EUROCABLE GROUP d.d ZAGREB, Jankomir 25F JAVNA RASPRAVA. III Tehni ko-tehnološko rješenje. mr.oec. Barbara Pospišil, dipl.ing.kem.

Transcription

1 INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA ZAGREB, J.Rakuše 1 Nositelj zahvata: EUROCABLE GROUP d.d ZAGREB, Jankomir 25F Naziv postupka: UTVR IVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA IZMJENU ZAHVATA POSLOVNO PROIZVODNOG KOMPLEKSA EUROCABLE GROUP Razina postupka: JAVNA RASPRAVA Broj projekta: /10 Knjiga: Voditelj izrade zahtjeva objedinjenih uvjeta zaštite okoliša: Suradnici: III Tehni ko-tehnološko rješenje mr.oec. Barbara Pospišil, dipl.ing.kem. Domagoj Vranješ, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing. Radni tim EUROCABLE GROUP: Tomislav Hren, dipl.ing. ra., Direktor sektora Proizvodnja i razvoj Božena Govor inovi, dipl.ing. biotehnol., Glavni tehnolog - konstruktor Martina Glavan, dipl.ing. kem., Tehnolog - konstruktor Alen Andri, Lead Auditor QMS&EMS, Direktor sustava upravljanja kvalitetom Direktor Zavoda za planiranje, studije i zaštitu okoliša: Andrino Petkovi, dipl.ing.gra. Mjesto i datum: Zagreb, velja a KOPIJA BR. REVIZIJA B

2 Sadržaj knjige III TEHNI KO-TEHNOLOŠKO RJEŠENJE 1. UVOD OBRAZLOŽENJE OP E TEHNI KE, PROIZVODNE I RADNE KARAKTERISTIKE POSTROJENJA SIROVINE I AMBALAŽA Metali Materijali za izoliranje i oplaštivanje Pomo ni materijali Ambalaža OPIS ZAHVATA I LOKACIJE ZAHVATA PLAN S PRIKAZOM LOKACIJE ZAHVATA POSTOJE I OBJEKTI OPIS POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRI NIH KABELA I VODOVA PROIZVODNJA BAKRENE ŽICE Sirovine Opis UPCAST postupka Proizvod nakon UPCAST postupka Osnovne proizvodne i tehni ke karakteristike UPCAST postrojenja Odabrani proces proizvodnje bakrene žice u odnosu na NRT Proizvodnja PVC GRANULATA Miješanje dry-blend-a i ekstrudiranje granulata Linija za proizvodnju granulata PROIZVODNJA ELEKTRI NIH VODOVA I KABELA Provla enje bakra Sukanje i použenje vodi a i žila Izoliranje vodi a Oplaštivanje vodova i kabela Pakiranje vodova i kabela Ispitna stanica BLOK DIJAGRAM POSTROJENJA PREMA POSEBNIM TEHNOLOŠKIM DIJELOVIMA PROCESNI DIJAGRAM TOKA LINIJA ZA VERTIKALNO IZVLA ENJE BAKRENE ŽICE LINIJA ZA PROVLA ENJE BAKRENE ŽICE LINIJA ZA SUKANJE VODI A I ŽILA LINIJA ZA POUŽENJE VODI A I ŽILA LINIJA ZA POUŽENJE ŽILA PROIZVODNJA PVC GRANULATA IZOLIRANJE VODI A OPLAŠTENJE PAKIRANJE PROCESNA DOKUMENTACIJA POSTROJENJA ANALIZA PRIMIJENJENIH TEHNIKA U ODNOSU NA NRT U OSTALIM PROIZVODNIM PROCESIMA U PROIZVODNOM KOMPLEKSU EUROCABLE GROUP SUSTAV HLA ENJA TEHNOLOŠKE VODE OBRADA OTPADNIH VODA EMISIJE U ZRAK OTPAD SKLADIŠTENJE Stranica 2 od 71

3 8.6. BUKA ENERGETSKA U INKOVITOST PRILOG: OPIS POSTUPAKA ZA PROIZVODNJU BAKRENE ŽICE Stranica 3 od 71

4 1. UVOD Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) neophodno je utvrditi objedinjene uvjete zaštite okoliša za industrijska postrojenja. Na in podnošenja Zahtjeva za utvr ivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša propisan je Zakonom ( l. 85) a sadržaj l. 6. Uredbe o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08). Prema navedenom Zakonu i Uredbi, Tehni ko-tehnološko rješenje obavezan je dio Zahtjeva, a sadržaj Tehni ko-tehološkog rješenja propisan je lankom 7. Uredbe i sadrži slijede a poglavlja: 1. op e tehni ke, proizvodne i radne karakteristike postrojenja, 2. plan s prikazom lokacije zahvata s obuhvatom cijelog postrojenja (situacija), 3. opis postrojenja, 4. blok dijagram postrojenja prema posebnim tehnološkim dijelovima, 5. procesni dijagrami toka, 6. procesna dokumentacija postrojenja, 7. sva ostala dokumentacija koja je potrebna radi objašnjenja svih obilježja i uvjeta provo enja predmetne djelatnosti koja se obavlja u postrojenju. Ovo Tehni ko-tehnološko rješenje odnosi se na izmjenu zahvata proizvodno-poslovnog kompleksa Eurocable Group u Jakovlju. Za zahvat u prostoru Poslovno-proizvodni kompleks Eurocable Group je izdana lokacijska dozvola OBRAZLOŽENJE Nositelj zahvata EUROCABLE GROUP d.d. je dana 23. ožujka godine od Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno ure enje i gradnju Zagreba ke županije ishodio lokacijsku dozvolu za zahvat u prostoru: POSLOVNO- PROIZVODNI KOMPLEKS EUROCABLE GROUP u Jakovlju, radno podru je Sjever-1. Lokacijska dozvola (KLASA: UP/I /10-01/02, URBROJ: 238/ , od 23. ožujka 2010., pravomo no od 24. ožujka 2010.) izdana je na temelju Idejnog projekta T.D. 04/09 od prosinca 2009., izra enom po LABOS ARHITEKTURA d.o.o., Svetice 21, Zagreb i ostalih priloženih dokumenata Na temelju navedenog idejnog projekta, Uprava za procjenu okoliša i industrijsko one iš enje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva dala je mišljenje (KLASA: /09-04/78, URBROJ: , od 16.prosinca 2009.) prema kojem za navedeni zahvat ne treba provoditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, kao ni postupak procjene utjecaja na okoliš. Podru je izvo enja zahvata nalazi se na podru ju ekološke mreže Republike Hrvatske me unarodno važno podru je za ptice HR Hrvatsko Zagorje. Iako se nalazi na podru ju ekološke mreže Republike Hrvatske, zahvat prema mišljenju Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno ure enje i gradnju Zagreba ke županije (KLASA: UP/I /10-01/02 URBROJ: 238/ ) ne e imati bitan utjecaj na navedeno podru je ekološke mreže te nije potrebno provoditi postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu (ekološku mrežu). Tako er je isho ena i potvrda glavnog projekta od Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno ure enje i gradnju Zagreba ke županije (KLASA: /10-03/84, URBROJ: 238/ , od 22.travnja 2010.) i uporabna dozvola (KLASA: UP/I /11-01/07, URBROJ: 238/1-18/ , od 6. svibnja 2011.) Nositelj zahvata je donio odluku o izmjeni zahvata poslovno proizvodnog kompleksa EUROCABLE GROUP ugradnjom linije za proizvodnju bakrene žice proizvodnog Stranica 4 od 71

5 kapaciteta tona godišnje. Kapacitet taljenja pe i je 1430 kg bakra na sat, što je 34 t/dan. Prema Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) nositelj zahvata je obavezan ishoditi Objedinjene uvjete zaštite okoliša - Prilog I. t (b), postrojenja za taljenje kao i legiranje obojenih metala, uklju uju i oporabljene proizvode (rafiniranje, lijevanje u talionicama, itd.), kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za sve druge metale. Tako er, prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, 67/09), Prilog I, t. 46. za sve zahvate za koje je potrebno pribaviti objedinjene uvjete zaštite okoliša prema posebnom propisu, potrebno je provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) i Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Stranica 5 od 71

6 2. OP E TEHNI KE, PROIZVODNE I RADNE KARAKTERISTIKE POSTROJENJA Osnovna namjena proizvodnog postrojenja Eurocable Group je proizvodnja elektri nih vodova i kabela napona do 1 kv. Proizvedeni elektri ni vodovi i kabeli se upotrebljavaju u gra evinarstvu za elektri ne instalacije, za distribuciju elektri ne eneregije izme u transformatorskih stanica i za napajanje strojeva i industrijskih postrojenja. Kapacitet pogona je tona gotovih proizvoda, koji se sastoje od tona metala (bakra), te tona izolacijskih i plaštevskih materijala (PVC, PE, XLPE), od ega je tona PVC granulata iz vlastite proizvodnje. Za proizvodnju tona PVC granulata potrebno je tona PVC praha, tona krede (CaC0 3 ), tona plastifikatora (DINP, DIDP), te 100 t stabilizatora (aditiva). Predvi eno vrijeme rada postrojenja je tijekom cijele godine (52 tjedna godišnje, 7 dana u tjednu, 24 sata na dan). Predvi enom sistematizacijom radnih mjesta investitora u proizvodnom pogonu izrade kabela predvi en je rad 67 radnika od ega 60 radnika u proizvodnom procesu i 7 radnika u upravno-administrativnim funkcijama. Za radnike u administraciji (7 radnika) predvi a se rad u jednoj smjeni, a za radnike u proizvodnji (60 radnika) uglavnom rad u etiri smjene (6+2), što zna i da e u smjeni raditi po 15 radnika. Najve i broj radnika koji se može na i u prostorima proizvodnog kompleksa je 22 u prvoj smjeni, odnosno u trenutku promjene smjena 37 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih prema sistematizaciji radnih mjesta investitora bi bile 3 žene i to samo u nesmjenskom ciklusu na administrativno-upravnim funkcijama i u tehnologiji. U smjenskom ciklusu, zbog strukture posla, nema zaposlenih žena. Na postrojenju za vertikalno izvla enje bakrene žice predvi a se zapošljavanje dva radnika u smjeni ( etiri smjene (6+2), sedam dana u tjednu) SIROVINE I AMBALAŽA Metali U proizvodnji elektri nih vodova i kabela korišteni materijali se dijele na metale, izolacijske i plaštevske materijale, ostale pomo ne materijale (ispune, trake i sl.) Metali koji se koriste za izradu vodi a su bakar (Cu), aluminij (Al) te aluminijska legura (AlMgSi). Bakar se koristi za izradu vodi a vodova i kabela za upotrebu u gra evinarstvu te za napajanje elektri nih aparata i postrojenja. Postoje bakreni vodi i klase 1 (puni), klase 2 (višeži ni) i klase 5 (finoži ni) prema standardu DIN VDE 0295 (ili IEC / HD 383). Vodi i klase 1 se koriste za nominalne presjeke vodi a od 1,5 mm 2 do 16 mm 2 (pretežito za instalacijske vodove), vodi i klase 2 za nominalne presjeke vodi a od 10 mm 2 do 300 mm 2 (pretežito za energetske kabele), a vodi i klase 5 za nominalne presjeke od 0,5 mm 2 do 240 mm 2 (za fleksibilne kabele). Trenutno se u postrojenju Eurocable Group u Jakovlju kao sirovina u prvoj fazi izrade elektri nih vodi a koristi bakrena žica promjera 8 mm namotana u koture mase 3 do 5 tona, te promjera 1,5 do 2 metra i visine 0,5 do 1 metar na drvenoj paleti. Takva bakrena žica proizvodi se prema standardu ASTM B49. Bakrena žica za tu namjenu proizvodi se iz bakrenih katoda, plo a istog bakra 99,9% dimenzija 100 x 100 x 12 mm. Ova sirovina se trenutno kupuje u dovozi u kompleks Eurocable. Stranica 6 od 71

7 Relizacijom izmjene zahvata koja predvi a dopunu proizvodnog pogona postrojenjem za vertikalno izvla enje bakrene žice, proizvodni proces se proširuje za jedan korak, te tako sirovina u procesu postaju bakrene katode od istog bakra dimenzija oko 100 x 100 x 12 mm Materijali za izoliranje i oplaštivanje Materijali koji se koriste za izoliranje vodi a i oplaštenje kabelskih jezgri su polivinilklorid (PVC), polietilen (PE) i umreženi polietilen (XLPE). Ti materijali dolaze u obliku granulata pakiranih u jumbo vre e ili kartonske oktabine mase 1 tona na drvenoj paleti. Granulati se definiraju prema kabelskim standardima za izolacije i plašteve koje moraju zadovoljiti. Oko 75% ukupne koli ine izolacijskih i plaštevskih materijala ine PVC granulati, i to etiri vrste za izolacije i plašteve slijede ih tipova: 1. PVC tip YI1, YM1 prema standardu VDE (TI1, TM1 prema VDE ) gusto e 1,4 g/cm 3 zauzima oko 80% od PVC granulata 2. PVC tip YI2 prema standardu VDE (TI2 prema VDE ) gusto e 1,44 g/ cm 3 - zauzima oko 5% od PVC granulata 3. PVC tip YM2 prema standardu VDE (TM2 prema VDE ) gusto e 1,42 g/ cm 3 - zauzima oko 5% od PVC granulata 4. PVC tip DIV-4, DMV-5 prema VDE gusto e 1,45 g/ cm 3 - zauzima oko 10% od PVC granulata. Oko 15% ukupne koli ine izolacijskih i plaštevskih materijala ine XLPE granulati za izolacije tipova DIX-3 prema standardu HD i TIX-2, TIX-5 prema standardu HD 626 S1. Oko 10% ukupne koli ine izolacijskih materijala ine PE granulati za plašteve tipova DMP-2 prema standardu VDE Izolacijski i plaštevski materijali uglavnom se nabavljaju u tzv. prirodnoj boji koja varira od prozirne preko bijele do sive, te se za upotrebu u proizvodnji elektri nih vodova i kabela bojaju masterbatch-ima, granulatima identi nog baznog polimera s dodatkom pigmenata raznih boja. Izolacijski i plaštevski materijali koji se koriste u proizvodnji el. vodova i kabela moraju zadovoljavati RoHS direktivu Europske Zajednice 2002/95/EC ( Restriction of use of certain Hazardous Substances in Electrical and Electronic Equipment - ograni avanje upotrebe odre enih štetnih materijala za elektri ne i elektroni ke komponente) koja je stupila na snagu 1. srpnja godine, a zabranjuje upotrebu olova (Pb), žive (Hg), kadmija (Cd), šesterovalentnog kroma (Cr 6+ ), polibromiranog bifenila (PBB) i polibromiranog difenil-etera (PBDE) Pomo ni materijali Najzastupljeniji pomo ni materijal u proizvodnji el. vodova i kabela je gumena ispuna (EPDM - etilen propilen dien monomer ili guma M klase) koja služi kao punilo koje zaokružuje jezgru kabela prije stavljanja plašta. EPDM dolazi u obliku granulata pakiran u jumbo vre e mase 1 tona na drvenoj paleti. Ostali pomo ni materijali su ispuna HFFR, papirnate, poliesterske ili polipropilenske trake kojima se omataju vodi i ili jezgro kabela, talk, aramidni filament, bakrena traka i dr Ambalaža Ambalaža koja se koristi u proizvodnji elektri nih kabela i vodova su drvene palete, bubnjevi i plasti ne folije za omatanje. Stranica 7 od 71

8 El. vodovi i kabeli se mogu pakirati u koture ili na drvene bubnjeve. Koturi se omataju termoskupljaju om folijom, slažu na drvene palete te se cijele palete zamataju stretch folijom, dok se kabeli pakirani na bubnjeve ne moraju omatati. Standardne veli ine kotura su unutarnji promjer 25 cm/vanjski promjer 40 cm/visina 20 cm za vodove i kable, te unutarnji promjer 15 cm/vanjski promjer 35 cm/ visina 5 cm za žice. Bubnjevi postoje u raznim veli inama, promjera stranice od 60 cm do 250 cm, širine od 44 cm do 139 cm. Stranica 8 od 71

9 3. OPIS ZAHVATA I LOKACIJE ZAHVATA 3.1. PLAN S PRIKAZOM LOKACIJE ZAHVATA Predmetna zona zahvata nalazi se u sjeverozapadnom dijelu radnog podru ja Sjever-1 u op ini Jakovlje. Radno podru je Sjever-1 je izdvojeno gra evinsko podru je van naselja gospodarske namjene (proizvodne i/ili poslovne namjene) smješteno u zapadnom dijelu op ine Jakovlje u neposrednoj blizini križanja županijske ceste Ž3008 koja preko postoje eg nadvožnjaka prelazi državnu cestu D1 (Zagorska magistrala bivša županijska cesta Ž2196). Zona zahvata obuhva a k /1 k.o. Jakovlje, u Jakovlju. Površina zahvata iznosi m 2. Na parceli se nalaze slijede i objekti i površine: 1. Proizvodna hala 2. Skladište na otvorenom 3. Separator ulja i masti oborinskih voda s prometnih i manipulativnih površina 4. Biološki ure aj za pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda 5. Trafostanica 6. Prometne površine 7. Zelene površine 8. Podzemni sprinkler bazen sa pumpnom stanicom Smještaj postrojenja za vertikalno izvla enje bakrene žice je unutar proizvodne hale, u sjeverozapadnom dijelu hale koji je u planovima i glavnom projektu ozna en kao rezervni prostor, što je na preglednoj situaciji zahvata (slika1.) ozna eno crvenom bojom. Rezervni prostor odijeljen je zidom prema unutarnjem skladišnom prostoru, a zidom s prolazom prema drugom dijelu proizvodne hale u kojem su smješteni strojevi za proizvodnju elektri nih kabela i vodova. Stranica 9 od 71

10 Slika 1. Pregledna situacija zahvata LEGENDA 1. Proizvodna hala (crveno je ozna ena pozicija ugradnje pe i za taljenje bakra) 2. Skladište na otvorenom 3. Separator ulja i masti oborinskih voda s prometnih i manipulativnih površina 4. Biološki ure aj za pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda 5. Trafostanica 6. Prometne površine 7. Zelene površine Stranica 10 od 71

