BILJE U RADNOM PROSTORU

Transcription

1 Sveučilište u Zagrebu FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za primjenjenu matematiku Seminarski rad iz predmeta Ergonomija računalne i programske opreme BILJE U RADNOM PROSTORU Katarina Pavlović Zagreb,

2 UVOD 4 ZAGAĐIVAČI 5 Izvori onečišćenja 5 Utjecaj na zdravlje 5 Najčešći zagađivači 6 Ugljični monoksid 6 Benzen 7 Formaldehid 7 Trikloretilen 7 Ksilen 8 IONIZACIJA ZRAKA 9 Ioni u prostoru 9 Uzroci pomanjkanja negativnih iona 9 Utjecaj na zagađivače 10 Utjecaj na zdravlje 10 ISTRAŽIVANJE AGENCIJE NASA 11 Planiranje studije 11 Metode testiranja 11 Rezultati istraživanja 11 KAKO BILJKE PROČIŠĆUJU ZRAK 12 Fotosinteza 12 Biljke i ionizacija zraka 12 Dugotrajni utjecaj na biljke 12 BILJKE U ZATVORENOM PROSTORU 13 Optimalan broj biljaka 13 Svjetlost 13 Temperatura 14 FENG SHUI 15 Teorija 15 Biljke i feng shui 15 Biljke s pozitivnim djelovanjem 15 Biljke s negativnim djelovanjem 16 BILJKE PROČIŠĆIVAČI 17 Chrysalidocarpus Lutescens (palma) 17 Chamaedorea seifrizii (palma) 18 Hedera helix (bršljan) 19 Spathyphyllum wallisii (spatifilum, mirni ljiljan) 20 Dracaena Massangeana (drvo života) 21 2

3 Dracaena deremensis (drvo života) 22 Nephrolepsis exaltata bostoniensis (paprat) 23 Chlorophytum comosum (čuperasti klorofit) 24 ZAKLJUČAK 25 3

4 UVOD Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama naših domova i radnih mjesta postupno se pogoršava zadnjih 30 godina. Do nedavno se zagađenje zraka u zatvorenim prostorima nije smatralo značajnom prijetnjom za zdravlje. Takvom stajalištu pridonosila je činjenica da je većina javnih i stambenih zgrada bilo upitne građevinske kvalitete, pa je zrak nesputano odlazio u okolinu i obratno. Pošto je 70-tih godina prošlog stoljeća došlo do naglog preokretu u odnosu prema očuvanju energije, u građevinskoj industriji su se počeli koristiti posebni izolacijski materijali, kvalitetnija stolarija preciznijih dimenzija te slične napredne konstrukcijske tehnike da bi se spriječilo gubljenje toplinske energije iz zatvorenih prostora. Time se pridonijelo zadržavanju toksičnih tvari u zraku koje kod ljudi mogu uzrokovati sindrom bolesne zgrade te mnoge druge zdravstvene probleme. Osim što zrak u zatvorenim prostorijama sadrži toksične tvari koje ga zagađuju, također je bitno napomenuti da u njemu nedostaju negativni ioni i tragovi ozona. Par čestica ozona na milijardu molekula zraka i zdrava doza negativnih iona sanira, dezodorira i revitalizira zrak. U potrazi za efikasnim rješenjem problema zagađenog zraka otkriveno je da postoje biljke koje se mogu uzgajati u zatvorenim prostorima, a sposobne su pročistiti zrak od toksičnih tvari te povećati količinu negativnih iona u zraku. Biljke osvježuju zrak i poboljšavaju njegovu kvalitetu tako da filtriraju ugljični dioksid kojeg ljudi izdišu te različite zagađivače akumulirane u zatvorenim prostorima (formaldehid, amonijak, nikotin, benzen), a proizvode kisik koji je ljudima neophodan za život. 4

