HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES SVEUČILIŠTE U ZADRU

Transcription

1 HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES SVEUČILIŠTE U ZADRU INCC MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska, rujna th OF THE 6 INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN CROATIA University of Zadar, Zadar, Croatia, September 26-29, 2010 Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Under the auspices of the Academy-Department of Social Sciences ofthecroatianacademyofsciencesandarts Rijeka, MMXI.

2 GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR Red. prof. dr. sc. Julijan Dobrinić RECENZENTI Mr. sc. Luka Bekić, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Zadar Prof. dr. sc. Zdenko Brusić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru Dr. sc. Martin Dimnik, Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada Edgar Fabry, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb Dr. sc. Ivo Fadić, Muzej antičkog stakla, Zadar Dr. sc. Karla Gusar, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru Doc. dr. sc. Mato Ilkić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru Prof. dr. sc. Peter Kos, Narodni muzej Slovenije Dr. sc. Davor Margetić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb Dr. sc. Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu Tomislav Šeparović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split FINANCIJSKA PODRŠKA / FINANTIAL SUPPORT Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske GRAFIČKA PRIPREMA / ELECTRONIC TYPEFACE IO d.o.o. Rijeka Naklada 200 primjeraka / Printed in 200 copies CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A R I J E K A UDK 737(063) MEĐUNARODNI numizmatički kongres u Hrvatskoj (6 ; 2010 ; Zadar) INCC 2010 : zbornik radova 6. međunarodnoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Zadar, rujna =proceedings of the 6th International Numismatic Congress in Croatia, Zadar, September 26-29, 2010 / <organizatori Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Kanada, Sveučilište u Zadru, University of Zadar; glavni urednik Julijan Dobrinić>. - Rijeka: Hrvatsko numizmatičko društvo, (Acta numismatica) Bibliografija iza svakog poglavlja. - Sažeci na više jezika. I. Numizmatika -- Zbornik ISBN

3 SADRŽAJ / CONTENTS S. Aglietti, Flavio Altamura, P. Cerino, Roma, Italia 1 Un gruzzolo di monete medievali da un contesto funerario in localitŕ Montecrescenzio, Marino (Rm) Luka Bekić, Zagreb, Hrvatska 15 Vrećica sa srebrnim novcem iz groblja na trgu Pul Vele crikve u Rijeci Nina Čuljak, Mostar, Bosna i Hercegovina, Jure Šućur, Zadar, Hrvatska 29 Novac hrvatsko-ugarskih kraljeva iz zbirke Muzeja samostana sv. Ante na Humcu (Hercegovina) Martin Dimnik, Toronto, Canada 41 Constantine Nemanjić (d. 1322) and Constantine Balšić (d. 1402) Revisited Ina Divac, Siniša Pamić, Zadar, Hrvatska 53 Numizmatički nalazi s lokaliteta kod stare masline u Kaštel Štafiliću Julijan Dobrinić, Veprinac, Hrvatska 69 Petnaest godina numizmatičkih kongresa u Hrvatskoj Julijan Dobrinić, Veprinac, Marko Šarinić, Zagreb, Hrvatska 81 Riječka jubilejna zlatna medalja Domenico Duca, Zadar, Hrvatska 85 Magnencije i njegov kristogram Ivo Fadić, Berislav Štefanac, Zadar, Hrvatska 91 Carski novci na dnu staklenih recipijenata Federico Gambacorta, Prague, Czech Republic 105 Un inedito quarto di paolo di Papa Paolo III per Bologna dal Museo Nazionale di Praga Karla Gusar, Dario Vujević, Zadar, Hrvatska 113 Numizmatički nalazi s lokaliteta Jazine-Lignum u Zadru Mato Ilkić, Zadar, Hrvatska 127 Novac s područja Sotina iz razdoblja ranoga novog vijeka Kamil Kopij, Cracow, Poland 141 The Coins Related to Pompey the Great Through the Lens of the Theology ov Victory 12

