

240 240 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Tablica 12 prikazuje usporedbu površina dobivenih na različite načine. U stupcu 2 prikazane su površine izračunate iz starih Gauß-Krügerovih koordinata (tablica 4). U stupcu 3 prikazane su površine izračunate iz transfomiranih koordinata u novu projekciju (tablica 5), a u stupcu 4 ta površina podijeljena s 2 m 1 odnosno površina čestice kad se ukloni deformacija projekcije. U stupcu 5 prikazane su površine izračunate iz lokalnih koordinata međnih točaka (tablica 7, stupci 2 i 3). U stupcu 6 površine su izračunate iz koordinata u novoj projekciji dobivenih računanjem iz mjerenja (tablica 9 i 11, stupci 2 i 3), a u stupcu 7 te površine popravljene za deformaciju projekcije (podijeljene s Zahvala m ). Autori zahvaljuju Damiru Pahiću, dipl. ing. i Eduardu Klimanu, dipl. inž. na ustupljenoj katastarskoj dokumentaciji. LITERATURA Bašić, T. (2000): Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 93+6 str. Lapaine, M., Tutić, D. (1999): Hrvatska državna kartografska projekcija, Zbornik radova simpozija Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, urednici Z. Kapović, M. Roić, Opatija, Lapaine, M. (2000): Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, str. 2 1 CADASTAR AND CHANGE OF THE OFFICIAL MAP PROJECTION Abstract. It is very probable that the new map projection to be used in cadastre as well will be accepted in Croatia officially. The paper presents the possibilities of cadastral computing in the new map projection. The example of the far western part of the country has been selected in order to present the distortions in the best possible way. The methods of distortion elimination are also explained. Key words: Croatia, new map projection, computations in cadastar.

241 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 241 UMREŽENE REFERENTNE GPS POSTAJE - PUTOKAZ HRVATSKOJ PREMA NAJRENTABILNIJOJ CENTIMETARSKOJ TOČNOSTI U GEODETSKIM RADOVIMA 1. UVOD A. Bilajbegović, University of Applied Sciences, Department of Surveying and Cartography, Dresden Sažetak. U prvom dijelu ovog rada provedena su istraživanja točnosti i pouzdanosti uobičajenih GPS RTK mjernih sustava. Težište je zapravo istraživanje mogućnosti (točnosti, pouzdanosti i vremena raspolaganja) visokopreciznog pozicioniranja u realnom vremenu (Hochpräzisen Echtzeit- Positionierungs-Service (HEPS)) s površinskim korekcijskim parametrima (PKP) (Flächenkorrekturparameter (FKP)) putem umrežavanja referentnih postaja u odnosu na HEPS bez PKP. U tu svrhu obavljeno je cca statičkih mjerenja s različitim udaljenostima od referentnih postaja i skoro 1000 terenskih mjerenja na udaljenostima od 4 m do 64,2 km. Zbog (sada) velikog utjecaja ionosfere, ova su test mjerenja posebice aktualna. Osim toga, istraživana su vremena inicijaliziranja GPS prijamnika sa i bez uvođenja površinskih korekcijskih parametara kao funkcija udaljenosti (rovera) od referentnih postaja. Ključne riječi: Globalni pozicijski sustav, umrežene referentne postaje, visokoprecizno pozicioniranje u realnom vremenu, površinski korekcijski parametri. San geodeta osamdesetih godina bile su koordinate geodetskih točaka određene s centimetarskom točnošću s GPS mjernom metodom s vremenom mjerenja oko 1 sata. Takve najoptimističnije prognoze u to vrijeme davale su se tek za godinu. U ovom radu, u okviru test projekta, umrežene su 4 SAPOS referente postaje s prosječnom udaljenošću oko 50 km i testirana je točnost RTK mjerne metode sa i bez površinskih korekcijskih parametara na udaljenosti od 4m pa do 64,2 km od GPS referentnih postaja. Zapravo, cilj ovih istraživanja je dobivanje koordinata točaka na površini Zemlje s GPS prijamnicima s centimetarskom točnošću za svega par sekundi mjerenja, a ne kao što su prognoze pokazivale iz jednosatnog mjerenja. Ova ispitivanja dala su i podstrek tvornici Leica za uvođenje trostruke metode inicijaliziranja i putokaz u sastavljanju pravilnika za RTK izmjeru. U trećem poglavlju klasificirani su i razvrstani svi izvori pogrešaka kod GPS mjerenja, te su modelirane pogreške ovisne o udaljenosti

242 242 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre permanentih postaja i RTK prijamnika. Osim toga, analizirane su metode umrežavanja prikladne Hrvatskoj konfiguraciji terena kao i njihova financijska učinkovitost. 2. RAZVOJ TOČNOSTI I POUZDANOSTI RTK-METODA ZADNJIH GODINA Višegodišnja istraživanja različitih RTK-mjernih sustava obzirom na točnost i pouzdanost, na University of Applied Sciences Dresden (Bilajbegović i Vierus 1998, 1999 i 2000), nastavljena su uvođenjem novih površinskih korekcijskih parametara (PKP). Kao test mreže poslužile su klasično određena test mreža s točnošću koordinata od oko 4 mm u centru Dresdena kao i pilot projekt mreža Sachen-Anhalt. Pregled istraživanja točnosti i pouzdanosti različitih GPS sustava pri korištenju lokalnih referentnih postaja do udaljenosti od 3 km prikazan je u tablici 1. Tablica 1. Udio grubih pogrešaka u mjerenjima 1997, 1998 i 1999 god. RTK-sustav (proizvođač) Grube pogreške: treba dvostruka mjerenja u horizontalnoj ravnini > 4 cm u % u visini > 6 cm u % 1997 Geotracer 2200; Softver ,6 18,0 Trimble ,7 5,4 Zeiss GePos RM 24; Softver 3,6b 3,0* 0,0* Leica Sr 399 E 5,4 57, Ashtech GG24 11,9 11,3 Geotracer 2204; Softver ,4 3,0 Leica SR ,5 5,1 Trimble 4000 SSI 1,6 19,4 Trimble ,3 4, Leica SR530 1,1 1,1 Trimble 4700/4800 2,2 2,2 Zeiss GePos Experiance; Softver iz Aprila ,1 4,1 * ovaj uređaj prilikom testiranja nije mogao izmjeriti cca. 20 točaka zbog velikih zaklona horizonta. Usporedba rezultata (tab.1) po godinama pokazuje očito povećanje pouzdanosti mjerenja. Pouzdanost nije dostigla nivo od oko 99,99% što je u suprotnosti s podacima firme Leica, koja tvrdi da njihovi GPS prijamnici postižu pouzdanost bolju od 99,99% do udaljenosti od 25 km, a za veće udaljenosti bolju od 99,9%. Ispitivanja provedena u Dresdenu (Bilajbegović et al. 2000, st. 271) pokazala su, da mjerenja s Leica prijamnicima, na točkama s velikim zaslonima, imaju pouzdanost od svega 80%.

243 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre UMREŽAVANJE REFERENTNIH POSTAJA KAO ODGOVOR NA EKSTREMNU AKTIVNOST IONOSFERE Pogreške kod GPS mjerenja mogu se razvrstati u dvije glavne grupe: pogreške ovisne o udaljenosti od matične postaje i pogreške ovisne o uvjetima na GPS postaji, (tab. 2). Izazov geodetima, proizvođačima GPS prijamnika i razvijačima softvera je minimiziranje ovih pogrešaka, odnosno otklanjanje uzroka ovih pogrešaka. U razvijenim zemljama (npr. Njemačkoj; SAPOS-servis) instalirane su permanentne GPS postaje na prosječnoj udaljenosti od oko km. (Prijedlog uvođenja permanentnih GPS postaja u Hrvatskoj razrađen je u Bilajbegović (1997)). S tim je pružena mogućnost modeliranja pogrešaka ovisnih o udaljenosti i azimutu mjernih postaja. Principijelno za to postoje dvije mogućnosti: umrežavanje mjernih postaja u realnom vremenu ili umrežavanje s naknadnim računanjem virtualnih postaja tzv. umrežavanje u postupku obrade rezultata mjerenja u skoro on-line postupku. U ovom pilot projektu primijenjeno je umrežavanje permanentnih postaja u realnom vremenu po metodi Wübbena (Wübbena 1999). Tablica 2: Klasificiranje pogrešaka prema djelovanju Pogreške ovisne o udaljenosti Pogreška putanje satelita (cca 2 ppm, poslije isključenja SA cca 0,3 ppm) Pogreške ovisne o uvjetima na postaji Pogreška zakrivljenja satelitskog signala (nekoliko centimetra do par decimetara) Utjecaj ionosfere ( cca 5 ppm; pri pojavi sunčanih pjega sa periodom od 11 god. Ova pogreška je osjetno veća9 Pogreške radi utjecaja troposfere( do 3ppm; utječu pretežito na točnost mjerenja visina) Multipath (refleksije signala). Pri faznom mjerenju u području nekoliko mm pa do 3 cm; pri kodnim mjerenjima u metarskom području. Utjecaj ekscentriteta faznog centra antene (do 1 cm) U ovim istraživanjima primijenjena je metoda multipostajnih rješenja zasnovana na sirovim, nediferenciranim faznim mjerenjima, s ciljem potpunog modeliranja utjecaja Ionosfere, Troposfere i pogrešnih koordinata satelita te uvođenja površinskih korekcijskih parametara. Matematički model s linearnom dvodimenzionalnom interpolacijom moguće je prikazati u slijedećem obliku:

244 244 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre k( t) = k k gdje su : k( t) k ( t) k PKP 0 PKP ϕ, λ ϕ, λ 0 ( t) = a ( t) 0 0 a ( t), a ϕ λ ( t) + k ϕ ( t) PKP ( t) ( t)( ϕ ϕ ) + a 0 ukupna korekcija, ( t)( λ λ ), ( uobičobiča RTK korekcija), dio korekcije dobiven umrežavanjem referentnih postaja ( PKP), površinski parametri, λ položaj ( elipsoidne koordinate) pokretnog 0 korekcija dobivena bez umreženih referentnih postaja položaj ( elipsoidne koordinate) referentnih postaja. (1) prijamnika ( rovera) i Ukupna korekcija sastoji se od dijela bez umrežavanja referentnih postaja i od dijela umreženih referentnih postaja. Obje ove korekcije imaju različitu dinamiku: k 0 ( t) podložna je brzim promjenama i nju treba ponoviti minimalno svake sekunde, odnosno kad je rover u pokretu dvadeset puta u sekundi ako to dozvoljava elektronika GPS prijamnika.(novi GPS prijamnici posjeduju 20 Hz tehnologiju). aϕ ( t), aλ ( t) ova korekcija je manje dinamična i potrebito ju je obnoviti svakih 10 sekundi u slučaju ekstremnih aktivnosti ionosfere(kao u 1999., i god). U vremenu slabe aktivnosti ionosfere dovoljno je ovu korekciju uvesti svakih 60 sekundi. Po formuli (1) potrebno je izračunati površinske korekcijske parametre (PKP) za svaki satelit i to za utjecaj Ionosfere, Troposfere i pogrešnih koordinata satelita. Ove korekcije moguće je izračunati iz poznatih koordinata referentnih postaja i iz mjerenja umreženih GPS prijamnika na njima. Detaljnije o matematičkim modelima v. Wanninger (2000) i Bilajbegović (1991). 4. MJERENJA U TEST MREŽI SACHSEN-ANHALT 4.1. Konfiguracija mreže i oprema Test mreža Sachsen-Anhalt sastoji se iz 4 umrežene referentne postaje. Mjerenja na terenu obavljena su na 8 točaka, koje su određene u C-mreži Njemačke ili na osnovi dugovremenskih mjerenja klasičnom statičkom metodom. Točke su određene s visokom točnošću i služile su kontrolne točke za ova ispitivanja. U cilju smanjenja pogrešaka centriranja korišteni su za rover prijamnike stativi s optičkim viskovima. Za pokreni prijamnik korišten je Ashtech-GPS-prijamnik Z 12 s dvije različite GPS antene. Do 125. dana 1999 god. Korištena je Trimble-Geodetic antena, a

245 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 245 od 127. dana Ashtech-Geodetic-III antena. Upotrijebljen je terenski kompjuter Pentop Fujitsu Stylistic 500. Za komunikaciju korišten je radio modem HRD2000 MicroCom (s valnom duljinom od 2 m), ali kad nije funkcionirala telemetrijska veza, upotrijebljen je D-Netz Siemens (3Com mit PCMCIA- Modem) mobilni telefon. Obzirom na konfiguraciju terena Hrvatske prijenos korekcijskih parametara moguć je u istočnoj Hrvatskoj radiotelemetrijski (npr. dvometarskim valnim duljinama) a u zapadnoj i južnoj hrvatskoj mobilnim telefonima (GSM/GPRS). Prijedlog se zasniva na financijskom analizama za njemačku pokrajinu Thüringen (Möller (2001) rad u pripremi za tisak) Statička mjerenja S rover GPS prijamnikom mjereno je nekoliko dana na postaji Hale jug (HALS),pri čemu su korištene različite referentne postaje. Mjerenja treba shvatiti optimističkim, zbog toga što je: Velik broj mjerenja (bez PKP) izveden po noći, kada je utjecaj ionosfere manji, Rover GPS prijemnik (HALS) nalazio se u neposrednoj blizini umrežene referentne postaje, Korekcijski signal bio izuzetno kvalitativan, Rover prijamnik nije bio podložan zaklonjenosti horizonta, Rover prijamnik bio priključen na PC (Pentium, 166 MHz)koji pruža veće i bolje usluge nego Pentop pri mjerenjima na terenu, Smetnje uzrokovane Ionosferom u ožujku i travnju iznosile su 80% maksimalnih smetnji Ionosfere. U članku prikazat će se samo isječci od ovih mnogobrojnih mjerenja. Primjera radi prikazana su rover mjerenja u 120. danu god. uz primjenu PKP od referentnih postaja Bitterfeld (BITT) i Weißenfels (WEI2). Udaljenost do BITT iznosila je 30,6 km, a do postaje WEI2 29,8 km. Kako sl. 1 pokazuje, dobivena su rješenja koja se izuzetno dobro poklapaju, zapravo neovisna su o upotrebi referentne postaje. Razlike u horizontalnim koordinatama bile su manje od 10 mm, a visinska odstupanja rijetko su prelazila iznos od 20 mm. Ovdje prikazani rezultati su tipični za uporabu visokopreciznog pozicionirajućeg servisa ((Hochpräziser Echtzeitpositionierung (HEPS)) s PKP. Tijekom skoro dvomjesečnih mjerenja, u 121. danu godine, dogodila su se relativno velika odstupanja u mjerenjima s dviju različitih referentnih postaja. Mogući uzroci ovih odstupanja su tzv. oluje Ionosfere, a moguće su i lokalne smetnje u prijemu satelitskih signala na referentnim postajama ili na rover postaji.

246 246 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 1. Visokoprecizna pozicioniranja u realnom vremenu s PKP od dvije rererentne postaje za 120. dan u godini

247 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 247 Slika 2. Visokoprecizna pozicioniranja u realnom vremenu s PKP od dvije referentne postaje za 121. dan u godini Mjerenja bez PKP daju nešto bolju točnost visina nego mjerenja s PKP, pošto je referentna postaja HALN bila udaljena svega 4m od rover postaje, tab. 4. Broj mjerenja bez PKP je veći, pošto se PKP mogu izračunati samo za satelite koji su bili opažani na svim referentnim postajama. Osim toga, vidljivo je iz tablice 4 da je pouzdanost mjerenja bez PKP iznosila 99,87%, a s PKP 99,93%.

248 248 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Računanjem razlike dvostrukih mjerenja te usporedbom s dozvoljenim odstupanjem, moguće je grube pogreške minimizirati, odnosno, izvođenjem prvog i drugog mjerenja s vremenskom razlikom od oko 0,5-1 sata moguće ih je skoro potpuno eliminirati, tab. 5 i 6. Na ovoj kratkoj udaljenosti odstupanja od treba vrijednosti u horizontalnom položaju/visini čak i za mjerenja bez PKP bila su manja od 10 mm/ 20 mm. Analiza mjerenja na ostalim rover postajama pokazuje ovisnost pouzdanosti i točnosti od udaljenosti od referentnih postaja za mjerenja bez PKP, a za mjerenja s PKP ova ovisnost je rapidno smanjena. Rover postaja BITT ne uklapa se posebice u ovaj trend, što se da objasniti malom broju mjerenja obavljenim u različito vrijeme (v. tab. 3). Dan mjerenja u god. Tablica 3. Vremenski pregled obavljenih mjerenja: Bez PKP sa PKP HALN WEI2 BITT SAN2 HALN WEI2 BITT SAN Kontrola na osnovi razlike dvostrukih mjerenja dovodi do rapidnog smanjenja grubih pogrešaka i kod mjerenja na velikim udaljenostima od referente postaje. Ova kontrola i dvostruka mjerenja izvedena s vremenskom razlikom od cca. 1 sata eliminiraju skoro sve grube pogreške. Tablica 4. Jednostruka mjerenja sa i bez površinskih korekcijskih parametara bez PKP sa PKP Udaljenost od HALN WEI2 BITT SAN2 HALN WEI2 BITT SAN2 RP u km 0,004 28,9 30,6 47,9 0,004 28,9 30,6 47,9 Broj mjerenja < 10 mm 97,73% 49,25% 11,65% 18,52% 98,14% 68,48% 47,89% 60,47% < 20 mm 99,75% 86,25% 33,04% 43,59% 99,70% 94,48% 85,37% 84,22% Hor. < 30 mm 99,87% 91,74% 50,78% 62,11% 99,93% 98,64% 93,35% 91,75% pol. < 40 mm 99,87% 93,01% 68,52% 70,37% 99,93% 99,49% 96,45% 95,37% Pogrešno inic. 0,13% 5,21% 16,70% 14,09% 0,07% 0,51% 3,55% 4,63% < 20 mm 99,75% 65,39% 27,65% 37,10% 98,96% 79,28% 43,24% 73,83% < 40 mm 99,87% 88,57% 56,00% 58,53% 99,70% 95,42% 72,06% 88,45% Visi < 60 mm 99,87% 93,12% 72,00% 71,77% 99,93% 98,13% 89,58% 93,96% ne < 80 mm 99,87% 94,07% 78,61% 79,11% 99,93% 98,97% 95,34% 95,85% Pogrešno inic. 0,13% 4,49% 15,83% 12,93% 0,07% 1,03% 4,66% 4,15% širine u mm 3,7 13,4 19,2 17,2 3,7 8,2 10,1 10,0 St. duljine u mm 2,0 6,9 16,6 20,8 2,0 5,7 7,0 7,6 ods. Hor. pol. u mm 4,2 15,1 25,4 27,0 4,2 10,0 12,3 12,6 visine u mm 5,5 24,5 39,7 47,7 6,2 17,1 25,2 20, Terenska mjerenja Za testiranje umreženog HEPS-a, obavljena su mnogobrojna mjerenja na 8 rover postaja na udaljenosti od 4 m pa do 64,2 km. Statistiku ovih mjerenja pokazuje sl. 4.