5 ZAGAĐIVAČI Izvori onečišćenja Većina zagađivača posljedica je oslobađanja različitih organskih tvari iz uobičajenih predmeta koji nas okružuju: namještaj, tepih, papir, boja, pa čak i plastične vrećice. Štetne tvari u spomenutim predmetima iz naše okoline korištene su kao izolatori, ljepila, otapala, vezivna sredstva i slično. A Azbest ploče na stropu i podu, toplinska i zvučna izolacija B Ugljični monoksid garaže, motorna vozila, prostori za utovar i istovar C Formaldehid ljepila, tepisi, namještaj E Nikotin cigarete, cigare, lule G Ozon fotokopirni uređaji D Mikroorganizmi ventilacija, WC, klimatizacijski uređaji F Različite organske tvari pisaći pribor, boja, fotokopirni uređaji, otapala, sredstva za čišćenje Utjecaj na zdravlje Loša kvaliteta zraka za posljedicu može imati upalu dišnih putova, astmu, bronhitis, pa čak i rak pluća. Brojna istraživanja provedena unatrag 25 godina pokazala su postojanje 107 poznatih karcinogenih tvari u modernim uredima i domovima. U kombinaciji sa pušenjem taj učinak može dodatno povećati ozbiljnost potencijalnih zdravstvenih problema. Nadalje, vlaga i različiti mikroorganizmi također utječu na ljudsko zdravlje tako da obično uzrokuju alergije, poremećaje imunološkog sustava te bolesti kostiju. U ekstremnim slučajevima se u nekim zgradama nalazi toliko visoka razina kontaminiranih tvari da ljudi koji borave u njima imaju višestruke simptome spomenutih bolesti. Uobičajen naziv za takve slučajeve je sindrom bolesne zgrade. Taj pojam opisuje situacije vezane uz ljude koji borave u velikim zgradama i imaju akutne efekte na zdravlje i udobnost koji se mogu povezati s vremenom provedenom u zgradi, ali im se ne može dijagnosticirati nikakva specifična bolest. Pojedini slučajevi mogu biti lokalizirani u određenoj prostoriji ili području, ali mogu biti i ravnomjerno raspoređeni unutar čitave 5

6 zgrade. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je godine izvijestila kako 30% novih i preuređenih zgrada predstavlja potencijalne izvore sindroma bolesne zgrade. Često su ti loši uvjeti privremeni, no nekim zgradama prijete dugoročni problemi. Do problema najčešće dolazi kada se zgrada koristi u svrhu koja nije konzistentna s njenim izvornim dizajnom ili namjenom. Ponekad je također problem u lošoj i nekvalitetnoj konstrukciji zgrade te nepravilnom održavanju. Najuobičajeniji indikatori sindroma bolesne zgrade su: simptomi vezani uz intenzivne osjećaje nelagode: glavobolja, iritacija očiju, nosa i grla, suhi kašalj, suha koža i svrab, vrtoglavica i mučnina, otežana koncentracija, umor, osjetljivost na mirise uzrok postojećih simptoma nije poznat većina prijavljenih pacijenata se osjeća bolje ubrzo nakon napuštanja zgrade Činjenica koja najviše zabrinjava znanstvenike i liječnike su nepoznati učinci koje ovaj sindrom može imati na ljude kroz duže vremenske periode, pa čak i ako su razine štetnih tvari u zraku iznimno male. Znanstvenici također napominju kako još uvijek ne mogu sa određenom sigurnošću povezati povećanje pojave raka i izlaganje modernim zgradama i domovima. Najčešći zagađivači Ugljični monoksid Ugljični monoksid nastaje pri izgaranju drva, plina, ulja, nafte, benzina, ugljena i sl. U manjim količinama ovaj plin nije opasan po zdravlje, ali se zbog nedovoljne kvalitete, nepravilnog korištenja ili neispravnosti naprava u kojima izgaranjem nastaje može pojaviti u iznimno opasnim, pa čak i smrtonosnim količinama. Uobičajeni izvori ovog plina su industrijske peći, automobilski ispušni ventili, otvorena ložišta, roštilji, pećnice te grijači vode i prostora. Udisanje manjih količina ugljičnog monoksida može uzrokovati probleme s disanjem, mučninu i glavobolju te potencijalno utjecati na trajno pogoršanje zdravlja. Udisanje veće količine dovodi do smanjenja količine kisika u krvotoku, te do glavobolje, vrtoglavice, slabosti, povraćanja, pospanosti i dezorijentiranosti. Najgore moguće posljedice su nesvjestica i smrt. Posebna osjetljiva skupina su djeca, trudnice i starije osobe. Radon Radon je bezbojni, bezmirisni, radioaktivni plin koji nastaje prirodnim procesom raspadanja kemijskog elementa radija, a sastavni je dio tla. Raspadanjem radona nastaju radioaktivni nusproizvodi koji ako se udišu izazivaju probleme dišnih organa i rak pluća. Prema istraživanjima zdravstvenih organizacija, svaka petnaesta kuća sadrži opasne, odnosno, smrtonosne količine ovoga plina. Na otvorenom radon ne predstavlja toliki problem jer ne može ostati koncentriran u dovoljnoj mjeri, no u zatvorenim prostorima situacija je znatno drugačija. Naravno, ugroženija su područja na tlima bogatima radonom jer plin prodire u objekte kroz pukotine u temeljima i izolaciji, kroz slavine, odvode i zidove. Voda koju svakodnevno koristimo također upija radon ako prethodno dođe s njim u dodir unutar zemlje, te tako postane njegov prijenosnik do kućanskih pomagala poput perilice za rublje, posuđe ili tuša. Radon se smatra uzročnikom smrtnih slučajeva u Americi godišnje. Također zauzima drugo mjesto među uzročnicima raka pluća. 6

