KNJIGA SAŽETAKA BOOK OF ABSTRACTS

Transcription

1

2 KNJIGA SAŽETAKA BOOK OF ABSTRACTS

3 2 DOBRODOŠLICA Poštovane kolegice i kolege, dobrodošli na Drugi hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem pod motom Jednaki u zdravlju. Hrvatska ima dugu tradiciju zalaganja za zdravlje, od zdravlja pojedinca, preko zdravlja zajednica do zdravlja svijeta u cjelini. Ovim kongresom Hrvatska danas kao država, preuzima odgovornost redovitog sagledavanja i jačanja novih znanja, mogućnosti poboljšanja zdravlja u vlastitom narodu i uspostavljanja mostova u međunarodnoj zajednici. Kongres organiziraju Hrvatsko društvo za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te županijskim zavodima za javno zdravstvo i Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kongres se temelji na pokretanju znanja struke i odgovornosti države za iniciranje i poticanje pozitivnih promjena načina života ljudi. Zato pozivam sve liječnike, bez obzira na specijalnost te ostale stručnjake, čije znanje i djelovanje uključuje preventivni rad da sudjeluju na kongresu i učine svoje znanje što djelotvornijim u poboljšanju zdravlja ljudi. Razmotrit ćemo socijalne nejednakosti u zdravlju, demografsko zdravlje, etiku u javnom zdravstvu i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, strategiju preventivne medicine u Hrvatskoj, mentalno zdravlje te vidjeti gdje je hrvatsko javno zdravstvo u međunarodnom javnom zdravstvu. Pozivamo Vas na aktivno sudjelovanje na Kongresu. Iznesite nam svoje primjedbe i uputite nas u probleme s kojima se susrećete ili postavite pitanja. mr. Darko Milinović, dr. med. Ministar zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske WELCOME LETTER Dear colleagues, 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska Welcome to the Second Congress on Preventive Medicine and Health Promotion with international participation under the motto Equal in Health. Croatia has a long tradition of dedication to health, from the health of individuals, to that of communities and the world as a whole. By organising this Congress, Croatia as a country takes over the responsibility of regularly reviewing the current and enhancing the new knowledge, improving the health of its own people and establishing bridges within the international community. The Congress is organised by the Croatian Society of Public Health in association with the Croatian National Institute of Public Health, County Institutes of Public Health and Andrija Štampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb. It is based on enhancing the medical knowledge and state responsibility for initiating and encouraging positive changes in human lifestyle. Thus we invite all physicians, regardless of their specialty, and other experts whose knowledge and work include preventive care, to participate in the Congress and make their knowledge optimally effective in improving public health. We will examine social inequalities in health, demographic health, ethics in public health and primary healthcare, strategy for preventive medicine in Croatia, mental health, and examine the position of Croatian public health within the international public health. We invite you to participate actively on this congress. We look forward to your comments, questions and input into the problems you encounter. Darko Milinović, MD Minister of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia

4 3 ORGANIZATORI ORGANISERS Hrvatsko društvo za javno zdravstvo u suradnji sa Croatian Society of Public Health with: Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo Croatian National Institute of Public Health Zavodom za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar Dr Andrija Štampar Institute of Public Health Županijskim zavodima za javno zdravstvo County Institutes of Public Health Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Andrija Štampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb MJESTO ODRŽAVANJA CONGRESS VENUE Hypo Expo XXI, Zagreb Slavonska avenija 6, Zagreb, Hrvatska Croatia Tel./Phone: (0) Fax: (0) POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM UNDER THE HIGH AUSPICES OF Predsjednika Republike Hrvatske, prof. Ive Josipovića President of the Republic of Croatia, Professor Ivo josipović POD POKROVITELJSTVOM UNDER THE AUSPICES OF Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Grad Zagreb City of Zagreb ORGANIZACIJSKI ODBOR ORGANISING COMMITTEE Predsjednica President: doc. dr. sc.danijela Štimac, dr. med. Članovi Members: prim. mr. sc. Pr. Željko Baklaić, dr. med. MD, MSc doc. dr. sc. Assist. Prof. Ivana Božičević, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Jadranka Božikov PhD Ivana Ceronja, dr. med. MD Ružica Čanić, dr. med. MD dr. sc. Aleksandar Džakula, dr. med.md, PhD mr. sc. Marijan Erceg, dr. med. MD, MSc Lidija Hrastić-Novak, dr. med. MD Tihomira Ivanda, dr. med. MD mr. sc. Suzana Janković, dr. med. MD, MSc doc. dr. sc. Assist. Prof. Branko Kolarić, dr. med. MD, PhD Nikola Kraljik, dr. med. MD prof. dr. sc. Prof. Slobodan Lang, dr. med. MD, PhD Danijela Lazarić-Zec, dr. med. MD Tihomir Majić, dr. med. MD prof. dr. sc. Prof. Željko Metelko, dr. med. MD, PhD Sandra Mihel, dr. med. MD 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

5 4 Marijana Prevendar, prof. sociologije BA in Sociology Ivan Pristaš, dr. med. MD Tibor Santo, dr. med. MD Marija Starčević, dr. med. MD doc. dr. sc. Assist. Prof. Selma Šogorić, dr. med. MD, PhD Vanja Tešić, dr. med. MD Diana Uvodić-Djurić, dr. med. MD Stela Vračan, bacc. rt. bacc. therap. occup. ZNANSTVENI ODBOR SCIENTIFIC COMMITTEE Predsjednica President: doc. dr. sc. Assist. Prof. Selma Šogorić, dr. med. MD, PhD 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska Članovi Members: Franklin Apfel, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Vesna Bjegović, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Ana Borovečki, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Ivana Božičević, dr. med. MD, PhD dr. sc. Aleksandar Džakula, dr. med. MD, PhD mr. sc. Marijan Erceg, dr. med. MD, MSc Desa Grubić-Jakupčević, dr. med. MD, PhD Mirjana Huić, dr. med. MD, PhD Prof dr. sc. Prof. Marija Jevtić, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Vesna Jureša, dr. med. MD, PhD Rudolf Karazman, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Milica Katić, dr. med. MD, prof. dr. sc. Prof. Josipa Kern, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Luka Kovačić, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Mate Ljubičić, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Ðulija Malatestinić, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Tonči Matulić PhD prof. dr. sc. Prof. Željko Metelko, dr. med. MD, PhD John Middleton, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Jadranka Mustajbegović, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Gordana Pavleković, dr. med. MD, PhD dr. sc. Ozren Polašek, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Nurka Pranjić, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Žarko Puhovski PhD prof. dr. sc. Prof. Dinko Puntarić, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Urelija Rodin, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Mladen Smoljanović, dr. med. MD, PhD prim. dr. sc. Pr. Ranko Stevanović, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Marija Strnad, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Dubravka Šimunović PhD prof. dr. sc. Prof. Zdenko Šošić, dr. med. MD, PhD doc. dr. sc. Assist. Prof. Ksenija Vitale, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Jasmina Vraneš, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Silvije Vuletić, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Lijana Zaletel Kragelj, dr. med. MD, PhD prof. dr. sc. Prof. Siniša Zrinščak PhD prof. dr. sc. Prof. Nino Žganec PhD