249 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 249 Slika 3. Pregled RTK terenskih mjerenja Horizontalno odstupanje rover postaje WEIN u elipsoidnoj širini (mm) u elipsoidnoj duljini (mm) 3km mit FKP 26km mit FKP 51km mit FKP 55km mit FKP 3km ohne FKP 26km ohne FKP Slika 4. Odstupanja u horizontalnim koordinatama postaje Weißenfels sjever (WEIN) kao funkcija udaljenosti od referentnih postaja sa PKP (mit FKP) i bez PKP (ohne FKP) Na postaji WEIN registrirana je jedna jedina gruba pogreška (> 4 cm) u nizu od 266 dvostrukih mjerenja sa PKP. Usprkos pravilnom postupanju prilikom mjerenja ova pogreška iznosila je 71 mm. Zbog mjerila dijagrama ova vrijednost označena je trokutom na njegovom južnom rubu. Mogući uzrok ove

250 250 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre pogreške su lokalne smetnje Ionosfere, koje je nemoguće obuhvatiti umrežavanjem referentnih postaja. Na udaljenostima do 3 km mjerenja bez PKP isto tako kvalitetna kao i sa PKP. Osim toga, sl. 4 pokazuje homogenu točnost mjerenja i na udaljenostima od 3-55 km, naravno samo za mjerenja sa PKP. Dijagrami mjerenja ostalih 7 rover postaja pružaju sličnu sliku. Odstupanje sredine dvostrukih mjerenja bez PKP Odstupanja u mm Höhe absolut Lage Linear (Höhe absolut) Linear (Lage) F H=5mm+1,2ppm F L=3,5mm+1,2ppm Udaljenost od RP u km Slika 5. Odstupanje sredine dvostrukih mjerenja od treba koordinata bez PKP kao funkcija udaljenosti od RP Odstupanja sredine dvostrukih mjerenja od treba koordinata sa i bez PKP istraživana su kao funkcija udaljenosti od referentnih postaja, sl. 5. Prikazana su zapravo odstupanja u horizontalnoj ravnini i apsolutna odstupanja u visini. Konstatacija autora softvera za obradu umreženih HEPS mjerenja (Wübbena 1999) potvrđena su ovim istraživanjima. Konstantni dijelovi od 3,5 mm za horizontalni položaj i 5,0 mm za visine dobiveni su iz mjerenja na malim udaljenostima. Pravci regresije su za horizontalnu točnost i visine su skoro potpuno paralelni što je u suglasju s istraživanjima Wanninger i Böhme (1998). Odstupanje sredine dvostrukih mjerenja sa PKP Odstupanje u mm Höhe absolut Lage Linear (Höhe absolut) Linear (Lage) F H=5,2mm+0,25ppm F L=3,5mm+0,1ppm Udaljenost od RP u km Slika 6. Odstupanje sredine dvostrukih mjerenja od treba koordinata sa PKP

251 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 251 Istraživanjem odstupanja sredine dvostrukih mjerenja od treba koordinata sa PKP dobiveni su također pravci regresije preko cijelog mjernog područja. Adicijske konstante dobivene su iz mjerenja do 5 km. Konstante ovisne o udaljenosti 0,1 ppm za hor. položaj i 0,25 ppm za visine su osjetno manje u odnosu na mjerenja bez PKP, sl. 9. Analizom odstupanja na udaljenostima od 15 do 64,2 km dobiven je pravac regresije F L =9,5 mm + 0,002 ppm, praktično 0 ppm. To pokazuje da su mjerenja na udaljenostima većim od 15 km od referentnih postaja praktički jednako točna. Za visine ova granica je oko 20 km i pravac regresije glasi F H =16,7 mm + 0,003 ppm. Umrežavanje referentnih postaja homogenizira točnost u području srednjih i velikih udaljenosti, tako da srednja točnost horizontalnih koordinata iznosi oko 10 mm. Ovim istraživanjima nije se mogla utvrditi maksimalna udaljenost kod kojih je točnost 10 mm. U svrhu istraživanja pouzdanosti mjerenja sa i bez PKP podijeljeno je cjelo područje mjerenja na 4 odsječka (<10 km, km, km i > 40 km). Trend pouzdanosti horizontalnih koordinata kao funkcija udaljenosti od referentnih postaja da se iz tab. 5 jasno uočiti. Od ukupno 124 dvostrukih mjerenja bez PKP bilo je svega 31% mjerenja čija su odstupanja u horizontalnom položaju bila manja od 10 mm. Nasuprot tome, odstupanja srednjih vrijednosti od 266 dvostrukih mjerenja sa PKP bila su u 71% slučajeva manja od 10 mm, a samo je jedno mjerenje prelazilo granicu od 40 mm. Odstupanja srednjih vrijednosti dvostrukih mjerenja bez PKP u visinama bila su u 46,8% slučajeva manja od 15 mm, a u 66,9% manja od 30 mm. Međutim, mjerenja sa PKP pokazala su da je 64,3% odstupanja srednjih vrijednosti u visinama manja od 15 mm, a 85,7% odstupanja manja od 30 mm. Tablica 5. Standardna odstupanja kao funkcija udaljenosti od referentne postaje sa i bez PKP Udaljenost do Mjerenja bez PKP Mjerenja sa PKP referentne postaje σ L u mm σ H u mm σ L u mm σ H u mm do 10 km 5,3 5,0 5,6 8,8 10 do 20 km 14,0 22,9 4,7 13,2 20 do 40 km 38,9 27,9 11,4 20,3 Veća od 40 km - - 9,2 16,1

252 252 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Vrijeme inicijaliziranja u s Pregled trajanja inicijaliziranja - funkcija udaljenost do RP HEPS im Netz HEPS Exponentiell (HEPS im Netz) Exponentiell (HEPS) Udaljenost do referentne postaje u km Slika 7. Ovisnost trajanaja inicijaliziranja o udaljenosti do RP sa i bez PKP Istraživana su i vremena inicijaliziranja pri mjerenju sa i bez PKP u ovisnosti od udaljenosti referentnih postaja. Vremena inicijaliziranja su ovisna od slijedećih vanjskih uvjeta: broja i geometrije (konfiguracije) satelita, aktivnosti Ionosfere, kvaliteti prijenosa korekturnih parametara i kod teških uvjeta i od računskih karakteristika terenskog kompjutera. Istraživanja jasno pokazuju ovisnost vremena inicijaliziranja od udaljenosti referente postaje, posebice pri mjerenjima bez PKP. Do udaljenosti do 10 km ne može se konstatirati razlika u vremenu inicijaliziranja između mjerenja sa i bez PKP, sl. 7. Potrebito vrijeme određivanja cijelog broja valnih duljina za minimalno 4 satelita iznosilo je 65 s za mjerenja s PKP i 85 s za mjerenja bez PKP. Tako se katkada za bazičnu liniju od svega 4 m duljine nije postiglo inicijaliziranje ni u 5 minuta. Sl.7 pokazuje homogenizirano vrijeme inicijaliziranja preko cijelog spektra udaljenosti za mjerenja s PKP, te skraćeno vrijeme inicijaliziranja za udaljenosti veće od 10 km. Osim toga, utvrđeno je da kraća vremena inicijaliziranja daju bolju točnost pozicioniranja. Mjerenja s PKP i vremenom inicijaliziranja ispod 100 s u 84% slučajeva dala su standardna odstupanja manja od 15 mm, a preko 100 s samo u 60% slučajeva odstupanja su bila ispod 15 mm. U slučaju da je vrijeme inicijaliziranja dulje od 6 minuta za očekivati je 1/3 pogrešnih mjerenja. Moja preporuka je, ako ne postignete inicijaliziranje u tijeku od 2 3 min, prekinite mjerenja i pokušajte to učiniti kasnije.

253 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČCI Istraživanja svih testiranih GPS RTK- sustava pokazuju kontinuirano (godišnje) poboljšanje točnosti i pouzdanosti. Točnost i pouzdanost ostaje i dalje funkcija zaklonjenosti horizonta. Pouzdanost bolja od 99,99% ostaje do daljnjega preoptimistična i željena vrijednost. Dvostruko, odnosno trostruko inicijaliziranje koje je uvela firma Leica poboljšava pouzdanost mjerenja. Ta su mjerenja bez vremenskog razmaka od oko 1 sata te se neke sustavne pogreške ne daju eliminirati. Uvođenjem kontrole razlika dvostrukih mjerenja od ukupno 2307 mjerenja imali smo svega 1,6% pogrešnih inicijaliziranja. Ali ove točke bile su podesne za GPS mjerenja, tj. bez vidljivih zaslona horizonta. Na osnovi naših cca mjerenja može se zaključiti da se umrežavanjem referentnih postaja: povećava točnost mjerenja u odnosu na klasična RTK mjerenja na udaljenostima većim od 5 km skraćuje vrijeme inicijaliziranja na udaljenostima većim od 10 km povećava pouzdanost određivanja cijelog broja valnih duljina (Ambiquity) omogućuje po danu izvođenje RTK mjerenja na udaljenostima većim od 20 km homogenizira točnost (0d 20 d0 60 km) smanjuje broj ponovljenih mjerenja inicijaliziraju mjerenja u nekim slučajevima i sa samo 4 satelita. Primjenom metode dvostrukog inicijaliziranja s vremenskim razmakom od 1 sata i kontrolom razlika (pod uvjetom mjerenja na točkama bez zaklonjenosti horizonta) moguća je pouzdanost mjerenja od 99,62% i centimetarska točnost na relativno velikom području (cca 70 km x 70 km). Ovu točnost mjerenja moguće je ostvariti u svega 3 s. To je velik napredak i to vodi rentabilnoj uporabi HEPS-SAPOS-servisa. U vrijeme pojačane aktivnosti sunca (sunčanih pjega) utjecaj Ionosfere na satelitska mjerenja je jako velik i umrežene GPS postaje daju mogućnost minimiziranja ovih utjecaja. Zahvala Posebice se zahvaljujem za potporu svim proizvođačima GPS prijamnika koji su besplatno ustupili opremu za istraživanje, Landesamtu für Landesvermessung und Datenverarbeitung Sachsen-Anhalt, dipl. ing. F. Auerwaldu i dipl. ing. S. Trommleru koji su izveli terenska mjerenja i djelomično sudjelovali u obradi rezultata mjerenja. LITERATURA Auerwald, F., Bilajbegović, A. i Vierus, M. (2000): Feldanwendungen der RTK-Technologie bei Verwendung vernetzter Referenzstationen mit kurzem historischen Rückblick. Allgemeine Vermessungsnachrichten 8-9/2000, S

254 254 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Bilajbegović, A. (1991): Osnovni geodetski radovi-suvremene metode-gps. Tehnička knjiga Zagreb, str Bilajbegović, A. (1997): Današnji stupanj razvoja GPS metode i prijedlog njenog daljnjeg razvoja i uvođenja u Hrvatskoj. Zbornik radova prvog hrvatskog kongresa o katastru. Zagreb 1997, str Bilajbegović, A. und Vierus, M. (1998): Genauigkeitsuntersuchungen und Vergleich mehrerer Real-Time GPS-Systeme. Allgemeine Vermessungsnachrichten 11-12/98, S Bilajbegović, A.,Groetchen, T., Vierus, M. und Weber, T. (1999): Untersuchungen der hybriden GPS-GLONASS-Empfänger Ashtech GG 24 RTK für Praxiseinsätze. Allgemeine Vermessungsnachrichten 8-9/99, S Wanninger, L. und Böhme, J. (1998): Verwendung virtueller Referenzstationen in regionalen GPS-Netzen. Allgemeine Vermessungsnachrichten 3-4/98, S Wanninger, L. (2000): Präzise Positionierung in regionalen GPS-Referenzstationsnetzen. DGK, Reihe C, Heft Nr. 508, München Wübbena, G. und Bagge, A. (1999): Neuere Entwicklungen zu GNSS-RTK für optimierte Genauigkeit, Zuverlässigkeit und Verfügbarkeit: Referenzstationsnetze und Multistations-RTK-Lösungen. GPS-Praxis und Trends 97. Konrad Wittwer Verlag GmbH, Stuttgart, S NETWORK REFERENCE GPS STATIONS - SIGN-POST TO CROATIA TOWARDS THE MOST LUCRATIVE CENTIMETER ACCURACY IN GEODETIC WORKS Abstract. In the first part of this paper there are the accuracy and reliability researches of usual GPS RTK measuring systems carried out. The point is actually to research the possibilities (accuracy, reliability and disposed time) of highly precise positioning in real time (Hochpräzise ) with surface correction parameters (PKP) ( (FKP)) by means of network reference stations as related to HEPS without PKP. For this purpose there were about static measurements made with various distance from reference stations, and almost 1000 field measurements at the distances of 4 m to 64.2 km. Because of (now) great influence of inosphere, these test measurements are especially topical. Apart from that, the time of initialising GPS receivers with and without introducing surface correction parameters were researched as the function of distance (rover) from reference stations. Key words: Global Positioning System, network reference stations, highly precise positioning in real time, surface correction parameters.

255 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre UVOD VIRTUELNE REFERENTNE POSTAJE I CENTIMETARSKA TOČNOST VISINA A. Bilajbegović, University of Applied Sciences, Department of Surveying and Cartography, Dresden Sažetak. GPS mjernom metodom dobivaju se elipsoidne visinske razlike. Uklapanje ovih visina u državni visinski sustav predstavlja velik problem, pogotovo ako su referentne postaje udaljene od mjernog područja. U ovom radu prikazani su modeli uklapanja visina, a posebice je razrađen model lančanog uklapanja visina određenih GPS mjernom metodom, (u državni sustav visina), pri upotrebi virtuelnih GPS postaja. U svrhu testiranja modela obavljena su praktična (kako GPS tako i nivelmanska) mjerenja na nekoliko manjih projekata. Rezultati obrade pokazuju centimetarsku točnost visina, naravno uz primjenu virtuelnih referentnih postaja, kratkog vremena opažanja i adekvatnog matematičkog modela. Ključne riječi: elipsoidne visine, geoid, državni sustav visina uklapanje visina. Većina evropskih zemalja koristi normalni (Molodensky) sustav visina (npr. Njemačka, Francuska, Rusija, Poljska, Češka itd.) ili pravi ortometrijski sustav (Austrija i Švicarska). Kako se iz GPS mjerenja dobivaju elipsoidne visinske razlike neophodno je ove visine transformirati u državni visinski sustav, Bilajbegović (1991) i (2000), Hofmann-Wellenhof (2001). Za centimetarsku točnost visina potrebito je poznavati plohu geoida s točnošću od 1 cm ili boljom. Takva točnost geoida ili qvasigeoida prava je rijetkost. Osim toga u literaturi se često daju pojednostavljene formule za prelazak s elipsoidnih na ortometrijske ili normalne visine koje uzimaju u obzir samo undulaciju geoida što je pogrešno radi otklona težišnice (vertikale). Ispitivanja provedena u Lux et. al. (1998) pokazuju da je za točnost visinskih razlika od 2-4 cm potrebno mjeriti s dva GPS prijamnika oko1 sata za udaljenosti do 10 km. Kako je u Njemačkoj skoro u potpunosti izgrađen sustav permanentnih GPS postaja koje su na udaljenosti od cca 50 km, pruža se mogućnost korištenja virtuelnih GPS postaja, (Wanninger (1998) i (2000)), i samo jednog GPS prijamnika za određivanje visina s cm točnošću pri kratkom vremenu mjerenja (npr. 10 minuta). Naravno, to je zahtijevalo i primjenu određenog matematičkog modela. U svrhu testiranja modela izvedena su praktična GPS i nivelmanska mjerenja u dvije mreže sl. 1. GPS mjerenja izvedena su u ETRS89 sustavu a nivelmanska

256 256 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre mreža oslonjena je na precizni nivelman 2. reda. Radi lakšeg razumijevanja opisanog matematičkog modela dat je i numerički primjer. Za interpolaciju visina korištena je multikvadratična interpolacija i na jednom primjeru praktično prikazana. Slika 1. Referentne GPS postaje i područje test mreža 2. MATEMATIČKI MODEL TRANSFORMIRANJA VISINA Označimo sa X,Y,Z lokalni astronomski koordinatni sustav s ishodištem na geoidu i to u točci O, gdje težišnica kroz srednju točku našeg područja za transformaciju probada geoid. Lokalni elipsoidni ili geodetski sustav označen je sa x,y,z koji ima ishodište u točci o, gdje normala na elipsoid kroz srednju točku našeg područja probada elipsoid, Sl.2.. Z os koordinatnog sustava X,Y,Z ima suprotan smjer od ubrzanja sile teže u točci O i usmjerena je ka astronomskom zenitu. X os istog sustava leži u astronomskom meridijanu točke O i usmjerena je ka astronomskom sjeveru. Y os je okomita na ravninu XZ i usmjerena ka astronomskom istoku. Očigledno i to je lijevi koordinatni sustav.

