V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( )

Transcription

1 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) 184

2 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Vladimir Markovi} Filozofski fakultet, Zagreb Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Izvorni znanstveni rad Original scientific paper predan Sa etak U 18. su stolje}u ju nome krilu ilo~kog dvorca dogra eni arkadni trijemovi u tri eta e. Istra ivanja su pokazala da je to novo pro~elje, gra eno opekom, bilo isprva neo bukano. To je postupak stran srednjoeuropskoj arhitekturi tog doba, a mo e se vezati uz rimsku baroknu tradiciju. Usporedno autor navodi primjere nekih tamo{njih crkava, kao i primjere rimskih gra evina kojima su tako er bila prigra- ena arkadno rastvorena pro~elja. Veze s Rimom logi~ne su s obzirom na tamo{nje podrijetlo obitelji Odescalchi. Pro~elje ilo~koga dvorca ve} je u 18. stolje}u bilo pre bukano, a u 19. je stolje}u dvorac postigao svoju kona~nu, trokrilnu prostornu organizaciju. Klju~ne rije~i: Odescalchi, Ilok, Rim, pro~elje, barok Kada su Slavonija i Srijem krajem 17. stolje}a oslobo eni od Turaka, Leopold I. poklanja godine srijemske posjede Liviju Odescalchiju, ~lanu magnatske rimske obitelji i ne}aku desetlje}e ranije preminulog pape Inocencija XI. ( ). Na taj se na~in austrijski car elio odu iti za zama{nu nov~anu pomo} kojom je papa pomogao protutursku vojnu i osloba anje Podunavlja. Livije Odescalchi dobio je i naslov srijemskoga kneza s pravom kovanja vlastitog novca i dodjele plemi}kih titula. Sjedi{te srijemskog veleposjeda bio je Ilok, grad koji je ve} u srednjem vijeku va no sredi{te u upravnom, gospodarskom pa i vojnom pogledu. U 15. stolje}u Ilokom je gospodario Nikola Ilo~ki ( ), ban slavonski i ma~vanski i potkralj Bosne. On je pro{irio ilo~ku utvrdu smje{tenu na zaravni strmo uzdignutoj visoko iznad Dunava, izgradiv{i nove obrambene zidove, duge vi{e od 800 metara i poja~ane s trinaest kula. Unutar utvrde bilo je pet crkava s franjeva~kim i augustinskim samostanom. U zapadnom dijelu utvrde Nikola Ilo~ki izgradio je veliki ~etverokrilni dvorac, s podrumom ispod visokog prizemlja i podignut na dva kata. Ugaona dvorana na drugom katu bila je osvijetljena renesansnim, velikim kri nim (»~e{kim«) prozorima. 1 Tako ure en i utvr en Ilok nije samo rezidencija jedne obitelji, nego je uklju~ivao i druge sadr aje, sigurno ne samo crkvene, ve} i one potrebne za svakodnevicu oko dvora okupljenoga gradskog ivota. 2 Nikolu Ilo~koga naslijedio je sin Lovro, pa je vjerojatno nastavio radove na ure ivanju naslije enog Iloka. Lovro je umro 1524., dvije godine prije nego {to su Turci zavladali srijemskim teritorijem. Tijekom turske vladavine, du e od stotinu i {ezdeset godina, ilo~ki je dvorac bio zapu{ten. O njegovu izgledu svjedo~e onodobni putopisi, me utim u tom pogledu iznose se razli~iti podaci. Maksimilijan Prandstetter godine u pratnji je carskog poslanika na putu za Carigrad i za Ilok bilje i sljede- }e:»u gradu se vidi lijep dvor, opasan zidom, ali su mu krov, prozori, podovi i sve sobe posve uni{tene i upropa{tene, samo stoji jo{ vanjski zid s lijepim prozorima...«3 Ali general Sigmund Joachim od Trauttmansdorffa, kada je godine putovao od Be~a do Beograda, prolaze}i kroz Ilok zapisao je u svojem dnevniku:»ispod dvorca nalazio se jo{ i majstorski nasvo en prostor«dakle podrum»iz kojeg su carske ~ete, stigav{i s generalom Caprarom u Ilok, uspjele spasiti 200 centi pu{~anog praha, iako su Turci pri svom odlasku zapalili grad.«4 Zna~i da dio dvorca ipak nije bio posve devastiran, jer nije vjerojatno da bi se barut ~uvao u prostoriji koja nije bila natkrovljena. To potvr uje i izvje{taj isusovca Bartola Ka{i}a o njegovu pohodu po Srijemu i Slavoniji u pratnji prizrenskog i beogradskog biskupa Petra Kati}a, godine 5. U Iloku ih je, naime, primio Asam, zapovjednik Srijemskoga sand aka, ugostiv{i ih kako ka e Ka{i} u biskupskoj pala~i. Ilok nije bio sjedi{te biskupije. Iz razmjerno brojnih arhivskih nacrta jasno je da nije bilo druge reprezentativne stambene zgrade koja bi se mogla smatrati biskupskom rezidencijom, osim dvorca Nikole Ilo~koga. Te{ko je pretpostaviti da bi se redovnik Bartol Ka{i} mogao zabuniti i da bi neku od samostanskih zgrada smatrao biskupskom 185

