Socijalna isključenost u Bosni i Hercegovini i globalna kriza

Transcription

1 BHAS BOSNIA AND HERZEGOVINA AGENCY FOR STATISTICS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Socijalna isključenost u Bosni i Hercegovini i globalna kriza mart Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized BOSNA I HERCEGOVINA AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Region Evrope i centralne Azije Svjetska banka

2 SOCIJALNA ISKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI I GLOBALNA KRIZA Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Regija Evrope i centralne Azije Svjetska banka mart

3 Sadržaj Izvršni rezime Uvod Opis podataka Uticaj finansijske krize Mehanizmi suočavanja s krizom Mehanizmi podrške: formalni i neformalni Socijalna isključenost u BiH Profil rizika od siromaštva Materijalna uskraćenost Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost Profil materijalne uskraćenosti Domaćinstva s niskim intenzitetom rada Biti u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) i šta moţemo saznati iz ove mjere Kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje su koristi od politika Odnos izmeďu indikatora rizika od siromaštva i isključenosti i mjerenja siromaštva po potrošnji Ostale dimenzije socijalne uključenosti: stambeni smještaj i dugotrajna nezaposlenosti Priuštivost stambenog smještaja i faktori okoliša Dugotrajna nezaposlenost Zaključne napomene Reference Aneksi:

4 ZAHVALE Ovu bilješku su pripremili Alexandru Cojocaru i Caterina Ruggeri Laderchi pod nadzorom Benu Bidani. Ona predstavlja dio programa rada na Programskoj procjeni siromaštva na Zapadnom Balkanu (P112410). Nobou Yoshida je bio recenzent i dao je neprocjenjive komentare koji su doprinijeli jasnoći i preciznosti analize. TakoĎe se zahvaljujemo Goranu Tinjiću i Sarosh-u Sattar-u za komentare koje su dali tokom pregleda. Celine Thevenot iz Evropske komisije je pomogla da dodjemo do nekih dijagrama koje koristi Evroska komisija za prezentaciju ovih indikatora. Jasmina Hadţić je zaduţena za objavljivanje i diseminaciju, a Sanja Tanić za dizajn i štampanje. Ţelimo iskazati iskrenu zahvalnost Agenciji za statistiku BiH što nam je dopustila korištenje posebno dizajniranih modula u Proširenoj anketi potrošnje domaćinstava (2011.) za prikupljanja podataka za naše svrhe, kao i svima onima koji su doprinijeli dizajnu putem EHBS DUG (grupa korisnika podataka proširene Ankete potrošnje domaćinstava). Velikodušnu podršku za aktivnosti na prikupljanju podataka i podršku EHBS DUG je pruţio DFID-ov Trust fond za Programsku procjenu siromaštva na Zapadnom Balkanu (TF br ), koji je sada zatvoren. Za sve greške i netačnosti su odgovorni isključivo autori. Molimo dostavite nam komentare na acojocaru@worldbank.org i cruggeriladerchi@worldbank.org 3

5 Izvršni rezime U Bosni i Hercegovini je prije početka finansijske krize došlo do povećanja životnog standarda, potaknutog snažnim rastom. Stopa siromaštva u zemlji pala je sa 17,7 procenata u na 14 procenata u Privreda je i u nastavila trend rasta iz perioda prije krize, biljeţeći realnu stopu rasta BDP-a od 5,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu, ali finansijska kriza je dovela do značajnog smanjenja u (-3,1 procenat u odnosu na prethodnu godinu). Oporavak je, kao i u ostatku regije spor. Da bi se ispitao uticaj krize i došlo do ažurnijeg profila uskraćenosti u BiH, novi podaci su prikupljani u jesen Od nema podataka iz HBS-a, a očekuje se da će podaci iz EHBS-a za biti na raspolaganju tek naredne godine. Stoga nije moguće aţurirati trendove siromaštva u potrošnji od Dizajnirani su dodatni moduli (LiTS-SM) i priključeni uzorku Druge ankete Ţivot u tranziciji (LITS 2) u da bi se bolje razumio uticaj krize, naročito da bi se prikupli o socijalnoj isključenosti. Ti posebni moduli nam po prvi put daju priliku za izračunavanje indikatora socijalne isključenosti sličnih onima koje se primjenjuju u zemljama članicama Evropske Unije. Ova bilješka ima dvostruku svrhu: da počne dokumentirati uticaj finansijske krize u BiH na domaćinstva i da po prvi put da procjene indikatora socijalne isključenosti koje su sve zemlje članice Evropske Unije obavezne pratiti i izvještavati o svom napretku u pravcu ciljeva socijalne isključenosti navedenih u Europe Vrijednost drugog cilja se ogleda u tome što će dati uvid u vrstu informacija o kojima će EHBS omogućiti Agenciji za statistiku BH (BHAS) da izvještava u budućnosti. Kao dio ove aktivnosti, bilješka takoďe ima za cilj da uporedi rezultate standardnih analiza siromaštva s nalazima koje nudi ovaj novi pristup. Obzirom da su rezultati prezentirani u ovoj bilješci još uvijek samo pribliţni, obzirom na ograničenost za sada raspoloţivih podataka na robustniju procjenu ovih indikatora će se morati čekati dok ne budu na raspolaganju podaci iz EHBS bit će značajno nastaviti ubuduće istraţivati karakteristike pojedinih indikatora, mjere do koje se oni mogu poboljšati da bi bolje odrazili karakteristike u kontekstu BiH, i kako ih na najbolji način iskoristiti za dijagnostiku politike. LiTS-SM podaci otkrivaju da je finansijska kriza imala a vjerovatno će i dalje imati snažan negativan uticaj. Preko 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su ili značajno ili prilično pogoďena krizom. Kao što pokazuju i nalazi iz većine zemalja iz regije Istočne Evrope i Centralne Azije, uticaj krize se jače osjeća u urbanim područjima manje od 20 procenata urbanih domaćinstava, te manje od 30 procenata ruralnih domaćinstava navodi da kriza nije imala uticaja na njihovo dobrostanje. Više od 70 procenata stanovništva iz donje petine stanovništva navodi da su značajno ili prilično pogoďeni. To su subjektivna mjerila, te ne daju precizne procjene promjene siromaštva kao posljedica krize. MeĎutim, iz ranije analize znamo da se 77 procenata smanjenja stope siromaštva u periodu pripisivalo rastu srednje 4

6 potrošnje, navodeći da privredno smanjenje u i spor oporavak poslije krize označavaju značajan prekid trendova koji su bili prisutni prije krize. Smanjenje priliva doznaka iz inostranstva i plata su glavni putevi uticaja krize, nakon čega slijedi gubitak posla. Smanjen priliv doznaka je navelo više od 50 procenata domaćinstava, a smanjenje plata skoro 40 procenata od ukupnog broja. Njihova je distribucija gotovo ravnomjerna po cijeloj distribuciji dobrostanja. Za razliku od toga, gubitak posla, naročito meďu ostalim članovima domaćinstva, osim nosioca domaćinstva, i smanjenje broja radnih sati, su istaknutiji meďu domaćinstvima s niţim prihodom. Strategije domaćinstava za borbu protiv krize i uticaji krize se kreću šire od smanjenja potrošnje luksuznih roba. Najčešći mehanizmi borbe s uticajima krize su, čini se, smanjenje potrošnje luksuznih roba (navodi ga 46 procenata domaćinstava) ili isključivanje TV/telefona/ interneta (18 procenata). MeĎutim, gotovo četvrtina domaćinstava (29 procenata u ruralnim područjima) navodi da su morali smanjiti potrošnju osnovnih prehrambenih artikala kao što su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstava je moralo odgaďati plaćanje reţija (3 procenta su imala isključenja komunalnih usluga zbog neplaćanja). Osam procenata domaćinstava je navelo da je moralo odgoditi odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenta je navelo da su prestali kupovati neophodne lijekove što sve predstavlja dosta drastične mjere suočavanja s krizom. Ovo istraživanje nam takoďe omogućava da po prvi put dobijemo indikator udjela stanovništva koje je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, kojeg su zemlje članice EU usvojile u strategiji Europe Sastoji se od tri odvojena indikatora: stopa rizika od siromaštva, teška materijalna uskraćenost i isključenost s trţišta rada. Pored toga, omogućava i sagledavanje nekih dodatnih mjera, koje obuhvataju druge dimenzije socijalne isključenosti, kao što su loš kvalitet stambenog smještaja i dugotrajna nezaposlenost. Obzirom da su ti indikatori raspoloţivi za sve zemlje članice EU, mogu se koristiti za šire poreďenje BiH u odnosu na zemlje EU. Obratiti paţnju da su ovo samo preliminarne procjene, obzirom da je ovo malo istraţivanje i da će se pouzdanije naznake mjere ovih uskraćenost u BiH moći dobiti tek kad nalazi EHBS ankete budu dostupni. Gotovo trećina stanovništva BiH je u riziku od siromaštva, što predstavlja indikator koji mjeri da li je prihod domaćinstva po osobi ispod 60 procenata srednjeg prihoda u zemlji. Ovo je stanovništvo koncentrirano u ruralnim područjima, što je slučaj i u novim članicama EU i zemljama juţne Evrope, za razliku od sjeverne Evrope, gdje je veći rizik od siromaštva u urbanim područjima. Kao i u EU zemljama, rizik od siromaštva je najveći meďu djecom i većim domaćinstvima, a dok se u BiH i muškarci i ţene suočavaju sa sličnim rizikom od siromaštva, u EU taj je rizik veći za ţene. Gotovo 40 procenata stanovništva BiH se suočava s teškom materijalnom uskraćenosti, koja se definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: stanarinu ili reţije; 5

7 dovoljno zagrijavanje kuće; neočekivane izdatke; meso, ribu ili drugi ekvivalent proteina svaki drugi dan; ili jednu sedmicu godišnjeg odmora van mjesta boravka. MeĎu varijablama koje ukazuju na materijalnu uskraćenost, mogućnost pokrivanja neočekivanih troškova u vrijednosti 386 KM (195 EUR) je najistaknutija u BiH čini se da preko 70 procenata domaćinstava ne moţe priuštiti pokrivanje neočekivanih troškova tog iznosa iz vlastitih sredstava. TakoĎe postoji korelacija izmeďu dimenzija materijalne uskraćenosti. Geografski, čini se da je slika materijalne uskraćenosti u širem smislu slična izmeďu urbanih i ruralnih područja. Pribiližno jedna četvrtina stanovništva BiH, živi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom, ili domaćinstvima gdje je broj mjeseci tokom kojih su članovi tog domaćinstva, radno-aktivne dobi, radili u periodu od prethodnih 12 mjeseci manji od 20 procenata teoretski mogućeg broja. Stepen isključenosti s trţišta rada je veći nego u EU-27 u cjelini, gdje samo 9 procenata stanovništva radi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom. Isključenost s trţišta rada je veća u ruralnim područjima, slično kao i u novim članicama EU, za razliku od zemalja zapadne Evrope, gdje gusto naseljena područja imaju veći udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom. U 2010., prema našem istraživanju, približno 60 procenata stanovništva BiH je živjelo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), koji predstavlja ključni zbirni socijalni indikator u Europe 2020 strategiji, koji kombinira tri indikatora, razmatrana iznad. Usporedbe radi, u Bugarskoj i Rumuniji se više od 40 procenata stanovništva suočava sa sličnim nivoom uskraćenosti, a u EU-27 taj je procenat 23. Bez obzira na preklapanja, tri dimenzije isključenosti se istinski nadopunjavaju u smislu stanovništva koje identificiraju. Samo 16 procenata stanovništva koje je ili u riziku od siromaštva ili ţivi u porodicama s niskim radnim intenzitetom ili je materijalno uskraćeno u smislu tri ili više od pomenutih stavki, je bilo uskraćeno po sve ove tri dimenzije istovremeno. MeĎu onima koji su ili bili u riziku od siromaštva ili materijalno uskraćeni za tri ili više stavke, samo jedna trećina je imala obje ove karakteristike. Nemogućnost pokrivanja nepredviďenih troškova ili osiguranja odgovarajuće prehrane su najveći meďu jednočlanim domaćinstvima, koja imaju najniţu stopu rizika od siromaštva. Bolje obrazovanje i pristup tržištu rada su usko povezani i oboje je od vitalnog značaja za ublažavanje, kako rizika od siromaštva tako i materijalne uskraćenosti. Bilo da je riječ o nivou obrazovanja pojedinačnog člana ili nosioca domaćinstva, niskom nivou obrazovanja se pripisuje veći rizik od siromaštva i veća materijalna uskraćenost. Obrazovanje i učestvovanje na trţištu rada su takoďe blisko povezani 81 procenat neobrazovanih nije radilo tokom prethodne godine, u poreďenju sa samo 21 procentom onih koji imaju fakultetsku diplomu ili veći nivo obrazovanja. Učestvovanje na trţištu rada je veće meďu muškarcima 63 procenta muškaraca dobi godina su radila u toku prethodnih 12 mjeseci, u poreďenju s 37 procenata ţena, a stopa učestvovanja se povećava s obrazovanjem i za muškarce i za ţene. Zapaţa se da meďu nosiocima fakultetskih diploma i većeg nivoa obrazovanja, razlike u učestvovanju na trţištu rada 6

