Analiza potreba. Poduzetnički inkubator grada Vrbovca. Analizu potreba proveli: Valerija Golubić Woudstra. Barbara Stipanović.

Transcription

1 Analiza potreba Poduzetnički inkubator grada Vrbovca Analizu potreba proveli: Valerija Golubić Woudstra Barbara Stipanović Mario Protulipac

2 2

3 Sadržaj Sažetak... 7 Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu... 7 Metodologija istraživanja... 8 Analiza dokumenata... 8 Anketa... 9 Fokus skupine... 9 Pretpostavke na kojima se analiza temeljila... 1 Ciljne skupine... 1 Geografska pokrivenost aktivnosti inkubatora... 1 Aktivnosti inkubatora Prethodno izrađena studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi Specifični ciljevi projekta Analiza socio-ekonomskog okvira Analiza ponude i potražnje Projektna intervencija Financijska analiza Pretpostavke financijske analize Ukupno ulaganje Operativni rashodi Operativni prihodi Financijski jaz Ekonomska analiza Zaključak Inkubatori pojam, funkcija i dobre prakse Situacija s inkubatorima u Republici Hrvatskoj Europski benchmarking Opis ciljanog tržišta Lokacija Gospodarstvo Obrtništvo Zaposlenost i nezaposlenost Mjere aktivne politike tržišta rada za samozapošljavanje Analiza buduće potražnje... 3 Potencijalni poduzetnici početnici

4 Uzorak... 3 Informiranost o svrsi inkubatora i motiviranost za poduzetničku aktivnost Potreba za aktivnostima inkubatora... 4 Postojeći poduzetnici poslodavci Uzorak Procjena potreba za aktivnostima inkubatora Procjena potreba za korištenjem prostora inkubatora Procjena potreba za stručnim uslugama inkubatora Procjena potreba za opremom koju inkubator može imati u svom sastavu... 6 Zaključak Preporuke Popis literature Popis tablica: Tablica 1: Analiza postojećih inkubatora u okruženju Tablica 2: Preporuke Europskog revizijskog suda relevantne za projekt Poduzetnički inkubator Grada Vrbovca Tablica 3: Cestovna udaljenost gradova kojima Vrbovec gravitira Tablica 4: Dobna struktura stanovništva Tablica 5: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 214. i 215. po gradovima/općinama Tablica 6: Broj obrtnika na području Vrbovca, listopad Tablica 7: Obrti prema djelatnosti, 216. godina Tablica 8: Kretanje broja nezaposlenih Tablica 9: Podaci o samozapošljavanju na području Zagrebačke županije... 3 Popis slika: Slika 1. Komponente analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu... 8 Slika 2: Inkubatori u radijusi od 45 km od Vrbovca postojeći, u završnim fazama te u fazi pripreme dokumentacije Slika 3: Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja postojećeg koncepta inkubatora Slika 4: Položaj grada Vrbovca Slika 5: Broj tvrtki prema djelatnosti, 215. godina Slika 6: Broj zaposlenih prema djelatnosti, 215. godina Slika 7: Udio obrta po vrsti djelatnosti Slika 8: Mjere HZZ-a za samozapošljavanje... 3 Slika 9: Ispitanici po radnom statusu Slika 1: Ispitanici po razini obrazovanja Slika 11: Ispitanici po dobi Slika 12: Poslodavci zaposlenih ispitanika

5 Slika 13: Upoznatost s pojmom poduzetnički inkubator i njegovim konceptom rada Slika 14: Poznavanje tvrtki koje su započele poslovanje uz pomoć inkubatora Slika 15: Procjena značaja inkubatora za poduzetničku klimu u Vrbovcu Slika 16: Zainteresiranost za korištenje usluga inkubatora prilikom pokretanja poslovanja Slika 17: Utjecaj postojanja inkubatora na odluku o pokretanju poslovanja Slika 18: Razina motiviranosti za pokretanje vlastitog poslovanja Slika 19: Razina spremnosti za pokretanje vlastitog poslovanja Slika 2: Planirani poduzetnički pothvati u sljedeće dvije godine Slika 21: Osnovna djelatnost planiranih poduzetničkih pothvata Slika 22: Lokacija pokretanja poduzetničkog pothvata Slika 23: Grad Vrbovec kao lokacija poduzetničkog inkubatora Slika 24: Prihvatljiva udaljenost inkubatora od mjesta stanovanja Slika 25: Voljnost za dijeljenjem tehnologije i opreme inkubatora Slika 26: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora... 4 Slika 27: Interes za iznajmljivanje uredskog prostora... 4 Slika 28: Interes za iznajmljivanje proizvodnog prostora Slika 29: Iznos prihvatljivog mjesečnog najma po m 2 u inkubatoru Slika 3: Potreba za stručnim uslugama inkubatora Slika 31: Ukupna potreba za uslugama inkubatora Slika 32: Potreba za opremom u inkubatoru Slika 33: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru Slika 34: Vrsta poduzetnika u uzorku Slika 35: Dobne skupine ispitanika Slika 36: Veličina gospodarskih subjekata u uzorku Slika 37: Područje poslovanja poduzetnika u uzorku po NKD-u Slika 38: Godine poslovanja poduzetnika u uzorku Slika 39: Broj trenutno zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka Slika 4: Obrazovna struktura zaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku Slika 41: Broj zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka na početku poslovanja... 5 Slika 42: Planirana nova zapošljavanja u sljedeće dvije godine... 5 Slika 43: Planirani broj novozaposlenih osoba u sljedeće dvije godine Slika 44: Obrazovna struktura planiranih novozaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku Slika 45: Praksa provođenja analize tržišta i procjene potražnje za proizvode ili usluge Slika 46: Trenutačna i planirana izvozna aktivnost Slika 47: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora za postojeće poduzetnike Slika 48: Prepoznate pogodnosti poduzetničkog inkubatora Slika 49: Postojeći proizvodni prostor anketiranih poduzetnika Slika 5: Postojeći uredski prostor anketiranih poduzetnika Slika 51. Zainteresiranost za najam proizvodnog prostora Slika 52: Potrebna infrastruktura za proizvodne prostore Slika 53. Zainteresiranost za najam uredskog prostora Slika 54: Prihvatljiva mjesečna cijena najma po m 2 tijekom inkubacije Slika 55: Plan investiranja u sljedeće tri godine u nove poslovne jedinice, proizvode ili tehnologije Slika 56: Planirane investicije u sljedeće tri godine Slika 57: Potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru Slika 58: Ukupna potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru Slika 59: Potreba za potpornim uslugama inkubatora Slika 6: Ukupna potreba za potpornim uslugama inkubatora

6 Slika 61: Posjedovanje vlastitog stroja za obavljanje proizvodne djelatnosti... 6 Slika 62: Potreba za korištenjem opreme tijekom boravka u inkubatoru Slika 63: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru

7 Sažetak Analiza potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu izrađena je na zahtjev Grada Vrbovca kako bi se definirao koncept inkubatora koji bi prostorno i sadržajno adekvatno odgovorio na potrebe za kvalitetnom poduzetničkom potpornom infrastrukturom, vodeći računa o izvedivosti i održivosti ulaganja, kao i o generiranju maksimalnih dugoročnih učinaka za razvoj poduzetništva u Vrbovcu. Analiza potreba je provedena u razdoblju od srpnja do listopada 216. godine, a sastojala se od iscrpne analize raspoloživih dokumenata o radu inkubatora u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te pratećih preporuka i ankete koja se provela među postojećim poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicimapočetnicima na području grada Vrbovca i okolice, kao potencijalne ciljne skupine budućeg inkubatora. Iako grad Vrbovec pokazuje pozitivne trendove skoro u svim segmentima koji su inače na nacionalnoj razini negativni (karakteriziraju ga pozitivni demografski trendovi, povećanje broja trgovačkih društava i posljedično broja njihovih zaposlenika, relativno niska stopa nezaposlenosti te visoko 15. mjesto po neto dobiti među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj), projektom otvaranja poduzetničkog inkubatora želi se dalje održati i dodatno potaknuti taj rast. Opravdanost pokretanja projekta inkubatora potkrepljena je i relativno visokim interesom ispitanika u anketi za pokretanjem poduzetničkog pothvata, kao i visokom razinom izražene potrebe za stručnim uslugama koje inkubator može pružiti. Rezultati ove analize idu u prilog osnivanju poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu. Međutim, oni također dovode u pitanje određene aspekte inicijalnog koncepta ovog inkubatora, posebno u smislu funkcionalnih jedinica unutar inkubatora i opreme koja bi bila na raspolaganju stanarima inkubatora. Nadalje, analiza postojećeg koncepta ukazala je na potrebu za detaljnijom razradom plana osnivanja inkubatora, a posebno njegovog rada nakon što je izgrađen i osnovan, i to ne samo u svrhu natjecanja za bespovratna sredstva u sklopu poziva Razvoj poslovne infrastrukture, već i u svrhu donošenja informirane odluke o kretanju u ovaj projekt. Detaljan plan, temeljen na objektivnim i po mogućnosti konzervativnim procjenama, omogućit će uvid u sve potrebne troškove, kao i koristi koje se od projekta mogu očekivati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Analiza situacije dovela je do određenih zaključaka o potrebama grada Vrbovca te, posljedično, do preporuka za daljnje korake u skladu s tim zaključcima. Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu je definirati koncept inkubatora koji bi prostorno i sadržajno adekvatno odgovorio na potrebe za kvalitetnom poduzetničkom potpornom infrastrukturom, vodeći računa o izvedivosti i održivosti ulaganja. Prilikom analize potreba, u obzir su uzete sljedeće komponente: 7

8 Slika 1. Komponente analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu Prvi razlog za izradu kvalitetne analize istraživanja potreba je vezan uz poduzetničke potencijale na području grada Vrbovca. Identifikacija stvarnih potreba neophodna je kako bi se odredilo koji su to sadržaji koji su potrebni potencijalnim i postojećim poduzetnicima u gradu Vrbovcu i gravitirajućem području, kakav oblik prostora im odgovara za razvoj njihovog poslovanja, koji su to tržišni iznosi koje su spremni platiti za korištenje prostora inkubatora i popratne usluge. Ono uključuje i istraživanje konkurencije s obzirom na značajan rast potpornih institucija i širenje mreže usluga koje poduzetničke potporne institucije pružaju. S pozicije korisnika, istraživanje potreba za inkubatorom u Gradu Vrbovcu, trebalo bi odgovoriti na sljedeća pitanja: Zadovoljava li inkubator potrebe razvoja mojeg poslovanja prostorom i uslugama? Uklapa li se prostor inkubatora cjenovno u razvoj mojeg poslovanja? Nudi li konkurencija više i po povoljnijoj cijeni? Razlozi vezani uz izradu istraživanja potreba u odnosu na postojeću studiju izvodljivosti, uglavnom su vezani uz sadržajne manjkavosti u istraživanju potreba, ali i nepotpunim podacima u financijskoj analizi, koji su detaljnije prikazani u posljednjem poglavlju analize. Razlozi vezani uz analizu istraživanja potreba u kontekstu trenutno objavljenog natječaja «Razvoj poslovne infrastrukture» u okviru Operativnog programa «Konkurentnost i kohezija» tiču se uvjeta prihvatljivosti (prijavitelja, troškova i aktivnosti), kao i kapaciteta prijavitelja. Primjera radi, nema izračuna financijskog jaza, striktno su zadani kriteriji broja (postojećih i novih) poduzeća korisnika, popunjenosti infrastrukture, broja usluga i slično, nepostojeći marketinški dio u strukturi ulaganja itd.? Metodologija istraživanja Analiza dokumenata Analiza dokumenata pružila je teoretsku podlogu za provedbu istraživanja. Njena svrha bila je dobiti uvid u funkcioniranje i način rada postojećih inkubatora u Republici Hrvatskoj, a posebno onih koji mogu predstavljati konkurenciju inkubatoru u Vrbovcu, te u europske dobre prakse i preporuke za uvjete koje je potrebno ispuniti kako bi inkubator uspješno ispunio svoju svrhu. Analizirana su do sad provedena istraživanja, izrađene studije, mišljenja i preporuke, kako na nacionalnoj, tako i na EU razini. 8

9 Anketa Kako bi se dobilo mišljenje postojećih lokalnih poduzetnika poslodavaca i potencijalnih novih poduzetnika (obje skupine su i potencijalni korisnici Poduzetničkog proizvodno-poslovnog inkubatora u Vrbovcu) provedene su ankete među obje skupine u razdoblju od 12. rujna 216. do 6. listopada 216. godine. Ankete su bile dostupne online (upitnik za zainteresiranu javnost potencijalne nove poduzetnike na te upitnik za postojeće poduzetnike poslodavce na ), a poveznice na njih objavljene su na internetskim stranicama Grada Vrbovca, Razvojne agencije Grada Vrbovca, portalu zagreb.com.hr, i Facebook stranicama Razvojne agencije grada Vrbovca dok su identificirani ispitanici (postojeći poduzetnici) o anketi bili obaviješteni elektroničkom poštom. Diseminacijom upitnika na ovaj način ciljalo se na obuhvat Grada Vrbovca i neposredne okolice jer će i aktivnosti Poduzetničkog inkubatora ciljano pokriti upravo to područje. Odaziv na sudjelovanje u anketama bio je sljedeći: Anketa za postojeće poduzetnike poslodavce otvorena je ukupno 9 puta, ali je u potpunosti ispunjeno samo 12 upitnika, a djelomično dodatnih 1 (svi su analizirani). Anketa za potencijalne poduzetnike zainteresiranu javnost otvorena je 25 puta, dok je 13 upitnika u potpunosti ispunjeno, a 2 su ispunjena djelomično (kao i u slučaju poduzetnika, i potpuno i djelomično ispunjeni upitnici su analizirani). Anketa za postojeće poduzetnike sadržavala je ukupno 49 pitanja te je analizirala sljedeće aspekte: Opće podatke o poduzetniku, veličini, trajanju poslovanja, broju zaposlenih i njihovoj obrazovnoj strukturi, djelatnosti i sadašnjem poslovanju Procjenu potreba za aktivnostima koje bi inkubator provodio Procjenu potreba za korištenjem prostora kojeg inkubator može pružiti, uključujući i prateću komunalnu infrastrukturu Procjenu potreba za stručnim uslugama inkubatora Procjenu potreba za opremom koju inkubator može imati u svom sastavu. Anketa za potencijalne poduzetnike zainteresiranu javnost, kroz ukupno 24 pitanja, analizirala je: Opće podatke o osobi koja ispunjava upitnik, u smislu radnog statusa, razine obrazovanja te dobi Informiranost o svrsi inkubatora, mišljenje o značaju takve institucije, motiviranost za pokretanje vlastitog poduzetničkog poduhvata te planove u smislu lokacije poduzetničkog poduhvata i korištenja usluga inkubatora Potrebu za poslovnim prostorom, uslugama i opremom koju inkubator može pružiti. Fokus skupine Fokus skupina, na kojoj bi se raspravljalo o rezultatima provedene ankete te o konceptu inkubatora predloženom u studiji i koji proizlazi iz ankete, planirala se održati 4. listopada 216. godine, kao zadnji korak u postupku analize potreba. Na sudjelovanje u fokus skupini pozvani su poduzetnici (članovi skupštine Udruženja obrtnika grada Vrbovca), kao jedna od ključnih interesnih skupina ovog projekta. Međutim, unatoč pozivima i detaljnim pripremama za fokus skupinu, na sastanak skupine došla su samo dva poduzetnika, predstavnika Udruženja obrtnika Vrbovca, tako da se fokus skupina u planiranom obliku nije mogla održati niti dati planirane inpute za ovo istraživanje. 9

