ODGOVORI NA PITANJA IZ NC UPRAVLJANJA

Transcription

1 ODGOVORI NA PITANJA IZ NC UPRAVLJANJA 1. Koje su referentne točke NC stroja glodalice EMCO PC MILL 105? R N W M M strojna nul točka (Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Određena je od strane proizvođača NC stroja. Ona je ishodište koordinatnog sustava. W N Nul točka obratka (Workpiece zero point) Točka vezana za obradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade. Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. strane proizvođača i ne može se mijenjati. Određena je od R Referentna točka stroja (Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidačima. Pozicija se prijavljuje kontrolnom uređaju čim se klizači približe točki R

2 2. Koji su načini upravljanja i mjerenja udaljenosti kod NC upravljanja? Upravljanje po točkama Ovo upravljanje dozvoljava obradu nakon pozicioniranja u zadanu točku Upravljanje po pravcu Upravljanje po pravcu dozvoljava obradu koja je paralelna sa koordinatnim osima Upravljanje po krivulji Upravljanje po krivulji dozvoljava istovremenu obradu na više osi Direktno mjerenje (čitačem se mjeri udaljenost pomoću mjerne linete pričvršćene na radnoi stol) Inkrementno direktno mjerenje Apsolutno direktno mjerenje Indirektno mjerenje (broje se impulsi i pretvaraju u udaljenost) Indirektno mjerenje Kod indirektnog mjerenja udaljenost će se mjeriti pomoću mreže crta koja se nalazi na okrugloj ploči na navojnom vretenu. Mjerni sistem će očitavati broj crtica. Nakon prijeđenog punog kruga, mjerni sistem će brojiti i broj krugova i broj crtica u svakom novo započetom krugu (zakretni kut). Shematski prikaz je na slici Upravljački dio preračunava broj okreta i dodatni broj crta u udaljenost i tako dobiva vrijednost pređenog puta. Direktno mjerenje Kod direktnog mjerenja vrijednost udaljenosti mjeriti će se preko broja crtica na mreži crta. Sama mreža je pričvršćena za radni stol i prolazi kroz mjerni sistemi koji "čita " broj crtica u prolazu i pretvara ih u električne impulse. Upravljački dio stroja tako "direktno" očitava vrijednost prijeđenog puta - udaljenosti Direktno mjerenje može biti inkrementno ili apsolutno. Inkrementno direktno mjerenje Kod inkrementnog (slijednog) načina mjerenja osnovni dijelovi mjernog sistema su prikazani na slici. Gornja zraka svjetlosti prolazi kroz procijep na maski i prilikom prolaza staklene letve dolazi do prekidanja signala zbog nailaska crnih crta. Fotoelement dobiva svjetlosne impulse i pretvara ih u električne. Ti impulsi dolaze u upravljačku jedinicu na obradu i time se izračunava put između dvije točke. Referntna točka nam služi za određivanje strojne nul-točke. Drugi fotoelement mora dobiti svjetlosni impuls prolazom zrake svjetlosti kroz drugi procjep dolje na maski. Fotoelement pretvara svjetlosni u strujni signal i također ga šalje upravljačkoj jedinici. Kod ovog načina put se izračunava pomoću broja crtica (impulsa). Pri preciznosti od 1µm za duljinu od 10 mm upravljačka jedinica mora izbrojiti impulsa i tada zaustaviti stroj. Kod daljnjeg gibanja mora ponovno brojiti impulse i računati novu

3 udaljenost. Sistem ne može odrediti točnu udaljenost od početne nul točke, nego je mora preračunavati. Zato se sistem naziva slijedni ili inkrementni Apsolutno direktno mjerenje Primjer na slici prikazuje nam apsolutni način mjerenja korištenjem četiri svjetlosne zrake. Osnovni dijelovi ovog sistema su fotočelije (četiri u primjeru), kodna letva i maska. Na kodnoj letvi su četiri reda tamnih ili prozirnih čelija. Tamne čelije dovode do prekida svjetlosti i na fotočeliji stvaraju impuls. Zatamnjenjima i osvjetljenjima predstavljen je binarni kod kojim možemo predstaviti nama razumljive decimalne brojeve na slijedeći način. Kod apsolutnog sistema mjerenja puta može se za svaku pojedinu Kod apsolutnog sistema mjerenja puta može se za svaku pojedinu točku u bilo kojem trenutku odmah odrediti njena pozicija.

