SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Lepušićeva 6, Zagreb POLITIČKI SUSTAVI I POLITIKA SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Lepušićeva 6, Zagreb POLITIČKI SUSTAVI I POLITIKA SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE Prof. dr. sc. Nenad Zakošek nenad.zakosek@inet.hr Prof. dr. sc. Mirjana Kasapović mkasapovic@fpzg.hr CILJ KOLEGIJA Srbija je jedna od država čiji je nacionalni i državotvorni program u značajnoj mjeri utjecao na povijesno oblikovanje i političku dinamiku Jugoistočne Europe, osobito na nastanak, metamorfoze i raspad dviju jugoslavenskih država. Cilj je ovog kolegija da polaznike uvede u izvore i glavne značajke srbijanske politike tijekom devedesetih godina i nakon godine. Kolegij se ukratko bavi položajem i obilježjima Srbije prije nastanka Jugoslavije, kao i u dvama jugoslavenskim državama, no naglasak je, s jedne strane, na objašnjenju nastanka i značajkama Miloševićeva režima, a s druge strane, na obilježjima suvremenog političkog sustava i politike. Osobita se pažnja posvećuje karakteru srpskoga državotvornog programa i obilježjima srpskog nacionalizma, koji su odlučno odredili dinamiku demokratizacije u Srbiji. Kolegij obrađuje sve značajne elemente srbijanske politike prije pada Miloševićeva režima te nakon toga, od specifične strukture političkih institucija do stranačkog sustava i načina tvorbe vlade. Posebno se u okviru kolegija obrađuje problem Kosova, kako njegova novija povijest (tj. od srpske okupacije Kosova nakon balkanskih ratova i ulaska u Jugoslaviju do ukidanja autonomije Kosova 1989), tako osobito i dinamika sukoba s Miloševićevim režimom i posljedice uspostave uprave UN-a za politički život na Kosovu. Bosna i Hercegovina je tipično podijeljeno društvo i fragilna državna tvorevina, koja se od potpisivanja mirovnog sporazuma nalazi pod nekom vrstom međunarodnog protektorata. Podijeljena društva iziskuju posebne institucionalne mehanizme pomoću kojih se uređuju odnosi među društvenim segmentima, demilitariziraju i pacificiraju stvarni ili potencijalni sukobi među njima, a državna se zajednica održava zahvaljujući skupu posebnih institucionalnih obrazaca političkog djelovanja i vladanja. Taj institucionalni aranžman u povijesti političke teorije i političke prakse 20. stoljeća poznat je pod imenom konsocijacijske ili konkordancijske demokracije, te je u različitim oblicima primijenjen u nizu europskih i izvaneuropskih zemalja: Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Švicarskoj, Kanadi, Izraelu, Libanonu, Kolumbiji, Sjevernoj Irskoj itd. U dejtonsko političko uređenje Bosne I Hercegovine ugrađene su neke institucije i neki institucionalni mehanizmi konsocijacijske demokracije. No, oni dosad nisu dali poželjne rezultate zato što su bili nametnuti izvana, što nisu dosljedno institucionalno dizajnirani i pogotovo zato što nisu bili zasnovani na konsenzusu političkih predstavnika triju konstitutivnih nacionalnih zajednica o temeljima državne zajednice i političkog poretka. Ovaj kolegij nudi polaznicima znanja o pretpostavkama,

2 oblicima i učincima konsocijacijskih demokratskih aranžmana općenito i u Bosni I Hercegovini posebno. SADRŽAJ KOLEGIJA Predviđena materija o političkom sustavu i politici Srbije obrađuje se u 15 sati i 7 termina koji su posvećeni sljedećim temama: Nastanak i obilježja srbijanske države u 19. i početkom 20 stoljeća Značajke srpskog nacionalizma i srbijanske politike u dvjema jugoslavenskim državama Autoritarni populizam Slobodana Miloševića i preventivna protudemokratska obnova srbijanskoga komunističkog režima Institucionalna struktura srbijanske države nakon 2000: nestanak SR Jugoslavije i raspad Državne zajednice Srbije i Crne Gore Perspektive