10 Iako nije provedena fokus grupa, tijekom sastanka se raspravljalo o konceptu inkubatora, razlozima izrade analize potreba, financijskoj konstrukciji projekta kao i o uvjetima aktualnog natječaja «Razvoj poslovne infrastrukture», koji se pravilima razlikuje od starijih natječaja sličnog tipa. Tijekom razgovora doneseni su sljedeći zaključci: Iskazana je visoka razina angažiranosti i osjećaja «vlasništva» postojećih poduzetnika za realizaciju projekta inkubatora Ključni dionici su prihvatili potrebu razmatranja opravdanosti analize potreba i revizije studije u pojedinim segmentima Istaknuta je važnost apliciranja projekta na aktualni natječaj s obzirom na zrelost projekta Potreban je konsenzus svih dionika (grad, RAG, Udruženje obrtnika) kako bi se stvorila kritična masa kapaciteta potrebnih za realizaciju projekta. Po završetku sastanka iskazan je interes da se što prije održi prezentacija ishoda analize potreba i analiziraju manjkavosti postojeće studije, kako bi se nositelj projekta i partneri eventualno stigli pripremiti već za aktualni (otvoreni) natječaj. Pretpostavke na kojima se analiza temeljila Ova analiza potreba temeljila se na nekoliko pretpostavki koje su odredile način i opseg istraživanja koje je provedeno. Pretpostavke su postavljene na temelju samog koncepta inkubatora i raspona aktivnosti kojima se inkubator bavi, kao i na karakteristikama grada Vrbovca i do sad utvrđenim potrebama. Ciljne skupine Analiza je uzela u obzir da će buduće ciljne skupine Poduzetničkog proizvodno-poslovnog inkubatora u Vrbovcu biti: Poduzetnici početnici definirani kao trgovačka društva i obrtnici unutar tri godine od osnivanja (kao korisnici smještaja, usluga i opreme inkubatora) Nove poslovne jedinice postojećih poduzetnika (kao korisnici smještaja, usluga i opreme inkubatora) Spin-off poduzeća postojećih poduzetnika (kao korisnici smještaja, usluga i opreme inkubatora) Postojeći poduzetnici (kao vanjski korisnici usluga inkubatora). Geografska pokrivenost aktivnosti inkubatora Glavna karakteristika poduzetničkog inkubatora je ta da ima lokalni utjecaj i samim time lokalnu pokrivenost. Nije za očekivati da će inkubator, osim ako se ne radi o visoko specijaliziranom tehnološkom inkubatoru, privući poduzetnike s regionalnog područja (primjerice županije), već se njegova aktivnost pretežno fokusira na lokalnu razinu. I sam cilj inkubatora koje osnivaju jedinice lokalne samouprave je potaknuti lokalni poduzetnički razvoj i lokalno zapošljavanje. Stoga je ovo istraživanje usredotočeno na područje grada Vrbovca i neposredne okolice (u radijusu od oko 45 kilometara, odnosno oko sat vremena putovanja automobilom) području s kojeg je realistično očekivati da će budući korisnici usluga inkubatora doći. 1

11 Aktivnosti inkubatora Poduzetnički proizvodno-poslovni inkubator provodit će niz aktivnosti koje će biti usmjerene na stanare inkubatora (poduzetnike početnike, nove poslovne jedinice i spin-off poduzeća postojećih poduzetnika), kao i na vanjske korisnike (sve poduzetnike na području grada Vrbovca i neposredne okolice). Istraživanje je provedeno imajući na umu da bi inkubator svojim korisnicima mogao nuditi sljedeće: Najam uredskog prostora po subvencioniranim cijenama Najam proizvodnog prostora po subvencioniranim cijenama Korištenje/najam zajedničkih prostorija (npr. dvorane za sastanke) Korištenje (uz naknadu) uredske opreme Korištenje (uz naknadu) druge, proizvodne opreme Pružanje stručnih potpornih usluga: o Edukacija o temama vezanim na poduzetništvo o Konzultantskih usluga o Specijalističkog savjetovanja pri razvoju novih proizvoda i usluga o Poslovnog povezivanja s investitorima, potencijalnim partnerima, drugim poduzetničkim potpornim institucijama o Usluga u sklopu poslovanja, poput administrativnih, knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, usluga web dizajna, marketinških usluga i sl. U istraživanju smo se posebno usredotočili na procjenu potreba za gore navedenim uslugama. Prethodno izrađena studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi U studenom 215. godina izrađena je Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi Poduzetnički inkubator Vrbovec. Autor studije je konzultantska tvrtka Logička matrica d.o.o.. U ovom poglavlju razmotrit će se određeni aspekti ove studije koje treba dodatno razraditi kako bi se povećale šanse za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu poziva Razvoj poslovne infrastrukture referentne oznake KK (istovremeno ukazujući na određene nejasnoće unutar natječaja na koje treba obratiti pažnju i zatražiti dodatna objašnjenja Ministarstva poduzetništva i obrta, kao Posredničkog tijela razine 1 za ovaj poziv, te u skladu s objašnjenjima prilagoditi studiju). Specifični ciljevi projekta Neki od navedenih specifičnih ciljeva projekta su preopćeniti i zapravo predstavljaju opće ciljeve. Kad definiramo specifične ciljeve projekta, razmišljamo o željenoj situaciji koja će nastati po završetku provedbe projekta. Specifični ciljevi poput Povećanje zapošljivosti i zaposlenosti stanovnika na području Grada Vrbovca i Zagrebačke županije, Očuvanje tradicijske kuhinje Grada Vrbovca i Jačanje gospodarskog identiteta grada Vrbovca nisu nešto što možemo provjeriti i izmjeriti neposredno nakon završetka projekta. Nadalje, pri definiciji specifičnog cilja projekta (ili više njih) bilo bi korisno promatrati ciljeve i pokazatelje natječaja, kako bi se cilj projekta uskladio s njima. Analiza socio-ekonomskog okvira Analiza socio-ekonomskog okvira trebala bi se više usredotočiti na sam grad Vrbovec i okolicu, odnosno područje na koje će inkubator imati utjecaj. Utjecaj inkubatora bit će prvenstveno lokalni, pa je to i područje koje se treba i pokriti analizom. 11