11 POSTOJE I OBJEKTI Cijeli poslovno-proizvodni kompleks je ogra en. U blizini ulaza na parcelu, u njenom južnom dijelu nalazi se objekt ulazne porte sa nadstrešnicom kako bi se uz video nadzor osigurao kontrolirani pristup u poslovno-proizvodni kompleks. Slika 2. Proizvodno-poslovni kompleks Eurocable Group Slika 3. Proizvodna hala Eurocable Group u Jakovlju Proizvodna hala Proizvodni dio hale namijenjen je proizvodnji elektri nih vodova i kabela. U glavnom prostoru hale smještene su proizvodne linije zajedno sa ogra enim prostorom ispitne stanice. Kao zasebne prostorije zbog tehni ko-tehnoloških zahtjeva projektirani su skladište gotove robe i sirovina, prostor za instalaciju postrojenja za vertikalno izvla enje bakra i prostor za proizvodnju PVC granulata. Uz sjeveroisto no pro elje, uz vanjski zid prostora za proizvodnju PVC granulata smješteni su silosi teku ih komponenti (DDIP, DNP) za proizvodnju PVC granulata. Kao prate e prostorije proizvodnog procesa u prizemlju Stranica 11 od 71

12 nalaze se: prostorija rashladnog sustava za hla enje industrijske vode koja sa vanjskim dijelom rashladnog postrojenja ini jedinstvenu tehni ko-tehnološku cjelinu; ured skladištara za prihvat i otpremu robe sa unutarnjeg i vanjskog skladišta; elektro-soba za smještaj glavnog razvodnog ormara unutar rezervnog prostora za proširenje; uz prostor skladišta nalaze se muške i ženske sanitarije kako bi se osigurala primjena pravila zaštite na radu glede propisanog broja wc-a na propisanim udaljenostima. U jugoisto nom dijelu proizvodne hale nalaze se: radionica za održavanje strojeva; sprinkler stanica; kompresorska stanica; za radnike u proizvodnji osigurana je garderoba sa ormari ima i prate im sanitarijama i tuševima, te prostorija za uzimanje obroka. Pristup otvorenoj galeriji na 1. katu omogu en je sa vanjskog prostora preko ulaznog hala sa stubištem ili putem drugog stubišta direktno iz prostora proizvodne hale. Sa otvorene galerije na 1. katu omogu en je pristup u tri ureda sa sobom za sastanke i prate u ajnu kuhinju i sanitarije. Na 1. katu nalaze se i dvije tehni ke prostorije: prostorija za bojler i rezervni prostor predvi en kao strojarnica za fazu 2. Iz prostorije za bojler omogu en je i drugi izlaz putem vanjske penjalice. Ista penjalica služi i kao pristup na krov. Na krovu se nalaze 3 klima komore na eli nim platformama. Putem hodnih traka omogu en je pristup klima komorama na krovu za potrebe servisiranja i održavanja klima komora. Prostor unutar proizvodnog dijela hale organiziran je na na in da je omogu eno neometano odvijanje svih tehni ko-tehnoloških proizvodnih procesa. Izme u pojedinih strojeva osiguran je prostor za jednostavnu i neometanu manipulaciju odgovaraju ih transportnih vozila. Ulazi u proizvodni dio hale omogu eni su sa sve etiri strane kroz ulazna vrata odgovaraju ih dimenzija. Cijeli prostor proizvodnog dijela hale izveden je u razini okolnog terena, bez denivelacija u visini podova. Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrbna mreža spojena je na postoje i magistralni cjevovod DN600, koji prolazi preko D1 i rijeke Krapine. Priklju ak je izvršen sa profilom DN225 mm za potrebe gra evine. Unutar predmetne parcele instalirno je vodomjerno okno sa 4 vodomjera. Sustav je izveden tako da glavna dovodna cijev promjera 225 do e do vodomjernog okna koje je smješteno unutar parcele, a nakon toga odvajaju se cjevovodi za vanjsku hidrantsku mrežu sa svojim vodomjerom, unutarnju hidrantsku mrežu sa svojim vodomjerom, sanitarnu vodu sa svojim vodomjerom i sprinkler priklju ak sa vlastitim vodomjerom. Kanalizaciju sa injavaju unutarnja sanitarno-fekalna kanalizacija, vanjska sanitarno fekalna kanalizacija, vanjska kanalizacija oborinskih voda sa prometnica i vanjska kanalizacija oborinskih voda sa krova. Elektroinstalacija Napajanje gra evine i mjerenje potroška el. energije izvedeno je prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti (PEES) i uvjetima Elektre Zapreši. Predvi eno je rezervno napajanje priklju kom na sprinkler stanicu, pumpi i dijela instalacije na agregat. Za agregat je odabrano standardno akusti ko-izolirano stacionarno elektroagregatsko postrojenje tip kao : ZP-V500. A1B trajna snaga /snaga preoptere enja 505/565 kva, kod 3x400/231 V, cosfi = 0,8, 50 Hz, /min. U skladu sa tehni kim uvjetima HEP-a, u glavni razvodni ormar ugra ena je rastavna naprava za vidno odvajanje dijela elektri nih instalacija napojenih pomo u ure aja za neprekidno napajanje ili agregata od niskonaponske distribucijske mreže. Rastavna naprava dostupna je djelatnicima HEP-ODS u slu aju potrebe radova, a u cilju osiguranja zaštite od povratnog napona. Razvod predmetne instalacije po etažama izvršen je iz razvodnih ormara. Ormari su izra eni od plastificiranog eli nog lima. Opremljeni su vratima sa bravicom. Stranica 12 od 71

13 Rasvjeta Nivo osvjetljenosti, u svim prostorima gra evine, odabran je na temelju standarda U.C Vanjska rasvjeta objekta i prilazne ceste riješena je u skladu sa CIE preporukama. Instalacija plina Plinske instalacije razvedene su od ST plinovoda d110pe u pristupnoj prometnici do potroša a u gra evini. Na parceli je smještena primopredajna mjerno-redukcijska stanica gdje e se tlak plina reducirati na 100 mbar, a na samom objektu bit e plinski ormari sa zaporom. Predvi ena potrošnja plina je oko 100 Nm 3 /h. Potroša i plina su: Redni broj Predvi eni plinski ure aji Nazivna snaga Q NL (kw) Broj jedinica (kom) 1 Klima komora 300, Pl. cirko aparat, VU282 28,00 1 Instalacije grijanja, hla enja i klimatizacije Grijanje i ventilacija hale za proizvodnju predvi eno je putem tri krovne klima komore kapaciteta zraka 40000m 3 /h svaka, sa plinskim grija em snage 300 kw. Zrak se kanalima razvodi i preko sapnica distribuira po hali. U halu se ubacuje 100% svježi zrak koji prethodno prolazi kroz rekuperator te preuzima toplinu otpadnog zraka. Transmisijski gubici topline za proizvodnu halu iznose 350 KW. Za grijanje i hla enje uredskih prostora služe ventilokonvektori i podstropne klima komore sa dobavom svježeg zraka, predvi ene za etverocijevni sustav grijanja. Centralna priprema svježeg zraka vrši se u klima komori smještenoj u hali. Zrak se od klima komore razvodi limenim kanalima do podstropnih jedinica te se tamo prema potrebi dodatno grije ili hladi preko izmjenjiva a, te istrujava u prostoriju preko istrujnih anemostata. Ukupni volumena zraka iznosi m 3 /h, ime se postiže 1,5 izmjena zraka po satu. Recirkulacijski zrak se usisava preko usisne rešetke spojene na jedinicu. Ventilokonvektori su spojeni na instalacijske vertikale tople vode, hladne vode i kondenzata. Ventilacija sanitarnih prostorija predvi ena je pomo u zra nih odvodnih ventila i limenih kanala. Izbacivanje zraka vrši se preko krovnog ventilatora. Zrak se dovodi preko rešetki u vratima. Ovaj sustav osigurava oko 6 izmjena na sat. Kotlovnica Centralna priprema radnog medija za grijanje upravne zgrade vrši se u kotlovnici, koja se nalazi u proizvodnoj hali. Potrebe za toplinom upravnog dijela su 65 kv. U kotlovnici su ugra ena dva zidna kotla snage 66 kv (ukupno 132 kv), i spremnika za pripremu PTV-a. Kotlovnica je ventilirana prirodnim putem. Priprema rashladnog medija Priprema rashladnog medija vrši se pomo u rashladnika vode za unutarnju ugradnju smještenog u zasebnoj prostoriji u proizvodnoj hali. Kompresorska stanica Za pogon radnih strojeva uz el. energiju koristi se i komprimirani zrak tlaka 6-8 bara. Kompresorska stanica je kapaciteta 3,5 m 3 /min pri radnom tlaku 6 bara. Stranica 13 od 71

14 Komprimirani zrak dobiva se u kompresorskoj stanici. Stanicu ine: - kompresor - spremnik stla enog zraka Razvod zraka izveden je u formi prstena na koji se spajaju potroša i. Svaki potroša ima pripremnu grupu za zrak. Odsisi strojeva Iznad strojeva u proizvodnji PVC-a i za izolaciju i oplaštenje žice postavljene su haube za odsis zraka. Zrak se usisava preko haubi te se kanalima putem krovnih odsisnih ventilatora odvodi preko krova objekta. Predvi eno je 11 ventilacijskih otvora na krovu. Sprinkler instalacije Skladište Koncepcija zaštite regalnog skladišta u objektu se sastoji iz sustava ESFR (early suppresion fast response) tipa sprinkler zaštite. Osnovna razlika od klasi nog sustava sprinklera je u tome, da za razliku od klasi nog, koji prevenstveno služi za kontroliranje širenja vatre, te eventualno gasi nastali požar, ESFR sustav ima vrlo brzo vrijeme reagiranja, sa koncentriranim polijevanjem vrlo velike koli ine vode na malu djeluju u površinu zahva enu požarom. Velika koli ina vode (360 litara u minuti po mlaznici, pri narinutom tlaku od 1,7bar) se osloba a kroz vise e mlaznice, te tako u potpunosti gasi inicijalni požar. U pripremnom stanju se ESFR mreža nalazi pod tlakom vode. Smještaj sprinkler opreme Sprinkler stanica je smještena unutar objekta u posebnoj prostoriji sa izlaskom u otvoreni prostor na isto noj fasadi. Priklju ak za vatrogasno vozilo nalazi se na fasadi odmah do sprinkler stanice, dostupan sa kote terena. Alarmna zvona nalaze se na vanjskom zidu uz sprinkler stanicu. Ulaz u sprinkler stanice i sama sprinkler stanice su smještene na nivou prizemlja. Sprinkler stanica je grijana i provjetravana. Elektromotorne pumpe, sa opremom i upravlja kim ormarimam, Jockey pumpa, upravlja ki ormari, razvodni elektro-ormar, te signalna centrala za proslije ivanje statusnih signala na centralni sustav vatrodojave, su smješteni u podzemnoj pumpnoj stanici. Pumpna stanica je grijana i provjetravana. Punjenje akumulacijskog bazena sa 350 m 3 vode vrši se ru no. Spremnik je smješten u zelenom pojasu Skladište na otvorenom U sklopu skladišta na otvorenom uz sjeveroisto no pro elje proizvodnog dijela hale smještena je gra evina tipske transformatorske stanice i agregata, rashladnog postrojenja i silosa teku ih komponenti koje se koriste u proizvodnji PVC-a. Skladište na otvorenom smješteno je u stražnjem sjevernom dijelu parcele i predvi eno je za skladištenje ulaznih sirovina, gotovih proizvoda i praznih paleta i bubnjeva. U dnu parcele je smještaj skladišta na otvorenom boca ukapljenog naftnog plina (za potrebe vili ara), zapaljivih teku ina, ulja i odvojeno sakupljanje i privremeno skladištenje opasnog i neopasnog otpada. Predmetno skladište okruženo je internom prometnicom koja služi za pristup teretnih i interventnih vozila. Sve površine su nepropusne sa zatvorenim sustavom odvodnje. U procesu proizvodnje izolacije kabela korisite se plasti ne teku e sirovine, ulja, otapala i sredstva za iš enje. Plasti na teku a sirovina se skladišti u vertikalnim silosima ispred sjeveroisto ne fasade. Zapremina silosa za teku inu je 2x40 m 3. Skladište se dvije vrste sirovine, plastifikatori Stranica 14 od 71

15 DINP, DIDP. Plamište navedenih teku ina je 220 C i prema tome ne potpadaju pod odredbe Pravilnika o zapaljivim teku inama. U procesu proizvodnje koriste se i ulja za provla enje i razna motorna ulja. Dostavljaju se u ba vama dimenzija 580mm x 890 mm, volumena 213 L i mase 190 kg. Ba ve se pohranjuju u dvoetažni kontejner dimenzija 4 m x2,6 m x 2,2 m sa ugra enom tankvanom. Predmetne teku ine ne potpadaju pod odredbe Pravilnika o zapaljivim teku inama. Otapala i sredstva za iš enje dostavljaju se u plasti noj ambalaži i skladište u ventiliranom kontejner spremištu dimenzija 2 m x 4 m x 2,3 m sa ugra enom tankvanom. U blizini skladišta zapaljivih teku ina smješteno je i ure eno mjesto za njihovo pretakanje. Zone opasnosti i sigurnosne udaljenosti te udaljenosti od gra evina i granica parcele sukladne su Pravilniku o zapaljivim teku inama. Boce propan-butan plina za pogon vili ar skladište se u tipskim kontejnerima (metalni okvir sa metalnim vu enim željezom kao bo nim strnicama) na otvorenom prostoru u internom dvorištu. Dva kontejnera su ukupno kapaciteta 80 boca, od kojih je 40 punih u jednoj polovici kontejnera, a u drugoj polovici se odlažu prazne boce. Oko skladišta boca na otvorenom prostor unutar 1 m u svim smjerovima oko ventila krajnjih boca je zona opasnosti 2. Kontejner je udaljen od interne prometne površine 5 m, od ruba parcele 12 m, a od gra evine (proizvodne hale) 64,9 m. Zone opasnosti i sigurnosne udaljenosti, te udaljenosti od gra evina i granica parcele sukladne su Pravilniku o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07). Opasni otpad koji nastaje u procesu proizvodnje pohranjuje se u ba vama dimenzija 580 mm x 890 mm, volumena 231 L, koje se odlažu u za to predvi eni dvoetažni kontejner sa ugra enom tankvanom dimenzija 7 m x 2,6 m x 2,2 m. Kontejner je smješten na napropusnoj podlozi s rubnjakom otpornoj na agresivnost i habaanje te izvedenoj u padu prema neporpusnom sabirnom oknu bez spoja na sustav interne odvodnje, odnosno na na in da ne postoji mogu nost one iš enja površinskih i/ili podzemnih voda. Pri projektiranju skladišta na otvorenom primjenjene su mjere zaštite od požara glede propisanih zona opasnosti, sigurnosnih udaljenosti, udaljenosti od gra evina, granica parcele i ostale mjere Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda Do izgradnje razdjelnog sustava javne odvodnje koji je predvi en Prostornim planom Op ine Jakovlje, odvodnja otpadnih voda izvedena je na slijede i na in: iste oborinske vode odvode se oborinskim vertikalama do revizionog okna i precrpne stanice te se internim sustavom odvodnje odvode u lokalni prijemnik. Zauljene oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina odvode se do revizionog okna, separatora ulja te nakon pro iš avanja spajaju na crpnu stanicu te se tla nim cjevovodima odvode do okna prije priklju ka na javnu oborinsku kanalizaciju DN1000mm. Isto tako slivne rešetke unutar objekta spojene su na sustav vanjske oborinske kanalizacije sa prometnica kako bi u slu aju havarije (eventualno izlijevanje ulja) prošlo kroz separator. Za spremišta gdje se eventualno nalaze spremnici ulja (ba ve) osigurane su montažne tankvane za prihvat ulja kod eventualne havarije. Sanitarne otpadne vode iz sanitarnih vorova odvode se do revizionih okana i do biološkog ure aja za pro iš avanje, iz kojeg se spajaju preko kontrolnog mjernog okna na sustav odvodnje istih oborinskih voda. Izgradnjom javnog sustava odvodnje otpadnih voda Op ine Jakovlje, objekt e se priklju iti na javnu kanalizaciju Op ine Jakovlje. Detaljan opis separatora ulja i biološkog ure aja za pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda dan je u poglavlju Stranica 15 od 71

16 Transformatorska i agregatska stanica Da bi se osiguralo napajanje elektri nom energijom za cijeli poslovno-proizvodni kompleks, potrebna je transformatorska stanica prijenosnog omjera 20/0,42 kv, oznake TS 1 Eurocable Group, tip kao ITS Tehnobeton, s mogu noš u ugradnje tri energetska transformatora snage do 1000 kva, kao i pripadaju i srednjenaponski kabelski vod koji omogu uje njen priklju ak na 20 kv mrežu. Stanica je opremljena sa tri transformatora, svaki snage 1 MW. Za pomo no i sigurnosno napajanje kompleksa ugra ena je agregatska stanica nazivne snage 500 kva. Transformatorska stanica i agregatska stanica su na dijelu novoformirane k /1 k.o. Jakovlje, i projektirane su u skladu sa posebnim uvjetima nadležnih poduze a i organizacija, na na in koji osigurava zaštitu okoliša u koji se postavlja (poglavito temeljna vodonepropusna jama i razina buke) Prometne i zelene površine Prometnice na parceli su asfaltirane i dimenzionirane su za pristup teretnih vozila skladištu na otvorenom u stražnjem dijelu parcele, za pristup osobnih vozila parkirališnim površinama, te za pristup vozilima za hitne intervencije. Pristup na parcelu omogu en je preko javne prometne površine. Stranica 16 od 71