6 5 GLAVNE TEME MAIN TOPICS 1. dan Day 1 Tema Topic a) Društvo i zdravlje Society and Health Podteme Subtopics: 1. Društvene odrednice zdravlja - nejednakosti u zdravlju Social determinants of health - inequalities in health 2. Zdravlje u zajednici - pokazatelji i metode u ocjeni zdravstvenog stanja, procjeni potreba i odabiru prioriteta Community health - indicators and methods in health needs assessment and priority setting 3. Pristup teško dohvatljivim grupama Assessing needs of the hard to reach groups Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public Health Interventions Podteme Subtopics: 1. Unapređenje zdravlja - suradnja s drugim sektorima u razvoju zdravlja Health promotion - collaboration with other sectors in health development 2. Sprečavanje bolesti - procjena rizika, rukovođenje rizicima, okoliš i zdravlje, izvanredna stanja u javnom zdravstvu Disease prevention - risk assessment, risk management, environment and health, public health emergencies 3. Rano otkrivanje bolesti i adekvatno liječenje Early disease detection and appropriate treatment 4. Kvaliteta života - razvoj preostalih sposobnosti, rehabilitacija, terminalna njega i skrb, smanjivanje štete Quality of life - remaining abilities development, rehabilitation, terminal care, harm reduction 5. Komprehenzivne intervencije Comprehensive interventions 6. Socijalni marketing Social marketing 2. dan Day 2 Tema Topic c) Sustav zaštite zdravlja Healthcare System Podteme Subtopics: 1. Rukovođenje kvalitetom u sustavu zdravstva, standardizacija, akreditacija, protokoli, praćenje i evaluacija Quality management in healthcare system, standardization, accreditation, protocols development, monitoring, and evaluation Planiranje i financiranje sustava temeljem procjene potreba i resursa, dostupnost, pristupačnost, pravičnost, održivost Healthcare system planning and financing (based on recognized needs and available resources), accessibility, availability, equity and sustainability Informacijski sustavi Information systems 4. Zdravstvena tehnologija Healthcare technology 5. Obrazovanje i razvoj djelatnika - planiranje, relicenciranje, etičke obaveze Human resources development, education and training of healthcare professionals - planning, relicensing, ethical obligations 6. Prava pacijenata Patient rights 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

7 6 3. dan Day 3 Tema Topic: d) Politika zdravlja Health Policy Podteme / Subtopics: 1. Razvoj i implementacija politike zdravlja - strateško rukovođenje Health policy development and implementation - strategic management 2. Politika lijekova Drugs policy 3. Ljudska prava i medicina Human rights and medicine POZVANI PREDAVAČI INVITED SPEAKERS Franklin Apfel, Bristol, Velika Britanija UK Martin Bobak, London, Velika Britanija UK John Bromley, London, Velika Britanija UK Milka Dunchin, Jeruzalem, Izrael Jerusalem, Israel Josep Figueras, Bruxeles, Belgija Brussels, Belgium Johan Hansen, Amsterdam, Nizozemska The Netherlands Rudolf Karazman, Beč, Austrija Viena, Austria Slobodan Lang, Zagreb, Hrvatska Croatia Srđan Matić, Kopenhagen, Danska Copenhagen, Denmark John Middleton, Birmingham, Velika Britanija UK Gojka Roglić, Ženeva, Švicarska Geneva, Switzerland Selma Šogorić, Zagreb, Hrvatska Croatia Andro Vlahušić, Dubrovnik, Hrvatska Croatia Silvije Vuletić, Zagreb, Hrvatska Croatia Siniša Zrinščak, Zagreb, Hrvatska Croatia 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska

8 7 SADRŽAJ CONTENTS 1 I 2 I OPĆE INFORMACIJE GENERAL INFORMATION SAŽECI ABSTRACTS Srijeda, 13. listopada Wednesday, 13, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I 1 4 I 1 6 I 2 2 I Tema Topic a) Društvo i zdravlje Society and health Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: DRUŠTVENE ODREDNICE ZDRAVLJA - Nejednakosti u zdravlju SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health Usmena izlaganja Oral presentations Poster prezentacije Poster presentations DVORANA HALL: KORNATI II 3 0 I 3 9 I 4 9 I 5 9 I 6 8 I Tema Topic a) Društvo i zdravlje Society and health Podtema Subtopic: ZDRAVLJE U ZAJEDNICI - Bihevioralni zdravstveni rizici u populaciji Hrvatske COMMUNITY HEALTH - Bihevioral health risks in Croatian population Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: ZDRAVLJE U ZAJEDNICI Breme bolesti i umiranja COMMUNITY HEALTH - Burden of diseases Poster prezentacije Poster presentations DVORANA HALL: RAB Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: UNAPRJEÐENJE ZDRAVLJA Obitelj i zdravlje HEALTH PROMOTION - Family and health Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: UNAPRJEÐENJE ZDRAVLJA Promicanje zdravlja u vrtiću, školi, na radnom mjestu HEALTH PROMOTION - Health promotion in kindergartens, at schools and workplaces Poster prezentacije Poster presentations Mini simpozij Mini simposium 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