3 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Ilok, dvorac Odescalchi, tlocrt 1. kata Ilok, Odescalchi castle, first-floor plan pala~om. Dakle, i u tursko doba dio dvorca slu io je reprezentativnom stanovanju, jer ih je Asam s po~astima do~ekao u sobi za primanje. 6 O dvorcu pi{e i opat Bonini, te na stranicama svojeg izvje{}a u dva navrata spominje njegov izgled nakon osloba anja Iloka od Turaka. 7 Godine spominje da je»gotovo posve sa~uvan, ali su ga na{i potom razorili minama, zbog gra e kojom su zidali Petrovaradin...«8 Me utim, druga~ije procjenjuje o{te}enost dvorca, jer ka e da je»velikim dijelom sa~uvan... i da se iz njegovih zidina jo{ uvijek raspoznaje nekada{nja rasko{... Ako se izuzme strop, dio dvorca okrenut gradu ostao je netaknut, njegovi prozori su veli~anstveni, veliki i izgra eni mramorom, a s unutra{nje strane zidova stare su zidne slike i one svjedo~e o nekada{njoj rasko{i gra- evine. Me utim, strana dvorca okrenuta Dunavu sva je u ru{evinama, ali ne toliko zbog ~estih ratova, nego su Nijemci njezinu gra u upotrijebili u izgradnji Petrovaradina, uni{tiv- {i tako ono {to je najve}e i najzna~ajnije u Iloku.«9 Me u prethodno iznesenim svjedo~anstvima putnika i putopisaca koji su za vrijeme Turaka i neposredno poslije oslobo- enja posjetili Ilok, ~ini se da su bli i stvarnom izgledu dvorca bili oni koji su ga opisali kao te{ko o{te}enu gra evinu, jer su prilikom njegove obnove zadr ani samo masivni vanjski zidovi, ali u punoj, dvokatnoj visini ju ni u cijeloj du ini, a isto~ni i zapadni skra}eni pribli no za {irinu miniranjem poru{enoga sjevernog, Dunavu okrenuta krila. Livije Odescalchi, novi gospodar Srijema, nije odmah pristupio sustavnoj obnovi dvorca. Ilo~ki zemljoposjed dugo su vodili upravitelji imanja, a nadzirali su ih, u dogovoru s vlasnikom, predstavnici slavonskih plemi}kih obitelji, me u njima desetlje}ima vrlo uspje{ni Peja~evi}i. Obitelj Odescalchi u tijeku 18. stolje}a rijetko je posje}ivala svoja srijemska imanja, a tek u idu}em stolje}u posjeti su se znali produ iti u vi{emjese~ne boravke. Takav slijed boravljenja vlasnika u ilo~kom dvorcu uvjetovao je i postupke njegove obnove, koji se jasno o~ituju u odlikama arhitekture. Obnova i dogradnja dvorca trajale su gotovo dvjesto godina. Zapo~elo se u prvoj polovici 18. stolje}a i radovi su se povremeno nastavljali sve do pred kraj 19. stolje}a. Me utim, svi su se gra evinski zahvati zbivali unutar perimetra sa~uvanih zidova srednjovjekovno-renesansnog dvorca Nikole Ilo~koga. Budu}i da nije namjera razmotriti cijeli slijed obnove dvorca, spomenimo samo najzna~ajnije gra evinske radove. Prvi opse niji radovi na obnovi dvorca obuhva}aju ponovnu izgradnju sva tri kata ju noga krila. Novoizgra eno krilo formatom je jednako prethodnom, srednjovjekovnom, visoko je tri kata i zajedni~ki su im ju ni, isto~ni i zapadni vanjski zi- 186

4 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Ilok, dvorac Odescalchi, rekonstrukcija izgleda dvorca nakon izgradnje arkadnog pro~elja Ilok, Odescalchi castle, reconstruction of its appearance after the building of the arcade façade dovi. Sjeverni zid podignut je na mjestu staroga, jer je {irinu prostorija odredio sa~uvani srednjovjekovni, ba~vasto nadsvo eni podrum. 10 Srednjovjekovna, opekom gra ena pro- ~elja obnovljenoga krila ostavljena su neo bukana. To potvr- uju kameni okviri velikih renesansnih prozora na drugom katu, na kojima su iscrtani redovi opeka da bi ih se tako povezalo s okolnim zidnim plohama. Ali zid novog, sjevernog pro~elja bio je o bukan grubozrnatom bukom i na njoj su iscrtane dvije vodoravne trake s nizom sivo obojenih klesanaca. Jedna odjeljuje prizemlje od prvoga kata, a druga zaklju- ~uje pro~elje pod strehom. Zagla ene trake tako er uokviruju prozorske otvore i vrata. Sljede}e razdoblje obnove dvorca u 18. stolje}u izgradnja je zapadnoga krila. Tako er je podignuto u visini sva tri kata, ali je kra}e i u e od ju noga. Ome eno je srednjovjekovnim zidom dvorca Nikole Ilo~koga. Pro~elja isto~no (dvori{no) i sjeverno gra ena su istodobno, s novim prostorijama. Zapadno krilo ne temelji se na promi{ljenom arhitektonskom projektu. Njegovom izgradnjom samo je pove}an stambeni prostor dvorca na na~in koji sadr i niz nespretnosti. Zbog polo aja stubi{ta prizemne prostorije nisu povezane s prostorijama prethodno obnovljenoga, ju noga krila. Prizemlje zapadnoga krila i visinski je neujedna~eno s ju nim, jer nema podruma, pa su podne plohe prizemnih prostorija u razizemlju. Prozorski su otvori raspore eni aritmi~no. U gornjim katovima