12 Nadalje, treba izbjegavati opisivanje aspekata koji nisu važni za sam inkubator. Primjerice, podaci o prostornoj strukturi Zagrebačke županije, broju vodovodnih priključaka na području Zagrebačke županije, broju vrtića u Zagrebačkoj županiji, zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog društva (osim ako bi se radilo o strukovnim udrugama važnima za razvoj poduzetništva u Vrbovcu), kulturnoj baštini i sl. nisu relevantni za inkubator u Vrbovcu ako autori misle da ipak jesu, povezanost između tih podataka i projekta bi se trebala objasniti. Dobra analiza socio-ekonomskog okvira trebala bi dati ulazne podatke za projekciju buduće potražnje. Analiza bi se trebala usredotočiti na one aspekte koji su važni za budući inkubator prometna povezanost, postojeće stanje u poduzetništvu, inkubatori koji su konkurentni jer su smješteni u blizini, trend samozapošljavanja i sl. Idealno bi bilo iznesene podatke protumačiti u odnosu na projekt. Analiza ponude i potražnje Analiza ponude temelji se na općenitoj analizi svih inkubatora u Republici Hrvatskoj i trendova u nekim zemljama EU. Ovo zapravo ne predstavlja ponudu za primjerice poduzetnika-početnika iz Vrbovca ponuda je ono gdje se on ili ona u ovom trenu mogu obratiti za neke od usluga koje budući inkubator planira pružati. Dakle, ne vidimo je li dio potreba već ispunjen i postoji li konkurencija oba aspekta utječu na potrebu za projektom. Analiza potražnje započinje analizom gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj i ponovo nekim općim trendovima, koji ne moraju biti primjenjivi na situaciju grada Vrbovca. Nakon toga se spominje Zagrebačka županija, glavne djelatnosti te radne zone, nakon čega slijedi opširan tekst o teškoćama poduzeća u pronalaženju odgovarajuće radne snage i mekim vještinama koju određena vrsta radne snage treba imati za obavljanje pojedinih poslova ponovo, ne vidi se relevantnost ovih podataka za projekt, a posebno za analizu potražnje. Nakon toga vrlo kratki dio (u odnosu na ostale) bavi se gradom Vrbovcem i to javnim pozivom za iskaz interesa za smještaj u inkubatoru, koji zapravo nije polučio neke značajne rezultate (samo tri iskaza interesa i to sva tri u sektorima koje planirani proizvodni prostori ne pokrivaju). Naime, u projektu se predviđa izgradnja i opremanje četiri proizvodna prostora opremljena konkretnom opremom za elektrotehničku i metaloprerađivačku djelatnost, djelatnost proizvodnje panelnog namještaja i tiskarsku djelatnost te dva prostora za pripremu hrane. Studija, međutim, ne nudi dovoljno, ili uopće, dokaza kojima bi se potkrijepila potreba za upravo tim vrstama proizvodnog prostora. Dapače, uz općenitu analizu pretežno Zagrebačke županije (čiji se trendovi ne mogu jednostavno preslikati na grad Vrbovec, već bi se samo područje grada trebalo na isti način analizirati), jedini konkretni koraci poduzeti kako bi se ispitala potražnja je poziv Grada Vrbovca za iskaz interesa za ulazak u inkubator, na koji su se javila samo tri poduzetnika, i to u djelatnostima građevinarstvo, informacijsko-komunikacijske tehnologije i proizvodnja mlinskih proizvoda i stočne hrane. Nije jasno kako je onda došlo do odluke Grada Vrbovca da unutar inkubatora izgradi proizvodne prostore (upravo s tom opremom i za te djelatnosti) i prostore za pripremu hrane, kad nema indikacija da je to ono što poduzetnicima i/ili poduzetnicima-početnicima u Vrbovcu treba. Zaključci iz analize ponude i potražnje poput vidljiva je želja i aktivnost za pokretanje poduzetničke aktivnosti od strane mladih i žena na predmetnom području apsolutno nisu potkrijepljeni bilo kakvim podacima. Iako se suradnja sa srednjim strukovni školama spominje, ona se ne opisuje u detalje, u smislu potrebe za tom suradnjom i kako će ona izgleda, pa u zaključku o analizi ponude i potražnje jednostavno bude spomenuta jednom rečenicom, bez prijašnjeg spomena ili više informacija. Jednako tako, analiza potražnje ne daje uporište za ostale elemente studije, a posebno financijsku i ekonomsku analizu. Primjerice, postavljaju se pitanja: 12

13 Kako znamo da će popunjenost inkubatora u prvoj godini funkcioniranja biti 1% (ako analize pokazuju da je prosječna popunjenost postojećih inkubatora oko 9%, dakle ovdje se ne radi o novoosnovanim inkubatorima)? Predstavljene analize nisu dale indikaciju da bi interes bio tako visok. Kako znamo da će novoosnovano poduzeće u prvoj godini poslovanja investirati najmanje 1. kn u svoj poduzetnički pothvat i kako se onda došlo do godišnjeg iznosa vanjskih koristi u ekonomskoj analizi od 4.5. HRK? Projektna intervencija Kad se razmišlja o projektu inkubatora, treba razmisliti: koje su sve aktivnosti potrebne da inkubator započne s radom te koliko će one stajati kako aktivnosti rasporediti u razdoblje provedbe projekta, koje aktivnosti ulaze u to razdoblje, a koje ne. Što se tiče potrebnih aktivnosti i povezanih troškova, osim izgradnje i opremanja u studiji se ne opisuju pojedinosti povezane s aktivnostima spomenutim u gantogramu, poput pripremnih aktivnosti za ulazak poduzetnika i komunikacija i vidljivost niti su tim aktivnostima dodijeljeni troškovi u financijskoj i ekonomskoj analizi. U tom smislu može se razmišljati možda o razradi poslovnog plana inkubatora, izradi web stranice, održavanju prezentacija o budućem inkubatoru i sličnih aktivnosti koje bi spadale pod promociju inkubatora prema korisnicima, zatim o edukaciji budućih djelatnika inkubatora i sličnim aktivnostima (u skladu s postojećom situacijom i potrebama). Trošak koji nije predviđen je upravljanje projektom, što može biti značajan trošak, posebno kod infrastrukturnih projekata, jer zahtjeva značajne ljudske resurse različitih profila. Razdoblje provedbe projekta treba se dosljedno planirati. Npr. u gantogramu projekta (str. 72 studije) predviđeno je trajanje izgradnje objekta od 5 mjeseci, dok je na drugom mjestu u tekstu (str. 41) navedeno da će gradnja trajati 9 mjeseci. U gantogramu nije predviđeno vrijeme za provedbu javne nabave za radove, već se s gradnjom počinje odmah po dodjeli bespovratnih sredstava. Nije jasno u kojem se razdoblju planira izraditi izvedbeni projekt, jer nije predviđen. U tekstu se spominje trajanje projekta od 24 mjeseci (str. 41) i od 36 mjeseci (str. 75) još jedna nedosljednost (iako se iz financijskih tablica zaključuje da je to ipak 24 mjeseca). Dakle, projekt treba u cijelosti osmisliti, aktivnosti razraditi, povezati ih s proračunom projekta i onda dosljedno koristiti te podatke u svim relevantnim dijelovima studije. Financijska analiza Pretpostavke financijske analize Iako se u studiji navodi Vodič Europske komisije (EK) za izradu analiza troškova i koristi za programsko razdoblje (str. 13 studije) kao temelj za izradu analize, kao diskontna stopa za provedbu financijske analize koristi se 5%, dok je preporučena stopa EK-a za financijsku analizu 4% (str. 42 Vodiča: According to Article 19 (Discounting of cash flows) of Commission Delegated Regulation (EU) No 48/214, for the programming period , the European Commission recommends that a 4 % discount rate in real terms is considered as the reference parameter for the real opportunity cost of capital in the long term. ). Vodič predviđa mogućnost da zemlja članica na temelju svoje specifične situacije odredi drugačiju diskontnu stopu, ali u tom slučaju ona treba biti definirana na državnoj razini i dosljedno primjenjivana u svim studijama (to nije slučaj kod Republike Hrvatske). Razdoblje financijske analize uključuje, po objašnjenju u tekstu, između ostalog i vrijeme za realizaciju ulaganja što uključuje izradu preostale projektne dokumentacije, izradu projektne prijave za EU 13