4 3. Objasniti koordinatne sustave kod NC stroja - glodalice. Koordinatni sustav kod EMCO glodalice je za os: X paralelan sa prednjim rubom radnog stola Y paralelan sa bočnim rubom radnog stola Z okomit na radni stol Prikazani su: apsolutni koordinatni sustav koji je vezan za fiksnu točku na stroju i inkrementni koordinatni sustav koji je vezan za referentnu točku alata. 4. Objasniti pravilo desne ruke Pravilo desne ruke: Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sistema slijedi položaj prstiju desne ruke, odnosno: Palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z.

5 5. Objasniti 3 načina rada u radnom prozoru Sinumerik 840D JOG, MDA, AUTO Radni prozor je podijeljen u više cjelina i ovisi o načinu rada u kojem se trenutno nalazi. Postoje tri načina rada JOG, MDA i AUTO. JOG upotrebljava se za ručne operacije, kod set-up postavljanja NC stroja MDA (Manual Data Automatic) poluautomatski način rada u kom se programira, radi blok po blok, napisani program se ne sprema nego se koristi samo za potrebnu operaciju. AUTO automatski način rada u kojem se odabiru gotovi programi, pokreću, korigiraju i zaustavljaju. Ovi načini rada mogu se birati pomoću miša, tipkovnice, funkcijskih tipki ili preklopnika načina rada.

6 6. Objasniti tipke strojno-upravljačke tipkovnice kod upravljanja Sinumerik-om 840D SKIP preskočeni blok se neće izvršiti DRY RUN ispitivanje programa (test) OPT STOP zaustavljanje programa kod naredbe M01 1x EMCO tipka RESET Rad stroja blok po blok Zaustavljanje / STOP / START izvršavanje programa Ručno pokretanje alata po osima -4 i +4 EMCO tipke FEED STOP / START Zaustavljanje / pokretanje posmaka Rotacija glavnog radnog vretena smanjivanje / 100% / povećavanje SPINDEL STOP / START Zaustavljanje / pokretanje glavnog radnog vretena Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC stroju.

7 Tipka za pomak revolverske glave glodalice za jedno mjesto. Tipka za uključivanje / isključivanje rashladne tekućine. Preklopnik načina rada : - određivanje referente točke - AUTO mod - EDIT ne koristi se kod Sinumerika - MDA (MDI) mod - JOG mod - posebni JOG modovi sa pomakom od - 1/1000 mm - 1/100 mm - 1/10 mm - 1 mm - 10 mm Regulator brzine posmaka od %.

8 7. Objasniti tipke adresno-numeričke tipkovnice kod upravljanja Sinumerik-om 840D Sastoji se od alfa numeričkih znakova. Veći karakter na tipki se unosi direktno, dok se manji unosi koristeći tipku SHIFT. Potvrda alarma kada se pojavi poruka alarma u liniji alarma na osnovnom prozoru. Prikaz informacija o trenutnom načinu rada Izbor prozora (kada je više radnih prozora na ekranu) Vertikalno pomicanje kursora Horizontalno pomicanje kursora List naprijed natrag Brisanje unatrag Backcpace Tipka izbora (aktiviraj deaktiviraj) Izbor vrijednosti u tablicama ili poljima koji su već unaprijed definirani. Skok na kraj reda ili liste Tipka za uređivanje Edit Tipka za unos Input Preuzima novu vrijednost, otvara i zatvara direktorij, otvara datoteku

9 8. Objasniti opciju MACHINE programa Sinumerik 840D u glavnom izborniku Ovo područje prikazuje sve funkcije i utjecajne faktore koji djeluju na alatni stroj i njihovo stanje. Postoje tri radna područja: 1. JOG način rada upotrebljava se za ručne operacije. Moguće ga je aktivirati preklopnikom načina rada i izborom pozicija sa slike. Pozicioniranje u referentnu nul-točku Preklopnik je u poziciji sa slike i korištenjem tipki za pomicanje potrebno je polagano doći do nul-točke. Određivanje inkrementa posmaka Postavljanjem preklopnika u položaj sa slike moguće je pomicanje alata u svim pravcima korištenjem tipki za pomicanje (ili Alt F1 sa tipkovnice). Brzina pomicanja određena je položajem regulatora posmaka. Ako je potrebno gibanje u brzom hodu potrebno je dva puta brzo kliknuti tipku. Određivanje inkrementa posmaka Zbog što točnijeg pozicioniranja alata veličina posmaka se može mijenjati korištenjem preklopnika načina rada. 1 1/1000 mm pritiskom na tipku Promje 10 1/100 mm pritiskom na tipku na se 100 1/10 mm pritiskom na tipku može mm pritiskom na tipku naprav iti i s tipkovnice računala kombinacijom tipki: mm pritiskom na tipku Alt = 1, Alt = 10, Alt = 100, Alt = 1000,.

