STUDIJA SLUČAJA GRAD DRNIŠ

Transcription

1 STUDIJA SLUČAJA GRAD DRNIŠ 1. Geografski položaj Upravno-administrativno Grad 1 Drniš jedna je od 20 jedinica lokalne samouprave 2 u obuhvatu Šibensko-kninske županije, i obuhvaća 27 naselja: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš, Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić, Žitnić. U funkcionalno-prostornom smislu Županija čini Šibensku regiju, koja se sastoji od Šibenske (u užem smislu), Drniške i Kninske subregije. U razdoblju nakon II. svjetskog rata ovakvi prostorni odnosi praćeni su uglavnom odgovarajućom upravno-teritorijalnom podjelom. Prije i nakon Drugog svjetskog rata bio je formiran šibenski okrug s tri kotara (šibenski, drniški i kninski). Uglavnom isti prostor zatim je bio obuhvaćen velikim šibenskim kotarom (općine Šibenik, Drniš i Knin) , a potom s tri proširene općine (Friganović, 1974). Krajem godine osnovana je Županija Šibenska koja je obuhvaćala bivše općine Drniš i Šibenik, a reorganizacijom godine konačno je uređena Šibensko-kninska županija. Grad Drniš zauzima 351,75 km 2, odnosno nešto manje od 12% njenog teritorija. 3 U njegovom okruženju su općine Unešić, Ružić, Biskupija, Promina te gradovi Skradin, Šibenik i Vrlika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Općine Unešić, Ružić i Promina mogu se smatrati dijelom Drniške subregije (bivša općina Drniš). Povoljna obilježja prometnogeografskog položaja Šibensko-kninske županije označavaju komunikacijski pravci koji se križaju na ovom području to su jadranski dužobalni pravac, longitudinalna spojnica središnje i južne Hrvatske te poprečni pravac Šibenik Drniš Knin, koji se također nastavlja prema kontinentalnoj unutrašnjosti. Na samom području Grada Drniša državna cesta D33, od graničnog prijelaza Strmica (s Bosnom i Hercegovinom) preko Knina i 1 Grad s velikim početnim G odnosi se na jedinicu lokalne samouprave s 27 naselja, dok se grad s malim početnim g odnosi na središnje gradsko naselje Drniš. 2 Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13) Šibensko-kninska županija obuhvaća 194 naselja u sklopu 5 gradova (Drniš, Knin, Skradin, Šibenik, Vodice) te 15 općina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj, Unešić). 3 Površina je iskazana prema podacima u grafičkoj bazi Registra prostornih jedinica, DGU.

2 Drniša do čvora Vidici spaja se s državnom cestom D56, koja od Drniša jugoistočno preko Muća vodi do čvora Klis-Grlo (Odluka o razvrstavanju javnih cesta, NN 44/2012) (sl. 1). Sl. 1. Geografski položaj Grada Drniša Izvor: izrađeno prema Interaktivnoj karti, HAK i podacima iz grafičke baze Registra prostornih jedinica, DGU U odnosu na tri navedene longitudinalne prometnice, koje su u posljednjim desetljećima bile najznačajnije za povezanost dalmatinskog prostora, prometnogeografski položaj Drniša bio je različit. S obzirom na dužobalnu Jadransku magistralu (državna cesta D8), koja je od 1960-ih godina iznimno utjecala na okupljanje stanovništva i ekonomskih aktivnosti uz samu obalnu liniju, Drniš je periferno položen. U odnosu na Ličku magistralu (državna cesta D1), koja je bila žila kucavica u povezivanju Dalmacije s kontinentalnom unutrašnjošću, položaj je mnogo povoljniji, posebno zbog spojnice s transverzalnim pravcem prema Šibeniku. Međutim, trasom autoceste A1 Drniš je ponovno ostao u svojevrsnom zapećku. Osim što je udaljenost od grada Drniša do najbližeg autocestovnog, šibenskog, izlaza 25 km, pad prometa Ličkom magistralom negativno je utjecao na prometnu funkciju. To pokazuje i podatak da je prije gradnje autoceste A1 Drniš sa Zagrebom i Splitom dnevno povezivalo pet autobusnih linija; sada povremeno (nekoliko dana u