17 4. OPIS POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRI NIH KABELA I VODOVA Tehnološki proces proizvodnje kabela obuhva a tri zasebne cjeline: 1. Proizvodnja bakrene žice 2. Proizvodnja PVC granulata 3. Proizvodnja elektri nih vodova i kabela Prva cjelina, proizvodnja bakrene žice visoke vodljivosti bez udjela kisika promjera 8 mm koja se koristi u daljim procesima proizvodnje kabela, je predmet izmjene lokacijske dozvole. Druge dvije cjeline, proizvodnja PVC granulata i proizvodnja elektri nih vodova i kabela, dio su proizvodnog pogona za koji su isho ene lokacijska i gra evinska dozvola, ali sa procesom proizvodnje bakrene žice ine cjeloviti proizvodni proces PROIZVODNJA BAKRENE ŽICE Za proizvodnju elektri nih vodova i kabela upotrebljava se bakar za elektri ne primjene koji mora sadržavati minimalno 99,9% istog bakra. Najzastupljeniji je Electrolytic-Tough- Pitch bakar (ETP-Cu) koji je minimalne isto e 99,90%, a prema ASTM B49 standardu udjeli ostalih elemenata nisu propisani. Za najzahtjevnije primjene se koristi Oxygen-Free bakar (OF-Cu) koji je minimalne isto e 99,95%, a udio kisika mora biti ispod 0,001%. Najzahtjevnije primjene uklju uju izradu fleksibilnih vodi a s promjerom žica manjim od 0,5 mm koji se nalaze u proizvodnom programu Eurocable Group d.d., pa je potrebno koristiti OF-Cu. Rafinirani bakar proizvodi se iz primarnih i sekundarnih sirovina u manjem broju rafinerija bakra. Proizvod tih rafinerija su bakrene katode. One se dalje tale, legiraju i dalje obra uju da bi se dobile šipke, profili, žice, plo e, trake, cijevi i sli no. Ovi koraci mogu biti povezani sa pro iš avanjem, ali naj eš e se pro iš avanje obavlja u drugim postrojenjima. Bakar i legure od bakra tale se kontinuirano ili u serijama i lijevaju u razli ite oblike pogodne za daljnju preradu u industriji. Proizvodi koji nastaju lijevanjem prethode raznim materijalima: metalnim plo ama, trakama, sitnijim dijelovima, šipkama, žicama i cijevima. Bakar i legure od bakra mogu se taliti u elektri nim ili indukcijskim pe ima. Kada je potrebno taliti velike koli ine bakra, mogu se koristiti i visoke pe i, a za taljenje i rafiniranje mogu se koristiti i pe i za pro iš avanje. U proizvodnji bakrene žice danas se koriste slijede i postupci: Southwire, Contirod, Properzi/Sector, Upcast, DIP Forming. Svi postupci opisani su u Prilogu 1. ETP-Cu se naj eš e proizvodi procesom kontinuiranog lijevanja u Contirod procesu. Za proizvodnju OF-Cu se koristi postupak DIP forming ili UPCAST Sirovine Bakrena žica proizvodi se iz elektroliti ki rafiniranih bakrenih katoda visoke isto e, te se na taj na in smanjuje mogu nost da eventualne ne isto e u materijalu utje u na vodljivost Stranica 17 od 71

18 dobivene žice. Posebna pažnja pridaje se kontroliranju uvjeta taljenja da bi se smanjila apsorpcija kisika iz zraka. Sirovina za proizvodnju bakrene žice promjera 8 mm u Eurocable Group su iste bakrene katode visoke kvalitete i eventualno ostatak iz proizvodnje (najviše 3-8% ukupne mase). Ne smiju se koristiti oksidiraju i materijali. Dimenzije bakrenih plo a su oko 1 m x 1 m x 12 mm, mase kg po komadu. Postrojenje služi za taljenje i izva enje žice, ali ne i za pro iš avanje. Stoga željena isto a sirovine odre uje isto u gotovog proizvoda. Preporu ljivo je slijediti ASTM standard B115-93, stupanj 1 (LME grade A): Cu + Ag Min. 99,99 % Fe < 10 ppm S < 15 ppm Bi < 1 ppm Pb < 3 ppm P < 3 ppm As < 3 ppm Sb < 3 ppm Fe+Si+Sn+Ni+Zn+Co < 20 ppm < 30 ppm O 2 Kisik prisutan u katodi eliminirat e se tijekom taljenja, a sloj grafinih pahuljica na talini sprje ava vezanje kisika iz zraka. O ekivani gubici ne prelaze 0,2% mase, a pojavljuju se zbog vlage i ne isto a u ili na katodama Opis UPCAST postupka UPCAST proces je prikazan na slijede oj shemi. Ovaj na in proizvodnje bakrene žice prikladan je za postrojenja manjeg kapaciteta. Proizvodna linija za proizvodnju bakrene žice sastoji se od kompaktne konstrukcije montirane oko elektri ne pe i za kontinuirano taljenje bakrenih plo a. Proizvodni kapacitet ovisi o veli ini pe i koja se koristi. U Eurocable Group je predvi eno postavljanje jedne pe i iz koje se može izvu i 12 bakrenih žica istovremeno, proizvodnog kapaciteta tona godišnje i kapaciteta taljenja kg/h. Sirovina za proizvodnju su katode od bakra (bakrene plo e 1x1 m, debljine 12 mm). Bakrene katode su složene na paletama koli ine oko 2 t. Stroj vakuumski uzima pojedina nu katodu s palete, odnosi do pe i za taljenje i spušta u indukcijski grijanu pe. Stranica 18 od 71

19 Pe ima vrlo male otvore, ulazni u koji se ubacuje tanka plo a katode, te izlazni iz kojeg se vertikalno uvis izvla i gotova žica. Proces je automatski. Talina se u pe i zadržava dovoljno dugo da se višak kisika veže na grafitne stranice pe i. Zaštitni sloj grafitnih pahuljica na površini taline sprje ava vezanje kisika iz zraka. U slu aju da je razina taline u pe i previsoka, automatski e se oglasiti alarm i zaustavit e se punjenje pe i. Temperatura taline u pe i kontrolira se automatskim prilago avanjem struje iz prethodno odabranih stupnjeva koji odgovaraju koli ini taljenog metala. Iz taline se pomo u grafitnih cijevi hla enih vodom i uronjenih u talinu u izlaznom otvoru izvla i 12 niti tj. bakrenih žica promjera 8 mm. Dubina do koje su uronjene cijevi prilago ava se automatski, ovisno o visini taline u pe i. Stroj za izvla enje taline smješten je iznad pe i i na njemu su postavljeni ure aji za hla enje. Talina se kontinuirano uvla i vertikalno u cijevi, gdje se hladi i kruta žica se zatim povla i pomo u rotiraju ih valjaka. Promjer cijevi odre uje promjer žice, pa iz pe i prema namata ima ide ve gotova žica. Spuštanjem i dizanjem cijevi za hla enje uronjenih u talinu može se regulirati kapacitet, jer se može koristiti proizvoljan broj cijevi od 1 do 12 komada. Cijevi za izvla enje i hladila izvedeni su tako da se mogu pojedina no mijenjati, bez da se prekida proces. Zamjena traje oko 5 minuta, te su nakon toga ponovno sve cijevi u upotrebi. Na taj na in je osigurana vrlo visoka iskoristivost u proizvodnji. Žice se vodom hlade na temperaturu od cca. 60 C, postaju krute te kora ni motor preuzima ulogu izvla enja žice kroz par rotiraju ih valjaka. Žice se sustavom vodilica vode do 12 namata a koji bakrenu žicu namataju na koture smještene na drvenim paletama. Brzina namatanja podešena je tako da odgovara brzini izvla enja žice iz taline. Radijus žice na koturu se tako er automatski podešava tako da nastaju ravnomjerno složeni navoji. Kad je kotur pun, žica se prereže i kotur se makne, a izvla enje žice iz taline se odvija i dalje bez prekida. Koturi bakrene žice su težine 3 do 4 t i koriste se dalje u operaciji provla enja. Cijela linija konstruirana je tako da zahtijeva 2 radnika u smjeni, iz sigurnosnih razloga. Površina koja je potrebna za liniju za vertikalno izvla enje bakrene žice iznosi 700 m 2 (uklju uju i i prostor za skladištenje sirovina i gotovih proizvoda). Kontrolni pult smješten je u kontrolnoj sobi koja ima pogled na proizvodnu liniju. Elektri na oprema osloba a oko 3% korištene energije, te stoga kontrolna soba treba biti klimatizirana. Predvi eno vrijeme instalacije postrojenja za vertikalno izvla enje bakrene žice je 4 tjedna, a nakon toga planiran je probni rad u trajanju od 8 tjedana Proizvod nakon UPCAST postupka Proizvod nakon vertikalnog izvla enja je žica promjera 8 mm koja mora biti ista i glatka, bez pukotina. Mogu biti vidljivi tragovi rotiraju ih valjaka na površini žice. Ostale karakteristike proizvoda su: U vrstom stanju Gusto a oko 8,9 kg/dm 3 Prekidna vrsto a R m oko 170 N/mm 2 Istezanje pri lomu (ASTM E 8M) oko 45% Deformirana žica Vodljivost u omekšanom stanju (žica razra ena do promjera 2 mm i kaljena) min 101% IACS Otpornost u omekšanom stanju max 0,15176 g/m 2 ili max 17,070 n m. S obzirom na injenicu da pe ne služi za pro iš avanje, sirovina i gotovi proizvod imati e isti udio metala. Sadržaj kisika e biti manji od 3 ppm (uz odgovaraju u kontrolu procesa). Stranica 19 od 71

20 Osnovne proizvodne i tehni ke karakteristike UPCAST postrojenja Kapacitet linije je tona 8-milimetarske bakrene žice godišnje, koja se dalje koristi u postupku provla enja. Prosje na snaga linije za vertikalno izvla enje bakrene žice iznosi 475 kw. Obavezan je UPS ure aj od 30 kva koji u slu aju nestanka struje osigurava nastavak rada linije do uklju ivanja generatora. Potrošnja energije pri taljenju 1 tone bakra je 300 kwh, i dodatno 29 kwh tijekom rada. Potrošnja energije u mirovanju je 96 kwh Odabrani proces proizvodnje bakrene žice u odnosu na NRT Op enito, glavni problem zaštite okoliša u proizvodnji bakrene žice je one iš enje vode. Uglavnom sva postrojenja imaju vlastite sustave za pro iš avanje vode, a nastali otpad se u pravilu oporabljuje. Postoji odre eni rizik kontaminacije tla ukoliko se kruti i teku i otpad ne zbrinjava na odgovaraju i na in. U procesima u kojima se koriste plamenici za grijanje pe i, potrebno je optimizirati izgaranje i na taj na in zadržavati minimalnu koncentraciju CO, uz zadržavanje kvalitete proizvoda. Kontrola emisije ugljik(ii) oksida iz visokih pe i, pogotovo onih koje rade pod reduciraju im uvjetima, postiže se optimiziranjem plamena. Svi procesi za proizvodnju bakrene žice opisani u Prilogu 1 (Southwire, Contirod, Properzi/Sector, Upcast, DIP Forming) mogu se razmatrati kao najbolje raspoložive tehnologije. Tipi ni strojevi Contirod procesa imaju veliki kapacitet, godišnje minimalno tona te su vrlo veliki, zahtijevaju zna ajnu investiciju u prostor za postavljanje. Tako er su zahtjevni u pogledu energije koju koriste jer su pe i uobi ajeno grijane izgaranjem krutih goriva ili plina što nije energetski u inkovito. Talina se prenosi horizontalno i postoji opasnost istjecanja iz kanala što je ekološki i sigurnosni problem. Proces je dosta teško kontrolirati zbog razvedenosti opreme te je potreban ve i broj operatera za kontrolu rada linije. Glavne prednosti UPCAST sustava su: fleksibilni kapacitet tona/godišnje niska potrošnja energije (induktorsko grijanje pe i) visoka kvaliteta bakrene žice OF-Cu s do 0,001% kisika sigurnost vertikalno izvla enje smanjuje opasnost od izlijevanja taline jednostavnost uporabe samo 1 operater po liniji kompaktna izvedba zahtijeva manji prostor. Iz gore navedenih razloga u Eurocable Group izabrana je UPCAST tehnologija koja je vrlo pogodna za proizvo a e kabela s godišnjom potrošnjom bakra do tona, dok se ostale tehnologije naj eš e upotrebljavaju u industrijama prerade bakra gdje veliki kapacitet poništava ostale nedostatke. Stranica 20 od 71

21 Emisije u zrak Emisije u zrak pri proizvodnji bakrene žice sastoje se od prikupljenih emisija iz razli itih izvora i fugitivnih emisija. Suvremeni na ini uklanjanja one iš enja u inkovito spje avaju širenje emisija u zrak. Pri proizvodnji bakrene žice ukupne emisije temelje se na emisijama iz: procesa taljenja, rafiniranja (ukoliko se primjenjuje) i držanja, uz koje je vezan rad sa plinom i sustavom za iš enje strojeva za lijevanje, šipke za valjanje i dodatne opreme. Skupljanje para i sustavi za smanjenje emisija biraju se ovisno o vrsti sirovine i koli ini prisutnih ne isto a. Plinovi skupljeni iz elektri nih pe i pro iš avaju se u cijevima pomo u filtera. Za visoke pe i grijane plinom klju ni faktor smanjenja emisije ugljik (II) oksida je kontrola plamena. Dodatno izgaranje koristi se ukoliko je udio CO dovoljno visok (>5% CO), a filteri se koriste za skupljanje prašine iznad pe i. U proizvodnom postrojenju Eurocable Group ne e se primjenjivati pro iš avanje bakrene sirovine, niti e se koristiti procesi taljenja i lijevanja sa plamenicima. Tako er, ne e se provoditi postupci konzerviranja proizvedene žice kiselinom ili oblaganje voskom jer dobivena žica kontinuirano odlazi dalje u proizvodni proces provla enja. Stoga ne postoji opasnost od ve ih emisija štetnih plinova i estica. U UPCAST procesu je koli ina emitiranih plinova iznimno mala. Podaci o emisijama štetnih plinova iz procesa taljenja i izvla enja bakrene žice dobiveni su mjerenjima na dvije linije koje imaju odvojene pe i za taljenje i izvla enje žica. Mjerenja su izvo ena krajem 90.-tih godina u ljevaonici Outokumpu (danas Luvata) u gradu Pori u Finskoj, tijekom tri radna dana na dva mjesta na svakoj liniji: na vrhu pe i za taljenje (u blizini otvora za ubacivanje katoda) i neposredno iznad dijela za izvla enje (kod stroja za izvla enje žice). Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 1. i govore da se radi o neznatnim emisijama koje nemaju utjecaj niti na radni okoliš i ne zahtjevaju posebne mjere zaštite. Tablica 1. Rezultati mjerenja emisija štetnih plinova postrojenja za izvla enje bakrene žice CO, ppm Oksidi dušika, ppm NO 2 PARAMETAR kod pe i za taljenje kod stroja za izvla enje <0,5 0 <0,5 anorganska prašina, mg/m 3 (uklju uju i i prašinu od grafitnih strugotina i ugljena) 0,1-0,4 0,2-0,4 Cu, mg/m 3 0,09-0,042 0,011-0,023 Specifi ne emisije u zrak kod procesa proizvodnje bakrene žice i o ekivane emisije uz upotrebu tehnika smanjenja emisija koje treba razmatrati pri izboru najboljih raspoloživih tehnika prikazane su u tablici 2. Stranica 21 od 71

22 Tablica 2. Specifi ne emisije u zrak kod procesa proizvodnje bakrene žice i o ekivane emisije uz upotrebu odgovaraju ih tehnika smanjenja emisija 1 PARAMETAR Specifi ne emisije u proizvodnji bakrene žice O ekivane emisije uz upotrebu tehnika smanjenja emisija Prašina 10 g/t proizvedenog metala < 1-5 mg/m 3 Cu 4 g/t proizvedenog metala < 0,2 mg/m 3 SO mg/m 3 NO x - < mg/m 3 Pb - - TOC - < 5-15 mg/m 3 (5-50 mg/m 3 ) As 0,05 g/t proizvedenog metala - PCDD/F - < 0,1-0,5 ng TEQ / m 3 Navedene vrijednosti o ekivanih emisija prema NRT iz BREF dokumenta odnose se na emisije koje se mogu posti i upotrebom razli itih tehnika za smanjivanje emisija u zrak u procesima taljenja u idustriji bakra. S obzirom da su o ekivane emisije kod UPCAST postrojenja daleko ispod tih vrijednosti (tablica 3.) ne planira se poduzimanje dodatnih mjera. Tablica 3. Usporedba emisija postrojenja za vertikalno izvla enje bakra (UPCAST) sa o ekivanim emisijama uz upotrebu tehnika smanjenja emisija iz BREF dokumenta PARAMETAR O ekivane emisije uz upotrebu Emisije UPCAST sustava tehnika smanjenja emisija Prašina, mg/m 3 < 1-5 < 0,4 Oksidi dušika, NO x, mg/m 3 < < 0,95 Cu, mg/m 3 < 0,2 <0,09 SO 2, mg/m TOC, mg/m 3 < 5-15 (5-50)* - PCDD/F, ng TEQ / m 3 < 0,1-0, Otpadne vode Op enito, izvori emisija u vodu u proizvodnji bakrene žice vezani su za sustav obrade otpadnih voda. Problem otpadnih voda ovisi o situaciji u svakom pojedinom postrojenju. Uglavnom se otpadne vode obra uju na na in da se uklanjaju krutine i ulja/katran, a apsorbirani kiselinski plinovi (SO 2, HCl) mogu se ponovo koristiti ili neutralizirati ukoliko je potrebno. Najvažniji imbenici koji utje u na donošenje odluke o tome koje rješenje e se upotrijebiti su: vrsta procesa u kojem nastaje otpadna voda koli ina otpadne vode koja nastaje vrste one iš enja i njihova koncentracija 1 prema BREF dokumentu Reference Document on Best Available Techniques in the Non Ferrous Metals Industries, December 2001, i Draft Reference Document on Best Available Techniques in the Non Ferrous Metals Industries, July 2009 Stranica 22 od 71

23 neophodna razina pro iš avanja, odnosno lokalni i regionalni standardi kvalitete voda dostupnost vodnih resursa. Tehnologija proizvodnje bakrene žice u UPCAST postrojenju takva je da se ne stvaraju otpadne vode Rashladni sustav U proizvodnom pogonu Eurocable Group koriste se zatvoreni sustavi, u kojima hladilo ili procesni medij cirkulira u cijevima ili zavojnicama i nije u dodiru s okolišem. U sustavima zatvorenog kruga, cijevi ili zavojnice u kojima cirkulira hladilo ili procesni medij se hlade, hlade i potom tvar koju sadrže. Mokri sustavi zatvorenog kruga u širokoj su primjeni u industriji manjeg kapaciteta. Sustav je zatvorenog kruga, što zna i da se za hla enje linija ne koristi voda iz vodoopskrbnog sustava ve konstantno cirkulira voda iz rezervoara sustava. Time se zna ajno štede prirodni resursi pitke vode jer su za odvo enje toplinske energije koju generira cijeli pogon potrebne velike koli ine vode. Linija za vertikalno izvla enje bakrene žice spojena je izmjenjiva ima topline na vanjski rashladni sustav. Taj vanjski sustav se sastoji od aktivnih elemenata izmjenjiva a topline s ventilatorima i rashladnog agregata, rezervoara, pumpi i cjevovoda. Ventilatori se koriste kod vanjskih temperatura ispod 10 C jer predstavljaju zna ajnu uštedu el. energije pred rashladnim agregatom koji se koristi kada su vanjske temperature više od 10 C. Slika 4. Rashladni agregat i izmjenjiva topline Na navedeni rashladni agregat spojena su dva sustava: sustav linije za vertikalno izvla enje bakrene žice i linije za provla enje bakra, te sustav ekstruzijskih linija (IZ-3; IZ-4; PL-3; PL4; MI2). Proizvo a je dao podatke koliko toplinske energije se mora odvoditi s linije u radu koju je potrebno hladiti te su prema tome definirani aktivni elementi s izmjenjiva ima topline Kcal/h. U rezervoaru se nalazi litara vode koja cirkulira sustavom pogonjenom pumpama (5 pumpi, od toga 2 rezervne) s protokom 80 m 3 /h što je dovoljno da sustav rashla uje liniju za vertikalno izvla enje bakrene žice, liniju za provla enje bakra i ekstruzijske linije (IZ-3; IZ-4; PL-3; PL4; MI2). Stranica 23 od 71