7 Benzen Benzen je često korišteno otapalo i prisutan je u mnogim uobičajenim tvarima koje se nalaze u našoj okolini: benzin, tinta, ulje, boja, plastika, guma, deterdženti, dim cigarete, sintetička vlakna i sl. Što se tiče utjecaja na ljudsko zdravlje, za benzen je poznato da iritira kožu i oči. Također je dokazano da je nepostojan na staničnoj razini te da pokazuje znakove kancerogenosti. Postoje i dokazi da benzen može pridonijeti stvaranju devijacija na kromosomima te pojavi leukemije. Učestali doticaj kože s benzenom može uzrokovati sušenje, upalu, dermatitis te pojavu plikova na koži. Akutna inhalacija velikih količina benzena obično dovodi do vrtoglavice, slabosti, euforije, glavobolje, mučnine, zamagljenog vida, respiratornih bolesti, poremećaja u otkucajima srca, oštećenja jetre i bubrega, paralize te nesvjestice. Kronično izlaganje i relativno malim količinama benzena može biti uzrokom glavobolja, gubitkom apetita, pospanosti, nervoze, psiholoških smetnji te bolesti krvnog sustava, kao što je anemija. Formaldehid Drugi najčešći zagađivač stambenog prostora je formaldehid. Uglavnom se pojavljuje kao sastojak u pjenama koje se koriste za izolaciju između vanjskih i unutarnjih zidova. Nakon dramatičnih izvještaja o pogoršanju zdravlja ljudi koji su živjeli u takvim okruženjima, njegova upotreba se dramatično smanjila, iako u mnogim zemljama još uvijek nije zabranjen. Formaldehid se koristi u više od 3000 proizvoda od kojih se većina nalazi u stanovima: prešano drvo, osvježivači prostora, dim cigarete, zavjese, sredstva protiv moljaca, plastika, kozmetika, papirnati ručnici itd. Formaldehid je po ljudsko zdravlje najopasniji u plinovitom obliku. Taj plin obično ispuštaju svi navedeni proizvodi koji ga sadrže. Povezan je s respiratornim problemima, iritacijom kože i očiju, glavoboljom i mučninom. Također je poznato da je plin formaldehida visoko reaktivna kemikalija koja se spaja s proteinom, pa može izazvati ozbiljne alergije. Donedavno se smatralo da je najopasnija bolest koju ovaj plin može izazvati astma, no najnovija istraživanja pokazuju da vjerojatno jako utječe na pojavu rijetke vrste raka grla. Trikloretilen Trikloretilen (TCE) je komercijalni proizvod koji se najčešće koristi u industriji. Više od 90% trikloretilena proizvodi se prilikom obrade metala i za potrebe kemijskog čišćenja. To je nezapaljiva, bezbojna tekućina slatkastog mirisa te slatkog i intenzivnog okusa. Većinom se koristi kao otapalo, ali također se može naći kao sastavni dio ljepila, boje, odstranjivača boje, korektora, lakova i sl. TCE se ne nalazi u prirodnoj okolini, ali se može naći u podzemnim izvorima vode te u mnogim površinskim vodama kao rezultat odlaganja kemikalija. Udisanje manjih količina trikloretilena može uzrokovati glavobolju, iritaciju pluća, vrtoglavicu, oslabljenu koordinaciju i otežanu koncentraciju. Dugoročno udisanje ovog zagađivača uzrokuje oštećenje živčanog sustava, jetre i bubrega. Udisanje većih količina dovodi do onemogućavanja rada srca, nesvjestice te smrti. Ako se TCE unosi u organizam u obliku tekućine, i to u velikim količinama, dolazi do mučnine, oštećenja jetre, nesvjestice, onemogućavanja rada srca ili smrti. Unošenje manjih količina tijekom dužeg vremenskog razdoblja također ima negativan utjecaj na jetru, bubrege i imunološki sustav, a može biti poguban za razvoj djeteta kod trudnica. U doticaju s kožom, TCE uzrokuje stvaranje osipa. Određena istraživanja dokazala su utjecaj trikloretilena na povećano obolijevanje od raka. 7

8 Ksilen Ksilen je bezbojni plin slatkastog mirisa. To je pretežno sintetička kemikalija koja se proizvodi iz petroleja. U prirodi se pojavljuje također u petroleju, u katranu te tijekom šumskih požara. Pretežno se koristi se kao otapalo u proizvodnji gume i kože, ali i kao sredstvo za čišćenje i razrjeđivač za boje. U manjim količinama se može pronaći u gorivu za avione i u benzinu te u dimu cigarete. Ksilen je moguće unijeti u organizam udisanjem njegovih para iz proizvoda koji ga sadrže ili udisanjem zraka koji kontaminiran ksilenom. Njegov utjecaj na zdravlje ovisi o duljini izloženosti te o razini ksilena koja je dospjela u organizam. Izlaganje visokim razinama ksilena u periodu manjem od 14 dana može uzrokovati glavobolju, oslabljenu koordinaciju mišića, vrtoglavicu, zbunjenost, poremećeni osjećaj za ravnotežu, mučninu, probleme sa želucem, iritaciju kože, očiju, nosa i grla. EPA nije klasificirala ksilen kao kancerogen. 8