9 8 Četvrtak, 14. listopada Thursday, 14, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I 7 1 I 7 2 I 7 6 I 8 6 I Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: SOCIJALNI MARKETING - Radionica: Analiza primjera iz prakse SOCIAL MARKETING - Workshop: Analysis of cases from the practice Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: SOCIJALNI MARKETING - Adolescenti: Uz zdravlje vezano ponašanje procjena SOCIAL MARKETING Adolescents: Health-related behaviour - assessment Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: ZDRAVSTVENA PISMENOST HEALTH LITERACY Plenarno predavanje Plenary lecture DVORANA HALL: KORNATI II 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska 8 6 I 9 7 I I I I Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: SPRJEČAVANJE BOLESTI Okoliš i zdravlje DISEASE PREVENTION Environment and Health Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: SPRJEČAVANJE BOLESTI - Može li zajednica biti zdrava ako je okoliš bolestan? DISEASE PREVENTION - Can the community be healthy if the environment is sick? Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: SPRJEČAVANJE BOLESTI - Spriječavanje zaraznih bolesti DISEASE PREVENTION - Communicable diseases prevention Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: SPRJEČAVANJE BOLESTI - Kontrola zaraznih bolesti DISEASE PREVENTION - Communicable diseases control Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: SPRJEČAVANJE BOLESTI - Kronične bolesti, rano otkrivanje DISEASE PREVENTION - Chronic conditions, early detection Poster prezentacije Poster presentations

10 9 DVORANA HALL: RAB I I I I I I Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: UNAPRJEÐENJE ZDRAVLJA - Zdravlje djece i mladih HEALTH PROMOTION Children and adolescent health Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: UNAPRJEÐENJE ZDRAVLJA - Obitelj i zdravlje HEALTH PROMOTION - Family and health Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: KVALITETA ŽIVOTA QUALITY OF LIFE Poster prezentacije Poster presentations Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: KVALITETA ŽIVOTA - Treća životna dob QUALITY OF LIFE - Third age Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: KVALITETA ŽIVOTA - Gerontološko javnozdravstvena zaštita QUALITY OF LIFE - Gerontological public health care Usmena izlaganja Oral presentations Petak, 15. listopada Friday, 15, I I I I DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic c) Sustav zaštite zdravlja Health care system Plenarna predavanja Plenary Sessions Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE ZDRAVLJA Planiranje, organizacija, financiranje sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING Planning, organising, financing of the health care system Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE ZDRAVLJA Izazovi organiziranja sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING Health care system organisation challenges Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: RUKOVOÐENJE KVALITETOM U SUSTAVU ZDRAVSTVA Kvaliteta zdravstvene skrbi QUALITY MANAGEMENT IN THE HEALTH CARE SECTOR Health care quality Usmena izlaganja Oral presentations 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

11 I Podtema Subtopic: PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE ZDRAVLJA Izazovi organiziranja sustava zdravstva HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING Health care system organisation challenges Usmena izlaganja Oral presentations I I I DVORANA HALL: KORNATI II Tema Topic c) Sustav zaštite zdravlja Health care system Podtem Subtopic: ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - Zdravstvena tehnologija i informacijski sustavi za 21. stoljeće HEALT CARE TECHNOLOGY Health care technologies and information systems for the 21 st century Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: ZDRAVSTVENI DJELATNICI Obrazovanje, razvoj, uloga u sustavu zdravstva HEALTH CARE PROFESSIONALS Education, development and the role within the health care system Poster prezentacije Poster presentations Usmena izlaganja Oral presentations DVORANA HALL: RAB 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska I I I I I I Tema Topic b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions Podtema Subtopic: RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Zdravlje žena EARLY DISEASE DETECTION - Women's health Poster prezentacije Poster presentations Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Prevencija kardiovaskularnih bolesti EARLY DISEASE DETECTION - Cardiovascular diseases prevention Poster prezentacije Poster presentations Podtema Subtopic: RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Kronične bolesti EARLY DISEASE DETECTION Chronic conditions Usmena izlaganja Oral presentations Podtema Subtopic: RANO OTKRIVANJE BOLESTI : Rano otkrivanje malignih bolesti EARLY DISEASE DETECTION Early malignant diseases detection Usmena izlaganja Oral presentations Poster prezentacije Poster presenatations

12 Subota, 16. listopada Saturday, 16, I I I DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic d) Politika zdravlja Health policy Plenarna predavanja Plenary Sessions Usmena izlaganja Oral presentations DVORANA HALL: KORNATI II Podtema Subtopic: LJUDSKA PRAVA, PRAVA PACIJENATA HUMAN RIGHTS, PATIENTS' RIGHTS Usmena izlaganja Oral presentations 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

13 12 2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010, Zagreb, Hrvatska

14 Srijeda Wednesday 13 Četvrtak Thursday 14 Petak Friday 15 Subota Saturday 16 Sažeci Abstracts

15 14 Srijeda, 13. listopada Wednesday, 13, 2010 DVORANA HALL: KORNATI I Tema Topic a) DRUŠTVO I ZDRAVLJE SOCIETY AND HEALTH Plenarna predavanja Plenary lectures DIZ SOCIAL INEQUALITIES IN HEALTH IN WESTERN AND EASTERN EUROPE BOBAK M University College London, London, UK m.bobak@ucl.ac.uk Srijeda Wednesday HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010., Zagreb, Hrvatska There are major health inequalities within and between countries in Europe. The general pattern is that the worse a country s economic position, the worse is its health status; similarly, the lower a person s social position, the worse his or her health is. Behind this general pattern, however, are a number of specific features. First, 20 years after the collapse of communism, there is still a pronounced East-West divide in health. For example, there is a 12.5 year gap in life expectancy between the old EU countries and the countries of the former Soviet Union. Second, since 1990 a divergence of health trends has occurred in Central and Eastern Europe; while health indicators in Central European countries have generally improved, trends in many post-soviet countries have fluctuated or stabilised, but not improved. Third, the social gradient in health has been persistent but stable in western European populations while, as far as data are available, it the gradient became considerably steeper in Central and Eastern Europe. In fact, if there is a general lesson of the post-communist societal transformation, it is the rise of social inequalities. Finally, while health differentials, both between and within populations, are consistent with levels and trends in socioeconomic indicators, the omnipresent social gradients in health are only weakly explained by economic factors; this suggests an important role for health behaviours, conventional risk factors and psychosocial factors. DIZ PROMJENA PARADIGME I JAVNOZDRAVSTVENE PRAKSE U POSLIJERATNOJ HRVATSKOJ ŠOGORIĆ S 1, Vuletić S 1, Kern J 1, Lang S 2, Grozić-Živolić S 3 1 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska 2 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 3 Istarska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Pula, Hrvatska ssogoric@snz.hr Cilj je rada objasniti razloge i prikazati proces uvođenja kvalitativno-analitičkog pristupa u javdravstvena istraživanja i praksu u Republici Hrvatskoj. Kvalitativno analitička metodologija uvedena je u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godina u tri