24 Nastanak otpada U procesu vertikalnog izvla enja bakrene žice otpadni materijal nakon izvla enja (komadi žice i sl.) može se vratiti u pe za taljenje. Ukupni gubici u procesu iznose 0,2% masenog udjela sirovine (bakrenih plo a), a potje u od vode i ne isto e sadržane u/na katodi. Potrošni dijelovi koji se periodi ki mijenjaju (grafitne cijevi za izvla enje bakra, termoelementi, zaštitne navlake) zbrinjavaju se prema uputama proizvo a a: 1. Grafitne pahuljice - Služe za zaštitu taline u pe i od vezanja kisika iz zraka. Neotrovno. Sadrže 99,5% ugljika, nešto željeza (oko 500 ppm) i nešto silicija (oko 300 ppm), vlagu i neke komponente u tragovima. Pahuljice koje su uklone iz taline najprije se prosijaju, te se na taj na in odvoje sitni komadi i bakra koji se mogu prodati kao koristan otpad. Ostatak grafitnih pahuljica tako er se može prodati kao sastojak za gnojiva koji sadrži mikronutrijente bakar i željezo. 2. Grafitni alat za izvla enje bakrene žice - Napravljen je od sinteriranog grafita i veziva. Neotrovno. Može se usitniti i pomiješati sa grafitnim pahuljicama. 3. Grafitne navlake - Na injene su od grafita, silicijevog karbida, veziva i posebne zaštitne boje. Svrstava se u neopasni industrijski otpad. 4. Navlake, užad i filc od kerami ke vune - Uglavnom se sastoje od silicijevog (IV) oksida, aluminijevog (III) oksida i veziva. Neotrovno, ali štetno ukoliko se udahnu ve e koli ine, tako er mogu uzrokovati alergijske reakcije na koži. Zbrinjavaju se jednako kao i grafitne navlake. 5. Termoelementi - Termoelementi su sa injeni od iste platine i platine sa 10% rodija, te se mogu prodati kao plemeniti metali. Neki dijelovi mogu se iskoristiti u postrojenju za sklapanje novih elemenata (konekcijske blokove, glave, eli ne cijevi). Izolatori i termo-izvozaštitne cijevi termometara napravljene su od silicijevog karbida, aluminijevog (III) oksida ili od silicijevog (IV) oksida, što je neopasni industrijski otpad i zbrinjava se na isti na in kao i grafitne navlake, užad i kerami ka vuna. Godišnje koli ine nastalog otpada procijenjene su kako je prikazano u tablici 4. Tablica 4. Procijenjene koli ine otpadnih potrošnih dijelova Otpad Klju ni broj otpada Koli ina grafitne pahuljice ,5 t grafitne cijevi ,5 t grafitne navlake t užad i filc od kerami ke vune kg termoelementi - 5 kom 4.2. PROIZVODNJA PVC GRANULATA Proizvodnja PVC granulata obuhva a miješanje sirovina: PVC prah, kreda (CaCO3), omekšiva i stabilizator u homogenu smjesu te ekstrudiranje kroz kalup u granulat odre enog oblika, koji se zatim hladi i pakira u jumbo vre e. Tako dobiveni PVC granulat se koristi u fazama izoliranja ili oplaštivanja kabela. Stranica 24 od 71

25 Miješanje dry-blend-a i ekstrudiranje granulata INSTITUT IGH d.d. Kabelski PVC granulati spadaju u meke granulate ija se proizvodnja odvija sukcesivno kroz ciklus miješanja praškastih sirovina s plastifikatorom u mikseru u tzv. dry-blend i kroz ciklus ekstrudiranja istog preko glave s noževima za granuliranje. Osnovne sirovine za proizvodnju PVC granulata su PVC prah, punilo, plastifikator, stabilizator te aditivi. Kvaliteta PVC granulata, definirana standardima (VDE), odre uje izbor i koli inu sirovina, odnosno proizvodnu recepturu. Proizvodnja PVC granulata se obavlja na jednoj liniji te se od ulaznih sirovina u kontinuiranom procesu dobija gotov PVC granulat pakiran u jumbo vre e na drvenoj paleti. Slika 5. Ekstruder sa sustavom za doziranje i miješanje Linija za proizvodnju granulata Linija MI-2 Za proizvodnju PVC granulata se koristi linija talijanskog proizvo a a Bausano & Figli S.p.A. oznake MD , u nacrtima interno ozna ena kao MI-2. Linija se sastoji od jedinica za doziranje i hranjenje praškastim materijalima iz jumbo vre a (PVC prah, punilo), jedinice za doziranje i hranjenje malih praškastih materijala (stabilizator, aditivi), jedinice za predgrijavanje i doziranje teku ih materijala iz cisterne (plastifikator), miksera (topli i hladni), dvopužnog ekstrudera, hladila granulata i silosa za granulat. Praškaste sirovine se doziraju pneumatskim vakuum sistemom preko vage u topli mikser, brzinom Stranica 25 od 71

26 doziranja koja je automatski regulirana. Predgrijani plastifikator se dozira iz cisterne zadnji i miješanjem pri visokoj brzini se apsorbira u dry-blend. Kad se dostigne temperatura zadana za završetak ciklusa (<120 C), dry-blend se automatski transportira u hladni mikser gdje se miješa i hladi pomo u tehnološke vode. Ohla eni dry-blend dozira se u ekstruder (dvopužni promjera 125 mm) gdje se grijanjem na zadane temperature postupno tali. Na izlasku iz ekstrudera talina se protiskuje kroz kalup odre enog oblika ( rezanci ) i reže u granule pomo u noža spojenog na glavu ekstrudera. Granulat se uz pomo ventilatora zra no tranportira do hladila granulata i potom zra no u silose s mješa ima. Granulat se iz silosa preko vaga pakira u jumbo vre e ( big bag ). Vre e se dalje koristne na ekstruzijskim linijama u proizvodnji el. vodova i kabela. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon), te priklju ak na sustav tehnološke vode za hla enje (dolazna i odlazna cijev), a proizvo a sve ostalo. Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju, nakon ega je linija predana investitoru PROIZVODNJA ELEKTRI NIH VODOVA I KABELA Osnovne sirovine za proizvodnju elektri nih vodova i kabela su bakar u formi žice promjera 8 mm, te PVC i PE granulat. Elektri ni vodovi i kabeli se proizvode u 6 faza: 1. Provla enje bakra 2. Sukanje ili použenje vodi a 3. Izoliranje vodi a 4. Použenje žila 5. Oplaštivanje kabelskog jezgra 6. Pakiranje kabela Za svaku fazu postoji zasebna proizvodna linija, a poluproizvodi se transportiraju internim transportom vili arima sve do zadnje faze gdje se dobiva gotovi proizvod, koj se predaje na skladište. Sa skladišta se gotovi proizvode utovaruju na kamione i otpremaju kupcima Provla enje bakra Provla enje bakra je operacija mehani ke redukcije promjera bakrene žice sa ulaznog promjera 8 mm na potrebni promjer prema konstrukciji vodi a (0,6 mm do 3,42 mm). Operacija se naziva provla enje jer se bakrena žica vu e (provla i) kroz niz matrica koje sukcesivno smanjuju promjer žice. Linija PR-4 Za provedbu operacije provla enja se koristi linija njema kog proizvo a a Maschinenfabrik Niehoff GmbH & Co.KG oznake M81, a u nacrtima je ozna ena internom oznakom PR-4. Sama operacija se izvodi uvo enjem bakrene žice s odmata a preko niza provla nih kota a i matrica za redukciju promjera, dalje preko ure aja za žarenje žica na namata. Provla ni kota i i matrice su uronjeni u emulziju ulja i vode koja smanjuje trenje i odvodi toplinu. Emulzija cirkulira u zatvorenom sustavu te se preko izmjenjiva a topline hladi vodom iz zatvorenog sustava tehnološke vode (opis emulzije i postupanja sa emulzijom Stranica 26 od 71

27 detaljno je naveden u Poglavlju 8.4.). Na svakom provla nom kota u se promjer smanjuje za odre eni postotak, te se promjer smanjuje u maksimalno 15 koraka. Ulazni koturi žice promjera 8 mm dopremaju se vili arem do odmata a stroja. Koture je mogu e zavariti postupkom hladnog (tla nog) zavarivanja te se postiže efekt beskona nog ulaza materijala jer nije potrebno zaustavljati stroj za promjenu ulaznog kotura. Stroj se mora zaustavljati jedino kod promjene željenog proizvoda kada se moraju mijenjati nizovi matrica da bi se dobio razli it izlazni promjer žice. Ure aj za žarenje principom el. otpora zagrijava žicu koja je ve reducirana na kona ni promjer da bi se omeškala prema zahjevima standarda za istezanje za pojedine proizvode. Zagrijana žica se ponovno hladi pomo u vode u zatvorenom sustavu koja je preko izmjenjiva a tako er spojena na zatvoreni sustav tehnološke vode. Linija je opremljena s dvije vrste namata a. Ovisno o daljnjem procesu proizvodnje bakrena žica se namata na metalne bubnjeve promjera 630 mm (kapacitet 600 kg) ili 800 mm (kapacitet 1 tona) ili se slaže u metalne košare promjera mm i visine mm (kapacitet 3 tone). Obje vrste namata a omogu avaju automatski prelazak bez zaustavljanja na novi bubanj ili košaru, te su opremljne spremnikom praznih i punih bubnjeva i košara. Puni bubnjevi i košare se vili arom odvoze u slijede e faze proizvodnje. Stroj može žicu provu i u rasponu od minimalnog promjera 0,6 mm i maksimalnog promjera 3,42 mm. Maksimalna linijska brzina stroja je 35 m/s, a mijenja se ovisno o dimenziji žice koja se provla i. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon) te priklju ak na sustav tehnološke vode (dolaznu i odlaznu cijev). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predajo liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve Sukanje i použenje vodi a i žila Sukanje i použenje vodi a je operacija sastavljanja više pojedin nih žica (provu enih na stroju za provla enje) u jedan vodi. Standard VDE 0295 (IEC 228/HD 383) propisuje da se vodi i klase 2 nominalnog presjeka od 10 mm2 do 50 mm2 moraju sastojati od najmanje 7 žica, od 50 mm 2 do 150 mm 2 od najmanje 19 žica te od 150 mm 2 do 300 mm 2 od najmanje 34 žice. Sukanje vodi a je naziv za izradu vodi a kada pojedina ne žice s odmata a dolaze paralelno te se rotiranjem namata a obavlja použenje, stvaranje okruglog vodi a (užeta) sastavljenog od više žica. Použenje vodi a je naziv za izradu vodi a kada se pojedina ni odmata i rotiraju oko centralne žice vodi a te se na taj na in obavlja použenje. Použenje žila je operacija kada se od pojedina nih žila (izoliranih vodi a) stvara kabelsko jezgro, uže sastavljeno od izoliranih vodi a. Použenje žila se tako er može obavljati na dva na ina kao kod izrade vodi a, rotiranjem namata a ili rotiranjem odmata a. Linija SU-5 Operaciju sukanja vodi a i použenje žila obavlja linija talijanskog proizvo a a OM Lesmo S.p.A. oznake DTO-1600, interne oznake SU-5. Linija je tzv. double-twist sukalica, tj. jednim okretajem lire se obavljaju dva namotaja vodi a. Stranica 27 od 71

28 Linija se sastoji od dvije vrste odmata a, vodilica žica i žila, ulazne matrice, lire i namata a. Postoji 40 odmata a za košare koji se koriste za sukanje vodi a i 7 odmata a za bubnjeve koji se koriste za použenje žila. Osnovna namjena linije je sukanje vodi a nominalnog presjeka od 10 mm2 do 150 mm2, a obavlja i použenje žila nominalnog presjeka 10 mm2 i 16 mm2. Vodi i koji se su u na ovoj liniji imaju maksimalni broj žica 19, ali linija je opremljena s dvostruko više odmata a za košare iz razloga što se kraj žice u jednoj košari može zavariti s po etkom žice u drugoj košari, te se tako dobija opcija beskon anog ulaza materijala, linija se ne mora zaustavljati za promjenu ulaznog materijala. Pojedina ne žice se sustavom vodilica paralelno dolaze na ure aj za izjedna avanje napetosti, te nakon toga na ulaznu matricu. Zbog rotiranja namata a na ulaznoj matrici se ve formira okrugli vodi tražene dimenzije, te se doga a prvi namotaj vodi a. Tada vodi preko vodilica prelazi preko lire i seta izvla nih kota a na metalni bubanj promjera mm koji se namata u stroju, a lira se rotira oko njega. Lira je lagana šipka napravljena od uglji nih vlakana koja je savinuta u luk, tako da su krajevi u osi žice i centra bubnja, a sredina je izbo ena tako da može rotirati oko bubnja. Ovdje se doga a drugi namotaj vodi a. Nakon lire vodi prelazi nekoliko puta preko pogonjenih metalnih kota a koji zapravo povla e žice od odmata a do bubnja. Ovdje su postavljeni metalni valjci kojima se mogu proizvoditi sektorski vodi i. Uobi ajeni su okrugli vodi i, a sektorski vodi i su vodi i kojima je presjek kružni odsje ak, jedna strana je odsje ak kružnice, a druge dvije strane su ravne pod nekim kutem, naj eš e 90. etiri takva vodi a použenjem u kabelsko jezgro ine puni krug (4 x 90 = 360 ), te takve kabele nije potrebno zaokruživati ispunom kao što je slu aj kod kabela s okruglim vodi ima. Podešavanjem dva valjka oni pritiš u okrugli vodi s dvije strane te stvaraju ravne stanice vodi a. Nakon toga vodi dolazi na traverzu koja svojim kretanjem pravilno slaže vodi na metalni bubanj. Tako pakiran bubanj je ulazni materijal za operaciju izoliranja. Kod použenja žila pojedina ne žile (2-7) se s odmata a za bubnjeve vode preko ulazne matrice i lire do namata a istim principom kao kod sukanja vodi a s tim da se ovdje nikada ne upotrebljavaju valjci za sektorske vodi e. Odmata i za bubnjeve su pogonjeni da ne dolazi do istezanja žila povla enjem izvla nih kota a, te primaju metalne bubnjeve promjera mm i mm. Kod použenja žila na bubnju na namata u se dobija kabelsko jezgro koje se dalje koristi u operaciji oplaštivanja. Brzina ove linije je definirana maksimalnim brojem okretaja lire 650 okretaja/min, a linijske brzine ovise o tzv. koraku použenja koji je parametar definiran kabelskim standardima razli ito za svaki proizvod. Linija jeisporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru) i priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predao liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve. Linija SU-6 Operaciju použenja vodi a i použenja žila obavlja linija talijanskog proizvo a a OM Lesmo S.p.A. oznake MSL , interne oznake SU-6. Ovaj stroj obavlja tzv. pravilno použenje vodi a i žila što zna i da odmata i vrte oko centralnog elementa. Stroj se sastoji od odmata a za bubnjeve promjera 630 mm, 1600 mm, 2000 mm i 2240 mm nakon ega slijede tri tzv. kaveza (cage) s pripadaju im matricama te izvla ni kota i i namata. Prvi kavez je zapravo rotiraju a cijev koja okre e 6 odmata a za bubnjeve 630 mm oko centralne osi kojom prolazi nosiva žica ili vodi s Stranica 28 od 71

29 prvog odmata a. Drugi kavez okre e 12 odmata a za bubnjeve 630 mm, a tre i kavez 18 odmata a. Bubnjevi su na cijevima postavljeni u tri reda pod kutem od 120. Ti kavezi zapravo proizvode slojeve vodi a npr. vodi s 19 žica se proizvodi tako da se na po etni odmata za bubanj 630 mm stavi jedna žica, prvi kavez oko jedne žice stavlja dodatnih 6, a drugi kavez dodatnih 12. U toj konfiguraciji se tre i kavez ne koristi i dobivamo na izvla ne kota e vodi od 19 žica u slojevima Nakon prvog, drugog i tre eg kaveza vodi prolazi kroz matrice odre ene dimenzije kojom se osigurava potreban promjer i okruglost vodi a. Nakon matrice drugog i tre eg kaveza postoji i stalci za proizvodnju sektrorskih vodi a na isti na in kako je opisano kod linije SU-5. Nakon prolaska kroz kaveze vodi se namata više puta na dva metalna izvla na kota a koji zapravo povla e žice sa svih odmata a koji nisu pogonjene ve imaju samo ko nice. Nakon izvla nih kota a gotovi vodi se namata na metalne bubnjeve promjera mm ili mm. Gotovi vodi i se upotrebljavaju dalje u operaciji izoliranja. Linija je opremljena ure ajima za automatsko punjenje kaveza bubnjevima promjera 630 mm. Ispred svakog kaveza nalaze se stalci koji klize po tra nicama te se bubnjevi napunjeni žicom mogu postavljati za vrijeme dok linija radi s po etnim punjenjem. Kada ponestane žice u kavezima, linija se mora zaustaviti, stalak se približi kavezu, hidrauli ki se izbace prazni bubnjevi iz kaveza na stalak red po red uz rotaciju kaveza za 120, te se nakon toga tako er hidrauli ki prebace puni bubnjevi u kavez. Prije ponovnog pokretanja stroja potrebno je ru no zavariti svaku pojedina nu žicu da se proizvodnja može nastaviti. U prostoru izme u tre eg kaveza i izvla nih kaveza mogu se ugraditi ure aju za omatanje plasti nim ili metalnih trakama koje se koriste u pojedinim kabelima. Kada linija obavlja operaciju použenja žila proces je putpuno jednak s razlikom da se s odmata a odmataju žile tj. izolirani vodi i umjesto bakrenih žica i završni proizvod je kabelsko jezgro koje se dalje koristi u operaciji oplaštivanja. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru) i priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je liniju predao investitoru. Za cijelu liniju izdana je CE deklaracija o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve. Linija PO-2 Operaciju použenja žila za žile nominalnog presjeka 25 mm 2 do 300 mm 2 obavlja linija talijanskog proizvo a a OM Lesmo S.p.A. oznake DTW-2240, interne oznake PO-2. Ovaj stroj obavlja použenje žila klasi nim jednostrukim rotiranjem namata a (za razliku od double-twist tehnologije s lirom), ali ima ugra enu i mogu nost rotiranja odmata a ime se mogu proizvoditi kabelska jezgra s žilama koje nemaju ugra enu energiju torzije te nemaju tendenciju odmatanja. Ugra ena su dva odmata a za bubnjeve promjera 1600 mm, te etiri odmata a za bubnjeve promjera 2000 mm. S odmata a se žile sustavom vodilica vode prema ure aju za použenje (vodilice s uvodnim rupama i matrica) nakon njega kroz SZ ure aj, pa preko ure aja na omatanje trakama na namata koji orima metalne bubnjeve promjera 1600 mm, 2000 mm i 2200 mm. Namata se rotira oko svoje horizontalne osi i time použava žile na ure aju za použenje te povla i žile s odmata a rotiranjem samog bubnja oko svoje osi. SZ ure aj je ure aj koji radi na principu torzijske osovine koja rotira tri diska s vodilicama za žile koja neprestano u radu mijenja smjer rotacije. Slova SZ u nazivu simboliziraju lijevi i desni smjer použenja. Ovaj ure aj služi za polaganje bakrenih žica oko kabelskog jezgra koje služe za pove anu mehani ku i elektri nu zaštitu kabela. Ure aj je povezan s 36 stati kih odmata a za metalne bubnjeve promjera 800 mm, te može omotati jezgro s 1 Stranica 29 od 71

