Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA

Transcription

1 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: mr. sc. Ismet Bujupaj, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 7434 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ali i Hanife Bujupaj , Peć (grad), Kosovo Rr. Gazmend Zajmi, nr.73, Priština, Kosovo Telefon/mobitel: , isbujupaj@hotmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Filozofski fakultet, Sveučilište u Prištini, Odsjek za engleski/ američki jezik i književnost, Dodiplomski, Kosovo do novijeg privatna Sveuciliste "FAMA" u Pristini -lektor englezkog jezika kao strrani jezik boravak u SAD, gdje sam radio iskljucivo sa prijevodima iz englezkog na albankom i suprtono Akademija ljijepe umjetnosti (AAB), lektor englezkog jezika kao strani jezik. -Strane Medunarodne organizacije u Kosovo, gdje sam radio kao prepovodilac i trajner i nastavnik engleskong jezika u privatnim skolama u Pristini boravak u SR Njemacku i Veliku Britaniju gdje sam radio poslova za prezivenje i na drugu stranu bio sam prevodilac vaznih dokumenata nastavnik englezkog jezika u klasicnu gimnaziju "Braca Ribar", sada "Haxhi Zeka u Istoku, Kosovo. Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Nema Bez priopćenja // Kultura i ekonomija Andrijaševci, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Bez priopćenja) 2.Berisha, Bajram; Sopjani, Mentor;Musa, Arta; Raimi, Naser; Rexha, Nexhmi; Dobra Sherif; Shahini, Mimoza, Brajshori, Naime; Gallopeni, Bujar; Durin Mancic, Radivoje; Beka, Arlinda; Osdautaj, Murteza; Thaqi, Xhevdet; Nuredin, Vaxhid; Neziri, Mensur; Doli, Sindorela; Potera, 1 / 71

2 Ismet;Azemi, Bashkim; Zymberaj, Xheladin; Baraliu, Sedat; Baliu, Begzad; Haliti, Jetullah; Camaj, Kimete; Muharremi, Ilir; Bujupaj, Ismet;Nushi, Rexhep; Baftiu, Naim, Tahirsylaj, Syle; Bajram Berisha i Mimoza Ibrani; Rame Likaj i Mehmet Celaj; Avni berisha i Fetah Podvorica; Grozdanovic, milos; Balaj, Nexhat, Hasani, Naim Prenošenje obiteljske traume stripom: Maus Arta Spiegelmana (Strip kao medij za prikaz obiteljske traume // Godisnji nacionalni skup Priština, Kosovo, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Poetički i politički aspekti suvremenog arapsko-američkog pisma The poetics and politics of contemporary Arab American writing Engeski Humanističke znanosti / Filologija / Anglistika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: doc.dr.sc. Jelena Šesnić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska jsesnic@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Knjiga: 1. From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature. Amsterdam, New York: Rodopi, Radovi u knjizi i članci: 1. Croatian Canadian Literature emigrant, ethnic or diasporic?. Migration, Globalization, Hybridity: Canadian and Croatian Experiences/ Migration, globalisation, hibridité: expériences canadiennes et croates. Eds. Gordan Matas and Biljana Kostadinov. Split: Faculty of Philosphy, Croatian Canadian Academic Society, Contemporary Croatian Film and the New Social Economy. Growing Up Transnational: Identity and Kinship in a Global Era. Eds. May Friedman and Silvia Schultermandl. Toronto: Toronto UP, Some Aspects of Memory and History in Recent Native American Fiction: Sherman Alexie's Flight. CrosSections. Volume 2. Selected papers in literature and culture from the 9th HUSSE conference. Eds. Andrew C. Rouse, Gertrud Szamosi and Gabriella Voo. Pecs: Institute of English Studies, Faculty of Humanities, University of Pecs, Doing American Studies in Croatia: What Have We Done, Where Do We Go from Here? Siting America/Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ur. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Disertacija se bavi djelima suvremenih arapsko-američkih pisaca fikcionalnih i nefikcionalnih žanrova, posebno onima nastalima tijekom i nakon 1990-ih, desetljeća u kojem je započeo procvat arapsko-američke proze nakon njezina "kašnjenja", budući da autori pokušavaju osporiti sve što se odnosi na anti-arapski rasizam te nude jasniju i točniju sliku arapsko-američke kulture. 2 / 72