4 Mirjana Kos, Opatija, Hrvatska 151 Formiranje zbirke medalja u fundusu Hrvatskog muzeja turizma Damir Kovač, Zagreb, Hrvatska 161 Prilog ikonografiji novca Damastija Anamarija Kurilić, Zadar, Hrvatska 175 Novčani iznosi i jedinice na latinskim natpisima Monetary Amounts and Units Attested at Latin Inscriptions Vangelis Maladakis, Thessaloniki, Greece 187 Rural economy and currency in Southern Balkans: Particularities and transformations in Chalkidiki (10th-11th c.) Davor Mandić, Pula, Hrvatska 189 Iz fundusa Povijesnog muzeja Istre sedam medalja organizacije za ratnu opskrbu Habsburške Monarhije Ana Marić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 205 Ostava antičkoga novca iz Čapljine Ivan Martinaš, Julijan Dobrinić, Rijeka, Hrvatska 223 Filatelija u službi kovanog novca Ivo Mileusnić, Rijeka,Hrvatska 235 Stogodišnja obljetnica carskog ukaza Marije Terezije godine Rijeci (Alati za izradu obljetničke medalje godine Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) Ivo Mileusnić, Rijeka, Hrvatska 245 Rimski republikanski novac iz Numizmatičke zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Lujana Paraman, Trogir, Šime Vrkić, Zadar, Hrvatska 259 Ostava srebrnog novovjekovnog novca s lokaliteta Stara Branjevina kod Našica Mate Parica i Mario Radaljac, Zadar, Hrvatska 265 Neki primjeri novca iz podmorja hrvatskog Jadrana Saša Paškvan, Rijeka, Hrvatska 275 Kovanje panonskih (ilirskih) Mezeja Mladen Pešić, Zadar, Marko Meštrov, Biograda na moru, Hrvatska 287 Srednjovjekovni i novovjekovni novac iz fundusa Zavičajnog muzeja Biograda na Moru 13

5 Eduard Visković, Mato Ilkić, Zadar, Hrvatska 301 Numizmatička građa iz fundusa Muzeja Hvarske baštine Šime Vrkić, Zadar, Hrvatska 319 Svetačke medaljice iz Kruševa Vesna Zmaić, Zagreb, Hrvatska 331 O nalazu novca na brodolomima kod pličine Mijoka u blizini Murtera i pličine Sv. Pavao na Mljetu 14

6 Novac hrvatsko-ugarskih kraljeva iz zbirke Muzeja samostana sv. Ante na Humcu (Hercegovina) N. Čuljak, Mostar, Bosna i Hercegovina J. Šućur, Zadar, Hrvatska Sažetak: U ovom radu obrađuje se dio srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog novca iz fundusa Muzeja samostana sv. Ante na Humcu (Hercegovina). Humački Muzej, osnovan godine zaslugom fra Anđela Nuića, između ostalih vrijednih artefakata, posjeduje i zanimljivu numizmatičku zbirku. Veći dio novca potječe iz samog Humca, ili s obližnjih prostora, i predstavlja slučajne nalaze, koji su darovani Muzeju ili su otkupljeni. Novci ugarsko-hrvatskih kraljeva analizirani u ovom radu pronađeni su u grobovima na području Gorice kod Gruda. Novac najvećim dijelom pripada drugoj polovici 14. st., te prvoj polovici 17. st. Muzej samostana sv. Ante u Humcu najstarija je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini. Osnovan je godine, četiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu, zaslugom fra Anđela Nuića. 1 Muzejski se fundus preko jednog stoljeća obogaćuje različitim artefaktima, ali oni najvećim dijelom ne potječu iz sustavnih arheoloških istraživanja. Usprkos tome stvorena je vrijedna zbirka koja je samo manjim dijelom objavljena. Uz ostale vrijedne artefakte franjevci su od samih početaka skupljali i numizmatičke nalaze, pa se među prvim predmetima darovanima muzeju spominju dva rimska srebrena novčića te jedan saksonski talir. 2 U ovom radu obrađuju se novci hrvatsko-ugarskih kraljeva iz fundusa Zbirke koji do sada nisu bili publicirani. 3 U zbirci se nalazi ukupno 26 primjeraka takvog novca, a u zbirku su dospjeli u više navrata tijekom 20. st., kao slučajni nalazi s prostora Hercegovine. Najstariji novac vezan uz hrvatsko-ugarske kraljeve je slavonski banovac koji je kovan za bana Stjepana Babonića, a u vrijeme kralja Andrije III., dakle ili godine, o čemu svjedoče sigle S i A na reversu novca. 4 Prema usmenoj predaji u samostanu, ovaj banovac pronađen je u mjestu Klobuk u Hercegovini, ali ne postoje pobliži podaci o mjestu i okolnostima nalaza. 1 A. NIKIĆ, 1985, A. NIKIĆ, 1985, 9. 3 Ovom prilikom se želimo zahvaliti fra Milanu Jukiću koji skrbi za zbirku i koji nam je dopustio uvid i objavu ovih nalaza, te nam je cijelo vrijeme bio na usluzi. Također, zahvaljujemo kolegama Mati Ilkiću, koji je nam je pomogao svojim znanjem i savjetima, te Tomislavu Fabijaniću, koji je ljubazno fotografirao sve primjerke. 4 I. DOLENEC, 1993,