8 izmeďu muškaraca i ţena nestaju. Nizak radni intenzitet se povezuje s većim rizikom od siromaštva i većom materijalnom uskraćenosti. Ovi trendovi nisu jedinstveni za BiH već se mogu uočiti i u Evropskoj Uniji. Iako su naše mjere rizika od siromaštva i socijalne isključenosti vjerovatno aprokismacije, a za pouzdanije procjene će se morati čekati podaci iz EHBS 2010, ovo istraživanje je dovelo do tri glavna zaključka. Prvo, indikatori koji su dio EU pristupa mjerenju siromaštva i socijalne iskljčenosti se dosta razlikuju od onih koji su se do sada pratili u BiH. Iako su ti indikatori dosta korisni za obogaćivanje našeg razumijevanja socijalnih uslova u zemlji, bit će značajno i dalje nastaviti pratiti mjeru siromaštva po potrošnji, da bi mogli pratiti trendovi i da bi se izbjeglo zbunjivanje javnosti. Rješenje koje se trenutno primjenjuje u BiH, provoďenjem EHBS, tj. dodavanjem modula na postojeću HBS, se čini idealnim u ovu svrhu. Drugo, ova nova mjerenja će, obuhvatom različitih dimenzija uskraćenosti za razliku od prethodno korištenih, takoďe dovesti do različitih procjena incidence siromaštva i različite identifikacije koje su to najuskraćenije grupe. Biće značajno provesti odgovarajuću kampanju komunikacije za objavljivanje novih nalaza kada postanu raspoloţivi. Konačno, kako je pokazano u ovoj bilješci, usvajanje novih pristupa otvara mogućnost poreďenja BiH s ostalim zemljama koje su sada članice EU ili koje su počele prikupljati indikatore slične SILC istraţivanju. TakoĎe otvara mogućnost za dobivanje novih spoznaja iz debata o politici socijalnih programa koje se odvijaju u ostatku Evrope. Obzirom na sadašnji naglasak na trţišta rada i integraciju trţišta rada i socijalnih politika, ovo će vjerovatno biti jedna od glavnih oblasti za sticanje takvih spoznaja u BiH. 7

9 1. Uvod BiH je, kao i većina zemalja Jugoistočne Evrope, bila snaţno pogoďena krizom. U je došlo do smanjenja ekonomskih aktivnosti za 3,1 procenat (skoro 9 procentnih poena pada stope rasta BDP-a u poreďenju s 2008.), a nezaposlenost je u porasla. Procjenjuje se da je došlo do vraćanja umjerenog rasta ekonomije (0,8 procenata) u 2010., a očekuje se da je u bio veći. Posljednja anketa domaćinstava reprezentativna za cijelu zemlju (Anketa potrošnje domaćinstava, HBS) je provedena 2007., tako da još uvijek nije moguća sveobuhvatna procjena kako je kriza uticala na domaćinstva. Namjera ove bilješke je da počne raditi na prevazilaţenju tog nedostatka, prezentacijom rezultata male, ali za cijelu zemlju reprezentativne ankete provedne u posljednjem kvartalu (LITS-SM anketa, vidjeti ispod). Ova anketa ne moţe dati aţurirane procjene siromaštva koje bi bile uporedive s trendovima siromaštva prezentiranim u prethodnom Izvještaju o siromaštvu Svjetske banke (Svjetska banka, 2009.). Izrada takvog izvještaja treba čekati objavljivanje podatka iz Proširene HBS (EHBS, 2011.) koju je provela Agencija za statistiku BiH (BHAS) u Značajan aspekt LITS-SM ankete je da ona uključuje module socijalne isključenosti uraďene za EHBS 2011., po preporuci ekspertne grupe za Mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u pred-pristupnim i susjednim zemljama Evrope, datoj u Stoga ova bilješka moţe po prvi put dati procjene indikatora socijalne isključenosti koje su sve zemlje članice Evropske Unije obavezne pratiti i izvještavati o ostvarenom napretku na ispunjavanju cilja socijalne isključenosti EU Ti indikatori, koji su definirani u Odjeljku 4 ove bilješke, uključuju udio stanovništva koji je u riziku od siromaštva, udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom i udio stanovništva koje je materijalno uskraćeno. Svaki od njih je interesantan po sebi, iako cilj EU kombinira informacije iz svakog od njih, tako da se svako domaćinstvo koje je uskraćeno po bilo kojoj od ovih dimenzija, moţe smatrati siromašnim ili socijalno isključenim. Početni nalazi u ovoj bilješci, stoga daju uvid u tip informacija za koje će EHBS omogućiti BHAS da izvještava u budućnosti. Obratiti paţnju da su procjene date u ovoj bilješci najvjerovatnije aproksimacije, i neće biti direktno uporedive s onima iz EHBS-a, zbog brojnih razlika u metodologijama istraţivanja. Ipak, ovdje data analiza nudi korisne primjere tipova analiza koje će biti moguće kada podaci EHBS-a budu objavljeni. Pored toga, pruţanjem prilike za poreďenje rezultata dobivenih praćenjem siromaštva po potrošnji i rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, ova bilješka daje argument da bi u budućnosti bilo korisno nastaviti pratiti oba pristupa, da bi se osigurao kontinuitet dosadašnjeg načina mjerenja trendova tokom prethodne decenije i da bi se iskoristile prednosti oba pristupa.. 1 Da bi pred-pristupne zemlje razvile statistički kapacitet potreban za implementaciju EU-SILC istraţivanja, koje je dio statističkih acquis koje zemlje trebaju usvojiti tokom pristupnog procesa, panel je preporučio da usvoje strukturu rotirajućih modula koji bi se dodali njihovim osnovnim Anketama potrošnje domaćinstava ili drugim istraţivanjima kojima one redovno prate siromaštvo. U ekspertnoj grupi su bili predstavnici Eurostata, INE Španija, ISTAT-a Italija (u 2007./2008.), Svjetske banke i DFID-a. 8

10 Struktura ove bilješke je sljedeća: Odjeljak 2 ukratko razmatra podatke; Odjeljak 3 prezentira nalaze LITS-SM o uticaju krize, dok Odjeljak 4 daje novi profil indikatora socijalne isključenosti. Veza izmeďu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog radnog intenziteta, kao i njihova veza s mjerenjem siromaštva zasnovanim na potrošnji su istraţene u Odjeljku 5. Druge dvije dimenzije socijalne isključenosti, stambeni smještaj i dugotrajna nezaposlenost su istraţene u Odjeljku 6. Odjeljak 7 daje odreďena zaključna razmatranja. 2. Opis podataka Ova bilješka koristi podatke prikupljene u posljednjem kvartalu putem LITS-SM ankete. Ova je anketa provedena kao nastavak ispitivanja uzorka koji je ispitan za BiH krug Ankete ţivot u tranziciji (LITS) aktivnosti provedene u više zemalja kojom je obuvhaćeno gotovo 39,000 domaćinstava iz 34 zemlje (uključujući sve zemlje u tranziciji i nekoliko zemalja Zapadnog Balkana) u svrhu procjene stavova javnosti, dobrostanja i uticaja ekonomskih i političkih promjena u regiji na osnovu uzoraka reprezentativnih na nivou zemlje za svaku od pojedinih zemalja. 2 Uzorak LiTS ankete u BiH je obuhvatio domaćinstava. Dopunski moduli, provedeni dva mjeseca nakon prvobitne LiTS ankete su obuhvatili 842 domaćinstva 3. Iako odliv domaćinstava nije nasumičan 4, čini se da razlika izmeďu ranije LiTS ili uzorka za nastavak LiTSi distribucije BiH stanovništva po popisu nije sistematična. 5,6 Kao rezultat, uzorak korišten u ovom materijalu se tretira kao samo-ponderišući. 7 2 LITS su zajedno provele Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka. 3 Odliv domaćinstava je primarno rezultat odbijanja da učestvuju jer ih intervju zamara (215 domaćinstava), kao posljedica kratkog razmaka izmeďu LiTS i LiTS-SM. 30 domaćinstava nije naďeno, uglavnom zbog putovanja u vrijeme intervjua, a 4 domaćinstva su bila odsutna jer tokom zime ţive na drugoj lokaciji. 4 Veći dio otpalih domaćinstava potiče iz RS, a manji iz sjevernog dijela FBiH, a naročito iz Sarajeva. Otpala domaćinstva takoďe navode niţi nivo potrošnje po glavi, nego sveukupni LiTS uzorak, a slično tome i niţu incidencu trajnih dobara u domaćinstvu kao što su automobile ili kompjuter. MeĎutim, razlika izmeďu prvobitnog uzorka LiTS od domaćinstava i LiTS-SM uzorka od 842 domaćinstva u smislu geografske distribucije ili karakteristika domaćinstva nije statistički značajna, osim u slučaju srednjeg rashoda domaćinstva (vidjeti Aneks). Odliv. 5 Razlike nisu sistematične u smislu da ne postoji varijabla na nivou domaćinstva koja bi objasnila razliku izmeďu piramide stanovništva dobivene na osnovu LiTS-SM uzorka i piramide stanovništva koju je dao popis (vidjeti Aneks A1.3). Da takva varijabla postoji ona bi se mogla iskoristiti za reponderisanje uzorka u skladu s tim. Obzirom da se takva varijabla nije mogla otkriti, LiTS-SM uzorak domaćinstava se ovdje smatra samo-ponderišućim uzorkom svih domaćinstava u zemlji. LiTS uzorak je samo-ponderišući uzorak domaćinstava po dizajnu. 6 Procjene stanovništva po dobnim grupama su iz meďunarodne baze podataka US Census Bureau (Popisni biro SAD) ( 7 Obratiti paţnju da su u LiTS anketi domaćinstva uzorkovana u skladu sa samo-ponderišućim uzorkom. Potom su ponderi primijenjeni da bi se povukla distribucija odraslog stanovništva (18+) u BiH. Obzirom da nas više zanimaju procjene stanovnika o karakteristikama domaćinstva, a ne pitanja o mišljenju u LiTS anketi, re-ponderisanje ne bi nuţno bilo prikladno. 9

11 Dopunski moduli su dizajnirani da bi se dobio bolji uvid u uticaj krize, a naročito da bi se mjerili EU indikatori socijalne isključenosti. 8 Modul o socijalnoj isključenosti je zasnovan na EHBS modulu o socijalnoj isključenosti, koji je dizajniran da obuhvati glavne varijable koje prikuplja EU SILC anketa za mjerenje socijalne isključenosti. Pored toga ovaj modul uključuje odreďene varijable migracija i doznaka koje su prikupljane u drugim modulima EHBS-a. Kombiniranjem informacija iz LITS-a i dodatnih modula, LITS-SM daje informacije o prihodu, rashodima, socijalnoj isključenosti i aktivnostima na trţištu rada. Mjera dobrostanja zasnovana na rashodima koje se dobije iz modula o potrošnji LiTS ankete, gdje domaćinstva navode mjesečne rashode domaćinstva u sljedeće tri kategorije: (i) hrana, piće i duhan; (ii) komunalije (el. energija, gas, voda, grijanje, fiksni telefon); i (iii) prevoz (javni transport i gorivo za automobil); kao i rashode u prethodnih 12 mjeseci za sljedeće kategorije rashoda: (iv) obrazovanje (uključujući školarine, knjige, vrtić); (v) zdravlje (uključujući lijekove i zdravstveno osiguranje); (vi) odjeća i obuća; (vii) trajna dobra. Zbirna potrošnja korištena u ovom materijalu je zasnovana na ukupnim rashodima domaćinstva za sve gore navedene kategorije, izraţena po glavi. Ovaj indikator potrošnje nije uporediv s indikatorom potrošnje kojeg prikuplja BHAS putem HBS anketa, te se kao takav ne moţe koristiti za aţuriranje ni nacionalnih procjena siromaštva ni onih koje redovno objavljuje Svjetska banka (Svjetska banka, 2009.). Analiza korištenjem prethodnog kruga LITS (2006.), koja je koristila sličan indikator potrošnje, i njegovim poreďenjem s procjenama potrošnje iz tradicionalnih HBS i LSMS anketa, pokazuje da ovaj tip zbirnog indikatora daje pouzdano rangiranje domaćinstava (Zaidi et al., 2009.). 3. Uticaj finansijske krize 9 Prema LiTS anketi, 64 procenta domaćinstava u Bosni i Hercegovini je bilo značajno ili prilično pogoďeno krizom (Tabela 1) 10. Čini se da se uticaj krize mnogo jače osjetio u urbanim područjima nego u ruralnim: 40 procenata domaćinstava u urbanim područjima navodi da su značajno pogoďeni krizom, u poreďenju s 29 procenata ruralnih domaćinstava. To je u skladu s nalazima iz drugih dijelova regije, uz izuzetak Srbije gdje je kriza imala jači početni uticaj u ruralnim područjima. Samo 18 procenata urbanih domaćinstava u BiH i 28 procenata ruralnih domaćinstava navodi da finansijska kriza nije imala nikakav uticaj na njihovo dobrostanje. To su subjektivna mjerenja, stoga ne daju precizne procjene promjene siromaštva kao rezultat krize. MeĎutim, iz prethodne analize znamo da se 77-procentno smanjenje stope siromaštva u periodu pripisivalo rastu srednje potrošnje, ukazujući da se ekonomsko usporavanje u i spor oporavak poslije krize predstavljaju prekid trendova prije krize. 8 TakoĎe je uraďen poseban modul za zdravstvo za dobivanje informacija za odvojen istraţivački projekt. 9 Ovaj se odjeljak uglavnom oslanja na odjeljak o krizi LiTS upitnika, iako su dodatni detalji dobiveni iz pitanja o materijalnog uskraćenosti iz LiTS-SM. 10 Ukoliko nije navedeno drugačije, ovo se odnosi na domaćinstva koja su ispitana i u LiTS i u dopunskim modulima. 10