3 Jedanaesti rujna je druga važna vremenska oznaka, bolno doživljena sa strane arapsko-američke populacije i kao takva od velikog interesa ovim piscima. Teroristički čini uništili su nastojanja Arapskih-Amerikanaca koje godinama ulažu ne bi li umanjili anti-arapske predrasude u SAD-u. Nadalje, produbio se osjećaj nepoželjne prisutnosti Arapskih-Amerikanaca na američkome tlu, što je potaklo mnoge intelektualce i književnike da se politički i emotivno aktiviraju u stvaranju kvalitetne proze, zbirki poezije i nefikcionalnih žanrova. Teza polazi od toga da razmotri ključne doprinose teorijskih i nefikcionalnih tekstova Edwarda Saida te njihovu ulogu u stvaranju samosvjesne arapsko-američke književnosti. Nastojat ćemo pokazati kako njegove postkolonijalne i postmodernističke teorije nose književne i političke implikacije važne za kasnije autore. U sljedećim poglavljima analizirat ćemo motive iz čitavog niza reprezentativnih djela nekih od najpoznatijih autora arapsko-američkoga porijekla kao što su pitanje migracije, kulturna i socio-politička prilagodba, rod, religija i anti-arapska atmosfera u SAD-u, što su sve ključna pitanja za arapsku Ameriku. Namjera nam je trostruka: prvo, da istaknemo razvoj jednog posve novog znanstvenog pristupa vezanog za arapsko-američke studije unutar američkih, etničkih i postkolonijalnih pristupa; drugo, da osvijetlimo dio danas pozamašnog korpusa fikcije i nefikcionalnih žanrova nedovoljno istraženih u američkome kontekstu i šire; treće, da predstavimo neke "tihe" glasove nedovoljno prisutne tijekom desetljeća, a koji su danas artikulirani (posebno spisateljice). Najprepoznatljiviji autori uključuju prozne pisce: Diana Abu-Jaber, Laila Halaby, Mohja Kahf, Randa Jarrar,Susan Muaddi Darraj, Mona Simpson. Od autora neknjiževne proze bit će zastupljeni: Edward Said, Gregory Orfalea, Elmaz Abinader i Etel Adnan. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) The dissertation examines the works of contemporary Arab American fiction and nonfiction writers, particularly those who have written since the 1990s, the decade when Arab American fiction began to flourish after its "delay", as the authors have attempted to disqualify anything that deals with anti-arab racism, and offer a clear and true image of Arab American culture. 9/11 is another important temporal marker since it was a painful event for Arab American population and as such of particular interest to Arab American writers. The terrorist acts destroyed the strivings of Arab Americans for years in order to diminish the anti-arab stereotyping in the United States. In addition, it deepened the feeling of unwelcome presence of the Arab Americans on the American soil and pushed forward many intellectuals and literary authors to engage themselves intellectually and emotionally in order to produce notable fiction, poetry collections and nonfiction works. The thesis will begin by discussing the key contributions that Edward Said's theory and non-fiction has played in the creation of a self-conscious Arab American literature. It will be shown how his postcolonial and postmodernist theories bear both literary and political implications that are used by subsequent authors. In the following chapters, other important issues will be taken up for analysis on an array of representative works by the most distinguished authors of Arab American descent such as the issue of migration, cultural and sociopolitical acculturation, gender, religion and anti-arab feeling on the soil of the USA, all of which plays a crucial role in Arab America. The intent behind the writing of the thesis is threefold: first, to highlight the development of an entirely new academic discourse pertaining to Arab American studies within American, ethnic and postcolonial approaches; secondly, to make visible the by now remarkable corpus of fiction and non- fiction writing that has not been sufficiently researched even in the US cultural context; thirdly, to make present some "silent" voices in the past several decades (among them women writers in particular) that have turned into "speaking" voices.the most distinguished authors include fiction writers like Diana Abu-Jaber, Laila Halaby, Mohja Kahf, Randa Jarrar,Susan Muaddi Darraj, and Mona Simpson, as well as nonfiction authors such as: Edward Said, Gregory Orfalea, Elmaz Abinader and Etel Adnan. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Arapsko-američki studiji bave se i uključuju sve što je ikako povezano s Arapskim-Amerikancima počevši s prvim useljenicima u SAD-e sve do današnjih dana. Arapski-Amerikanci izloženi su stereotipima i prepoznati kao potencijalni izvor straha i terorizma tijekom dvjestotinjak godina te nisu posve prihvaćeni kao druge etničke skupine. Unatoč osvjedočenju o kršćanskoj vjeri prvih arapskih useljenika, oni su i dalje bili identificirani kao muslimani zbog činjenice da su bili pod otomanskom vlašću. Ovakva podjela i izmišljene priče o Arapima prenose se generacijama, tako da ih ne smatraju poput ostalih etniciteta. Nadalje, arapsko-američke studije i književnost nisu dosad smatrani etničkim diskursom kao što je u SAD-u slučaj s ostalim useljeničkim ili manjinskim književnostima 3 / 73

4 poput židovsko-američke, afričko-američke, azijsko-američke, hispano-američke, književnosti Amerindijanaca i ostalih. Steven Salaita, kritičar i jedan od istaknutih znanstvenika unutar arapsko-američkih studija ne određuje ovu useljeničku književnost kao "područje proučavanja", nego kao "predmet", Lisa Majaj određuje arapsko-američki identitet kao "panetnički". Arapski-Amerikanci su u odnosu na rasnu klasifikaciju shvaćeni i kao "bijelci" i kao "ne-bijelci". Ova pragmatična klasifikacija, zajedno s fragmentiranim i pluralnim opisima etničkih književnosti, kao i političke implikacije koje dvosmisleno opisuju Arapske-Amerikance, predstavljaju teškoće pri pozicioniranju arapsko-američkih studija kao etničkih studija. Ipak, najvažniji je razlog takvog manjka istraživanja i konzistentne metodologije u nedovoljnoj količini književne kritike o arapsko-američkoj književnosti. Očito je da arapsko-američka kultura i književnost imaju bogatu poetičku tradiciju staru barem stotinu godina, ali je proza nekako uvijek bila zanemarena. Posljednja dva desetljeće 20. stoljeća bilježimo pojavu ne samo vještih književnika, nego i čitavoga niza kritičara koji imaju važnu ulogu u razvoju arapsko-američke književne kritike. Znanstvenici i kritičari, Steven Salaita, Lisa Majaj, Evelyn Shakir, Michael Suleiman, Khaled Mattawa, Nabeel Abraham i mnogi drugi pokazali su zrelost i objektivnosti kritike te time smjestili arapsko-američke studije tamo gdje doista i pripadaju: među ostale entičke studije u SAD-u. Time trebaju slijediti model ostalih etničkih studija i samih suočenih sa sličnim teškoćama, primjerice, amerindijanske studije. Nadalje, arapsko-američki književnici slijede književne modele drugih pisaca, koji dolaze iz različitih kulturnih, etničkih i rasnih sredina te time prevode dvostruku kulturu--arapsku i američku. Usto, RAWI (Radius of Arab American Writers, Inc) je usvojio pojam "pripovjedač", kojega je skovala Mohja Kahf, čime se izravno ili neizravno ujedinjuju odvojene arapsko-američke književne tradicije i artikuliraju kao jedinstvena tradicija i etnički identitet. Naš će rad u početku ponuditi povijesni pregled arapsko-američke zajednice, s naglaskom na najvažnije kulturne, religiozne, socio-političke i etničke aspekte Arapskih-Amerikanaca, kao i anti-arapskog rasizma koji postoji u svijesti bjelačke većine još od vremena prvih useljenika tog porijekla u SAD-u. Da bismo razumjeli arapsku Ameriku, potrebno je dati pregled njezinih sastavnica i spomenuti različite religiozne i etničke grupe koje je sačinjavaju. Mnogi nemaju jasnu liku o Arapima i Arapskim-Amerikancima. Ponekad sve nacije što geografskih pripadaju arapskome svijetu označavaju kao "Arapi" i "muslimani", ne znajući da su među njima skupine koje nisu ni jedno ni drugo. Kada omeđujemo arapsku Ameriku, odredit ćemo koje su religije uključene u nju te navesti demografske podatke za pojedine nacije koje sačinjavaju ove zajednice, te geografske prostore koje nastavaju Arapski-Amerikanci u SAD-u. Važno je pitanje unutar arapsko-američkih studija i književnosti pitanje migracije, budući da pisci migranti koji djeluju u metropolitanskim središtima posjeduju hibridnu kulturu, dok je hibridnost jedan od ključnih elemenata postmodernizma i postkolonijalizma. Stoga, u uvodnome dijelu osvrnut ćemo se na tri najveća arapska useljenička vala u SAD, počevši od 1880, ne zanemarujući revolucionarne pobune poznate pod nazivom "arapsko proljeće" koje su se zbile u mnogim arapskim zemljama tijekom ožujka protiv antidemokratskih i diktatorskih režima te time povećale vjerojatnost novih muslimanskih arapskih useljenika. Naš je osnovni interes arapsko-američka književnost pa ćemo spomenuti pionire poput pisaca Mikhaila Naimyja, Khalila Gibrana i Ameena Rihanija, koji uglavnom pišu na arapskom, dok ćemo zaokružiti istraživanje piscima koji su dokinuli "kašnjenje" proze: Diana Abu-Jaber, Mona Simpson, Mohja Kahf i Laila Halaby, među inima. Naglasak u uvodu i kroz tekst bit će na relativno novom i još rastućem polju arapsko-američkih studija koji je uslijedio nakon i počeo se razvijati usporedo s arapsko-američkom književnošću i neknjiževnim žanrovima u različitim zajednicama koje čine arapsku Ameriku. Usporedni pristup najbolje sažima mnogostruke interese Arapskih-Amerikanaca, posebno ograničenja i dosege akulturacije, anti-arapsku politiku u SAD-u, neshvaćanje islama sa strane većinske kulture i stalno prisutne stereotipe kojima se ozbiljno pozabavio Edward Said. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je istraživanja promotriti i predstaviti raznorodne i raznolike vidove života suvremene arapske Amerike kao što su kulturna, religiozna, povijesna, rasna i rodna pitanja, posebno kako se njima bave reprezentativna fikcionalna i nefikcionalna djela (memoari, esejistika). Pokušat ćemo pokazati u kojem smislu se Arapski-Amerikanci ne trebaju smatrati zasebnom zajednicom, nego integralnom etničkom grupom koja doprinosi američkim multikulturnim vrijednostima. Naglašavamo da je arapsko-američko najnovija nit u američkim etničkim studijima, koji su postali novi model za multikulturno čitateljstvo. Drugim riječima, arapsko-američki studiji mogu se smatrati važnim doprinosom postkolonijalnoj teoriji, koja je postala rasadište postkolonijalnih čitanja književnosti te su je preuzeli i brojni pisci u svim književnim žanrovima. Suvremeni arapsko-američki pisci književnih i neknjiževnih žanrova sadržavaju gotovo sve religiozne i nacionalne demografske varijante što čine arapsko-američku etničku skupinu. Stoga, zbog slojevitosti i tema kojima se bave arapsko-američki pisci, književna kritika suočava se s teškoćama kada ih pokušava ujediniti u jedinstvenu književnu tradiciju. Ipak, u radu tvrdimo da u ovome korpusu tekstova postoji kontinuitet i konzistentnost. Likovi suvremenih arapsko-američkih književnika (posebno žena) predstavljaju se kroz pričanje i pamćenje, što nije bio slučaj s egipatskom kurtizanom Gustava Flauberta, Kuchuk Hanem, koja nikada nije o sebi govorila, nije samu sebe predstavljala, nego je bila predstavljena. Nadalje, likovi suvremenih arapsko-američkih pisaca nisu marginalizirani niti stereotipni, kako su bili prikazivani kod pisaca nakon 2. svjetskog rata, nego su opisani realistički kao ljudska bića u težnji za svim slobodama koje život nudi bez obzira na svoje društveno i religiozno porijeklo. Suvremeni arapsko-američki književnici ne predstavljaju egzotične nehumane figure, nego likove koji stoje kao veza prema drugim etnicitetima i s njima dijele dobru i lošu realnost. Geografski obuhvaćaju "Orijent" i "Okcident", 4 / 74