7 Kronološki slijede tri primjerka novca iz druge polovice 14. st. Radi se o dva denara kovana za kralja Ludovika I. Anžuvinca ( ) te jednom denaru kovanom godine za vladanja kraljice Marije ( , 1395.). Svi ovi denari imaju na aversu grb čija lijeva strana predstavlja stari grb Arpadovića s osam vodoravnih crvenih i bijelih traka, a desna predstavlja grb Anžuvinaca sa sedam žutih ljiljana na plavoj podlozi. Oko grba su tri ljiljana. Na reversu im je prikaz sv. Ladislava s helebardom u jednoj i kuglom s križem u drugoj ruci, te oznakom kovnice desno od lika. Po tim oznakama znamo kako je jedan Ludovikov denar kovan u Budimu (mađ. Buda) između i godine kada je kovničar bio Petrus Chimle (kat. br. 2), dok je drugi kovan u Pečuhu (mađ. Pécs) između i godine kada je kovničar bio Jacobus Saracenus (Szerechen) (kat. br. 3). 5 Ostali novci ugarsko-hrvatskih vladara, ukupno njih 22, potječu iz prve polovice 17. st., i riječ je o srebrnim denarima. Sedamnaest novčića kovano je za vladavine kralja Matije II. ( ), a pet za kralja Ferdinanda II. ( ). Svi na aversu imaju grb koji se sastoji od starog grba Arpadovića na lijevoj polovici, a na desnoj od starog ugarskog grba tri brežuljka s krunom i patrijarhalnim križem. S lijeve strane grba se nalazi slovo K, a sa desne slovo B, što je oznaka kovnice Kremnica (mađ. Körmöcbánya). Također, svi primjerci na reversu imaju prikaz Madone na oblaku, koja u jednoj ruci drži žezlo, a u drugoj dijete Isusa. Što se tiče novca iz vremena Matije II., u zbirci se čuvaju tri različita tipa denara 868, 869 i Tipu 868 pripada jedan primjerak iz zbirke, tri pripadaju tipu 869, dok se jednom primjerku zbog djelomične očuvanosti ne može sa sigurnošću odrediti kojem od ova dva tipa pripada. Najveći broj, dvanaest primjeraka, pripada tipu 870, koji se i najduže kovao. Prva dva tipa na aversu iznad grba imaju i krunu, dok je na tipu 870 ne nalazimo. Osim toga, razlika među tipovima je u natpisu na aversu, gdje kralj dodaje titule kako ih stječe. Tako je na tipu 868 Matija II. samo kralj Mađarske (REX HVN), te je taj tip kovan od do godine. Kada godine Matija II. postaje i kralj Češke 7 dodaje novu titulu (BO REX), pa se tip 869 kovao od do Godine Matija II. postaje i car Svetog Rimskog Carstva 8 pa se ta titula javlja na tipu 870 (RO I S AV GE). Također zbog dužine natpisa na aversu, godina prelazi na revers, te se na reversu skraćuje natpis koji se nalazio na prethodnim tipovima. Tip 870 kovan je od do godine. Zanimljivo je da se tip kovao godine, iako je Matija II. prestao vladati godine, i upravo jedan takav primjerak nalazi se sačuvan u ovoj zbirci (kat.br. 18). 9 Unutar ovog tipa mogu se izdvojiti dvije varijante, 5 A. POHL, 1982, Tabele Tipologiju novca smo prvenstveno odredili prema djelu Magyar Éremhatározó Emila Ungera, i to prema drugom izdanju koje je izašlo u Budimpešti u tri toma i godine. 7 G. PÁLFFY, 2010, L. HUSZÁR, 1979, E. UNGER, 1976a,