12 Tabela 1: Da li vas je ekonomska kriza pogodila? (% ukupnog) Urbana Ruralna Ukupno Značajno Prilično Malo Nimalo Ukupno Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. Ova slika je u skladu s generalnom procjenom nosilaca ispitanih domaćinstava o njihovoj mogućnosti da 'spoje kraj s krajem'. Oko 35 procenata domaćinstava navodi teškoće ili velike teškoće pri spajanju kraja s krajem, dok daljih 37 procenata ima nešto poteškoća, a preostala (manje od 30 procenata) navode da nisu imali poteškoća u sastavljanju kraja s krajem tokom Udio urbanih domaćinstava koje ima velike poteškoće da spoje kraj s krajem je duplo veći nego domaćinstava u ruralnim područjima. (Tabela 2). Tabela 2: Kako vaše domaćinstvo uspijeva spojiti kraj s krajem? Urbana/ruralna (% ukupnih) Urbana Ruralna Ukupno Uz velike poteškoće Uz poteškoće Uz nešto poteškoća Prilično lako Lako Vrlo lako Ukupno Napomena: Procjene autora na osnovu podataka iz dopunskih LiTS modula, Uticaj krize se osjetio kroz cijeli spektar dobrostanja, iako je uticaj na najsiromašnije grupe izraţeniji (Tabela 3). MeĎu domaćinstvima iz donje petine potrošnje, 71 procenat je bio pogoďen značajno ili prilično, a samo za 4. petinu ukupni udio ispitanika u ovoj kategoriji je ispod 60 procenata. Udio domaćinstava koja nisu nimalo pogoďena krizom je najniţi u donje dvije petine potrošnje. Tabela 3: Uticaj krize po petinama potrošnje (% ukupnog) Petina Ukupno Značajno Prilično Malo Nimalo Ukupno Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. 11

13 Domaćinstva koja su navela penziju, a ne nešto drugo, naročito platu ili zaradu za odraďeni posao, kao glavni izvor prihoda, navode jači uticaj krize, iako pribliţno isti udio domaćinstava koja ţive od penzije navodi da nisu nimalo osjetili uticaj krize (Tabela 4). 11 Tabela 4: Uticaj krize po osnovnom izvoru sredstava za život (% ukupnog) Plata/ Prihod od Penzija Ukupno zarada samozaposlenosti Značajno Prilično Malo Nimalo Ukupno Napomena: Procjene autora na osnovu podataka LiTS Prihod od samozaposlenosti uključuje i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Kategorija penzija takoďe uključuje i 7 domaćinstava koja ţive primarno od naknada koje dobivaju od drţave. Kategorija pomoći od prijatelja se ne navodi, obzirom na malu veličinu uzorka. Smanjen priliv doznaka i kanali trţišta rada su najznačajniji načini na koje kriza pogaďa domaćinstva više od polovine domaćinstava navodi smanjenje doznaka, a 49 procenata navodi bilo gubitak posla ili smanjenje/kašnjenje plate. Štaviše, čini se da je smanjenje plate značajniji način od gubitka posla ili propadanja porodičnog biznisa. PoreĎenje domaćinstava s različitim izvorima sredstava za ţivot, pokazuje da je smanjenje primanja istaknutije kod domaćinstava koja ţive od plate ili zarade, ali mnogo manje nego kod ostalih grupa. Smanjenje doznaka je daleko najčešći način uticaja za sve grupe domaćinstava, osim onih koja ţive od plate ili zarade. Načini uticaja krize poput prisiljenosti da se prihvati dodatni posao, poveća broj radnih sati, ili da članovi domaćinstava koji ne rade, počnu raditi, su mnogo rjeďe, i navodi ih samo 5 procenata domaćinstava. Tabela 5: Načini djelovanja krize, po osnovnom izvoru sredstava za život (%) Plata / Prihod od Penzija Ukupno zarada samozaposlenosti Gubitak posla nosioca domaćinstva Gubitak posla drugog člana domaćinstva Kašnjenje/nedobivanje plate Smanjenje plate Smanjen priliv doznaka Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. Navedeni su samo načini djelovanja krize koji pogaďaju više od 10 procenata domaćinstava. 11 Obzirom da nemamo informacije o glavnom izvoru prihoda prije krize, ovo moţe biti odraz ili veće početne osjetljivosti onih koji nisu na trţištu rada, ili selektivni uticaj krize na zaposlene pri čemu su neki izgubili posao a drugi nastavili raditi. Čini se da su dokazi o načinima djelovanja krize iz Tabele 4. u skladu s ovim prvim tumačenjem. 12

14 Ovi načini djelovanja krize, iako u širem smislu slični za urbana i ruralna područja, pokazuju razlike po distribuciji dobrostanja (Tabela 6). Na primjer, gubitak posla, bilo nosioca ili člana domaćinstva, kao i smanjenje broja radnih sata i propadanje biznisa, su, čini se, prisutniji na dnu distribucije dobrostanja, dok su smanjenje doznaka i smanjenje zarade prisutniji na vrhu distribucije. Tabela 6: Načini djelovanja krize (%) Urbana Ruralna Donja 3. petina Gornja Ukupno petina petina Gubitak posla nosioca domaćinstva Gubitak posla drugog člana domaćinstva Kašnjenje/nedobivanje plate Smanjenje plate Smanjen priliv doznaka Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. Navedeni su samo načini djelovanja krize koji pogaďaju više od 10 procenata domaćinstava Mehanizmi suočavanja s krizom Da bi se suočila s krizom, domaćinstva smanjuju potrošnju luksuznih roba, medija i komunikacija (Tabela 7). 12 Uticaj krize je, meďutim, išao dosta dalje od toga. Gotovo četvrtina domaćinstava (29 procenata) je navelo da su morali smanjiti potrošnju osnovnih ţivotnih namirnica kao što su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstva je moralo odgaďati plaćanja reţija (nekima su komunalije čak i isključene zbog neplaćanja). Nadalje, 8 procenata domaćinstava navodi da su morali odgaďati odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenata navodi da su prestali kupovati neophodne lijekove. 13 Tabela 6: Mehanizmi suočavanja s krizom (%) Urbana Ruralna Ukupno Smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica Smanjenje potrošnje luksuznih roba Smanjenje potrošnje alkoholnih pića Smanjenje korištenja vlastitog vozila Smanjenje odmora Smanjenje pušenja Kašnjenje plaćanja reţija Isključivanje TV/telefona/interneta Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. Navedene su samo strategije suočavanja s krizom koje je koristilo više od 10 procenata domaćinstava. 12 Procjene u ovom odjeljku su zasnovane na pitanjima da li je u prethodne dvije godine (kraj kraj 2010.) iko u domaćinstvu morao poduzeti bilo kakve mjere kao rezultat smanjenja prihoda ili drugih ekonomskih poteškoća. Smanjenje potrošnje luksuznih roba je bio najčešći mehanizam suočavanja s krizom, kojeg je navelo 46 procenata domaćinstava. Gotovo jedna petina domaćinstava je isključila TV/telefon/internet. 13 Čini se da je kriza imala i neke potencijalno pozitivne efekte kao smanjenje potrošnje alkohola i duhana. 13

15 Najuočljivija razlika u mehanizmima suočavanja s krizom po distribuciji dobrostanja je mnogo veće oslanjanje na smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica meďu siromašnim domaćinstvima pojava ovog mehanizma suočavanja s krizom je više nego duplo veća nego meďu domaćinstvima u gornjoj petini potrošnje (Tabela 8). Čini se da su se siromašnija domaćinstva takoďe više oslanjala i na smanjenje potrošnje luksuznih roba, iako tu razlika nije toliko uočljiva. S druge strane, mehanizmi suočavanja meďu bogatijim domaćinstvima, primarno uključuju smanjenje odlaska na odmor. Tabela 7: Mehanizmi suočavanja s krizom po petinama potrošnje (%) 1. petina 2. petina 3. petina 4. petina 5. petina Smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica Smanjenje potrošnje luksuznih roba Smanjenje potrošnje alkoholnih pića Smanjenje korištenja vlastitog automobila Smanjenje odlaska na odmor Smanjenje pušenja OdgaĎanje/preskakanje odlaska kod doktora u slučaju bolesti l OdgaĎanje plaćanja reţija Isključivanje TV/telefona/interneta Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS podataka. Navedene su samo strategije suočavanja s krizom koje je koristilo više od 10 procenata domaćinstava u svakoj petini potrošnje Mehanizmi podrške: formalni i neformalni Pored promjene načina potrošnje, domaćinstva se takoďe mogu obratiti formalnim institucijama ili neformalnim mreţama da bi ublaţila negativne uticaje na nivo njihove potrošnje. Prema podacima iz modula o krizi, više od četvrtine domaćinstava navodi da su pokušavala pozajmiti novac od prijatelja, neke druge osobe ili institucije tokom prethodne dvije godine. Pojava pokušaja uzimanja zajma je veća meďu domaćinstvima koja su navela da su značajno pogoďena krizom (35 procenata) ili prilično pogoďena (28 procenata), u poreďenju s onima koji su bili pogoďeni malo (18 procenata) ili nimalo (15 procenata). Razlike izmeďu ruralnih i urbanih područja su minimalne. Primjetno je da je većina domaćinstava koja je pokušala pozajmiti novac, to i uspjela (88 procenata od ukupnog broja), iako su domaćinstva iz donje petine imala veća kreditna ograničenja 17 procenata domaćinstava iz donje petine koja su pokušala dobiti zajam to nisu uspjela, za razliku od 12 procenata od ukupnog broja. Mala veličina uzorka nam ne omogućava procjenu doprinosa formalnih mreţa socijalne sigurnosti manje od 2 procenta domaćinstava su navela primanje stalne socijalne pomoći, manje od 1 procenta su navela povremenu socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlenost Obratiti paţnju da su ostali izvori manje zastupljeni jer od u budţetima za socijalna davanja u BiH dominiraju naknade koje ne podlijeţu imovinskom cenzusu (naročito boračke naknade) dok je obuhvat siromašnih 14

16 Za domaćinstva koja primaju doznake iz inostranstva (7 procenata 15 od ukupnog broja), čini se da su te doznake bile uspješne u ublaţavanju najgorih efekata krize - u ovoj grupi domaćinstava manji udio je naveo smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica kao jedan od mehanizama suočavanja s krizom (15 procenata u poreďenju s 25 procenata domaćinstava koja nisu navela primanje doznaka iz inostranstva). Stoga, postoje odreďeni dokazi da doznake imaju efekt pruţanja sigurnosti, kao što pominju brojne studije iz literature o doznakama Socijalna isključenost u BiH LITS-SM nudi po privi put priliku za mjerenje indikatora socijalne isključenosti u zemlji u skladu sa indikatorima sličnim onima koje su usvojila članice EU i koje prikuplja EU SILC anketa. Temeljito sagledavanje tih pitanja će biti moguće tek po objavljivanju podataka iz EHBS 2011., koji su trenutno u procesu obrade. Naši podaci ne daju uporedive procjene s procjenama EHBS-a, ali ipak bilješka daje po prvi put priliku da se vidi napredak koji je BiH ostvarila na tranziciji u pravcu statističkih zahtjeva u vezi s pristupanjem EU i istraţe vrste informacija koje će biti moguće pratiti u budućnosti. Ovaj odjeljak daje širi profil tri ključna indikatora socijalne isključenosti stanovništvo u riziku od siromaštva, materijalno uskraćeno i koje ţivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom i pojedinačno i zbirno kao u EU2020 indikator rizika od siromaštva ili isključenosti (AROPE). Odjeljak 7 ispituje karakteristike stanovanja i ambijenta, što je takoďe dio indikatora aspekta Socijalne isključenosti Otvorene metode koordinacije u EU Profil rizika od siromaštva U Evropskoj Uniji, indikator rizika od siromaštva se definira kao nivo prihoda ispod 60 procenata od srednjeg prihoda u zemlji, izraţen u jedinicama ekvivalenta odrasle osobe naosnovu OECD skale. 17 Ta se mjera razlikuje od zvanične stope siromaštva koju navodi BHAS 18 i stope siromaštva koju je izračunala Svjetska banka (Svjetska banka, 2009.). 19 programima pomoći koji nisu zasnovani na osiguranju mali, i uticaj tih programa na smanjenje siromaštva je dosta ograničen (za detalje, vidjeti Svjetska banka, 2009.). 15 U domaćinstvima koja su navela primanje doznaka tokom protekle godine, njihova vrijednost je pribliţno 28 procenata ukupnog budţeta domaćinstva. Obratiti paţnju da je udio domaćinstva koja navode primanje doznaka dosta mali u poreďenju s udjelom domaćinstva koja su navela smanjenje priliva doznaka zbog krize. Iako je to dijelom moţda zato što su domaćinstva potpuno prestala dobivati doznake, razlika je ipak dosta velika. S raspoloţivim podacima nije moguće špekulirati o uzrocima ove razlike. 16 Clarke i Wallsten, 2004.; Mishra, 2005.; Yang and Choi, 2007.; Yang, 2008.; Frankel, 2009.; Mohapatra i sar, Prema OECD skali, prvi odrasli član domaćinstva dobiva ponder 1, svi dalji odrasli članovi 0,5, a djeca ispod 14 godina 0,3. 18 Mjera siromaštva za cijelu zemlju koju objavljuje Agencija za statistiku BiH se zasniva na pragu relativnog siromaštva utvrďenom na 60 procenata srednje potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe (na osnovu HBS podataka). Posljednje procjene siromaštva u zemlji, na osnovu ovog mjerila, iznose 18,2 procenta prema podacima HBS