30 36 bakrenih žica promjera od 0,3 mm do 2,5 mm. Stati ki odmata i su zapravo stalci za bubnjeve koji se polože na jednu stanicu, a na drugu se postavi vodilica koja se rotira oko stranice bubnja kako se žica odmata. Nakon što se SZ ure ajem žice omotaju oko kabelskog jezgra na njih se stavlja bakrena traka koji ih u vrš uje i elektri ki povezuje. Nakon toga se jezgro sa ili bez bakrenih žica može omotati papirnatom, poliesterskom, polipropilenskom ili eli nom trakom zavisno o zahjevima za proizvod. Použeno kabelsko jezgro se dalje koristi u operaciji oplaštivanja. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru) i priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je liniju predao investitoru. Za cijelu liniju izdana je CE deklaracija o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve Izoliranje vodi a Izoliranje vodi a je operacija nanošenja izolacije tj. sloja termoplasti nog materijala (PVC, PE, XLPE) na metalni vodi u debljini i boji prema zahtjevima standarda. Sâmo nanošenje materijala se obavlja ure ajem koji se zove ekstruder. Ekstruder je preko sustava za doziranje uskla en s odmata em i namata em linije te brzinom okretaja puža prera uje i dozira preko glave i alata potrebnu koli inu materijala na vodi. Sustav za doziranje uzima termoplasti ne materijale vakuum pumpama direktno iz jumbo vre a u kojima su oni dobavljeni. Ekstruder se sastoji od cilindra (cijevi) sa zonama zagrijavanja i puža (vijka) s navojem dizajniranim za potrebno miješanje, homogeniziranje i taljenje materijala. Glava ekstrudera je metalni dio u koji se može umetnuti potrebni alat, matrica i trn koji formira potrebni oblik izolacije na vodi u. Linije su generalno koncipirane tako da se vodi premata s odmata a na namata u ravnoj liniji na koji je okomito postavljen ekstruder. Nakon ekstrudera izolirani vodi ulazi u kupku gdje se hladi s izlazne temperature iz ekstrudera (oko 150 C) do temperature koja je dostatna da se ne slijepi na bubnju na namata u (oko 50 C). Linijske brzine ove operacije ovise o mogu nostima istisnu a materijala ekstrudera i mogu nostim hla enju u kupki. Istisnu e ekstrudera se pove ava promjerom cijevi, a hla enje kupke se poboljšava pove anjem duljine kupke i snižavanjem temperature tehnološke vode za hla enje. Linija IZ-3 Operaciju izoliranja vodi a za vodi e nominalnog presjeka 0,75 mm 2 do 10 mm 2 obavlja linija austrijskog proizvo a a Rosendahl Maschinen GmbH oznake RAX045, interne oznake IZ-3. Linija se sastoji od dvostrukog odmata a za metalne bubnjeve promjera 630 mm i 800 mm, tri ekstrudera s pripadaju im sustavima za doziranje izolacijskih materijala, glave ekstrudera, kupke za hla enje, ure aja za kontrolu proizvoda te automatskog dvostrukog namata a za metalne bubnjeve promjera mm. Dvostruki odmata je stati ki, ima dva stalka za bubnjeve s vodi em, gdje se kraj vodi a s jednog bubnja može zavariti s po etkom vodi a s drugog bubnja te linija ima opciju beskona nog ulaza. Kod ekstruzijskih linija je to vrlo važno jer se kod svakog kretanja i zaustavljanja linije pojavljuje tehnološki otpad zbog toga jer ekstruder nema u potpunosti linearnu karakteristiku istisnu a jer se proces ne može kontrolirati kod vrlo niskih okretaja puža (što se doga a kod kretanja i stajanja). Poslije odmata a se nalazi mehani ka ko nica koja omogu ava konstantnu napetost kroz liniju od ekstrudera do namata a. Postoje 3 ekstrudera s jednom zajedni kom glavom jer se vodi i izoliraju u tehnologiji tzv. skin-a. To zna i da je ve ina Stranica 30 od 71

31 materijala PVC prirodne boje koji se istiskuje glavnih ekstruderom promera 90 mm, dok se boja (masterbach) nanosi pomo nim ekstuderima u debljini od samo 0,01 mm. Obi no se koristi samo jedan pomo ni ekstruder promjera 45 mm jer su žile u samo jednoj boji, dok se za proizvodnju žuto-zelene žile koristi i tre i pomo ni ekstruder promjera 30 mm. Svaki ekstruder ima razli ite puževe koji se mijenjuju u ovisnosti o materijalu koji se ektrudira (PVC, PE, XPLE). Svaki ekstruder ima sustav za doziranje koji omogu ava miješanje 2 komponente materijala prije ulaska u ekstruder. Nakon ekstrudera nalazi se dio kupke u kojem se izolirana žila hladi rasprsnutim mlazom, zapravo kapljicama vode da se ne ošteti i deformira još vrlo mekana izolacija. Nakon toga se nalazi laserski mjera promjera koji mjeri topli promjer žile u drugoj osi. Pomo u tog mjera a se upravlja doziranje ekstudera kroz elektronski upravlja ki sustav linije. Linija se upravlja automatski jer linijske brzine od 1200 m/min ne dopuštaju ljudsku kontrolu i dovoljno brzu reakciju. Nakon toga se nalazi kupka za hla enje gdje je proizvod u potpunsti uronjen u vodu jer je ve dovoljno vrst da se ne deformira. Iza kupke se ponovo nalazi kontrolni ure aj koji u hladni promjer žile mjeri i ekscentri nost tj. prikazuje položaj metalnog vodi a u izoliranoj žili. Vodi mora biti u sredini žile, a to se ne može odrediti samo mjerenjem promjera. Nakon toga se nalazi visokonaponskih ispitiva, ure aj u kojem proizvod prolazi izme u dvije elektrode koje su puno višem naponu nego se proizvod u upotrebi koristi i koji pronalazi i dojavljuje eventualne greške u izolaciji (rupe). Ure aji za kontrolu su vrlo važni jer na osnovu svojih mjerenja odmah ispravljaju greške korekcijama u upravljanju linijom te smanjuju škart, pove avaju kvalitetu proizvoda i smanjuju utrošak materijala. Na kraju linije se nalazi automatski dvostruki namata, koji može prebaciti proizvod s punog na prazni bubanj bez smanjivanja brzine linije. Kod prebacivanja se reže žila na jednom bubnju, traverza ju prebacuje na drugi bubanj, za to vrijeme akumulator skuplja višak proizvoda (odmata se odmata brže od namata a), te drugi bubanj ubrzava dok ne preuzme proizvod s akumulatora i na kraju se sinkrinizira s brzinom linije. Tada se puni bubanj može izvaditi dok linija kontinuirano radi te se transportira u slijede u operaciju, a to je použenje žila i oplaštivanje. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon) te priklju ak na sustav tehnološke vode za hla enje (dolazna i odlazna cijev). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je liniju predao investitoru. Za cijelu liniju izdana je CE deklaracija o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve. Linija IZ-4 Operaciju izoliranja vodi a za vodi e nominalnog presjeka 10 mm 2 do 300 mm 2 obavlja linija austrijskog proizvo a a Rosendahl Maschinen GmbH oznake RAX047, interne oznake IZ-4. Linija se sastoji od odmata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm i 2000 mm, dva ekstrudera s pripadaju im sustavima za doziranje izolacijskih materijala, glave ekstrudera, kupke za hla enje, ure aja za kontrolu proizvoda te dva namata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm, 2000 mm i 2240 mm. Odmata je pogonjen, nakon njega vodi prolazi kroz izvlaka, gusjenice koje održavaju konstantnu napetost kroz liniju. Na ovoj liniji su ugra ena dva ekstrudera s zajedni kom glavom, glavni promjera 120 mm i jedan pomo ni promjera 45 mm. U slu aju proizvodnje žuto-zelene žile glavni ekstruder istiskuje materijal obojan u cijelom presjeku žuto, a pomo i ekstuder dodaje samo zelene trake u debljini od 0,01 mm. Svaki ekstruder ima razli ite puževe koji se mijenjuju u ovisnosti o materijalu koji se ektrudira (PVC, PE, XPLE). Svaki ekstruder ima sustav za doziranje koji Stranica 31 od 71

32 omogu ava miješanje 2 komponente materijala prije ulaska u ekstruder. Nakon ekstudera se nalazi laserski ure aj za mjerenje promjera po drugoj osi. Nakon toga proizvod prolazi kroz kupku koja hladi proizvod, na kraju koje se nalazi ure aj za mjerenje hladnog promjera i visokonaponski ispitiva. Prije namata a se tako er nalazi izvlaka. Proizvod se može bez zaustavljanja ru no prebaciti s jednog bubnja na drugi tako er uz pomo akumulatora. Prebacivanje se ovdje obavlja ru no jer su linijske brzine puno manje, maksimalno 200 m/min. Brzine su manje jer su ovdje presjeci vodi a puno ve i pa su i standardom propisane debljine izolacije ve e, a time i ekstrudirane koli ine termoplasti nih materijala. Izolirani vodi i tj. žile s ove linije mogu biti gotov proizvod te i i na operaciju pakiranja ili su ulaz u operaciju použenje žila. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon) te priklju ak na sustav tehnološke vode za hla enje (dolazna i odlazna cijev). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je liniju predao investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve Oplaštivanje vodova i kabela Oplaštivanje vodova i kabela je je operacija nanošenja plašta tj. sloja termoplasti nog materijala (PVC, PE) na kabelsko jezgro (jedan ili više použenih izoliranih vodi a žila) u debljini i boji prema zahtjevima standarda. Samo nanošenje materijala se obavlja ure ajem koji se zove ekstruder. Rad ekstrudera je ve opisan u poglavlju o operaciji izoliranja. Kod pojedinih proizvoda plašt se nanosi direktno na kabelsko jezgro (sektorski kabeli, fleksibilni vodovi) dok je kod kabela s okruglim vodi ima prije plašta potrebno nanijeti ispunu koja popunjava rupe (tzv. cvikle) izme u vodi a i zaokružuje kabelsko jezgro. Tako linije za oplaštivanje uobi ajeno imaju dva ekstrudera s odvojenim glavama postavljena jedan iza drugoga. Ostatak linije za oplaštivanje koristi istu tehnologija i ure aje kao i linija za izoliranje koja je radnije opisana. Noviji trend u kabelskoj industriji je da se u liniju za oplaštivanje postavi i SZ ure aj za použenje žila pa se tako za pojedine proizvode na jednoj liniji mogu obaviti dvije operacije - použenje žila i oplaštivanje kabelskog jezgra. U ovom slu aje se SZ ure aj koristi da se od paralelno postavljenih ulaznih žila napravi okruglo kabelsko jezgro koje zbog principa rada SZ ure aja po dijelovima ima lijevi i desni smjer použenja. U takve linije potrebno je ugraditi više odmata a, tj. onoliki broj koliko žila se želi použavati SZ ure ajem. Linija PL-3 Operaciju použenja žila i oplaštivanja kabelskog jezgra za konstrukcije od 2x0,75 mm 2 do 5x6 mm 2 obavlja linija austrijskog proizvo a a Rosendahl Maschinen GmbH oznake RAX046, interne oznake PL-3. Linija se sastoji od 6 stati kih odmata a za metalne bubnjeve promjera 1250 mm i jednog pogonjenog odmata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm, SZ ure aja za použenje maksimalno 7 žila, ekstrudera za ispunu i ekstrudera za plašt promjera 120 mm s pripadaju im sustavima za doziranje materijala, kupke za hla enje, ure aja za kontrolu proizvoda te automatskog dvostrukog namata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm. U stati ke odmata e se stavljaju bubnjevi s izoliranim vodi ima koji se tada použavaju u SZ ure aju. Na pogonjeni odmata se mogu staviti bubnjevi s ve použenim kabelskim jezgrama, te se tade SZ ure aj ne upotrebljava. Kabelsko jezgro dalje ide na prvi Stranica 32 od 71

33 ekstruder koji kroz glavu ekstrudira ispunu (EPDM) koja zaokružuje kabelsko jezgro. Nakon glave prvog ekstrudera se nalazi laserski ure aj za mjerenje promjera u dvije osi koji mjeri promjer kabelskog jezgra. Tada drugi ekstruder na jezgro nanosi plašt i nakon njega se postavlja laserski ure aj za mjerenje toplog promjera vodova i kabela. Nakon toga vodovi i kabeli se hlade tehnološkom vodom u kupki za hla enje. Nakon kupke se nalazi laserski ure aj za mjerenje hladnog promjera. Na kraju linije se nalazi automatski dvostruki namata koji može proizvod prebaciti s punog na prazni bubanj bez smanjivanja brzine linije na isti na in kao namata na liniji IZ-3. Maksimalna brzina ove linije je 360 m/min. Oplašteni vodovi i kabeli s ove linije su gotov proizvod koji ide dalje na operaciju pakiranja. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon), te priklju ak na sustav tehnološke vode za hla enje (dolazna i odlazna cijev). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predao liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve. Linija PL-4 Operaciju použenja žila i oplaštivanja kabelskog jezgra za konstrukcije od 2x10 mm 2 do 4x300 mm 2 obavlja linija austrijskog proizvo a a Rosendahl Maschinen GmbH oznake RAX046, interne oznake PL-4. Linija se sastoji od 5 pogonjenih odmata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm, 2000 mm i 2240 mm, SZ ure aja za poženje maksimalno 5 žila, ekstrudera za ispunu i ekstrudera za plašt promjera 120 mm s pripadaju im sustavima za doziranje materijala, kupke za hla enje, ure aja za kontrolu proizvoda te pogonjenog namata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm, 2000 mm i 2240 mm. U odmata e se stavljaju bubnjevi s izoliranim vodi ima koji se tada použavaju u SZ ure aju. S obzirom da se na ovoj liniju použavaju žile velikih dimezija použeno jezgro je potrebno omotati kevlarskom niti da se ne raspouži. Nakon omatanja kevlarskom niti jezgro se još može omotati plasti nim trakama prema zahtjevima kabelskih standarda. Na jedan odmata se mogu staviti bubnjevi s ve použenim kabelskim jezgrama, te se tada SZ ure aj ne upotrebljava i može se tra nicama maknuti s osi linije. Kabelsko jezgro dalje ide na prvi ekstruder koji kroz glavu ekstrudira ispunu (EPDM) koja zaokružuje kabelsko jezgro. Nakon glave prvog ekstrudera se nalazi laserski ure aj za mjerenje promjera u dvije osi koji mjeri promjer kabelskog jezgra. Tada drugi ekstruder na jezgro nanosi plašt i nakon njega se postavlja laserski ure aj za mjerenje toplog promjera vodova i kabela. Nakon toga se kabeli hlade tehnološkom vodom u kupki za hla enje. Nakon kupke se nalazi laserski ure aj za mjerenje hladnog promjera. Na kraju linije se nalazi pogonjeni namata. Maksimalna brzina ove linije je 150 m/min. Oplašteni kabeli s ove linije su gotov proizvod koji ide dalje na operaciju pakiranja. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru), priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon) te priklju ak na sustav tehnološke vode za hla enje (dolazna i odlazna cijev). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predao liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 98/37/EC za strojeve. Stranica 33 od 71