raspored prostorija nije pregledan. Ni u ju nom krilu nije proveden u arhitektonskom pogledu razvijen prostorni poredak. Prostorije se jednoliko ni u jedna za drugom na vrlo tradicionalan i stilski neizrazit na~in. Me- utim, ritam prozorskih otvora na sjevernom, novom pro~elju je ujedna~en, a gruba buka sa zagla enim iscrtanim i obojenim trakama zamjenjuje arhitektonsku plastiku, {to pokazuje elju za uspostavljanjem stilski karakteristi~nog reda, koji se ponavlja na jo{ nekim istodobnim gra evinama u Iloku na franjeva~kom samostanu i na pojedinim ku}ama u osje~koj Tvr i. U 18. stolje}u je potom do{lo do jo{ jedne obnove dvorca, ali povod nije bio utilitarne naravi i samo elja za pove}anjem prostora namijenjena stanovanju. Naime, uz sjeverno pro~elje ju noga krila u sve tri eta e prigra en je arkadno rastvoreni hodnik i on se e punom du inom, od prethodno izgra enoga zapadnoga krila pa do isto~noga srednjovjekovnog zida dvorca. Tako postavljeni hodnici svojim arkadno rastvorenim vanjskim zidom grade poput kulise uzdignutu pro~elnu ravninu, koja zakriljuje stariji vanjski zid krila ra{~lanjen samo nacrtanom trakom stilizirane rustike i jednostavnim prozorima. Novo, arkadno pro~elje rije{eno je tako da su hodnici rastvoreni sa sedam arkada. U svakoj eta i lu~ne nadvoje arkada 187

5 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Ilok, dvorac Odescalchi, rekonstrukcija izgleda arkadnog pro~elja prije o bukavanja. Crtkanom linijom nazna~ena je arkada uz koju je u 19. stolje}u prigra ena altana Ilok, Odescalchi castle, reconstruction of the appearance of the arcade façade before the plastering. The broken line shows the arcade in front of which an altana was built in the 19 th c. nose stupci, u prizemlju i prvom katu s pro~elne strane poja- ~ani pilastrima pseudodorskih kapitela i iznad njih odsje~cima gre a, a katovi su odijeljeni vi{estruko profiliranim vijencima. Arkatura drugoga kata jednostavnije je oblikovana: izostavljeni su pilastiri na ~eonim stranama stupca, pa se ~ini da je na tom katu projekt pro~elja samo djelomi~no proveden. Arhitektonska plastika pro~elja izvedena je opekom, koja je ve} u kalupima oblikovana za pojedine njezine profile. Ravne zidne povr{ine su plitko raslojene. Nadvoji arkada gra eni su dvostrukim redom opeka s time da je gornji red malo uvu~en. Jednako su oblikovani uvla~enjem reda opeka i dvostruki trokutasti isje~ci izme u pilastara i nadvoja arkada te razdjelnog vijenca katova. Sve to pokazuje da je gradnji prethodio pomno razra en projekt i da je prema projektu arkadno pro~elje trebalo biti neo bukano. Ono je tako bilo uskla- eno i s ostalim jo{ od srednjega vijeka neo bukanim, tako- er opekom gra enim vanjskim zidovima dvorca. Lako bi se moglo zaklju~iti da je prigradnja arkadno rastvorenih hodnika uz niz prostorija posljedica namjere za uspostavljanjem prostorne sheme koja se kod vi{ekrilnih dvoraca 18. stolje}a nastavlja iz renesansnoga razdoblja i u kontinentalnoj Hrvatskoj traje sve do izmaka baroka. 11 U tom bi slu- ~aju hodnik vratima bio povezan sa svakom prostorijom, me- utim u Iloku vrata su samo na krajevima krila (postavljena ve} prije prigradnje novoga pro~elja), a izme u njih ostao je niz prozorskih otvora. 12 Na taj na~in nije pobolj{ana komunikacija izme u soba, a umanjila se udobnost boravka u njima jer im je prostor sada izlo en pogledu iz hodnika. Dakle, postava hodnika uz nizove prostorija u ilo~kom dvorcu ima druga~iju svrhu od one uobi~ajene u arhitekturi kontinentalne Hrvatske pa i srednje Europe uop}e. Srednjoeuropskoj je tradiciji u 17. i 18. stolje}u tako er posve strano oblikovanje pro~elja stambene arhitekture neo bukanom opekom. Upravo te razlike u funkciji prigradnje i na~inu oblikovanja upu- }uju na to da pro~elje pripada rimskoj arhitektonskoj kulturi. Pro~elja gra ena neo bukanom opekom u Rimu imaju dugu povijest. Ali krenimo od 16. stolje}a i pala~a u kojih su samo plasti~ki najistaknutiji i ornamentalno obra eni profili, kapiteli, okviri otvora oblikovani u kamenu. Ve} u pro~elju Ammanatijeva Collegija Romana ( ) zidna povr{ina raslojena je neo bukanom opekom stepenasto u nizove traka, kao i na pro~elju ilo~koga dvorca. Potom u 17. stolje}u 188