16 15 značajna područja javnozdravstvenog djelovanja: 1. procjenu zdravstvenih potreba zajednice te izradu na njima temeljene Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje, 2. procjenu uspješnosti javnozdravstvenih intervencija te 3. studiju kompleksnih, uz zdravlje vezanih, ponašanja ljudi u njihovom prirodnom okruženju. Poratno stanje, oskudna sredstva te potreba da se što prije utvrdi stanje i pokrene akcija utjecale su na izbor metodologije brze procjene (Rapid appraisal) kako u procjeni zdravstvenih potreba zajednice tako i u procjeni uspješnosti javnozdravstvenih intervencija. Najpopularnija i najčešće korištena, među hrvatskim Zdravim gradovima, je Metoda brze procjene zdravstvenih potreba (RAP - Rapid Appraisal to Asses Community Health Needs) koju je, u razdoblju od do godine, koristilo jedanaest gradova. Komparativne prednosti ove metode, u odnosu na klasične pristupe procjeni zdravstvenog stanja su: brzina provedbe, ne velika potrošnje vremena, stručnjaka i financijskih sredstava, participativnost, osjetljivost, valjanost, akcijska orijentiranost i održivost postignuća. Akademski kredibilitet ove metode ojačan je uspostavljanjem vrlo striktnih pravila pri izboru sudionika, panelista te procesom triangulacije izvora informacija i istraživača. Kvalitativno analitički pristup korišten je i kod razvoja modela za brzu procjenu učinkovitosti javnozdravstvenih intervencija. Retrospektivnom studijom 44 uspješno provedenih intervencija iz pet gradova: Liverpool, Sandwell, Beč, Pula i Rijeka iznađeni su pokazatelji uspješnosti kojima je moguće procijeniti učinak intervencije unutar kraćeg vremenskog okvira mjereći nekoliko dimenzija uspješnosti: I. Učinak na makro-okruženje - procjena postignutog stupnja promjene u političkom okruženju II. Učinak na korisnika projekta (pojedinca, grupu, zajednicu) u smislu jačanja korisnika i utjecaja na zdravlje III. Učinak na provoditelja projekta (mikro-okruženje) - organizaciju/ instituciju, asocijaciju/ grupu i kroz IV. Monitoring uspješnosti procesa implementacije intervencije. Studije kompleksnih, uz zdravlje vezanih, ponašanja kao npr. obrasca pijenja kod mladih noviji su pravci korištenja kvalitativno analitičke metodologije u Hrvatskoj, vezani uz program jačanja javnozdravstvenih kapaciteta županijske samouprave (program «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje»). Upravo se ovdje fenomenološki pristup, kojim se nastoji razumjeti ljudsko ponašanje kroz doživljavanje samih sudionika, pokazao najučinkovitijim. Koristeći kvalitativne metode gledanjem, slušanjem i učenjem od sudionika procesa lokalni su istraživači počeli postupno razumijevati studirani fenomen u kontekstu vlastitog socijalnog okruženja. Velika ideološka bliskost filozofije i prakse unaprjeđenja zdravlja s pretpostavkama i procedurama naturalističkog pristupa olakšala je uvođenje kvalitativnih metoda u praksu hrvatskog javnog zdravstva. Unapređenje zdravlja vjeruje u sposobnost pojedinaca (neprofesionalaca) da generiraju korisno znanje i uvid, dok kvalitativne metode daju istraživačku vrijednost (znanstveni legitimitet) pojedinačnom, subjektivnom iskustvu. Obje imaju tendenciju da budu induktivne i idu od specifičnog prema općenitom. U unaprjeđenju zdravlja vjeruje se da rješenje problema može doći odozdo prije nego li odozgo (od nacionalne razine i profesionalnih eksperata), isto kao i u kvalitativnim istraživanjima gdje se polazi od ideje da se koncepti i obrazloženja najbolje generiraju odozdo, od specifičnih empirijskih podataka, prije nego li odozgo, od generalne teorije. PRISTUP TEŠKO DOHVATLJIVIM GRUPAMA BOŽIČEVIĆ I Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Hrvatska ivana.bozicevic23@gmail.com Srijeda Wednesday 13 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