34 Pakiranje vodova i kabela Pakiranje vodova i kabela je je operacija prebacivanja proizvoda s procesnih dužina na metalnih procesnim bubnjevima u trgova ka pakiranja. Standardna trgova ka pakiranja su koturi od 50 m i 100 m, te drveni bubnjevi raznih dužina (naj eš e 500 m). Kotur je naziv za pakiranje kada se vodovi i kabeli namotaju u oblik šupljeg valjka unutarnjeg promjera od 150 mm, vanjskog promjera do 470 mm, visine do 200 mm. Kotur se stisne poliesterskom trakom da se ne može razmotati, te se izvana zaštiti termoskupljaju om folijom. Koturi se slažu na drvene palete dimenzija 120 mm x 80 mm, na visinu do 100 mm. Koturi se naj eš e koriste za pakiranje instalacijskih vodova. Drveni bubnjevi postoje u raznim dimenzija promjera stranice od 600 mm do 2200 mm (detaljnije opisano u poglavlju o ambalaži). Na drvene bubnjeve se namataju kabeli na dužine prema zahtjevu kupca. Bubanj se mora izabrati prema podatku o minimalnom radijusu savijanja pojedinog kabela i traženoj dužini. Drveni bubnjevi se naj eš e koriste za pakiranje energetskih kabela. Linija PK-3 Operaciju pakiranja vodova i kabela konstrukcije od 2x0,75 mm 2 do 5x6 mm 2 u koture obavlja linija talijanskog proizvo a a PS Costruzioni Meccaniche S.r.l. PS 470/16, interne oznake PK-3. Linija se sastoji od pogonjenog odmata a za metalne bubnjeve promjera mm, horizontalnog akumulatora, glave za namatanje, strapera, pe i za termoskupljanje plasti ne folije, paletizera i ure aja za omatanje paleta. Gotovi vodovi i kabeli se s metalnih bubnjeva s procesnim dužinama vode preko akumulatora na glavu za namatanje. Akumulator je ure aj koji može me u svojim vodilicama držati do 300 metara proizvoda, a služi da kompenzira nagla ubrzanja i usporavanja glave za namatanje, tako da se odmata može jednoli no odmatati. Glava za namatanje prihva a kraj kabela, brzom rotacijom te vo enjem traverze po visini formira kotur, te ga reže na dužinu koja se programira u upravlja kom sustavu. Gotov kotur prihva aju ruke manipulatora koje ga pomi u na poziciju strapera koji kotur omata dijametralno PT trakom. Za to vrijeme glava ve namata drugi kotur koji pomicanjem na poziciju strapera gura prvi kotur u pe u kojoj se oko kotura obavije folija koja se na njega nanosi na ulazu u pe. Kroz pe pa do paletizera koture transportira pomi na traka. Na pomi noj traci se na kotur pomo u printera s pomi nom rukom stavlja etiketa s podacima o proizvodu. Paletizer je ure aj koji koture slaže po rasporedu definiranom upravlja kim sustavom i spušta na drvene palete. Definira se i broj redova kotura na paleti nakon ega paletizer izbacuje punu paletu na ure aj za omatanje paleta i uzima novu praznu paletu iz spremnika paleta i postavlja ju kao radnu. Na ure aju za omatanje paleta radnik ru no u vrsti strech foliju na paletu, te paletu okre e na ure aju dok nije u potpunosti omotana. Gotova omotana paleta se vili arem odvozi na skladište. Maksimalna brzina linije je 3 kotura po 100 m u minuti, dakle 300 m/min. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru) i priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predao liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 89/392/EC za strojeve. Stranica 34 od 71

35 Slika 6. Fotografija spakiranog kotura Linija PB-4 Operaciju pakiranja kabela svih konstrukcija na drvene bubnjeve promjera stranica od 600 mm to mm obavlja linija talijanskog proizvo a a PS Costruzioni Meccaniche S.r.l. PS RL-2250, interne oznake PB-4. Linija se sastoji od pogonjenog odmata a za metalne bubnjeve promjera 1600 mm, 2000 mm i 2240 mm, ure aja za kontrolu napetosti, ure aja za mjerenje duljine, pisa a i namata a za drvene bubnjeve promjera 600 mm do 2500 mm. Kabeli se s metalnih bubnjeva s procesnim dužinama vode preko ure aja za kontrolu napetosti na ure aj za mjerenje duljine. Ure aj za mjerenje duljine je beskontaktni laserski ure aj koji mjeri s precizoš u 0,01 % kabele svih oblika i površine. Podaci s tog ure aja automatski se prenose na namata te zaustavljaju stroj na programiranim dužinama. Ink-jet pisa može na plašt kabela ispisivati natpis prema standardu. Na namata u se kabeli sijeku škarama na traženim dužinama prema zahjtevu kupca. Na namata u se po etni u završni kraj kabela u vrš uju pomo i limova i avli a na stranicu bubnja. Cijeli bubanj se može još omotati zaštitnom folijom. Tako spakiran bubanj se vili arem odvozi na skladište. Linija je isporu ena kao cjelina integrirana s elektri nim ormarima, kabelima, upravlja kim sustavom i zaštitnim mjerama. Investitor je osigurao priklju ak za el. energiju (samo kabel prema glavnom razvodnom ormaru) i priklju ak na sustav komprimiranog zraka (cijevi prema centralnoj kompresorskoj stanici za cijeli pogon). Proizvo a je nadgledao postavljanje linije, te obavio probnu proizvodnju nakon ega je predao liniju investitoru. Za cijelu liniju proizvo a je izdao CE deklaraciju o sukladnosti proizvoda s direktivom 89/392/EC za strojeve Ispitna stanica Ispitna stanica je prostor gdje se gotovi vodovi i kabeli elektri ki ispituju prema zahtjevima standarda za pojedine proizvode. Standard propisuje ispitni napon koji se mora narinuti na pojedina ne vodi e u vodovima i kabelima te vrijeme koje proizvod mora izdržati bez proboja. Proboj se doga a ako na žilama nema dovoljne koli ine izolacijskog materijala ili postoje greške (rupe) na izolaciji. Ispitni napon je puno viši od napona propisanog za normalno korištenje proizvoda te se za tako ispitani proizvod može smatrati Stranica 35 od 71

36 da je siguran u upotrebi ako se poštivaju uputstva o korištenju. Za ispitane proizvode vode se standardom propisani zapisi koji se uvaju kod proizvo a a i po potrebi isporu uju zajedno s proizvodom. Ispitna stanica je podijeljena u dva prostora, prostor za ispitiva a i prostor za ispitivani proizvod. Ure aj za ispitivanje je elektri ki ure aj koji može na svojim stezaljkama dati napon po zahtjevu. Ure aj se nalazi u prostoru za ispitiva a, a njegove stezaljke se nalaze u prostoru za ispitivani proizvod. Krajevi vodi a na ispitivanom proizvodu se povezuju sa stezaljkama ure aja fleksibilnim bakrenim vodi ima. Ograda prostora za ispitivane proizvode je tako er spojena na ure aj za ispitivanje koji ne može raditi ako prostor nije zatvoren tj. ako nije uklju ena sigurnosna sklopka. Stranica 36 od 71

37 5. BLOK DIJAGRAM POSTROJENJA PREMA POSEBNIM TEHNOLOŠKIM DIJELOVIMA Slika 7. Blok dijagram Stranica 37 od 71

38 Slika 8. Blok dijagram proizvodnja kabela Stranica 38 od 71

39 Slika 9. Tehnološka shema Stranica 39 od 71

40 6. PROCESNI DIJAGRAM TOKA Stranica 40 od 71

41 6.1. LINIJA ZA VERTIKALNO IZVLA ENJE BAKRENE ŽICE Slika 10. Vertikalno izvla enje bakrene katode kako bi se dobila bakrena žica promjera 8 mm Stranica 41 od 71

42 6.2. LINIJA ZA PROVLA ENJE BAKRENE ŽICE Slika 11. Mehani ka redukcija bakrene žice promjera 8 mm na zadanu dimenziju 6.3. LINIJA ZA SUKANJE VODI A I ŽILA Slika 12. Povezivanje pojedina nih žica u snop Stranica 42 od 71

43 6.4. LINIJA ZA POUŽENJE VODI A I ŽILA Slika 13. Povezivanje pojedina nih žica oko centralne žice u snop 6.5. LINIJA ZA POUŽENJE ŽILA Slika 14. Povezivanje pojedina nih žila oko centralne žile u kabelsko jezgro Stranica 43 od 71

44 6.6. PROIZVODNJA PVC GRANULATA Slika 15. Mješanje sirovina pri visokoj temperaturi, hla enje, ekstrudiranje i rezanje u PVC granulat Stranica 44 od 71

45 6.7. IZOLIRANJE VODI A Slika 16. Izoliranje bakrene žice PVC granulatom Stranica 45 od 71

46 6.8. OPLAŠTENJE Slika 17. Oplaštenje kabelskog jezgra ispunom i PVC granulatom Stranica 46 od 71

47 6.9. PAKIRANJE Slika 18. Namatanje kabela na kotur ili drveni bubanj Stranica 47 od 71

48 7. PROCESNA DOKUMENTACIJA POSTROJENJA Naziv procesa: Ulaz u proces: Vertikalno izvla enje bakrene žice ista bakrena katoda: - dim: 1 m x 1 m x 12 mm. - masa: kg/kom ostatak iz proizvodnje (3 8 % uk. mase) Proces: taljenje bakrene katode u pe i u zaštitnom sloju grafitnih pahuljica, izvla enje preko grafitnih cijevi 12 bakrenih žica promjera 8 mm, hla enje i namatanje u koture, 1430 kg/h Izlaz iz procesa: kotur 3 4 t bakrene žice 8 mm: - gusto a oko 8,9 kg/dm 3 - prekidna vrsto a oko 170 N/mm 2 - istezanje pri lomu oko 45% - sadržaj kisika < 3 ppm - vodljivost min 101% IACS Stranica 48 od 71

49 Naziv procesa: Ulaz u proces: Provla enje bakrene žice bakrena žica promjera 8 mm u koturu 3 4 t - vodljivost min 101% IACS Proces: mehani ka redukcija dimenzije provla enjem kroz max 15 matrica u emulziji, žarenje (mekšanje) na principu elektri nog otpora radi postizanja zahtjevanog istezanja, hla enje vodom i namatanje na metalni bubanj ili u košaru Izlaz iz procesa: bakrena žica 0,6 3,51 mm namotana na: - metalni bubanj promjera 630 mm, nosivosti 600 kg - metalni bubanj promjera 800 mm, nosivosti 1 t - metalna košara promjera 1350 mm i visine 2000 mm, nosivosti 3 t Stranica 49 od 71

50 Naziv procesa: Sukanje ili použenje vodi a (2 linije) Ulaz u proces: bakrena žica u košarama (3 tone), ili na metalnim bubnjevima 630 mm, promjera 1,36 3,25 mm Proces: izrada okruglog ili sektorskog višeži nog vodi a kl. 2 združivanjem 7 do 37 pojedina nih žica. Kod operacije sukanja pojedina ne žice se združuju u snop rotiranjem namata a, dok u operaciji použenja pojedina ni odmata i rotiraju oko centralne žice vodi a u snopu. Linijska brzina ovisi o koraku sukanja ili použenja te o max broju okretaja. Izlaz iz procesa: bakreni vodi i klase 2 (konstrukcije 7 37 žica), nominalnog presjeka mm 2 namotani na metalni bubanj 1600 mm mm Stranica 50 od 71

51 Naziv procesa: Izoliranje vodi a (2 linije) bakreni vodi kl. 1 (promjer 1,36 mm 4,40 mm) - metalni bubanj 800 mm, košara 1300 mm bakreni vodi kl. 2, 10 mm mm 2 Ulaz u proces: - metalni bubanj: 1600 mm, 2000 mm termoplasti ni materijal (PVC, PE, XLPE) masterbatch Proces: kontinuirano ekstrudiranje rastaljenog termoplasti nog materijala na bakreni vodi, hla enje izoliranog vodi a prolaskom kroz vodenu kupku, namatanje na metalni bubanj. Linije su opremljene potrebnim mjernim i indikatorskim ure ajima. Max brzina linije: 1200 m/min ili 300 m/min Izlaz iz procesa: izolirana žica (žila), boje izolacije prema zahtjevu standarda, namotana na metalni bubanj 1250 mm 2240 mm Stranica 51 od 71

52 Naziv procesa: Použenje žila žile nominalnog presjeka 10 mm mm 2 namotane na metalne bubnjeve 1250 mm 2240 mm termoplasti ne trake Ulaz u proces: bakrena žica 0,6 mm 3,5 mm bakrena traka min 0,1 mm x 10 mm eli na traka 0,2 mm x 30 mm 0,5 mm x 60 mm Proces: izrada kabelskog jezgra rotacijom pojedina nih žila oko centralne žile uz omatanje trakom ili žicom. Linijska brzina ovisi o koraku použenja te o max broju okretaja. Izlaz iz procesa: kabelsko jezgro, konstrukcije do 4x300 mm 2, namotano na metalni bubanj max 2240 mm Stranica 52 od 71

53 Naziv procesa: Oplaštenje kabela (2 linije) kabelsko jezgro, konstrukcije do 4x300 mm 2, namotano na metalni bubanj max 2240 mm nevulkaniziraju a ispuna (EPDM, LS0H) Ulaz u proces: termoplasti ni materijal (PVC, PE, LS0H) masterbatch Proces: SZ použenje žila manjih presjeka, pa sukcesivno ekstrudiranje ispune (prema zahtjevu standarda) i termoplasti nog materijala na použeno jezgro, hla enje kabela prolaskom kroz vodenu kupku, namatanje na metalni bubanj. Linije su opremljene potrebnim mjernim i indikatorskim ure ajima. Brzina linije 15 m/min 300 m/min Izlaz iz procesa: kabel, konstrukcije do 4x300 mm 2, namotan na metalni bubanj do 2240 mm Stranica 53 od 71

54 Naziv procesa: Pakiranje kabela (2 linije) kabel, konstrukcije do 4x300 mm 2, namotan na metalni bubanj do 2240 mm drveni bubanj, promjer stranice 600 mm 2500 mm Ulaz u proces: drvena paleta 1200 mm x 800 mm materijal za pakiranje u koture (termoskupljaju a folija, polipropilenska traka, stretch folija, karton) etiketa Proces: namatanje kabela zahtjevane duljine u odgovaraju i kotur ili na drveni bubanj, - koturi od 100 m i 50 m, - drveni bubnjevi raznih duljina (prema zahtjevu kupca), standardno 500 m i 1000 m Max brzina linije 300 m/min Izlaz iz procesa: gotov proizvod, u koturu ili na bubanju, spreman za skladištenje ili transport kupcu Stranica 54 od 71

55 Naziv procesa: Proizvodnja PVC granulata Ulaz u proces: sirovine: - PVC prah, big-bag 1 t - punilo (kreda), big-bag 1 t - omekšiva, tank 2x40 t - stabilizator, vre a 25 kg - aditivi, vre a 25 kg Proces: umiješavanje sirovina u homogenu smjesu (PVC compound) pri visokoj temperaturi, hla enje nastale suhe smjese i njeno ekstrudiranje te rezanje u granule koje se hlade i pakiraju u big-bag (cca 1 tona). Receptura razli ita ovisno o tipu kabelskog granulata Izlaz iz procesa: PVC granulat pakiran u big-bag (cca 1 tona) namijenjen izoliranju i oplaštenju kabela Stranica 55 od 71

56 8. ANALIZA PRIMIJENJENIH TEHNIKA U ODNOSU NA NRT U OSTALIM PROIZVODNIM PROCESIMA U PROIZVODNOM KOMPLEKSU EUROCABLE GROUP 8.1. SUSTAV HLA ENJA TEHNOLOŠKE VODE Proces proizvodnje elektri nih vodova i kabela generira zna ajne koli ine toplinske energije koja se prenosi u proizvode te ju je potrebno prenijeti natrag u okolinu. U proizvodnom pogonu Eurocable Group koriste se zatvoreni sustavi, u kojima hladilo ili procesni medij cirkulira u cijevima ili zavojnicama i nije u dodiru s okolišem. U sustavima zatvorenog kruga, cijevi ili zavojnice u kojima cirkulira hladilo ili procesni medij se hlade, hlade i potom tvar koju sadrže. Mokri sustavi zatvorenog kruga u širokoj su primjeni u industriji manjeg kapaciteta. Sustav hla enja tehnološke vode u pogonu Eurocable Group podijeljen je u dva dijela: 1) Krug hla enja linije za vertikalno izvla enje bakra i za provla enje bakra 2) Krug hla enja ekstruzijskih linija (IZ-3; IZ-4; PL-3; PL4; MI2) Oba sustava su zatvorena, što zna i da se za hla enje linija ne koristi voda iz vodoopskrbnog sustava ve konstantno cirkulira voda iz rezervoara sustava. Time se zna ajno štede prirodni resursi pitke vode jer su za odvo enje toplinske energije koju generira cijeli pogon potrebne velike koli ine vode. 1) Krug hla enja linije za vertikalno izvla enje bakrene žice i za provla enje bakra Na liniji za provla enje bakra toplinska energija se pojavljuje zbog trenja u provla nim matricama i elektri kog grijanja žice na vrlo visoke temperature zbog mehani kih zahtjeva, te se mora hladiti za daljnje korištenje. Linija je opremljena sustavima koji kao transportni medij koriste emulziju vode i ulja i istu vodu, koji preuzimaju toplinsku energiju s proizvoda. Slika 19. Rashladni agregat i izmjenjiva topline Tako er su opremljeni izmjenjiva ima topline kojima se ta energija može prenijeti na vanjski sustav. Taj vanjski sustav se sastoji od aktivnih elemenata izmjenjiva a topline s ventilatorima i rashladnog agregata, rezervoara, pumpi i cjevovoda. Ventilatori se koriste kod vanjskih temperatura ispod 10 C jer predstavljaju zna ajnu uštedu el. energije pred Stranica 56 od 71

57 rashladnim agregatom koji se koristi kada su vanjske temperature više od 10 C. Proizvo a je dao podatke koliko toplinske energije se mora odvoditi s linije u radu (550 kw) te su prema tome definirani aktivni elementi s izmjenjiva ima toplice Kcal/h tj.. U rezervoaru se nalazi litara vode koja cirkulira sustavom pogonjenom pumpama (5 pumpi, od toga 2 rezervne) s protokom 80 m3/h što je dovoljno da na izmjenjiva ima linije za provla enje odvede dovoljnu koli inu toplinske energije. Linija za provla enje bakrene žice biti e spojena na isti agregat kao i ure aji za izvla enje bakrene žice. 2) Krug hla enja ekstruzijskih linija (IZ-3; IZ-4; PL-3; PL4; MI2) Na ekstruzijskim linijama termoplasti ni materijali se u ekstruderu moraju grijati da bi materijal prešao u stanje taline koja se alatima u glavi može oblikovati na vodi. Nakon toga taj materijal prolazi kroz vodu u kupkama za hla enje i ta voda mora preuzeti dovoljno toplinske energije da se termoplasti ni materijali dovoljno ukrute da se proizvod ne deformira ili slijepi na namata ima. Proizvo a i linija su dali podatak da je to ukupno 264 kw toplinske energije koju treba preuzeti voda iz sustava za hla enje. Krug za hla enje ekstruzijskih linija ima bazen ispod razine koji sadrži 50 m 3 vode koja cirkulira izme u kupki za hla enje na linijama izoliranja i oplaštivanja i izmjenjiva a, i dirketno odvodi višak topline. Dolazna voda prema linijama je pogonjena pumpama (6 pumpi, od toga 2 rezervne), a od linija se vra a slobodnim padom. Voda se tako er hladi ili izmjenjiva em s ventilatorima od Kcal/h kada je vanjska temperatura ispod 10 C ili rashladnim agregatom kada je temperatura viša od 10 C. Aspekti rizika sustava hla enja odnose se na istjecanje iz izmjenjiva a topline, te tako one iš enje okoliša može nastati ukoliko postoji istjecanje, no ispravnim se preventivnim održavanjem i pra enjem to može sprije iti OBRADA OTPADNIH VODA Sve otpadne vode koje nastanu u proizvodno-poslovnom kompleksu obra uju se do zadovoljavaju e kvalitete. 1) Separator ulja za obradu oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina Konstrukcija separatora tip Tehnix ini kompaktnu prenosivu tehnološku cjelinu. Separatori su tipski proizvodi kojima je osnovna namjena odvajanje taloga ulja i masti iz vode fizikalnim postupkom (razlikom specifi ne težine). One iš ene oborinske ili tehnološke vode u sebi sadrže ulja, masti i krute estice (pijesak, zemlja i dr.) te kroz sustav sabirnih kanala ili taložnika preko cjevovoda ulaze u prvu komoru separatora. Ulaskom vode u prvu komoru separatora sistemom usmjeriva a postiže se kružno gibanje vode prema dnu na kojem se talože krute estice (gravitaciono). Na kraju prve komore nalazi se fiksna pregrada na kojoj je ugra ena perforirana brana odre ene dimenzije po cijeloj širini separatora. Funkcija perforirane brane je da uspori i stabilizira brzinu protoka u prvoj komori, zadrži krute plivaju e predmete u prvoj komori i propušta samo zauljene vode na daljnju obradu. Taložne komore separatora dimenzionirane su prema DIN-u 4040 (EN ). Dimenzije taložne komore ine približno jednu tre inu tehnološkog volumena separatora. Ulaskom zauljene vode u drugu komoru kroz sustav perforirane brane stabilizira se i smanjuje brzina protoka zauljene vode te se estice ulja iz vode lijepe ispod Stranica 57 od 71

