Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor. Dr. sc. Ana Maričić, asistentica Duje Smirčić, dipl. ing. geol. Bojan Matoš, prof. geol. i geog.

Transcription

1 Petrologija s geologijom Pripremili: Dr. sc. Dunja Aljinović, izvanredni profesor i Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor Dr. sc. Ana Maričić, asistentica Duje Smirčić, dipl. ing. geol. Bojan Matoš, prof. geol. i geog. Rudarsko-geološko-naftni fakultet 1

2 Fotografije i grafički prilozi djelomično preuzeti iz: Marin Šoufek (1991): Svijet minerala Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Physical Geology Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Journey Through Geology Peter Copeland and William Dupré (2001): Understanding Earth 2

3 Literatura za petrološko- mineraloški dio kolegija Tišljar, Josip: Petrologija s osnovama mineralogije Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Vrkljan, Maja: Uvod u mineralogiju i petrologiju Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet,

4 Uvjeti kolegija Petrologija s geologijom Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija uz izradu jednog programa. O datumima polaganja kolokvija studenti će biti pravovremeno obaviješteni Kolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav. Na kraju semestra održat će se ispravak kolokvija za one studente koji su dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (može se pristupiti ispravku najviše 1 kolokvija) Uvjeti za potpis: - pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani program ISPIT JE MOGUĆE POLOŽITI I PUTEM KOLOKVIJA Uvjeti za ocjenu: Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i prihvaćeni program. Aritmetička sredina ocjena dobivenih putem kolokvija čini konačnu ocjenu koja se upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog ispitnog roka). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji će pisati i na prijavnici i u indeksu. 4

5 AKO NE MOŽETE DOĆI NA JEDAN OD KOLOKVIJA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOĆI NA SLIJEDEĆI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S POLAGANJEM SLIJEDEĆIH KOLOKVIJA. NA KRAJU SEMESTRA BITI ĆE PRILIKA ZA NADOKNADU I ISPRAVAK KOLOKVIJA. UKOLIKO NE MISLITE IZAĆI NA ISPIT, A PRIJAVILI STE GA, SVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVU JER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUĆE PRIJAVITI 3 PUTA. ČETVRTI PUTA ISPIT SE ODRŽAVA PRED POVJERENSTVOM. 5

6 Petrologija s geologijom 6

7 Površina Zemlje posljedica je djelovanja endogenih i egzogenih sila sila koje potječu iz dubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj površini Endogenim i egzogenim procesima nastaju STIJENE koje se međusobno razlikuju svojim sastavom. Egzogeni procesi oblikuju površinu Zemlje Od stijena na površini Zemlje nastaje TLO Sastav tla različit je obzirom na stijenu na kojoj se tlo razvija Tla različitog sastava nastanjuju različite biljne vrste 7

8 Endogeni i egzogeni faktori-građa Zemlje -dubina vrlo dubokih rudnika = 3 km; dubina naftnih bušotina = 8 km -najdublja bušotina (načinjena u znanstvenoistraživačke svrhe) = 12 km (u Rusiji) radijus Zemlje = cca 6370 km -duboki dijelovi Zemlje istražuju se neizravno, uglavnom pomoću geofizike i seizmičkih valova 8

9 Refrakcija Refleksija Slično lomu svjetlosti ponašaju se i seizmički valovi koji se reflektiraju i refraktiraju na nekim granicama -dubina granice računa se iz vremena i brzine potrebne da seizmički val dosegne neku granicu, reflektira se i vrati se natrag. 9

10 Građa Zemlje seizmička refrakcija = lom seizmičkog vala na granici prelaska dvaju materijala Brzina seizmičkih valova ovisi o sastavu materijala i pritiscima. Na temelju promjene brzine seizmičkih valova dobiveni su podaci o unutrašnjosti Zemlje. Prilikom prelaska valova iz jednog materijala u drugi, oni mijenjaju brzinu i 10 smjer.