14 fondove, proces evaluacije prijave i vrijeme potrebno za ugovaranje. Međutim, provedbeno razdoblje ne uključuje vrijeme potrebno za izradu dokumentacije niti vrijeme potrebno za dobivanje bespovratnih sredstava (kad bi se sve to promatralo nekoliko bi godina moglo prethoditi samoj izgradnji), već se računa od trenutka kad kreću konkretne radnje na realizaciji investicije, obično od trenutka kad je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan. Ukupno ulaganje Ukupno ulaganje uključuje radove, nadzor radova, visibility oznake na gradilištu te opremanje. Međutim, kao što je već spomenuto u dijelu o projektnoj intervenciji, ovdje su zanemareni drugi troškovi koji će morati nastati u tom razdoblju, koji mogu ući u prihvatljive troškove i koji moraju ući u trošak investicije. To su: trošak dokumentacije koja je izrađena i koja se još mora izraditi kako bi se počelo s gradnjom i kako bi se zgrada mogla staviti u funkciju (uključujući i samu studiju izvodljivosti) troškovi upravljanja projektom troškovi ostalih usluga (primjerice izrade poslovnog plana i/ili provedbe edukacija za djelatnike inkubatora) potrebnih za rad inkubatora troškovi promidžbe inkubatora ostale aktivnosti unutar elementa komunikacija i vidljivost (uz visibility oznake). Troškovi nadzora čine se podcijenjeni jer po iskustvu iznose obično oko 2% vrijednosti radova. Troškovi investicije bi trebali biti prikazani s PDV-om koji je prihvatljiv trošak ako ga nositelj projekta ne može povratiti (što je slučaj s Gradom Vrbovcem, pogledati Vodič EK, str. 42). Nadalje, oprema nije specificirana po stavkama, već samo u ukupnom iznosu (5 mil. HRK). Na taj način teško je procijeniti usklađenost cijena s tržišnim cijenama, niti je moguće dobiti jasnu sliku koliko komada čega (posebno sitne opreme) inkubator namjerava nabaviti. Opis ulaganja u opremu (str. 71 studije) ne daje informacije je li, na primjer, namještaj za inkubator uključen u tu cijenu (zapravo, po opisu izgleda da nije). Operativni rashodi Iako studija daje velik naglasak na kvalitetne usluge koje će inkubator pružati poduzetnicima, od zaposlenih predviđaju se samo dvije osobe, od kojih je jedna direktor/ica. Razumno je, barem u prvim godinama rada inkubatora, ne zapošljavati stručnjaka za svako područje podrške koja će poduzetnicima biti potrebna, već te usluge podugovoriti, ali niti to se ne ogleda u operativnih rashodima. Dakle, specifična stručna podrška koja je stanarima inkubatora potrebna treba biti predviđena u operativnim troškovima. Ovo uključuje i računovodstvo. Operativni rashodi ne predviđaju nikakve aktivnosti inkubatora na svojoj daljnjoj promidžbi, što će morati biti sastavni dio rada inkubatora (minimalno održavanje i ažuriranje internetske stranice inkubatora, koju bi inkubator trebao imati). Nadalje, iako je predviđen trošak održavanja opreme, u preostalih 13 godina od nabave opreme neka od nje će se trebati zamijeniti (primjerice računala). Trošak zamjene opreme nije predviđen u operativnim rashodima. Kod definiranja operativnih rashoda treba razmisliti o svim aktivnostima inkubatora i troškovima koje će te aktivnosti generirati. Od ovih gore navedenih, moguće je da postoje i još neki operativni troškovi koji su previđeni. 14

15 Operativni prihodi Operativni prihodi u projektu su prihodi nastali najmom proizvodnog prostora i ureda (uredskog prostora i coworking prostora). Izračun prihoda uzima u obzir da će odmah po završetku projekta inkubator biti pun, što najvjerojatnije neće biti slučaj. U poglavlju o fazi širenja bi se trebalo navesti kojom se dinamikom očekuje da će se inkubator puniti te kolika će mu biti popunjenost u svakoj od godina promatranog vremenskog razdoblja. Nadalje, praksa je u postojećim inkubatorima da se prostor zaračunava po m 2. U ovom slučaju, cijene proizvodnih i uredskih prostora ne ovise o površini (prostori su različitih površina) nego je za njih dana ista cijena (osim u slučaju proizvodnog prostora tiskare, koji je 1. HRK/mjesečno skuplji od ostalih proizvodnih prostora). U tekstu studije (a takva je inače i praksa) navodi se da je najveća subvencija najma prostora u prvoj godini boravka tvrtke-stanara u inkubatoru, a potom se progresivno smanjuje sljedećih godina.. Plan smanjivanja subvencije po godinama boravka nije iznesen niti se reflektira u prihodima. Ovdje pak treba obratiti pažnju i na uvjete prihvatljivosti poziva Razvoj poslovne infrastrukture, gdje je jedan od uvjeta cijena koja se naplaćuje za uporabu infrastrukture odgovara tržišnoj cijeni bit će potrebno, u svrhu izračuna financijskih i ekonomskih pokazatelja, koristiti tržišnu cijenu kao prihod. Ali nije jasno je li cijena koja je navedena kao temelj prihoda u studiji tržišna cijena (iz koje nije izbijena subvencija, pa je stoga uvijek ista) ili već subvencionirana cijena. Ako je to uistinu tržišna cijena, onda bi se ona po m 2 kretala od 1 HRK do 12 HRK, što je zapravo vrlo niska cijena i jedino smo na tako nisku tržišnu cijenu (12 HRK/m 2 ) naišli kod Poduzetničkog inkubatora Vukovar. Financijski jaz Budući da su diskontirani operativni prihodi veći od diskontiranih operativnih rashoda, nije moguće automatski ići s pretpostavkom da će sufinanciranje Europskog fonda za regionalni razvoj iznositi 85% prihvatljivih troškova projekta, već se treba izračunati financijski jaz, odnosno postotak sufinanciranja koji nedostaje da se projekt provede uzevši u obzir sadašnju vrijednost budućih neto prihoda. Valja napomenuti da se u natječaju Razvoj poslovne infrastrukture metodom izračuna financijskoj jaza određuje intenzitet potpore. Ekonomska analiza Slično kao i u financijskoj analizi, u ekonomskoj analizi pokazatelji se u studiji izračunavaju pomoću diskontne stope od 5,5%, dok je za programsko razdoblje preporučena diskontna stopa za ekonomsku analizu u kohezijskim zemljama 5% (str. 55 Vodiča EK: According to Annex III to the Implementing Regulation on application form and CBA methodology, for the programming period the European Commission recommends that for the social discount rate 5 % is used for major projects in Cohesion countries and 3 % for the other Member States. ). Zapravo, obje diskontne stope koje su primijenjene u studiji (financijska diskontna stopa od 5% za financijsku analizu i socijalna diskontna stopa od 5,5% za ekonomsku analizu) preporučene su diskontne stope za prethodno programsko razdoblje, Ovdje valja naglasiti da je u obrascu studije koju treba priložiti pozivu Razvoj poslovne infrastrukture navedeno da se primjenjuje diskontna stopa od 4% (budući da je samo jedna stopa navedena, pretpostavka je da se primjenjuje i na financijsku i na ekonomsku analizu). Ovu napomenu u obrascu studije treba provjeriti i onda studiju prilagoditi tome. 15