6 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rim, glavno pro~elje crkve S. Anastasia (po projektu L. Arriguccija) Rome, the main façade of the church of S. Anastasia (designed by L. Arrigucci) Rim, crkva S. Marco, glavno pro~elje Rome, church of S. Marco, main façade Rim, crkva S. Carlo ai Catinari, bo~no pro~elje Rome, church of S. Carlo ai Catinari, lateral façade Rim, katedrala S. Giovanni in Laterano, bo~no pro~elje (D. Fontana) Rome, cathedral of S. Giovanni in Laterano, lateral façade (D. Fontana) opekom se oblikuju slo eniji oblici arhitektonske plastike. Na pro~elju crkve sv. Anastazije iz godine samo su kapiteli i baze pilastara kameni, a na ugaonim tornjevima svi su plasti~ki oblici gra eni opekom: i uspravljene masivne volute njihovih baznih zona, i nadvoji lu~nih otvora lo a za zvona, i vi{estruko profilirani zaklju~ni vijenci. Crkva se nalazi izvan sredi{ta Rima, s druge strane je Palatina, ali naru~itelj gradnje pro~elja papa je Urban VIII., pa to pokazuje da su neo bukanu opeku umjesto kamena uva avali i najistaknutiji naru~itelji. I u sredi{tu Rima istim je materijalom ve} godine Daniele da Volterra oblikovao pro~elja crkve S. Maria in Aquiro. Prizemlje glavnoga pro~elja (ali ne i kat) kasnije je tanko pre bukano, a i bo~no pro~elje pokriveno je poput skrame tankim»nali~em«buke, pa se na njima na bo~no- 189

7 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Ilok, dvorac Odescalchi, rekonstrukcija izgleda arkadnog pro~elja nakon o bukavanja u 18. stolje}u, detalj Ilok, Odescalchi castle, reconstruction of the appearance of the arcade façade after the plastering in the 18 th c., detail Ilok, dvorac Odescalchi, arkadno pro~elje, prizemlje, nakon istra ivanja Ilok, Odescalchi castle, arcade façade, ground floor, after the research Ilok, dvorac Odescalchi, arkadno pro~elje, 1. kat, nakon istra ivanja Ilok, Odescalchi castle, arcade façade, first floor, after the research me ja~e nego na glavnome ispod bukanog sloja jasno nazire raster opeka. Na mjestima gdje je bukani sloj o{te}en ponovno se vidi pomno slagan vez opeka. Gdje bridovi opeka nisu dovoljno o{tri i ravni, u buku su usje~ene linije da bi na licu zida bila prikazana pravilna mre a njihovih sljubnica i sudarnica. Isti postupak iscrtavanja opeka proveden je i na pro~eljima osmerokutnog sveti{ta renesansne crkve S. Maria della Pace, me utim i ta su pro~elja naknadno bila tanko o - bukana. Podudarnosti s na~inom upotrebe opeke na ilo~kom dvorcu osobito su izra ene na bo~nim stranama pojedinih rimskih crkvi, na primjer crkve S. Carlo ai Catinari ( ). 13 Nadvoje polukru nih prozora crkve gradi dvostruka stepenasto raslojena traka opeke i jednako kao i kod arkadnih nadvoja na ilo~kom pro~elju upisana je u pravokutno polje, tako da su iznad nadvoja upu{tene trokutne uklade. U tijeku 17. i 18. stolje}a ponavljaju se opekom plitko raslojena crkvena pro~elja, podijeljena u geometrijske plohe s posve jednostavnom, ali suptilno iscrtanom arhitektonskom plastikom, u kojoj se ~ak izostavljaju kapiteli i pilastri svedeni na lezene, kao na crkvi S. Maria sopra Minerva sa za~elnim i vjerojatno kasnije o bukanim glavnim pro~eljem. Pro~elje Odescalchijeva dvorca u Iloku pripada rimskoj arhitektonskoj kulturi ne samo po upotrebi gra evnog materijala i na~ina raslojavanja i plasti~kog oblikovanja zidne plohe nego i samom idejom da se ono, arkadama rastvoreno, prigradi starijoj gra evini. Po~ev{i od 15. stolje}a, naro~ito u doba protureformacije, kada se obnavljaju ranokr{}anske bazilike, njihovim se posve jednostavnim pro~eljima prigra uju arkadno rastvorena predvorja u prizemlju i na katu. Bazilici S. Marco u 15. je stolje}u prigra ena takva jednokatna pro~elna arhitektura prema projektu firentinskih arhitekata Benedetta da 190

8 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Ilok, dvorac Odescalchi Ilok, Odescalchi castle Maiana ili Leona Battista Albertija, a krajem stolje}a tako er jednokatno devet arkada dugo pro~elje prigradio je rimski graditelj Baccio Pontelli ranokr{}anskoj bazilici SS. Apostoli. 14 U razdoblju obnove Rima, za pontifikata Siksta V., Domenico Fontana je rimskoj katedrali, isto tako ranokr{- }anskoj bazilici S. Giovanni in Laterano, podigao arkadno pro~elje, ali ne na ulaznoj strani, nego uz transept, prema trgu s obeliskom, koji je novoprobijenom avenijom povezan tako er s ranokr{}anskom bazilikom S. Maria Maggiore. Osobito su u 18. stolje}u ~este prigradnje takvih pro~elja bazilikama va nima i u religijskom i u arhitektonskom pogledu. Svakako je me u njima najzna~ajniji projekt Ferdinanda Fuge za baziliku S. Maria Maggiore ( ) i ishod natje~aja godine za glavno pro~elje ve} spomenute rimske katedrale S. Giovanni in Laterano, na kojem je odabrano rje{enje Alessandra Galileja. 