257 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 257 z geod. Zenit ψ Z astr. Zenit P i Y astr. istok X astr. sjever x i η x geod. sjever Elipsoid X i o H h O c N Geoid ξ y geod. istok Slika 2. Visinski datum Analogno je definiran sustav x,y,z, s tim da je os z normala na elipsoid, usmjerena je prema vani i pokazuje geodetski zenit. Osi x i y su analogno definirane kao u sustavu X,Y,Z samo one pokazuju geodetski sjever i istok. Dakako i ovaj sustav je lijevi koordinatni sustav što je uobičajeno u geodeziji. Označe li se s X i i x i radiusvektori točke P na fizičkoj površini Zemlje, za koju treba izračunati koordinate u lokalnom astronomskom (X,Y,Z) iz koordinata u lokalnom geodetskom (x,y,z) sustavu. Transformaciju koordinata iz x,y,z u X,Y,Z sustav moguće je izvesti pomoću trodimenzionalne Helmertove transformacije: X x Y = c + m P 2 R 3 ( ψ ) R 2 ( ξ ) R 1 ( η) P2 y (1) Z z gdje su: η,ξ,ψ rotacijski kutovi oko osi x,y,z, R 1 (η), R 2 (ξ) i R 3 (ψ) rotacijske matrice oko x,y,z osi, m mjerilo u sustavu x,y,z, P 2 matrica zrcaljenja (promjena smjera osi y) i c vektor translacija odnosno, radij vektor ishodišta o lokalnog geodetskog sustava, sl. 2. Multipliciranjem rotacijskih matrica dobije se: 1 ψ ξ R = 3 ( ψ ) R 2 ( ξ ) R1( η) = ψ 1 η, P , (2) ξ η

258 258 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre odnosno s mjerilom m=1 dobije se: X cx x y ψ z ξ + Y = c y x ψ y z η. (3) Z c x y z z ξ η Zapravo Z koordinata iz (3) računa se po (4): Z = cx + x ξ + y η + z a (4) Radi zakrivljenosti Zemlje koordinate Z i z u (4) ne mogu se aproksimirati s H i h. Uvođenjem visina i zakrivljenosti Zemlje u (4) dobije se: s H s s s h s s H + = c 2 3 x + x ξ + y η+ h +, (5) 2 3 2( R+ N) 2( R+ N) 4( R+ N) 2R 2R 4R gdje je: N undulacija geoida. Izrazi s H s s s h s s + + (6) ( R + N) 2( R + N) 4( R + N) 2R 2R 4R su praktično jednaki, npr. za s= m, R= m, H=500 m, h=550 m i N=50m dobije se razlika od svega 0,062 mm. Postavlja se pitanje da li se za praktična računanja može c z komponenta zamijeniti s undulacijom geoida N. Za otklon težišnice od 50 (što je rijetkost) i undulaciju od 50 m (npr. u Evropi) dobije se N 50 c z = = 50, m, odnosno razlika od svega cos( otklon tež.) cos50 0,002 mm. Na osnovi prethodnih razmatranja, (6) i uvođenjem popravke v i u (5) za svaku identičnu točku (P i ) u oba sustava, dobije se jednadžba popravaka: v = N x ξ y η h + H (7) i U (7) imamo tri nepoznanice: N undulaciju geoida, η,ξ otklone vertikale (težišnice). Uvođenjem reduciranih visina s obzirom na težište u oba sustava: i i i i

259 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 259 n n H i hi i= 1 i= 1 H i = H i i hi = hi može se eliminirati translacija uzduž n n Z osi, zapravo undulacija geoida. U prethodnim izrazima n je broj identičnih točaka u sustavima. Sada jednadžbe popravaka u vektorskom obliku glase: v = A u l e (8) / / v1 x1 y1 h 1 H1 / / v2 x2 y2 ξ = = h2 H 2 v (9)... η. / / vn xn yn hn H n U (9) radi lakšeg računanja u pravilu se uvode reducirane x i y koordinate s obzirom na težište Numerički primjer Navedimo prvo praktične upute za transformaciju visina. Poznate su: točaka. GPS koordinate i ortometrijske (normalne) visine identičnih Traže se: transformacijski parametri i ortometrijske visine novoodređenih točaka s GPS mjernom metodom. Postupak: Prelazak od GPS koordinata u državni sustav pomoću približnih transformacijskih parametara npr. iz EUREF-kampanje (potrebna točnost cca 10 m, ovisi od udaljenosti točaka). Iz kartezijskih koordinata u državnom sustavu izračunaju se elipsoidne koordinate (ϕ,λ,h) i iz (ϕ,λ) Gauss-Krüger koordinate. Koristeći (9) formiraju se normalne jednadžbe i odrede nepoznati parametri transformacije (ξ,η) i N. T 1 T u = ( A P A) A P l, (P je matrica težina, može se aproksimirati jediničnom matricom). S poznatim parametrima transformacije i elipsoidnim visinama iz GPS mjerenja odrede se transformirane ortometrijske (normalne) visine. U svrhu testiranja modela određeno je osam točaka GPS mjernom metodom, a iste točke su određene preciznim nivelmanom (Na 2000 s invarnim letvama) i oslonjene na niv. točke 2. reda. 4 referentne GPS postaje bile su udaljene oko 17, 35, 40 i 47 km. Podaci mjerenja svrstani su u tablicu 1.

260 260 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Tablica 1: Ortometrijske i elipsoidne visine točaka test mreže s pripadajućim koordinatama Točka x [m] y [m] H [m] ort. treba h [m] ETRS , , , , , , , , , , , , , , , ,599 Za testiranje modela uzete su za identične u oba sustava točke 2,3,4 i 7. Na osnovi identičnih točaka treba odrediti transformacijske parametre i visine točaka 1, 5, 6 i 8 u državnom koordinatnom sustavu. Kako su ove točke u svrhu testiranja modela i nivelirane, (točnost visina cca 3 mm), moguće je izračunati odstupanja treba minus ima i na taj način testirati model. Koordinate težišta i visine težišta u oba sustava izračunate su na osnovi točaka 2,3,4 i 7. x s [m] y s [m] H s [m] h s [m] težište , ,5 171, ,6462 Tablica 2: Reducirane koordinate i visine Točka x / [m] y / [m] H / [m] ort. h / [m] ETRS ,25 313,5 16, , , ,25-30, , , ,5 17, , ,75-301,5-3,2868-3, Konfiguracijska matrica A, vektor prikraćenim mjerenja l, vektor nepoznanica u i vektor popravaka glasi: 993,25 313,5 483, ,5 A =, 992, ,5 483,75 301, , 00155, l =, 00165, 00155, 00062, , 00156, u = 10 i v = , 00117, 00211,

261 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 261 Za jednostavnija računanja mogu se koeficijenti matrice A izraziti u km, vektora l u mm a rezultati se dobiju u lučnoj mjeri puta Ocjenu točnosti posrednih mjerenja može se pogledati u svakom udžbeniku iz računa izjednačenja, Koch (1999). Reducirane visine novoodređenih točaka dobiju se po izrazu ( npr. za točku 1): / / H = x ξ + y η + h = 1, 0405 m, odnosno transformirana visina 1 1 / H = H s + H 170,3783 m. 1 1 = Rezultati transformacije i multikvadratične interpolacije visina prema (13) prikazani su u tablici 3. Tablica 3: Rezultati transformacije i multikvadratične interpolacije visina Točka Visine identični h točaka iz nivelma na [m] Visine transform iranih (novih) točaka iz nivelman a [m] Transform irane visine identičnih točaka [m] Razlike visina ident. točaka iz niv. i iz transformi ranih z (nx1) [m] Transformir ane visine novih točaka [m] Razlike visina novih točaka iz niv. i iz transforma cije z [m] Visine novih točaka nakon interpolaci je [m] Razlike visina novih točaka iz niv. i nakon interpolac ije po (13) z [m] 1 170, ,3783-0, ,3740-0, , , , , ,1199-0, , ,7389-0, , ,6473 +, ,6547-0, , , , , , , , , , , , , ,0035 Iz tablice 3 se prepoznaje da je srednja apsolutna razlika u visinama novih točaka prije interpolacije iznosila 0,011 m a nakon multikvadratične interpolacije 0,004 m. Ukoliko se radi o većem području onda se može primijeniti isti model u lancu (tzv. lančana 1D transformacija). Kod toga je bitno da se pazi na preklapanje identičnih točaka u susjednim područjima transformacije. Na taj način smanjuje se geoidni utjecaj visina i dobije se zadovoljavajuća točnost ortometrijskih ili normalnih visina bez poznavanja plohe geoida (ili qvasigeoida). 3. MULTIKVADRATIČNA INTERPOLACIJA VISINA (Kratki teorijski opis) Neka su zadane identične točke u oba koordinatna sustava s koordinatama x, y, H P x, y j ( ) P sa j =1,..,n. Cilj je interpolirati na bilo kojem mjestu ( ) j vrijednost visine jednadžbe: j j H j. Interpolacijski koeficijenti izračunaju se iz matrične i i i

262 262 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre C k = z ( n x n) ( n x n) ( n x n) (10) Vektor z (nx1) predstavlja razliku visina identičnih točaka, k (nx1) je vektor nepoznatih koeficijenata i C (nxn) je tzv. matrica modela čiji se elementi računaju po formuli: 2 2 cij = f s = ( x j xi ) + ( y j yi + G (11) ij ( ) ) Zapravo, c ij koeficijenti predstavljaju sve moguće kombinacije duljina između identičnih točaka s pridodanim faktorom izglačavanja G. (G=0,6 x s min. ). Rješenjem (10) dobije se vektor koeficijenata k = C z (12) 1 ( n x1) ( n x n) ( n x1) Označili se s c (nx1) vektor duljina od interpolacijske točke do svih identičnih točaka u oba sustava onda se interpolirana vrijednost dobije po formuli z = c T k = C 1 ( 1 x1) ( 1x n) ( n x1) ( 1x n) ( n x n) ( n x1) c T z (13) ukoliko se radi o transformaciji preko 100 identičnih točaka poželjno je područje podijeliti, prema Fröhlich (1992) Primjer multikvadratične interpolacije Za naš primjer faktor izglačavanja G=1051,47 m, a modelna matrica glasi: 32, , , , ,77 32, , ,54 C = ( 4 x 4). 2124, ,61 32, , , , ,92 32,43 Vektor duljina od točke 1 do identičnih točaka iznosi: [ 873,58 599, , ,60] T c =. Interpolirana vrijednost (prema (13)) z =0,0074 m, a popravljena visina točke 1 iznosi H 1 =170,3740 m. Rezultati računanja za ostale točke prikazani su u tablici TESTIRANJE MODELA UPORABOM VIRTUELNIH REFERENTNIH POSTAJA VARIRAJUĆI VRIJEME MJERENJA Da bi se model testirao provedena su GPS i nivelmanska mjerenja na test mreži. Prvo je uzeta obližnja referentna GPS postaja WHS, ( udaljena cca. 17 km, sl.

263 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 263 1), zatim tri referentne postaje i na kraju računana virtuelna referentna postaja s kojom je korišten prethodno opisani model, ali bez provedene multikvadratične interpolacije. Rezultati ispitivanja kao funkcija vremena mjerenja i upotrebljene metode prikazani su u tablici 4. Metoda obrade Tablica 4: Apsolutna odstupanja u visini novih transformiranih koordinata kao funkcija metode i vremena mjerenja Vrijeme trajanja mjerenja u minutama WHS 0,061 mm 0,034 mm 0,036 mm 0,022 mm,017 mm 0,025 mm 3 ref. post. 0,037 mm 0,047 mm,037 mm 0,019 mm 0,012 mm Virtuelna postaja + model 0,019 mm 0,012 mm,010 mm,010 mm 0,010 mm 0,008 mm Očito su rezultati uporabom tri referentne postaje, radi njihovih udaljenosti, najlošiji. Virtuelne referentne postaje i opisana metoda transformacije visina dala je najbolje rezultate i pri relativno kratkom vremenu mjerenja. 0,06 Sl. 2.: TOČ NOST VISINA KAO FUNFCIJA VREMENA MJERENJA I MODELA Apsolutna odstupanja novih visina od "treba" vrijednosti u metrima 0,05 0,04 0,03 0,02 0,01 WHS 3 ref. Pos. Virtuelna pos + model Vrijem e m jerenja u m inuta m a 5. ZAKLJUČAK Istraživanja provedena u ovom radu pokazuju da je moguće koristiti virtuelne GPS postaje, (referentne postaje na udaljenosti i do 60 km), i samo jedan GPS prijamnik za određivanje visina s točnošću od 5-10 mm i u vrijeme ekstremnih utjecaja Ionosfere. Naravno, to je zahtijevalo i razradu adekvatnog matematičkog modela, koji je prikazan u ovom radu. Zahvala Zahvaljujem se Dipl.-Ing. Uwe Marinitsch-Bigesse na provedenim GPS i nivelmanskim mjerenjima u obje test mreže.

264 264 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre LITERATURA Auerwald, F., Bilajbegović, A. und Vierus, M. (2000): Feldanwendungen der RTK-Technologie bei Verwendung vernetzter Referenzstationen mit kurzem historischen Rückblick. Allgemeine Vermessungsnachrichten 8-9/2000, S Bilajbegović, A. (1991): Osnovni geodetski radovi-suvremene metode-gps. Tehnička knjiga Zagreb, str Fröhlich, H. (1992): Aufbau und Anwendung eines Digitalen Geländemodells. Dümmler Bonn, S. 9. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H.,Collins, J. (2001): GPS Theory and Practice. Springer Wien New York. Koch, K-R. (1999): Parameter Estimation and Hypothesis Testing in Linear Models. Springer, P Berlin,...,Tokyo. Lux, P. und Strauß, R. (1998): Verwendung von GPS-Messungen im Höhennetz der Landesvermessung in Hessen AVN 8-9/1998, S Wanninger, L. und Böhme, J. (1998): Verwendung virtueller Referenzstationen in regionalen GPS-Netzen. Allgemeine Vermessungsnachrichten 3-4/98, S Wanninger, L. (2000): Präzise Positionierung in regionalen GPS-Referenzstationsnetzen. DGK, Reihe C, Heft Nr. 508, München. VIRTUAL REFERENCE STATIONS AND CENTIMETER ACCURACY OF HEIGHTS Abstract. Ellipsoid elevation differences are obtained by means of GPS measuring method. Introducing of these heights into the state vertical system presents a great problem, especially if the reference stations are far away from measuring area. In this paper there are models of introducing height presented, and especially elaborated is the model of chain introduction of heights determined by means of GPS measuring method (into the state vertical system), while using virtual GPS stations. For the purpose of testing the models, there were practical (GPS, as well as levelling) measurements made on a few smaller projects. The results of processing indicate centimetre accuracy of heights. of course with application of virtual reference stations, short observation time and adequate mathematical model. Key words: ellipsoid heights, geoid, state vertical system, and introduction of heights.

265 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 265 DIGITALNI ORTOFOTO MOGUĆNOSTI PRIMJENE Ivan Remeta i Robert Paj Zavod za fotogrametriju d.d., Zagreb Borongajska 71 Sažetak. U radu je dan općeniti prikaz digitalnog ortofota. Opisan je način izradbe, te detaljnije prikazana priprema skaniranja snimaka iz zraka uz konkretni primjer. U nastavku su dani još neki detalji i preporuke o kojima treba voditi računa u izradbi digitalnog ortofota, te mogućnosti primjene u katastru. Ključne riječi: skaniranje snimaka, digitalni ortofoto. 1. UVOD Fotografija Zemljine površine snimljena iz zraka ili svemira, uvijek privlači pažnju i fascinira promatrača. On promatrajući sliku pokušava prepoznati objekte i oblike koje poznaje iz svoje, zemaljske, perspektive. Slike iz zraka, još od vremena letača balonima, koriste se kao svojevrsno sredstvo za orijentaciju, na sličan način kao što se koristi karta. Za razliku od karte koja daje simboličan prikaz, fotografija iz zraka daje sliku stvarnosti kakva je bila u trenutku snimanja. Na njoj se vide i pojedini objekti koji se na karti ne prikazuju ili se prikazuju nedovoljno detaljno (npr. pokretni objekti, pojedinačno drveće u šumi, krovovi i dr.), što je veoma važno mnogim korisnicima specifičnih informacija. Međutim, fotografija iz zraka ima i svoja ograničenja. Kao prvo, nije mjerna, tj. zbog deformacija centralne projekcije, ne može se koristiti za mjerenje dužina ili površina; zatim, fotografija nema natpise koji bi opisali objekte na zemlji, podaci o visinama i reljefu su nedostatni, a pojedini objekti mogu imati topografski ili drugi značaj, ali biti premali da bi se vidjeli na fotografiji. Težnja geodeta i kartografa bila je pronaći sredstva kojima bi se ispravili nedostaci fotografije iz zraka, a iskoristile njene prednosti. Postupkom objektivnog optičkog redresiranja, snimak iz zraka prevodi se iz perspektive približno vertikalnog ili kosog snimka u perspektivu strogo vertikalnog snimka i svodi na željeno mjerilo. Takav postupak može dati dobre rezultate ako se radi o ravnom zemljištu i ako se koristi centralni dio snimka. Ukoliko postoje visinske razlike terena, niti strogo vertikalni snimak neće odgovarati ortogonalnoj projekciji plana, jer će se viši dijelovi zemljišta preslikati u krupnijem mjerilu od nižih. Za izradu fotoplanova brdovitog terena koristio se ortofoto postupak diferencijalno redresiranje na ortofotoprojektorima. Tim postupkom ne eksponira se cijeli snimak odjednom, već mali dijelovi od 3-6 mm, a projekciona daljina projektora koji vrši eksponažu mijenja se u skladu s visinskim razlikama terena opažanih na priključenom stereoinstrumentu.