16 Nije dovoljno jasno i konkretno objašnjeno kako se došlo do izračuna primijenjenih konverzijskih faktora, posebno uzevši u obzir da Vodič EK preporuča korištenje konverzijskog faktora 1 za utrživa i neutrživa dobra ako država članica nije na nacionalnoj razini definirala konverzijski faktor. Izjave poput U ovom projektu se koristi najčešće korištena vrijednost SCF=,8 koja odražava i izloženost hrvatskih novčanih tokova i Nacionalna cijena za male potrošače 4% tržišne nisu dovoljno potkrepljene za obje bi trebalo dati izvor informacija i, po mogućnosti, objasniti izračun. Kod cijena režija, nije jasno zašto je konverzijski faktor 2, ako je nacionalna cijena za male potrošače 4% tržišne (bi li onda trebao biti 2,5?). Kod plaće u sjeni, odnosno konverzijskog faktora za rad, Vodič EK za novo programsko razdoblje navodi da se cijena rada prikazuje samo bez izravnih poreza (dakle poreza i prireza), dok se socijalna davanja uključuju u cijenu rada jer se smatraju odgođenom plaćom (str. 55 Vodiča, fusnota 51). Kod kvantifikacije društvenih koristi navodi se da je Planirano da ukupno 15 poduzeća prođe uspješno proces inkubacije. Kvantifikacija ove koristi je napravljena na način da se procijenilo da će novoosnovano poduzeće u prvoj godini poslovanja investirati najmanje 1. kn u svoj poduzetnički pothvat.. Za ovu izjavu, odnosno iznos investicija, nije dan nikakav dokaz (npr. prosječna ulaganja poduzetnika-početnika), koji bi se tipično trebao iščitavati ili iz socio-ekonomskog okvira ili iz analize ponude i potražnje. Uz ovu društvenu korist, još je jedna kvantificirana, a to je dodana vrijednost s osnove novih zapošljavanja i učinci privlačenja novih investicija slijedom formiranja novih poduzeća. Ekonomska korist po osnovi novih zapošljavanja se izračunala kao umnožak novozaposlenih osoba i BDP-om po glavi stanovnika. Ukupan procijenjeni broj novozaposlenih slijedom ulaganja poduzeća u inkubatore iznosi 45 (u prosjeku tri novozaposlena po poduzeću koje prolazi proces inkubacije). Ove dvije kvantificirane društvene koristi u izračunu ekonomskih pokazatelja daju ukupne vanjske koristi od 4.5. HRK u svakoj promatranoj godini počevši od 218. godine, iako bi 218. godine inkubator trebao raditi samo 6 mjeseci (jer se u prvih 6 mjeseci godine još oprema), a ta je korist u tablici za izračun nazvana prihodi novootvorenih tvrtki. Zapravo, nejasnim definiranjem konverzijskih faktora kao i neprikazivanjem izračuna kvantifikacije društvenih koristi, izračun ekonomskih pokazatelja je donekle izložen manipulacijama, iako bi ekonomska analiza trebala biti ključni element kojim se dokazuje vrijedi li ulagati EU sredstva u projekt ili ne. Zaključak Općenito, dobra analiza socio-ekonomskog okvira, pa posljedično i ponude i potražnje je jamstvo za izradu objektivne studije koja je dobro procijenila sve aspekte projekta, s tim dajući i nositelju projekta i potencijalnom donatoru sigurnost da idu u pravom smjeru, odnosno da je projekt potreban, izvediv i da će imati (dugoročne) koristi za lokalnu zajednicu. Izneseni zaključci uvijek moraju biti argumentirani, a i dosljedni kroz cijeli tekst, inače se čitatelj pita što su ispravni zaključci. Najbolji pristup u izradi bilo kakvog dokumenta koji treba služiti za donošenje važnih odluka je transparentnost sve pristupe koji su primijenjeni treba objasniti, tako da je čitatelju jasno kako je do određenih podataka i pratećih zaključaka došlo. Preporuka je studiju revidirati, ne samo sa stajališta primijenjenih diskontnih stopa, već i sa stajališta stvarnih potreba, jer jedino u slučaju kad projekt zadovoljava te potrebe može se od njega očekivati da će generirati društvene koristi. U suprotnom, u situaciji kad su resursi ograničeni i odluka da se jedan projekt financira znači nemogućnost financiranja nekog drugog projekta, bilo bi pametnije i korisnije 16

17 sredstva predviđena za ovaj projekt usmjeriti na nešto drugo, što uistinu hoće generirati željene koristi za lokalnu zajednicu. Inkubatori pojam, funkcija i dobre prakse Situacija s inkubatorima u Republici Hrvatskoj Broj inkubatora i ostalih srodnih oblika poduzetničkih potpornih institucija među koje ubrajamo akceleratore, znanstveno-tehnološke parkove, poduzetničke centre, poslovne parkove i coworking prostore raste. Zadnja sveobuhvatna analiza djelovanja poduzetničkih potpornih institucija rađena je 28. godine kao rezultat suradnje Poduzetničkog inkubatora BIOS iz Osijeka i Agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Audeo. U tom trenutku baratalo se s podatkom od 27 poduzetničkih potpornih institucija koje vrše funkcije inkubatora na području Republike Hrvatske. Prema podacima nađenim na barata se sa čak 82 poduzetničke potporne institucije (ne računajući razvojne agencije koje također pružaju određene usluge kojima se bave i poduzetnički inkubatori), međutim među njima ne razdvajaju se posebno one koje osiguravaju prostor poduzetnicima od onih koje isključivo pružaju određene vrste usluga. Ministarstvo poduzetništva pod evidencijom poduzetničkih inkubatora koja se temelji na Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture prepoznaje 34 subjekta, dok pod akceleratorima, poslovnim parkovima i znanstvenotehnološkim parkovima navodi još ukupno 7 institucija, od koji se pojedine ponavljaju u više kategorija, pa se može okvirno govoriti o brojci od oko 35 inkubatora. Također, nisu navedeni neki novi inkubatori poput HUB385. Dodatan problem je što u navedenim evidencijama nema poduzetničkih inkubatora koji su u završnim fazama izgradnje i za koje možemo biti sigurni da će biti svojevrsna konkurencija inkubatoru u Vrbovcu. Posebno se to odnosi na grad Križevce gdje se uskoro otvara Razvojni centar i Tehnološki park na oko 3 m 2 s uslugama radnog prostora, coworking prostora, poslovnog savjetovanja i edukacije, akceleracije, te koji zbog relativne blizine, dobre cestovne povezanosti, konkurentnih cijena (u odnosu na nacionalni prosjek) biti najveći konkurent Poduzetničkog inkubatora grada Vrbovca. Tu su i uskoro otvoreni Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija SEECELL, Tehnološki park u sklopu Zagrebačkog velesajma, najavljeni inkubatori u Velikoj Gorici, Samoboru, Ivanić Gradu itd. Našim istraživanjem obuhvatili smo područje od oko 45 kilometara oko grada Vrbovca. Iako inkubacijsko područje može biti daleko šire, na nacionalnoj razini, pa se čak potiče i internacionalizacija (Europski revizorski sud, 214), u konceptu lokalnog inkubatora kakav bi trebao biti vrbovečki, ipak smo se ograničili na područje od otprilike do 1 sata vožnje automobilom, koje dijeli ima određene sociokulturne značajke, te nezaobilaznu činjenicu blizine grada Zagreba koja istovremeno može predstavljati priliku i veliku prijetnju. Crvenom bojom označeni su postojeći inkubatori, plavom bojom inkubatori koji su u završnim fazama izgradnje, a sivom bojom označeni su potencijalni inkubatori, koji su u fazi pripreme dokumentacije. Za dio inkubatora koji su svojevremeno djelovali, poput onog u Bjelovaru, nismo uspjeli pronaći relevantne podatke, pa nisu obuhvaćeni analizom. 17