58 gornje površine ve nakupljenog sloja ulja, a mikro estice ulja koje su vezane uz estice pijeska koje se talože na dnu, odvajaju se od pijeska silom uzgona zbog razlike specifi ne težine isplivaju ispod gornje površine ve nakupljenog sloja ulja, masti, nafte ili drugih ugljikovodika. Izme u druge i tre e komore nalazi se koalescentni montažni uložak od laminarne polipropilenske folije raznih dimenzija zavisno od volumena i protoka separatora. Koalescentni uložak tip 2H FAP 319 ima veliki u inak u separaciji ulja i masti. Poboljšava efekt separacije pove ava efikasnost koagulacije, a time garantira i visoku kvalitetu izdvajanja mikro estica ulja preostalog u vodi koja se pro iš ava. Takav sustav certificiran je prema TUV DIN EN ISO Prije ulaska pro iš ene vode u tre u ili završnu komoru ugra en je usmjeriva protoka vode pod odre enim kutom koji usmjerava vodu prema površini, a time i prisiljava preostale mikro estice ugljikovodika da se izdvoje na površinu zadnje komore. Na kraju zadnje komore ugra ena je po visini izlazna cijev odgovaraju eg kvadratnog presjeka, ve eg od ulazne ili izlazne cijevi. Na dnu izlazne cijevi nalazi se sustav za podešavanje protoka i brzine vode u sustavu pro iš avanja. Na izlaznoj cijevi s unutarnje strane separatora ugra ena je kontrola nivoa optere enosti separatora koli inom ulja i masno a minimum-maximum koji je obojen crvenom bojom, a kontrolira se vizualno kroz poklopac izlaznog otvora. Izvla enje nakupljenih ulja ili taloga iz separatora vrši se pomo u vakuum ili muljnih pumpi. Na zadnjoj vanjskoj strani otvora nalazi se ugra ena cijev na kojem je smješten pocin ani ep koji služi za uzimanje uzoraka pro iš ene vode i inspekcijsku kontrolu kvalitete pro iš ene vode. Uzimanje uzoraka vrši se pomo u plasti nog prozirnog crijeva isisavanjem zraka iz crijeva. Uz pravilnu ugradnju i predvi eno tehni ko održavanje vijek trajanja je gotovo neograni en. 2) Biološki ure aj za pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda Kako nema javne kanalizacije, sanitarna voda se odvodi do ure aja za pro iš avanje iz kojeg se preko kontrolnog mjernog okna spaja na sustav odvodnje istih oborinskih voda, te se zajedno s istim oborinskim vodama ispušta u lokalni prijemnik. Prije samog ure aja ugra ena je precrpna stanica. Ure aj se sastoji od bioaeracijskog bazena sa sekundarnom taložnicom, tip 21-B 100 ES, što je dostatno za predvi enih 67 radnika (7 radnika u administraciji za koje je predvi en rad u jednoj smjeni i 60 radnika raspore enih u etiri smjene). Najve i broj radnika koji se može na i u jednoj smjeni je 22, u trenutku promjene smjena 37. Višak mulja sprema se u spremnik mulja te e se odvoziti na prvi ve i ure aj, a sve prema važe em zakonu i propisima. Zrak za bioaeracijski postupak dobiva se preko puhala iz kompresorske stanice (nazemni objekt) smještene pokraj spremnika mulja. Ure aj je izvoden od armiranog betona debljine stijenki i dna 30 cm. Kanalizacija, okna i ure aj su potpuno nepropusni i ispitani su na nepropusnost stupcem vode po DIN Primjena tipiziranih ure aja mogu a je na svim izdvojenim objektima koji nisu priklju eni na gradsku kanalizaciju, a trebaju pro istiti otpadne vode do stupnja koji omogu uje ispuštanje u vodotok. Tipski ure aji (kao BIOTIP) za pro iš avanje otpadnih voda rade na principu razgradnje organske tvari iz otpadne vode pomo u mikroorganizama koji se nalaze u aktivnom mulju. Za razgradnju organske tvari i metabolizam mikroorganizama neophodan je kisik koji se unosi u otpadnu vodu raspršivanjem komprimiranog zraka u fine mjehuri e. U bioaeracijskom bazenu dolazi do apsorpcije organske tvari na površinu flokula aktivnog mulja (flokule aktivnog mulja su nakupine razli itih mikroorganizama adaptiranih na prisutne uvjete u bioaeracijskom bazenu). Tako er dolazi do djelomi ne apsorpcije Stranica 58 od 71

59 organske tvari u stani nu masu mikroorganizama. Prelaskom u taložni dio dolazi do dovršetka apsorpcije i odvajanja izbistrene otpadne vode i težeg aktivnog mulja. Aktivni mulj se sakuplja u taložnom dijelu odakle se povremeno s obnovljenom sposobnoš u razgradnje, vra a u bioaeracijski bazen. Aeracija otpadne vode vrši se upuhivanjem komprimiranog zraka u vodu i njegovim raspršivanjem pomo u specijalnih, visokou inkovitih, membranskih aeratora. Time nastaju fini mjehuri i zraka i dobro otapanje kisika. Uz dovoljno kisika i dovoljno vrijeme zadržavanja otpadne vode izraženo s optere enjem volumena bioaeracijskog bazena od 0,2 kgo 2 (BPK5)/m 3, dolazi do autogene respiracije aktivnog mulja, što zna i da i stani na masa mikroorganizama u nedostatku dovoljne koli ine organske tvari oksidira. Dolazi do daljnje mineralizacije mulja i maksimalnog smanjenja njegova volumena. Zbog toga je mulj potpuno mineraliziran i stabilan što omogu uje njegovu primjenu na poljoprivrednim površinama ili odlaganje na ure enim deponijama. Rad ure aja je automatski i odvija se prema unaprijed zadanom vremenskom programu. Kompresori i automatika smješteni su u posebnom zatvorenom prostoru pa je održavanje ure aja pojednostavljeno. Na samom bazenu nema pokretnih dijelova podložnih habanju, a povrat aktivnog mulja obavlja se tako er komprimiranim zrakom (mamut pumpa). Mogu a je regulacija dovoda zraka ovisno o ulaznom optere enju ime se štedi energija. Utrošak energije na izvedenim ure ajima može se procjeniti na 0,1 kwh/dan,es. Energija se troši samo za pogon kompresora bez potrebe pogona pumpi i sli no. Za otpadnu vode s koncentracijom BPK5 od 400 mgo 2 /l na ulazu, efekt rada ure aja je 95% razgradnje organske tvari, što zna i preostalo optere enje efluenta od 20 mgo 2 (BPK5)/l. Obi no se jam i i maksimalna izlazna koncentracija suspendirane tvari od 30 mg/l. Slika 20. Prikaz biopro ista a Stranica 59 od 71

60 U gra evinskom pogledu, ure aj za pro iš avanje otpadnih voda BIOtip ine tri zasebna zasebna objekta: bioaeracijski bazen, spremnik za mulj i kompresorska stanica. Slika 21. Shematski prikaz ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Ulaz 1 Izlaz 3 2 (1) Bioaeracijski bazen Bioaeracijski bazen je valjkasta gra evina s ravnim dnom, ukopana u tlo do svog gornjeg ruba, izvedena iz vodonepropusnog armiranog betona. Promjer bazena je 4,50 m, a ukupna dubina 3,25 m (dubina vode 2,25 m). Debljina zida bazena i temeljne plo e odre ena je prema stati kom prora unu i iznose d=30cm. Zid bazena i temeljna plo a su obostrano zašti eni od štetnog djelovanja podzemne vode, odnosno otpadne vode, izvedbom unutarnje i vanjske hidroizolacije ili zaštitnog vodonepropusnog premaza. Bioaeracijski bazen je pokriven zaštitnom rešetkom, za ije nalijeganje postoji utor 3 cm, širine 10 cm, po gornjem rubu obodnog zida. (2) Spremnik za mulj Spremnik mulja je vodonepropusna armirano-betonska gra evina. Ispod armiranobetonskog dna spremnika izvoena je podloga od betona C 12/15 debljine d = min10 cm. Nalazi se uz objekt prepumne stanice i kompresorske stanice u bilizini baioaeracijskog bazena. Izveden je od arm. betona C25/30 svijetle veli ine cca 2,0 x 2,0 m. Dno i stijenke, te pokrovna plo a su od betona C 25/30. Pokrov je izveden kao monolitna armiranobetonska stropna plo a debljine 20 cm s ulaznim pravokutnim otvorom veli ine 600x600 cm. Debljina zidova je 20cm. U zidovima su ostavljeni otvori za prolaz cijevi. U zidove su ugra ene metalne penjalice i fazonski komadi za prolazak kroz zid. Penjalice su ugra ene prije betoniranja. Dno spremnika ima nagib prema pumpama te je izvedeno iz betona sa završnom cementnom glazurom. U spremniku je ugra en preljevni prag viška muljne vode koji se preljeva u fekalnu prepumpnu stanicu te se kao takav vra a u proces pro iš avanja. U spremnik za mulj ugra ena je pumpa za mulj. Pumpa za mulj se koristi kada se postigne odre ena akumulacija mulja. Na vanjskoj strani spremnika ugra ena je cijev sa kuglastim ventilom i spojnim komadom za priklju ak vatrogasnog crijeva kako bi se mogla priklju iti cisterna za prijevoz mulja. Pražnjenje spremnika izvršavat e se preko ovlaštene organizacije za prijevoz i deponiranje mulja. Za potrebe crpljenja viška mulja instalirana je potopna pumpa. Potopna motorna pumpa otpadne vode tip kao Wilo-Drain TMW 32/8 Twister sa integriranim smjerom vibracije (pat.) za automatski rad za pražnjenje od pojedina nih okana, graba ili rezervoara, osobito sa stvorenim muljem. Potopna pumpa kao blok ure aj sa potopnim motorom, nivo regulacijom, nosa em, elektro priklju nim kablom i ugra enom termi kom zaštitom od preoptere enja. Visoka radna sigurnost kroz brtvljenje osovine, sastoji se od jednog Stranica 60 od 71

61 prstena brtve na motornoj strani, uljnom komorom i klizno-mehani kom brtvom na pumpnoj strani kao i plašt hla enja elektro-motora. (3) Kompresorska stanica Kompresori su smješteni u natkriveni zatvoreni prostor površine 5,4 m 2. Tlocrtna veli ina kompresorske stanice 1,8 x 3.0 m, visine 2,3 m. Kompresorska stanica izra ena je od blok opeke 25 cm unutarnji zidovi su ožbukni produžnom cementnom žbukom 2 cm dok su vanjski ožbukni produžnom cementnom žbukom 3 cm. Kompresorska stanica napravljena je na trakastim temeljima od armiranog betona C25/30 širine temelja 40cm. Pokrov kompresorske stanice je od valovitog lima koji je na klasi nom drvenom krovištu, podrožnice 12x12 na kojoj su rogovi 10x10, daš ana oplata, PE folija, uzdužne letve i na kraju valoviti lim. Pokrovna gra a je I klase. Betonska plo a debljine 20cm. Završna obloga poda je boja za beton. Talog se odlaže na odlagalište neopasnog otpada, a odvojeno sakupljene koli ine ulja iz separatora povjeravaju se na zbrinjavanje ovlaštenom poduze u. Navedene tehnike i tehnologije primjenjivat e se od po etka rada postrojenja i odgovaraju najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), primjenom kojih se ostvaruje prihvatljiv utjecaj na okoliš EMISIJE U ZRAK Prilikom proizvodnje PVC granulata polimer se ekstrudira kroz ekstruder, odmah hladi vodom i granulira pomo u stroja za rezanje. Mokre granule polimera skupljaju se u privremeno skladište, a zatim odnose na sušenje u struji dušika. Osušene granule pakiraju se u jambo vre e i pripremaju za procese oplaštivanja i izoliranja. Svježe granulirani materijal koji izlazi iz ekstrudera može još uvijek sadržavati rezidualne monomere i/ili hlapljive ugljikovodike. Stoga tokom granuliranja, pretovara, sušenja i skladištenja u prvoj fazi može do i do emisije tih komponenata. Granule se pakiraju pri relativno visokim temperaturama (40 do 60 C), što omogu ava emisiju praškastih tvari i lakohlapivih ugljikovodika. Emisija iz tih izvora može se smanjiti smanjenjem koncentracija ugljikovodika prilikom proizvodnje polimera koji se koristi u procesu ekstrudiranja ili (u ovom slu aju primjenjivije) odgovaraju om ventilacijom tijekom procesa ekstrudiranja. Iznad dijelova za proizvodnju PVC granulata instalirane su odsisne haube sa krovnim ispustom sa filterom. O ekuje se emisija praškastih tvari. O ekivane emisije plinova procjenjuju se na temelju postoje ih rezultata mjerenja na ventilacijskom ispustu hale za proizvodnju PVC granulata postrojenja za proizvodnju elektri nih kabela i vodova tvrtke Eurocable Group u Zagrebu, Jankomir 25F. Rezultati mjerenja obzirom na vrstu emisije daleko su ispod grani nih vrijednosti emisije one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora propisanih lankom 17. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) 2, a iznose < 150 mg/m 3 za praškaste tvari i hlapljive ugljikovodike. 2 Izvještaj o rezultatima mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora u tvrtki Eurocable Group d.d., Br. izvještaja I , Metroalfa ekologija i zaštita, Zagreb, travanj Stranica 61 od 71

62 Kod strojeva na liniji za izoliranje i liniji za oplaštenje o ekuje se emisija hlapljivih ugljikovodika (materijal za izolaciju je PVC, a za oplaštenje PE i PVC). Iznad tih strojeva su instalirane odsisne haube. O ekivane emisije plinova procjenjene su na temelju postoje ih rezultata mjerenja na ventilacijskim ispustima postrojenja za proizvodnju elektri nih kabela i vodova tvrtke Eurocable Group u Zagrebu, Jankomir 25F. Rezultati mjerenja za oba izvora emisije daleko su ispod granice odre ene lankom 22. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) 3, a iznose < 150 mg/m 3 za praškaste tvari i hlapljive ugljikovodike. Plinska trošila u objektu su tri klima-komore sa plinskim grija em u proizvodnoj hali nazivne snage 300 kw i jedan plinski cirko-aparat u uredskim prostorima nazivne snage 28 kw. Dimni plinovi iz plinskih grija a na klima komorama odvode se u atmosferu putem dimnjaka, te se mogu o ekivati manje emisije ugljikovog monoksida i oksida dušika. Emisija one iš uju ih tvari u otpadnim plinovima iz malih ure aja za loženje utvr ivat e se povremenim mjerenjem, najmanje jedanput u dvije godine, prema Uredbi o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) OTPAD Osnovni otpad koji nastaje u procesu proizvodnje tretira se kao reciklažni otpad. Taj otpad se odlaže u za to predvi ene kontejnere na vanjskoj površini u sjevernom dijelu parcele, a s obzirom da još uvijek ima zna ajnu vrijednost, otkupljuju ga poduze a registrirana za zbrinjavanje takvog otpada. Otpad koji nastaje tijekom procesa ekstrudiranja je u potpunosti koristan otpad koji se vra a u proizvodnju granulata. U tablici 5. naveden je neopasni otpad koji nastaje u procesu proizvodnje elektri nih kabela i vodova nakon procesa vertikalnog izvla enja bakrene žice. Tablica 5. Neopasni otpad iz procesa proizvodnje elektri nih kabela I vodova Naziv otpada Klju ni broj otpada Postupci oporebe i /ili zbrinjavan ja otpada Godišnja koli ina proizvedeno g otpada (t) Godišnja koli ina oporabljeno g otpada (t) Godišnja koli ina zbrinutog otpada (t) Cu žica R Cu žila R Cu kabel R PVC R Ispuna EPDM R PE i PO-PT-HFFR R Izvještaj o mjerenju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, Br. izvještaja I , Metroalfa ekologija i zaštita, Zagreb, Stranica 62 od 71