5 odnosno Srednji istok i SAD, dva dijela svijeta koji su historijski imali jedno o drugome "čudne" i izmišljene stavove. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Osnovno je polazište rad na prikupljanju bibliografije iz književnih časopisa, književnih novina i periodike, prikaza i književno-kritičkih djela, te raznih referentnih djela. Budući da je naša teza povezana s postmodernističkim tendencijama, bit će nužno koristiti kritičku i književnu teoriju, a budući da ističemo i postkolonijalnu komponentu, istraživat ćemo i djela koja se bave arapsko-američkim društvenim, kulturnim, političkim i književnim pitanjima danas aktualnima. Važno je spomenuti književne teoretičare koji su pisali o postmodernističkoj prozi i općenito o postmodernizmu, poput Milivoja Solara, Jean-François Lyotarda, Frederica Jamesona, Lindu Hutcheon, Ihaba Hassana, Briana McHalea, Mateia Calinescua, i drugih, kao i teoretičare i kritičare postkolonijalizma, poput Edwarda W. Saida, Gayatri Chakravorty Spivak, Homija Bhabhe, Barbare Christian, Aijaza Ahmada, Arifa Dirlika, Ama Ata Aidooa, Gyana Prakasha, Sare Suleri, Elle Shohat, Anie Loomba, Billa Ashcrofta i drugih. Zbog nedostatka monografija i kritičkih studija o suvremenom arapsko-američkom pismu, važni su izvori informacija i naša redovita komunikacija elektoroničkom poštom s arapsko-američkim kritičarima i piscima (čijim se djelima bavimo ili se na njih pozivamo): Steven Salaita, Gregory Orfalea, Lisa Suhair Majaj, Diana Abu-Jaber, Laila Halaby i Mohja Kahf. Brojni članci, periodika i novine dostupni su u elektroničkim bazama. Naša je metodologija utemeljena u kontekstualnim, materijalističkim i historicističkim čitanjima, kao i na književnoj kritici, pojedinoga djela, fikcionalnog i nefikcionalnog. Često će se argument obrazlagati komparativnim čitanjem dvaju ili više romana suvremenih arapsko-američkih pisaca raspravljajući o osnovnim problemima što zaokupljaju današnje Arapske-Amerikance: religija, rodno pitanje, pojam obitelji (sukobi i odnosi između roditelja i djece) u arapsko-američkim memoarima, egzilno stanje i nostalgična čežnja za povratkom u "zemlje porijekla". Komparativna čitanja i analize bit će utemeljene na postmodernističkim i postkolonijalnim teorijama i pristupima etničkih studija. Prvo je poglavlje posvećeno Edwardu Saidu ( ), čija je životna preokupacija bilo "palestinsko pitanje" koje je do kraja strastveno podržavao. Said označava simbolički izvor arapsko-američke književnosti, a njegov akademski status znači da je mogao osigurati književni i kulturni kapital koji bi omogućio legitimaciju arapsko-američke književnosti. Raspravljat ćemo o njegovu doprinosu postkolonijalnoj teoriji u ključnoj studiji "Orijentalizam", ali će naglasak prvenstveno biti na njegovim primjernim esejima i memoarima. U sljedećem poglavlju, pratimo kako se važne teme koje je naznačio Said nastavljaju u nefikcionalnim djelima drugih autora poput Gregory Orfalea i zbirke "Angeleno Days" (2009) i Elmaz Abinader u djelu "Children of Roomje" (1991). Prvi opisuje, među ostalim, svoje djetinjstvo i svakodnevicu Arapskih-Amerikanaca, često kroz američke stereotipe, dok se drugo djelo bavi sjećanjima na prošla putovanja i čežnju za "starim krajem"--pitanjima koja su česta tema arapsko-američkoga pisma. Srž rada čini arapsko-američka književna proza koja se dijelom oslanja na Saidove političke lekcije, na postkolonijalne pristupe, ali i kreće u novim smjerovima. Nastojat ćemo izbjeći eksplozivne teme, poput napada 11. rujna i onoga što je uslijedilo, te se umjesto toga usredotočiti na kulturna, religijska, useljenička, rodna i asimilacijska pitanja, naime, na one elemente koji tvore hibridni tip, ali time i američki identitet. Potomci nekoliko generacija arapskih useljenika od poduzeli su ozbiljnu zadaću uz pomoć književnosti te su spojili svoje bogato arapsko kulturno nasljeđe s američkom stvarnošću. Većina ih uopće ne govori arapski, a ostali jezik govore i razumiju pasivno. Oni su četvrta ili peta generacija od prvoga vala arapskoga useljavanja i u stvari su američki državljani. Koriste se pamćenjem i putovanjem u prošlost članova svojih obitelji i fikcionalnih likova ne bi li preispitali značenja svojih vlastitih višeznačnih shvaćanja sebstva te iznašli konstruktivni način da se suoče sa sadašnjošću. Naglašavamo da, primjerice, Diana Abu-Jaber ruši tabu muških pripovjedača, a u tome je slijede njezine feminističke suvremenice, spisateljice kao što su Mohja Kahf, Laila Halaby, Randa Jarrar, Susan Muaddi Darrej i druge. U zasebnim poglavljima analizirat ćemo djela Diana Abu-Jaber Arabian Jazz (1993) i Crescent (2003) ; djela Laile Halaby West of Jordan (2003) i Once in a Promised Land (2007) te djelo Mohje Kahf The Girl in Tangerine Scarf (2006). Nastavit ćemo se pozivati na djelo Edwarda Saida uspoređujući ga s već navedenim autorima te svjedočiti o Saidovu utjecaju na artikuliranje ključnih arapsko-američkih pitanja: postkolonijalna svijest, hibridnost i američki etnički identiteti, rod, nostalgija, palestinsko pitanje, religija, asimilacija i slično. U zaključku, sintetizirat ćemo svoja zapažanja te nastojati potvrditi kako arapsko-američka književnosti i arapsko-američki studiji trebaju biti prepoznati i široko prihvaćeni kao važno kulturno i književno akademsko postignuće. Premda u dosta slučajeva nije lako odvojiti politiku od umjetnosti, arapsko-američki autori postigli su upečatljivu sintezu stvarajući izvanredna umjetnička djela, prema sudu i učenog i laičkog čitatelja. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Nadamo se da će naše istraživanje biti značajni doprinos američkim studijima u Hrvatskoj, gdje branimo tezu, te u široj regiji. Bio bi to vrijedan doprinos i u akademskim i u popularnim krugovima, budući da je ovo nova tematika, koja se snažno razvija, posebno stoga što radovi Edwarda Saida i djela suvremenih arapsko-američkih pisaca privlače pažnju istraživača širom svijeta i potiču nova istraživanja. U proteklim destljećima (barem od 1990-ih) arapsko-američki autori i književni kritičari dokazali su se kao zreli stvaraoci. U vrijeme "kriza" bili su tihi, ali su potom razotkrili sve što je imalo veze s anti-arapskim osjećajem i islamofobijom. Vrijedno je istaknuti da se ovi intelektualci ne dijele prema različitim religijama kojima eventualno pripadaju niti prema etničkom porijeklu, nego su ujedinjeni u denunciranju svega što pogrešno prikazuje njihovu bogatu i raznovrsnu kulturu. Drugim riječima, oni zastupaju sve što se može nazvati 5 / 75