10 Popis izbornika Machine JOG Izbornici su vezani za horizontalne i vertikalne funkcijske tipke: Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function <F1> G naredbe Auxiliary function <F2> pomoćne funkcije Spindles <F3> brzina okretanja vretena Axis feedrate <F4> posmak Zoom actual value <F6> povećanje Actual value MCS <F7> trenutna vrijednost WCS <F7> Horizontalne funkcijske tipke Increment <F7> povećanje(od0.001 do 10 mm) Abort <F7> OK <F8> 2. MDA način rada (Manual Data Automatic) upotrebljava se za pisanje programa i testiranje programa blok po blok. Njime prebacujemo željena gibanja preko tipkovnice kao pojedine blokove programa u kontrolnu jedinicu. Kontrolna jedinica obrađuje blok nakon pritiska na tipku Za pokretanje programa u MDA načinu rada potrebni su isti preduvjeti kao i kod automatskog načina rada. Popis izbornika Machine MDA Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function <F1> Auxiliary function <F2> Spindles <F3> Axis feedrate <F4> Actual value MCS <F7> WCS <F7> Delete MDI Program <F8> brisanje programa Horizontalne funkcijske tipke Save MDI Program <F8> spremanje programa Abort <F7> OK <F8> Program Control <F4> kontrola programa OK <F8>

11 3. AUTO način rada u kojem se programi izvršavaju potpuno automatski. Preduvjeti za izvođenje programa su: - program je učitan u kontrolnu jedinicu - referentna točka je postavljena - potrebne korekcije su napravljene (postavljanje nul točke, korekcija alata, ) - aktivirane su sigurnosne mjere (zatvorena su vrata, ) Popis izbornika Machine AUTO Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function <F1> Auxiliary function Spindles Axis feedrate <F4> Program sequence <F5> block Zoom actual value Actual value Machine Work Program level / Actual block <F8> <F2> <F3> <F6> <F7> Horizontalne funkcijske tipke Program Control <F4> kontrola programa OK <F8> Blok search <F5> traženje bloka Calculate contour <F1> Calculate blk endpt <F2> Program level + <F6> Program level <F7> Without calculat. <F8> Search position <F1> Search pointer <F2> Correct program <F7> ispravljanje programa Program overview <F8> pregled programa Execution from ext <F5> Alter enable <F6> Program selection <F7> Work pieces <F1> Part programs <F2> Sub programs <F3> Standard cycles <F4> User cycles <F5> Clipboard <F6>

12 9. Objasniti opciju PARAMETAR programa Sinumerik 840D u glavnom izborniku U radnom području Parameter moguće je upisivati i uređivati podatke koji su potrebni za program te izvršiti korekciju alata. Četiri horizontalne funkcijske tipke vezane za podizbornik Parameter su: Tool offset <F1> R variables <F2> Setting dana <F3> Work offset <F4> 1 Podaci o alatu Tool offset 2 R parametri R parameter aritmetički parametri 3 Postavljanje podataka Setting data 4 Postavljanje nul točaka stroja work offset 10. Objasniti opciju PROGRAM programa Sinumerik 840D u glavnom izborniku U radnom području Program pišu se i ispravljaju programi te se njima upravlja (simulacije 2D i 3D). Aktiviranjem, u glavnom izborniku, horizontalne funkcijske tipke Program <F3> otvara se prozor. Podizbornici (tipovi programa) su: Workpieces <F1> izradak u ovom kontekstu se smatra direktorijem (folderom) koji uključuje programe ili podatke Partprogram <F2> glavni program je slijed naredbi za obradu izratka. Subprogram <F3> potprogram je program koji može biti više puta pozvan iz glavnog programa. Ciklusi su vrsta potprograma. Standard cycles <F4> standardni ciklusi su potprogrami koji se ne mogu mijenjati. Oni se izvršavaju ponavljanjem koristeći strojne korake.