15 Izbor Galilejeva prijedloga bio je od presudnog zna~enja za stilske promjene u rimskoj arhitekturi i za usvajanje kasnobaroknoga klasicizma, ali za na{u temu va na je ~injenica da arkadno pro~elje s predvorjima na oba kata odabire crkveni vrh za sredi{nje sveti{te grada, pa se taj izbor mo e smatrati izrazom»slu benog«ukusa onodobnog Rima. Zaklju~ak da su Odescalchiji u svojoj udaljenoj rezidenciji u Iloku ponovili rje{enje karakteristi~no za crkvene gra evine Rima ostavlja otvorenim pitanje iz kojih iskustava stambene arhitekture proizlazi njihova odluka o izgradnji arkadnog pro- ~elja, odnosno neposrednije re~eno: Da li se za ilo~ki dvorac s izgra enim novim pro~eljem mogu na}i podudarnosti i ishodi{ta u rimskim pala~ama ili vilama? Vratimo se ve} spomenutom podatku da je du ina pro~elja ilo~koga dvorca sedam arkadnih otvora. Ali tre}a arkada sa zapadne strane u visini sva tri kata znatno je {ira od ostalih. Nagla{avanje asimetri~no postavljene arkadne osi mo e biti samo posljedica namjere da se u ve} planiranim budu}im dogradnjama dvorca ta os na e u sredini pro~elja, odnosno u osi pro~elnog pogleda na cijeli dvorac. Napomenimo da ta {ira arkada nikako nije mogla biti posljedicom organizacije unutra{njeg prostora, na primjer postave ulaza u dvorac sa stubi{tem. Ta je mogu}nost isklju~ena jer je stubi{te gra eno u 18. stolje}u u bo~nom krilu dvorca. Dakle, prilikom projektiranja arkadnog pro~elja ve} se namjeravalo izgraditi drugo bo~no krilo u {irini dvije posljednje, isto~ne arkade, tako da bi se {ira arkada na{la u srednjoj osi pro~elja, duga~koga sada pet arkadnih otvora. Ta je zamisao doista i provedena, ali tek u 19. stolje}u, pa dvorac u tako dovr{enom obliku ima srednje krilo s arkadno rastvorenim pro~eljem i bo~na simetri~no prema naprijed istaknuta te ra{~lanjena samo prozorima i neophodnim prizemnim ulazima. Isto rje{enje s bo~nim pravokutno istaknutim krilima i srednjim arkadno rastvorenim ima i rimska pala~a Barberini, koju je za papu Urbana VIII. zapo~eo graditi Carlo Maderno, a nakon njegove smrti nastavio Gian Lorenzo Bernini i dovr{io godine. Podudarnosti su i u tome {to je srednje krilo i plasti~ki nagla{enije, rimsko polustupovima, a ilo~ko 191

9 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Rim, Palazzo Barberini (C. Maderno, G. L. Bernini), grafika Rome, Palazzo Barberini (C. Maderno, G. L. Bernini), graphics pilastrima na ~eonim stranama stupaca koji nose lukove arkada, te gre em, a bo~na krila u obje gra evine ne samo da su skromnije ra{~lanjena otvorima nego i zidnom plastikom. Izbor predlo{ka za pro~elje ilo~kog dvorca ne treba iznenaditi, jer su Odescalchi tako er papinska obitelj, pa ponavljanje jedne papine narud be, makar i stotinu godina starije, potvr- uje njihov dru{tveni status. Ilok je daleko od Rima i iz njega gledaju}i nalazio se u provinciji,»na rubu svijeta«, ali Odescalchi su ipak, zahvaljuju}i tom veleposjedu, stekli kne evski naslov, dodijeljen od jednoga od najzna~ajnijih vladara onodobne Europe, pa je u njihovoj konstrukciji vlastita povijesnog mjesta dvorac u Iloku mogao biti va an topos. Sigurno da projektanta pro~elja Odescalchijeva dvorca u Iloku ne treba tra iti me u zna~ajnijim imenima rimske arhitekture. Ali taj je graditelj ipak dobro poznavao rimsku arhitektonsku tradiciju i znao je vje{to povezati njezina razli~ita iskustva: temu kulisnog pro~elja primjenjivanog mahom u crkvenoj arhitekturi, oblikovanje zidnih povr{ina opekom i upotrebu njezinih plasti~ko-dekorativnih vrijednosti te kompozicijsku shemu pro~elja pala~e Barberini, najzna~ajnije rimske rezidencije baroknog razdoblja. U tom su izboru predlo- aka Odescalchi, naru~itelji ilo~kog projekta, morali i sami sudjelovati. Pogledamo li projekt pro~elja ilo~koga dvorca s druge strane, ne iz Rima, nego iz povijesnog prostora Slavonije, odnosno Srijema, ta arhitektonska realizacija ima osobito zna- ~enje. Ona potvr uje da je strano plemstvo na novoste~enim veleposjedima u dijelovima Hrvatske oslobo enima od Turaka gradnju svojih rezidencija povjeravalo projektantima iz zavi~aja iz kojeg dolaze, {to potvr uje i dvorac Prandaua u Valpovu i lova~ki dvorac Eugena Savojskog u Bilju. Me utim, dvorac Odescalchi sa svojim rimskim pro~eljem zna~i i vi{e, jer ukoliko je arhitektonska kultura Slavonije i kontinentalne Hrvatske u 18. stolje}u uop}e raznolika i»otvorena«, ona je vezana uz srednju Europu, pa pro~elje dvorca u Iloku unosi»dah«mediterana i priklju~uje Ilok karti onih malobrojnih, ali zna~ajnih mjesta srednje Europe u kojima je neposredan trag ostavila ruka jednog rimskog arhitekta. 192