konsolidacije srbijanske demokracije Povijest kosovskog problema u Srbiji i dvama jugoslavenskim državama Sukob kosovskih Albanaca i srpske države: od ukidanja autonomije Kosova do prijedloga Marttija Ahtisaarija o konačnom statusu Kosova. Predviđena materija o političkom sustavu i politici Bosne i Hercegovine obrađuje se u 15 sati i 7 termina koji se bave slijedećim temama: Povijest podijeljenog društva u Bosni i Hercegovini Rat : dezintegracija društva i države Političke posljedice rata: teritorijalizacija etničkih segmenata Konsocijacijski model u Bosni i Hercegovini: institucije, mehanizmi, pravila Problemi funkcioniranja konsocijacijskih aranžmana u Bosni i Hercegovini Političke ideologije i ponašanje političkih akktera Zašto čisti liberalizam nije prikladan Bosni i Hercegovini. OBLICI NASTAVE Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Polaznici u načelu sudjeluju u seminarskoj nastavi na dva načina: (a) izradom seminarskog rada opsega 8-10 stranica ( znakova) o odabranoj temi, za koju literaturu dogovaraju s voditeljima kolegija, i prezentacijom rada na seminaru; (b) izradom više podnesaka opsega 3-4 stranice ( znakova) na temelju odabranih naslova s popisa preporučene literature. Sudjelovanje u seminarskoj nastavi vrednuje se i ulazi u završnu ocjenu iz kolegija. NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit se polaže usmeno na temelju propisane obvezne literature. U ispitnu ocjenu uračunava se i ocjena koju je polaznik dobio za sudjelovanje u seminarskoj nastavi.

3 NAČIN VREDNOVANJA ISPITA Položen ispit, zajedno sa svim izvršenim seminarskim obvezama, vrednuje se sa 6 ECTS bodova. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE Kvaliteta nastave provjerava se anonimnim anketnim ocjenjivanjem polaznika. U ocjeni kvalitete nastave uzimaju se u obzir, u načelu, isti strukturni elementi kao u ocjenjivanju kvalitete nastave na prijediplomskom Studiju politologije, te na diplomskim i poslijediplomskim studijima na Fakultetu političkih znanosti. Unutarnju kontrolu obavljaju Odbor za praćenje kvalitete nastave i Vijeće doktorskog studija Komparativna politika. OBVEZATNA LITERATURA Perović, Latinka, Obradović, Marija, Stojanović, Dubravka (ur.) (1994). Srbija modernizacijskim procesima XX veka. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. Ramet, Sabrina P., Pavlaković, Vjeran (ur.) (2005). Serbia since 1989: Politics and Society under Milošević and after. Seattle: University of Washington Press. Kasapović, Mirjana (2005). Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država. Zagreb: Politička kultura. Arnautović, Suad (2009). Političko predstavljanje i izborni sistemi u Bosni i Hercegovini u XX stoljeću. Sarajevo: Promocult, str , PREPORUČENA LITERATURA Allcock, John B. (2004) Explaining Yugoslavia, New York: Columbia University Press. Antić, Ljubomir (2007). Velikosrpski nacionalni programi. Zagreb: Golden marketing Tehnička knjiga. Bieber, Florian (2008). Bosna i Hercegovina poslije rata: Politički sistem u podijeljenom društvu. Sarajevo:Buybook. Calic, Marie-Janine (1996). Krieg und Frieden in Bosnien-Herzegowina. Frankfurt na Majni: Suhrkamp. Cohen, Lenard J., Dragović-Soso, Jasna (ur.) (2008). State Collapse in South-Eastern Europe. New Perspectives on Yugoslavia's Desintegration. Wst Lafayette: Purdue University Press. Cvitković, Ivan (2004). Konfesija u ratu. Sarajevo i Zagreb: Svjetlo riječi. Djokić, Dejan, Ker-Lindsay, James (ur.) (2011). New Perspectives on Yugoslavia. Key Issues and Controversies. London i New York: Routledge. Đaković, Luka (1985). Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata. Zagreb: Globus. Džaja, Srećko M. (1993). Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje Mostar: Ziral.