17 Definicija: Rizik od siromaštva se ovdje definira s aspekta prihoda, u skladu s EU definicijom. Prihodi se baziraju na posebnom modulu za prihode (dizajniranom za EHBS) i administriraju kao dio LiTS-SM. Indikator stanovništva u riziku od siromaštva se definira kao nivo prihoda u iznosu ispod 60 procenata srednjeg prihoda u BiH, izraţenog u jedinicama ekvivalenta odrasle osobe na osnovu OECD skale. Ova bilješka opisuje samo profil rizika od siromaštva u 2010., i nije u mogućnosti aţurirati trendove siromaštva nakon posljednjih procjena izvršenih za uporedive procjene siromaštva će morati pričekati do sljedeće godine, kada baza podataka EHBS bude na raspolaganju. Prema podacima iz LiTS-SM 2010., u riziku od siromaštva je pribliţno 1,5 milion ljudi ili 33 procenta sveukupnog stanovništva BiH. Eurostat procjenjuje da je u u riziku od siromaštva bio 21 procenat stanovništva Bugarske, Hrvatske i Rumunije, a 16 procenata sveukupno za EU- 27 zemlje. Tabela 8: Dobni profil stanovništva u riziku od siromaštva (%) Stanovništvo u riziku od siromaštva Sveukupno stanovništvo Rizik od siromaštva po dobnim grupama Ukupno Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula. U BiH je stanovništvo u riziku od siromaštva koncentrirano u ruralnim područjima, koje čini 58 procenata ukupnog stanovništva u riziku od siromaštva, u poreďenju s ukupnim udjelom ruralnog stanovništva od 51 procenat. Veći rizik od siromaštva u ruralnim područjima je u skladu s nalazima u novim članicama EU, kao i u zemljama juţne Evrope (Portugal, Španija, Grčka ili Italija) u kojima je rizik od siromaštva takoďe veći u ruralnim područjima (Evropska komisija, 2011.). 20 Analitički po polu nosioca domaćinstva, domaćinstva sa ţenskim nosiocem su manje zastupljena u grupi u riziku od siromaštva u poreďenju s njihovim ukupnim udjelom u stanovništvu u ruralnim područjima, dok je u urbanim područjima distribucija domaćinstava s muškim i 19 Svjetska banka računa siromaštvo prema liniji siromaštva utvrďenoj na osnovu LSMS 2001 na 205 KM po glavi mjesečno po cijenama iz Nasuprot tome, u sjeverno-evropskim zemljama, stopa rizika od siromaštva je manja u ruralnim područjima. 16

18 ţenskim nosiocem ravnomjerna. U smislu dobne strukture nosioca domaćinstva, u urbanim područjima je stanovništvo u riziku od siromaštva koncentrirano u domaćinstvima gdje je nosilac domaćinstva u dobnoj grupi procenata grupe u riziku od siromaštva potiče iz takvih domaćinstava, u poreďenju s 19 procenata ukupnog stanovništva (Slika 1). U ruralnim područjima je veći od prosječnog udio onih u riziku od siromaštva koji ţive u domaćinstvima čiji nosilac pripada dobnoj grupi godine (33 procenta stanovništva u riziku od siromaštva u poreďenju s ukupnim udjelom od 29 procenata stanovništva u toj grupi). Slika 1: Profil rizika od siromaštva po dobi i polu nosioca domaćinstva (%) Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS i podataka iz dopunskim modula. Sveukupna dobna distribucija odraslog stanovništva ukazuje na nešto veći rizik od siromaštva za dobnu grupu godine, iako je ovo preteţno ruralna pojava. Rizik od siromaštva je takoďe značajno veći za djecu (0-17), kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima. Najniţi rizik od siromaštva je zabiljeţen za dobnu grupu godine. Situacija je u širem smislu slična i u EU, gdje je rizik od siromaštva značajno veći za djecu, dok je stopa rizika od siromaštva za starije u skladu s prosječnim rizikom za zemlju. 21 Grupa godine starosti koja je u EU zemljama u nešto većem riziku, izgleda u BiH nije pogoďena više od drugih grupa. Stanovništvo koje ţivi u većim domaćinstvima (5 ili više članova) ima mnogo veći rizik od siromaštva i u urbanim i u ruralnim područjima. Za manja domaćinstva, u ruralnim područjima stopa rizika od siromaštva je slična za domaćinstva od 1, 2 ili 4 člana, a nešto veća za domaćinstva od 3 člana. U urbanim područjima rizik od siromaštva je najmanji za jednočlana domaćinstva, nešto se povećava za dvočlana domaćinstva, potom se značajnije povećava za tročlana domaćinstva. Veća domaćinstva, slično kao i u Evropskoj Uniji, imaju veći rizik od siromaštva. 21 Iako je u brojnim EU zemljama stopa rizika od siromaštva veća za grupu 65+ (npr. Bugarska, Danska, UK). 17

19 Slika 2: Rizik od siromaštva po veličini domaćinstva (%) Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS i podataka iz dopunskim modula. Kao što je čest slučaj, rizik od siromaštva je snaţno povezan s obrazovanjem. Dok sveukupno 31 procenat stanovništva ţivi u domaćinstvima čiji nosilac ima osnovno obrazovanje ili manje, u grupi koja je u riziku od siromaštva taj udio je 49 procenata. Slično tome, dok 44 procenta sveukupnog stanovništva potiče iz domaćinstava čiji nosilac ima završenu srednju školu ili više, taj je procenat samo 28 za grupu koja je u riziku od siromaštva. Sveukupni rizik od siromaštva je veći za ljude koji ţive u domaćinstvima čiji nosilac ima osnovno obrazovanje (54 procenta), a manji za ljude iz domaćinstava čiji nosilac ima fakultetsku diplomu (11 procenata). Tabela 9: Distribucija dobrostanja po nivou obrazovanja nosioca domaćinstva, (%) Rizik od Ukupno siromaštva Bez obrazovanja/diplome Osnovno (1-4 razreda) Osnovno (5-8 razreda) Srednje Više Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat Ukupno Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS i podataka iz dopunskim modula. Isti je odnos i distribucije obrazovanja člana domaćinstva i dobrostanja. Iz grupe 25+, 31 procenat je naveo da imaju osnovno obrazovanje ili manje u 2010., ali oni čine 45 procenata stanovništva u riziku od siromaštva. Kao i u slučaju obrazovanja nosioca domaćinstva, pojedinci s niţim nivoom obrazovanja (osnovno ili manje) se suočavaju s većim rizikom od siromaštva od prosječnog, a slučaj je obrnut za pojedince koji imaju završen nivo obrazovanja iznad srednjeg. 18

20 Tabela 10: Obrazovanje i rizik od siromaštva (%) Rizik od siromaštva Ukupno Incidenca rizika od siromaštva Bez obrazovanja/diplome Osnovno (1-4 razreda) Osnovno (5-8 razreda) Srednje Više Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat Ukupno Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula. Još jedan dobar prognozer rizika od siromaštva je status zaposlenosti. U grupi koja je u riziku od siromaštva, 70 procenata pripadnika iz dobne grupe godina nije radilo tokom prethodnih 12 mjeseci, u poreďenju s 51 procentom sveukupno. Na osnovu statusa zaposlenosti nosioca domaćinstva, 40 procenata odraslog stanovništva je ţivjelo u domaćinstvima čiji nosilac nije radio tokom prethodne godine, ali u grupi koja je u riziku od siromaštva, taj udio iznosi 60 procenata. Tabela 11: Status zaposlenosti i obrazovni nivo, dobna grupa (%) Radili za prihod Nisu radili za prihod Procenti reda Radili za prihod Nisu radili za prihod Procenti kolone Ukupno Bez obrazovanja/diplome Osnovno (1-4 razreda) Osnovno (5-8 razreda) Srednje Više Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat Ukupno Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS i podataka iz dopunskim modula. Ove dvije dimenzije obrazovanje i status na trţištu rada su snaţno meďusobno povezane. U dobnoj grupi godina, 34 procenta pripadnika koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci je imalo osnovno obrazovanje ili manje, u poreďenju sa samo 11 procenata onih koji su radili. Sagledavajući to na drugi način, 81 procenat pripadnika bez obrazovanja nije radilo tokom prethodne godine, u poreďenju sa samo 21 procentom koji imaju fakultetsku diplomu ili više. 19

21 Učestvovanje na trţištu rada se značajno razlikuje izmeďu muškaraca i ţena 63 procenta muškaraca i 37 procenata ţena dobi godina navode da su radili tokom prethodnih 12 mjeseci. Stope učestvovanja se povećavaju s nivoom obrazovanja, a meďu onima s fakultetskom diplomom ili više, nestaju razlike izmeďu muškaraca i ţena po stopi učestvovanja na trţištu rada. Slika 3: Ispitanici koji su radili u toku prethodne godine po obrazovanju i polu (%) Women Men Overall employed Bachelor's degree or higher Post-secondary non-technical (Upper) secondary Lower secondary Primary No education / degree % worked during past 12 months Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS U smislu osnovnih izvora sredstava za ţivot, kod grupe u riziku od siromaštva plate su znatno manje zastupljene, a oslanjanje na prodaju poljoprivrednih proizvoda je mnogo više zastupljeno, u poreďenju s ukupnim stanovništvom. S druge strane, zastupljenost prihoda od samozaposlenosti i penzija 22 je pribliţno ista u ove dvije grupe. Slika 4: Rizik od siromaštva po glavnom izvoru prihoda (% ukupnog) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Procjene s više varijacija profila rizika od siromaštva (vidjeti Tabelu A1.4 u Aneksu) potvrďuju veći rizik od siromaštva za osobe koje ţive u domaćinstvima čiji nosilac ima nizak nivo 22 Kategoriju penzija i drţavnih davanja uglavnom čine penzije, obzirom da je samo 7 domaćinstava u LiTS-SM navelo da su im davanja od drţave osnovni izvor prihoda. 20

22 obrazovanja. Veći rizik od siromaštva povezan s niskim nivoom obrazovanja još uvijek postoji kada se uzme u obzir glavni izvor prihoda domaćinstva. U regresijama na individualnom nivou (što se ne navodi), neobrazovanost je povezana s većim rizikom od siromaštva, uzimajući u obzir obrazovanje nosioca domaćinstva. Rizik od siromaštva je takoďe u pozitivnoj vezi s neučestvovanjem nosioca domaćinstva na trţištu rada, čak i kad se uzme u obzir obrazovanje i glavnih izvor prihoda domaćinstva. Procjena regresija na individualnom nivou potvrďuju snaţnu negativnu korelaciju izmeďu zaposlenosti nosioca domaćinstva i manjeg rizika od siromaštva, čak i kad se uzme u obzir status zaposlenosti pojedinca. Nezaposlenost pojedinca je slično tome povezana s većim rizikom od siromaštva, ako je status zaposlenosti nosioca domaćinstva konstantan. Rizik od siromaštva je veći za domaćinstva gdje je glavni izvor prihoda prihod od samozaposlenosti (u odnosu na platu), a posebno za domaćinstva koja se oslanjaju na prodaju poljoprivrednih proizvoda. Dok je postojanje doznaka iz inostranstva u negativnoj vezi s rizikom od siromaštva, kad je pomoć od porodice i prijatelja glavni izvor prihoda, uslovni rizik od siromaštva je veći nego za domaćinstva koja se oslanjaju na prihod od plate. Karakteristike poput dobi i pola nosioca domaćinstva, kao i veličine domaćinstva, se ne čine značajnim za prognoziranje rizika od siromaštva u zavisnosti od drugih karakteristika, dok su, čini se, veći udio odraslih ţena i starih, povezani s manjim rizikom od siromaštva. Procjene regresije na individualnom nivou potvrďuju da se rizik od siromaštva smanjuje s dobi, i da je manji za ţene, u zavisnosti od drugih karakteristika pojedinca i domaćinstva. Konačno, obratiti paţnju da, iako je bezuslovni rizik od siromaštva veći u ruralnim područjima, čini se da uzrok tome leţi u osnovnim karakteristikama urbanog/ruralnog stanovništva. Kada su karakteristike poput obrazovanja, učestvovanja na trţištu rada i strukture domaćinstva konstantne, ruralna područja više nisu povezana s većom vjerovatnoćom rizika od siromaštva na nivoima uobičajne pouzdanosti Materijalna uskraćenost U Evropskoj Uniji je indikator materijalne uskraćenosti baziran na listi od 9 varijabli 23 (za koje podatke prikuplja EU SILC anketa) koji evidentiraju da li si ljudi mogu priuštiti sljedeće: (i) plaćanje najamnine ili reţija; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) pokriti neočekivane troškove; (iv) jesti meso, ribu ili proteinski ekvivalent svakog drugog dana; (v) sedmica godišnjeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) mašina za pranje rublja; (viii) TV u boji; (ix) telefon. Glavni fokus je na stopi materijalne uskraćenosti, definirane kao nemogućnost plaćanja barem četiri od gornjih 9 stavki. Ovaj indikator ima za cilj obuhvat mjere u kojoj pojedinci ne mogu ostvariti ţivotni standard koji se smatra uobičajnim u Evropskoj Uniji, zbog nedostatka finansijskih sredstava. 23 Atkinson i Marlier (2010.). 21