266 266 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Razvoj kompjutorskih tehnologija donosi i novu tehnologiju izradbe ortofoto planova digitalni ortofoto. 2. OPĆENITO O DIGITALNOM ORTOFOTU Snimak iz zraka nastaje centralnom projekcijom svjetlosti, koja stiže sa zemljišta i objekata na njemu kroz objektiv kamere na fotografski film. Pravilna mreža pravokutnika u ortogonalnoj projekciji (kao na karti) zbog visinskih razlika terena projicira se kao nepravilna mreža (slika 1). Slika 1. Odnos između pravilne mreže u XY ravnini i odgovarajuće deformirane mreže u ravnini snimka (Kraus, 1993) Da bi se snimak mogao koristiti kao mjerna ortofotokarta, potrebno ga je iz centralne prevesti u orotogonalnu projekciju. Postupak kojim se to postiže zove se digitalni ortofoto postupak. Za izradbu digitalnog ortofota potrebno je nekoliko preduvjeta. Najvažniji su: aerofotogrametrijski snimak u digitalnom obliku, digitalni model reljefa. Kako se digitalne fotogrametrijske kamere u praksi još ne koriste, snimci iz zraka prevode se u digitalni oblik postupkom skaniranja. To je postupak pri kojem se analogni izvornik (snimak, plan, karta i sl.) posebnim uređajima skanerima, pretvara u digitalni (tzv. rasterski) zapis koji se sastoji od niza malih ćelija jedinica površine (tzv. pixel, picture element, odnosno slikovni element

267 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 267 piksel). Skaniranje fotogrametrijskih snimaka za potrebe izradbe ortofotokarte izvodi se posebnim, izrazito preciznim fotogrametrijskim skanerima (slika 2). Slika 2. Fotogrametrijski skaner Daljnji postupak izradbe digitalnog ortofota zahtijeva određivanje unutarnje i apsolutne orijentacije snimaka u digitalnom obliku, što se izvodi i računa posebnim profesionalnim programima. Za to su potrebne i koordinate određenog broja točaka koje su vidljive na snimku, a određuju se terenskom izmjerom. Drugi preduvjet za pravilnu izradbu digitalnog ortofota je digitalni model reljefa (DMR). DMR je brojčani zapis položajno i visinski određenih točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunat matematički model površine Zemlje (DGU, 2001). Prikupljanje podataka za DMR izvodi se na više načina: terenskom izmjerom, digitalizacijom visina sa postojećih karata, aerofotogrametrijskim kartiranjem visina, automatiziranim prikupljanjem visina koerlacijom fotogrametrijskog stereopara, laserskim skaniranjem iz zraka. Posljednja metoda je sve popularnija u svijetu, ali se u Hrvatskoj još ne koristi. Metoda kojom se prikupljaju podaci ovisi o traženoj točnosti, površini i drugome. Podaci u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu koji se prikupljaju jesu: pravilna ili nepravilna mreža rasutih visinskih točaka, karakteristične visinske točke, slojnice (uglavnom samo kod digitalizacije karata), lomne linije, strukturne linije, područja isključenja DMR-a. Prikupljeni visinski podaci obrađuju se programima koji aproksimiraju matematički model zemljine površine na nekoliko osnovnih načina:

268 268 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre mrežom nepravilnih trokuta (TIN), pravilnom mrežom točaka (četverokuta), hibridnom mrežom četverokuta i trokuta. Na osnovi DMR-a i podataka orijentacije snimka u rasterskom obliku vrši se transformacija snimka iz centralne u ortogonalnu projekciju (slika 3) preračunavanjem položaja svakog pojedinog elementa rasterske slike ili određenih "sidrenih" piksela, dok se položaj ostalih računa interpolacijom. Slika 3. a) fotogrametrijski snimak b) ortofoto transformirani snimak Za izradbu ortofoto plana ili karte najčešće nije dovoljan jedan snimak. Koristi se središnji dio više snimaka koji se "izrezuju" i međusobno spajaju u ortofoto mozaik. Kako se uvjeti snimanja mijenjaju tijekom leta aviona, a djeluje i disperzija svijetlosti prema rubovima snimaka, ne može se postići jednolikost tonskih vrijednosti snimaka. Zbog toga se prije spajanja u mozaik snimci moraju tonski izjednačiti (slika 3). Tako izrađeni mozaici "izrezuju" se po okvirima karata, dodaju im se vanjski i unutarnji opis, te slojni plan i prema potrebi i namjeni dodatni topografski ili tematski sadržaj. Slika 4. Ortofotomozaik a) neizjednačene vrijednosti snimaka b) izjednačene tonske

269 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre IZRADBA DIGITALNOG ORTOFOTA Kao što je već rečeno, skaniranjem se analogni izvornik (snimak na filmu - fotomaterijal) pretvara u digitalni oblik. Fotomaterijal mora imati visoku opću osjetljivost ( ASA), dobra senzitometrijska svojstva (pankromatski, superpankromatski, infracrveni, kolor i infrakolor), visoku rezoluciju (više od 40 linija/mm) i početnu mrenu ispod 0.13 (DGU, 2001). Skaniranje većom rezolucijom od gustoće fotomaterijala nije svrsishodno. Prema Krausu (1993) maksimalna rezolucija skaniranja računa se po slijedećim formulama: D[mm] < 1/(2R) ili u praksi D[mm]=0.7/(2R) gdje je R rezolucija fotomaterijala, odnosno broj parova linija po milimetru. Npr. za fotomaterijal rezolucije 50 linija/mm rezolucija skaniranja ne bi trebala biti veća od 7 µm. U tablici 1. prikazan je odnos između rezolucije skaniranja i količine memorije koju zauzima skanirani snimak (23x23cm). Rezolucija skaniranja [µm] Tablica 1. C/B snimak [MB] Kolor snimak [MB] Iz tablice je vidljivo da treba pažljivo odrediti rezoluciju skaniranja, jer je veličina datoteke jedan od značajnih faktora koji utječu na brzinu i ekonomičnost rada. Pri izradbi važno je znati namjenu ortofota. Ako je namjena tiskanje ortofoto karte ili plana, uobičajena rezolucija tiska od 70 linija/cm odgovara veličini piksela ortofota od 143 µm (Kraus 1997) i ne bi trebala biti veća. Maksimalna veličina piksela ortofota za tisak, a za pojedina mjerila plana ili karte prikazana je u tablici 2. Tablica 2. Mjerilo ortofota Maksimalna veličina piksela 1 : m 1 : m 1 : m 1 : m 1: m 1: m

270 270 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Ukoliko je namjena digitalnog ortofota korištenje u digitalnom obliku (npr. kao poseban sloj u geoinformacijskom sustavu), bitan faktor kojeg ne smijemo zanemariti je rezolucija prepoznavanja objekta na snimku, tj. minimalni skup piksela kojima se pojedini objekt može sa sigurnošću definirati. To je veličina koju je teško egzaktno odrediti (ovisi i o složenosti objekta), ali se u praksi najčešće uzima skup od 4x4 piksela (ISM, 2000). Ta je veličina izravno ovisna o mjerilu snimanja. Tablica 3. prikazuje prostornu veličinu piksela u odnosu na mjerilo snimanja Ms. Tablica 3. Rezolucija skaniranja [µm] Ms 1 : 4500 Ms 1 : cm 14 cm cm 28 cm cm 42 cm cm 56 cm cm 112 cm cm 224 cm Tek nakon što smo definirali sve ove elemente, možemo pristupiti skaniranju snimaka. Kako bi olakšali čitatelju razumijevanje navedenog, pokazat ćemo elemente skaniranja empirijski na jednom primjeru izrade ortofoto plana za potrebe katastra u mjerilu 1 : 1000: mjerilo snimanja Ms=1:4500; rezolucija fotomaterijala 50 linija/mm = 7 µm; maksimalna veličina piksela za tisak = 14.3 cm (tablica 2.), za skaner optičke rezolucije od 7µm u obzir dolaze rezolucije skaniranja od 7, 14, 21 i 28 µm (Tablica 3.); kao zahtjev za najmanju veličinu na terenu koju ćemo moći prepoznati na ortofoto planu, uzet ćemo veličinu signala granice katastarske čestice od 0,25 m (DGU 2001); uzevši skup od 4x4 piksela kao najmanji skup piksela koji definiraju objekt, maksimalna veličina piksela je 6,25 cm; možemo zaključiti da skaniranje treba izvršiti rezolucijom od 14 µm, što u mjerilu snimanja iznosi 6.3 cm, a to je u granicama zahtjeva za najmanju veličinu, odnosno manje je od maksimalne rezolucije za tisak koja iznosi 14.3 cm. Kako bi snimci imali dovoljno elemenata za računanje ortofota potrebno je izmjeriti i izračunati elemente unutarnje i vanjske orijentacije snimka. Za unutarnju orijentaciju mjere se najmanje četiri rubne markice i odstupanja nakon izjednačenja po x i y ne smiju prelaziti 6 µm. Elementi vanjske orijentacije snimka dobivaju se iz aerotriangulacije u bloku ili iz mjerenja

271 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 271 orijentacijskih točaka na snimku. U tablici 4. prikazane su najveće dozvoljene srednje pogreške određivanja orijentacijskih točaka. Srednje pogreške izjednačenja bloka ne smiju biti veće od vrijednosti u tablici 4., a odstupanja na zadanim i veznim točkama od trostrukih vrijednosti (DGU 2001). Tablica 4. (DGU, 2001) Mjerila Zone točnosti Položaj Visina kartiranja katastarske izmjere [m] [m] 1 : 1000 NT NT NT : : Iz veličina u tablici 4. jasno je da orijentacijske točke moraju biti precizno određene terenskim mjerenjem, bez čega se ne može postići zadovoljavajuća točnost izjednačenja. Kao što je naprijed navedeno, drugi osnovni element za izradbu digitalnog ortofota (prvi je da imamo snimak u digitalnom obliku s elementima orijentacije) je digitalni model reljefa. Visinska točnost DMR-a ima izravni utjecaj na položajnu točnost digitalnog ortofota. Pogreške u visinskim razlikama imaju mali ili nikakav utjecaj u sredini snimka, a prema rubu snimka njihov utjecaj se povećava. Zato se u izradbi ortofota preporuča korištenje središnjeg dijela snimka. Osim zbog pogrešaka DMR-a, korištenje središnjeg dijela snimka smanjuje i deformacije objekata na terenu kao što su kuće i zgrade koje bliže rubu snimka izgledaju "polegnute". Važan je i odnos razmaka između točaka DMR-a i nagiba terena što su veće visinske razlike, to je potreban gušći raspored točaka DMR-a. Kako programi za izračunavanje digitalnog ortofota interpoliraju piksele rasterske slike između danih visinskih točaka DMR-a, određeni objekti koji imaju istaknutiji visinski karakter (ceste, usjeci, nasipi i sl.) mogu u dijelu gdje prolaze između točaka DMR-a biti položajno pomaknuti. Zbog toga nije dovoljna samo mreža visinskih točaka, već u DMR treba obvezatno uključiti lomne i strukturne linije. Također je vrlo važno uključiti i posebne lomne linije za objekte koji se visinski razlikuju od reljefa, kao što su mostovi, nadvožnjaci, vijadukti i sl. U suprotnom može doći do deformiranog prikaza objekata. Na slici 5. vidimo prijelaz željezničke pruge nadvožnjakom preko ceste. Na ortofotu gdje pri izradbi DMR-a nije uzet u obzir nadvožnjak, pruga nije prikazana pravolinijski, već je vidljivo zakrivljena. Na drugoj slici u DMR su uključene rubne linije nadvožnjaka, pa slika odgovara realnosti.

272 272 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 5. Primjer nepravilno i pravilno izrađenog digitalnog ortofota U skoroj budućnosti osim DMR-a za izradbu digitalnog ortofota koristiti će se i model zgrada. Na takvom proizvodu (koji se naziva full ili potpuni ortofoto) i zgrade će biti ortogonalno projicirane, a ortofoto će gotovo u potpunosti odgovarati karti. 4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE Digitalni ortofoto postao je u nekoliko posljednjih godina veoma popularan proizvod. Traže ga i koriste prostorni planeri, šumari, zaštitari okoliša i projektanti. Njegove prednosti pred klasičnim kartama su cijena, brzina izradbe, zornost prikaza, mogućnost praćenja promjena tijekom vremena i dr. Digitalni ortofoto polako pronalazi svoje mjesto i uporabu u katastru. Kao što je poznato najveći dio grafičkog dijela katastarskog operata u Hrvatskoj nastao je u 19. stoljeću grafičkom izmjerom na terenu. Osim što su zbog načina izmjere podaci nepouzdani, planovi su u koordinatnim sustavima koji omogućuju samo približnu transformaciju u državni koordinatni sustav. U takvoj situaciji, digitalni ortofoto čini se kao vrlo dobro rješenje kojim bi se katastarski planovi geometrijski "usuglasili" sa stvarnim stanjem na terenu. Pod tim se podrazumijeva skaniranje katastarskih planova i transformacija digitalnih rasterskih ili vektoriziranih planova na osnovi određenog broja identičnih točaka koje se sa sigurnošću mogu identificirati na planu i ortofotu. U tijeku je i nekoliko projekata koji će dati realnu sliku o mogućnostima i upotrebljivosti ove tehnologije.

273 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre ZAKLJUČAK Digitalni ortofoto je praktičan i ekonomičan proizvod s širokom i korisnom uporabom i vrlo je vjerojatno da će u skoroj budućnosti biti sastavni dio svakog boljeg infrastrukturnog informacijskog sustava. Da bi digitalni orotofoto zadovoljio zahtjeve za točnošću i kvalitetom, mora biti pravilno i profesionalno izrađen. To zahtijeva vrhunsku tehnologiju i odgovarajuće profesionalne softvere. Nažalost, zbog nedovoljne informiranosti i nepreciznih zahtjeva korisnika, razne geodetske i negeodetske tvrtke pod digitalni ortofoto skupo prodaju geokodirane rasterske snimke, skanirane na neprofesionalnim skanerima, orijentirane na 3-4 istaknuta objekta i obrađene grafičkim ili CAD softverima. Time se ruši cijena korektno i profesionalno izrađenom proizvodu, a rasprodaje ugled geodetske struke. LITERATURA Državna geodetska uprava (2001): Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida, N.N. 55/01, Zagreb. ISM - International Systemap Corp. (2000): The fundamentals of digital photogrammetry, ISM, Vancouver. Kraus, K. (1993.): Photogrammetry Volume 1, Dümler, Bonn. Kraus, K. (1997.): Photogrammetry Volume 2, Dümler, Bonn. DIGITAL ORTHOPHOTO - APPLICATION POSSIBILITIES Abstract. The paper gives a general presentation of digital orthophoto. It describes the manner of producing it, and a more detailed preparation of scanning air photos accompanied by a concrete example. Furthermore, there are also some other details and recommendations given that should be taken into account in the production of orthophoto, and its application possibilities in cadastre. Key words: scanning of photographs, digital orthophoto.

274 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 275 DIGITALNI PROSTORNI PLAN DIO PROSTORNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA Darko Šiško 1, Jadranka Veselić Bruvo 1 i Vlado Cetl 2 1 Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb 2 Geodetski fakultet, Zavod za inženjersku geodeziju, Zagreb Sažetak. U ovom radu prikazane su osnove sustava prostornog uređenja i uloga prostornih planova u njemu. Iznesen je proces suvremene izrade prostornih planova primjenom digitalnih tehnologija. Kao primjer digitalnog prostornog plana prikazan je Prostorni plan Grada Zagreba. Taj plan i detaljniji planovi postat će dio prostornog informacijskog sustava Grada Zagreba. Ključne riječi: prostorno uređenje, digitalni prostorni plan, prostorni informacijski sustav. 1. UVOD Prostor je osobito vrijedno i ograničeno nacionalno dobro (Zakon o prostornom uređenju, NN 30/94). Gospodarenje prostorom nameće izazove globalnog, regionalnog i lokalnog karaktera. Globalizacija i principi održivog razvoja, tranzicijske specifičnosti postsocijalističkog doba, privatizacija i nesređenost zemljišnih evidencija, poslijeratna obnova i raseljavanje ruralnih krajeva, jadranska i turistička orijentacija samo su neki od činitelja koje treba uvažiti u izgradnji sustava planiranja i upravljanja prostorom u Hrvatskoj i za koje treba naći odgovarajuća rješenja. U Hrvatskoj je u tijeku izrada nove generacije prostornih i urbanističkih planova. Ti planovi, osim što pokušavaju planerskim rješenjima odgovoriti na neke od ovih tema, novi su i po svom tehničkom obliku (Šiško 2000). Izrada digitalnih prostornih planova primjenom geoinformacijskih tehnologija otvara nove mogućnosti u sustavu odlučivanja, ali i postavlja nove zahtjeve pred institucije i stručnjake koji planove izrađuju. Razvoj informacijskih tehnologija omogućio je integraciju velikog broja podataka i informacija u sustavu upravljanja na lokalnoj i državnoj razini. Digitalni prostorni planovi, zajedno s digitalnim podacima ostalih prostornih evidencija, mogu se integrirati primjenom GIS-a u jedinstven prostorni informacijski sustav koji bi otvorio mogućnost iznalaženju novih, kvalitetnijih razvojnih rješenja. Ostvarenje takvih sustava posebice je važno za gradska područja koja su pod stalnim pritiskom porasta stanovništva i fizičkog širenja, a s druge strane ekonomski pokretači razvoja gospodarstva (Williamson 1992).