18 Slika 2: Inkubatori u radijusi od 45 km od Vrbovca postojeći, u završnim fazama te u fazi pripreme dokumentacije Osnovni podaci koje smo prikupili, analizirali i usporedili s planiranim aktivnostima, kapacitetima Poduzetničkog inkubatora grada Vrbovca, prikazani su u sljedećoj tablici: Tablica 1: Analiza postojećih inkubatora u okruženju PPI 1 Koprivnički poduzetnik (inkubator) 2 ZIP zagrebački inkubator poduzetništva 3 Tehnološki park Zagreb (TPZ d.o.o.) Najam opreme Da: laser, CNC, pakirka, viličari Popratne usluge Cijena po m 2 Izrada poslovnih planova i investicijskih studija, projekata za EU fondove, edukacije i seminari, mentorstvo Ne Mentorstvo iskusnih poduzetnika, coworking, medijska podrška, radionice, nalaženje investitora Ne Pomoć u svim fazama (predinkubacija, Od 1 kn/m 2 /za poduzetnike početnike do 3 kn/m 2 što se smatra komercijalnom cijenom + režije 5kn/dan za coworking 5 kn/dan za coworking, u 1. 18

19 PPI Najam opreme inkubacija, postinkubacija, virtualna inkubacija uz usluge tehničke podrške, poslovnog savjetovanja, poslovne edukacije, internacionalizacije, predakceleracije) 4 Impact Hub, Zagreb Ne Inkubacija i akceleracija, mentorstvo, coworking, posebni programi za žene poduzetnice, društveno poduzetništvo itd., umrežavanje 5 HUB385 Ne Najam prostora za coworking, umrežavanje, organizacija događanja, radionica itd... 6 Pisak poduzetnički inkubator grada Siska Ne Popratne usluge Cijena po m 2 Virtualni ured, najam sale za sastanke, edukacije, promotivna i edukativna događanja, 7 Core incubator Ne Financiranje, mentorstvo, coworking, programiranje, dizajn, računovodstvo i pravna pomoć. 8 Poduzetnički inkubator Ludbreg (Lucera d.o.o.) 1 Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija SEECEL Da (hladnjača, pakirnica, 3D printer) Najam prostora (uredske i uslužne djelatnosti), savjetodavne, konzultantske, administrativne usluge i edukacije, coworking, IT podrška i usluge, usluge iz područja marketinga, edukacije Učenje i usavršavanje, centar stručnosti i izvrsnosti, uredske prostorije, smještajni kapaciteti za polaznike edukacija, dvorane za sastanke, garažna parkirna mjesta te inovacijski park godini 2% komercijalne vrijednosti najma, nakon 5 godine puna cijena Coworking, sastanci, kn/mj. Ovisno o paketu usluga Ured uz korištenje zajedničkih prostora od 5kn, korištenje vlastitog radnog stola i zajedničkih prostora (od 125 kn, zajednički radni prostor (od 15 kn/dan) Od 15 kn/m 2 mjesečno u 1. godini 5 kn/m 2 u 5. godini 1 kn/m2 u prvih 6 mjeseci, 1% komercijalne cijene u 5. godini + admin. troškovi 19

20 PPI 2 Tehnološki park Zagrebački velesajam 3 Križevci Razvojni centar i tehnološki park 1 Poduzetnički inkubator Grada Velike Gorice 2 Poduzetnički inkubator Ivanić Grad 3 Poduzetnički inkubator Ivanec Najam opreme Popratne usluge Cijena po m 2 Ne Tehnička podrška, poslovno savjetovanje, poslovna edukacija, internacionalizacija 16 kn/m 2 + režije Iz provedenog istraživanja utvrđeno je kako trenutno tek manji broj inkubatora omogućava razvoj proizvodnih djelatnosti u ciljnom području. Većina inkubatora nudi uredski prostor, prostor za sastanke po sistemu dnevnog, mjesečnog ili godišnjeg najma. Inkubatori u javnom vlasništvu (čiji su većinski osnivači jedinice lokalne/regionalne uprave i samouprave) imaju subvencionirane cijene najma. Opseg usluga uglavnom je sličan u svim analiziranim inkubatorima, s određenim specifičnostima koje proizlaze iz inkubatora čiji su osnivači privatne osobe. Kod njih su zamjetne više cijene, kvalitetna medijska eksponiranost, dobro strukturirani timovi mentora uglavnom privatnih poduzetnika uz mogućnost pribavljanja konkretnih investicija za pokretanje/ubrzavanje rasta i razvoja MSP. Uzevši u obzir navedene podatke koji su nastali kao rezultat istraživanja rada drugih srodnih potpornih institucija, rezultata ankete koja je obrađena niže, te preporuka Europske komisije koje su nastale na osnovi benchmarking analize inkubatora u Europskoj uniji i Tematskog izvješća Europskog revizorskog suda, navodimo glavne snage i slabosti postojećeg koncepta inkubatora: 2

21 Slika 3: Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja postojećeg koncepta inkubatora Europski benchmarking Postoje brojna istraživanja na razini Europske unije vezana uz ulaganja sredstava iz EU fondova u poduzetničke inkubatore. U ovom dijelu teksta referirat ćemo se na službene dokumente koje je naručila Europska komisija, a izradili Centar za strateške i evaluacijske usluge (22. godina) odnosno Europski revizorski sud (214. godine). Iz navedenih dokumenata, za potrebe ove Studije korišteni su dijelovi preporuka koji su relevantni projektu «Poduzetničkog inkubatora Grada Vrbovca»: Tablica 2: Preporuke Europskog revizijskog suda relevantne za projekt Poduzetnički inkubator Grada Vrbovca Europski revizorski sud: Tematsko izvješće: Je li Europski fond za regionalni razvoj uspješno podupirao razvoj poduzetničkih inkubatora? PREPORUKA POVEZANOST S PROJEKTOM Poslovni bi se inkubatori trebali osnivati na Analiza potreba putem ankete pokazala je temelju detaljnih i realističnih poslovnih planova područja investicije koje je potrebno dodatno pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti razraditi radi se o uslugama koje potencijalni 21

22 održivosti njihovih neprofitnih inkubacijskih aktivnosti Inkubacijske bi aktivnosti od samog početka trebalo obavljati osoblje s primjerenim vještinama koje može pružiti odgovarajuću individualnu potporu korisnicima i potencijalnim budućim poduzetnicima Inkubatori bi trebali proaktivno tražiti i stjecati nove korisnike neovisno o njihovom zemljopisnom podrijetlu te se usredotočiti na inovativne poslovne ideje s velikim potencijalom rasta kako bi ostvarili najveću moguću učinkovitost javnih financijskih sredstava te najveću moguću dodanu vrijednost sredstava EU poduzetnici trebaju u fazama predinkubacije, inkubacije i postinkubacije. Zaključak Tematskog izvješća je kako u infrastrukturnom smislu inkubatori obično izvršavaju svoju funkciju, te kako se prilikom planiranja i financiranja najviše pažnje posvećuje infrastrukturnoj komponenti inkubatora, a zanemaruju se usluge. Istraživanje provedeno u svrhu izrade ove analize, pokazalo je upravo da naglasak treba staviti na usluge jer je svega 17% ispitanika ustvrdilo da žele ulagati u proizvodne djelatnosti, a svi ostali su orijentirani na IKT ili uslužne djelatnosti, a svi redom trebaju popratne usluge. Potreba za opremom također je bila zanemarivo iskazana u odnosu na popratne usluge (savjetovanje, konzultantske usluge i slično). Primjer dobre prakse je BIOS, poduzetnički inkubator u Osijeku nudi čak 17 različitih usluga u fazi inkubacije/postinkubacije ( Kako bi se navedene usluge predinkubacije, inkubacije i postinkubacije mogle provesti, potrebno je osigurati kvalitetne kadrove. U usporednoj analizi rada drugih poduzetničkih inkubatora, iskazane su različite prakse pojedini inkubatori imaju zaposleno osoblje koje pruža dio navedenih usluga, dio inkubatora ima isključivo vanjske pružatelje usluga poslovnog savjetovanja i mentora, a većina ih kombinira vanjske i interne stručnjake. U investicijskoj studiji potrebno je identificirati način pružanja usluga unutar inkubatora uključujući interno osoblje i vanjske djelatnike, odrediti troškove istih i uključiti ih u financijsku analizu poslovanja. Kvalitetni interni i vanjski stručnjaci trebali bi biti barem jednako važan argument za odabir pojedinog inkubatora kao što je prostor ili eventualna oprema. Brojni poduzetnički inkubatori upravo na snažnim kadrovskim (mentorskim) kapacitetima grade svoj image i privlače tvrtke s dobrim idejama: Za potrebe proaktivnosti u radu, ne samo u pronalaženju novih korisnika nego i općenito, na razvoju i promociji poduzetništva (posebno u slučaju lokalnih «univerzalnih» inkubatora), potrebno je imati osmišljenu komunikacijsku strategiju sa svim resursima (ljudskim, materijalnim) koji su potrebni da bi se poboljšala vidljivost i omogućilo proaktivno traženje korisnika (kao što je vidljivo iz primjera 22