23 Informacije koje se prikupljaju u LITS-SM se fokusiraju na nešto drugačiji set varijabli, identificiranih tokom faze dizajniranja EHBS-a, koje više odgovaraju stvarnosti u BiH, tako da je ovaj indikator samo u širem smislu uporediv s indikatorom za zemlje EU. 24 Posebno nemamo podatke o priuštivosti (za razliku od posjedovanja) automobila, mašine za rublje, TV-a ili telefona (varijable vi-ix u gornjoj listi). Varijable i-v su iste kao i u EU-SILC, dok se neočekivani troškovi definiraju na nivou d 60 procenata od srednje potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe u Definicija: Da bi se fokus zadrţao na prisilnom nedostatku date stavke, indikator materijalne uskraćenosti se ovdje definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: (i) najamnina ili reţije; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) neočekivanih troškova; (iv) mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) jedne sedmice godišnjeg odmora van mjesta stanovanja. Gornja definicija se razlikuje od EU definicije i zasnovana je na raspoloţivim podacima. Obratiti paţnju da dok se EU definicija fokusira samo na zbirni indikator materijalne uskraćenosti, obzirom da je ovo prvi put da su za BiH na raspolaganju detaljni indikatori materijalne uskraćenosti, sagledavamo ih i pojedinačno pokušavajući shvatiti kako mogu doprinijeti našem boljem upoznavanju isključenosti u zemlji Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost EU indikator teške materijalne uskraćenosti se dobije kao kombinacija različitih varijabli. Izbor tih varijabli, kad se razmatraju individualno, moţe biti krajne kontroverzan (npr. da li nemogućnost da se priušti sedmica godišnjeg odmora van mjesta boravka treba automatski nekog klasificirati kao siromašnog?). Zapravo, nije namjera da te pojedine varijable budu same po sebi mjera siromaštva. Istovremenon postojanje odreďenog broja tih materijalnih uskraćenosti vjerovatno čini ţivotne uslove koje si domaćinstvo moţe priuštiti toliko različitim od društvenih normi, da se to domaćinstvo izdvaja i bude marginalizirano. 25 Od početka istraţivanja ove vrste (Townsend, 1979.), meďutim, izbor indikatora i ad hoc percepcija njihove prirode, potiču brojne debate. Kritike uključuju utisak da se varijable fokusiraju na jedan konkretan stil ţivota ili da uključuju stavke koje bi bilo lijepo imati, ali čiji prisilni nedostatak ne mora nuţno obuhvatiti uskraćenost. Da bi se prevazišle ove bojazni, Eurobarometer anketa u je na evropskom nivou izvršila validaciju izbora stavki koje prikuplja SILC čiji pod-set predstavljaju ove koje se prikupljaju u BiH) i potvrdila da najmanje 50 procenata stanovništva smatra nuţnim gotovo sve uključene stavke. Nešto skorije, u sa SILC-om je uraďen i dugi modul Materijalne uskraćenosti da bi 24 Varijable prikupljane u LiTS-SM odgovaraju varijablama prikupljanim u EHBS. 25 Ovaj koncept razvijen u sociološko-intelektualnoj tradiciji koja se dosta razlikuje od okvira dobrostanja kojeg ekonomisti obično koriste ima jasan odjek u tome kako uskraćene grupe često opisuju svoju situaciju i svoje odnose s drugima. Kako jedan od brojnih primjera koje kvalitativne analize mogu dati moţe se razmotriti odgovor Romkinje na pitanje o školovanju njene djece: Našu djecu vrijeďaju u školi jer nemaju šta obući i nemaju knjige.(ipsos 2009.) 22

24 se ispitao niz novih indikatora koji se mogu koristiti za dopunu postojeće liste nuţnih stvari, i moţda, našli načini za njihovo prilagoďavanje prilikama u pojedinim zemljama. Proces analiziranja tih podataka na nivou EU je u toku i rezultati će se koristiti prilikom revizije ciljeva EU2020 rizika od siromaštva i isključenosti planirane za (EC, 2011.). Obzirom da je ovo prvi put da se ovaj tip indikatora, a naročito indikatori koje će prikupljati EHBS, analiziraju za BiH, vrijedilo bi sagledati ih detaljnije, da bi se razumjelo šta obuhvataju i moţda počelo razmišljati da li bi se u budućnosti mogli dalje prilagoďavati da mogu obuhvatiti bitne karakteristike ţivota u BiH. Od pet varijabli prikupljenih u LiTS-SM koji obuhvataju nemogućnost da se priušte nuţne stvari (tj. nemogućnost plaćanja najma ili reţija; adekvatnog zagrijavanja stambenog prostora; pokrivanja neočekivanih troškova; korištenja mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta u prehrani svaki drugi dan; odlaska jednu sedmicu na godišnji odmor van mjesta stanovanja), najznačajniji je nemogućnost pokrivanja neočekivanih troškova u vrijednosti 386 KM (195 EUR) 26 čini se da više od 70 procenata domaćinstva nije u mogućnosti pokriti neočekivane troškove te veličine iz vlastitih sredstava. Čini se da dvije trećine domaćinstava ne mogu platiti sedmicu godišnjeg odmora van mjesta stanovanja. Čini se da je distribucija tih indikatora u širem smislu slična izmeďu urbanih i ruralnih područja. Ekonometrijska analiza profila domaćinstava uskraćenih po svakom od ovih indikatora je data u Aneksu Tabela A.1.5. Tabela 12: Udio domaćinstava koja ne mogu priuštiti (%), urbana/ruralna: Urbana Ruralna Ukupno Plaćanje najamnine ili reţija Adekvatno grijanje stambenog prostora Neočekivani trošak od 386 KM Obrok od mesa, ribe ili biljnih proteina Odmor van mjesta stanovanja Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Kao što je očekivano, meďu ovim uskraćenostima postoji korelacija. Na primjer, u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti odgovarajuću ishranu, 98 procenata ne moţe priuštiti ni neočekivane troškove (u poreďenju sa 61 procentom meďu onima koja mogu priuštiti odgovarajuću ishranu). MeĎu domaćinstvima koja ne mogu priuštiti plaćanje najamnine ili reţija, 37 procenata ne moţe priuštiti odgovarajuće zagrijavanje stambenog prostora, dok meďu domaćinstvima koja nemaju problema s plaćanjem najamnine/reţija, 23 procenta ne moţe priuštiti adekvatno grijanje. MeĎutim, da li ovi indikatori zaista obuhvataju stvarno nuţne stavke? Na ovo pitanje se ne moţe direktno odgovoriti pozivajući se na definiciju nuţnih stvari za stanovnike BiH, kako je to učinjeno za članice EU. PoreĎenje incidence tih indikatora meďu petinama ili meďu 26 Ovaj je iznos specifičan za BiH. 23

25 domaćinstvima koja jesu ili nisu u riziku od siromaštva, ne govori baš mnogo. Iako s jedne strane potvrďuje da su te uskraćenosti veće kod domaćinstava u donjoj petini (Slika 5), takoďe pokazuje da je incidenca tih uskraćenosti relativno velika i kod ne-siromašnih. Na primjer, 82 procenta onih u riziku od siromaštva ne moţe priuštiti pokrivanje neočekivanih troškova iz vlastitih sredstava, a 83 procenta ne moţe priuštiti odmor van mjesta stanovanja, u poreďenju sa 71 odnosno 66 procenata, za ne-siromašne. Teško je protumačiti relativno visoke stope uskraćenosti koje navode bogatije grupe, obzirom da nije moguće razdvojiti uticaj krize (kojom su i bogatije grupe pogoďene, stoga navode veće nivoe materijalne uskraćenosti nego što bi inače) od problema vezanih za izbor indikatora (po kojima bi to bili ekstravagantni indikatori koji obuhvataju stavke koje su daleko od nuţnih za socijalnu isključenost). Slika 5: Varijable materijalne uskraćenosti i rizik od siromaštva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS MeĎutim, podaci daju druge pokazatelje da varijable materijalne uskraćenosti, koje su prikupljanje u BiH, u širem smislu predstavljaju nuţne stavke. Očekivali bismo da ako je nešto nuţno, na primjer, da bi oni koji navode da nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, trebali biti u stanju to priuštiti. Kako Tabela 15 pokazuje, to i jeste tako. Dalja bi istraţivanja, meďutim, mogla ispitati da li bi se moţda trebao utvrditi niţi prag za indikator neočekivanih troškova, obzirom da je čak 15 procenata nosilaca domaćinstava koji su smatrali da njihove porodice nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, izjavilo da ne bi mogli pokriti taj iznos. Čini se da je sedmica godišnjeg odmora van mjesta stanovanja, što generalno uzrokuje veću zabrinutost kao varijabla koja obuhvata uskraćenost, nešto što većina domaćinstava u BiH koja nemaju poteškoća u spajanju kraja s krajem, generalno moţe priuštiti, pa je stoga u ovom slučaju manje zabrinjavajući. 24

26 Tabela 13: Materijalan uskraćenost i mogućnost spajanja kraja s krajem (%) Plaćanje najamnine ili režija Grijanje stambenog prostora Neočekivani troškovi od KM 386 Obrok od mesa, ribe ili biljnih proteina Odmor van mjesta stanovanja Uz velike teškoće Uz teškoće Uz nešto teškoća Prilično lako Lako Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Dalja potvrda povezanosti izmeďu ovih varijabli i ţivotnog standarda domaćinstva se nalazi u njihovoj distribuciji meďu kategorijama domaćinstava po obrazovanju i statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva, dvjema varijablama koje su povezane s većim nivoom prihoda i rashoda. 27 Kako Slika 6 pokazuje, nemogućnost da se priušte pojedine stavke potvrďuje nalaze po pojedinim kategorijama, iako domaćinstva za koja bismo očekivali da budu u boljem stanju, ne moraju nuţno biti u mogućnosti priuštiti sedmicu odmora ili pokrivanje neočekivanog troška od 386 KM. Slika 6: Stope materijalne uskraćenosti po nivou obrazovanja i statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva (%) Po statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva Po obrazovanju nosioca domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Sveukupno, iako se čini da ima prostora za opseţnije istraţivanje i validaciju varijabli uključenih u našu anketu i EHBS za mjerenje materijalne uskraćenosti, čini se da su u širem smislu odgovaraju namjeni zbog koje su uključene. 27 Obratiti paţnju da ne provjeravamo direktno nivo potrošnje, obzirom da se u našoj anketi potrošnja mjeri zbirno, do mjere u kojoj je potrošnja bliţa dugoročnom standardu dobrostanja domaćinstva, teţe je izdvojiti uticaj krize (što bi uticalo na priuštivost tih stavki). 25

27 Profil materijalne uskraćenosti Sveukupno, u tri od pet područja u BiH stopa materijalne uskraćenosti je 37 procenata što odgovara pribliţno 1,7 miliona ljudi. Ova stopa materijalne uskraćenosti, iako mjerena na dosta različit način, je slična stopi koja se zapaţa u novim članicama EU (40 procenata Bugarska, 32 procenta Rumunija, 22 procenta Latvija), dok se na nivou EU-27 samo 8 procenata stanovništva suočava s isključenošću po dimenziji materijalne uskraćenosti (Evropska komisija, 2011.). Materijalno uskraćeno stanovništvo je nešto ravnomjernije distribuirano izmeďu urbanih i ruralnih područja nego stanovništvo u riziku od siromaštva na ruralna područja otpadaju 53 procenta materijalno uskraćenih (51 procenat stanovništva ţivi u ruralnim područjima). Slika 7: Geografski profil materijalne uskraćenosti (3+) u BiH Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Sjetite se da je rizik od siromaštva u BiH veći meďu djecom i meďu dobnom grupom godine. Starosni profil materijalne uskraćenosti se razlikuje od starosnog profila rizika od siromaštva. Stopa materijalne uskraćenosti je veća od prosjeka za dobnu grupu 55-64, a posebno za 65+, ali ne i meďu djecom. U dobnoj grupi 35-44, stopa materijalne uskraćenosti je takoďe nešto ispod prosjeka. Veća stopa materijalne uskraćenosti meďu starima se zapaţa i u ruralnim i u urbanim područjima, dok je niţi nivo materijalne uskraćenosti u dobnoj grupi primarno vezan za urbana područja BiH. 26