4 Džaja, Srećko M- (2002). Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju ( ). Mostar: Ziral. Džaja, Srećko M. (2004). Politička realnost jugoslavenstva S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo i Zagreb: Svjetlo riječi. Filandra, Šaćir (1998). Bošnjačka politika u XX. stoljeću. Sarajevo: Sejtarija. Gagnon, Vernon P. (1995). Ethnic Nationalism and International Conflict: The Case of Serbia. International Security. 19: Goati, Vladimir (ur.) (1998). Elections to Federal and Republican Parliaments of Yugoslavia (Serbia and Montenegro) Berlin: Sigma. Goati, Vladimir (1999). Izbori u SRJ od do Volja građana ili izborna manipulacija. Beograd: Centar za slobodne izbore i demokratiju. Goati, Vladimir (ur.) (2002). Partijska scena Srbije posle 5. oktobra Beograd: Institut društvenih nauka i Friedrich Ebert Stiftung. Gow, James (2003). The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes, London: C Hurst & Co Publishers. Hadžijahić, Muhamed (1974). Od tradicije do identiteta. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Sarajevo: Svjetlost. Imamović, Mustafa (2003). Historija države i prava Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Magistrat. Kasapović, Mirjana (2007). Problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini. Status. 12: Magaš, Branka, Žanić, Ivo (ur.) (1999). Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Zagreb: Jesenski i Turk. Malcolm, Noel (1995). Povijest Bosne. Zagreb i Sarajevo: Erasmus. Malcolm, Noel (2000). Kosovo: kratka povijest. Sarajevo: Dani. Malešević, Siniša (2002). Ideology, Legitimacy and the New State. Yugoslavia, Serbia and Croatia. London: Routledge. Morton, Jeffrey i dr. (ur.) (2004). Reflections on the Balkan War: Ten Years after Break- Up of Yugoslavia. New York: Palgrave. Pavlović, Dušan (2001). Akteri i modeli. Ogledi o politici u Srbiji pod Miloševićem. Beograd: Samizdat B92. Popov, Nebojša (ur.) (1996). Srpska strana rata. Beograd: Republika. Reuter, Jens, Clewing, Konrad (ur.) (2000). Der Kosovo Konflikt: Ursachen, Verlauf, Perspektiven. Klagenfurt i Beč: Wieswer Verlag. Sarajlić, Eldar, Marko, Davor (ur.). (2011). State or Nation. The Challenges of Political Transition in Bosnia and Herzegovina. Sarajevo: University of Sarajevo. Schrader, Charles R. (2004). Muslimansko-hrvatski građanski rat u Srednjoj Bosni. Zagreb: Golden marketing Tehnička knjiga. Spasić, Ivana, Milan Subotić (ur). (2001). Revolucija i poredak. O dinamici promena u Srbiji. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju. Toal, Gerard, Dahlman, Carl T. (2011). Bosnia Remade. Ethnic Cleasing and Its Reversal. Oxford: Oxford University Press. Vujačić, Veljko (1996). Historical legacies, nationalist mobilization, and political

5 outcomes in Russia and Serbia: A Weberian view. Theory and Society. 25: Vujačić, Veljko (1996). Institutional Origins of Contemporary Serbian Nationalism. East European Constitutional Review. (5) 4: Vujadinović, Dragica i dr. (2004). Između autoritarizma i demokratije. Srbija,Crna Gora, Hrvatska. Sv. 2. Beograd: Cedet. Zakošek, Nenad (1993). The Problem of National Integration and the National Integration of Croats and Serbs. U: Puhovski, Žarko i dr. (ur). Politics and Economics of Transition. Zagreb: Informator, str Zakošek, Nenad (2008). Democratization, State-building and War: The Cases of Serbia and Croatia. Democratization. (15) 3.