6 "arapskom Amerikom" i međusobno dijele svoje doprinose obogaćivanju arapsko-američke književne tradicije. Od "nostalgičnih pripovjedača" i izvornih američkih "pustinjskih crnaca" pretvorili su se u kritičke promatrače kulture, religije i rasnih predrasuda omogućujući bolje razumijevanje američke i ostalih isprepletenih kultura. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Abu-Jaber, Diana. Arabian Jazz. New York: Harvest, Crescent. New York: W.W. Norton, Abdel-Malek,Kamal. America in an Arab Mirror: Images of America in Arabic Travel Literature, An Anthology New York: St.Martin s Press, Abinader,Elmaz. Children of Roomje: A Family's Journey from Lebanon. Madison, Wisconsin:The University of Wisconsin Press, Abudi, Dalya. Mothers and Daughters in Arab Women s Literature: The Family Frontier, Women and gender, the Middle East and Islamic world; vol.10, edited by Margot Badran and Valentine Moghadam. Leiden-Boston: Brill, Al Maleh, Layla. Arab Voices in Diaspora: Critical Perspectives on Anglophone Arab Literature. Amsterdam- New York, Boosahda, Elizabeth. Arab American Faces and Voices: The Origins of an Immigrant Community. Austin: University of Texas Press, Badawi, M.M. The Cambridge History of Arabic Literature: Modern Arabic Literature. New York: Cambridge University Press, Cachia, Pierre. Arabic Literature: An Overview. New York: RoutledgeCurzon, Valassopoulos, Anastasia. Contemporary Arab Women Writers: Cultural Expression in Context. London and New York: Routledge, Chambers, Iain and Lidia Curti The post-colonial question: Common Skies, Dived Horizons. London and New York: Routledge, Halaby, Laila. West of Jordan. Boston:Beacon, Once in a Promised Land. Boston: Beacon, Layton, Rebecca. Multicultural Voices: Arab-American Muslim Writers. New York: Chelsea House Publishers, Hutcheon, Linda. Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. New York and London: Routledge, Kahf, Mohja. The Girl in Tangerine Scarf. New York: Carroll & Graf, Loomba, Ania. Colonialism/ Postcolonialism. London and New York: Routledge, Majaj, Lisa Suhair. New Directions: Arab-American Writing at century s End, Post Gibran: Anthology of New Arab American Writing, edited by Khaled Matawa and Munir Akash (Bethesda, MD: JUSSOR, 1999): Mongia,Padmini. Contemporary Postcolonial Theory, a Reader. London: Arnold, Moosa, Matti. The Origins of Modern Arabic Fiction.Boulder, Colorado: Lynne Rienner Publishers, Gregory Orfalea. Angeleno Days.Tucson: The University of Arizona Press, The Arab Americans: A History. Northampton, Mass: Olive Branch Press, Said, Edward W. Orientalism.New York: Vintage Books, The Question of Palestine.New York: Vintage Books, The Politics of Dispossession.New York: Vintage Books, Out of Place: A Memoir. New York: Alfred A. Knopf, Salaita, Steven. Arab American Literary Fiction, Cultures, and Politics. New York: Palgrave Macmillan, Modern Arab American Fiction, A Reader s Guide. New York: Syracuse University Press, Anti-Arab Racism in the USA: Where It comes from and What It Means for Politics Today. London and Ann Arbor, MI: Pluto Press, Solar, Milivoj. Suvremena svjetska književnost. Zagreb: Školska knjiga, Spivak, Gayatri Chakravorty. A Critique of Postcolonial Reason: Towards a History of the Vanishing Past. Cambridge, Massachusetts- London, England: Harvard University Press, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) kuna Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis 6 / 76