13 User cycles <F5> korisnički ciklusi koje korisnik sam može pisati prema svojim potrebama Clipboard <F6> - Tipovi file-ova i direktorija su: ime.mpf glavni program ime.spf podprogram ime.toa podaci o alatu ime.ufr postavljanje nul točke / okviri ime.ini fajl za inicijalizaciju ime.com komentar ime.def definicija korisničkih podataka i makroi ime.dir zajednički direktorij koji sadrži programe ime.wpd direktorij izratka koji sadrži programe i podatke koji pripadaju izratku ime.clp KLIPBOARD direktorij MOŽE sadržavati sve tipove spisa i direktorija 11. Koji se standard koristi kod NC programiranja na Sinumerik 840D? Programiranje se vrši na osnovi standarda DIN Napišite pravila pisanja programske rečenice SINTAKSA. 1. Na početku svake rečenice nalazi se glavna funkcija G ili M 2. Svaka programska riječ ostaje pravovaljana toliko dugo dok je ne zamijenimo novom 3. Svaka programska rečenica mora biti u svojem redu. 4. Nakon izabrane glavne funkcije slijede, po potrebi, riječi dopunskih parametara upravljanja, jedna iza druge, uvijek odvojene najmanje jednim praznim mjestom 5. Dozvoljeno je pisanje komentara koji se odvajaju znakom ; (točka-zarez) 13. Objasniti glavne i dopunske funkcije. Kodna slova (adrese) nam kazuju način kodiranja i dijele se u: Glavne funkcije: G M Dopunske funkcije: F I J K N T X Y Z određuje putanju alata strojne funkcije brzina kretanja alata - pomak, posmak kružna funkcija - paralelna sa osi X kružna funkcija - paralelna sa osi Y kružna funkcija - paralelna sa osi Z redni broj naredbe broj alata gibanje po osi X gibanje po osi Y gibanje po osi Z...

14 14. Objasnite naredbu G0 ili G00. linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu 15. Objasnite naredbu G1 ili G01. linearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu 16. Objasnite naredbu G2 ili G02. kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu 17. Objasnite naredbu G3 ili G03. kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki sata 18. Objasnite naredbu G4. vrijeme čekanja G04 F2.5 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 2.5 sekundi G04 S50 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena 19. Objasnite naredbu G17. izbor radne površine XY 20. Objasnite naredbu G18. izbor radne površine XZ 21. Objasnite naredbu G19. izbor radne površine YZ 22. Objasnite naredbu G40. isključena kompenzacija alata 23. Objasnite naredbu G41. uključena kompenzacija alata LIJEVA 24. Objasnite naredbu G42. uključena kompenzacija alata DESNA 25. Objasnite naredbu G54. određena W referentna (nul) točka 26. Objasnite naredbu G55. određena W referentna (nul) točka 27. Objasnite naredbu G56. određena W referentna (nul) točka 28. Objasnite naredbu G57. određena W referentna (nul) točka 29. Objasnite naredbu G70. mjerni sustav u inchima 30. Objasnite naredbu G71. mjerni sustav u milimetrima 31. Objasnite naredbu G90. apsolutni mjerni sustav 32. Objasnite naredbu G91. inkrementni mjerni sustav 33. Objasnite naredbu G94. naredba za posmak u mm/min 34. Objasnite naredbu G95. naredba za posmak i mm/okretu 35. Objasnite naredbu G96. konstantna brzina rezanja uključena 36. Objasnite naredbu G97. konstantna brzina rezanja isključena 37. Objasnite naredbu M0. bezuvjetni stop 38. Objasnite naredbu M1. uvjetni stop 39. Objasnite naredbu M2. naredba završetak glavnog programa 40. Objasnite naredbu M3. rotacija vretena u smjeru kazaljke na satu 41. Objasnite naredbu M4. rotacija vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu

15 42. Objasnite naredbu M5. zaustavljanje rotacije vretena 43. Objasnite naredbu M6. naredba za izmjenu alata 44. Objasnite naredbu M17. naredba za povratak iz podprograma 45. Objasnite naredbu M30. naredba završetak glavnog programa 46. Objasnite naredbu T. naredba za odabir alata tj. pozicije na kojoj je alat 47. Objasnite naredbu D. naredba za kompenzaciju alata - broj korekcije alata 48. Objasnite naredbu F. naredba za posmak kod glodanja u mm/min 49. Objasnite naredbu S. naredba za brzinu rezanja u okretajima/min 50. Objasnite naredbu CHF. naredba za zakošenje između dvije naredbu linearnog gibanja 51. Objasnite naredbu RND. naredba za zaobljenje između dvije naredbu linearnog gibanja 52. Objasnite naredbu TRANS. naredba za prebacivanje W referentne točke 53. Objasnite naredbu ATRANS. naredba za dodatno prebacivanje W referentne točke 54. Objasnite što je podprogram, kako se poziva te kako završava? Potprogrami su dijelovi glavnog programa koji se moraju više puta ponoviti Pišu se u posebnim blokovima (Programs / Subprograms). Oni imaju svoja imena po kojima ih se poziva. Slika 12.1 Primjer: U 150-toj naredbi na poziciji X10, Y10 pozvan je podprogram PERO koji će se izvršiti 5 puta (P5) Koristeći naredbu P svaki potprogram se može izvršiti više puta (maksimalno 99 puta). Svaki potprogram završava naredbom M17. Potprogram se može pozvati i naredbom MCALL + ime.potprograma. Tada će se izvršavati iza svakog bloka (NC programske rečenice) glavnog programa. Opoziv izvršenja potprograma je samo naredbom MCALL.

16 Struktura poziva podprograma Moguće je pozvati do 9 nivoe potprograma. Ciklusi se smatraju jednom vrstom potprograma i njih je moguće pozvati i u devetom nivou potprograma. Znači da ukupno teoretski postoji deset razina potprogramiranja (slika 12.2). 55. Objasnite što je ciklus? Ciklusi je niz već unaprijed određenih radnji koje će stroj obaviti automatski. Nakon zadavanja potrebnih parametara, računalo samo odredi optimalnu putanju alata. Tako određeni i proračunati ciklus je u memoriji računala i postepeno se izvršava. Ciklusi mogu biti : - standardni - korisnički Nalaze se pod Menu \ Programs \ Standard cycles ili Menu \ Programs \ User cycles (slika 3.1) Poziv ciklusa je pomoću horizontalne funkcijske tipke <F4> Support. Ciklusi se također mogu pozvati naredbom MCALL.

17 Standardni ciklusu su: Ciklusi za bušenje <F3> Ciklusi za glodanje <F4> Ciklusi za narezivanje navoja <F5> Dok je za korisničke cikluse tipka <F6> Recompile <F7> je tipka koja omogućava ispravljanje upisanih parametara nekog ciklusa preko njegovog menia. 56. Koji su parametri ciklusa? Ciklus za duboko bušenje <F4> Kod dubokog bušenja rupa svrdlo ne može iz jednog zahvata (ulaza) napraviti ukupnu dubinu rupe. Potrebno je prekidanje rada i vađenje svrdla zbog izbacivanja strugotine, hlađenja alata i obratka. U tablici ciklusa 83 prikazani su potrebni parametri: Rectract (Return) plane RTP - povratna površina (površina u koju se vraća alat) Referent (Absolute) plane RFP - referentna površina (površina u kojoj je nul točka W) Safety distance SDIS - sigurnosno odstojanje (u brzom hodu G0) Final drillling depth (Abs) DP - ukupna dubina bušenja Depth increment DPR - površina do koje se buši od referentne površine Drill depth_1 FDEP - apsolutna dubina prvog bušenja (G1) Depth_1, increment FDPR - relativna dubina prvog bušenja (korak) Degression DAM vrijednost smanjenja koraka bušenja Dwell time DTB - vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama Dwell time DTS - vrijeme čekanja prije nastavka bušenja u sekundama Feedrate factor FRF - faktor smanjena posmaka kod nastavka bušenja Operation VARI varijanta izrade rupe