275 276 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 2. SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Prostorno planiranje u Hrvatskoj temelji se na sveobuhvatnom promišljanju prostora i okoliša radi stvaranja podloge za najpovoljnije gospodarenje prirodnim i antropogenim datostima i pronalaženje rješenja koja će omogućiti poboljšanja tehničke i društvene infrastrukture u danim prirodnim, društvenim i gospodarskim uvjetima. Osobit naglasak je na predviđanju budućih razvojnih potreba, pri čemu se posebno moraju respektirati specifičnosti prostora i rezultati istraživanja demografskih kretanja. Prostorno planiranje je multidisciplinaran i kontinuiran postupak, rezultat kojega su prostorni planovi, najdjelotvorniji regulatorni instrumenti u zaštiti okoliša. Prostorno uređenje kao skup aktivnosti i dokumenata, kojima se na razini Države obuhvaća cijeli hrvatski prostor i prostorno-razvojni procesi, računa na županijsku (regionalnu) plansku razinu ponajprije u provedbi načela i glavnih ciljeva sagledanih u konkretnoj prostornoj i problemskoj dimenziji. Ključ spuštanja odrednica s više (Državne) na županijsku razinu očitava se tako što: Zakon utvrđuje načela dodajući općem stručno-pravnom okviru i određena opredjeljenja u duhu ustavnih odredbi i svjetskih/europskih dostignuća; Strategija utvrđuje dugoročne ciljeve prostornog razvitka Države, identificira područja i oblike pojavnosti vezane na ta načela, naglašene komponente i prioritete te daje usmjerenja; Prostorni plan županije/grada Zagreba razrađuje načela i ciljeve prostornog razvitka Države tako da ih prepoznaje i operacionalizira u konkretnom prostoru i specifičnim lokalnim uvjetima oblikujući uže i posebne ciljeve koji se odnose na područje županije/grada Zagreba (utvrđuje pojave i uzroke razvojne neravnoteže, ograničenja i mogućnosti za ravnomjerniji razvitak svog područja, postavlja prostoru prilagođeni model razvitka, sagledava udjel županije/grada Zagreba u sustavima infrastrukture s gledišta raspoloživih resursa i drugih važnih elemenata, te prepoznaje sastavnice regionalne prostorne strukture uz vrednovanje i kategorizaciju prirodnih i stvorenih potencijala); Dokumenti prostornog uređenja kojima se određuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija/grada Zagreba, općina i gradova jesu (Slika 5): Strategija (koja određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem) i

276 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 277 Program prostornog uređenja Države (kao provedbeni dokument kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije); prostorni plan županije/grada Zagreba koji uvažavanjem društveno gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora; prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna ili druga obilježja, temeljnu organizaciju prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša; izrađuje se za složene infrastrukturno-gospodarske cjeline s velikim i višeznačnim utjecajem na prostor te za cjeline vrijedne i osjetljive prostorne strukture s motivom uspostave ograničenja i posebnih uvjeta korištenja; prostorni plan uređenja općine/grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog/gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini/gradu; generalni urbanistički plan utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja; donosi se za naselja u kojima je sjedište tijela županija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju više od stanovnika; urbanistički plan uređenja utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina za naselje, odnosno dio naselja, prometnu, odnosno uličnu i komunalnu mrežu te ovisno o posebnosti prostora smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora; može biti različitog obuhvata, različitih razina detaljnosti ali i problemske intonacije; važnost je primjene tog plana za neizgrađene dijelove naselja, a nužno kao minimum planske regulacije izdvojenih i još neizgrađenih kompleksa - primjerice planirane turističke i športsko-rekreacijske zone izložene svim posljedicama fragmentarne realizacije bez planske osnove i bez jasnih obveza uređenja zemljišta; detaljni plan uređenja utvrđuje detaljnu namjenu površina, režime uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru. Planovi užeg područja moraju biti uvijek usklađeni s planovima šireg područja.

277 278 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 1. Strategija i Program prostornog uređenja države 2. Prostorni planovi Prostorni plan Županije/Grada Zagreba Prostorni plan područja posebnih obilježja Prostorni plan uređenja općine/grada Generalni urbanistički plan Urbanistički plan uređenja Detaljni plan uređenja Slika 5. Dokumenti prostornog uređenja 3. DIGITALNI PROSTORNI PLAN Digitalni prostorni plan može se definirati kao prostorni plan izrađen u cijelosti primjenom digitalnih tehnologija. To se odnosi na oba dijela prostornog plana tekstualni i grafički. Međutim, dok se tekstualni dio prostornih planova izrađuje u digitalnoj formi već duže od jednog desetljeća tek se zadnjih nekoliko godina pristupilo digitalnoj izradi grafičkog (kartografskog) dijela prostornih planova. Osnovni razlog takvom kašnjenju je zahtjevnost za resursima, hardverskim i softverskim, i nužna visokospecijalizirana naobrazba kadrova, čije znanje mora obuhvaćati poznavanje kako osnova prostornog planiranja i urbanizma tako i digitalne kartografije i geoinformatike Dijelovi prostornog plana Prostorni plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži obrazloženje polazišta za izradu plana, ciljeve prostornog razvoja i plana prostornog uređenja i odredbe za provođenje plana. U tehničkom smislu je zasnovan na primjeni programa za digitalnu obradu teksta i slike te stolnog izdavaštva. Grafički dio prostornog plana sadrži kartografske prikaze i grafičke priloge na kojima se prikazuju stanje i planirani zahvati u prostoru. Sav sadržaj kartografskih prikaza prostornih planova, neovisno o vrsti i namjeni plana te detaljnijoj podjeli prikaza, dijeli se na tri osnovne cjeline (NN 106/98): 1. Korištenje i namjena prostora/površina, 2. Infrastrukturni sustavi i mreže i 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora. Prikaz br. 1, Korištenje i namjena prostora/površina, sadrži kartografski prikaz prostora za razvoj i uređenje, prometne infrastrukture te sustava pošte i telekomunikacija. Prikaz br. 2, Infrastrukturni sustavi i mreže, sadrži prikaz energetskog sustava, vodnogospodarskog sustava te sustava obrade, odlaganja i

278 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 279 skladištenja otpada. Prikaz br. 3, Uvjeti korištenja i zaštite prostora, sadrži prikaz uvjeta korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, oblike korištenja i način gradnje te uvjete gradnje Proces izrade digitalnog prostornog plana Izrada digitalnog prostornog plana je iznimno zahtjevan i tehnološki složen proces. Jedna od temeljnih karakteristika tog procesa je multidisciplinarnost. Kao što je i samo prostorno i urbanističko planiranje djelatnost u kojoj se isprepliću mnogobrojne znanstvene discipline i struke (Marinović-Uzelac 1988 i 1997) kao što su arhitektura, geografija, šumarstvo, građevinarstvo, ekonomija, geodezija itd. tako i proces tehničke izrade digitalnog prostornog plana obuhvaća više geodetskih disciplina. U različitim etapama izrade uključene su službena i tematska kartografija, fotogrametrija i daljinska istraživanja, geoinformatika i upravljanje prostornim informacijama. Slika 6 prikazuje shematski prikaz etapa izrade digitalnog prostornog plana s naznačenim primijenjenim geodetskim disciplinama. Izrada kartografskih podloga (fotogrametrija i daljinska istraživanja, kartografija) Planiranje prethodna istraživanja i pripreme prethodna rasprava izrada koncepcije plana (polazišta i ciljevi prostornog uređenja) izrada nacrta prijedloga plana Obuhvat i obrada planerskih prostornih podataka (geoinformatika i upravljanje prostornim informacijama) Izrada tematskih kartografskih prikaza (tematska kartografija) Javna rasprava, konačni prijedlog plana, suglasnosti i donošenje plana Slika 6. Izrada digitalnog prostornog plana Kartografske podloge su osnova izrade svakog prostornog plana i o njihovoj kvaliteti i ažurnosti izravno ovisi i kvaliteta plana. Na temelju podloge se izrađuje analiza postojećeg stanja i na nju se unose vizije budućih prostornih odnosa. Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) definirane su kartografske podloge koje se primjenjuju za određene prostorne

279 280 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre planove. Primjenjuju se, ovisno o vrsti plana, Topografska karta mjerila 1: i 1:25 000, Hrvatska osnovna karta mjerila 1:5 000 i 1: te topografsko-katastarski i katastarski planovi u mjerilima 1:5 000, 1:2 000, 1:1 000 i 1:500. Iznimno se dopušta primjena digitalnih ortofoto karata ukoliko nije pripremljena osnovna državna karta. Svakako je poželjno da primijenjene podloge budu što ažurnije i tehnički suvremenije pa je najidealniji slučaj upotreba novih digitalnih karata. Danas je u Hrvatskoj slučaj da gradovi naručuju izradu novih kartografskih podloga za svoje područje upravo za potrebe izrade prostornih i urbanističkih planova (Zagreb, Karlovac, Makarska ). Obzirom na razvoj projekta STOKIS i potprojekta CROTIS za očekivati je da će se u perspektivi za potrebe izrade planova određene objektne vrste (npr. šume, vode itd.) naručivati zasebno u digitalnom vektorskom obliku. Od izravnog interesa za prostorno planiranje je uspostava topografskog informacijskog sustava na državnoj razini. Nakon završenog procesa planiranja potrebno je izvršiti obuhvat i digitalnu obradu novozasnovanih zona namjena površina, planiranih cestovnih pravaca i koridora, zona zaštite i drugih planskih pokazatelja. Tu razlikujemo dvije osnovne skupine podataka. Postojeće stanje koje se zadržava u planskom dokumentu često je moguće direktno preuzeti u digitalnom obliku iz postojećih baza podataka (neki topografski podaci, pedološke zone, infrastrukturni koridori itd.). To također vrijedi i za planirane objekte za čiji razvoj su primarno nadležne neplanerske institucije (podaci iz GIS-om podržanih evidencija mreža komunalnih vodova). Druga kategorija su prostorni podaci za koje je potrebno izvršiti obuhvat iz analognog oblika. U tom slučaju se primjenjuju postupci skaniranja, georeferenciranja i vektorizacije, unosa po koordinatama i ucrtavanja. Prikupljeni prostorni podaci se nakon obuhvata usklađuju i topološki obrađuju. Konačni produkt procesa izrade prostornog plana su analogni kartografski prikazi propisani Zakonom (NN 30/94) i Pravilnikom (NN 106/98). Topološki obrađene prostorne podatke potrebno je prilagoditi standardima definiranim za svaku vrstu prostornog i urbanističkog plana. U tu svrhu godine tadašnje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja izdalo je CD-ROM s kartografskim ključem (Pravilnik) za nekoliko najraširenijih softverskih CAD i GIS paketa. Najčešće se kartografski obrađeni vektorski slojevi planskih pokazatelja prikazuju na rasterskoj temeljnoj karti izvedenoj iz osnovne kartografske podloge Prostorni plan Grada Zagreba Prostorni plan Grada Zagreba izradila je radna skupina Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, a donijela ga je Gradska skupština Grada Zagreba 12. travnja 2001.

280 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 281 Plan je županijske razine, ali je uvažavajući specifičnost Grada Zagreba kao jedinstvene teritorijalne upravne i samoupravne jedinice sa statusom županije i njegovu prostornu kompleksnost za izradu plana propisano krupnije mjerilo (1:25 000) nego za ostale županije (1: ). Objedinjuje dvije razine planiranja razinu županijskog plana i razinu prostornog plana uređenja grada. Područje obuhvata plana je 640 km2 sa 70 naselja za koja su definirane i detaljne granice građevinskih područja (1:5 000). Za potrebe izrade plana naručene su nove digitalne kartografske podloge. Izrađene su digitalne vektorske Topografske karte 1: (10 listova) i Digitalni ortofoto 1: (10 listova). Osnova za izradu tih podloga bila su aerofotogrametrijska snimanja u sklopu cikličkih snimanja Republike Hrvatske koje je izvela tvrtka Geofoto d.o.o. iz Zagreba u razdoblju Kartiranje je izvedeno na stereoinstrumentima s izravnim vektorskim zapisom u državnom koordinatnom sustavu sukladno modelu podataka CROTIS. Digitalnu kartografsku obradu podataka i prilagodbu kartografskom ključu izradile su tvrtke Geofoto d.o.o. i Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba. Za potrebe definiranja detaljnih granica građevinskih područja naselja priređeni su skanirani katastarski planovi prema podjeli mjerila 1: Prostorni plan Grada Zagreba prvi je razvojni plan zagrebačkog područja izrađen digitalnom tehnologijom (Šiško 2000). Primjena ažurnih i tehnički suvremenih podloga uveliko je doprinijela brzini izrade plana te preciznosti i točnosti izrađenog plana. Digitalna vektorska topografska karta služila je kao baza topografskih podataka iz koje su jednostavno preuzeti vektorski slojevi šuma, vodnih površina, vodotoka, cesta i pruga koji su kartografski obrađeni i implementirani u plan. Također se kao prednost pokazala razvijenost digitalnih evidencija vodova zagrebačkih komunalnih poduzeća (vodovod, kanalizacija, plinovod, telekomunikacije) čiji su podaci s izvornom točnosti preneseni u plan (Šiško 2001). Konačni rezultat je stvaranje vektorske prostorne baze podataka iz koje je izvedeno 6 tematskih kartografskih prikaza prilagođenih Pravilniku. Slika 7 prikazuje dio kartografskog prikaza 1.A. Korištenje i namjena prostora Površine za razvoj i uređenje. U Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba u tijeku je izrada detaljnijih planova Generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta pri čemu se upotrebljava digitalna tehnologija i nova digitalna vektorska Hrvatska osnovna karta 1:5 000.

281 282 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Slika 7. Isječak Prostornog plana Grada Zagreba 4. PROSTORNI INFORMACIJSKI SUSTAV GRADA ZAGREBA Širenje gradskih područja i rješavanje urbane infrastrukture samo su neki od problema s kojima se svakodnevno susreću gradovi u tranzicijskim zemljama. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je u rješavanju ovih problema od velikog značaja razvoj i izgradnja GIS-a te infrastrukture prostornih podataka za urbana područja Osnovni činitelji koji zahtijevaju razvoj prostornog informacijskog sustava za urbana područja, a što je specifično i kod nas, su privatizacija, urbanizacija i očuvanje čovjekove okoline. Takvi sustavi obično sadrže prostorne podatke od interesa za lokalnu upravu zemljišne evidencije, evidencije vodova, prostorno-plansku dokumentaciju, topografske podatke i sl. ( Na inicijativu Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, Grad Zagreb je pokrenuo projekt "Digitalni model katastra" kao temeljni projekt GIS-a Grada Zagreba. Sudionici projekta postali su Gradski zavod za katastar i geodetske poslove, kao stvaratelj i glavni korisnik zemljišnih podataka, Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, kao korisnik zemljišnih podataka u procesu izdavanja dozvola, te Gradski zavod za automatsku obradu podataka (GZAOP) kao informatička podrška projektu. Osnovni cilj projekta bio je stvoriti digitalnu bazu prostornih podataka katastra zemljišta radi efikasnijeg evidentiranja promjena u prostoru i bržeg usluživanja stranaka u Katastru, te ažurnu bazu dati drugim gradskim uredima i zavodima na uvid i korištenje za njihove potrebe. Još GZAOP je informatizirao knjižni dio katastra, a od se baza kontinuirano puni grafičkim podacima (Jurica 2000). Korisnici baze mogu se općenito podijeliti u tri skupine:

282 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 283 Korisnici koji na direktan ili indirektan način dopunjuju bazu (Gradski zavod za katastar i geodetske poslove); Korisnici koji intenzivno koriste bazu za svoje potrebe, ali je ne dopunjuju podacima (Gradski ured za prostorno uređenje, Gradski ured za zdravstvo i dr.); Korisnici koji samo "gledaju" u koje spada širok krug običnih korisnika koji pregledno koriste bazu za dobivanje različitih informacija. Izgradnja prostornog informacijskog sustava grada zahtijeva stalno nadopunjavanje postojeće baze svim dostupnim podacima vezanim uz prostor (Slika 8). Obim i sadržaj tih podatka ovisi prvenstveno o sadašnjim i budućim korisnicima. Digitalni katastar zemljišta Digitalni ortofoto planovi Evidencija prostornih jedinica Katastar vodova, pogonski katastri i dr. Digitalni prostorni planovi Slika 8. Dijelovi gradskog prostornog informacijskog sustava Povećanje efikasnosti rada korisnika sustava te konfiguracija resursa koji će omogućiti pristup GIS informacijama svim zainteresiranim korisnicima uz prihvatljive troškove osnovni su ciljevi u narednom periodu. Postojeću bazu planira se dopuniti podacima katastra vodova kao i raspoloživim podacima pogonskih katastara. Uz podatke o vodovima od izuzetne važnosti je planirani unos podataka digitalnih prostornih planova u bazu, što će pružiti širok spektar informacija o postojećim i budućim zahvatima u prostoru i olakšati cjelokupno gospodarenje gradskim prostorom. Implementacija prostorno-planske dokumentacije trebala bi započeti s unosom Prostornog plana Grada Zagreba, kao prvog digitalnog plana, a slijedit će unos Generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta i ostalih, detaljnijih planova. 5. ZAKLJUČAK Prostorni planovi, kao dokumenti prostornog uređenja, provode načela i glavne ciljeve prostornog razvoja i zaštite okoliša zacrtane na državnom nivou u konkretnoj prostornoj i problemskoj dimenziji. Njihova suvremena digitalna forma donosi poboljšanja kako na razini izrade planova (brzina, točnost, preciznost), tako i na provedbenoj razini (analize i integracija podataka). Digitalna izrada prostornih planova međutim postavlja i nove zahtjeve pred

283 284 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre stručnjake koji planove izrađuju u domeni multidisciplinarnih znanja i računalnih resursa (hardver, softver). Razvoj prostornih informacijskih sustava na razini lokalne uprave u razvijenim zemljama podrazumijeva i integraciju prostorno-planske dokumentacije. Takve aktivnosti započinju i u Gradu Zagrebu s planiranjem unosa digitalnog Prostornog plana Grada Zagreba u gradski prostorni informacijski sustav. Zahvala Korisne informacije i sugestije autorima su pružili stručnjaci GZAOP-a kojima se ovim putem zahvaljujemo. Također, zahvaljujemo se prof. Roiću na čiji je poticaj nastao ovaj rad. LITERATURA Jurica, D. (2000): GIS Grada Zagreba Digitalni model katastra. Prilog izlaganju projekta "Digitalni model katastra Grada Zagreba" na danima hrvatskih geodeta XI susret, Pula. Marinović-Uzelac, A. (1988): Prostorno planiranje, Tehnička enciklopedija 11, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Marinović-Uzelac, A. (1997): Urbanizam. Tehnička enciklopedija 13, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Narodne novine (1994): Zakon o prostornom uređenju. Br. 30/94, Zagreb. Narodne novine (1998): Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Br. 106/98, Zagreb. Šiško, D. (2000): Kartografija i kartografi u prostornim planovima grada Zagreba. Seminar, Geodetski fakultet, Zagreb. Šiško, D. (2001): Geoinformacijski sustavi mreža komunalnih vodova Grada Zagreba. Seminar, Geodetski fakultet, Zagreb. Williamson, I., P. (1992): Urban Land Information System. United Nations Inter-Regional Seminar on Urban Information Systems October, 1992 Beijing, People's Republic of China. DIGITAL SPATIAL PLAN PART OF SPATIAL INFORMATION SYSTEM Abstract. In this paper, the basis of physical planning system and the role of spatial plans are displayed. The modern process in production of spatial plans using digital technologies is also presented. Spatial plan of the city of Zagreb is displayed as an example. This plan and other plans will become the part of the spatial information system of the city of Zagreb. Key words: physical planning, digital spatial plan, spatial information system.