6 ŽIVOTOPIS Nenad Zakošek ADRESA Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Lepušićeva 6 HR Zagreb Telefon: (+385) Telefaks: (+385) nenad.zakosek@inet.hr ROĐEN U Slavonskom Brodu 10. listopada VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE Studij političkih znanosti na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; stekao zvanje diplomiranog politologa Doktorski studij političke znanosti na Otto Suhr Institutu na Freie Universität Berlin, pod mentorstvom prof. dr. Wolf-Dietera Narra, promoviran u zvanje Dr. rer. pol. (doktor političkih i društvenih znanosti) VISOKOŠKOLSKA NASTAVA Od zaposlen na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u sljedećim zvanjima: : asistent : docent : izvanredni profesor : redoviti profesor gostujući profesor na doktorskom kolegiju na Academia Istropolitana Nova u Bratislavi/Slovačka : profesor na poslijediplomskom studiju Europen Studies. Languages and Cultures in Contact na Sveučilištu u Zadru, voditelj kolegija Komparativna europska politika TEŽIŠTA ISTRAŽIVAČKOG RADA

7 Istraživanje izbora i stranaka, politički sustav Hrvatske, komparativna analiza procesa transformacije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, teorije modernizacije i teorije političkog razvoja. ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO Suradnja na znanstveno-istraživačkom projektu Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj, koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH Voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj, koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH Suradnja na međunarodnom istraživačkom projektu komparativnog istraživanja parlamenata u Srednjoistočnoj Europi, pod vodstvom prof. dr. Attile Agha na Budimpeštanskom Sveučilištu ekonomskih znanosti. XI-XII Istraživački boravak u AG Transformationsprozesse in den neuen Bundesländern na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu (Istraživačka jedinica Max-Planck-Gesellschaft), istraživanje na temu demokratske tranzicije u Istočnoj Europi, voditelj prof. dr. Helmut Wiesenthal. VIII VII Istraživački boravak na Institutu društvenih znanosti Humboldtovog sveučilišta u Berlinu kao stipendist Zaklade Alexander-von-Humboldt, istraživanje na temu Političke elite u Istočnoj Europi nakon 1989., voditelj prof. dr. Claus Offe. III-XII Istraživački boravak na Wissenschaftszentrum Berlin, istraživanje na temu Procesi demokratizacije u državama sljednicama Jugoslavije, voditelj prof. dr. Wolfgang Merkel. SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA I GOSTUJUĆA PREDAVANJA VII-VIII Studijski boravak na Southern Illinois University at Carbondale, Department of Political Science, i u Washingtonu, kao stipendist United States Information Agency, sudjelovanje u ljetnoj školi o američkom političkom sustavu. Od Sudjelovanje na međunarodnim konferencijama odnosno gostujuća predavanja u Zagrebu, Dubrovniku, Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Budimpešti, Pragu, Varšavi, Bukureštu, Constanti, Grazu, Beču, Londonu, Bristolu, Berlinu, Bremenu, Dresdenu, Frankfurtu na Majni, Magdeburgu, Potsdamu,Tutzingu, Örebrou i Trondheimu. STRUČNE AKTIVNOSTI član uredništva časopisa Politička misao