3 tjednu) vozi samo jedna linija lokalnog prijevoznika. Time je dodatno istaknuta važnost željezničke pruge Zagreb Split, koja prolazi područjem Grada i svakodnevno ga spaja s ovim središtima. 2. Prirodno-geografska obilježja kao razvojni resursi i ograničenja Grad Drniš smjestio se između planine Promine na sjeveru, Svilaje na istoku i rijeke Krke na zapadu, ujedinjujući prostor Petrovog polja, obronaka Promine i dijela sjevernodalmatinske zaravni (Miljevačkog platoa) kao osnovu za poljoprivrednu djelatnost ratarskog i stočarskog karaktera. U regionalnoj strukturi Dalmacije, koju sačinjavaju otoci, priobalni i zaobalni pojas s jedne, te sjevernodalmatinski, srednjedalmatinski i južnodalmatinski prostor s druge strane, Grad Drniš dio je sjevernodalmatinskog zaobalja, odnosno nešto užeg područja Dalmatinske zagore. Dok se povijesno ime Zagora pretežno odnosi na dio šibenskog i splitskog zaobalja, ime Dalmatinska zagora odnosi se na veći dio zaobalja, izuzev Ravnih kotara i Bukovice. Iako je ono originalno starije, obično se smatra da se ime Dalmatinska zagora proširilo na veći dio zaobalja upravo nakon Drugog svjetskog rata (na područje šire od prvotne, povijesne Zagore u dijelu šibenskog i splitskog zaobalja), kao naziv za prostor koji je gospodarski stagnirao u odnosu na industrijalizirana obalna područja (Vukosav, 2011). Sam grad Drniš smješten je na zapadnom rubu Petrovog polja na uzvisini iznad utoka Čikole u kanjon. Tijekom povijesti zaobalna područja imala su prevladavajući granični karakter, što se općenito odražavalo u lokaciji gradova, uglavnom tvrđava koje su nadgledale granične zone, kao i imenima pojedinih područja (Imotska krajina, Vrgorska krajina, Cetinska krajina) (Vukosav, 2011). 3. Osvrt na demogeografska i socijalno-ekonomska obilježja 3.1. Demogeografska obilježja Kretanje stanovništva Od polovice 19. stoljeća u općem kretanju stanovništva Grada Drniša mogu se izdvojiti dva osnovna razdoblja. Od 1850-ih godina do sredine 20. stoljeća broj stanovnika povećavao se

4 gotovo u kontinuitetu (sl. 2). 4 Emigracija, koja je obilježila demografski razvoj ovoga kraja, značajnije se javlja već krajem 19. i početkom 20. stoljeća (iseljavanjem u prekomorske zemlje). Međutim, njezin utjecaj nije se znatnije osjećao jer se zbivala paralelno s demografskom tranzicijom, koja je zbog visokih stopa nataliteta rezultirala povećanjem broja stanovnika (Bralić i Ramljak, 2011). Vrhunac broja stanovnika dosegnut je godine s stanovnika, nakon čega nastupa jaka depopulacija, kako na području Grada Drniša, tako i u širem okruženju. Broj stanovnika GRAD DRNIŠ Drniš Ostala naselja 0 Godina Sl. 2. Opće kretanje stanovništva u Gradu Drnišu, naselju Drniš i ostalim naseljima Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske , Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima, Popis stanovništva, kućanstava i stanova godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb. U razdoblju od do godine depopulira i glavnina današnje Šibensko-kninske županije ima negativnu migracijsku bilancu (Friganović, 1992). Više od 85% smanjenja broja stanovnika Županije u 1970-ima odnosilo se na područje bivše općine Drniš, u kojoj je zabilježeno (21,7%) stanovnika manje nego godine. Među današnjim dalmatinskim županijama Šibensko-kninska je imala i najveći udio zaposlenih u inozemstvu, što je također bilo čimbenik širenja procesa depopulacije (Pejnović, 2004). 4 Prema Bralić i Ramljak (2011) rezultate popisa treba uzeti s rezervom jer je zbog talijanske okupacije broj stanovnika bio naknadno procijenjen i zasigurno podcijenjen, sudeći po broju stanovnika i godine. Statistički je na smanjenje utjecalo i to što je za godinu dio podataka sadržan u podacima za Grad Skradin i Općinu Unešić.