18 57. Navesti sve potrebne podatke o alatu na glodalici opcija Tool offset «Postavljanje» alata u Sinumeriku 840D se obavlja pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku New <F8> za izbor novog alata u podizborniku Parameter <F2> \ Tool offset <F1>. U prozoru se pojavljuju dvije opcije: New tool edge <F3> nova oštrica alata New tool <F4> novi alat Izborom jedne od opcija otvara se prozor koji nudi postojeće alate: T number broj alata u revolverskoj glavi Tool type tip alata tipovi alata su ponuđeni u listi Tipovi alata: Milling tools alati za glodanje Drilling tools alati za bušenje Grinding tools alati za brušenje Turning tools alati za tokarenje Special tools specijalni alati Svaki tip alata (Tool type) nudi svoj novi prozor s određenim alatima 1xx Milling tools - alati za glodanje (slika 6.5) 100 Alat za glodanje CLDATA 110 Glodalo s okruglom glavom 120 Vršno glodalo (bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 121 Vršno glodalo(bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 130 Kutno glodalo (bez kutnog zaobljenja) 131 Kutno glodalo (sa kutnim zaobljenjem) 140 Čeono glodalo 145 Navojno (narezno) glodalo 150 Obodno glodalo Po odabiru glodala (npr. T1 120 glodalo za poravnavanje površine) otvara se novi prozor u kojem se daju svi parametri alata

19 T number Broj alata tj. pozicije u koju će biti smješten u revolverskoj glavi D number Broj korekcije. Alat može imati više korekcijskih brojeva No. of c.edges broj D-number za alat Tool type tip alata Tool name ime alata (može sa dati bilo kakav naziv alata) Tool length comp. kompenzacija duljine alata Geometry dimenzije radnog dijela alata Wear devijacija od geometrijske vrijednosti (npr. brušenje) Base dimenzije držala alata Zbroj vrijednosti geometry, wear i base je ukupna vrijednost korekcije Radius compensation kompenzacija polumjera alata Radius polumjer alata Vertikalne funkcijske tipke T no. + <F1> i T no.- <F2> - prebacuju se na slijedeći veći ili manji broj alata D no. + <F3> i D no.- <F4> - prebacuju se na slijedeću veću ili manju korekciju alata Delite <F5> brisanje Go to <F6> - skok na alat broj (otvara se mali prozorčić koji omogućuje taj skok) Overview <F7> - Pregled svih alata u bazi New <F8> - upis novog alata Moguće kombinacije brojeva alata su: T D1-9

20 58. Kako se određuje broj okretaja alata na glodalici? Brzine rezanja v r (m/min) ovise o materijalu alata te maerijalu obratka. Te brzine nalaze se u tablicama ili u programskim paketima proizvođača alata, dok se približne vrijednosti mogu nači u Praktičaru, Strojarskom priručniku,.. Broj okretaja računa se po formuli n = 1000 * v r / (D * p) (o -1 ) Kod NC programiranja broj okretaja je označen simbolom S - speed 59. Kako se određuje posmak na glodalici? Posmak se na glodalicam mjeri u mm/min. Najčešće se računa prema posmaku za jedan zub glodala s z koji se nalazi u tablicama ili u programskim paketima proizvođača alata, dok se približne vrijednosti mogu nači u Praktičaru, Strojarskom priručniku,.. Na njega utječu različiti faktori: kvaliteta obrađene površine dubina reza širina reza dodatno hlađenje ili suha obrada snaga stroja... Posmak na jedan okret je s = s z * z (mm/okr) gdje je z broj zuba na glodalu. Brzina posmaka je s' = s z * z * n (mm/min). Kod NC programiranja broj posmak je označen simbolom F - feed 60. Kako se izvodi simulacija glodanja i što pokazuje? Napisani NC program se može se simulirati u 2D ili 3D kako bi se mogla vidjeti putanja alata (2D) ili putanja alata, promjene alata, dubine rezanja i izgled gotovog predmeta (3D). Aktiviranje simulacije je u operativnom modu Programs izborom odgovarajuće horizontalne funkcijske tipke Simulation <F6>

21 Otvara se novi prozor Horitontalne funksijske tipke Start <F5> - pokreće simulacju Reset <F6> - poništava simulacju i omogučuje ponovnu simulaciju aktiviranjem tipke Start Edit <F1> - vraća ekran u edit mod za upisivanje ispravljnje NC programa Single block <F7> - omogučava izvršenje programa «red po red» Vertikalne funksijske tipke Zoom Auto <F1> - povećava ekran To origin <F2> - vraća ekran u početno postavljanje Display All <F3> - pokazuje radno područje stroja Zoom + <F4> - povećava ekran Zoom - <F5> - smanjuje ekran Delite window <F6> - čisti ekran Cursor coarse fine <F7> - postavlja hod kursora u fini pomak Settings <F8> - postavljanje prozora otvara se prozor U 2 D simulation setup data prozoru se mogu: View plane - Mijenjati pogledi odabirom kombinacije X, Y ili Z osi Draw dalay mijenjati vrijeme čekanja između izvršenja dvije naredbe Position type odabrati početna pozicija (točka) M ili W Circle with auxiliary lines koristiti pomoćne linije kod krugova Use tool offset upotrijebiti podatke o alatu (duljina) Activate cutter compensation aktivirati kompenzaciju alata