8 glavni i odgovorni urednik časopisa Politička misao Od znanstveni savjetnik Zaklade Friedrich Ebert u Hrvatskoj Od član međunarodnog savjeta South East European Research Centre u Solunu u Grčkoj preveo četiri knjige te velik broj stručnih i znanstvenih tekstova s njemačkog i engleskog na hrvatski RADOVI OBJAVLJENI U POSLJEDNJIH PET GODINA A) Znanstvena monografija Politički sustav Hrvatske. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 2002, 146 str. B) Članci u časopisima, zbornicima i drugim znanstvenim publikacijama Das politische System Kroatiens. U: Ismayr, Wolfgang (ur). Die politischen Systeme Osteuropas. Opladen: Leske + Budrich, 2002, str proširena i izmijenjena verzija: Das politische System Kroatiens. U: Ismayr, Wolfgang (ur). Die politischen Systeme Osteuropas. 2. izdanje, Opladen: Leske + Budrich, 2004, str Wahlen in Kroatien U: Ziemer, Klaus (ur). Wahlen in postsozialistischen Staaten. Opladen: Leske + Budrich, 2003, str Izborni zakon kao temeljna politička institucija. Gordogan, god. 1, br. 1, 2003, str Croatia, poglavlje 13. U: Berglund, Sten, Ekman, Joakim, Aarebrot, Frank H. (ur.). The Handbook of Political Change in Eastern Europe. 2. izdanje, Cheltenham i Northampton: Edward Elgar, 2004, str , (koautor Goran Čular) Elections and the Structural Foundations of Party Systems. U: Pavlović, Dušan, Petrov, Goran, Syrri, Despina, Stone, David A. (ur). Democratisation in Southeast Europe. An Introduction to Election Issues. Solun: SEERC, 2005, str Transparentnost i demokratičnost političkih procesa. U: Goldstein, Simona (ur). Otvorenost društva Hrvatska Zagreb: Institut Otvoreno društvo, 2005, str Transparentnost i demokratičnost političkih procesa. U: Goldstein, Simona (ur). Indeks otvorenosti društva Hrvatska Zagreb: Idemo, 2006, str Napomena o političkoj teoriji Carla Schmitta. pogovor u: Schmitt, Carl (2007). Politički spisi. Zagreb: Politička kultura, str. Politologija i hrvatska politika. Transformacija istraživanja političkog sustava Hrvatske. U: Kasapović, Mirjana (ur). Izlazak iz množine? Stanje suvremene hrvatske političke znanosti. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 2007, str C) Radovi prihvaćeni za objavljivanje: The heavy burden of history: The political uses of the past in the Yugoslav successor states, znanstveni rad (16 str.) u tisku, bit će objavljen u: Romanian Journal of Political Science, god. 7, br. 2 (prosinac), 2007.

9 Democratization, State-building and War: The Cases of Serbia and Croatia, znanstveni rad (30 str) u tisku, bit će objavljen u: Democratization, god. 15, br. 3 (lipanj), RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG KOLEGIJA POLITIČKI SUSTAV I POLITIKA SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE Legitimacija političke vlasti u socijalizmu. Napomene uz problem legitimacije u jugoslavenskom političkom sistemu. Naše teme, 33 (1-2), 1989, str Jugoslavija i Poljska. Naše teme, 33 (12), 1989, str Država, puk, nacija. Ogled o suverenosti i pretpostavkama demokratske konstitucije političke zajednice. Politička misao, 27 (4), 1990, str The Problem of National Integration and the National Integration of Croats and Serbs. U: Puhovski, Žarko i dr. (ur). Politics and Economics of Transition. Zagreb, 1993, str Is there a Future for Liberalism in Eastern Europe? Politička misao, 32 (5), 1995, str Ljevica u postkomunizmu. Politička misao, 33 (2-3), 1996, str Pravna država i demokracija u postsocijalizmu. Politička misao, 34 (4), 1997, str The Legitimation of War: Political Construction of a New Reality. U: Skopljanac, Neda i dr. (ur). Media and War. Zagreb, 2000, str Elections and the Structural Foundations of Party Systems. U: Pavlović, Dušan, Petrov, Goran, Syrri, Despina, Stone, David A. (ur). Democratisation in Southeast Europe. An Introduction to Election Issues. SEERC, Solun, 2005, str Democratization, State-building and War: The Cases of Serbia and Croatia, znanstveni rad (30 str) u tisku, bit će objavljen u: Democratization, god. 15, br. 3 (lipanj), POSLJEDNJI IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE: godine.