8 koje se razlikuju samo u jednom slovu. Jedna varijanta na aversu unutar natpisa ima kraticu AV, a druga samo A. Nakon smrti Matije II., na prijestolje je stupio Ferdinand II. ( ). 10 Iz vremena njegove vladavine potječe pet primjeraka denara, koji pripadaju dvama različitim tipovima tipu 916 i tipu 917. Tri primjerka pripadaju tipu 916 kod kojeg se godina nalazi na reversu, dok dva primjerka pripadaju tipu 917 kod kojeg se godina nalazi na aversu iznad grba, a donja strana grba se spaja s unutrašnjom kružnicom. Prvi tip je kovan u kovnici Kremnica i , dok je drugi tip kovan u Kremnici , ali i u kovnici Nagybanya godine. 11 Prema usmenim podacima u samostanu, svi primjerci novca 14. i 17. st., nađeni su na prostoru Gorice kod Gruda te su donošeni u muzej u više navrata tijekom 20. st. Razmotrimo na kraju, neka pitanja o porijeklu i načinu na koji su ovi primjerci dospjeli u Hercegovinu, ostavljajući po strani raritetan nalaz slavonskog banovca. Naravno naša razmatranja i zaključci imaju ograničenu znanstvenu vrijednost, zbog nepreciznih i upitnih okolnosti nalaza. Najviše novca potječe iz prve polovice 17. st., dok manji dio potječe iz druge polovice 14. st. Upravo ta razlika u količini novca iz ova dva razdoblja, je ono što nas najviše intrigira. Ta razlika može biti posljedica različitih okolnosti kao što je npr. stanje istraženosti. No ostavljajući to po strani, ne možemo se ne upitati odakle relativno velik broj primjeraka ugarskog novca u Hercegovini u vrijeme kada je ovaj prostor unutar Osmanskog carstva, daleko od prostora emitiranja tog novca u 17. st. To više što iz 14. st., kada je ovaj prostor dio Bosne, vazalne ugarske države, potječu samo tri novčića. Upravo su u 14. st. veze između Bosne i Ugarske vrlo žive i raznolike, te bi bilo za očekivati obrnuti odnos. Bliže rješenju bi nas svakako doveli rezultati istraživanja stare crkve, nekropole u samoj crkvi i oko crkve svetog Stjepana Prvomučenika u Gorici. To je početkom 17. st. bila jedina crkva za sve četiri župe imotskog samostana sv. Franje Asiškog. 12 Prva crkva je nastala još u starokršćansko doba, a oko nje od ranog srednjeg vijeka širi se nekropola koja traje sve do naših dana. Prema podacima samostana, ovdje obrađeni novčići potječu iz grobova s prostora Gorice, dakle vjerojatno potječu s ove nekropole, ali su nalaženi kroz duže vrijeme, prije arheoloških istraživanja koja su započela godine. Na žalost istraživanja nisu objavljena, osim u vidu nekoliko manjih obavijesti u Kronici župe Gorica-Sovići, i jedne izložbene brošure, pa nismo bliže rješenju. 13 Kako bi odgovorili na pitanje kako su ovi novčići dospjeli u Hercegovinu, 10 L. HUSZÁR, 1979, 174; POVIJEST 10, 2008, E. UNGER, 1976a, M. BUŠIĆ, 1999, T. GLAVAŠ, 2000, ; A. MARIĆ, A. IVANKOVIĆ, 2001, 49-59; T. GLAVAŠ, A. MARIĆ,