9 IONIZACIJA ZRAKA Ioni u prostoru Zrak sadrži određene količine iona, odnosno, različitih molekula koje su nositelji električnog naboja. Ioni se dijele na pozitivne (čestice s manjkom elektrona) i negativne (čestice s viškom elektrona). Mnoga istraživanja pokazuju da je stanje elektriciteta, odnosno, koncentracija negativnih i pozitivnih iona u zraku, utjecajan faktor u kontekstu zdravog i pogodnog životnog prostora. U prirodnom okruženju je najpovoljnije stanje ionizacije zraka obično nakon nevremena te nakon olujnih i grmljavinskih pljuskova. Tada omjer pozitivnih i negativnih iona iznosi između 0.6 i 0.9, tj. negativnih iona ima više. Suprotno tome, utvrđeno je da su vjetrovi koji su nepovoljno utjecali na životne uvjete sadržavali vrlo visoku koncentraciju pozitivnih iona. U idealnim uvjetima u zatvorenom je prostoru stanje ionizacije takvo da negativnih iona ima između 2000 i 4000 po kubnom centimetru, a pozitivnih iona tek nešto više. U tipičnom stambenom prostoru obično se može izmjeriti oko 100 negativnih iona po kubnom centimetru, a u nekim poslovnim objektima i uredima prosjek je tek između 25 i 50 negativnih iona po kubnom centimetru. Uzroci pomanjkanja negativnih iona Većina elemenata u tipičnom modernom okruženju pridonosi kroničnom pomanjkanju negativnih iona: klimatizacijski uređaji grijanje sintetička vlakna u odjeći i namještaju dim cigarete fluorescentna svjetla električni uređaji elektronička oprema TV ekrani U zatvorenim radnim prostorima kao što su tvornice i poslovni objekti koncentracija iona u zraku je još nepovoljnija. Razlog tome je što 9

10 zgrade sadrže goleme količine čelika i betona koji upijaju negativne ione kao magneti. Utjecaj na zagađivače Kada se pojave u zraku, negativni ioni se brzo vežu uz ostale sastojke, pa tako i uz zagađivače. Potom ti sastojci postaju preteški da bi putovali zrakom te padnu na pod. Time se ublažava negativan učinak štetnih tvari na ljudsko zdravlje jer se smanjuje mogućnost njihova ulaska u čovjekov dišni sustav. Stvaranje negativnih iona kisika uvijek rezultira proizvodnjom ozona. Naime, ozon sačinjavaju tri molekule kisika koje su povezane električnom vezom. Ozon ima oksidirajući efekt na štetne tvari tako da ih rastavlja na molekularnoj razini sve do osnovnih kemijskih elemenata čime se neutraliziraju njihova štetna svojstva. Također je ustanovljeno pozitivno djelovanje ozona na bakterije. Utjecaj na zdravlje Promjena ionizacije zraka na ljude može djelovati tako da uzrokuje smanjenje tjelesne snage i koncentracije, uznemirenost, bezvoljnost, loš san i glavobolje. Kod labilnih i preosjetljivih osoba također se povećava agresivnost i razdražljivost. Znanstvenici vjeruju da negativni ioni imaju sljedeća pozitivna svojstva: stimuliranje imunološkog sustava povećana sposobnost apsorbiranja i iskorištavanja kisika ubrzana oksidacija serotonina u krvi koja ima značajne efekte na raspoloženje, podnošenje boli i seksualne nagone Ostali zapaženi učinci su: među zaposlenicima u uredu primijećena je veća otpornost na prehlade i slične bolesti, povećana budnost, te učestalija dobra raspoloženja povećana razina negativnih iona u podmornicama i svemirskim letjelicama također se pokazala uspješnom znanstveno istraživanje na sveučilištu Berkeley pokazalo je povećanje amplitude moždanih valova za 20%, povećan broj alfa moždanih valova te sinkronizaciju lijeve i desne hemisfere mozga 10