7 Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc.dr.sc. Jelena Šesnić Potpis Ismet Bujupaj, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Ismet Bujupaj, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik 7 / 77

8 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Mr. sc. Ismet Bujupaj Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij književnosti, filma, izvedbenih umjetnosti i kulture 7434 Engleski Poetički i politički aspekti suvremenog arapsko-američkog pisma The poetics and politics of contemporary Arab American writing Humanističke znanosti, filologija, anglistika MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr. sc. Jelena Šesnić, docent Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska jsesnic@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska sgrgas@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Jelena Šesnić, doc. 3. Dr. sc. Sanja Runtić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Sveučilište u Osijeku, Hrvatska jsesnic@ffzg.hr podgajci@yahoo.com Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Vijeće poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta u Zagrebu; 14. svibnja 2012.; točka 33. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 8

9 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana teme doktorskoga rada mr. sc. Ismeta Bujupaja održana je 26. siječnja godine. Obrana je održana na engleskome jeziku pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stipe Grgas, dr. sc. Jelena Šesnić, doc. te dr. sc. Iva Polak, doc. Nakon održanog kraćeg izlaganja u kojem je kandidat obrazložio osnovne teze i predočio okvirnu strukturu rada, povjerenstvo je postavilo pitanja o specifičnim aspektima radnje na koje je kandidat odgovorio na zadovoljavajući način. Javna obrana teme ocijenjena je ocjenom vrlo dobar (4). B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Povjerenstvo ocjenjuje da tema predstavlja novost u okvirima anglističko-amerikanističkih proučavanja na području Hrvatske i šire te da se nadovezuje na najnovije tendencije u disciplini američkih studija na svjetskoj razini. Osim ove tematsko-problemske novine, disertacija nužno nudi i nove metodološke pretpostavke za analizu i recepciju ovoga dijela suvremene književne produkcije na engleskome jeziku, u okvirima američke književnosti, koja je, ponajviše zbog političkih okolnosti, zanemarena, nevidljiva ili izložena površnom tumačenju. Upravo se u ovome očituje izvorni znanstveni doprinos koji mr. sc. Bujupaj predlaže svojom disertacijom. Dosadašnji rad na primarnim i sekundarnim izvorima jamči da će kandidat imati pristup novijim djelima i analizama ovoga korpusa u nastajanju. Disertacija će dijelom biti i potvrda statusa ove rastuće etničke produkcije unutar okvira američke književnosti ali i šire. Mišljenje i prijedlog: Povjerenstvo je pozitivnim ocijenilo dosadašnji rad mr. sc. Ismeta Bujupaja koji je je pokazao da je udovoljio svim studentskim obavezama proizašlim iz studijskoga programa Poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti, filma, izvedbenih umjetnosti i kulture na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na temelju toga i na temelju uspješno obavljene javne obrane teme doktorskoga rada, povjerenstvo utvđuje da je mr. sc. Ismet Bujupaj podoban kandidat te predlaže prihvaćanje prijedloga teme i sinopsisa doktorske disertacije pod naslovom The poetics and politics of contemporary Arab American writing, pisanje disertacije na engleskome jeziku kao i prihvaćanje predloženog mentora dr. sc. Jelene Šesnić, doc. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: 2 Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Proljetni semestar; Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 2 9

10 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada ocjenu teme i predlaganje mentora 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. 2. Dr. sc. Jelena Šesnić, doc. 3. Dr. sc. Sanja Runtić, doc U Zagrebu, 28. svibnja M.P

11 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Lana Mayer Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij teorije i povijesti književnosti Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 5938 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Dara i Željko Mayer Datum i mjesto rođenja: Vukovar Adresa: SR Njemačke 11, Vukovar Telefon/mobitel: 091/ Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: manal@ .htnet.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE 2004./2005. Upisan poslijediplomski studij književnosti, smjer teorija i povijest književnosti, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Osijeku II. (jezična) gimnazija u Osijeku Gesamtschule Haspe, Hagen Njemačka Hauptschule West Gevelsberg, Njemačka OŠ I. L. Ribar u Vukovaru Lipanj asistentica na Učiteljskom fakultetu u Osijeku, Odsjek za jezike i umjetnička područja, Katedra za jezike, nastava njemačkog jezika i književnosti vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, nastava njemačke književnosti Rujan ožujak nastavnica njemačkog i engleskog jezika u Šestoj osnovnoj školi u Vukovaru Mayer, Živković-Zebec (2011.): Drukčiji anđeli. Mentalna retardacija i invalidnost u hrvatskom i njemačkom romanu za djecu i mlade. Sudjelovanje na znanstvenom skupu Veliki vidar u Zagrebu, studeni (u tijeku prikupljanje radova za zbornik) Mayer, Putnik (2011.): Von Powerfrauen bis Junk-Food-Essern - Anglizismen in der Sprache deutscher Frauenzeitschriften. Zbornik za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 1/2011. str Mayer (2011): Alternativni obiteljski oblici u njemačkim dječjim slikovnicama. Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu Zlatni danci na Filozofskom fakultetu u Osijeku, travanj (zbornik radova u tisku) 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 11