9 možemo razmotriti nekoliko hipoteza. Najočitiji način bila bi trgovina, a tu su također i pljačkaške provale i ratovi. No udaljenost Hercegovine od Ugarske, položaj izvan glavnih trgovačkih pravaca, kao i ratovi koji su vođeni u prvoj polovici 17. st. ne idu u prilog ovim hipotezama. To nije vrijeme velikih ratnih operacija na ovom prostoru, jer su Turci zauzeti ratovanjem s Perzijancima na istoku, a ugarski kralj ratovanjem u središnjoj Europi gdje nakon niza međuvjerskih sukoba gotovo cijeli kontinent stupa u Tridesetogodišnji rat. 14 Uostalom, ugarsko gospodarstvo bilo je okrenuto prema zapadu i sjeveru. Tome je posebno pogodovao rast stanovništva na austrijskom, njemačkom, češkom, poljskom prostoru još u 16. st. Naravno, trgovina se odvijala i s Osmanskim carstvom, ali su je prekidali pogranični okršaji i lokalne borbe. 15 Novac je također kolao zajedno sa stanovništvom, a upravo 17. st. karakteriziraju intenzivne migracije unutar Osmanskog Carstva čije je stanovništvo bilo vrlo mobilno. No o tim migracijama znamo vrlo malo. 16 Zanimljivu hipotezu pružaju nam istraživanja mađarskog povjesničara Istvána Györgyja Tótha. Turci su do godine osvojili 40% srednjovjekovnog ugarskog teritorija, a na istočnom kraju je nastala Erdeljska kneževina koja je priznavala vlast osmanskog sultana, pa je Ugarska bila podijeljena na tri dijela. 17 Tóth je proučavajući djelovanje kršćanskih misionara na prostoru Ugarske pod turskom vlašću, uočio jednu bitnu razliku između bosanskih franjevaca i ostalih misionara. Naime, na prostoru Ugarske pod turskom vlašću djelovali su ugarski i njemački isusovci, talijanski, poljski, ugarski i bosanski franjevci te dubrovački benediktinci. 18 Za razliku od ostalih misionara, bosanskim franjevcima taj je prostor, unatoč prividnom siromaštvu, još uvijek bio bitno bogatiji od sela u bosanskim planinama i hercegovačkom kršu. Stoga je prihod od ugarskih župa koje su držali bosanski franjevci, korišten za održavanje samostana u samoj Bosni. Dok su ostale misije očekivale novčanu podršku od svojih središta, misije bosanskih franjevaca su predstavljale iznimku jer je skupljeni novac odlazio u suprotnom smjeru u samostane koji su također bili na prostoru pod turskom vlašću, ali u znatno siromašnijem prostoru od onog panonskog. 19 Ovdje obrađeni novac, pokazuje kako nam arheološki nalazi, bez svog konteksta, uvijek nude više pitanja nego odgovora. No ako rezultati arheoloških istraživanja u Gorici, nakon što budu objavljeni, pokažu sličnu sliku u bogatstvu novčića 17. st., kao i sličan odnos prema ugarskim novcima drugih razdoblja, držimo kako će to biti još jedan prilog u korist posljednje hipoteze o kolanju ovog novca. A također će biti lijepi primjer nadopunjavanja numizmatičkih, povijesnih arhivskih i arheoloških istraživanja. 14 G. PÁLFFY, 2010, G. PÁLFFY, 2010, N. MOAČANIN, 2007, G. PÁLFFY, 2010, I. G. TÓTH, 2002, I. G. TÓTH, 2002,

10 KATALOG 1. Kralj Andrija III. ( ), ban Stjepan Babonić ( ), slavonski banovac, denar, 15,7 mm, 0.7 g Av: + MONETA REGIS P SCLAVONIA između dvije biserne kružnice. U središnjem polju kuna u trku ulijevo, iznad i ispod šesterokraka zvijezda. Rv: Patrijarhalni križ na postolju. Gore lijevo šesterokraka zvijezda, a desno polumjesec s kolutićem. Ispod veće vodoravne haste dvije okrunjene glave jedna prema drugoj, a sa strane haste sigle S i A. Literatura: E. UNGER, 1976b, 221; I. DOLENEC, 1993, Ludovik I. ( ), denar, 14 mm, 0.35 g, probušen Av: + LO[DOVI]CI R VNGARIE Između dvije točkaste kružnice grb. Rv: [S LADISL AVS R S]. Vidljive su samo siluete slova te silueta svetačkog lika. Desno od sveca oznaka kovnice P. Kovnica: Buda (hrv. Budim), (kovničar Petrus Chimle) Literatura: E. UNGER, 1974, 83, 429, T.XXII; L. RETHY, 1958, 101, 94A, T.XXVI; L. HUSZÁR, 1979, 89, 542; A. POHL, 1982, Tabelle 21, Ludovik I. ( ), denar, 15 mm, 0.38 g Av: + LODOVICI R VNGARIE. Prikaz kao gore. Rv: S LADISL AVS R. Svetac s krunom i aureolom, stoji, u desnoj ruci drži bojnu sjekiru, a u lijevoj kuglu s križem. Desno od sveca oznaka kovnice glava Saracena. Kovnica: Pécs (hrv. Pečuh), (kovničar Jacobus Saracenus) Literatura: E. UNGER, 1974, 83, 429, T.XXII; L. RETHY, 1958, 101, 94A, T.XXVI; L. HUSZÁR, 1979, 89, 542; A. POHL, 1982, Tabelle 22-23,