10 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Epilog Rimsko pro~elje Odescalchijeva dvorca u Iloku bilo je do nedavno provedenih istra ivanja sakriveno ispod debelog sloja buke. Naime, u 19. stolje}u dvorac je radikalno preure- en i prigra eno mu je ne samo isto~no bo~no krilo nego je izgra eno i novo prostrano stubi{te, smje{teno u os srednjega krila, tako da je po~etak stubi{nog uspona u srednjoj, {irokoj arkadi prizemlja, uz koju je istodobno prigra ena plitko istaknuta, ali masivna altana. Probijeni su i mnogi novi prozorski otvori, uglavnom kroz vi{e od tri metra debele vanjske zidove iz 15. stolje}a, a preoblikovana su i sva pro~elja. Arkadno rastvoreno rimsko pro~elje tako er je pre bukano, mjestimi~no s petnaestak centimetara debelim slojem popunjenim lomljenim crijepom, i u novonanesenoj buci grubo su ponovljeni oblici zidne plastike. Vijenac koji dijeli prvi od drugoga kata, zajedno s kapitelima pilastara koji ga nose, otu- ~eni su da bi bili ponovljeni na vi{oj koti, ujedna~enoj s razdjelnim vijencima katova na novim pro~eljima bo~nih krila. Vrijeme opse nih radova na preure enju dvorca zabilje eno je na plo~i uzidanoj iznad kolnoga ulaza na bo~nom krilu s natpisom: LIVIUS III RESTAURAVIT MDCCCXXXIX BALTHASAR PERFECET MDCCCLXXXIX. Iz natpisa se mo e zaklju~iti da je Livije III. Odescalchi, vlasnik ilo~kih imanja od do 1885., dogradio isto~no krilo dvorca, a njegov nasljednik Balthasar, vlasnik ilo~kih imanja od do godine, dao je o bukati i preoblikovati njihova pro- ~elja godine. Nedavno provedena istra ivanja Hrvatskoga restauratorskog zavoda pokazala su da je arkadama rastvoreno rimsko pro~elje ve} u 18. stolje}u bilo o bukano, dok su druga pro~elja dvorca ostala u goloj sloj 18. stolje}a djelomi~no je sa~uvan na prvom katu u {irini dviju arkada uz koje je prislonjeno bo~no krilo, prigra eno u 19. stolje}u. O bukavanje pro~elja izveli su doma}i majstori. Oni su opekom pomno raslojene zidne povr{ine pojednostavnili i sa eli u {ire trake i povr{ine, koje se me usobno razlikuju zagla enom ili grubo zrnatom strukturom, jednako kako je to na istodobnim pro~eljima na primjer na pojedinim ku}ama u osije~koj Tvr i, ali i na prethodnom pro~elju samoga dvorca, ispred kojega je podignuta je pro~elje izgubilo gusto}u svojih grafi~ki izo{trenih V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku traka gra enih opekom, pa mu je tako zastrt rimski karakter. Sigurno da njegovi opekom»iscrtani«oblici nisu bili gra eni s namjerom da ih poni{ti takav bukani sloj. Ali otvara se ipak pitanje za{to je ve} u 18. stolje}u, nedugo nakon izgradnje pro~elja, donesena odluka o njegovu o bukavanju. Razlog je tome najvjerojatnije sama kvaliteta opeke, ne samo u pogledu njezine otpornosti i ~vrstine uskih profilacija izlo enih sjevernom vjetru i oborinama, nego i zbog njihove nedostatne pravilnosti i nedovoljno uskih njihovih fuga u usporedbi s rimskom tehnikom gradnje. Ali sama odluka o o bukavanju pro~elja posve je»legitimna«i za rimska poimanja, kako to pokazuju i prethodno spomenuti primjeri S. Maria in Aquiro i S. Maria della Pace me utim, taj su zadatak Odescalchiji prepustili doma}im majstorima i vjerojatno ukusu onda{njih nadzornika svoga ilo~kog imanja. Za odgovor na pitanje iz kojih je godina 18. stolje}a arkadno pro~elje gra eno opekom i koliko je vremena proteklo do njegova o bukavanja, nema pouzdanog upori{ta. Na altani prigra enoj uz srednju {iru arkadu grb je obitelji Odescalchi s uklesanom godinom, a u buku zaglavnog kamena njezina otvora u kojem se uspinje stubi{ni krak usje~ena je i rije~ RENOVIT. Obje godine iz 18. stolje}a nalaze se na altani gra enoj Dakle grb nije na svom izvornom mjestu i nije pouzdano da se njegova godina mo e povezati s nekim doga ajem iz povijesti izgradnje dvorca, a godina 1793.»prepisana«je u buku 19. stolje}a s nekog starijeg njegova dijela. Opravdano je pretpostaviti da je ta godina koja bilje i obnovu dvorca bila upisana u buku zaglavnoga kamena srednje {ire arkade prizemlja, pa kada je uz tu arkadu prizidana altana, godina je prenesena na zaglavni kamen njezina otvora. Ta se godina ne mo e odnositi na izgradnju arkadnog pro- ~elja jer nije mogla biti upisana na zid od neo bukanih opeka. Ali kada je pro~elje o bukano, dakle obnovljeno (RENO- VIT), taj je doga aj mogao biti zabilje en natpisom u buci. Dakle, arkadno pro~elje Odescalchijeva dvorca u Iloku izgra eno je prije 1793., pa vremenski, ali i u stilskom pogledu, njegov projekt pripada razdoblju rimskoga kasnobaroknoga klasicizma. Jednostavni arhitektonski oblici, njihov strog i ~itak, gusto razlo en slijed, upotreba pseudodorskih kapitela i prizemlja i kata, otkriva rimski arhitektonski ukus druge polovice 18. stolje}a oslonjen na rimsku arhitekturu zrelog cinquecenta. 193