11 ISTRAŽIVANJE AGENCIJE NASA Planiranje studije Dr. Bill Wolverton, bivši znanstveni istraživač u NASA (National Aeronautics and Space Administration) centru John C. Stennis Space Center, godinama je istraživao moguću primjenu bioloških procesa u rješavanju ekoloških problema na Zemlji te u svemirskim letjelicama. S druge strane, agencija NASA bila je zabrinuta za dugoročne posljedice na zdravlje koje bi mogle imati stotine kemijskih spojeva pronađenih u svemirskim letjelicama i stanicama. Stoga je ranih 90-tih godina prošlog stoljeća pokrenuto znanstveno istraživanje temeljeno na preliminarnim evaluacijama uporabe tipičnih sobnih biljaka u svrhu pročišćavanja i revitalizacije zraka. Plan istraživanja uključivao je proučavanje nekoliko popularnih vrsta ornamentalnih biljaka te njihovo djelovanje na različite štetne tvari povezane sa zagađenjem zraka u zatvorenim prostorima. Metode testiranja Dvogodišnje istraživanje provodilo se tako da je mnoštvo različitih biljaka smješteno u komore od pleksiglasa u koje su potom bile unesene određene količine zagađivača. Točnije, testiran je utjecaj 3 zagađivača na 15 različitih vrsta sobnih biljaka. Svaka biljka smještena je u zasebnu komoru gdje je dalje uzgajana na način identičan onome u uredima te privatnim stanovima. Biljke su držane u svojim originalnim posudama, zalijevane su po potrebi i periodički im je dodavan supstrat "Miracle-Gro". Znanstvenike je također zanimalo da li bakterije iz zemlje u kojoj biljka živi imaju neki pozitivni utjecaj na filtriranje zraka. Samo mjerenje izvodilo se tako da bi se točno određena količina zagađivača ubacila u komoru s jednom biljkom. 24 sata kasnije bi se izmjerila razina štetne tvari u komori te bi se usporedila s razinom sa početka mjerenja. Opisani testovi provodili su se tijekom 2 godine i to tako da su se izmjenjivale različite početne koncentracije zagađivača. Stoga su uzete u obzir i razine zagađivača uobičajene za radne prostore i domove. Rezultati istraživanja Filodendron (lat. Philodendron) i čuperasti klorofit (lat. Chlorophytum Comosum) su se pokazali kao najefikasnije biljke u odstranjivanju molekula formaldehida. Biljke koje cvjetaju, kao što su gerberi (lat. Gerbera Jamesonii) i krizanteme (lat. Chrysanthemum), bile su iznimno učinkovite u odstranjivanju benzena iz komora. Ostale sobne biljke koje su pokazale dobre rezultate su drvo života i mirni ljiljan. Iznenađujuće rezultate su pokazale aloe vera (lat. Asfodeliacee Barbadensis), filodendron i sansevierija (lat. Sansevieria Trifasciata) koje su iz zraka uspjele ukloniti čak i do 90% formaldehida ubačenog u komoru. Nadalje, drvo života (lat. Dracaena Massangeana), mirni ljiljan (lat. Spathyphyllum Wallisii), bršljan (lat. Hedera Helix) i gerberi su odstranili oko 80% benzena iz svojih izoliranih sustava. Mnoge od navedenih biljaka su također reducirale količinu trikloretilena za gotovo 50%. Istraživanje agencije NASA, provedeno u kontroliranim uvjetima, pokazalo je da određene sobne biljke mogu tijekom 24 sata ukloniti i do 87% zagađivača zraka. Zbog tako uspješnih rezultata, odlučeno je da će neke od ispitivanih biljaka biti lansirane u svemir kao dio biološkog sustava za održavanje života unutar svemirskih stanica. 11

12 KAKO BILJKE PROČIŠĆUJU ZRAK Fotosinteza Biljke samostalno proizvode svoju hranu kroz proces fotosinteze. Fotosinteza je proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u organskim molekulama. Za fotosintezu potrebna je svjetlosna energija, kloroplasti, voda i ugljični dioksid. Dok je biljka izložena svjetlosti, ona apsorbira ugljični dioksid, a ispušta kisik. Biljke potrebne plinove pretežno uzimaju pomoću lišća dok kroz korijen uzimaju hranjive tvari. Ugljični dioksid im je prijeko potreban jer bez njega ne bi mogle preraditi hranjive tvari. Stoga biljke prilikom svog prirodnog procesa fotosinteze igraju bitnu ulogu u pročišćavanju zraka u zatvorenim prostorima. Proces fotosinteze dodatno se ubrzava povećanjem temperature, visokom koncentracijom ugljičnog dioksida te većom količinom svjetlosti. Osim ugljičnog dioksida, biljke kroz svoje sićušne otvore na listovima unose i ostale tvari, pa tako i razne druge onečišćivače. Te tvari se obično prenose do korijena, te se iskorištavaju, prerađuju ili ispuštaju u zemlju gdje ih polagano mogu razgraditi bakterije. Biljke i ionizacija zraka Osim svemirskih i sunčevih zračenja, radioaktivnosti zemlje, vatre, te kiše i prskanja vode, biljke su također iznimno bitan faktor u stvaranju negativnih iona kisika. Ioni kisika s viškom elektrona stvoreni od strane biljaka nazivaju se kisikonima. S druge strane, štetna energija koju emitiraju kompjuterski i TV ekrani, zapravo je elektrostatička energija koju određene biljke upijaju i pretvaraju u kemijsku. Potom je mogu jednostavno koristiti kao i energiju dobivenu fotosintezom, tj. za metaboličke procese i rast. Stoga će jače zračenje ekrana i drugih elektroničkih uređaja značiti i više hrane za biljku, pa će njeni listovi, i eventualno cvjetovi, ubrzano rasti. Najpoznatija sobna biljka s takvim svojstvima je mirni ljiljan. Dugotrajni utjecaj na biljke Pošto se ustanovilo da biljke uklanjaju velik broj štetnih tvari iz svoje okoline, prirodno je zapitati se kako to utječe na same biljke. Stoga su provedena brojna istraživanja koja su pokazala da određene biljke i zemlja iz njihovih posuda s vremenom postaju još efikasniji pročišćivači zraka. Znanstvenike takvi rezultati i nisu posebno začudili pošto je poznata činjenica da se mikroorganizmi brzo prilagođavaju svojem okolišu. Stoga se za biljke kojima se povećava koncentracija zagađivača u okolini može reći da će se tijekom vremena adaptirati i početi koristiti još veće količine štetnih tvari kao svoj izvor hrane. 12