17 16 Podtema Subtopic: DRUŠTVENE ODREDNICE ZDRAVLJA Nejednakosti u zdravlju SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health Usmena izlaganja Oral presentations DIZ FILOZOFIJA ZDRAVLJA POMAK OD ANALITIČKE K HOLISTIČKOJ PARADIGMI ŠERCAR D 1, Stambolović V 2, Lang S 3 1 HTA, Zagreb, Hrvatska 2 Komisija za tradicionalnu medicinu Ministarstva zadravlja Srbije, Beograd, Srbija 3 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska dan.sercar@gmail.com U kasnim osamdesetim godinama zacrtane su «nove» holističke paradigme politike, edukacije, zdravlja i ekonomije. Nasuprot specijalizaciji i analitičkom pristupu, multidisciplinarnost i sintetički pristup daje nove i drukčije odgovore. Srijeda Wednesday HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010., Zagreb, Hrvatska Najveći probem u holističkoj znanosti je ontološke prirode. U okvirima statističkih «alata» zavisne i nezavisne varijable, slijepih i duplo slijepih testova nemoguće je istraživati međuodnose dijelova i cjeline, što čini temelj holističkog pristupa. Multifaktorijalna analiza možda je tek korak prema valjanoj metodi. Dok se clastering tek treba potvrditi u praksi - da se pomoću ove metode mogu donositi značajni zaključci. Danas je već prihvaćeno da osim racionalne (IQ) inteligencije, postoje i druge vrste inteligencija. Na primjer, emocionalna (EQ), praktična (PQ) i spiritualna (SQ) inteligencija. Različitost logika različitih inetligencija omogućuju holistička istraživanja. Demokracija je vladavine većine nad manjinom. No, evolucija demokracije donosi i poštivanje različitosti. Osim poštivanja prava manjih, «marginalnih» grupnih entiteta, donosi i poštivanje osobne individualnosti. Od pobjednika-poraženih (win-lose), teži se rješenjima pobjednik-pobjednik (winwin). Takvo rješenje treba osmisliti u odnosu na analitičke i holističke medicinske sustave. Preventiva je u srži holističkog pristupa zdravlju! Odgovor na značajan porast stresova u suvremenom načinu života može se naći u redovitom i usklađenom bavljenju svim razinama ljudskog bića: smanjenju kemijskog zagađenja (ekologija) i primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, odnosno tjelesnoj, emocionalnoj, mentalnoj i spiritualnoj higijeni. Ekonomsko okruženje nedvojbeno utječe na ostvarivanje kvalitete življenja cijele društvene zajednice; danas globalizirane do nedavno nezamislivih razmjera! Primjenjujući teoriju sustava, paradigmatski slično kao u kibernetskoj psihoterapiji, izložio bih viziju organizacije holističke medicinske brige o zdravlju... To je nadogradnja jednog vrlo zanimljivog primjera koji je osmislio i facilitira praktičnu primjenu prof. dr. Vuk Stambolović u Srbiji. Također, u negativnom smislu, zanimljiv je nedavni ( ) pokušaj legalizacije ovog područja, u okviru ministarstva pravosuđa koji je predvodila Vesna Škare Ožbolt, a potaknuo HUPED (Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu). Sustav je osmišljen kroz diskusije s prof. dr. Vukom Stambolovičem i prof. dr. Slobodanom Langom. Smjernice su: Izbalansiran, transparentan i kooperativan/komplementaran model suradnje analitičkih i holističkih medicinskih metoda Jasna definicija područja i metoda od nevladinih organizacija koje se njima bave Nepristran, stručni, državni nadzor (ministarstvo, komora) Primjerena kontinuirana edukacija Inherentno holistički znanstveni istraživački rad, kontinuirana evaluacija i supervizija Oblikovanje centara izvrsnosti za pojedine metode, njihova međusobna i međunarodna suradnja

18 17 DIZ POVEZANOST FORMALNE EDUKACIJE S OSJEĆAJEM TJELESNOG I DUŠEVNOG ZDRAVLJA U STANOVNIKA REPUBLIKE HRVATSKE BRBOROVIĆ O, Pavleković G Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Hrvatska obrborov@snz.hr Uvod: Socioekonomski status pojedinca značajno utječe na zdravlje. Osobe nižeg socioekonomskog statusa imaju slabije zdravlje mjereno negativnim zdravstvenim ishodima, ali je još uvijek nedovoljno istraženo koje dimenzije socioekonomskog statusa na to najviše utječu ekonomski čimbenici poput prihoda i osobnog bogatstva i/ili dimenzije kao što su edukacija i socijalna podrška. Povezanost obrazovanja i zdravlja od posebnog je interesa stoga što se obrazovanje stječe u ranoj životnoj dobi te stoga trajno utječe na zdravlje pojedinca. Istraživanja upućuju da je obrazovanje, za razliku od osobnih primanja, percepcije vlastitog ekonomskog statusa ili vrste posla koje ispitanik obavlja, puno manje opterećeno smjerom uzročno-posljedične povezanosti sa zdravljem. Cilj istraživanja: Na uzorku ispitanika u Republici Hrvatskoj, a primjenom boodstrap metode podaci se mogu primijeniti na punoljetne stanovnike Republike Hrvatske. Provedeno je istraživanje s ciljem da se ispita povezanost razine formalne edukacije s osjećajem subjektivnog duševnog i tjelesnog zdravlja. Metoda istraživanja: U istraživanju su korišteni podaci Hrvatske zdravstvene ankete iz godine kojom su obuhvaćene osobe starije od 18 godina koje žive u vlastitom domaćinstvu, a domaćinstva su odabrana prema reprezentativnom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 8806 osoba (31.94% muškog i 68.03% ženskog spola). Instrument je bio Hrvatska zdravstvena anketa. Rezultati: Prema obrazovnom statusu, u skupini s nižim obrazovanjem (nezavršena i završena osnovna škola te srednjoškolsko obrazovanje) bilo je 7607 ili 86,38% ispitanika, a u skupini s višim obrazovanjem (završeno više ili visoko obrazovanje) 1199 ili 13,62%. Rezultati pokazuju da ispitanici višeg obrazovanja imaju bolji osjećaj duševnog i tjelesnog zdravlja (p<0.0001). Povezanost formalne edukacije sa subjektivnim osjećajem duševnog zdravlja pokazuje da je razlika kod muškaraca nižeg obrazovnog statusa 7,65%, a kod žena 7,90%. Utvrđena razlika u osjećaju tjelesnog zdravlja kod muškaraca iznosi 3,5%, a kod žena 8,6%. Primjenom bootstrap metode izračunato je da je u Republici Hrvatskoj kod muškaraca nižeg obrazovanja osjećaj duševnog zdravlja niži za 6,4%, a kod žena razlika iznosi 7,1%. Razlika u vrijednosti osjećaja tjelesnog zdravlja u Republici Hrvatskoj kod muškaraca višeg i nižeg obrazovanja je 2,5%, a kod žena 5,2%. Zaključak: U Republici Hrvatskoj ispitanici višeg formalnog obrazovanja imaju bolji osjećaj duševnog i tjelesnog zdravlja. Rezultati istraživanja važni su za strategiju intervencija na populacijskoj razini. DIZ SELF-RATED HEALTH AND SOCIAL CLASSES IN SLOVENIA: IS THERE ANY RELATIONSHIP? FARKAS J 1, Pahor M 2, Zaletel Kragelj L 1,3 1 Chair of Public Health, Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia 2 Department of Nursing Care, Faculty of Health Studies, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia 3 CINDI Slovenia Preventive Unit, Institute of Public Health of the Republic of Slovenia, Ljubljana, Slovenia jerneja.farkas@mf.uni-lj.si Aim of the study. Self-rated health is an established measure of health status and can be influenced by several characteristics of the social environment. As countries remain culturally, politically, and economically distinct, previous findings may not be directly applicable to Slovenian population. The aim of this study was to evaluate the relationship between self-rated health and self-assessed social class in Slovenian adult population. Srijeda Wednesday 13 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