284 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 285 POSTOJEĆA HRVATSKA OSNOVNA KARTA 1:5000 (HOK) KAO JEDAN OD KARTOGRAFSKIH IZVORNIKA ZA PROSTORNE BAZE PODATAKA Martina Baučić 1 i Drago Butorac 2 1 GEOdata, Kopilica 62, Split 2 Područni ured za katastar Split Sažetak. Prema dosad izvedenim poslovima na digitalizaciji sadržaja HOK-a, te upotrebi tih podataka od strane naših korisnika, predlažemo model digitalizacije koji će stvarati entitete u prostornoj bazi podataka. Ključne riječi: Hrvatska osnovna karta, digitalizacija. 1. UVOD Za područje Republike Hrvatske (RH) do danas izrađeni listovi HOK-a skoro se u cijelosti koriste u analognom obliku. Novi se listovi HOK-a izrađuju u digitalnom obliku, ali rok i cijena izrade za cijelu RH postavlja pitanje opravdanosti, pa za korisnike treba žurno i povoljno osigurati prevođenje postojećih analognih listova HOK-a u odgovarajući digitalni oblik. Područni ured za katastar Split od godine organizira prevođenje postojećih analognih listova HOK-a u digitalni oblik. U projektima su kao sufinancijeri sudjelovali korisnici podataka: gradovi Split, Solin, Kaštela, Hrvatske telekomunikacije i Hrvatska pošta, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume, GEOdata i dr. Poslove su izvele tvrtke GeoGauss, Čakovec i GEOdata, Split. Korisnici podataka su prema svojim potrebama i mogućnostima prihvata podataka, a zajedno sa stručnjacima Područnog ureda za katastar Split i tvrtkama izvođačima definirali način digitalizacije. U ovom radu ćemo opisati do sada korištene modele digitalizacije, te ćemo na kraju predložiti model digitalizacije koji će stvarati entitete u prostornoj bazi podataka, a na osnovi saznanja iz ovih i sličnih projekata. 2. HOK KAO KARTOGRAFSKI IZVORNIK ZA VEKTORSKU DIGITALNU KARTU U prvim zahtjevima za digitalnim prostornim podacima tražila se vektorizacija cjelokupnog (ili što cjelovitijeg dijela) sadržaja karte, na način da digitalni podaci izgledom što vjernije imitiraju izvornu analognu kartu. Tako su informacije o prostornim objektima prebačene u digitalni oblik preuzimajući kartografski model podataka HOK-a. Ovaj model podataka proizlazi iz kartografskog ključa i uputa za prikupljanje podataka koji su korišteni tijekom izrade HOK-a (npr. pravila za odabir i generalizaciju pri stereorestituciji), a može varirati ovisno o godini izrade, načinu prikupljanja podataka i izrađivaču

285 286 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre HOK-a. Entiteti takvog modela su kartografski grafički elementi i signature koji se ne moraju podudarati s entitetima drugih koncepcijskih modela prostornih podataka. Rezultirajuća vektorska karta je digitalni crtež vjerno precrtan s analogne karte (slika 1) Razlozi za izradu vektorske karte Više je razloga za ovakvim zahtjevima, a leže u tada raspoloživoj strojnoj i programskoj opremi, znanjima i vještinama korisnika i proizvođača podataka, te razvoja geoinformatičke infrastrukture u cijelini. Unatrag samo nekoliko godina na raspolaganju smo imali strojnu opremu koja je imala daleko manji memorijski kapacitet i brzinu obrade podataka, te je bila pogodna samo za vektorske podatke. Programska oprema koja prati razvoj strojne isto tako bila je većinom orijentirana na obradu vektorskih podataka i to u Computer Aded Design (CAD) područjima primjene. Time se definirala i CAD struktura podataka koja može prihvatiti kartografski model podataka HOK-a, ali ne i georelacijske i objektno-orijentirane modele podataka. Usprkos postojanju strojne i programske opreme koja je i tada mogla podržati druge koncepte digitalnih prostornih podataka, korisnici su se rijetko odlučivali investirati u razvoj georelacijskih baza podataka. Razlozi za to su bili visoka cijena takve opreme, a što je uvjetovalo njenu slabu raširenost i nedostatak kadrova. Slika 1. Vektorska HOK za područje Šolte Na osnovi svojih znanja i vještina korisnici su mogli definirati svoje potrebe za digitalnim prostornim podacima. Dotadašnji načini korištenja analognih karata (kopiranje, uvećavanje i smanjenje, rezanje i ljepljenje, crtanje i brisanje korisničkog sadržaja) i raširenost znanja CAD programske opreme kao alata za crtanje i iscrtavanja crteža definiralo je zahtjeve glede digitalne karte. Osnovni zahtjevi su bili da se sadržaj karte odvoji u što više slojeva (radi mogućnosti prikazivanja samo odabranog dijela sadržaja karte), i da su podaci georeferencirani u istom geodetskom koordinatnom sustavu (radi spajanja sadržaja karte susjednih listova i korištenja mjerila kod iscrtavanja karte; problem upotrebe više koordinatnih sustava - zona kartografskih projekcija na analognim kartama). Zadovoljenjem ovih zahtjeva korisnik je dobio digitalnu kartu koju je mogao pregledavati prema željenom sadržaju, višestruko iscrtavati željene dijelove sadržaja u različitim mjerilima, a sve kontinuirano u prostoru bez obzira na podijeljenost karte na listove.

286 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 287 Proizvođač podataka, u slučaju HOK-a to je Državna geodetska uprava, raspolagao je samo s analognim HOK-om. Poslovi na digitalizaciji organizirali su se tamo gdje su na lokalnoj razini bili zainteresirani korisnici, voljni sufinacirati poslove digitalizacije, a najčešće pod vodstvom područnih ureda za katastar. Posao se putem nadmetanja povjeravao nekoj tvrtki, osposobljenoj za taj posao. Znanja i vještine (malog broja) tvrtki koje su izvodile ovakve poslove uvjetovale su pak način digitalizacije. Početak razvoja tržišne ekonomije (slaba financijska moć narečenih tvrtki) kao i početak razvoja geoinformacijskih sustava uzrokovao je da se i pružatelji usluga konverzije karata u digitalni oblik služe CAD programskom opremom. Tako su se lakše mogli zadovoljiti zahtjevi korisnika u odnosu na moguće zahtjeve za izgradnjom georelacijskih baza podataka. Izostanak geoinformatičke infrastrukture na republičkoj ili lokalnoj razini (u materijalnom, organizacijskom, zakonodavnom, kadrovskom i drugim njenim dijelovima) uvjetovalo je da se korisnici teško odlučuju za izgradnju geoinformacijskog sustava, koji uvijek uključuje više sudionika. Problemi definiranja prava i obveza sudionika projekta (kao proizvođača-autora i/ili korisnika podataka i usluga), nemogućnost korištenja digitalnih prostornih podataka kao službenih geodetskih podloga za ishođenje potrebne dokumentacije i dr. ne mogu se riješiti od strane pojedinog korisnika, naručitelja geoinformacijskog sustava Opis vektorske karte U organizaciji Područnog ureda za katastar u Splitu, tvrtka GeoGauss iz Čakovca izvektorizirala je četrdeset listova HOK-a koji prekrivaju područje gradova Splita, Solina i Kaštela. Vektorizacijom je obuhvaćen cjelokupni sadržaj HOK-a s izvanokvirnim sadržajem (opisom listova) preuzimajući postojeći kartografski model podataka HOK-a. Podaci su pohranjeni u CAD strukturu AutoCAD programske opreme u šezdeset i pet tematskih slojeva (tablica 1) i to jedan list HOK-a u jednu DWG datoteku. Pojedini tematski sloj sadrži određenu vrstu prostornog objekta (npr. tematski sloj naziva Pad_crni sadrži umjetne pokose, a Pad_sepija prirodne pokose), vrstu toponima (npr. Tekst1 ) ili vrstu kartografske signature (npr. Simboli1 ili Staklenici_dijagonale ). Točkaste signature su prikazane AutoCAD block grafičkim entitetom, a površinske signature AutoCAD hatch i block grafičkim entitetom (npr. šrafure zgrada) ili s više osnovnih AutoCAD grafičkih entiteta. Tablica 1. Tematski slojevi vektorske karte 0 OBJEKTI3 PUT2 TEKST3 CESTE OBJEKTI4 SIMBOLI1 TEKST4 DALEKOVOD_10KV OGRADE SIMBOLI2 TEKST5 DALEKOVOD_110KV OKVIR SIMBOLI3 TEKST6 DALEKOVOD_35KV PAD_CRNI SIMBOLI4 TEKST7 GRANICE_KAT_OPC. PAD_SEPIJA SIMBOLI5 TEKST8

287 288 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre GREBEN_USJEK PIJESAK_KA- SITUACIJSKE_LINIJE TELEFON MEN INDU_OBJEKTI POKOS1_CRNI SITUACIJSKE_LINIJE_PE TERASE_OPIS INDU_ZICARA POKOS1_SEPI-JA SLOJNICE_GLAVNE TRAFOSTANICE KOTE POKOS3 SLOJNICE_OPIS TRIGONOMETRI LITICA POKOS4 SLOJNICE_OSNOVNE VODE_POTOK MOST POKOS_CRNI SLOJNICE_POMOCNE VODE_POTOK_SIR. OBALA POKOS_SEPIJA STAKLENICI VODE_POVREMENE1 OBJEKTI PRUGA STAKLENICI_DIJAGON. VODE_POVREMENE2 OBJEKTI1 PRUGA_OS TEKST1 VODOVOD OBJEKTI2 PUT1 TEKST2 ZIDOVI Uslijed preuzimanja postojećeg kartografskog modela podataka HOK-a i zahtjeva korisnika za mogućnošću što većeg raslojavanja sadržaja karte, vektorizacija objekata koji dijele granicu (tzv. susjedni objekti ) je učinjena podvostručavanjem grafičkih elemenata koji prikazuju zajedničke granice. Npr. u slučaju da zgrada i cesta imaju istu liniju kao svoju graničnu, grafički element linija koja tu granicu prikazuje nalazi se dva puta upisana u DWG datoteku, u dva tematska sloja. Do podvostručavanja linija je došlo i kada se radi o dva istovrsna objekta upisanih u isti tematski sloj, a da bi korisnik s njima mogao raditi kao samostalnim objektima (npr. brisati pojedini objekt) kao npr. u slučaju zajedničkog zida dvaju zgrada. S druge strane, pojedini prostorni objekti kao npr. širi vodotoci u kartografskom modelu HOK su prikazani kao više samostalnih grafičkih linijskih elemenata koji predstavljaju obale vodotoka. U koliko korisnik treba vodotok kao površinski objekt, tada sam treba na osnovi obalnih linija konstruirati taj objekt kada je to moguće. Isto u organizaciji Područnog ureda za katastar u Splitu, tvrtka GEOdata iz Splita izvektorizirala je dvadeset i jedan list HOK-a koji prekrivaju područje otoka Šolte. Vektorizacijom je obuhvaćen cjelokupni sadržaj HOK s izvanokvirnim sadržajem (opisom listova) dijelom preuzimajući postojeći kartografski model podataka HOK. Podaci su pohranjeni u CAD strukturu AutoCAD programske opreme u četrdeset i dva tematska sloja grupiranih u šest klasa (tablica 2) i to jedan list HOK-a u jednu DWG datoteku. Način prikaza pojedinih kartografskih elemenata je isti kao i kod prethodno opisane vektorizacije s nekoliko razlika. Pri vektorizaciji je pokušano pomiriti dva modela podataka: kartografski i informacijski. Na primjeru prikaza objekata koji imaju zajedničku granicu ona se nije podvostručavala već se davao prioritet prostorno većem objektu u slučaju istih vrsta objekata, ili prioritetnoj vrsti objekta u slučaju različitih vrsta objekata, nastojeći stvoriti topološki model podataka koji se koristi u prostornim bazama podataka. Bez obzira na pripadnost objekata pojedinoj vrsti ili klasi, sve dodirne točke imaju identične koordinate korištenjem snap funkcija programske opreme. Za prikaz toponima su korišteni tekstualni entiteti i atributni entiteti iz kojih se podaci mogu prenijeti u tabličnu strukturu pogodnu za unos u prostorne baze podataka.

288 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 289 Tablica 2. Tematski slojevi i klase vektorske karte OPĆI SADRŽAJ OBJEKTI TEREN 0_HIDRONIMI O_CRKVE T_GRANICA_KULTURE 0_KAT_GRANICA O_GROBLJE T_KOTE 0_MREZA O_IND_OBJEKTI T_LITICA 0_OKVIR O_KAPELE T_PRIR_NASIP 0_ORONIMI O_NASIPI_DNO T_PRIR_POKOS HIDROGRAFIJA O_NASIPI_VRH T_RUB STIJENA_UZ_MORE H_BUNARI O_POM_OBJEKTI T_STRMI_PRIRODNI_POKOS H_CISTERNE O_PROPUSTI T_SLOJNICE H_CJEV_PODZ PROMETNICE T_VRTACE H_LOKVE P_CESTE GEODEZIJA H_OBALA_PRIRODNA P_PUTEVI G_TRIGONO_TOCKE H_OBALA_ZIDANA P_STAZE Opis načina vektorizacije i praćenja izvođenja pojedinih postupaka vektorizacije (kontrole rada) nećemo opisati u ovom radu zbog druge teme rada i duljine opisa Prednosti i nedostaci vektorske karte Prednost ovakve vektorske karte je u koncepcijski jednostavnom prijelazu s upotrebe analognih karata na digitalne karte i raširenosti znanja crtanja u CAD programskoj opremi. Korisnici i proizvođači podataka umjesto olovke, fotokopirnog aparata, škara i dr. koriste računalo kao novi alat s boljim i lakšim mogućnostima crtanja, uvećavanja, umnožavanja i dr. Potrebna strojna i programska oprema je široko pristupačna, a mogućnost rukovanja podacima vrlo velika. Nedostatak ovog koncepcijskog modela je što su njegovi entiteti kartografski simboli, a ne prostorni objekti i što su podaci pohranjeni u CAD strukturu podataka. Stoga su potrebni dodatni radovi da bi se izveli objekti za prostorne baze podataka. Znatan dio podataka čine kartografske signature koje predstavljaju redundanciju u podacima. Npr. pripadnost objekta tematskog sloja staklenici je dovoljna za prijenos informacije da taj objekt ima određenu namjenu. Kartografska signatura u sloju staklenici_dijagonale predstavlja redundantni podatak. Digitalizacija kartografskih signatura je povećala i obim posla na unosu podataka i kasnije na održavanju. Količina kartografskih signatura na HOK-u je znatna. Npr. na listu HOK Split-32 od AutoCAD entiteta čak entiteta predstavlja kartografsku signaturu ili 25%. Za razliku od ovog lista na kojem se nalazi prikaz centra grada Splita, na listu Klis-28 koji prekriva većim dijelom slabo naseljeno područje, na kartografske signature otpada 20% entiteta. Korisnik dobiva podatke na korištenje u DWG datotekama u kojima se lako mogu vršiti neautorizirane izmjene podataka, te se time javljaju problemi autoriziranosti podataka i njihove upotrebe u službene svrhe.

289 290 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre U odnosu na postupak rasterizacije karata, vektorizacija cjelokupnog sadržaja HOK-a je znatno skuplji i dugotrajniji postupak (nekoliko desetaka puta) i ovisi o gustoći sadržaja karte. 3. HOK KAO KARTOGRAFSKI IZVORNIK ZA RASTERSKU DIGITALNU KARTU Korisnici često koriste HOK kao kartografsku podlogu, predložak za prikaz i unošenje drugih korisničkih podataka, a bez potrebe da odabiru sadržaj i način prikaza njenog sadržaja. Rasterska digitalna karta je prikladan oblik za takvo korištenje. Informaciju o prostornim objektima u rasterskom modelu podataka nosi tzv. piksel, osnovni entitet ovog modela podataka Razlozi za izradu rasterske karte Razvoj strojne opreme s velikim memorijskim kapacitetom i brzinom obrade podataka i dostupnost opreme za skeniranje omogućilo je sve šire korištenje digitalnih rasterskih podataka. Razvoj je pratila i programska oprema koja je proizvođačima podataka omogućila potrebnu obradu skeniranih karata (geometrijsku i grafičku korekciju, te daljnju vektorizaciju sadržaja), a korisnicima integriranje s vektorskim podacima. Kako su rasla informatička iskustva i znanja korisnika tako su rasle i potrebe za digitalnim prostornim podacima. Osim potreba za digitalnim službenim kartama kao geodetskim podlogama, rastu i potrebe za digitalnim prostornim podacima o pojedinim temama od interesa za korisnike tzv. tematskim podacima (npr. podaci o vodovima). Kako se ti tematski podaci najčešće sakupljaju od strane korisnika, tako je rasla i potreba da korisnik sam unosi te podatke u računalo. Brzina i cijena prebacivanja karata u rasterski oblik, te prikladnost tog modela podataka da korisniku služi kao predložak za ucrtavanje tematskih prostornih podataka u kompjutor učinilo je ovaj način digitalizacije najprimjenjenijim. HOK zbog svog mjerila, sadržaja, geometrijske kvalitete, manjeg stupnja generalizacije i dr. u odnosu na prvu slijedeću topografsku kartu u mjerilu 1:25000 predstavlja najtraženiju topografsku kartu ili osnovnu geodetsku podlogu, a što je vidljivo i iz njezinog naziva. Od tuda i mnogobrojni zahtjevi korisnika za njenim digitalnim oblikom Opis rasterske karte Informaciju o prostornim objektima u rasterskom modelu podataka nosi tzv. piksel, osnovni entitet ovog modela podataka. Piksel predstavlja kvadrat određene površine i položaja u prostoru (prostorna rezolucija i georeferenciranost). Vrijednost piksela nosi informaciju o nekom svojstvu tog dijela prostora i može zauzimati više ili manje memorijskog prostora (bit, byte ili više). Kod prenošenja sadržaja karte u rastersku digitalnu kartu (skeniranje), piksel nosi informaciju o položaju u prostoru određenog kartografskog grafičkog

290 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 291 elementa i signature, a koji su rezultat kartografskog ključa i uputa za prikupljanje podataka koji su korišteni tijekom izrade HOK-a. Tako npr. vrijednost piksela od 1 (što kod bit rasterskih karata označava crnu boju) znači samo da je na tom mjestu na karti obojena površina. Time ovaj model podataka kod slučaja skeniranja postojećih karata ne predstavlja ništa drugo nego vjerni digitalni preris analogne karte (slika 2). Rasterski HOK za područje Splita, Solina i Kaštela je izradila tvrtka GeoGauss iz Čakovca. Korišten je rotacijski crno-bijeli skener s rezolucijom skeniranja 400 dpi. Skenirani listovi su georeferencirani i pohranjeni u RLE format datoteka (kompresirani bit rasterski format). Višebojni sadržaj karte je time prebačen u Slika 2. Rasterski HOK za područje Šolte crno-bijeli prikaz. Na listovima karte je ostavljen prikaz izvanokvirnog sadržaja. Rasterski HOK za područje otoka Šolte izradila je tvrtka GEOdata iz Splita. Korišten je stolni skener u boji s rezolucijom skeniranja 400 dpi. Skenirani listovi su georeferencirani i tonski usklađeni, te pohranjeni u TIFF datoteke (nekompresirani byte rasterski format). Podaci o prostornom položaju i veličini piksela su pohranjeni u TFW datoteku što omogućuje automatsko učitavanje rasterske karte na pravi položaj i u pravoj veličini. Višebojni sadržaj karte prebačen je u sistem od 256 boja (8 bitna slika u boji). Radi lakšeg korištenja datoteka manje veličine, završnom obradom je rezolucija rasterske karte spuštena na 254 dpi. Ta rezolucija odgovara grafičkoj čitljivosti karte (1 piksel je jednak minimalnoj grafičkoj veličini od 0,1 mm na papiru ili 0,5 m u prirodi), te rasterska karta te rezolucije nije izgubila ništa od sadržaja svog izvornika. Izvanokvirni sadržaj je uklonjen zbog izbjegavanja preklapanja sa sadržajem susjednog lista prilikom korištenja više listova karte odjednom Prednosti i nedostaci rasterske karte Prednost rasterske karte je u brzini, a time i višestruko manjoj cijeni prebacivanja cjelokupnog sadržaja analognog HOK-a u digitalni oblik. Nedostatak je u veličini datoteka što razvojem strojne opreme gubi na važnosti i nemogućnosti odabiranja određenog tematskog dijela sadržaja karte za rad. Rasterska karta je vjerni digitalni preris analognog izvornika, kome korisnik isto može naknadno mijenjati sadržaj (problem neautoriziranosti podataka), ali mnogo teže nego kod vektorske karte jer to ovdje zahtjeva uređivanje karte piksel po piksel.