13 BILJKE U ZATVORENOM PROSTORU Optimalan broj biljaka Život sobnih biljaka u potpunosti je u rukama njihovih vlasnika, dok uspješan uzgoj vrtnih biljaka dobrim dijelom ovisi o vremenskim uvjetima. Ako se biljke postave u duboku sjenu ili se nedovoljno zalijevaju, sigurno će propasti, a bez prihranjivanja će nakon nekog vremena zakržljati. Sve sobne biljke osjetljive su na mraz, a za one nježnije najniža temperatura zraka mora biti 16 C. Mnoge su biljke osjetljive na suh zrak u stambenim prostorima, pa im treba povisiti zračnu vlagu u okolini da listovi ne bi poprimili smeđu boju ili čak uvenuli. Sobne biljke najčešće ne trebaju svjež zrak, dok neke ipak uspijevaju samo uz odgovarajuće provjetravanje. The Foliage for Clean Air Council, odbor osnovan u svrhu informiranja javnosti o uporabi sobnih biljaka za unapređivanje zraka u zatvorenim prostorima, preporuča minimalno dvije biljke na prostoru od 9 do 10 kvadratnih metara u prosječnom domu sa stropom na visini od 2,5 do 3 metra. Naravno, savjetuje se uzgajanje što većeg broja biljaka unutar životnog ili radnog prostora. Svjetlost Sobne biljke imaju vrlo individualne zahtjeve za svjetlošću. Lisnate biljke trebaju dosta svjetla bez izravnog sunca, a većina njih prilagodit će se na polusjenovite uvjete. Biljke varijegiranih listova trebaju više svjetla od biljaka potpuno zelenih listova. Kaktusi i sukelenti imaju najviše zahtjeva glede svjetla. U svakom slučaju, za svaku biljku je potrebno naći dobru kombinaciju svjetla i ventilacije jer to znatno utječe na njihovu sposobnost pročišćavanja zraka. Ako je moguće, biljkama treba omogućiti dovoljno prirodnog svjetla. Bijeli ili krem zidovi i strop poboljšavaju rast biljaka održavajući svjetlo u slabo osvijetljenim prostorijama. Bijela pozadina također sprečava naginjanje biljaka prema izvoru svjetla tj. prozoru. Biljke postavljene na prozorskoj dasci također rastu prema izvoru svjetla, što je tom slučaju staklu, pa ih radi uspravnosti i ravnomjernog rasta treba povremeno lagano okretati. Posudu s biljkom koja trenutno pupa ne bi trebalo pomicati. Nadalje, za cvatuće biljke će premještanje sa svijetlog na sjenovitije mjesto biti iznimno loše. Broj i ljepota cvijetova izravno ovise o intenzitetu i trajanju osvjetljenja. Bez odgovarajućeg svjetla biljka može normalno rasti, ali vrlo vjerojatno neće cvjetati. S dolaskom zime biljke je poželjno premjestiti bliže prozoru. Treba napomenuti da prašina skupljena na prozoru može umanjivati intenzitet svjetla i do 10%. Biljka se ne smije naglo premjestiti sa sjenovitog mjesta na osunčano nego bi je trebalo nekoliko dana postupno premještati na svjetlije mjesto. Lisnate biljke je dozvoljeno iznenada premjestiti, ali će taj postupak vjerojatno utjecati na njenu bujnost. Sve biljke bi trebalo zaštititi od podnevnog sunca jer ono ima poguban učinak na mlade listove. Umjetnim osvjetljenjem u zatvorenim prostoru može se produžiti trajanje osvjetljenja tijekom zime kako bi biljke nastavile s aktivnim rastom. Pri tome nisu prikladne obične električne žarulje jer toplina koju isijavaju može spržiti listove. Najbolje je fluorescentno svjetlo koje daju duge cijevi. Jačina svjetla po kvadratnom metru treba biti 20W, što je 13