11 V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Bilje{ke 1 Istra ivanja arhitekture dvorca radi njegove obnove izvr{io je Hrvatski restauratorski zavod u toku i godine. Tom su prilikom otkriveni spomenuti renesansni prozori. Klesanci kri ne podjele njihovih prozorskih otvora na eni su u gra i zidova podignutih u poslijeturskoj obnovi dvorca. Voditelj istra ivanja bio je Gjuro [imi~i}, suradnici su tako er slu - benici RZH, Iva Mari}, Darko Ivi}, An elko Pedi{i}, Tomislav Jakopa{ i Miroslav Pavli~i}. U istra ivanju nalaza sudjelovali su dr. Zorislav Horvat za razdoblje srednjega vijeka i Vladimir Markovi} za razdoblje od 17. do 20. stolje}a. Dr. Zorislav Horvat objavio je rezultate istra ivanja pod naslovom Analiza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekada{njeg palasa Nikole Ilo~kog, kralja Bosne u:»prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu«, 19, Zagreb 2002., str Arhitektonsku dokumentaciju i grafi~ku rekonstrukciju dvorca (upotrijebljenu i ovdje) izradili su mr. sc. Boris Vu~i} [neperger i Nikola [kari} iz Zavoda za graditeljsko naslje e Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. 2 Z. Horvat, nav. dj., str. 195, zaklju~uje:»i to vi{e nije burg, ve} kraljevsko sjedi{te s pala~om i svim drugim sadr ajima (sl.1): u sigurnosti njegovih utvrda bile su crkve, samostani i mo da kovnica novca u kojoj od kvadratnih kula, stari burg, a svakako podrum dobrih fru{kogorskih vina.«o zna~enju Iloka svjedo~i i podatak da je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav dao Iloku status slobodnoga kraljevskoga grada, obuhva}aju}i time i njegovo podgra e, u kojem je razvijen gra anski ivot i djelatnosti obrtnika. Gospodarsku ivost Iloka pokazuje i to {to u gradu boravi i trgova~ki konzul Dubrova~ke Republike (vidi: J. Bene{i}, Nekoliko bilje aka o Iloku, p. o. iz»izvje{}a kr. trg. akademije u Zagrebu za {k. g. 1910/11.«, str. 10.) 3 J. Bene{i}, nav. dj., str O. Pickl, Slavonija godine prema dnevniku grofa Sigmunda Joachima od Trauttmansdorffa, str Dnevnik se ~uva u knji nici Ma arske akademije znanosti u Budimpe{ti (mikrofilm br. 5341). 5 Rukopis izvje{taja Bartola Ka{i}a ~uva se u arhivu Male bra}e u Dubrovniku, a citira ga P. Cvekan u: Franjevci u Iloku (bez navoda mjesta i godine tiska), str Isto. 7 Izvje{}e se nalazi u arhivu obitelji Odescalchi u Rimu. Objavio ga je M. Ja~ov na talijanskom i u srpskom prijevodu u: Srem na prelomu dva veka (XVII XVIII), Beograd, Boninijevo izvje{}e op{irno komentira Z. Horvat, nav. dj., str. 198, koriste}i se njime u rekonstrukciji izvornog izgleda dvorca. 8 M. Ja~ov, nav. dj., str M. Ja~ov, nav. dj., str Vanjski zidovi iz 15. stolje}a deblji su od tri metra, a sjeverni, novoizgra eni zid ima manje od jednog metra. 11 Prostorije imaju prema hodniku prozor samo iznimno, i on se javlja uglavnom u kasnom baroku, kada se ve} uspostavlja slobodniji prostorni raspored, bilo da se sredi{nja dvorana»osamostaljuje«, pa zbog simetri~nog rasporeda otvora prozore ima i na pro~elju i prema okolnim prostorijama, ili kada se u prostorni niz uklju~uju udvojene prostorije ili grupa prostorija, na primjer mali kabinet s predvorjem koje ga dijeli od hodnika, pa je predvorje, kao u dvorcu u Gornjoj Bistri u Hrvatskom zagorju, osvijetljeno prozorom iz hodnika. 12 Vrata na krajevima krila potje~u iz vremena prije ne samo prigradnje arkadnog pro~elja nego i bo~noga krila i kroz njih se izlazilo na neke ugaone prigradnje, mo da improvizirane stubi{ne uspone. Tu pretpostavku potkrepljuju obavljena istra ivanja, u kojima nisu otkriveni tragovi stubi{ta u srednjem krilu. Najstarije sa~uvano stubi{- te je ono u bo~nom krilu, ali i to stubi{te se e samo do prvoga kata. 13 Jednako bi se mogla spomenuti i crkva S. Salvatore in Lauro. 