5 Osim toga, jačanje dispariteta između središta polariziranog razvoja i sve prostranijih depopulacijskih područja u Hrvatskoj već je 1970-ih godina istaknulo problem neodgovarajuće nodalno-funkcionalne organizacije, posebno manjak gradova srednje veličine koji bi stabilizirali naseljenost u gospodarski slabije razvijenim, perifernim područjima poput Dalmatinske zagore (Pejnović, 2004). Slabo razvijen sustav mikroregionalnih središta nije mogao pružiti dovoljno jaku logističku potporu stanovništvu malih naselja (Nejašmić i Štambuk, 2003). Iako je broj stanovnika grada Drniša bio u porastu do godine, kada je dosegnut vrhunac od stanovnika, relativno mnogo veći pad broja stanovnika ostalih naselja upućuje na to da je stanovništvo u iseljavanju iz ruralnih područja često preskakalo Drniš, i odlazilo prema razvijenijim regionalnim središtima (sl. 2). Na području Šibensko-kninske županije drniška subregija postajala je sve izrazitiji prostor depopulacije s trendom k izumiranju u međupopisnom razdoblju ; kninska subregija sputavala je izrazitu depopulaciju, a samo šibenska subregija imala je pozitivnu migracijsku bilancu (Friganović, 1992). Demografski trendovi dodatno su pogoršani u vrijeme Domovinskog rata, pri čemu se ukupan broj stanovnika Županije između i smanjio za gotovo , na oko stanovnika. U međupopisnom razdoblju broj stanovnika smanjen je za daljnje ili 3.1%, što je najveća negativna stopa među dalmatinskim županijama. Dok popisni rezultati pokazuju pozitivna kretanja u Gradu Vodicama i općinama Bilice, Pirovac i Tribunj šibenske subregije te većini kninske subregije, najveći relativni gubitak stanovništva ponovno bilježi drniška subregija. U zadnjem međupopisnom razdoblju sam Grad Drniš izgubio je (13%) stanovnika. Na području Grada godine živjelo je stanovnika, od čega u naselju Drniš 3.144, odnosno više od 40%. Sva drniška naselja imaju manje stanovnika u odnosu na godinu, a Grad u cjelini za jednu trećinu manje stanovnika nego godine. U mnogim naseljima ostaje malobrojno stanovništvo nepovoljnog dobnog sastava i obrazovne strukture, što postaje ograničavajući čimbenik daljnjeg razvoja. Osim toga, periferna ruralna naselja i fizionomski je označila prirodna i ukupna depopulacija, što je vidljivo u preobrazbi agrarnog pejzaža i depopulacijskom krajoliku uopće. To je krajolik u kojem prevladavaju znakovi 'gašenja ognjišta' (Nejašmić, 1991:236) Tipologija naselja prema demografskim obilježjima