12 Mayer (2009): Vergangenheitsbewältigung in der deutschsprachigen Kinder- und Jugendliteratur. LiCuS. Journal of Literary Theory and Cultural Studies. No. 6 (2009) Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Odsjek Čakovec. Mayer (2008): Kroatisch. U: Ausländisch für Deutsche. Sprachen der Kinder Sprachen im Klassenzimmer. Colombo-Scheffoldt, Simona; Fenn, Peter; Jeuk; Stefan; Schäfer, Joachim. Freiburg: Fillibach, Mayer (2006.): "Werteerziehung am Beispiel von Willi Fährmanns Der überaus starke Willibald". U: Textnahes Verstehen. Auf Fährtensuche in literarischen Texten. Ur. Engler/Möbius, Schneider Verlag, Hohengehren NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Zarobljenici povijesti Pripovjedni modeli sjećanja u romanima Christopha Ransmayra und Roberta Menassea Captives of History Narrative Models of Remembrance in the Novels of Christoph Ransmayr and Robert Menasse Gefangene der Geschichte Erzählmodelle des Erinnerns in Romanen Christoph Ransmayrs und Robert Menasses Humanističke znanosti, znanost o književnosti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: 2 Prvi mentor: prof. dr. sc. Josip Babić Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku josip.babic@os.t-com.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Babić, Josip: Überlegungen zur kroatischen Rezeption Goethes und Schillers. U: Ž. Uvanović (Hg.): Nur über die Grenzen hinaus!. Deutsche Literaturwissenschaft in Kontakt mit "Fremdem". Osijek 2010, str Babić, Josip: Wolfgang Hildesheimers Balkangeschichten, U: Jahrbuch der ungarischen Germanistik Beiheft Germanische Nachbarschaften. Deutschsprachige regionale Kulturen Ostmitteleuropas. Hrsg. von Zoltán Szendi, S , Budapest Prvi mentor: Babić, Josip: Johann Gottfried Herder i njegove ideje u južnoslavenskome književnom i kulturno političkom kontekstu 19. stoljeća. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet i Matica hrvatska, Ogranak Osijek, Osijek str. Babić, Josip: Kulturbeiträge in den Esseker Zeitungen Die Drau und Hrvatska Obrana im letzten Kriegsjahr (1918). U: Benachrichtigen und vermitteln. Deutschsprachige Presse und Literatur in Ostmittel- und Südosteuropa im 19. und 20. Jahrhundert. Hrsg. von M. Miladinović Zalaznik, P. Motzan und S. Sienerth, IKGS Verlag München 2007, S Babić, Josip: Zur Rezeption Robert Musils in Kroatien. U: Zagreber Germanistische Beiträge, Beiheft 9 (2006), str Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 12

13 3 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Predloženi doktorski rad bavi se problematikom suočavanja s opterećujućom prošlošću nakon Drugog svjetskog rata u njemačkoj i posebice austrijskoj književnosti, s posebnim naglaskom na romanima dvaju autora, Christopha Ransmayra i Roberta Menassea. Teorijska podloga rada pružit će pregled književnog, ali i društveno-povijesnog suočavanja s prošlošću kroz tri generacije autora. Ovoj će se problematici pristupiti kroz aktualni diskurs sjećanja. Naime, uslijed mijene generacija, mlađi autori razvijaju nove pripovjedne modele kako bi pristupili prošlosti i povijesti. U praktičnom će se dijelu rada analizirati relevantni romani Ransmayra i Menassea kako bi se utvrdilo kojim se naratološkim postupcima ovi autori koriste kako bi se u svojim romanima suočili s prošlošću. Usporedit će se pripovjedna struktura dva romana kako bi se vidjelo na koji način obojica dolaze do usporedivog pesimističnog stava spram povijesti. The proposed thesis explores the problem of facing the difficult past after World War II in German and especially Austrian literature, with the emphasis on the novels of two authors, Christoph Ransmayr and Robert Menasse. The theoretical basis of the thesis will offer an overview of the literary, but also socially-political attempts to face and deal with the past, through three generations of authors. The problem will be dealt with through the prism of the current memory disourse, since in the wake of a generation shift the new authors develop new narratological models in order to access past and history. Practically the thesis will analyze relevant novels of the authors Ransmayr and Menasse to establish the narratological approaches these authors use to face the past. The narratological structure of two novels will be compared to show how both authors finally reach a similar pessimistic view towards history. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) U središtu interesa predloženog rada jest suočavanje s prošlošću u književnosti. Pojam suočavanja s prošlošću (Vergangenheitsbewältigung) je vrlo specifičan, nabijen emocijama, politikom i ideologijom, a dugo je vremena u Njemačkoj i Austriji prodirao u mnoge sfere javnog i privatnog života. Pritom se radi o modalitetima ophođenja i bavljenja opterećujućim događajima koji su se odvijali prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata na pozadini nacionalsocijalističke ideologije, zločina koji su počinjeni, i o enormnom osjećaju krivnje koji od tada opterećuje njemačku i austrijsku naciju. Poratna je književnost nakon Drugog svjetskog rata prolazila kroz razne etape, koje se mogu promatrati kroz prizmu fenomena "Vergangenheitsbewältigung", pri čemu se procesi u Njemačkoj i Austriji nisu odvijali na jednak način i ne vremenski paralelno. Sažimajući, moglo bi se reći da je poslije prve faze prešućivanja i potiskivanja tek šezdesetih godina uslijedio početak književnog prerađivanja najnovije prošlosti. Nakon što su se oglasile generacije književnika koji su i sami doživjeli rat, (npr. Böll, Grass, Lebert, Lenz) za riječ se javljaju, pogotovo nakon godine, njihovi potomci, generacija sinova (i kćeri), književno obrađujući grijehe očeva (npr. Ransmayr, Sebald, Schlink, Menasse). Devedesetih godina suočavanje s prošlošću u književnosti doživljava do tada neviđen procvat, kada se i unuci (npr. Beyer, Kuckart, Sparschuh, Timm) javljaju za riječ, propitjući prije svega vlastiti identitet koji se nužno razvija u sjeni opterećujuće prošlosti njihovih predaka. Sa smjenom generacija, međutim, dolazi do promjena u fokusu književnih djela. U novije je vrijeme težište na sjećanju, upitnoj prirodi sjećanja, i nemogućnosti pouzdanog znanja o prošlosti. Ovaj se fenomen ogleda u samim pripovjednim modelima. Razvijaju se novi postupci pripovjedanja, kako bi se putem rekonstrukcije, razgovora, istraživanja tragova ili imaginacije približilo prošlosti. U kulturologiji je tema sjećanja i pamćenja u njihovim raznim aspektima sve prisutnija, to je područje istraživanja koje je trenutno vrlo aktualno, a čije rezultate i nove spoznaje preuzima književna teorija kako bi istražila književna djela koja tematiziraju nacionalsocijalističku prošlost. Osim toga, suradnja ovih različitih, a ipak povezanih diskursa dolazi u središte znanstvenog interesa: kako se politički diskurs o prošlosti, sjećajno-kulturni diskurs, službena politika povijesti i književnost odnose jedni prema drugima? U kojoj se mjeri aktualne diskusije obrađuju u književnosti, te ima li književnost utjecaja na te diskurse? Ta i ostala pitanja ispitat će se u radu. Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Predloženi će rad dati pregled razvoja književnosti koja se bavi suočavanjem s prošlošću s posebnim naglaskom na austrijsku književnost. Praktično će se rezultati primijeniti na relevantna djela austrijskih autora Christopha Ransmayra i Roberta Menassea, čiji će se pripovjedni modeli i postupci iščitati u svjetlu aktualnog diskursa kulture sjećanja. Predmet potanje analize bit će dva romana, Ransmayrov "Morbus Kitahara" i Menasseov "Die Vertreibung aus der Hölle". Cilj istraživanja ovog rada jest utvrditi kojim se naratološkim postupcima Ransmayr i Menasse koriste kako bi se u svojim romanima suočili s prošlošću. Usporedit će se pripovjedna struktura dva romana kako bi se vidjelo na koji način obojica autora dolaze do usporedivog pesimističnog stava spram povijesti, ili do zaključka da je čovjek kao zarobljen u povijesti. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Teorijski dio rada dat će povijesni pregled književnosti sjećanja i trebao bi pritom pokazati u kojoj mjeri književno stvaralaštvo autora druge i treće generacije korelira s političko-povijesnim diskursom, ali i kako se pojmovi sjećanje i pamćenje mijenaju u književnom smislu s obzirom na nove rezultate istraživanja. Za teoriju sjećanja rad će se prije svega oslanjati na djela Aleide Assmann. Praktični dio sastoji se od kritičkog čitanja relevantnih djela Ransmayra i Menassea s ciljem prikazivanja pripovjednih struktura, kako 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 13