28 Tabela 14: Dobni profil materijalno uskraćenog stanovništva (%) Materijalno uskraćeno stanovništvo Ukupno stanovništvo Stopa materijalne uskraćenosti Ukupno Napomena: Autorove kalkulacije na osnovu LiTS 2010 i podataka dopunskog modula. Veća materijalna uskraćenost povezana sa starijom populacijom je potvrďena profilom materijalne uskraćenosti na osnovu dobi nosioca domaćinstva - veći udio materijalno uskraćenog stanovništva ţivi u domaćinstvima čiji je nosilac u dobnoj grupi 55+. Domaćinstva sa ţenskim nosiocem su prezastupljena u materijalno uskraćenom stanovništvu, što proističe iz veće materijalne uskraćenosti domaćinstava sa ţenskim nosiocem u urbanim područjima. To je u suprotnosti s profilom stanovništva u riziku od siromaštva (Slika 1), koji je manji od prosjeka za domaćinstva za ţenskim nosiocem. Slika 8: Profil materijalne uskraćenosti po dobi i polu nosioca domaćinstva (%) Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Značajna razlika izmeďu profila domaćinstava koja su materijalno uskraćena za razliku od onih koja se klasificiraju kao domaćinstva u riziku od siromaštva je u tome što je u prosjeku rizik od siromaštva veći za veća domaćinstva (5+), dok to nije slučaj kod materijalne uskraćenosti. Ustvari, stopa materijalne uskraćenosti je veća za jednočlana domaćinstva i u ruralnim i u urbanim područjima, dok se čini da su tročlana domaćinstva najmanje uskraćena. 27

29 Slika 9: Stopa materijalne uskraćenosti po veličini domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS TakoĎe u slučaju materijalne uskraćenosti, kao što je slučaj i sa rizikom od siromaštva, prisustvo na trţištu rada i nivo obrazovanja nosioca domaćinstva predstavljaju značajne korelacije. Za domaćinstva čiji je nosilac radio u prethodnih 12 mjeseci, stopa materijalne uskraćenosti je bila 27 procenata, a 50 procenata za domaćinstva čiji nosilac nije radio u prethodnoj godini. Isto tako, stopa materijalne uskraćenosti prelazi 50 procenata za domaćinstva čiji nosilac nema formalno obrazovanje, a samo 8 procenata za domaćinstva čiji nosilac ima visoko obrazovanje. Gledajući po glavnim izvorima prihoda, domaćinstva koja se oslanjaju na platu/zaradu ili prihod od samo-zaposlenosti kao glavni izvor sredstava za ţivot, u poreďenju s domaćinstvima koja se oslanjaju na prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda, penzije ili pomoći rodbine ili prijatelja, imaju mnogo niţu incidencu materijalne uskraćenosti. 28 Tabela 15: Materijalna uskraćenost po kategoriji glavnog prihoda domaćinstva (%) Materijalno uskraćeno stanovništvo Sveukupno stanovništvo Stopa materijalne uskraćenosti Plata, zarada Prihod od samozaposlenosti Prodaja polj. proizvoda Penzija i drţavna davanja Pomoć od rodbine/prijatelja Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Samo 7 domaćinstava iz našeg uzorka ima neko drţavno davanje kao glavni izvor prihoda. 28

30 4.3. Domaćinstva s niskim intenzitetom rada Treća komponenta EU indikatora rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) je ţivot u domaćinstvu s niskim intenzitetom rada. Intenzitet rada domaćinstva je omjer ukupnog broja mjeseci tokom kojih su svi članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine za prihod i ukupnog broja mjeseci tokom kojih su članovi istog domaćinstva teoretski mogli raditi u istom periodu, a domaćinstvo s niskim intenzitetom rada je utvrďeno na nivou od 20 procenata. Definicija: Domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se ovdje definira u slučaju da je broj mjeseci u kojima su članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom perioda od 12 mjeseci manji od 20 procenata teoretski mogućeg broja. Koristili smo EU definiciju u zavisnosti od ograničenosti podataka. LiTS-SM evidentira samo da li je neko bio zaposlen (te, slično tome da li je student) tokom prethodnih 12 mjeseci ili ne. To podrazumijeva, na primjer, da se osobi radno-aktivne dobi pripisuje teoretski radno opterećenje od 12 mjeseci tokom prethodne godine, a stvarno radno opterećenje te osobe je 12 mjeseci ako je osoba navela da je bila zaposlena i 0 mjeseci ako ta osoba nije bila zaposlena. Isto tako, osobi iz dobne grupe koja nije radila, ali je pohaďala školovanje u prethodnih 12 mjeseci, se pripisuje teoretsko stvarno radno opterećenje od 0 mjeseci. Po Eurostatu, domaćinstva koja se sastoje samo od osoba dobne grupe 60+ ili studenata ili kombinacije te dvije grupe, su isključena iz računanja stope intenziteta rada. Pribliţno četvrtina domaćinstava spada u kategoriju niskog intenziteta rada u U takvim domaćinstvima ţivi oko 1,2 miliona ljudi ili 26 procenta ukupnog stanovništva BiH. To je više od EU-27 u cjelini, gdje samo 9 procenata stanovništva ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada. Čak i u zemljama poput Bugarske i Rumunije, udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je ispod 10 procenata (15 u Hrvatskoj). Ova grupa nešto naginje ka ruralnim područjima, koju čine 52 procenta ukupnog (u odnosu na 45 procenta domaćinstava koja nisu isključena s trţišta rada). Veća pojava isključenost s trţišta rada u ruralnim područjima je slična zapaţanjima iz novih članica EU, dok u EU-15, gusto naseljena područja imaju veći udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada. Nije iznenaďujuća pozitivna veza izmeďu siromaštva i niskog intenziteta rada. Na primjer, 55 procenata stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je u riziku od siromaštva, u poreďenju sa samo 25 procenata u domaćinstvima koja nisu isključena s trţišta rada. Više od 40 procenata stanovništva iz grupe u riziku od siromaštva ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, dok u domaćinstvima koja su iznad praga rizika od siromaštva taj omjer iznosi samo 17 procenata. Slična su zapaţanja i u EU. Za grupu EU-27 stopa rizika od siromaštva prelazi 50 procenata u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, a rizik od siromaštva se značajno smanjuje kad intenzitet rada prelazi 50 procenata. MeĎutim, dokazi iz EU 29 Omjer je 30 procenata ako se isključe domaćinstava koja se sastoje u potpunosti od starih i/ili članova koji se školuju. 29

31 ukazuju da intenzitet rada treba biti dosta visok (preko 60 procenata) ili čak vrlo visok (preko 80 procenata) da bi se značajno smanjio rizik od siromaštva (Evropska komisija, 2011.). Domaćinstva s niskim intenzitetom rada se, slično tome, povezuju s akutnijom materijalnom uskraćenošću. Stopa materijalne uskraćenosti je u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada 57 procenata u poreďenju s 30 procenata u domaćinstvima sa srednjim ili višim intenzitetom rada. Isto tako, 40 procenata stanovništva koje ţivi u materijalno uskraćenim domaćinstvima je, pored toga istovremeno i u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, dok je to slučaj u samo 18 procenata stanovništva koje nije materijalno uskraćeno. 5. Biti u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) i šta možemo saznati iz ove mjere Tri indikatora koja smo upravo razmatrali su kombinirani da se dobije inikator rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE). U ovom ćemo odjeljku prezentirati početne procjene ovog indikatora za BiH i istraţiti šta moţemo saznati usvajanjem AROPE indikatora kao cilja Europe 2020 strategije. Defincija: Biti u riziku od siromaštva ili isključenosti se definira kao ţivjeti u domaćinstvu koje je ili u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj uskraćenosti ili s niskim intenzitetom rada, ili bilo koja kombinacija ovih indikatora. Kako je ranije razmatrano njihove definicije na evropskom nivou su: (i) indikator stanovništva u riziku od siromaštva se definira kao ostvarivanje nivoa prihoda koji je ispod 60 procenata srednjeg priohda u BiH, izraţen po jedinici ekvivalenta odrasle osobe na osnovu OECD skale; teška materijala uskraćenost se definira kao prisilna nemogućnost da se priušte četiri od sljedećih devet stavki: (i) plaćanje najamnina ili reţija; (ii) adekvatno zagrijavanje stambenog prostora; (iii) pokrivanje neočekivanih troškova; (iv) obrok od mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) sedmica godišnjeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) mašina za pranje rublja; (viii) TV u boji; (ix) telefon; domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se definira kao domaćinstvo s omjerom ukupnog broja mjeseci koje su svih članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine za ostvarivanje prihoda i ukupnog broja mjeseci koje su teoretski mogli raditi u istom periodu, manjim od 20 procenata. Kako je gore navedeno, za izračunavanje ovih indikatora za BiH na osnovu podataka iz našeg istraţivanja (i onih prikupljenih u EHBS-u), trebaju biti usvojene definicije teške materijalne uskraćenosti i domaćinstva s niskim intenzitetom rada. Odnos izmeďu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i isključenosti s trţišta rada se moţe vidjeti u Tabeli 17 i Slici 10. Na slici 10 su iste informacije sadrţane u dva panela, ali prikaz na lijevoj strani odgovara prikazu podataka za EU MS, te je stoga prikladniji za poreďenje. Sveukupno, 2,7 miliona ljudi ili 59 procenata stanovništva BiH ţivi u domaćinstvima koja su ili u riziku od siromaštva, ili isključena s trţišta rada ili navode barem tri materijalne 30

32 uskraćenosti; tek nešto ispod ljudi (ili 9,5 procenata stanovništva) je pogoďeno isključenošću u sve tri oblasti. MeĎu onima koji su u riziku od siromaštva 43 procenta takoďe potiče iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada, dok je meďu domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, 55 procenata takoďe u riziku od siromaštva. Više od polovine stanovništva iz grupe koja je u riziku od siromaštva takoďe navodi 3 ili više materijalne uskraćenosti. Tabela 16: Kakav je odnos pojedinih dimenzija socijalne isključenosti? (pojedinci) Kategorija Stanovništvo % stanovništva BiH (1) Ţivi u domaćinstvima s niskim int. rada 1,189, (2) U riziku od siromaštva 1,514, (3) Barem 3 materijalne uskraćenosti (od 5) 1,705, Preklapanje (1) i (2) 650, Preklapanje (1) i (3) 673, Preklapanje (2) i (3) 813, Preklapanje (1), (2), i (3) 439, Objedinjeno (1), (2), 3 (3) 2,711, Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS dopunskih modula. Slika 10: Preklapanje domena siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta rada Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS dopunskih modula. Na lijevoj strani veličina balona i njihova ukupnost odgovara relativnoj veličini tri kategorije. Na desnoj strani je pokazana struktura različitih grupa koje odgovaraju pojedinim bojama na lijevoj strani. U kontekstu BiH se nameću barem tri različita tipa analiza. Prvo, analiza tri indikatora i njihovog meďusobnog odnosa, te kakva je njihova konfiguracija u poreďenju s drugim zemljama za koje su podaci raspoloţivi. Drugo je pokušaj da se razumiju profili pojedinih grupa, kako ih identificiraju pojedini indikatori. Treće, korištenje tih indikatora da se vidi kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili politike. Daćemo primjer svakog od ovih tipova analiza. 31

33 5.1. PoreĎenje BiH s drugim zemljama Na slici 10 se ističu dvije stvari, posebno u poreďenju sa zapaţanjima u članicama EU i izabranim zemljama (Slika 11). Prvo, incidenca tri uskraćenosti je relativno slična, najveća uskraćenost materijalna uskraćenost samo 11 procentnih poena veća od najmanje domaćinstva s niskim intenzitetom rada. To se dosta razlikuje od primjera zemalja EU (Slika 11), gdje se jasno vidi da jedna od 3 komponente jasno dominira. Obratiti paţnju da je prevalenca materijalne uskraćenosti takoďe manje ekstenzivna nego u slučaju Bugarske, jedne od novih članica EU, s kojom bi BiH mogla imati dosta zajedničkog obzirom na njihov relativno nizak nivo prihoda. Manji broj stavki uključenih u indikator materijalne uskraćenosti u BiH je moţda doprinio takvom nalazu. Slika 11: EU 2020 cilj i heterogenost siromaštva i isključenosti u zemljama članicama. Preovladava relativno siromaštvo (AROP) Preovladavaju domaćinstva koja nisu zaposlena (LWI) Preovladava teška uskraćenost (SMD) Izvor: EU-SILC 2010 kako je pokazano u Maquet (2012.) Drugo,postoji jasno preklapanje izmeďu tri područja socijalne isključenosti (Slika 10), 30 čak i ako je relativno mali udio uskraćen po sve tri dimenzije (16 procenata onih koji su bilo u riziku od siromaštva, ţive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada ili imaju tri ili više uskraćenosti, samo 9,5 procenata ukupnog stanovništva). Obratiti paţnju takoďe, kako je razmatrano pri analizi profila pojedinih indikatora koji su dio AROPE, postoje značajne veze izmeďu tih različitih uskraćenosti. Učestvovanje na trţištu rada, naročito, je u značajnoj vezi i s rizikom od siromaštva i s materijalnom uskraćenošću. Stavljanje naglaska na značaj trţišta rada u socijalnom programu je jedan od glavnih doprinosa za politiku EU pristupa mjerenju siromaštva i isključenosti (Maquet, 2012.) i čini se da je to, zaista, primjenljivo i na BiH. 30 Ovo je potvrďeno glavnim komponentama analize tri domena (indikator rizika od siromaštva, niskog intenziteta rada i materijalne uskraćenosti koji identificira domaćinstva s barem tri uskraćenosti od ukupno 5). Prema PCA procjenama, samo prva glavna komponenta ima vrijednost koja prelazi 1 (uobičajno Kaiserov kriterij prema kojem se dodatna glavna komponenta zadrţava kada daje barem onoliko varijacije kao i ekvivalent jedne prvobitne varijable) i ta glavna komponenta objašnjava skoro 50 procenata varijacije u tri domena socijalne isključenosti. 32