11 4. Maria ( ), denar, 15 mm, 0.54 g Av: + MARIA DEI GR VNGA[RI]E. Prikaz kao gore. Rv: S LADISL AVS R. Prikaz kao gore. Oznaka kovnice A. Kovnica: Székesfehérvár (hrv. Stolni Biograd), Literatura: E. UNGER, 1974, 84, 441, T.XXIII; L. RETHY, 1958, 103, 113, T.XXVIII; L. HUSZÁR, 1979, 91-92, 565; A. POHL, 1982, Tabelle 30, Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.51 g Av: MAT II D G REX HVN 16(..) Unutar kruga grb s krunom. Lijevi dio grba predstavlja stari grb Arpadovića, s osam horizontalnih pruga. Desni dio je stari grb Ugarske, gdje na tri brda stoji kruna, a iznad nje križ sa dvije vodoravne haste. Lijevo od grba je slovo K, a desno B, kao oznaka kovnice. Rv: [PAT]RONA B HVNGARI Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 868, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, , Matija II. ( ), denar, 14.5 mm, 0.41 g Av: MAT II D G [HV BO ] REX 1611 Prikaz kao gore. Rv: PATRONA [B HV]NGARI Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 869, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14.5 mm, 0.43 g Av: [MAT II] D G HV BO REX 1611 Prikaz kao gore. Rv: [P]ATRONA B HVNGARI Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 869, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173,

12 8. Matija II. ( ), denar, 15 mm, 0.42 g Av: MAT II D G HV BO REX 1612 Prikaz kao gore. Rv: PATR[O]NA B HVNGARI Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 869, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.45 g Av: MAT ( ) 16(..) Prikaz kao gore. Rv: [PATRON]A B HVNGARI Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 868/869, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, , 1139/ Matija II. ( ), denar, 14.5 mm, 0.4 g Av: MAT D G RO I S AV GE HV B R Prikaz kao gore, ali bez krune nad grbom. Rv: PATRO HVNGA 1614 Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, , Matija II. ( ), denar, 14.5 mm, 0.46 g Av: MAT D G [ RO] I S AV GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: [P]ATRO HVNGA 1615 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173,

13 12. Matija II. ( ), denar, 14.2 mm, 0.38 g Tip: Unger 870, Huszar 1141 Av: MAT D G RO I S AV GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 1615 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14.7 mm, 0.33 g Tip: Unger 870, Huszar 1141 Av: MAT D G R[O I S ] AV GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: [PAT]RO HVNG[A 16.. ] Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, Matija II. ( ), denar, 14.5 mm, 0.43 g Av: MAT D G RO I S AV GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 16(..) Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.47 g Av: MAT D G RO I S [ AV GE H]V B R Prikaz kao gore. Rv: PAT[RO HV]NG[A 1]6(..) Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173,

14 16. Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.29 g Av: MAT D G RO I S A GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 16(..) Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 13.5 mm, 0.52 g, dobro očuvan, dijelom nedostaje rub Av: MAT D G RO I S A GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 1617 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.42 g Av: MAT D G RO I S A GE HV B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 1619 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14.2 mm, 0.4 g Av: MAT D G RO [ I S A] GE HV B R Prikaz kao gore. Slovo K prekida krug. Rv: PATRO HVNGA 1620 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173,