22 Simulacija u 3D kreće aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke 3D-View <F5>. Otvara se slijedeći prozor U prozoru se aktiviraju nove vertikalne i horizontalne funkcijske tipke. Vertikalne tipke funkcijske Pogled simulacije View <F1> omogućuje biranje pogleda na obradak, odnosno projekcije pri kojoj će se odvijati obrada Također je moguće mijenjati i veličinu pogleda (skalu) od %. Postavljanje parametara simulacije Parameter <F3> daje nekoliko mogućnosti Škripac Clamping može biti vidljiv ili ne, biti postavljen u smjeru X ili Y osi te biti postavljen na automatiku (ako postoji automatsko stezanje obratka na stroju).

23 Simulacija alata Tool presentation može biti: Volume model prikazuje alat kao trodimenzionalno tijelo volumen Transparent volume model prikazuje alat prozirnim i može sa stalno vidjeti iza alata Wire model - prikazuje alat kao žičani model No tool representation ne prikazuje alat Rezolucija Resolution može biti: visoka - High, srednja Medium i niska - Low. Opći parametri General omogućuju postavljenje: Otkrivanja kolizije Colision detection koja prikazuje: Koliziju alata i obratka u brzom hodu Koliziju alata i škripca Koliziju dijelova alata koji ne režu materijal s obratkom ili škripcem Pozicije od nul točke - MCS / WCS position prikazuje simulaciju od strojne nul točke ili radne nul točke obratka. Brzine simulacije rezanja Cutting određuje brzinu simulacije što je brzina manja prikaz je realističniji, ali duže traje. Izbor ili brisanje radne površine - Set / Clear section <F3> prikazuje presjek koji će biti prikazan nakon simulacija obrade. Definiranje obratka - Workpiece

24 <F5> otvara prozor sa skicom sirovog obratka i dimenzijama X, Y i Z - udaljenost nul točke obratka W od strojne nul točke M Upisuju se vrijednost X, Y i Z koje su upisane u bazu podataka Nul točaka (Menu / Parametar / Work offset) +X, -X, +Y, -Y i Z dimenzije obratka (sirovca) Upisuju se vrijednost X, Y i Z koje su upisane u naredbu TRANS. Kako je točka W najčešće na nepomičnoj čeljusti škripca X i Y su 0. +X i +Y su dimenzije tlocrta obratka, dok je Z vrijednost za koju se premješta W točka po visini.

25 Z - udaljenost od površine obratka (sirovca) fiksne točke škripca. Najčešće je istaa kao i vrijednost Z u TRANS-u. Visina izratka (25,000 mm). Potrebno je unijeti izmjerenu visinu izratka. Udaljenost od ruba obratka graničnika (2,000) se postavi na škripcu prema predmetu i najčešće je 0. Definiranje alata - Tools <F6> omogućuje određivanje alata koji će obrađivati predmet. Tipkama odaberi alat Take tool <F4> ili obriši alat - Remove tool <F5> dodjeljuje se alat pojedinom držaču alata u revolverskoj glavi (T001. T010) Po odabiru svih potrebnih alata kod izabranog programa potrebno je potvrditi odabir funkcijskom tipkom OK.