34 Slika 12: Preklapanje izmeďu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta rada (% objedinjene tri kategorije) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Kategorije koje se ne preklapaju. Presjek rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, niskog intenziteta rada i materijalne isključenosti ispušten. Još jedan instrument za istraţivanje razlika je dijagram paukove mreţe, pokazan na Slici 12, koji opisuje incidencu različitih uskraćenosti (rizik od siromaštva, materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada) i njihovo preklapanje kao udio u sve ove tri kategorije objedinjene (EU rizik od siromaštva i socijalna isključenost). Aneks 1,6 daje najnovije dijagrame za pojedine grupe EU zemalja (EC, 2011.) u svrhu poreďenja. Obratiti paţnju da se šest kategorija meďusobno isključuje, a zajedno s ispuštenom kategorijom stanovništva uskraćenog po sve tri dimenzije (15 procenata objedinjenog) daje zbir od 100. Profil rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u BiH se izdvaja, obzirom da su preklapanja izmeďu tri dimenzije u BiH značajno veća nego u zemljama EU, kao što se vidi iz manjeg udjela ukupnog stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti uskraćenog isključivo po jednoj od tri dimenzije. Štaviše, stanovništvo u riziku od siromaštva i socijalno isključeno je ravnomjernije rasporeďeno po sve tri dimenzije uskraćenosti, za razliku od Bugarske ili Rumunije, gdje materijalna uskraćenost dominira ili zapadno-evropskih zemalja, poput Luksemburga ili Švedske gdje dominira rizik od siromaštva. 5.2 Razumijevanja profila pojedinih grupa, kako ih definiraju pojedini indikatori Ima li značajnih razlika izmeďu glavnih karakteristika stanovništva u dijelovima preklapanja pojedinih domena socijalne isključenosti? Procjene u Tabeli 18 otkrivaju da je manja vjerovatnoća da domaćinstva s niskim intenzitetom rada i barem 3 uskraćenosti budu ruralna i da su više koncentrirana u FBiH. TakoĎe imaju bolji obrazovni profil i više se oslanjanju na penziju kao glavni izvor prihoda, a manje na prihod od samo-zaposlenosti. 33

35 Tabela 17: Profili stanovništva u dijelovima preklapanja domena isključenosti (% ukupnog) Rizik od siromaštva i 3+ uskraćenosti Rizik od siromaštva i dom. s niskim int. rada Dom. s niskim int. rada i 3+ uskraćenosti Rizik od siromaštva i dom. s niskim int rada i 3+ usk Ukupno Tip naselja Urbano Ruralno Entitet FBiH RS Dobna grupa Pol Muški Ţenski Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja Osnovno (1-4 razreda) Osnovno (5 8 razreda) Srednje Više Visoko ili Mr./Dr Glavni izvor prihoda domaćinstva Plata ili zarada u novcu ili robi Prihod od samo-zaposlenosti Prodaja ili razmjena polj. proizvoda Penzija Davanja od drţave Pomoć od rodbine ili prijatelja Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS U odnosu na ukupno stanovništvo BiH, stanovništvo koje je u području preklapanja sva tri domena isključenosti (rizik od siromaštva, materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada) je snaţnije koncentrirano u ruralnim područjima i više naginje dnu obrazovne distribucije. TakoĎe se mnogo više oslanja na prihod od poljoprivrede i davanja od drţave, a manje na prihod od plate ili samo-zaposlenosti Kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje su koristi od politika Konačno, jedan od načina korištenja ovih indikatora, koji najviše obećava, je za razumijevanje kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje imaju koristi od politika. Na nivou EU, zaista, 34

36 neke od najinteresantnijih analiza uraďenih korištenjem ovih indikatora se fokusiraju na to kako pojedini vladinih programi ili politike utiču na pojedine grupe. Obzirom na ograničenu prirodu informacija koje imamo, ne moţemo analizirati mjeru u kojoj ispitanici iz pojedinih grupa imaju koristi od pojedinih tipova transfera. MeĎutim, moţemo barem pokušati analizirati navedene uticaje krize po pojedinim kategorijama uskraćenosti (Slika 13). Slika 13 : Uticaj krize po pojedinim kategorijama isključenosti (% domaćinstava u svakoj kategoriji) A great deal A fair amount Just a little Not at all AROPE AROP MD LWI Bottom quintile 0% 20% 40% 60% 80% 100% Obzirom na veliki šok koji je pogodio ekonomiju, razlike u navodima pojedinih grupa su minimalne. Ipak, interesantno je zapaziti da su odgovori 'značajno' ili 'prilično' dosljedni izmeďu grupe iz donje petine i AROPE kategorije. TakoĎe je interesantno da su pripadnici domaćinstava s niskim intenzitetom rada, čini se, manje pogoďeni krizom, moţda stoga što se oslanjaju na druge izvore prihoda, a ne prihod koji se ostvaruje radom, čime su relativno izolirani od šokova trţišta rada koji pogaďaju veliki broj njihovih zemljaka. 6. Odnos izmeďu indikatora rizika od siromaštva i isključenosti i mjerenja siromaštva po potrošnji Modul potrošnje uključen u LiTS anketu ne daje dovoljno detalja da bi se dobili trendovi siromaštva koji odgovaraju procjenama siromaštva iz Za istraţivanje odnosa izmeďu novog indikatora rizika od siromaštva i socijalne isključenosti i mjerenju siromaštva zasnovanom na potrošnji koje se do sada računalo za BiH, definirali smo mjeru siromaštva zasnovanu na potrošnji koja identificira kao siromašnu donju petinu LiTS-ove zbirne potrošnje. Iako je ova granica arbitraţna, veličina stanovništva ispod te granice je u širem smislu u skladu s procjenama 31 Kako je anketa uključila samo zbirni modul potrošnje, ne moţe se koristiti da bi se precizno mjerilo koliko domaćinstvo troši, već samo za rangiranje domaćinstava po relativnoj potrošnji jednog domaćinstva u odnosu na drugo. 35

37 siromaštva koje je BHAS uradila za 2007., a takoďe i s mjerama rizika od siromaštva za istočnoevropske članice Evropske Unije. 32 Prije nego što nastavimo, bilo bi dobro istaći da su vjerovatno obje naše mjere, i prihoda i potrošnje, uraďene sa značajnom greškom. Iako se obično, potrošnja smatra pouzdanijim indikatorom u kontekstu manjih prihoda i gdje je značajno postojanje neformalnosti, u ovom slučaju, obzirom da imamo samo mjeru zbirne potrošnje, to moţda nije slučaj. Nalazi koji slijede se, stoga, trebaju uzeti s odreďenim oprezom. Tabela 19 navodi distribuciju grupe u riziku od siromaštva i drugih indikatora socijalne isključenosti po petini potrošnje. TakoĎe uključuje distribuciju iznad opisanih mjera objedinjavanja i presjeka dimenzija uskraćenosti. Petina potrošnje Tabela 18: Rizik od siromaštva po petinama potrošnje U riziku od siromaštva Materijalna uskraćenost Nizak intenzitet rada AROPE Presjek (rizik. sir. mat. uskr. niz.int.rad) Ukupno Udio donje petine u: Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Od onih koji su u grupi rizika od siromaštva samo 35 procenata su takoďe i u donjoj petini potrošnje. Tome je dijelom razlog činjenica da je prag potrošnje utvrďen na 20 procenata stanovništva, dok 33 procenta stanovništva spada u grupu u riziku od siromaštva (drugim riječima linija siromaštva je postavljena prenisko da bi obuhvatila sve koji su u riziku od siromaštva). Ipak, čak i ako gledamo donje dvije petine potrošnje, one opet čine tek nešto oko polovine onih u riziku od siromaštva. Slično tome, 43 procenta stanovništva u donjoj petini potrošnje u BiH nisu u riziku od siromaštva po EU definiciji. Bez obzira na nepodudarnosti izmeďu grupe donje petine i grupe u riziku od siromaštva, sličan udio obje grupe (nešto preko 50 procenata) i uskraćen po najmanje tri dimenzije materijalne uskraćenosti, a i sličan udio (nešto preko 40 procenata) potiče iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada. 32 Prema podacima EU-SILC stopa rizika od siromaštva je bila 20 procenata u Estoniji i Litvaniji, 21 procenat u Bugarskoj, 23 procenta u Rumuniji i 26 procenata u Latviji. (Eurostat, 2010.) 36

38 Tabela 19: Profili socijalne isključenosti (AROPE) i siromaštva mjerenog potrošnjom (%) AROPE Donja petina Ukupno Tip naselja Urbano Ruralno Entitet FBiH RS Dobna grupa Pol Muški Ţenski Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja Osnovno (1 4 razreda) Osnovno (5 8 razreda) Srednje Više Visoko ili Mr./Dr Status zaposlenosti u prethodnih 12 mjeseci Zaposlen Nije bio zaposlen Glavni izvor prihoda domaćinstva Plata ili zarada u novcu ili robi Prihod od samo-zaposlenosti Prodaja ili razmjena polj. Proizvoda Penzija Davanja od drţave Pomoć od rodbine ili prijatelja Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Procjene su u širem smislu slične za ostale indikatore socijalne isključenosti. Samo 30 procenata stanovništva koje je materijalno uskraćeno po barem 3 od 5 dimenzija (ili stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada) se nalazi u donjoj petini potrošnje, a donje dvije petine potrošnje obuhvataju tek nešto preko polovine svake od ove dvije grupe. Više od dvije trećine grupe identificirane kao siromašna po AROPE se nalaze izvan donje petine potrošnje. MeĎutim, 82 procenta stanovništva iz donje petine potrošnje je identificirano 37

39 objedinjenim indikatorom, tako da on obuhvata prilično dobro tipove uskraćenosti koji se mogu obuhvatiti indikatorom siromaštva zasnovanim na potrošnji. PoreĎenje profila uskraćenosti na osnovu potrošnje s onim na osnovu glavnog (objedinjenog) indikatora EU pokazuje da je veća prevalenca siromaštva mjerenog potrošnjom u ruralnim područjima u poreďenju s indikatorom rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Nema značajnijih razlika izmeďu tih dviju definicija u smislu distribucije odnosne grupe po polu, dobi ili statusu zaposlenosti. Istovremeno, grupa identificirana u donjoj petini potrošnje ima lošiji obrazovni profil samo 25 procenata ima srednje obrazovanje ili više od toga, u poreďenju s 35 na osnovu objedinjenog indikatora. 7. Ostale dimenzije socijalne isključenosti: stambeni smještaj i dugotrajna nezaposlenosti 7.1. Priuštivost stambenog smještaja i faktori okoliša Mogućnost da se priušti pristojan stambeni smještaj je značajna dimenzija socijalne uključenosti, što je uistinu osnovna potreba svakog pojedinca. Odjeljak 4.2 je istakao činjenicu da 25 procenata stanovništva (37 procenata grupe u riziku od siromaštva) nije u mogućnosti adekvatno zagrijavati svoj stambeni prostor, i da je ta nemogućnost u snaţnoj vezi s mogućnošću domaćinstva da spoji kraj s krajem. Ovaj odjeljak razmatra nekoliko dimenzija priuštivosti i kvaliteta stambenog smještaja u BiH. Više od petine domaćinstava navodi da im troškovi stanovanja predstavljaju značajan teret, a daljih 53 procenta domaćinstava izjavljuje da su im troškovi stanovanja odreďen teret, tako da samo 26 procenata domaćinstava izjavljuje da nemaju problema s pokrivanjem troškova stanovanja. U urbanim područjima veći udio domaćinstava navodi da im troškovi stanovanja nisu teret, u poreďenju s ruralnim područjima, meďutim, udio domaćinstava koja navode da su im troškovi stanovanja veliki teret, je takoďe veći. Tabela 20: Jesu li vam troškovi stanovanja teret? Urbano/ruralno (% ukupnog) Urbano Ruralno Ukupno Teţak teret OdreĎen teret Nisu teret Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Problem priuštivosti stanovanja je posebno akutan u grupi koja je u riziku od siromaštva 32 procenta domaćinstava u ovoj grupi navodi da su im troškovi stanovanja teţak teret, a samo 18 procenata domaćinstava smatra da troškovi stanovanja nisu uopšte teret. MeĎu domaćinstvima koja nisu u riziku od siromaštva analogni udjeli su 21, odnosno 26 procenata. 38

40 Slika 13: Jesu li vam troškovi stanovanja teret?, po statusu siromaštva (% ukupnog) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Ostali problemi u vezi s pristojnim smještajem, poput krova koji prokišnjava, vlaţnih zidova/podova, slabih prozora/vrata, ili problemi nedovoljno svjetla u prostoriji, su čini se, prisutniji u ruralnim područjima. Okolišni problemi, kao zagaďenje i buka su ravnomjernije rasporeďeni. Kriminal je prisutniji u urbanim područjima, što je i očekivano. Veća je vjerovatnoća da oni koji su u riziku od siromaštva navode razne probleme u vezi sa stanovanjem, što je slično ranijim rezultatima u vezi s mogućnošću grijanja stambenog prostora. Istovremeno, oni nisu disproporcionalno pogoďeni lošim ekološkim uslovima u područjima u kojima ţive, ustvari grupa u riziku od siromaštva navodi manje prisustvo zagaďenja okoliša. Tabela 21: Karakteristike stambenog smještaja i okoliša (%) Urbano Ruralno U riziku Ukupno od siromaštva Krov prokišnjava Vlaţni zidovi/pod Slabi prozori/vrata Prostorije pretamne Buka u okruţenju ZagaĎenje okoliša Kriminal u okruţenju Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS Dugotrajna nezaposlenost Jedan od najupečatljivijih uticaja nedavne finansijske krize manifestirao se u naglom povećanju nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropi u širem smislu. U EU-27 stopa nezaposlenosti je porasla sa 6.7 procenata u martu na 9,6 procenata u martu i ostala stabilna na tom nivou do kraja bez obzira na obnavljanje ekonomskog rasta u Što je 39