6 Nakon analize općeg kretanja stanovništva u naseljima Grada Drniša te na širem području Šibensko-kninske županije, u idućem koraku naselja Grada Drniša pobliže su diferencirana prema skupu demografskih obilježja. Izvršen je odabir varijabli koje pokazuju broj, dobni i spolni sastav stanovništva naselja, dinamiku općeg i prirodnog kretanja broja stanovnika te strukturu stambenog fonda. Obuhvaćeno je sljedećih devet varijabli: Broj stanovnika naselja godine; Indeks promjene broja stanovnika ; Stopa prirodne promjene ; Vitalni indeks ; Koeficijent feminiteta godine; Udio stanovništva 0 19 godina starosti godine; Udio stanovništva 60 i više godina starosti godine; Broj stanova za odmor i rekreaciju na 100 nastanjenih stanova godine; Indeks promjene udjela nastanjenih stanova u ukupnom broju stanova Na temelju izloženih pokazatelja putem hijerarhijske klaster analize 27 naselja kategorizirano je u pet različitih klastera/tipova prema suvremenim demografskim obilježjima, koji odražavaju dubinu demografskih problema ovoga područja (sl. 3). Na značaj pojedinih varijabli u klasterima/tipovima upućuju prosječne vrijednosti varijabli (tab. 1). Tab. 1. Prosječne vrijednosti varijabli po klasterima tipovima naselja Grada Drniša prema demografskim obilježjima Varijabla Središnje naselje grad Drniš Demografski življa naselja Naselja demografskog nazadovanja Naselja izraženog demografskog nazadovanja Naselja na pragu izumiranja Broj stanovnika ,00 236,67 163,29 73,60 1,50 Indeks promjene broja stanovnika Stopa prirodne promjene Vitalni indeks ,04 38,63 25,15 11,06 0,65-43,62-85,62-177,63-322, ,43 65,41 55,64 25,07 12,45 5,00 5 Vitalni indeks pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Vrijednost indeksa iznad 100 pokazuje da se broj stanovnika povećava prirodnom promjenom, dok vrijednosti ispod 100 ukazuju na prirodnu depopulaciju (Nejašmić, 2005).

7 Koeficijent feminiteta Udio stanovništva 0 19 godina starosti Udio stanovništva 60 i više godina starosti Broj stanova za odmor i rekreaciju na 100 nastanjenih stanova Indeks promjene udjela nastanjenih stanova u ukupnom broju stanova ,55 96,60 104,71 133,40 50,00 23,28 22,08 15,67 2,75 0,00 24,81 28,77 39,26 73,42 100,00 6,88 51,09 79,22 69, ,00 90,31 83,22 72,40 63,26 45,00 Napomena: Pri promatranju vrijednosti za Naselja na pragu izumiranja u obzir treba uzeti zakon malih brojeva, budući da se radi o samo dva naselja. Središnje naselje grad Drniš ističe se brojem stanovnika, indeksom promjene broja stanovnika najbližim 100 (98,04), većim udjelom mladog stanovništva i manjim udjelom starog stanovništva te manje izraženom negativnom prirodnom promjenom. Demografski življa naselja, tip je koji obuhvaća najviše, 12 naselja i obilježava ga drugo po redu najmanje smanjenje broja stanovnika (indeks promjene u prosjeku 38,63), povoljniji dobni sastav stanovništva (udio mladog stanovništva u prosjeku 22,08%) te, uz grad Drniš, najmanje izražena negativna prirodna promjena. Ovom tipu pripada, primjerice, dio naselja na Miljevačkom platou te prigradska naselja Drniša (Badanj, Trbounje). Naselja demografskog nazadovanja, tip je sa sedam naselja, čije se prosječne vrijednosti za odabrane demografske pokazatelje većinom nalaze u sredini cijeloga skupa od 27 drniških naselja. U prosjeku imaju 163 stanovnika godine, pri čemu im se broj stanovnika od godine izraženo smanjio (indeks promjene 25). Imaju nešto manje od 16% mladog stanovništva te gotovo 40% starog. Imaju i izraženu vikendašku orijentaciju, budući da na 100 nastanjenih stanova u prosjeku dolazi gotovo 80 stanova za odmor i rekreaciju. Unatoč prirodnoj i ukupnoj depopulaciji, stambeni fond za stalno stanovanje ne napušta se potpuno već se pretvara u stanove za odmor i rekreaciju.

8 Sl. 3. Tipovi naselja Grada Drniša prema suvremenim demografskim obilježjima Izvor: Posebno obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, Zagreb. Naselja izraženog demografskog nazadovanja, malog su broja stanovnika (u prosjeku 74 stanovnika); velikog gubitka stanovništva između i godine (indeks promjene u prosjeku 11); smanjenja udjela nastanjenih stanova ; neravnoteže u sastavu po spolu, odnosno većeg broja žena u odnosu na muškarce (koeficijent feminiteta 133) kao posljedica depopulacije i demografskog starenja; te, povezano s tim, i vrlo malog udjela mladog nasuprot velikom udjelu stanovništva starog 60 i više godina. Ovom tipu pripada pet naselja na istočnom, perifernom rubu Grada (Biočić, Miočić, Kanjane, Štikovo i Tepljuh). To su ujedno naselja smještena na višim nadmorskim visinama, između 350 i 518 m nadmorske visine. Naselja na pragu izumiranja su Lišnjak i Nos Kalik, s 2, odnosno 1 stanovnikom godine.