19 18 Methods. The study was based on the Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention Health Monitor database, which is updated approximately every three years by a cross-sectional survey. During 2004, 8,741/15,297 (57.1%) of posted self-administered questionnaires were retrieved. Prevalence per 100 population of poor self-rated health was determined. Logistic regression was used to determine unadjusted and adjusted (gender, age, marital status, educational level, kind of work, residence community, geographical region) estimates of association between poor self-rated health and self-assessed social class. Results. Question about self-rated health was answered by 8,321 participants and 796 (9.6%) reported to have poor self-rated health. A clear decrease in prevalence of poor self-rated health from 35.9% in lower to 3.7% in upper-middle/upper self-assessed social class was observed. In an unadjusted and age-adjusted model, the association between poor self-rated health and self-assessed social class was significant across all social classes. After the adjustment for additional confounders, the odds remained highest for those in the lower self-assessed social class who rated their health as poor more than four times as frequently as those in upper-middle/upper self-assessed social class (OR=4.23, 95% CI ; p<0.001). Conclusion. Our study confirmed large differences in the prevalence of poor self-rated health in different self-assessed social classes. Participants from a lower self-assessed social class reported poor self-rated health most often and should be placed in the focus of multisectoral interventional programs. DIZ SOCIO-ECONOMIC DETERMINANTS OF HEALTH IN PERIURBAN SETTLEMENT WITH MOSTLY ROMA POPULATION NIĆIFOROVIĆ ŠURKOVIĆ O, Ukropina S, Ač Nikolić E, Grujić V, Mijatović Jovanović V Institute of Public Health of Vojvodina, Faculty of Medicine Novi Sad, Serbia Srijeda Wednesday HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010., Zagreb, Hrvatska olja.niciforovic@izjzv.org.rs Aim: To determine demographic characteristics, educational level, economic, social status and healthcare accessibility in periurban settlement with mostly Roma population located within the City of Novi Sad. Methodology: The survey was conducted by trained interviewers during 2010 using special questionnaires designed for housing and households. All inhabitants and households in periurban settlement (Veliki Rit) with mostly Roma population located within the City of Novi Sad were included into the survey. Results: The survey has registered 788 households and 2,751 inhabitants of Veliki Rit settlement. More than one third of houses have no individual address, 42% have running water supply only in the backyard. More than one half of the houses have dirt road access, 30% have non-solid material walls, accompanied with over 50% roof coverings constructed of non-solid material. Almost 60% of houses have no floor covering, but solid ground or concrete. Half of the households have outdoor restrooms with no flushing capacities. Demographic characteristics differ from general population and indicate that the target population is young. A quarter of the population receives social support and every fifth household earns income by collecting recycling materials and waste. Half of the adult population has incomplete or complete elementary school, 77% of young adults are unemployed. Although more than 90% have health insurance, only 7.5% have evidence of immunization and complete immunization is conducted in 3.5% inhabitants. Most of them (90%) declared receiving treatment in primary health care centre (PHC) and 78.5% has chosen a PHC doctor. Every fifth inhabitant reported that a physician diagnosed him/her with some of the 19 listed diseases, among which the most common are hypertension, chronic bronchitis, asthma, joint rheumatic diseases, diabetes, myocardial infarction, etc. Conclusion: Socio-economic determinants in periurban settlement with mostly Roma population indicate poor housing and sanitation conditions, low level of education, high percentage of unemployment, low level of health consciousness and lack of preventive health care use, which has led to health problems (physical, mental and social) attributable to undeveloped countries. This survey gives us a database on socio-economic and demographic profile of periurban population, and can be used to define health and social programs for increasing integration of Roma population into the society, and improving their social and health status.

20 19 DIZ SELF-PERCEPTION OF HEALTH AND LIFE SATISFACTION REGARDING TO WEALTH INDEX AMONG CHILDREN IN VOJVODINA AČ NIKOLIĆ E, Šušnjević S, Čanković S, Ničiforović-Šurković O, Dragnić N Institute of Public Health of Vojvodina, Faculty of Medicine Novi Sad, Novi Sad, Serbia erzebet.ac@izjzv.org.rs Introduction: Numerous non-biological factors influence health and disease (personal characteristics, motivation and intentions, socio-economic status, healthcare availability, social support network, individual and cultural beliefs and behaviours). All these factors are expressed within individual health perception. Wealth index and financial status followed by occupation and educational level represent a life standard indicator. Aim: To determine the connection between self-perception of health and life satisfaction and Wealth Index in children aged 7-19 in Vojvodina. Method: The survey is carried out within the frame of the national study Health Survey in Population of Serbia carried out by the Ministry of Health of the Republic of Serbia. The pool in Vojvodina included a total number of 672 examinees aged The DHS Wealth Index (Demographic and Health Survey Wealth Index) is used as an indicator of financial status. The Wealth Index itself is a complex indicator formed on the basis of a great number of variables, like living conditions, possession of various properties etc. According to that indicator, examinees are classified in five socio-economic categories (quintiles): from the poorest the first quintile to the wealthiest the fifth quintile. The analysis included questions about health self-perception, life satisfaction and also components of living the examinee finds himself/herself most unsatisfied with. Results: Out of the total number of the examined children, 50.1% were females. The analysis was carried out in three age categories. Most of the children estimated their health as very good or good (89.5%), but each tenth child estimated it as ordinary. It is obvious, but not statistically significant, that there exists the difference of self-perception of health regarding to Wealth Index. The average rating of satisfaction with present living (on the scale of 0-10) was 8.2 and it is statistically significantly different regarding to the Wealth Index. The most satisfied were children and adolescents in the group of the wealthiest (F=7.774; p<0.001). Out of nearly two thirds of children and adolescents (61.5%) who were not completely satisfied with their lives, the component they were most unsatisfied with were finances (32%), then school or job (17.1%) and love life (12.4%). Conclusion: Financial circumstances significantly influence health self-perception and life satisfaction of children and adolescents. Key words: Health self-perception, life satisfaction, DHS Wealth Index, children DIZ- 121 GAY (AB) NORMALITY AND HIV TESTING KOLARIĆ B 1,2 1 Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska 2 Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Zagreb, Hrvatska branko.kolaric@gmail.com There were several studies conducted with the aim of obtaining the information on the sexual risk behavior of Croatian men who have sex with men (MSM). Majority of the respondents (more than 80%) thought that regular condom use can prevent HIV infection. Almost half of the respondents (49%) have never been tested on HIV, and approximately one quarter had only one test in a lifetime. While more than 90% of examinees stated having oral intercourse with man in the last twelve months, less than 25% have never used a condom during such intercourse. About 40% used a condom at each anal Srijeda Wednesday 13 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