10 ŽIVOTOPIS Mirjana Kasapović ADRESA Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu Lepušićeva 6, HR Zagreb Telefon (+385) Telefaks (+385) mkasapovic@fpzg.hr ROĐENA 19. rujna u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Državljanka Republike Hrvatske VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE : Studij politologije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, akademsko zvanje diplomirana politologinja : Poslijediplomski dvogodišnji magistarski studij na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, akademsko zvanje magistrica političkih znanosti Obrana doktorske disertacije Pretpostavke i granice radnog društva u političkoj teoriji Antona Pannekoeka na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, promocija u doktoricu političkih znanosti VISOKOŠKOLSKA NASTAVA : asistentica na Fakultetu političkih znanosti : znanstvena asistentica : docentica : izvanredna profesorica : redovita profesorica redovita profesorica u trajnom zvanju : voditeljica poslijediplomskoga magistarskog studija Hrvatski politički sustav i upravljanje : voditeljica poslijediplomskog magistarskog studija Komparativna politika : voditeljica poslijediplomskoga prijelaznog doktorskog studija Komparativna politika

11 TEŽIŠTA ISTRAŽIVAČKOG RADA Politološke poddiscipline: komparativna i hrvatska politika. Podpodručja: komparativna istraživanja izbornih sustava, političkih stranaka i stranačkih sustava, tipova sustava vlasti (parlamentarnih, polupredsjedničkih, predsjedničkih), obrazaca demokracije (većinskih, konsenzusnih i konsocijacijskih) obrazaca demokratske tranzicije, regionalne politike Srednje, Jugoistočne i Istočne Europe, suvremeni politički sustavi. ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO Voditeljica znanstveno-istraživačkih projekata i programa Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi (program) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH Hrvatska u regionalnom okruženju (projekt), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH : Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj (projekt), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH : Političko ponašanje birača i utjecaj ideoloških rascjepa na strukturiranje političkog života (projekt), Institut Otvoreno društvo - Hrvatska Parlamentswahlen und politische Parteien in Bosnien und Herzegowina (projekt), Friedrich Ebert-Stiftung, Bonn, SR Njemačka Suradnica znanstveno-istraživačkih projekata : Elections in Europe, Institut für Politische Wissenschaft, Universität Heidelberg, SR Njemačka : Decentralizacija javne uprave, Hrvatski pravni centar : Država i političke stranke, Hrvatski pravni centar : Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa, Institut für Politische Wissenschaft, Universität Heidelberg, SR Njemačka : Autoritäre Regime in Ostmitteleuropa , Institut für Osteuropäische Geschichte, Universität Mainz, SR Njemačka : Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH ISTRAŽIVAČKI BORAVCI U INOZEMSTVU (V-VII): Institut für Politische Wissenschaft, Universität Heidelberg, SR Njemačka (stipendija Alexander von Humboldt-Stiftung) : Institut für Politische Wissenschaft, Universität Heidelberg, SR Njemačka (stipendija Alexander von Humboldt-Stiftung) 1990 (V): Instituut voor Sociale Geschiedenis, Amsterdam, Nizozemska : Istraživački centar Edvard Kardelj, Ljubljana, Slovenija