41 još i više zabrinjavajuće, udio dugoročne nezaposlenosti se povećao na 40 procenata do sredine sa 32 procenta godinu prije toga. 33 S raspoloţivim podacima nije moguće formalno replicirati EU mjerenje dugotrajne nezaposlenosti, niti dati tačne procjene stope nezaposlenosti (obzirom na veličinu uzorka). Umjesto toga, ovaj odjeljak daje profil onih koji su naveli da nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci, koji moţda jesu, a moţda i nisu aktivno traţili posao, što uključuje kako dugotrajno nezaposlene, tako i obeshrabrene radnike. Tabela 22: Karakteristike ispitanika koji jesu/nisu radili, a nisu pohaďali obrazovanje, u dobi godina (% ukupnog) Radili prošle god. Nisu radili prošle god. Ukupno Vrsta naselja Urbano Ruralno Entitet FBiH RS Dobna grupa Pol Muški Ţenski Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja Osnovno (1 4 razreda) Osnovno (5 8 razreda) Srednje Više Visoko ili Mr./Dr Rizik od siromaštva Nema rizika od siromaštva U riziku od siromaštva Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, Prema podacima prikupljenim na kraju 2010., 51 procenat stanovništva dobi godina navodi da nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci. MeĎu tim ispitanicima 5 procenata je pohaďalo formalno obrazovanje tokom prethodnih 12 mjeseci, i ako se oni isključe, udio stanovništva koje nije bilo zaposleno tokom prethodnih 12 mjeseci ostaje praktično isti. MeĎu onima koji nisu radili prethodne godine, 43 procenta ţena i 63 procenta muškaraca su naveli da su radili u prošlosti. 33 Eurostat ( 40

42 U smislu njihovih osnovnih karakteristika, veća je vjerovatnoća da oni koji nisu radili u prethodnih 12 mjeseci potiču iz ruralnih područja u odnosu na one koji su radili, a veći udio njih je iz FBiH. TakoĎe je veća vjerovatnoća da su ţene (dvije trećine grupe, u poreďenju sa samo 40 procenata onih koji su radili). Obrazovanje je značajna dimenzija po kojoj se zaposleno stanovništvo dobne grupe godina razlikuje od nezaposlenog stanovništva. Samo 11 procenata onih koji su radili ima osnovno obrazovanje ili manje od toga, u poreďenju s 35 procenta onih koji nisu radili (8 procenata otpada na one koji nemaju nikakvo obrazovanje). Isto tako, oni koji imaju više ili visoko obrazovanje čine gotovo četvrtinu onih koji su radili, a samo 6 procenata onih koji nisu radili (Tabela 23). Konačno, mnogo veći dio onih koji nisu radili tokom prethodne godine su u riziku od siromaštva (43 procenta) u poreďenju s onom koji su radili (19 procenata). Više od trećine onih koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci navodi da su traţili posao ili bolji posao, a taj udio je veći (42 procenta) meďu onima koji su radili u prošlosti, iako je čak i meďu onima koji nisu radili nikad do prethodne godine (uključujući i nju) 31 procenat traţio posao. Nezaposleni koji su traţili posao su generalno mlaďi od nezaposlenih koji nisu traţili posao (Tabela 24), veći dio njih su muškarci, i generalno imaju veći nivo obrazovanja. Veći udio nezaposlenih koji su traţili posao potiče iz grupe u riziku iz siromaštva, u poreďenju s nezaposlenim koji nisu traţili posao (50 procenata za razliku od 37 procenata). MeĎutim, percepcija izgleda za pronalazak posla se dosta razlikuje. MeĎu nezaposlenima dobi godina koji su aktivno traţili posao, 57 procenata vjeruje da su im šanse da naďu posao u naredna tri mjeseca vrlo slabe, a daljih 25 procenata smatra da su im šanse da naďu posao prilično slabe. Samo 3 procenta smatra šanse za nalaskom posla u bliţoj budućnosti prilično dobrim. To je u skladu s ranijim nalazima iz Srbije u vezi s teškoćama ulaska na trţite rada prema LFS anketi (Anketa radne snage) u Srbiji 85 procenata nezaposlenih u oktobru je i dalje bilo nezaposleno i u oktobru 2009., a 89 procenata nezaposlenih koji su prestali aktivno traţiti posao (obeshrabreni radnici) su i godinu kasnije ostali obeshrabreni. 34 Tabela 23: Karakteristike onih koji nisu radili po statusu traženja posla, dobi 25-60, koji nisu pohaďali školovanje i nisu radili u prethodnih 12 mjeseci (%ukupnog) Tražili posao Nisu tražili posao Ukupno (nisu radili prošle godine) Vrsta naselja Urbano Ruralno Entitet 34 Svjetska banka (2011.). 41

43 FBiH RS Dobna grupa Pol Muški Ţenski Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja Osnovno (1 4 razred) Osnovno (5 8 razred) Srednje Više Visoko ili Mr./Dr Rizik od siromaštva Nema rizika od siromaštva U riziku od siromaštva Ukupno Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, Zaključne napomene Svrha ove bilješke je dvostruka: početi s dokumentiranjem uticaja finansijske krize na domaćinstva u BiH, te po prvi put prezentirati procjene indikatora socijalne isključenosti koje su sve zemlje članice Evropske Unije obavezne pratiti i izvještavati o njihovom napretku u pravcu ciljeva socijalne isključenosti Europe Ovaj drugi cilj ima posebnu vrijednost jer daje uvid u tip informacija o kojima će EHBS omogućiti da BHAS izvještava u budućnosti. Kao dio ove aktivnosti, ova bilješka takoďe ima za cilj poreďenje rezultata standardnih analiza siromaštva i uvida koje daje ovaj novi pristup. Analiza navodi da je finansijska kriza imala a ima i dalje snaţan negativan uticaj na domaćinstva. Više od 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su značajno ili prilično pogoďena krizom (više od 70 procenata iz donje petine potrošnje). Smanjenje plata, a naročito smanjenje priliva iz inostranstva su glavni načini uticaja krize, nakon čega slijedi gubitak posla. Smanjenje priliva doznaka navodi više od 50 procenata domaćinstava, a smanjenje plata skoro 40 procenata od ukupnog broja, dok su gubitak posla i smanjenje broja radnih sati prisutniji meďu domaćinstvima s niţim prihodom. Uvidjelo se da domaćinstva pribjegavaju brojnim strategijama suočavanja s krizom, a uticaj krize ide mnogo dalje od samog smanjenja potrošnje luksuznih roba. Gotovo četvrtina domaćinstava je morala smanjiti potrošnju osnovnih ţivotnih namirnica, kao što su mlijeko, voće, povrće ili kruh, 42

44 a 11 procenata domaćinstava odgaďa plaćanje reţija, 8 procenata odgaďa odlazak ljekaru kada su bolesni što sve predstavlja dosta radikalne strategije suočavanja s krizom. S druge strane, analiza indikatora socijalne isključenosti nam omogućava da počnemo uviďati čime ovaj novi pristup moţe doprinijeti našem razumijevanju socijalnih uslova u BiH. Bez ponavljanja konkretnih nalaza, daju se neka generalna razmatranja onoga što se moţe saznati iz ove aktivnosti. Prvo, ovaj pristup je eksplicitno više-dimenzionalan, i kao takva istraţivanja čiji je cilj mjerenje postojanja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti trebaju uključiti novi i veći set varijabli od onih koje se tradicionalno prate u Anketi potrošnje domaćinstava (HBS). BiH je izabrala integraciju tih novih varijabli u postojeću HBS, što omogućava istovremeno i zadrţavanje kontinuiteta i inovacije u mjerenju. Kako ova bilješka pokazuje da takav pristup omogućava prikupljanje nekih izuzetno korisnih varijabli (poput onih koje se odnose na stanovanje, dugotrajnu nezaposlenost, kao i indikatore materijalne uskraćenosti) što znatno obogaćuje opis uslova ţivota u zemlji. Drugo, ovaj pristup, a naročito fokus na zbirni prikaz tri različita indikatora razmatrana u odjeljku 4 ove bilješke, će dati novi set procjena uskraćenosti, a moguće i različitu distribuciju uskraćenih po geografskim područjima. Biće značajno nastaviti pratiti mjerenja koja su korištena do sada i jasno prenijeti poruku šta nove brojke mogu obuhvatiti, da javnost ne bi bila zbunjena. Obratiti paţnju, na primjer, da naši nalazi pokazuju da je siromaštvo mjereno po potrošnji koncentriranije u ruralnim područjima i meďu slabije obrazovanim, nego što to pokazuje mjera rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Konačno, usvajanje ovog pristupa omogućava poreďenje iskustava u BiH s drugim zemljama koje su članice EU (i kandidatima i potencijalnim kandidatima koji su počeli prikupljati SILC podatke). To otvara vrata za dolazak do zajedničkih spoznaja o mjerenjima i analitičkim pitanjima i politici. Što se tiče mjerenja, na evropskom nivou su u toku aktivnosti na redizajniranju SILC ankete gdje će biti značajno nastaviti testirati i doraďivati indikatore koji su trenutno uključeni u EHBS, usklaďujući ih s novim SILC-om i moţda uzimajući u obzir neke od bojazni koje smo počeli istraţivati u ovoj bilješci. Što se tiče politike: zemlje članice EU, na primjer, koriste ove podatke za sagledavanje efektivnosti njihovih sistema socijalne zaštite i identificiranje kako se oni mogu pojačati (to je nešto što nam ograničena veličina našeg uzorka nije omogućila). Slično tome, na osnovu ove analize, centralna uloga funkcioniranja trţišta rada i novi naglasak na politiku aktivacije postaju prisutniji u Evropi. To su sve primjeri i iskustva koja će BiH moći koristiti u budućnosti na unaprjeďenju dizajna i efektivnosti svojih politika 43

45 Reference Atkinson, Anthony, i Eric Marlier Income and living conditions in Europe. Eurostat Statistical Books, Luxembourg: Publications Office of the European Union. Expert Group on Measuring Poverty and Social Exclusion in the Western Balkans (2009) Summary Report and Main Recommendations. Mimeo. Washington, DC: The World Bank Group. Clarke, G., and Wallsten, S. (2004) Do Remittances Protect Households in Developing Countries against Shocks? Evidence from a Natural Disaster in Jamaica? (Mimeo) Washington, DC: The World Bank. European Commission Employment and Social Developments in Europe, Directorate- General for Employment, Social Affairs and Inclusion, Brussels: European Commission. Frankel, J.A. (2009) Are Bilateral Remittances Countercyclical? National Bureau of Economic Research Working Paper No Maquet, Isabelle (2012) The European context: measuring social inclusion in the European Union in Ruggeri Laderchi and Savastano Poverty And Exclusion In The Western Balkans New Directions In Measurement And Policy Springer, Forthcoming Mishra, P. (2005) Macroeconomic Impact of Remittances in the Caribbean. (Mimeo) Washington, DC: International Monetary Fund. Mohapatra, S., Joseph, G., & Ratha, D. (2009) Remittances and natural disasters : ex-post response and contribution to ex-ante preparedness. The World Bank. Townsend, P. (1979)Poverty in the United Kingdom: a survey of household resources and standards of living, Harmondsworth: Penguin Books, 1979 World Bank Protecting the poor during the global crisis: 2009 Bosnia and Herzegovina Poverty Update. Report No Washington DC: The World Bank Group. World Bank Poverty Update for the Republic of Serbia: Trends Yang, D. (2008) Coping with Disaster: The Impact of Hurricanes on International Finansial Flows, The B.E. Journal of Economic Analysis & Policy, 8(1). Yang, D., & Choi, H. (2007) Are Remittances Insurance? Evidence from Rainfall Shocks in the Philippines.World Bank Econ Review, 21(2), Zaidi, S., Alam, A. and Mitra, P. (2009) Satisfaction with Life and Service Delivery in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Some Insights from the 2006 Life in Transition Survey, World Bank Publications. 44

46 Aneksi: Tabela A1.1: Geografska distribucija uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula (% ukupnog) Otpala domaćinstva Ponovni uzorak Originalni uzorak Cazin FBIH Istočna RS Hercegovina Sjeverna FBIH Sarajevo Zapadna FBIH Zapadna RS Ukupno Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeďu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistički značajna na nivou od 5%. Tabela A1.2: Izabrane karakteristike uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula Otpala domaćinstva Ponovni uzorak Prvobitni uzorak Veličina domaćinstva Urbana Godišnja potrošnja po glavi 7,290 8,386 8,139 Automobil Kompjuter Mobitel Fiksni telefon TV Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeďu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistički značajna na nivou od 5%. 45

47 Slika A1.3: Odnos izmeďu distribucije dob-pol izmeďu Popisa u BiH, LiTS ankete i LiTS ponovne ankete 46