21 20 intercourse and about 20% never. The rate of condom use during last anal intercourse was 50% and about 70% of those who used a lubricant had chosen a correct water-based product. The presented data suggest that Croatian MSM is engaged in high-risk behaviors. Reason for such - auto destructive - behaviors is probably connected to the poor self-image (sexual shame, internalized homophobia, formal stigmatization, sense of life ). Nevertheless, the first step to be taken is to increase the rate of testing (introducing the option of testing in gay-venues), the awareness of the HIV status and risks. These are the basics of harm-reduction programs needed to be strengthened in Croatia. On the other hand, de-stigmatization and normalization of MSM lifestyle is the long-term public-health intervention in order to achieve positive changes in individual and population behaviors. DIZ HOMOSEKSUALNOST: POREMEĆAJ ILI NEŠTO DRUGO ŠTAJDUHAR D 1 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 2 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Hrvatska 3 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska tomislav.benjak@hzjz.hr Srijeda Wednesday HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010., Zagreb, Hrvatska U radu će se iz povijesnog i epistemološkog očišta u najkraćim crtama prikazati složen odnos medicine i homoseksualnosti, te ukazati na značaj poznavanja tog problema za sve liječnike, koji predstavljaju dio društva čija je dužnost djelovati u smjeru destigmatizacije homoseksualnosti, te time i prevencije psihičkih poremećaja u osoba istospolne orijentacije učestalost kojih je u toj populaciji veća u odnosu na heteroseksualnu populaciju, najvjerojatnije uslijed socijalnih pritisaka. Kako je medicina doznala za istospolnu orijentaciju? Kakvo je bilo gledište ranog psihoanalitičkog kruga na problem homoseksualnosti? Zašto je homoseksualnost u psihijatriji isprva označena kao poremećaj, a naknadno brisana iz klasifikacije mentalnih poremećaja? Je li odluka Američke psihijatrijske udruge o uklanjanju istospolne orijentacije iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika Američke psihijatrijske udruge iz godine doista bila tek političko pitanje? Tko je uopće taj tko odlučuje je li neki oblik ponašanja znak poremećaja ili je riječ o varijaciji u okviru zdravlja? Koji su uobičajeni argumenti kojima dio (često manjkavo informirane) stručne javnosti opravdava označavanje homoseksualnosti bolešću? Koji su argumenti u prilog razumijevanju homoseksualnosti kao varijacije? Zbog raznolikih formi socijalnih pritisaka osobe istospolne orijentacije trpe značajne posljedice, koje se dijelom očituju kroz značajno veću životnu prevalenciju niza psihijatrijskih poremećaja u toj populaciji. U radu se nastoji skrenuti pažnja na opravdanu pretpostavku da bi svaki liječnik, kao potencijalni nositelj aktivnosti na unapređenju društvenih stavova, te korekciji predrasuda prema homoseksualnosti, morao biti dostatno informiran o psihologiji i sociologiji istospolne orijentacije. JZI - 52 POTENCIJALNI PROBLEMI U STVARANJU DRUŠTVENO MEDICINSKOG MODELA INVALIDITETA BENJAK T 1, Ježić A 2, Janičar Z 2, Ivanković D3, Vuletić G 3 1 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska 2 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Hrvatska 3 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska tomislav.benjak@hzjz.hr Cilj: U Hrvatskoj se invaliditet trenutno vještači u pet tijela vještačenja pri čemu svako tijelo ima svoj specifičan propis o načinu vještačenja, dijagnozama koje dovode do invaliditeta te postocima