12 SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA I GOSTUJUĆA PREDAVANJA : Sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i gostujuća predavanja u Zagrebu, Dubrovniku, Ankaranu, Ljubljani, Beogradu, Heidelbergu, Berlinu, Bonnu, Beču, Stadtschlainingu, Zakopanima, Varšavi STRUČNE AKTIVNOSTI : Glavna urednica znanstvene biblioteke Politička misao : Prijevod 7 politoloških knjiga i 15 članaka s njemačkoga na hrvatski Jezik NAGRADE ZA ZNANOST Nagrada Republike Hrvatske godine na području društvenih znanosti za knjigu Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (Zagreb: Politička kultura, 2005). RADOVI OBJAVLJENI U POSLJEDNJIH PET GODINA 1. Znanstvene monografije Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država. Zagreb: Politička kultura, Lokalna politika u Hrvatskoj. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, (suautori D. Lalić i Z. Petak). Izborni leksikon. Zagreb: Politička kultura, Članci u časopisima i drugim znanstvenim publikacijama Komparativna istraživanja polupredsjedničkih sustava u Srednoj i Istočnoj Europi. Problemi koncepcijske rastezljivosti, selekcijske pristranosti, tipologiziranja i denominiranja. Anali Hrvatskog politološkog društva, : Izlazak iz množine? Kraj institucionalne kolonizacije hrvatske političke znanost? U: Kasapović, M. (ur.) Izlazak iz množine? Stanje suvremene hrvatske političke znanosti. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, str Die politische Entwicklungs Kroatiens von U: Melčić, D. (ur.) Der Jugoslawien-Krieg. Handbuch zu Vorgeschichte, Verlauf und Konsequenzen. Wiesbaden: VS Verlag fur Sozialwissenschaften, str Metodološki problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini. Status. 7, Bosnia and Herzegovina: Consociational or Liberal Democracy. Croatian Political Science Review, (42) 5:3-30. Koalicijske vlade u Hrvatskoj: prva iskustva u komparativnoj perspektivi. U: Čular, G. (ur.). Izbori i konsolidacija demokracije u Hrvatskoj. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, str

13 Suvremena komparativna politika: kako strukturirati znanje? Anali Hrvatskog politološkog društva :9-29. Institucionalni dizajn najkonjunkturnija grana suvremene političke znanosti. Politička misao (41) 1: Personalizacija izbora: mit ili stvarnost?. Društvena istraživanja, (13) 3: Coalition Governments in Croatia: First Experience Croatian Political Science Review, (40) 5: Obrasci izbornih reformi i stabilnim demokracijama: Novi Zeland, Italija i Japan. Politička misao (39) 3:3-18. Što je komparativna politika? Politička misao (39) 4: RADOVI KOJI NASTAVNICU KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG KOLEGIJA POLITIČKI SUSTAVI I POLITIKA SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE 1. Znanstvene monografije Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država. Zagreb: Politička kultura, Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa. Opladen:Leske + Budrich, (suautor Dieter Nohlen) Demokratska tranzicija i političke stranke. Razvoj političkih stranaka i stranačkih sustava u Istočnoj Europi. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. Izbiratelni sistemi vo Istočna Evropa. Sofija: Friedrich Ebert-Stiftung, (bug. izd.); Izborni sustavi u Istočnoj Europi. Zagreb, (hrv. izd.), Izbiratelni sistemi vo Istočna Evropa. Skopje, (maked. izd.); Izborni sistemi u Istočnoj Evropi. Beograd, (jug. izd.) (Suautor Dieter Nohlen) 2. Članci u časopisima i ostalim znanstvenim publikacijama Metodološki problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini. Status, 2007, 7. Bosnia and Herzegovina: Consociational or Liberal Democracy. Croatian Political Science Review, (42) 5:3-30. Kandidacijski postupci u demokratskim političkim sustavima. U: Prpić, I. (ur.). Država i političke stranke. Zagreb: Hrvatski pravni centar i Narodne novine, 2004, str Parliamentary Elections in Bosnia and Herzegovina. Electoral Studies, (16) 1: Parliamentarism and Presidentialism in Eastern Europe. Croatian Political Science Review, (33) Izborni rezultati u BiH analiza. Erasmus, : The Structure and Dynamics of the Yugoslav Political Environment and Elections in Croatia. U: Seroka, J., Pavlović, V. (ur.). The Tragedy of Yugoslavia. The Failure of Democratic Transformation, New York: Sharpe, 1992, str POSLJEDNJI IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE: godine.