15 20. Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.32 g Av: MAT D G RO I S A GE [ HV B R ] Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 16.. Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870 var, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Matija II. ( ), denar, 14 mm, 0.43 g Av: [MAT] D G RO I S A GE HV B [ R ] Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 16.. Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 127, 870 var, T.LIII; L. HUSZÁR, 1979, 173, Ferdinand II. ( ), denar, 13 mm, 0.64 g Av: (..)R ( ) C R Prikaz kao gore. Rv: 1621 PA[TR ] HVNGA Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 130, 916?, T.LVII; L. HUSZÁR, 1979, 182, Ferdinand II. ( ), denar, 13 mm, 0.42 g Tip: Unger 916, Huszar 1203 Av: FER II D G R I S A G H B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNG[A 1]622 Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 130, 916, T.LVII; L. HUSZÁR, 1979, 182,

16 24. Ferdinand II. ( ), denar, 14 mm, 0.5 g Av: [FE]R [II] D G R I [ S A G H ] B R Prikaz kao gore. Rv: PATRO HVNGA 16.. Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 130, 916, T.LVII; L. HUSZÁR, 1979, 182, 1203/ Ferdinand II. ( ), denar, 15 mm, 0.28 g Av: FER II [ D ] G R I S A G H [ B R ] Prikaz kao gore. Iznad grba godina Rv: PATRO[NA] HVNG[ARI] Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 130, 917, T.LVII; L. HUSZÁR, 1979, 182, Ferdinand II. ( ), denar, 14 mm, 0.38 g Av: FER II D G R I S A G H B R Prikaz kao gore. Iznad grba godina Rv: PATRONA HVNGARI Prikaz kao gore. Literatura: E. UNGER, 1976a, 130, 917, T.LVII; L. HUSZÁR, 1979, 182, Literatura [1] BUŠIĆ, M., Crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici od ranog kršćanstva do danas. Kronika župe Gorica-Sovići 1998., Grude [2] DOLENEC, I., Hrvatska numizmatika, Zagreb [3] GLAVAŠ, T., Šamatorje. Župa Gorica-Sovići 1999., Grude, [4] GLAVAŠ, T., MARIĆ, A., Vodič kroz izložbu Sv. Stipana od Imote, Mostar [5] HUSZÁR, L., Münzkatalog Ungarn von 1000 bis Heute, München [6] MARIĆ, A., IVANKOVIĆ, A., Kronika Župe Gorica-Sovići 2000, Grude 39

17 [7] MOAČANIN, N., Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, u: Hrvatska povijest u ranome novom vijeku Sv. 2: Hrvatskoslavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, [8] NIKIĆ, A., Muzej franjevačkog samostana Humac ( ), u: 100 godina Muzeja na Humcu, Ljubuški, [9] PÁLFFY, G., Povijest Mađarske. Ugarska na granici dvaju imperija ( ), Samobor [10] POHL, A., Münzzeichen und Meisterzeichen auf Ungarischen Münzen des Mittelalters , Graz Budapest [11] POVIJEST 10, Povijest 10 : Doba apsolutizma (17. stoljeće), Zagreb [12] RETHY, L., Corpus Nummorum Hungariae, Graz [13] UNGER, E., Magyar Éremhatározó I. kötet, Budapest [14] UNGER, E., 1976a. Magyar Éremhatározó II. kötet, Budapest [15] UNGER, E., 1976b. Magyar Éremhatározó II. kötet, Budapest [16] TÓTH, I. G., Franjevci Bosne srebrene kao misionari u Turskoj Ugarskoj ( ), Scrinia Slavonica Vol.2, No.1, Slavonski Brod, Coins of Croatian - Hungarian Kings from Collection in St. Antony Museum of Humac (Herzegovina) N. Čuljak, Mostar, Bosnia and Herzegovina J. Šućur, Zadar, Croatia Abstract: There is valuable museum collection in monastery St. Ante on Humac near Ljubuški (Bosnia and Herzegovina). Museum was founded in 1884, with great effort from Franciscan monk Anđelo Nuić. Among others valuable collections, museum has significant and interesting numismatic finds. Most of the coins were found in Herzegovina, as accidental finds which were donated to the Museum or purchased by the monks. In this paper authors are analysing part of late medieval and early modern coins from numismatic collection. Those coins were issued in the name or by the common Croatian and Hungarian kings. Oldest coin was struck by the Croatian ban in the name of king Andrew III. Three coins are from fourteenth century and 22 are from seventeenth century. 40