14 jednako količini svjetla na otvorenom i sjenovitom mjestu ljeti. Rasvjetna tijela korištena u tu svrhu moraju se promijeniti jednom godišnje. Temperatura Prirodno stanište većine sobnih biljaka je u tropskim područjima i stoga se uzgajaju u staklenicima. Zato se može zaključiti da je za njihov uzgoj najvažnija visoka temperatura zraka. Treba naglasiti da samo mali broj vrsti sobnih biljka može uspijevati na temperaturi iznad 21 C. Većina će ih uspješno rasti u malo svježijim uvjetima koji su prema mjerilima prosječna čovjeka neugodni. Tropsko i suptropsko bilje zahtijeva najnižu zimsku temperaturu od 20 C, palme najbolje uspijevaju na 10 C, a sukulente i biljke osjetljive na mraz na temperaturi od 5 C. Biljke koje vole toplinu i visoku zračnu vlagu mogu se držati na pladnju s mokrim kamenčićima koji stoje na radijatoru. Većina biljaka je prilagodljiva i u kratkom razdoblju podnijet će za koji stupanj više ili niže temperature od optimalnih. Njihov istinski neprijatelj jesu nagle promjene temperature. 14

15 FENG SHUI Teorija Feng shui počiva na staroj kineskoj tradiciji o uređenju životnog prostora. Proučava energetski sustav prirodnog okruženja i podučava život u skladu sa energijom okruženja stvarajući ravnotežu između različitih energija prirode. Feng shui je sinonim za sinkroniziranost i harmoniju koju pojedinac postiže prvenstveno unutar sebe te između sebe i neposrednog okruženja. Položaj namještaja, dotok svjetlosti, boja zidova, tepiha ili pločica u kuhinji, odnos vanjskog i unutarnjeg prostora, zvukova, materijala i mirisa samo su dio filozofije feng shui. Sve ima sposobnosti da utječe na pojedinca na ovaj ili onaj način, bez obzira na to koliko je pojedinac toga svjestan. "Harmonija u zgradama" teorije feng shui pomaže kod pronalaska prirodno dobrih terena za gradnju objekata, kod dizajniranja projekata, uređenja soba i prostora za življenje, razmještaja namještaja itd. Na taj način se prirodne energije razmještaju kako bi ono što radimo napravili još bolje. Prema ovom drevnom feng shui učenju, uvažavanjem prirodnih zakonitosti i usklađivanjem s njima, utječe se na pozitivne efekte koji zadiru u gotovo svaki aspekt ljudskog života; psihološki, sociološki, emotivni, poslovni, obiteljski i sl. Biljke i feng shui Biljke su jedan od najdjelotvornijih faktora korištenih u feng shui učenju. Zdravi cvjetovi privlače univerzalnu chi energiju i kisik te tako utječu na ljudsku vitalnost. Toplo se preporuča držanje biljaka u stambenom prostoru jer one sudjeluju u stvaranju pozitivnih osjećaja kod ljudi, pa tako unapređuju njihov imunološki sustav. Općenito, zdrave sobne biljke usmjeravaju pozitivnu chi energiju na mjesta gdje je ona potrebna, usporavaju prebrze tokove energije ili jednostavno prekrivaju oštre kutove prostorija koji emitiraju negativnu chi energiju. Zelena biljke predstavlja Drvo, jedan od pet fundamentalnih elemenata u feng shui tradiciji. Taj element predstavlja najvažniju fazu životnog ciklusa fazu rasta. Ako biljke počnu propadati, treba ih što prije zamijeniti da ne privlače negativnu energiju. Utjecaj biljaka varira ovisno o regijama i kulturama, ali pojedine biljke se mogu izdvojiti kao generalno pozitivne. Ovisno o boji i obliku njihovog cvijeta, moguće je potaknuti energiju određenih sektora ljudskog doma koji su povezani s nekim aspektom života (karijera, zdravlje, prosperitet, slava, međuljudski odnosi, kreativnost, djeca, putovanja ). Crveni i žuti cvjetovi posjeduju vrlo visoku razinu yang energije, dok plavi i ljubičasti cvjetovi imaju više smirujuće yin energije. Ono što je korisno znati je da žarko crveni ili rozi cvjetovi pomažu u postizanju mentalne, emotivne i duhovne ravnoteže. Biljke s pozitivnim djelovanjem Biljke sa zaobljenim listovima vrlo su pogodne za kuću. Za kaktus (lat. Crassula ovata) se smatra da pridonosi prosperitetu, mirni ljiljan (lat. Spathiphyllum wallisii) neutralizira pozitivne ione emitirane od strane kompjuterskih i TV ekrana, a palma (lat. Chamaedorea seifrizii) simbolizira dugovječnost. 15