23 Postupak inkubacije kod svakog bi društva koje je korisnik inkubatora trebao početi pripremom detaljnog inkubacijskog programa koji je prilagođen pojedinom društvu. Trebalo bi pratiti provedbu tog programa te procijeniti u kojem su stupnju postignuti ciljevi poduzetnika Poslovni inkubatori trebali bi biti dizajnirani na način da podržavaju i budu dio šireg strateškog okvira teritorijalno orijentiranog ili fokusiranog na određene prioritete politika (npr. razvoj klastera) odnosno sektorske prioritete. Inkubatori bi se trebali promovirati kroz inkluzivno partnerstvo dionika iz javnog i privatnog sektora. Postoje različiti načini kako poduzetnički inkubatori pokrivaju operativne troškove, a iako se većina oslanja na javne izvore, postoji Zagrebačkog inkubatora poduzetništva koji svojim redovitim natječajima privlači poduzetnike početnike ili potencijalne poduzetnike s dobrim poslovnim idejama ( Nastavno na točku 2 ove tablice, EU prakse pokazuju da uspješnost poduzetnika koji započinju svoje poslovanje u poslovnim inkubatorima raste u situacijama kvalitetne predinkubacije i u situacijama kada se na svakog korisnika primjenjuje individualizirani pristup. Ovakav pristup iziskuje znatne kapacitete (za selekciju i usmjeravanje, praćenje razvoja). Tim više je potrebno detaljnije razraditi procese (istraživanja potreba, procjene izvedivosti projektne ideje, pomoć u poslovnom planiranju, razvoju proizvoda kroz mentorstvo, a zatim i pomoć u pronalaženju tržišta, umrežavanju i internacionalizaciji) Benchmarking analiza poslovnih inkubatora S obzirom da ne postoji veća razina povezanosti niti partnerstvo sa klasterima, većom industrijom ili znanstveno-istraživačkim sektorom, nije izvjesno da će inkubator u Vrbovcu biti sektorski usmjereni inkubator tj. predloženi koncept «lokalnog inkubatora» kojem je cilj poticanje razvoja lokalnog poduzetništva i smanjenja nezaposlenosti realan. Doprinos širem strateškom okviru ovdje će biti vezana uz relevantnost prema strateškim razvojnim dokumentima. Geografska umreženost mogla bi se u perspektivi ostvariti uspostavom mreže poduzetničkih inkubatora Zagrebačke županije za čiju uspostavu postoji inicijativa (Zagrebačka županija) koja može osigurati različite pogodnosti poduzetnicima u organizacijskom i stručnom nadopunjavanju U predmetnom slučaju, ono se već djelomično ostvarilo suradnjom između Udruženja obrtnika Grada Vrbovca i Grada Vrbovca (i s RAG-om kao budućim operaterom). Potrebno je razmotriti na koji način eventualno dati veću odgovornost i proaktivniju ulogu Udruženja obrtnika u radu poduzetničkog inkubatora s obzirom na visoku razinu osjećaja «vlasništva» nad projektom, što se može povezati s identificiranim deficitom u stručnim znanjima i kapacitetima potrebnim za proaktivni rad inkubatora. U ovom pogledu, postojeća financijska analiza slijedi zaključke benchmarking analize Europske komisije, ali uz napomene koje su prezentirane u 23

24 argument za smanjenje ovisnosti o javnim sredstvima i veće oslanjanje na vlastite prihode Dodjela fizičkog prostora poduzetnicima je središnja aktivnost inkubatora. Definirani su standardi dobre prakse kao model koji se može primijeniti kod konfiguriranja prostora inkubatora nalazima (financijski jaz, nerealne projekcije popunjenosti, pitanje definiranja cijene, jačanje konkurencije i slično). Zanimljivo da na razini inkubatora koji su bili obuhvaćeni analizom (Vrbovečki inkubator se površinom uklapa u model), imaju prosječnu cijenu operativnih troškova od 5 K Eura godišnje, od čega 41% otpada na zaposlenike, 24% na usluge namijenjene klijentima, 22% na održavanje zgrade i opreme i na ostalo 13%. Iako se radi o prosječnom izračunu troškova, opći i administrativni troškovi te troškovi osoblja u financijskoj projekciji Vrbovca iznose 46. kn godišnje, što je osam puta manje, pa je potrebno napraviti dodatnu projekciju ne samo troškova osoblja nego i ostalih operativnih troškova (npr. 2., kn za režije (struja, grijanje, voda, komunalni doprinosi/telekomunikacije mjesečno se čini nerealno nisko). Analiza pokazuje da inkubatori koji imaju manje od 5.8 m 2 prostora namijenjenog korisnicima (najčešći slučaj analiziranih inkubatora), teško mogu ostvariti efekte obujma i biti samoodrživi. Također planirani minimum je 18 korisnika (poduzeća). Još jedan važan zaključak je da se % popunjenosti planira i ostvaruje na 85% kapaciteta. Kriteriji naravno, nisu univerzalni, ali s obzirom na manje gabarite inkubatora u Vrbovcu i planiranu popunjenost od 1% već u prvoj godini i kontinuirano, trebat će napraviti daleko detaljniju analizu rizika (kvalitativnu i kvantitativnu, s Monte Carlo simulacijom). Opis ciljanog tržišta Lokacija Smješten u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije, Grad Vrbovec graniči s Koprivničkokriževačkom županiji, a nalazi se i u blizini Bjelovarsko-bilogorske županije. 24

25 Slika 4: Položaj grada Vrbovca Izvor: Google maps Najbliže jedinice lokalne samouprave Zagrebačke županije su Grad Sveti Ivan Zelina te općine Preseka i Rakovec na zapadu, na jugu općine Brckovljani i Kloštar Ivanić, te na istoku općine Gradec i Dubrava. Ove četiri općine zbog blizine gravitiraju Vrbovcu te prema svojoj ulozi u sustavu središnjih naselja Zagrebačke županije, Vrbovec je svrstan u manje regionalno središte. Površina Grada Vrbovca iznosi 159,5 km2, što iznosi 5,2% od ukupne površine Zagrebačke županije (358,15 km2) i pripada srednje velikim jedinicama Zagrebačke županije. U sljedećoj tablici se nalaze cestovne udaljenosti gradova kojima Vrbovec gravitira s naglaskom na ona gdje se nalaze konkurentni inkubatori te koja predstavljaju industrijska središta: Tablica 3: Cestovna udaljenost gradova kojima Vrbovec gravitira Grad Zagreb Dugo Selo Ivanić Grad Sveti Ivan Zelina Velika Gorica Zaprešić Samobor Sveta Nedelja Jastrebarsko Križevci Bjelovar Koprivnica Udaljenost km km 3 km 2.73 km km km 69 km km km km 39 km 53 km 25