26 Horizontalne funkcijske tipke Uređivanje NC programa Edit <F1> vraća 3D - prozor u prozor za uređivanje NC programa kako bi se napravile potrebne korekcije ili nastavio pisati program. Pokretanje simulacije NC programa Start <F5> pokreće kontinuiranu simulaciju NC programa. Poništavanje simulacija NC programa Reset <F6> zaustavlja NC program i vraća ga na početni blok kako bi se ponovo, od početka, mogao simulirati. Blok po blok prikazivanje NC programa Single <F7> pokreće simulaciju NC programa i izvršava ju postepeno «red po red» po svakom pritisku tipke Start Koje su referentne točke NC tokarilice EMCO PC TURN 105? M strojna nul točka (Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Odredio je proizvođač NC stroja. Ona je ishodište koordinatnog sustava. W R A N Nul točka obratka (Workpiece zero point) Točka vezana za obradak. Slobodno se mijenja prema potrebama izrade. Referentna točka (Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidačima. Pozicija se prijavljuje kontrolnom uređaju čim se klizači približe točki R Mirna, mrtva točka Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. Određena je od strane proizvođača i ne može se mijenjati.

27 62. Objasniti koordinatne sustave kod NC stroja - glodalice. Koordinatni sustavi Pravilo desne ruke: Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sistema slijedi položaj prstiju desne ruke, odnosno: Palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z. Koordinatni sustav kod EMCO tokarilice je za os: Z paralelan sa osi rotacije X okomit na os rotacije Na slici su prikazani apsolutni koordinatni sustav koji je vezan za fiksnu točku na stroju i inkrementni koordinatni sustav koji je vezan za referentnu točku alata.

28 63. Navesti sve potrebne podatke o alatu na tokarilici opcija Tool offset Baza podataka alata - podaci o alatu Svrha podataka o alatu je mogućnost pozicioniranja alata tako da se kod programiranja može koristiti čelo alata ili os rotacije alata. Svaki alat koji se koristi na stroju mora biti izmjeren i najvažnija je udaljenost L1 po osi X od vrha alata do referentne točke alata (N). L1 L2 po osi Z od vrha alata do referentne točke alata (N) L2 R radijus vrha alata Pozicija alata pozicija noža alata 1 9 U bazi podataka alata spremaju se podaci o alatu i to duljina L1(x), duljina L2(y), pozicija noža alata C.pos i radijus R. Korištenje podataka o alatu bitno je kod aktiviranja komande za kompenzaciju alata G41 ili G42.

29 64. Kako se izvodi 3D simulacija tokarenja? Uređivanje parametara 1 CLAMPING DEVICE Označiti vidljivost stezne glave (amerikanera) Clamping devicce visible X. Po potrebi označiti da je vidljiv i konjić (Tailstock visible X) Alati moraju uvijek biti označeni kao vidljivi Tools visible X. 2. GENERAL Uključiti koliziju Collicion detection ON kako bi se vidjelo da li je negdje u programu kolizija alata s obratkom ili strojem. Odabrati MCS ili WCS poziciju od koje ce se mjeriti. Wait states čekanje kod simulacije između gibanja alata. Što je veći broj čekanje je duže.

30 Uređivanje obratka (sirovca) Samo kod 3D Primjer za G54 = 45 i TRANS Z99 Duljina obradka koja izlazi iz pakni Promjer obratka Dubina pakni G54 Ukupna duljina obratka Odabir alata Toolholder drzac alata stroja Tools alati na raspolaganju 1 - Odabrati mjesto u držaču alata 2 Odabrati alat 3 - TAKE TOOL

31 65. Objasniti urezivanje navoja naredbom G33 i G63 na glodalici Kod oba slučaja brzina rotacije i posmak su 100% Npr izrada M6 navoja Iz tablica se za urezivanje navoja M6 pronađe korak navoja 1 mm te promjer potrebne rupe 4,917mm. Nakon što su odgovarajućim svrdlom izradene rupe aktivira se ureznica M6 sa slijedećim parametrima M5, korak 0,8 broj okretaja alata S=200 o/min izračuna se posmak F=200*0,8=160 mm / min M8, korak 1,25 broj okretaja alata S=200 o/min izračuna se posmak F=200*1,25=250 mm / min M10, korak 1,5 broj okretaja alata S=200 o/min izračuna se posmak F=200*1.5=300 mm / min M6, korak 1 broj okretaja alata S=200 o/min izračuna se posmak F=200*1=200 mm / min Urezivanje navoja sa sinkronizacijom motora T10 D1 M6 S200 M3 F200 G0 X20 Y20 Z5 G33 K1 Z-6 G33 K1 Z5 G0... Urezivanje navoja sa kompenzacijom udara bez sinkronizacije motora T10 D1 M6 S200 M3 F200 G0 X20 Y20 Z5 G63 Z-6 G63 Z5 M4 G0...