16 Također se može koristiti i umjetno bilje i cvijeće pošto simbolizira vitalnu yang energiju. Biljke s negativnim djelovanjem Određene biljke imaju i dosta negativan efekt, pa bi ih se trebalo izbjegavati. Određene vrste pustinjskih biljaka su nezdrave zbog svojih listova oštrih oblika koji negativno utječu na ljudsku auru. Smještanje takvih biljaka u poslovne objekte može suptilno odbijati klijente na način da se više ne žele vraćati u taj prostor. Ako se one u domovima drže pokraj prostora za sjedenje ili spavanje, mogu uzrokovati slabljenje imunološkog sustava. Feng shui preporuča izbjegavanje osušenog cvijeća i bilja zbog velikih količina negativne energije koje oni emitiraju u okolinu i zato što predstavljaju smrt. Bonsai drveće se također smatra nepoželjnim za životni prostor jer nemaju pozitivno značenje u feng shui tradiciji pošto su formirani metodama koje usporavaju prirodni rast. Nadalje, cvijeće u vazi bi trebalo ukloniti iz spavaće sobe preko noći jer upija mnogo kisika iz zraka. 16

17 BILJKE PROČIŠĆIVAČI Chrysalidocarpus Lutescens (palma) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Uspravna, višegodišnja, doseže 1,5-2m visine Ksilen (654 µg/h), formaldehid (938 µg/h) U vlažnom prostoru, na temperaturi od C, ne na direktnom suncu Plodna zemlja s p.h faktorom 6, umjereno zalijevati kn 17

18 Chamaedorea seifrizii (palma) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Grozdast oblik, višegodišnja Formaldehid, benzen, trikloretilen Bilo koje osvijetljeno mjesto (ne na direktnom suncu), može izdržati i temperaturu od -4 C Lagana i porozna zemlja s mnogo humusa, temeljito zalijevati (ali tako da se zemlja gotovo osuši prije sljedećeg zalijevanja) ~300kn 18

19 Hedera helix (bršljan) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Viseća, višegodišnja Benzen (90%), formaldehid (1,120 µg/h), ksilen (131 µg/h) Na zasjenjenom mjestu, na temperaturi od C Redovito (ali ne preobilno) zalijevati, preferira bogatu ilovaču kn 19

20 Spathyphyllum wallisii (spatifilum, mirni ljiljan) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Zeljasta, višegodišnja, do 90cm visine Benzen, formaldehid; apsorbira štetni elektrostatički naboj ekrana Postojana temperatura između 15 i 24 C, neizravno sunčevo svjetlo Zalijevati 3 puta tjedno, redovito prskati lišće ~30kn 20

21 Dracaena Massangeana (drvo života) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena U obliku grma ili drveta Formaldehid Slabo osvijetljena mjesta, minimalna temperatura od 15 C Zalijevati tako da se zemlja osuši prije sljedećeg zalijevanja kn 21

22 Dracaena deremensis (drvo života) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Uspravna, višegodišnja, do 45cm visine Formaldehid (1,361 µg/h), ksilen (154 µg/h) Umjereno osvijetljen prostor, preporučena temperatura između 18 i 25 C Zalijevati kada je gornjih 3cm zemlje u posudi suho kn 22

23 Nephrolepsis exaltata bostoniensis (paprat) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Viseća, višegodišnja Formaldehid (1,863 µg/h), ksilen (208 µg/h) Umjereno do jako osvijetljene lokacije, najniža dozvoljena temperatura je 15 C Zalijevati samo kada se zemlja čini suhom kn 23

24 Chlorophytum comosum (čuperasti klorofit) Vrsta Zagađivači koje odstranjuje Preporučeni smještaj Održavanje Cijena Penjačica, višegodišnja Ugljični dioksid (96%), ksilen (268 µg/h), formaldehid (560 µg/h) Umjereno do jako osvijetljene lokacije, najniža dozvoljena temperatura je 13 C Zalijevati samo kada se zemlja čini suhom kn 24

25 ZAKLJUČAK Naravno da dodavanje nekolicine sobnih biljki u stambeni ili radni prostor neće osigurati potpuno zdrav zrak u zatvorenim prostorima. Čišći i ugodniji zrak zahtijeva uporabu prirodnijih proizvoda prilikom izgradnje zgrada, izrade namještaja i tepiha, proizvodnje boja i sredstva za čišćenja itd. No, pošto je dokazano da sobne biljke višestruko poboljšavaju kvalitetu življenja u zatvorenim prostorijama, zasada se svakako preporučaju svakom domaćinstvu i uredu. 25