9 3.2. Socio-ekonomska obilježja sastav stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život i zaposlenosti Na području Grada Drniša godine stalni rad je bio glavni izvor 6 sredstava za život za 25,89% stanovništva, što je ispodprosječan udio u odnosu na Šibensko-kninsku županiju, kao i Dalmaciju i Hrvatsku u cjelini (tab. 2). No, među dvadeset gradova i općina Županije Drniš se nalazi na petom mjestu (iza priobalnih Šibenika, Bilica, Tisnog i Tribunja). U odnosu na prosjek Šibensko-kninske županije Drniš ima i: natprosječan udio stanovništva kojemu su prihodi od poljoprivrede glavni izvor sredstava za život (2,09%, šesti po redu među gradovima i općinama); natprosječan udio stanovništva kojemu su socijalne naknade glavni izvor sredstava za život (7,44%, također šesti po redu među gradovima i općinama); ispodprosječan udio stanovništva kojemu je starosna mirovina glavni izvor sredstava za život (14,17%, što ga smješta na začelje među gradovima i općinama manji udio imaju samo Bilice i Knin). Tab. 2. Stanovništvo u gradovima i općinama Šibensko-kninske županije, Županiji te Dalmaciji i Hrvatskoj ukupno prema odabranim glavnim izvorima sredstava za život godine Prostorna cjelina Broj stanovnika Udio stanovništva kojemu su prihodi od stalnog rada glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu Udio stanovništva kojemu su prihodi od poljoprivrede glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu Udio stanovništva kojemu je starosna mirovina glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu Udio stanovništva kojemu su socijalne naknade glavni izvor sredstava za život u ukupnom stanovništvu Bilice ,86 0,04 13,52 5,03 Biskupija ,12 1,65 21,72 16,66 Civljane 239 5,44 1,26 17,15 21,34 Drniš ,89 2,09 14,17 7,44 Ervenik ,96 3,62 23,89 15,02 Kijevo ,99 0,00 17,75 2,88 Kistanje ,95 2,21 16,03 16,43 Knin ,68 0,30 10,46 9,74 Murter-Kornati ,90 1,52 17,22 3,42 Pirovac ,27 1,83 16,93 6,02 6 Prema metodološkim objašnjenjima Popisa osobe su mogle dati najviše dva odgovora o prihodima koje su ostvarivale tijekom prethodnih 12 mjeseci, birajući dva najveća izvora prihoda.