22 21 oštećenja organizma. Ovakav način rada doveo je do niza nejasnoća, između ostalog i situacije da dvije osobe za istu vrstu oštećenja, ovisno o u kojem tijelu se vještače, mogu imati različite postotke oštećenja, a samim time i opseg prava. Da bi se osiguralo izjednačavanje mogućnosti za sve osobe s invaliditetom u narednom periodu je, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te Nacionalnoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, potrebno izraditi jedinstveni sustav vještačenja za osobe s invaliditetom. Metode: Slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) te činjenicu da je Hrvatska ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, u kojoj definicija invaliditeta uključuje i važnost interakcije osobe s invaliditetom i njezine okoline, članovi intersektorske radne skupine pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi odlučili su da se u procjeni uzrok invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti osobe komplementarno koriste Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih stanja (MKB-10) te Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF). Rezultat: Da bi se ostvario društveno medicinski model invaliditeta, kao osnova rada Jedinstvenog tijela vještačenja, izrađena je, temeljem dosadašnjih propisa i MKB-a, Jedinstvena lista oštećenja organizma te, temeljem MKF-a, Lista za ocjenu stupnja oštećenja funkcije te procjenu razine potpore. Da bi se takav model ostvario i implementirao u procjenu invaliditeta potrebno je valorizirati oštećenje te funkcioniranje osobe. Kod načina valorizacije obje vrste oštećenja postoje određene dileme članova gore navedene radne skupine. Zaključak: Za utvrđivanje najboljeg načina valorizacije oštećenja organizma i funkcionalnih sposobnosti u naredne dvije godine potrebno je detaljno razraditi stvorene osnove što je ujedno i poziv svim zainteresiranim stručnjacima raznih profila (liječnici raznih specijalnosti, psiholozi, defektolozi itd.) da se uključe sa svojim prijedlozima u rješavanju navedene problematike standardizacije te razvoju nacionalnog modela invaliditeta temeljenog na društveno medicinskom modelu u skladu s preporukama SZO-a. DIZ NEJEDNAKOSTI U ZDRAVSTVU TERENSKO ISTRAŽIVANJE BENKOVIĆ V 1, Štulhofer A 1, Pristaš I 2, Stevanović R 2 Srijeda Wednesday 13 1 Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska 2 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska vanesa.benkovic@gmail.com Tehnološke inovacije, ekonomski razvoj i povećana učinkovitost zdravstvene njege prati produženje očekivanog trajanja života. Usporedo, povećavaju se razlike zdravstvenih ishoda među različitim socioekonomskim grupama svih društava. Socioekonomske promjene, povezane sa specifičnim promjenama u sustavu zdravstvene njege Hrvatske, nezdravi stilovi života kao posljedica niskog ekonomskog (i obrazovnog) statusa, značajno pridonose razinama jednakosti u zdravlju i zdravstvenoj njezi (tj. nemoralnim, nepravednim i nepravičnim nejednakostima u zdravlju). Podaci koji opisuju ovu situaciju u Hrvatskoj su relativno slabi. U svibnju ove godine sredstvima MSD & Co provedena je terenska anekta na reprezentativnom uzorku RH N=1000, s ciljem utvrđivanja nejednakosti u zdravlju i pristup zdravstvenih usluga u Hrvatskoj. Metodologija: Instrument je kreiran koristeći niz čestica iz srodnih instrumenata, te delphi consensus metodom. Anketa je provedena na uzorku od 1000 stanovnika RH u dobi između 25 i 70 godina. Uzorak istraživanja planiran je kao proporcionalni probabilistički uzorak iz 6 regija RH. Unutar svake regije, uzorak je planiran kao tro-etapni probabilistički uzorak stanovništva regije u dobi godina. Cilj: Cilj istraživanja bio je analizirati moguću uzročno-posljedičnu povezanost socijalno-ekonomskih obilježja s ponašanjima koja utječu na zdravlje, te korištenje zdravstvenom zaštitom, zatim procijeniti broj ljudi koji u Hrvatskoj snosi posljedice pojedinih aspekata nepravičnosti u zdravlju, te kvantitativno odrediti apsolutne i relativne razlike u zdravlju za odabir pokazatelja koji najbolje odgovaraju 2 nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION with international participation 13-16, 2010, Zagreb, Croatia

23 22 istraživanoj skupini i aspektu zdravlja. Rezultati: U modelu koji objašnjava 29% varijance zdravlje, rezultati multiple regresije kriterijske varijable zdravlje pokazali su da su statistički značajni prediktori: SES, osobnost, društvena povezanost i financijske prepreke. Najslabija povezanost je zabilježena izmedju zdravlja i socijalne povezanosti. Kada se analiza provede odvojeno prema spolu, kod muškaraca su sva 4 prediktora podjednako povezana sa zdravljem, a kod žena, zanimljivo, socijalna povezanost nije značajni prediktor zdravlja. Podtema Subtopic: DRUŠTVENE ODREDNICE ZDRAVLJA Nejednakosti u zdravlju SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health Poster prezentacije Poster presentations DIZ PROVOÐENJE AKCIJSKOG PLANA DESETLJEĆE ZA UKLJUČIVANJE ROMA VLAH N 1, Lazarević-Rukavina I 1, Gašparović-Babić S 1, Janković S 1, Benčević-Striehl H 2, Glibotić-Kresina H 1 1 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primarsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska 2 Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska nevenka.vlah@zzjzpgz.hr Srijeda Wednesday HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREÐENJA ZDRAVLJA s međunarodnim sudjelovanjem listopada 2010., Zagreb, Hrvatska Cilj: Prikaz provođenja Programa poboljšanja zdravlja i zdravstvene zaštite romske populacije temeljem potpisivanja Deklaracije Desetljeće za uključivanje Roma te izrade Akcijskog plana za njegovo provođenje. Metode: Godine Odjel socijalne medicine preuzima provođenje Programa od Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primirsko-goranske županije Kao polazište nastavka provođenja Programa određeno je utvrđivanje načina pristupa romskoj populaciji. U tu je svrhu ostvarena suradnja s Centrima za socijalnu skrb te postojećim udrugama i zajednicama Roma i Aškalija na području Županije. Temeljem njihova iskustva i iskustva Epidemiološkog odjela provoditelji programa odlučili su svoje aktivnosti usmjeriti prosvjećivanju roditelja romske djece. Obzirom na saznanja o njihovom tradicionalnom i kulturološkom nasljeđu kao ciljana populacija odabrane su žene/majke. Temeljem podataka o socioekonomskom i društvenom položaju romske populacije određene su prioritetne teme za edukaciju. Tijekom godine provedene su edukacije vezane uz prevenciju ozljeđivanja male djece, prevenciju nasilja, spriječavanje zaraznih bolesti i tema zaštite reproduktivnog zdravlja u romskom naselju u Omišlju, Zajednici Roma i Udruzi žena Romkinja u gradu Rijeci te s predstavnicima Aškalija u Mjesnom odboru Pehlin. Polaznicima edukacija podijeljene su edukativne brošure «Prevencija ozljeđivanja male djece». U sklopu Programa u tijeku je ispitivanje zdravstvenih potreba romske populacije. Koristi se anketni upitnik SF36, validirani strukturirani instrument. Rezultati: Odaziv je bio najbolji u romskom naselju u Omišlju gdje smo edukacijom obuhvatili sve žene koje žive u naselju. Lošiji odaziv bio je u gradu Rijeci (od očekivanih 90 edukacijama se odazvalo 25 sudionica), dok još nikakvu suradnju glede edukacija nismo uspjeli ostvariti s romskom manjinom na području Gorskog kotara. Zaključak: Obzirom da o zdravstvenom stanju i zdravstvenim potrebama romske populacije nema puno podataka potrebno je pojačati istraživanja u tim segmentima. Postoji problem u otežanom pristupu romskoj manjini zbog njihovih tradicionalnih i rigidnih odnosa te međusobnoj razjedinjenosti i netrpeljivosti stoga je potrebno više poraditi na tom planu. Korisnost Programa očituje se u nastojanju poboljšanja društvenog i gospodarskog položaja Roma te uklanjanju dugogodišnje marginalizacije i diskriminacije romske manjine.