63 Opasni otpad ine emulzija, bakreni mulj, filteri za pro iš avanje emulzije, zauljene krpe i motorno ulje. Opasni otpad sakuplja se i privremeno skladišti u Skladištu na otvorenom (opisano u pogl ), a zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki. Opasni otpad koji nastaje u procesu proizvodnje pohranjuje se u ba vama dimenzija 580 mm x 890 mm, volumena 231 L, koje se odlaže u za to predvi eni dvoetažni kontejner sa ugra enom tankvanom dimenzija 7 m x 2,,6 m x2,2 m. Kontejner je smješten na napropusnoj podlozi s rubnjakom otpornoj na agresivnost i habaanje te izvedenoj u padu prema nepropusnom sabirnom oknu bez spoja na sustav interne odvodnje, odnosno na na in da ne postoji mogu nost one iš enja površinskih i/ili podzemnih voda. Predmetni otpad prikazan je u tablici 6. i ne potpada pod odredbe Pravilnika o zapaljivim teku inama (NN 54/09): Tablica 6. Opasni otpad iz procesa proizvodnje Otpad Klju ni broj otpada Procijenjena godišnja koli ina Emulzija * Oko 2400 kg (16 ba vi po 150 kg) Bakreni mulj Oko 2100 kg (6 ba vi po 350 kg) Filteri za pro iš avanje emulzije * Oko 2100 kg ((14 ba vi po 150 kg) Zauljene krpe * Oko 900 kg (6 ba vi po 150 kg) Motorno ulje * Oko 950kg (5 ba vi po 190 kg) Ovaj otpad otprema se od strane ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje tehnološkog otpada. Emulziju, bakreni mulj, filtere i zauljene krpe zbrinjava tvrtka Kemis Termoclean, a motorno ulje INA Maziva Zagreb. Bakreni mulj nastaje nakon dužeg korištenja emulzije za provla enje, iji je sastav i upotreba opisan u slijede em odjeljku. Emulzija za provla enje Kod mokrog provla enja žice je važno, osim podmazivanja, odvo enje topline primjenom vodom miješanih maziva u obliku emulzije. Emulzija je sustav ulje u vodu koji se sastoji od finih kapljica ulja (netopivi dijelovi) i hidratnog ovoja (molekule vode). Obzirom na potreban protok, emulzija se priprema u koli ini od cca 6 m 3 (rezervoar volumena 8 m 3 ) i to tako da se na mjestu visoke turbulencije (provla ni dio linije) u vodu polako ulijeva izra unata koli ina polusintetskog ulja. Pri tome voda ne smije biti hladna jer je sposobnost emulgiranja koncentrata ve a u toplijoj vodi, mora biti meka - tvrdo e od 4-8dH, sadržaja soli oko 400 mg/l, vodljivosti 500 μs/cm, sadržaja klorida 150 mg/l. Svježa emulzija podložna je pjenjenju pa se u po etnoj fazi dodaju prigušiva i primarnog pjenjenja i u strojnom kružnom toku emulzije ne koristi se trakasti filter. Za kvalitetu, stabilnost i vijek trajanja emulzije bitni su tzv. karakteristi ni brojevi emulzije: 1. sadržaj masti (koncentracija) preporukom proizvo a a za PR-4 je 16-18% i zadan je omjerom miješanja ulja i vode. Mjeri se ru nim refraktometrom. 2. ph-vrijednost mjeri se indikatorskim papirom ili ph-metrom i ovisno o koncentraciji, najprikladnije je podru je izme u 8,5 i 9,0. Za ph preko 9,3 opada podmazno djelovanje emulzije, a ispod 7,5 raste sklonost strojnih dijelova koroziji i drasti no pada vijek trajanja emulzije. Na pad ph utje u bakterije, kiselo tretirana Stranica 63 od 71

64 predvla na žica i prirodni proces starenja emulzije pa je obavezna korekcija prikladnim alkalnim sredstvima. 3. vodljivost prakti no zna enje u sadržaju vodljivih iona, tj. soli (na pr. destilirana voda ima vodljivost 0, ne vodi struju). Svježe pripremljena emulzija, ovisno o koncentraciji, ima po etnu vodljivost oko S/cm i raste upotrebom. Obzirom da se kvaliteta provu ene žice pogoršava porastom vodljivosti, na cca 8000 S/cm potrebna je zamjena emulzije. 4. mikroorganizmi emulzija je dobra hranjiva podloga za bakterije i gljivice koje žive u vodenoj fazi i razgra uju emulgator. Time izazivaju opadanje ph vrijednosti odnosno starenje emulzije. Redovnom kontrolom, pomo u test traka sa hranjivom želatinskom podlogom, mogu e je odrediti kontaminaciju emulzije mikroorganizmima i suzbiti ih odre enim aditivima. U datom trenutku, unato brižnoj njezi i doradi emulzije, potrebna je zamjena stare emulzije jer se dodatkom svježeg koncentrata ne može sprije iti stvaranje proizvoda starenja kao ni porast sadržaja soli. Stara emulzija otprema se kod ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje tehnološkog otpada SKLADIŠTENJE U procesu proizvodnje izolacije kabela koriste se plasti ne teku e sirovine, ulja, otapala i sredstva za iš enje. Plasti na teku a sirovina se skladišti u vertikalnim silosima ispred sjeveroisto ne fasade. Zapremina silosa za teku inu je 2x40 m 3. Skladište se dvije vrste sirovine, plastifikatori DINP i DIDP. Plamište navedenih teku ina je 220 C i prema tome ne potpadaju pod odredbe Pravilnika o zapaljivim teku inama. U procesu proizvodnje koriste se i ulja za provla enje i razna motorna ulja. Dostavljaju se u ba vama dimenzija 580mm x 890 mm, volumena 213 L i mase 190 kg. Ba ve se pohranjuju u dvoetažni kontejner dimenzija 4 m x2,6 m x 2,2 m sa ugra enom tankvanom. Predmetne teku ine ne potpadaju pod odredbe Pravilnika o zapaljivim teku inama. Otapala i sredstva za iš enje dostavljaju se u plasti noj ambalaži i skladište u ventiliranom kontejner spremištu dimenzija 2 m x 4 m x 2,3 m sa ugra enom tankvanom. U blizini skladišta zapaljivih teku ina smješteno je i ure eno mjesto za njihovo pretakanje. Prema Pravilniku o zapaljivim teku inama, predmetne teku ine se svrstavaju u slijede e skupine kako je navedeno u tablici 7. Tablica 7. Skupine zapaljivih teku ina na skladištu Teku ina Metil-etil-keton Forten Ivasol Skupina zapaljivih teku ina I. A ne potpada pod odredbe Pravilnika II. Aktivnosti u kojima se koriste ove teku ine spadaju pod to ku 10. površinsko iš enje iz lanka 76. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08), te se stoga utrošene koli ine prijavljuju prema l. Stranica 64 od 71

65 97. Uredbe, na jednom REGVOC obrascu zajedno sa koli inama utrošenim u postrojenju na Jankomiru, s naznakom koje se koli ine odnose na koju lokaciju. Tako er se, prema l Uredbe, dostavlja EHOS obrazac u Agenciju za zaštitu okoliša. Zone opasnosti i sigurnosne udaljenosti te udaljenosti od gra evina i granica parcele sukladne su Pravilniku o zapaljivim teku inama. Boce propan-butan plina za pogon vili ar skladište se u tipskim kontejnerima (metalni okvir sa metalnim vu enim željezom kao bo nim strnicama) na otvorenom prostoru u internom dvorištu. Dva kontejnera su ukupno kapaciteta 80 boca, od kojih je 40 punih u jednoj polovici kontejnera, a u drugoj polovici se odlažu prazne boce. Oko skladišta boca na otvorenom prostor unutar 1 m u svim smjerovima oko ventila krajnjih boca je zona opasnosti 2. Kontejner je udaljen od interne prometne površine 5 m, od ruba parcele 12 m, a od gra evine (proizvodne hale) 64,9 m. Zone opasnosti i sigurnosne udaljenosti, te udaljenosti od gra evina i granica parcele sukladne su Pravilniku o ukapljenom naftnom plinu. Objekti i skladišni prostor su planirani i izvedeni prema pravilima struke i zakonskoj regulativi s ciljem sprje avanja one iš enja okoliša prilikom proizvodnje i prijema i otpreme proizvoda iz skladišta, kao i osiguravanja sigurnosti objekta, sigurnosti rada, života i zdravlja zaposlenika BUKA Op enito, buka je karakteristi na za industriju proizvodnje metala. Buka i vibracije zastupljene su gotovo u svim dijelovima sektora proizvodnje metala. Zna ajniji izvori buke su uglavnom: prijevoz i rukovanje sirovinama i proizvodima, proizvodni procesi koji uklju uju pirometalurgiju i postupke drobljenja i mljevenja, upotreba crpki i ventilatora, odvo enje pare i alarmni sustavi bez nadzora. Buka i vibracije mogu se mjeriti na razne na ine, a izbor na ina mjerenja ovisi o konkretnoj lokaciji i uzima u obzir frekvenciju buke i udaljenost naseljenog mjesta. Nova postrojenja projektirana su tako da se razina buke i vibracija smanji. Redovito održavanje osigurava da crpke i ventilatori rade ispravno. Spojevi izme u razli itih dijelova opreme projektiraju se tako da se smanji prijenos buke. Najjednostavniji na ini izbjegavanja buke su: korištenje nasipa za zaklanjanje izvora buke zatvaranje bu nih dijelova postrojenja u zatvorene prostore koji apsorbiraju buku upotreba antivibracijskih dijelova za povezivanje opreme orijentacija opreme koja proizvodi buku u povoljnijem smjeru promjena frekvencije buke (smanjivanje razine buke). U postoje em proizvodno-poslovnom kompleksu svi strojevi za proizvodnju elektri nih vodova i kabela, uklju uju i i postrojenje za izvla enje bakrene žice, nalaze se u zatvorenoj proizvodnoj hali. Najve i utjecaj na razinu buke imaju postoje a postrojenja za proizvodnju elektri nih vodova i kabela, a velik utjecaj ima i rad postrojenja i ure aja za ventilaciju, grijanje i hladenje, kompresora, pumpi i sl., te prometa osobnih i dostavnih vozila. Obzirom na odabrane materijale i tipove konstrukcija, razina buke na okolnim gra evinama i njenom okolišu ne e prelazi dopuštene vrijednosti prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Stranica 65 od 71

66 U travnju godine izvršena su mjerenja buke s ciljem utvr ivanja da li razine specifi ne buke koju uzrokuje poslovno-proizvodni kompleks Eurocable Group u Jakovlju prelazi najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru propisane prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN145/04). Poslovno-proizvodni kompleks nalazi se u zoni gospodarske namjene i sa svoje jugoisto ne strane grani i s drugim gospodarskim objektom koji se tako er nalazi u zoni gospodarske namjene (zona buke 5). Sa sjeverozapadne strane grani i sa zonom športsko-gospodarske namjene (zona buke 4). Mjerenja buke provedena su duž granica zahvata prema susjednim esticama unutar gospodarske zone od strane Laboratorija za akustiku Brodarskog instituta dana 12. travnja godine, te se pokazalo da su izmjerene razine buke niže od zakonski propisanih granica 4. Na slici 22. su prikazana mjerna mjesta, a u tablicama 8.i 9. rezultati mjerenja buke. Slika 22. Grafi ki prikaz položaja mjernih mjesta Tablica 8. Rezultati mjerenja rezidualne buke u dnevnim i no nim uvjetima 4 Ispitni izvještaj Laboratorija za akustiku Brodarskog instituta od Stranica 66 od 71

67 Mjerenje rezidualne buke Lokacija mjerenja / mjerno mjesto Vremensko razdoblje Dan (L Aeq /db) Vremensko razdoblje No (L Aeq /db) 6 62,1 53,9 7 55,8 51,3 8 58,5 56,1 Tablica 9. Rezultati mjerenja specifi ne buke u dnevnim i no nim uvjetima Lokacija mjerenja / mjerno mjesto Mjerenje specifi ne buke Vremensko razdoblje Dan (L Aeq /db) Normalni režim rada Vremensko razdoblje No (L Aeq /db) Normalni režim rada 1 48,6 52,8 2 50,5 51,4 3 58,9 47,7 4 48,9 49,7 5 47,2 51,8 6 61,7 54,3 7 56,2 51,4 8 58,2 56,6 Temeljem izmjerenih razina buke i akusti nih zahtjeva iz Pravilnika, ocjenske razine buke na rubu posjeda Eurocable Group ne prelaze dozvoljene razine za vremenska razdoblja dan i no. Ocjenske razine buke na mjernim mjestima 1-5 su niže od dozvoljenih za zonu buke 5 (zona gospodarske namjene), dok ocjenske razine buke na mjernim mjestima 6-8 ne prelaze razine rezidualne buke. Stoga, nije predvi eno projetiranje zaštitnih gra evina za spre avanje širenja buke na okolne objekte. Postrojenje za vertikalno izvla enje bakrene žice ne proizvodi buku, te se stoga niti ne o ekuje pove anje razine buke dodavanjem UPCAST sustava. Stranica 67 od 71

68 8.7. ENERGETSKA U INKOVITOST U kompleksu Eurocable Group u Jakovlju radi se o novom postrojenju koje je osmišljeno i izgra eno prema suvremenim standardima energetske u inkovitosti. Sustav upravljanja energetskom u inkovitoš u uspostavljen je tako da su u postoje i sustav upravljanja ugra eni slijede i elementi: (a) uprava se obvezuje na upravljanje energetskom u inkovitoš u (b) energetska u inkovitost za pojedine linije uglavnom se svodi na u inkovito korištenje elektri ne energije (c) optimizacija ventilacijskog sustava i sustava grijanja/hla enja (ra unalni monitoring) (d) u inkovita kontrola procesa (e) odgovornost, stru nost, izobrazba, komunikacija i uklju enost zaposlenika (f) vo enje evidencije (g) plan i program održavanja (h) monitoring i mjerenje (i) povremene interne kontrole i provjere u inkovitosti. Aspekti postrojenja koji najviše utje u na energetsku u inkovitost su vezani na korištenje elektri ne energije, a mogu nost smanjenja potrošnje energije je smanjenje rada u praznom hodu, uz slabo optere enje ili iznad nazivnog napona, te redovita kontrola i održavanje strojeva. Stranica 68 od 71

69 9. PRILOG: OPIS POSTUPAKA ZA PROIZVODNJU BAKRENE ŽICE 1. Southwire proces Visoka pe koristi se za taljenje bakrene katode i manjih komada istog bakra (ostaci, strugotine). Brzina taljenja je 60 tona/sat. Materijal koji ulazi u pe tali se prirodnim plinom, propanom ili sli nom smjesom, a plamenici su raspore eni u redove oko obloge pe i. Gorivi plin izgara pod strogo kontroliranim uvjetima da bi se zadržala slabo reduciraju a atmosfera (manje od 0,5 do 1,5% ugljik (II) oksida ili vodika) u podru jima gdje su plinovi u kontaktu sa bakrom, a da bi se smanjilo vezanje kisika na bakar. To se postiže na na in da se kontrolira omjer zraka i gorivog plina za svaki plamenik posebno uz pra enje sadržaja CO i H 2. Plinovi iz pe i se zatim hlade, a prašina se uklanja pomo u filtera. Za uklanjanje visoke koncentracije CO može se korisiti i dodatno izgaranje. Rastaljeni bakar izbacuje se iz dna pe i i te e u cilindri ni pe za držanje koji služi za uravnoteženje i prilagodbu temperature za dalji metalurški proces. Plamenici sa prirodnim plinom osiguravaju stalnu temperaturu taline i reduciraju u atmosferu. Pe za držanje, koja je tako er grijana prirodnim plinom ili sli nim gorivom, služi kao rezervoar da se osigura konstantan dotok metala u proces lijevanja, a i da se prema potrebi metal može pregrijati. Rastaljeni bakar te e iz pe i za držanje preko posude koja regulira brzinu protoka prema kota u za lijevanje. eli na traka hla ena vodom obuhva a pola opsega kota a, formiraju i udubljenje za lijevanje u kojem se rastaljeni bakar skrutnjava i nastaje trapeziodni odljev otprilike 5000 do 8300 mm². Acetilen i zrak stvaraju oblog od a i za kota za namatanje i eli nu traku. Nakon izravnavanja i struganja, odlivena šipka se pomo u stisnutih valjaka provla i kroz stroj sa grubim, a zatim sa finim brušenjem, gdje se promjer šipke reducira na željenu dimenziju. Kao teku ina za provla enje koristi se emulzija mineralnog ulja ili sintetska otopina u vodi. 2. Contirod proces Kod Contirod procesa se bakrena katoda tali u visokoj pe i, talina se kanalom opremljenim sifonima prenosi u rotiraju u pe za držanje grijanju plinom, koja ju zatim dozira u stroj za lijevanje koji kontrolira brzinu kota a. Za proizvodnju žice koristi se Hazelett stroj sa dvije trake kontinuirano hla ene vodom koja brzo te e po površini. Pokrajnji blokovi se hlade automatski u posebno osmišljenom dijelu za hla enje koji se nalazi na povratnoj Stranica 69 od 71

70 strani petlje. Ovisno o veli ini postrojenja, izlivene šipke mogu biti izme u 5000 mm 2 i 9100 mm 2, a proizvodni kapacitet izme u 25 i 50 tona na sat. Pravokutna šipka se hladi, a zatim se rubovi bruse i uklanja višak materijala. Nakon toga se šipka provla i uz vodoravne i okomite korake da se dobije kona ni proizvod. Nakon toga se talina serijom valjaka formira u okruglu žicu željenog promjera. Na kraju procesa se žica hladi i namata u koture na namata u. Talina prolazi kroz otvorene kanale u normalnoj atmosferi pa je podložna vezanju kisika. Kao teku ina za provla enje koristi se emulzija mineralnog ulja ili sintetska otopina u vodi. 3. Properzi i Sector procesi Kontinuirani Properzi i Sector procesi sli ni su Southwire procesu, sa manjom promjenom geometrije lijevanja. Sve karakteristike opisane za Southwire proces vrijede i za ovaj na in proizvodnje bakrene žice. 4. Upcast proces UPCAST proces je prikazan na slijede oj shemi. Ovaj na in proizvodnje bakrene žice prikladan je za postrojenja manjeg kapaciteta. Ovdje se katoda dozira u jednu pe koja služi za taljenje i lijevanje. Pe ima vrlo male otvore, ulazni u koji se ubacuje tanka plo a katode, te izlazni iz koje se vertikalno uvis izvla i gotova žica. Bakar se tali u indukcijski grijanoj pe i, u kojoj se talina zadržava dovoljno dugo da se višak kisika veže na grafitne stranice. Sloj grafitnih pahuljica na površini taline sprje ava vezanje kisika iz zraka. Stroj za izvla enje taline smješten je iznad pe i. U izlazni otvor su, do odre ene dubine, u talinu uronjene grafitne cijevi hla ene vodom koje ujedno i formiraju promjer žice pa iz pe i prema namata ima ide ve gotova žica. Talina se kontinuirano uvla i vertikalno u cijevi, gdje se hladi i kruta žica se zatim povla i pomo u rotiraju ih valjaka. Spuštanjem i dizanjem cijevi za hla enje uronjenih u talinu može se regulirati kapacitet, jer se može koristiti proizvoljan broj cijevi od 1 do 12 komada. 5. Dip Forming proces Stranica 70 od 71