10 Primošten ,00 2,97 17,29 3,11 Promina ,81 1,50 24,07 5,11 Rogoznica ,05 0,64 21,75 2,64 Ružić ,66 3,96 14,46 5,09 Skradin ,63 1,57 18,04 6,14 Šibenik ,95 0,33 16,04 4,03 Tisno ,66 1,10 16,26 4,72 Tribunj ,17 1,43 17,90 6,05 Unešić ,03 3,62 16,49 5,28 Vodice ,25 0,69 17,16 6,27 Šibenskokninska županija ,98 0,90 15,69 6,14 DALMACIJA ,02 1,34 14,42 3,86 HRVATSKA ,62 1,85 14,26 4,17 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova godine, Državni zavod za statistiku. Ti pokazatelji odražavaju povoljniji dobni sastav stanovništva na razini Grada u odnosu na ostale gradove i općine u Županiji. Također pokazuju važnost poljoprivrede, posebno kao dopunskog izvora prihoda. Povezano s tim, u sustavu Ministarstva poljoprivrede na području Grada Drniša registrirana su 624 poljoprivredna gospodarstva, odnosno nešto manje od 10% poljoprivrednih gospodarstava u Šibensko-kninskoj županiji. Dok je na prostoru Petrovog polja važna ratarska i vinogradarska komponenta, posebno u zapadnom dijelu Grada izraženija je stočarska orijentacija. Udjeli zaposlenih po sektorima gospodarskih djelatnosti u Šibensko-kninskoj županiji su III-73,15%, II-23,75% i I-3,10%, dok su u Gradu Drnišu III-65,87%, II-30,73% i I-3,40%. U Drnišu 18% zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji; djeluju, primjerice, Drnišplast tvornica polietilenskih cijevi, TOF Tvornica oplemenjenih materijala, GIRK Kalun proizvodnja kamena, vapna i betona, kao i više pršutana i sirana. 4. Sustav središnjih naselja Centralne funkcije podrazumijevaju sve djelatnosti u nekom naselju koje ne služe samo stanovništvu vlastitog naselja već i stanovništvu naselja u okolici. Pripadaju sljedećim osnovnim skupinama djelatnosti: upravi, trgovini, zdravstvu, školstvu i prometu. Zbog različitog stupnja koncentracije centralnih funkcija, odnosno različitog centraliteta pojedinih centralnih naselja,

11 formira se hijerarhija centralnih naselja i njihovih gravitacijskih područja, što je povezano s društveno-ekonomskim razvojem određenog prostora (Crkvenčić, 1976). Sl. 4. Opremljenost naselja Grada Drniša centralnim funkcijama godine Izvor: izrađeno na temelju analize podataka o opremljenosti naselja centralnim funkcijama navedenih u popisu izvora (analiza provedena u prvom tjednu svibnja godine). Na području Grada Drniša, izuzev lokalnih prodavaonica 7, najraširenija je školska funkcija. Jedina osnovna i srednja škola nalaze se u gradu Drnišu, no područne škole locirane su u Drinovcima, Kaočinama i Siveriću, a područni odjeli u Pakovom Selu, Pokrovniku i Radoniću. Poštanski uredi rade u trima naseljima: Drinovcima, Siveriću i Drnišu. Liječnik opće/obiteljske medicine, izuzev u Drnišu, radi i u Drinovcima. 7 Prodavaonice površinom manje od supermarketa nisu posebno naznačavane na kartogramu.

12 Sve ostale funkcije, uključujući Dom zdravlja, poslovnicu banke, FINA-e, bankomate i supermarkete smještene su u samom Drnišu. Opremljenošću centralnim funkcijama Drniš odgovara subregionalnom centru, a Drinovci lokalnom centru. Siverić se može smatrati pomoćnim naseljem u zapadnom dijelu Grada. Ipak, važno je naglasiti da s depopulacijom ovoga područja odlaze i centralne funkcije. Od godine prekršajni sud u Drnišu stopljen je sa sudom u Kninu. Sudbina područnih odjela i područnih škola neizvjesna je. Budući da prostorna organizacija i hijerarhija centralnih funkcija ima vrlo važnu ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju, daljnjim redukcijama centralnih funkcija valja pristupati promišljeno. Iako bez stanovništva nema centralnih funkcija, vrijedi i obratno: slaba opremljenost centralnim funkcijama vodi daljnjem razvojnom poniranju. 5. Utjecaj tranzicije katalizatori Kvalitativna analiza odgovora u intervjuima provedenima s predstavnicima lokalne zajednice pomogla je prepoznavanju katalizatora u utjecaju tranzicije i lokalnih odgovora. Pritom katalizatori mogu biti fizičke osobe i institucije (endogeni i egzogeni) te različiti događaji. Na području Grada Drniša to su sljedeći katalizatori: Dio poduzetnika, koji su utjecali na restrukturiranje i očuvanje veće dijela proizvodnih pogona, iako se njihovo tržište smanjilo u odnosu na stanje prije Domovinskog rata, i zapošljavanju mnogo manji broj radnika; Djelovanje programa Ujedinjenih naroda, osobito UNDP-a, koji su prenosili znanje i davali potporu razvoju civilnog sektora; Udruge civilnog sektora, osobito udruge žena angažirane na očuvanju tradicijskih obrta i proizvoda, i širenju sadržaja za stanovništvo srednje i starije dobi. Otvaranje tržišta i fondova Europske unije, koje zbog strožih propisa, nedovoljne educiranosti stanovništva i nedovoljne institucijske potpore otežava rad malim proizvođačima, što je vidljivo i