14 Arkade prvoga kata preoblikovao je godine C. Rainaldi i sveo ih na pravokutne prozorske otvore bogato profiliranih okvira. 15 Na natje~aju su sudjelovala dvadeset i tri arhitekta. R. Wittkower u svome kapitalnom djelu Art and Arhitecture In Italy 1600 to 1750, Penguin Books Ltd., 1973., str. 250, komentira to ovim rije~ima:»nikad u povijesti arhitekture nije bilo tako golemog natje~aja.«h. Hager u studiji Il modello di Ludovico Rusconi Sassi del concorso per la facciata di San Giovanni in Laterano (1732) ed i prospetti a convessità centrale durante la prima metta del Settecento in Roma,»Comentari«, Rim, god. XXII. N. S., sv. I., sije~anj o ujak 1971., str , ka e da je na izlo bi natje~ajnih radova, odr anoj 6. lipnja u Palazzo del Quirinale, bilo izlo eno najmanje dvadeset i {est projekata (str. 37). Komentiraju}i natje~ajne radove i uop}e rimska crkvena pro~elja istog razdoblja, te osobito nerealizirane projekte, pokazuje kako su rje{enja s trijemom na oba kata ili kako autor ka e»due loggiati sovraposti«u~estala u rimskoj arhitekturi 18. stolje}a. 194

12 Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. ( ) Summary Vladimir Markovi} Roman Façade of the Odescalchi Castle in Ilok Croatian Vice-Roy, Nikola of Ilok ( ), expanded the Ilok fortification and built a four-winged, two-storey castle with large windows on the second floor. The Turks conquered Ilok in 1526 and the castle was deserted and destroyed. After Slavonia was freed from the Turks, Austrian emperor Leopold I bestowed the property of Syrmium and the town of Ilok to Livio Odescalchi, member of a magnate Roman family and nephew of the Pope Innocent XI ( ) in 1697 in order to compensate for the Pope s financial help in the war against the Turks. The Odescalchi family rarely visited the Syrmian estates in the 18 th century, and not before the next century did they stay there for a couple of months. The frequency of the owner s visits displayed on the castle renovation that took more than hundred years to be finished. The south wing was renovated first, then the lateral, west one. Both wings were renovated in a simple manner, so that in each floor there is a line of rooms. Afterwards, another renovation took place in the 18 th century, however the cause was not only to extend the living space. Namely, a passage opened by arcades was built in front of the north façade in all three storeys of the older wing. Corridors placed in such manner create the effect of a stage scenery that blocks the view of the older outside wing wall, articulated only by simple windows. V. Markovi}: Rimsko pro~elje dvorca Odescalchi u Iloku The new, arcade façade was done in brick which was during the firing process moulded into particular shapes and was not plastered. The not-plastered brick façades are not present in the Central-European Baroque architecture, but are characteristic for the Roman architecture. Ammannati s Collegio Romano s ( ) wall surface was already articulated by strips of brick, the same as on the Ilok castle. Later on, even the most prominent plastic elements were made in brick on the church of S. Maria in Aquiro (1590, Daniele da Volterra; subsequently the ground floor of the main façade and the lateral façade were plastered in thin layer). Similarity in the usage of brick with the Ilok castle are especially conveyed on the flanking sides of some Roman churches, e.g. S. Carlo ai Catinari ( ). During the 18 th century the shallow brick articulation of the church façades divided into surfaces by simple architecture plastic reduced to strips appear frequently, as on the church of S. Maria sopra Minerva. The Odescalchi Ilok castle façade belongs to the Roman architecture tradition, not only because of the usage of the building material, but for the idea of adding the arcade articulation to an older building. Such method was especially often applied when renewing the early Christian basilicas, when porches with arcade articulation were built in front of their simple façades on the ground floor and first floor. Examples: basilica S. Marco, SS. Apostoli (15 th c.), S. Giovanni in Laterano (1586, lateral façade), S. Maria Maggiore (1721), and S. Giovanni in Laterano (1732, main façade). Ilok castle s façade in brick was plastered already in the 18 th century, and again in the 19 th century, when the other castle wing s façades were reconstructed. Key words: Odescalchi, Ilok, Rome, façade, Baroque 195