11 Građa Zemlje Istraživanje brzine seizmičkih valova daje informacije o obliku i sastavu koncentričnih zona ( ljusaka ) unutar Zemlje: Kora: : ~10 70 km, Plašt: : ~2800 km, Vanjska jezgra: : ~2200 km, tekuće željezo Unutrašnja jezgra: : ~1500 km, kruto željezo 11

12 Građa Zemlje Zemlja ima zonalnu koncentričnu građu KORA - kontinentalna oceanska jezgra plašt kora 12

13 Kora pluta na plaštu Mohorovičićev diskontinuitet (Moho) 13

14 Čvrsti površinski dio Zemlje i gornji dio omotača (plašta) čine LITOSFERU Litosfera = kora+gornji dio plašta Astenosfera = dio plašta (zona niskih brzina) zona u kojoj je stijenje rastaljeno tj. nastaje magma; 14

15 Građa Zemlje UNUTRAŠNJOST ZEMLJE Konvekcijska strujanja unutar Zemljinog plašta su Zemljin unutarnji motor - TEKTONSKE SILE 15

16 Konvekcija u zoni plašta je mogući uzrok pomicanja dijelova litosfere Fig

17 Litosfera je razlomljena na tektonske ploče TEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOČA 17

18 TEORIJA TEKTONIKE PLOČA 18

19 3 tipa granica među pločama: DIVERGENTNA GRANICA KONVERGENTNA TRANSFORMNA 19

20 DIVERGENTNA GRANICA SREDNJEOCEANSKI GREBENI (RIFTOVI) Srednjeoceanski greben(razmicanje ploča) Duboke pukotine Poprečne pukotine Riftna dolina (prirast nove kore) 20

21 Divergentna granica mjesta razmicanja ploča; -Mjesto razmicanja litosfernih ploča -mjesto gdje se stvara nova kora 21

22 srednjeoceanski greben lava izlazi na morsko dno 22

23 KONVERGENTNA GRANICA LITOSFERNIH PLOČA- ZONA SUBDUKCIJE ILI PODVLAČENJA - mjesto gdje se ploče sudaraju, te se jedna podvlači pod drugu - duboki oceanski jarak, trench 23

24 Zone subdukcije ili podvlačenja najdublja mora na Zemlji Ocean-ocean granica ploče Ocean-kontinent granica ploče 24

25 Uslijed podvlačenja ili subdukcije litosfera dolazi u područje veće temperature i pritisaka gdje se čvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na površinu Zemlje tvoreći vulkane 25

26 TRANSFORMNE GRANICE LITOSFERNIH PLOČA - Mjesta gdje ploče klize jedne uz drugu 26

27 27

28 Prirastom nove kore na divergentnim granicama ploča nastaje novo stijenje na površini Zemlje. Prirast nove kore kompenzira se podvlačenjem na konvergentnim granicama 28

29 Wilsonov ciklus rađanje i nestajanje kopna i oceana 29

30 Tijekom geološke prošlosti Zemlje (4,5 milijardi godina) kontinenti su se pomicali i nisu bili na mjestima gdje su danas. To smo doznali jer su na vrhovima visokih planina nađeni ostaci organizama fosili koji su nekada živjeli u dubokim morima 30

31 VRUĆE TOČKE Magmatski procesi unutar ploča -Havajski vulkanizam je neobičan jer se ne nalazi na granici ploča, već se ispod pacifičke ploče nalazi vruća gljiva magme koja dolazi iz plašta 31

32 32

33 POSLJEDICE TEKTONIKE PLOČA ZA ČOVJEKA Duboki oceanski jarak ( trench ) često mjesto nastanka potresa 33

34 STIJENE Izgrađuju litosferu Stijene su izgrađene od minerala 34

35 Od minerala koji izgrađuju stijene nastaje TLO 35

36 Litosferu izgrađuju STIJENE MAGMATSKE SEDIMENTNE METAMORFNE 36