13 u zatvaranju lokalnih sirana. Djelovanje LAG-a Krka, sa sjedištem u Drnišu, trebalo bi pomoći upravo u rješavanju problema prenošenja znanja i potpore članovima u prijavi i korištenju novca iz strukturnih fondova. Pepoznatljivi su sljedeći odgovori: Nastavak negativnih demografskih procesa, posebno zbog nedovoljnog broja i raznolikosti radnih mjesta, pasivnosti pa i činjenici da pripadanje određenim političkim strukturama otvara vrata. Tome doprinosi i tradicija odlaska na rad u inozemstvo, koja je ponovno gorući problem. Ponovno otkrivanje vlastitih resursa, vidljivo primjerice u stidljivom interesu i prepoznavanju poljoprivrednih potencijala, pri čemu, prema riječima kazivačice, stanovništvo polako shvaća da je za dugoročnu korist potrebno i dugoročno, promišljeno ulaganje. Brandiranje proizvoda, vidljivo i kroz organizaciju udruge proizvođača drniškog pršuta koja radi na dobivanju oznake zaštićenog porijekla, te organizaciji Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu. 5. Literatura Bralić, A., Ramljak, S., 2011: Drniški kraj u demografskim procesima od druge polovice 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije: zbornik radova (ur. Matas, M. i Faričić, J.), Zadar Dugopolje, listopada 2010., Sveučilište u Zadru, Zadar; Kulturni sabor Zagore, Ogranak Matice hrvatske, Split, Crkvenčić, I., 1976: Statistička i funkcionalna klasifikacija naselja SR Hrvatske, u: Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske: Geografska analiza (ur. Cvitanović, A.), Školska knjiga, Zagreb, Friganović, M., 1992: Demografska osnova i razvoj šibenske regije, Acta geographica Croatica 27, Nejašmić, I., 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb. Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Nejašmić, I., Štambuk, M., 2003: Demografsko stanje i procesi u neurbanim naseljima Republike Hrvatske, Društvena istraživanja 12 (3-4),

14 Pejnović, D., 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 13 (4-5), Vukosav, B., 2011: Geographic name Zagora and its reference to areas in the Dalmatian hinterland in the selected newspaper medium, Geoadria 16 (2), Izvori Djelo marketi, ( ) FINA, poslovnice, ( ) Hrvatska pošta, Pretraga poštanskih ureda, ( ) HZZO, Adresar zdravstvenih ustanova/ privatnih praksi, ( ) HZZO, Popis doktora ugovorenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti zdravstvene zaštite žena; Popis doktora ugovorenih u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite; Popis ugovorenih ljekarni u RH, ( ) Interaktivna karta Hrvatskog autokluba (HAK), ( ) Konzum, Prodavaonice, ( ) Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske , Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima, ( ) NTL, Prodajna mjesta, ( ) Odluka o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja, Narodne novine 70/2011. Odluka o razvrstavanju javnih cesta, Narodne novine 44/2012. Podaci iz grafičke baze Registra prostornih jedinica izrađene za potrebe popisa stanovništva 2011., Državna geodetska uprava, Zagreb. Popis poljoprivrednih gospodarstava , Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb. Popis lokacija bankomata Jadranske banke d.d. Šibenik, ( ) Popis poslovnih jedinica, ( ) Popis stanovništva, kućanstava i stanova godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb. Posebno obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, Zagreb. Studenac, Popis trgovina, ( ) Tommy, Prodajna mjesta, ( ) Upisna područja osnovnih škola Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, ( )

15 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 86/2006., 125/2006., 16/2007., 46/2010., 145/2010., 37/2013., 44/2013., 45/2013.