14 bi se usporedilo na koji način ova dva autora dolaze do (uvjetno rečeno) povijesnog pesimizma, s posebnim težištem na obradi pojmova sjećanje i povijest. Osim toga iščitat će se zabilježeni razgovori ovih autora u medijima kako bi se utvrdilo otkrivaju li autori u njima svoje poetološke, političke ili društvene stavove, usporediti sličnosti i/ili razlike između stavova književnika, te vidjeti na koji se način rečeni stavovi ogledaju u djelima. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Predloženi će rad prikazom i primjenom novijih teorijskih radova o književnosti sjećanja i istraživanjem teorije kulture sjećanja doprinijeti diskusiji o važnosti književnog suočavanja s prošlošću, posebice u tekstovima austrijskih književnika druge generacije. Diskusija o sjećanju i suočavanju s prošlošću putem književnosti predmet je koji je od interesa i za hrvatsku književnost, stoga je pregled teorije vrijedan doprinos i za istraživanje hrvatske književnosti koja tematizira noviju povijest. Istovremeno rad predstavlja doprinos hrvatskom istraživanju austrijske književnosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Agazzi, Elena (2005.): Erinnerte und rekonstruierte Geschichte : drei Generationen deutscher Schriftsteller und die Fragen der Vergangenheit. Göttingen: Vandenhoeck und Ruprecht. Assmann, Aleida (2006): Der lange Schatten der Vergangenheit. Erinnerungskultur und Geschichtspolitik. München: C. H. Beck Verlag. Garbe, Joachim (2002): Deutsche Geschichte in deutschen Geschichten der neunziger Jahre. Würzburg: Königshausen und Neumann. Gries, Britta (2008): Die Grass-Debatte. Die NS-Vergangenheit in der Wahrnehmung von drei Generationen. Marburg: Tectum. Herrmann, Meike (2010.): Vergangenwart. Erzählen vom Nationalsozialismus in der deutschen Literatur seit den neunziger Jahren. Würzburg: Königshausen und Neumann. Scheidl, Günther (2003.): Ein Land auf dem rechten Weg? Die Entmythisierung der Zweiten Republik in der österreichischen Literatur von 1985 bis Wien: Braumüller. 4 Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 4.000,00 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja ,00 kn Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 14

15 Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P. 5 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 15

16 DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Lana Mayer Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij teorije i povijesti književnosti 5938 Gefangene der Geschichte Erzählmodelle des Erinnerns in Romanen Christoph Ransmayrs und Robert Menasses Zarobljenici povijesti Pripovjedni modeli sjećanja u romanima Christopha Ransmayra und Roberta Menassea Captives of History Narrative Models of Remembrance in the Novels of Christoph Ransmayr and Robert Menasse Humanističke znanosti; filologija, teorija i povijest književnosti MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Josip Babić, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska babijosip7@gmail.com Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Vlado Obad, red. prof. 2. dr. sc. Josip Babić, red.prof. 3. dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, izv. prof. Filozofski fakultet, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska Filozofski fakultet, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska vlado.obad@os.t-com.hr babijosip7@gmail.com svidulic@ffzg 16