291 292 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Kod rasterske karte koja je nastala skeniranjem analognih karata (za razliku od onih nastalih prikupljanjem podataka različitim senzorima), informacija koju nosi piksel kao osnovni entitet ovog modela podataka ne predstavlja neko svojstvo prostora već samo kazuje da li je na tom mjestu na karti obojena površina. 4. HOK KAO KARTOGRAFSKI IZVORNIK ZA PROSTORNU BAZU PODATAKA Danas imamo zahtjeve za GIS modelom podataka tj. prostorni podaci se shvaćaju kao entiteti u prostornim bazama podataka Razlozi za izradu prostornih baza podataka Daljnja informatizacija u tvrtkama korisnika i proizvođača prostornih podataka (umrežavanje, izgradnja informacijskih sustava na razini tvrtke, razvoj računalnih mreža i Interneta) dovela je do razumijevanja analognih karata kao nositelja prostornih informacija. Da bi se te informacije mogle efikasno koristiti na razini cijele tvrtke i razmjenjivati na lokalnoj ili nacionalnoj razini, potrebno ih je organizirati u baze podataka i informacijske sustave, te izgraditi geoinformatičku infrastrukturu na republičkoj ili lokalnoj razini. Odgovarajući model podataka za te potrebe je tzv. georelacijski model podataka proširen s objektno-orijentiranom tehnologijom. Koncept informatičkog društva u kojem postoje autorizirani sudionici (proizvođači i korisnici podataka), a podaci se razmjenjuju uz pomoć geoinformatičke infrastrukture sve više zaživljuje i razvijaju se odozdo prema gore uslijed nedostatka aktivnosti na republičkoj razini. Tako sadašnji korisnici i proizvođači sve više shvaćaju svoju buduću ulogu i razdvajaju prostorne podatke na one za koje će upravo oni biti autorizirani proizvođači i na one koje će preuzimati od drugih sudionika. Na primjer, komunalne tvrtke vide sebe kao buduće autorizirane proizvođače podataka o komunalnoj infrastrukturi, a podatke o drugim prostornim objektima će preuzimati od drugih sudionika Opis prostorne baze podataka Podaci o prostornim objektima prikazanim na jednom listu HOK-a prevedeni su iz kartografskog modela podataka u vektorski oblik oblikujući entitete u georelacijskom modelu podataka. Korištena je SHAPE struktura podataka ArcView programske opreme. Tablica 3. Klase entiteta i atributi u georelacijskom modelu podataka MORSKE VRSTA (ZALJEVI, KANALI, PROLAZI, OTVORENO MORE I DR.) I HIDRONIM POVRŠINE POLOŽAJ, OBLIK, POVRŠINA I OPSEG KOPNENE VRSTA (OTOCI, POLUOTOCI I KOPNO) I ORONIM

292 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 293 ZGRADE VRSTA (STAMBENEI NDUSTRI- JSKE, POMOĆNE I DR.) PROMETNICE VRSTA (CESTE, PARKIRALIŠTA I DR.) KOPNENE VODE VRSTA (JEZERA, RIJEKE I DR.) I HIDRONIM OSTALO VRSTA (ORANICE, VOĆNJACI, VINOGRADI, PAŠNJACI, ŠUME I DR.) OBALNE LINIJE VRSTA (IZGRAĐENE I NE- IZGRAĐENE) KOPNENE VODE VRSTA (POTOK, KANAL I DR.) I HIDRONIM LINIJE POLOŽAJ, OBLIK, I DULJINA PROME- VODOVI OGRADE OBLICI TNICE TERENA VRSTA (PUT, STAZA I DR.) VRSTA (ELEKTRO VOD, TELEFONSK I VOD, I DR.) VRSTA (BETO- NSKA, ŽIČANA, KAMENA I DR.) VRSTA (USJECI, POKOSI, NASIPI, GREBENI I DR.) SLOJNI-CE VISINA TOČKE POLOŽAJ GEODETSKE HIDROGR. OBJEKTI PROMETNI KOTE TOČKE OBJEKTI VODOVA OBJEKTI VRSTA VRSTA VRSTA VRSTA VISINA (TRIGONOMETRIJS (IZVOR, BUNAR, (ELEKTRO STUP, (ANTENA, NAZIV KA TOČKA, REPER ICISTERNA I DR.) DR.) VODVODNO OKNO, SIGNALNI STUP I TELEFONSKI STUPDR.) I DR.) Iz kartografskog modela podataka iščitani su i prostorno definirani entiteti u prostornoj bazi podataka navedeni u tablici 3. Osnovne tri klase entiteta u georelacijskom modelu podataka (površine, linije i točke) podijeljeni su nekoliko puta u više tematskih podklasa. Više tematskih podklasa zajedno čine objekt klase kojoj pripadaju. Toponimi su upisani u bazu podataka kao atributne vrijednosti za pojedine objekte tematske podklase. # # # # # # # # # Slika 3. Kartografski prikaz podataka iz prostorne baze # # # ;# # # b %U d # # # # # %U # # # Podatke iz prostorne baze podataka možemo selektirati i kartografirati (pridruživanje kartografskih znakova prostornim objektima) na osnovi pripadnosti objekata klasi i njihovih atributnih vrijednosti, pa tako mogu nastati različiti kartografski prikazi. Jedan takav prikaz je dan na slici 3. Kod preuzimanja podataka s postojećih karata često se javlja problem u prostornom definiranju entiteta za georelacijski model. Npr. teškoće zatvaranja površina entiteta u georelacijskom modelu jer su u I

293 294 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre kartografskom modelu mnogi površinski objekti prikazani rubnim linijama, a koje ne zatvaraju objekt u cijelosti Prednosti i nedostaci prostornih baza podataka Prednost pohranjivanja prostornih podataka u baze podataka je u tome što imamo na raspolaganju programsku opremu za upravljanje podacima (data base management systems), a koja nam omogućuje višekorisnički rad uz osiguravanje konzistentnosti podataka. Samo autorizirani korisnici mogu mijenjati podatke, a promijenjeni podatak će se pohraniti u bazu tek nakon što prođe provjeru ispravnosti. Pri tom se ispituje zadovoljenje različitih uvjeta koji su ugrađeni u programsku opremu. Svi podaci su pohranjeni samo jednom, te time imamo samo jednu i to ispravnu verziju podataka. Isto tako možemo pratiti slijed promjena nad podacima, kao i koristiti druge funkcionalnosti programske opreme za upravljanje bazama podataka. Za upite nad podacima u bazama koristi se standardni jezik za upite (Structured Query Language, kratica SQL). Programska oprema za korištenje baza podataka koje uključuju i prostorne podatke proširuje SQL s prostornim upitima i prostornim analizama, te nam i ti alati stoje na raspolaganju (npr. Nađi sve stambene zgrade u zoni od 100 metara od elektrovoda!). Više je teškoća kod primjene prostornih baza podataka. Od razumijevanja "informatičkog" koncepta podataka i potrebe za redefiniranjem radnih procesa u tvrtkama korisnika, preko složenije potrebne strojne i programske opreme, pa do potrebe za geoinformatičkom infrastrukturom. Trud, vrijeme i novac potrebni da se uvede informacijski sustav s prostornim bazama podataka su daleko veći u odnosu na raspolaganje s vektorskim i rasterskim kartama opisanim u prethodnim poglavljima. Vrlo važan čimbenik za uspješno uvođenje informacijskog sustava je kvaliteta stručnjaka koji osim znanja tehnologije i "know-how"-a pojedine struke moraju raspolagati znanjima i vještinama vođenja projekta (financijskog i organizacijkog dijela), te vrlo usmjereno zajednički raditi na postizanju zadanih ciljeva Integracija s podacima iz drugih izvora i ažuriranje podataka Kod modeliranja podataka za prostorne baze definiraju se entiteti, njihove međuveze i atributi. Podatke iz različitih baza podataka moguće je integrirati ovisno o koncepcijskoj podudarnosti i vezama među podacima. Osim tog uvjeta, kod prostornih podataka potrebno je imati podatke u istom georeferentnom sustavu (geodetski datum i kartografska projekcija). Podaci o prostornim objektima preuzeti s HOK-a pogodni su za integriranje s podacima o prostornim jedinicama, naročito o adresama (imenima ulica i kućnim brojevima) kada su pohranjene u digitalni adresni model. Naime, kartografski model podataka na HOK uključuje sve građevine čija manja stranica nije manja od 5 m u prirodi (1 mm u prikazu na karti). Preko adresnog modela, moguće je dalje integrirati podatke iz baza podataka potrošača

294 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 295 komunalnih tvrtki. Npr. za područje grada Splita, podaci o potrošačima Hrvatskih telekomunikacija su "adresirani" (smješteni u prostor prema adresi uz pomoć digitalnog adresnog modela) za nekoliko sati usprkos činjenici da u bazama nije postojao isti identifikator ulica. Neažurnost podataka s postojećih HOK-ova predstavlja glavni nedostatak HOK-a kao izvornika za prostornu bazu podataka, a ažurnost jedan od najvažnijih zahtjeva korisnika. Smatramo da treba razmotriti moguće načine ažuriranja postojećeg HOK-a. Prije više godina, u više njemačkih država, njemačka državna karta mjerila 1:5 000 (po kartografskom modelu podataka vrlo slična HOK-u) je prevedena u prostornu bazu podataka. Karta je ažurirana uz pomoć aerofotosnimaka na način da su stolnim stereoskopima na prozirne matrice dopunjene građevine i prometnice, te precrtan postojeći dio sadržaja karte koji čini entitete u bazi podataka. Tako pripremljene matrice su zatim vektorizirane. Današnji razvoj digitalne fotogrametrije omogućava brzu i jeftinu izradu ortofoto planova i karata i time se zadovoljava korisnikov zahtjev za ažurnosti podatka. Nedostatak ortofoto karata je što korisniku ostaje da sam interpretira sadržaj karte što predstavlja posebnu vještinu koju korisnici nemaju. S druge strane, ortofoto karta je u digitalnom rasterskom formatu, i ona predstavlja tek mogući izvornik za entitete u prostornim bazama podataka CROTIS i postojeći HOK Novim zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te pratećim pravilnicima propisane su metode topografske izmjere i uspostave topografskokartografske baze podataka prema modelu podataka CROTIS. Kao primarni izvornici za izradbu nove HOK i topografsko-kartografske baze podataka navedene su aerosnimke cikličnog snimanja iz zraka (članak 31. Pravilnika o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida). Osim sekundarnih izvornika podataka (npr. evidencija naselja, ulica i kućnih brojeva), u članku 20. istog pravilnika stoji: Podaci za topografsku izmjeru mogu se prikupljati iz postojećih planova i karata te digitalnih podataka ako po točnosti odgovaraju topografskoj karti koja se izrađuje. Podaci se preuzimaju sukladno strukturi topografsko-kartografske baze podataka i potrebnom kartografskom sadržaju. Prije upotrebe obvezatna je provjera točnosti takvih podataka metodama propisanim u člancima 22., 23. i 24. ovoga pravilnika, a pri preuzimanju podataka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 16. i 17. ovoga pravilnika". Za provjeru točnosti takvih podataka prema člancima zakona 22., 23. i 24. traži se izrada elaborata koji uključuje fotogrametrijsku kontrolu (kontrola aerotriangulacije, orijentacije izabranih stereomodela i kartiranja) i izmjeru kontrolnih profila geodetskim metodama sa stalnih geodetskih točaka. Kod preuzimanja podataka prema člancima zakona 16. i 17. uvjetuju se za prikazivanje i digitalni zapis primjena Kataloga kartiranja modela podataka

295 296 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre CROTIS. Da li to znači da smo time nakon dugo godina dobili standard za model podataka koji se treba koristiti kod digitalizacije postojećeg HOK-a? 5. ZAKLJUČAK Potrebe korisnika podataka za digitalnim prostornim podacima su znatne i svakim danom sve su veće u smislu sadržaja, kvalitete, ažurnosti podataka, mogućnosti razmjene s drugim sudionicima i dr. S druge strane, brojnost listova i količina rada potrebna da se ponovo prikupe podaci kvalitete onih na HOK-u upućuje na preispitivanje izrade nove karte u cijelosti poglavito zbog roka i cijene. Ažurnost i digitalni oblik podataka, ali što prije na raspolaganju i uz prihvatljivu cijenu izrade glavni su korisnički zahtjevi. Njih se može zadovoljiti odgovarajućom procedurom ažuriranja postojećeg HOK-a i pretvorbom u digitalni oblik prema pravilima i modelu podataka CROTIS-a. Nedostatna financijska sredstva i žurna potreba za raspolaganjem digitalnog HOK-a su dva najbitnija parametra koja bi trebala odrediti strategiju u pristupu ka cilju digitalnom HOK-u. S obzirom da izrada digitalnog HOK-a prevođenjem postojećih analognih listova HOK-a u odgovarajući digitalni oblik, uključujući ažuriranje, zapada oko 25% cijene od cijene izrade novog digitalnog HOK-a, a sličan je odnos i u vremenu izrade, to su činjenice o kojima valja voditi računa kad se odlučuje kako doći do digitalnog HOK-a. Optimalno je po našem mišljenju prioritetno dovršiti započete radove na izradi HOK-a, izraditi digitalni HOK za ona područja koja još nemaju HOK-ova, a obustaviti obnovu postojećih HOK-ova izradom novog digitalnog HOK-a i za ista sredstva digitalizirati i ažurirati postojeći HOK i to za 4 puta veće područje. LITERATURA Lovrić, P. (1988): Opća kartografija. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Državna geodetska uprava (2001): Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida. Narodne novine br. 55/01, Zagreb. Državna geodetska uprava (2000): CROTIS, Temeljna načela katalog objekata verzija 1.0, Zagreb. EXISTING CROATIAN BASE MAP 1:5000 (HOK) AS ONE OF THE CARTOGRAPHIC SOURCES FOR SPATIAL DATABASES Abstract: Accordingly to the already finished digitalization projects of Croatian Base Map and usage of the data by our users, here we will propose a model of digitalization which will produce entities in spatial data base. Key words: Croatian Base Map, digitising.

296 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 297 ULOGA KATASTRA U RAZVOJU GIS-A Jelena Unger, Ivan Mićurin, Lovorka Domšić Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Koprivnica Sažetak: Sve do povezivanja katastara u Državnu geodetsku upravu, katastri rade i razvijaju se zavisno o stanju u lokalnoj sredini. Tako, primjerice, dobra suradnja katastra u Đurđevcu s lokalnom vlasti, početkom devedesetih, doprinosi njegovom znatnom tehnološkom napretku i dok se tamo već radilo na prevođenju planova u digitalni oblik, u Koprivnici i Križevcima se tek razmišljalo o zamjeni nezadovoljavajuće tehnologije vođenja knjižnog dijela katastarskog operata nekim boljim rješenjem. Kada god. ovi katastarski uredi postaju jedinstven ured, način na koji se digitalni katastarski plan održava u Đurđevcu prihvaća se kao pouzdano i dobro rješenje pa se u tom pravcu i dalje razvija. Međutim, u Koprivnici digitalni katastarski plan nastaje u okviru projekta izgradnje GIS-a i odabrano je drugačije tehnološko rješenje za njegovo održavanje. Rad ukratko prezentira projekt i opisuje održavanje digitalnih katastarskih planova u Koprivnici, odnosno u Đurđevcu. 1. UVOD Ključne riječi: katastar, digitalizacija, digitalni katastarski plan. Iako je poznato da je katastar osnovan još u pretprošlom stoljeću, ne trebamo analizirati tako davnu prošlost da bismo vidjeli kako je doživio mnoge reorganizacije. Samo u posljednjih desetak godina katastar je bio i općinski organ uprave, i zavod, i županijski ured. Od 1. svibnja funkcionira kao područni ured za katastar pri Državnoj geodetskoj upravi. Bez obzira kakav naziv imao i u kojoj organizaciji funkcionirao, katastar je stalno imao isti zadatak da evidentira zbivanja u prostoru vezana uz zemljište. Jedinica prikaza u katastru oduvijek je katastarska čestica koja na katastarskim planovima ima određen smjer, oblik i površinu i o kojoj u pisanom obliku postoji još niz drugih informacija. S obzirom na stalne promjene u prostoru, katastarski službenici dnevno održavaju katastarske planove i podatke o katastarskim česticama u pisanom obliku. Međutim, problem je katastra što reorganizacije uglavnom nisu pridonosile njegovu razvoju. To govori i podatak da se u katastrima na području cijele Republike Hrvatske i danas većinom koriste planovi nastali na temelju izmjere iz pretprošlog stoljeća. Unatoč toj činjenici, u zadnjih je desetak godina, potražnja za katastarskim planovima i ostalim katastarskim podacima znatno porasla. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, došlo je do temeljnih promjena okruženja u kojem katastar funkcionira i, iako u lošem zatečenom stanju, katastar sa svojim podacima

297 298 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre odjednom postaje potreban i nezaobilazan u mnogim procesima. Zato je bilo nužno mijenjati tehnologije rada u katastrima i poboljšati raspoložive podatke. U tim pokušajima uvođenja modernih tehnologija nije bilo jednoobraznog pristupa čak ni u jedinstvenom uredu što pokazuje i naš primjer. 2. O PODRUČNOM UREDU Danas Područni ured za katastar Koprivnica djeluje na području Koprivničkokriževačke županije sa sjedištem u Koprivnici i ispostavama u Križevcima i Đurđevcu. U Koprivnici se održava katastarski operat za područje od ha, u Križevcima ha i u Đurđevcu ha. Od trenutno zaposlena 32 službenika, 20 je geodetske struke, od čega 6 diplomiranih inženjera geodezije, 6 inženjera geodezije i 8 geometara. Ostalih 12 službenika su drugih struka srednje i više stručne spreme. Prvi koraci u kompjuterizaciji (prelazak na AOP knjižnog dijela katastarskog operata) događaju se početkom osamdesetih. U Koprivnici i Križevcima su se ta prva rješenja, iako komplicirana, skupa i teško dostupna, zadržala sve do godine. Tada se prelazi na PC računala i aplikativni program tvrtke MCS iz Čakovca. U Đurđevcu u tom trenutku nije bilo nužno mijenjati održavanje knjižnog dijela katastarskog operata, već se iste godine za održavanje katastarskih planova u digitalnom obliku kupuje licencirani programski paket Kora čije autorsko pravo danas ima tvrtka Kos iz Šenkovca. Ovim programom se u Đurđevcu održavaju planovi sedam katastarskih općina, uz dobru kadrovsku ekipiranost postiže se dnevna ažurnost, a planovi se nadopunjuju i podacima o vodovima. Međutim, interes za korištenjem tih podataka nije prema našim očekivanjima. U Koprivnici, ideja o izradi digitalnog katastarskog plana kreće godine na inicijativu Grada Koprivnice, pokretanjem projekta izgradnje geografsko informacijskog sustava za područje Koprivničko-križevačke županije. Održavanje planova rješava se ESRI -jevim proizvodima, a izrada aplikativnih rješenja povjerena je tvrtkama MCS iz Čakovca i Gisdata iz Zagreba. 3. PROJEKT IZGRADNJE GIS-A 3.1. Organizacija projekta S projektom izgradnje GIS-a za područje Koprivničko-križevačke županije krenulo se početkom godine potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom interesu za izgradnju GIS-a između Grada Koprivnice, Državne geodetske uprave i Koprivničko-križevačke županije. Sporazumom je utvrđen plan realizacije, način financiranja i sljedeća dinamika izgradnje: 1. područje Grada Koprivnice 2. područja Gradova Đurđevac i Križevci 3. ostalo područje županije. Osnovano je Koordinacijsko tijelo za provedbu Sporazuma koje zatim utvrđuje projektni zadatak, plan rada, plan potrebnih sredstava, način i dinamiku

298 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 299 realizacije te nadzor i verifikaciju. Kao osnova za sustav odabran je KATASTARSKI PLAN. Da bi se postigao sustav koji u pogledu točnosti, ažurnosti i potpunosti zadovoljava sve njegove korisnike utvrđuju se sljedeće faze realizacije: 1. izrada projekta 2. izrada digitalnog katastarskog plana 3. uspostava homogenog polja stalnih geodetskih točaka 4. izgradnja računalne infrastrukture 5. osposobljavanje kadrova za ažurno održavanje sustava Dosadašnje iskustvo na projektu je pokazalo da pored osiguranih sredstava treba i velika podrška najodgovornijih ljudi u sredini u kojoj se ovakav sustav realizira te velika volja i stručnost ekipe koja ga vodi. S obzirom da sredstva nisu unaprijed osigurana, već se pribavljaju sukcesivno, stalno je prisutan njihov nedostatak. Zato je nužno da se u realizaciju projekta uključi što više budućih korisnika sustava, a to su oni koji i sada u velikoj mjeri koriste katastarske planove u svom poslovanju. Kao pozitivno iskustvo na tom putu moramo istaknuti suradnju s poduzećem Komunalac i Elektra iz Koprivnice, koji su prvi prepoznali svoj interes, uključili se projekt te sufinancirali jednu od faza realizacije Cilj projekta Slika 1. Potencijalni korisnici geografsko-informacijskog sustava Cilj projekta je izgradnja geografsko-informacijskog sustava koji će omogućiti brže i kvalitetnije upravljanje prostornim podacima na području Koprivničkokriževačke županije, suvremeno opremiti katastre radi redovnog održavanja digitalnog katastarskog plana te intenzivno i trajno osposobljavati ne samo one koji će održavati sustav već i njegove krajnje korisnike. Osim širenja područja na kojem sustav trenutno funkcionira, cilj je i povećati broj njegovih korisnika (slika 1). Slika 1. Potencijalni korisnici geografsko-informacijskog sustava Sredina u kojoj se razvija ovakav sustav treba prepoznati njegovu potrebu i važnost. Neprekidno treba naglašavati da se s izgradnjom i korištenjem GIS-a uvode nova tehnološka rješenja i u katastru i kod korisnika. Istodobno se potiče usavršavanje mnogih stručnjaka - inventivni i vrijedni stručnjaci dobivaju nove šanse.

299 300 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 4. PRVA FAZA PROJEKTA GIS GRADA KOPRIVNICE Područje Grada Koprivnice obuhvaća 129 listova katastarskih planova, različitih mjerila, ukupne površine 9168 ha (slika 2). Slika 2. Karta županije s podacima o području Grada Koprivnice Realizacija izgradnje GIS-a na ovom području odvija se točno po utvrđenom planu u okviru projekta na način: digitalizaciju katastarskih planova izvršila je tvrtka Geoconsult iz Đurđevca, a kontrolu digitalizacije službenici iz koprivničkog katastra te prof.dr.sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta, uspostavu homogenog polja stalnih geodetskih točaka uz sudionike Sporazuma sufinanciraju poduzeća Komunalac i Elektra iz Koprivnice čime ostvaruju pravo na korištenje sustava. Ova poduzeća su trenutno u procesu uvođenja kompatibilnog tehnološkog rješenja i kreiranja vlastite baze podataka koju će vezati uz digitalni katastarski plan, izgradnja kompletne računalne infrastrukture (HW; SW) povjerena je tvrtkama MCS iz Čakovca i Gisdata iz Zagreba. U ovoj fazi izrađuju se i potrebne aplikacije za korištenje i održavanje sustava (KatView; K@tGis), osposobljavanje kadrova (katastarskih službenika i ostalih koji aktivno koriste sustav) izvršeno je odmah po instalaciji novih aplikacija, ali je neophodna daljnja obuka za korištenje svih instaliranih programa i baza podataka.

300 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 301 Trenutno sustav funkcionira tako da su aktivni korisnici izvan katastra povezani sa SDE serverom putem ISDN linije (slika 3). Digitalna komunikacija je ostvarena s 128 bit/s. Mreža u katastru postignuta je generičkim kabliranjem, a bazirana je na DIGITAL-ovoj tehnologiji (100 Mb). Koristi se operativni sistem Windows NT 4.0. Slika 3. Osnovne komponente sustava za područje Grada Koprivnice 5. ODRŽAVANJE DIGITALNOG KATASTARSKOG PLANA U FUNKCIJI GIS-A 5.1. Arhitektura sustava Digitalizirani katastarski planovi u Koprivnici obrađeni su pomoću programa ArcInfo koji je uz dodatak COGO modula odabran i za izradu aplikacije K@tGis. Ova aplikacija se koristi za provođenje promjena u grafičkoj bazi podataka, a izradila ju je tvrtka Gisdata iz Zagreba. Grafička baza podataka pohranjena je u relacijskoj bazi ORACLE Workgroup Server Full Version, dok je sustav za upravljanje bazom ArcSDE 3.0. Budući da se u vrijeme nastajanja sustava, knjižni dio katastarskog operata pouzdano i kvalitetno već duže vrijeme vodio pomoću aplikacije koja radi pod QNX operativnim sistemom i koristi ZIM bazu podataka, odlučeno je da se u Slika 4. Arhitektura sustava u Područnom uredu za katastar Koprivnica početku ovo rješenje ne mijenja. Izrađen je program za replikaciju ZIM baze u ORACLE i sustav trenutno na taj način dobro funkcionira (slika 4).

301 302 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre U tijeku je izrada rješenja kojim će se u potpunosti ZIM zamjeniti ORACLEom pa će se ovaj korak u korištenju sustava izbjeći. Knjižnu aplikaciju, program za replikaciju i program KatView izradila je tvrtka MCS iz Čakovca. KatView objedinjuje knjižni i grafički dio katastra, a izrađena je u razvojnom okruženju Map Objects i Delphi. Objedinjeni grafički i knjižni podaci mogu se pretraživati, analizirati, prikazivati i ispisivati K@tGis Aplikacija za održavanje grafičkih podataka Aplikacija je izrađena u razvojnom okruženju ArcInfo / COGO editor, programskim jezikom AML. Svaki tematski sloj iz baze podataka, ili više njih, transformira se u jedan sloj vektorskih podataka u ArcInfo okruženju (object, cestica, voda, adresa, ulica, pruga, tekstovi ). Tri su glavna koraka u korištenju aplikacije: 1. Izbor područja rada i vađenje podataka iz baze (slika 5). Izbor područja rada može se izvršiti upisom kratice katastarske općine i broja čestice ili selektiranjem putem tastature i miša. Uz to je potrebno odabrati SDE slojeve koji će se uređivati, s time da je sloj zemljišnih čestica obavezan, a ostali se dodaju prema potrebi. Nakon toga može započeti transakcija. Odabrano područje rada je rezervirano samo za provođenje u početku odabranog radnog naloga. Slika 5. Primjer izbora područja rada 2. Uređivanje atributnih podataka i geometrije (slika 6.) može se raditi samo za slojeve koji su odabrani i izvađeni iz baze. Od atributnih podataka može se mijenjati naziv, broj ili podbroj čestice te tip, naziv i simbol objekta. Za uređivanje geometrije koristi se COGO editor s funkcijama na hrvatskom jeziku. Ovdje se vodilo računa o svim mogućnostima koje se mogu pojaviti prilikom geodetskih mjerenja, no i dalje je korisniku omogućeno da se služi COGO editorom u izvornom obliku. Slika 6. Primjer editiranja grafičkih podataka

302 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre Provođenje promjena i vraćanje podataka u bazu. Kada se završi s uređivanjem podataka po radnom nalogu, provođenje promjena se pokrene odabirom funkcije provedi promjene, a prilikom vraćanja podataka u bazu oni se automatski provjeravaju. U slučaju pogreške, bilo u atributnom ili prostornom podatku, korisnik se vraća u isti radni nalog da ju ispravi KatView Aplikacija za objedinjeni prikaz grafičkog i knjižnog dijela katastarskog operata Ova aplikacija služi za povezivanje, pretraživanje i prikaz grafičkih podataka s podacima iz knjižnog dijela katastarskog operata. Pretraživanje je moguće izvršiti upitom nad atributnim podacima iz knjižnog dijela operata ( ime i prezime, adresa, broj posjedovnog lista, broj čestice ) ili grafičkim selektiranjem parcela na ekranu. Informacije o geometriji čestica su također dostupne ( poligon-info, linija-info, točka-info). Tematski slojevi grafičkih podataka se uključuju i isključuju prema potrebi s time da se akcije izvode samo na jednom aktivnom sloju. Korisnik sam zadaje mjerilo i format ispisa grafičkih podataka. Ispis je omogućen u formi službene preslike katastarskog plana. Rad s aplikacijom odvija se putem nekoliko menu-a, na primjer postavljanje izgleda tematskih karata (slika 7), pretraživanje po atributnom kriteriju (slika 8), promjena izgleda pojedinog sloja, upis slobodnog teksta, odabir okvira ispisa itd. Slika 7. Odabir tematskog prikaza grafičkih podataka Slika 8. Pretraživanje po atributnom kriteriju iz knjižnog dijela operata 6. NASTANAK I ODRŽAVANJE DIGITALNOG KATASTARSKOG PLANA U ĐURĐEVCU NEZAVISNO OD PROJEKTA GIS-A Katastar Đurđevac pokriva područje od 23 katastarske općine, od kojih je sedam digitalizirano i održava se na računalu (slika 9), a što je 31 % od ukupnog područja u nadležnosti ispostave u Đurđevcu. Digitalizaciju katastarskih planova izradila je tvrtka Geoconsult iz Đurđevca uz pomoć i nadzor službenika iz katastra u Đurđevcu. Investitori tih radova su Grad Đurđevac, Općina Kalinovac, Općina Molve i Općina Virje. Digitalni katastarski planovi održavaju se programskim paketom KORA, sustavom za obradu i korištenje

303 304 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre geodetskih podataka. Obrađeno je 37 detaljnih listova mjerila 1:1000 k.o. Đurđevac-Grad (832 ha), 40 listova mjerila 1:2880 k.o. Đurđevac (3846 ha), 23 lista mjerila 1:2880 k.o. Kalinovac (3575 ha), 17 listova mjerila 1:2000 k.o. Severovci (1271 ha), 25 listova mjerila 1:2880 k.o. Virje (4074 ha), 29 listova mjerila 1:2880 k.o. Molve (4557 ha) i 39 listova mjerila 1:2000 k.o Novo Virje (3669 ha). Slika 9. Pregled digitaliziranih katastarskih općinama području katastra Đurđevac 6.1. Programski paket - KORA Sustavom KORA mogu se vršiti unos i obrada geodetskih podataka i geodetska računanja, digitaliziranje planova i karata, geokodiranje te sustavna pohrana podataka na magnetskom mediju, povezivanje geodetskih podataka zapisanih u ovom sustavu s podacima spremljenim u drugim bazama podataka (npr. povezivanje grafičkih baza podataka s bazom katastarskih podataka (slika 10), konvertiranje podataka iz ASCII formata u DXF format i obratno te uključivanje u GIS okruženje. Prednost KORA-e je što za ovaj sustav nije potrebna skupa i zahtjevna hardverska oprema, što omogućuje direktan pristup bazi podataka u ASCII formatu i daje mogućnost direktne izmjene podataka u bazi. Sustav KORA je prvo izrađen pod DOS operativnim sistemom, a danas postoji verzija KORA2000 u WINDOWS okruženju što znači da je sustav otvoren i može se nadopuniti novim funkcijama prema specifičnim potrebama korisnika Način održavanja digitalnih katastarskih planova Planovi ovih sedam digitaliziranih katastarskih općina održavaju se na četiri međusobno umrežena PC-a na kojima rade tri operatera geodetske struke. Za cijelo ovo područje s KORA-om se vrši i održavanje katastra vodova. Digitalni katastarski planovi pohranjeni su u računalu tako da se u jednom direktoriju za

304 Drugi hrvatski kongres o katastru/second Croatian Congress on Cadastre 305 pojedinu katastarsku općinu svaki detaljni list nalazi u zasebnom poddirektoriju prema izvedenoj podjeli na detaljne listove za osnovno mjerilo prikaza na ekranu. Održavanje se provodi unosom novog stanja pomoću skica izmjere ili direktnim unosom terenskih podataka izmjere (Slika 11.). Za provođenje promjena, bilo na ekranu, bilo direktno u bazi podataka, postoji niz alata i podprograma koji su vrlo jednostavni za rad operateru. Prije samog unosa selektira se dio plana koji ulazi u promjenu i arhivira se dobivajući broj arhivske datoteke identičan broju arhivirane skice izmjere (tako se čuva staro stanje). Nakon provedene promjene na digitalnom planu podaci izmjere se također spreme u posebnu datoteku koja dobiva isti broj kao i skica izmjere. Na kraju godine se svi digitalni katastarski planovi po katastarskim općinama arhiviraju zajedno sa promjenama provedenim u toj godini. Slika 10. Informacija o podacima iz knjižnog dijela katastarskog operata Slika 11. Provođenje promjena 7. ZAKLJUČAK Svaka navedena aktivnost znatno je doprinijela razvoju ureda. Međutim, legalna katastarska reforma nije krenula, standardi nisu bili definirani, službeni pilot projekti su postojali samo u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj pa smo, opravdano, očekivali niz problema organizacijske, financijske i strukovne prirode. Bili su to veliki izazovi za katastar. Danas smo sretni što smo ih prihvatili. Dio katastarskih planova spasili smo od daljnjeg fizičkog oštećenja, omogućili smo bržu i kvalitetniju informaciju korisnicima naših podataka, a katastre opremili i službenike obučili rukovanju modernom tehnologijom. Pokazalo se da su obje ove inicijative u skladu sa sadašnjom strategijom razvoja katastara na području Republike Hrvatske, a i da su nas dobro pripremile za aktivnosti vezane uz Program državne izmjere i katastra nekretnina za period Željeli bi da naš primjer i ovaj rad pokažu koliko je potrebno da o inicijativama i projektima zajednički raspravljamo i tražimo najbolja rješenja kako bi bolje i ekonomičnije ulagali znanja i sredstva.