17 Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, 21. veljače Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Polazeći od svog temeljnog čitateljskog iskustva sa proznim tekstovima novije njemačke i austrijske književnosti (a to je da njihove priče sugeriraju jednu pesimističnu predstavu o čovjeku kao "zarobljeniku povijesti"), doktorandica Mayer u svojoj disertaciji želi istražiti moduse literarizacije jedne od dominantnih tema njemačke politike, kulture, umjetnosti i morala nakon Drugog svjetskog rata: kritičkog suočavanja s vlastitom prošlošću. U svojoj disertaciji ona namjerava ostvariti dva relevantna cilja: rekapitulirati i rezimirati njemačke, posebno austrijske diskusije o tzv. kritičkom suočavanju s prošlošću ("Vergangenheitsbewältigung") u sferi književnosti, ali i u sferama javnog i privatnog života uopće. Analizirajući temu kritičkog suočavanja s prošlošću kroz tri generacije (one koja je osobno doživjela rat (G. Grass, H. Boell, H. Lebert, S. Lenz), one koja će se javiti nakon godine (Ch. Ransmayr, W. G. Sebald, B. Schlink, R. Menasse), te "generacije unuka" (M. Beyer, J. Kuckart, J. Sparschuh, U. Timm) kandidatkinja namjerava pratiti promjene u izboru književne tematike, ali analizirati i različite modele književnog diskursa, te istražiti austrijske specifičnosti u toj sferi. Drugi važan aspekt disertacije bit će analiza tekstova Christopha Ransmayra (Morbus Kitahara) i Roberta Menassea (Die Vertreibung aus der Hölle), odnosno njihovih naratoloških postupaka. Kandidatkinja tu želi preciznije utvrditi rezultate i funkciioniranje literarnog diskursa u procesu spomenutog kritičkog suočavanja sa traumatičnom njemačkom prošlošću. U svojem istraživanju kandidatkinja želi poći od "aktualnog diskursa sjećanja", odnosno od diskursa kulture sjećanja i pamćenja opisanih i analiziranih u radovima poznate njemačke antropologinje, anglistice i kulturologinje Aleide Assmann (Erinnerungsräume; Der lange Schatten der Vergangenheit. Erinnerungkultur und Geschichtspolitik; Geschichtsvergessenheit Geschichtsversessenheit. Vom Umgang mit deutschen Vergangenheiten nach 1945; Generationsidentitäten und Vorurteilsstrukturen in der neuen deutschen Erinnerungsliteratur). Predložena tema doktorskog rada, prijedlog njenog strukturiranja, literatura koja se koristi u elaboraciji, kao i izbor tekstova koji će poslužiti kao paradigmatični primjeri, pokazuju kandidatkinjinu kvalificiranost za izradu takve doktorske disertacije Mišljenje i prijedlog: Prihvatiti temu doktorskog rada i tako omogućiti njegovu izradu Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) 17

18 Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1. dr.sc. Vlado Obad red. prof. predsjednik povjerenstva 2. dr. sc. Josip Babić, red.prof. član povjerenstva 3..dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, izv. prof. član povjerenstva. U Zagrebu, M.P. 18

19 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: mr.sc. Gordana Potnar-Matković Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Jednogodišnji doktorski studij - književnost 5940 Antun Ivanošić u kontekstu hrvatske književnosti 18. stoljeća Teorija i povijest književnostii MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: red.prof.dr.sc.zlata Šundalić Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. red. prof. dr. sc. Boris Senker 2. red. prof. dr. sc. Zlata Šundalić 3. izv. prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović 4. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska zlata.sundalic@gmail.com boris.senker@ffzg.hr zlata.sundalic@gmail.com cvijeta.pavlovic@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana je 28. veljače 2006.g.; Ad.15. Dnevnog reda 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 19

20 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Nije propisano programom studija. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskog rada pristupnice Gordane Potnar-Matković za temeljni predmet svoga bavljenja ima istraživanje prigodničarskog korpusa hrvatske književnosti 18. stoljeća pisan hrvatskim jezikom. Navedeno je razdoblje u hrvatskoj književnosti još uvijek obilježeno snažnim regionalizmom, a kada je riječ o književnosti u Slavoniji, onda se naglašava da je riječ i o prijelaznom razdoblju. Pristupnica će stoga u svom radu, polazeći od osnovnog određenja prigodnice kao kraćeg narativnog teksta u stihu koji nastaje povodom nekog događaja ili u čast neke osobe, istražiti prigodničarski korpus slavonske osamnaestostoljetne književnosti (u smislu bibliografije), tipologizirati ga kao i istražiti njihovu funkcionalnu opterećenost. U odnosu na istraženi i opisani korpus (poetički, tematsko-motivski, stilski) pristupnica će pozornost usmjeriti na istraživanje književnog opusa Osječanina Antuna Ivanošića, i to posebice njegovih prigodnica (Sličnorični nadpis groba Zvekanovoga; Opivanje sličnorično groba Jozipa Antuna Ćolnića od Ćolke; Pjesma od junačtva viteza Peharnika, regementa ogulinskoga obrstara; Pisma od uzetja Turske Gradiške iliti Berbira grada; Pedesetogodištnomu misniku Ivanu Pavloviću, našičkoga manastira poglavaru; Plač zaručnice, to jest stolne crkve zagrebačke, nad smrtjom svojega zaručnika Josipa Galjufa, biskupa zagrebačkoga; Pobožnomu zdihavanju pedesetoletnoga kanonika zagrebačkoga). Iako se hrvatska znanost o književnosti već bavila prigodnicama 18. stoljeća (od Josipa Forka, Matije Pavića, Nikole Andrića do Branka Vodnika, Ivana Kovačevića i Tome Matića), još uvijek nedostaje njihova pouzdana bibliografija, kao i motivsko, tematsko i stilsko klasificiranje. Stoga bi rad pristupnice Gordane Potnar-Matković mogao biti vrijedan prilog usustavljivanju prigodničarskog korpusa hrvatske književnosti 18. stoljeća, kao i provjeravanje njegove operabilnosti na primjeru književnog stvaralaštva Antuna Ivanošića. Prema nacrtu iznesenom u sinopsisu u ovom bi se doktorskom radu pristupnica Potnar-Matković koristila, prije svega, dostignućima već provedenih fundamentalnih, književnopovijesnih i teorijskih istraživanja u radovima autora koji su sustavnije prilazili istraživanju hrvatske književnosti 18. stoljeća u Slavoniji. Primjenom komparativnog pristupa i analitičko-interpretacijskoga modela pokušala bi pokazati Ivanošićevu uklopljenost u postojeće poetičke i žanrovske modele, kao i moguće posebnosti njegova pisanja. Predložena tema rada Gordane Potnar-Matković Antun Ivanošić u kontekstu hrvatske književnosti 18. stoljeća trebala bi dati preciznije spoznaje o genološkoj slici slavonske osamnaestostoljetne književnosti, a unutar nje i odgovor na pitanje o položaju i značenju Ivanošićeve književnosti u kontekstu prigodničarske književnosti 18. stoljeća u Slavoniji. Mišljenje i prijedlog: Povjerenstvo je ustvrdilo da pristupnica Gordana Potnar-Matković ispunjava uvjete propisane programom Poslijediplomskoga doktorskog studija književnosti te da joj se može odobriti tema doktorske disertacije Antun Ivanošić u kontekstu hrvatske književnosti 18. stoljeća. Za mentora se predlaže dr. sc. Zlata Šundalić, red. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 2 20

21 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.dr. sc. Milivoj Solar, prof. emeritus - predsjednik Povjerenstva Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. red. prof. dr. sc. Zlata Šundalić 3. izv. prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović U Zagrebu, M.P. 3 21

22 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: mr. sc. Gordana Potnar-Matković, prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 5940 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Branko Potnar , Đakovo, Hrvatska Zagrebačka 114, Slavonski Brod, Hrvatska Telefon/mobitel: 091/ gordanamatkovic@hi.t-com.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Poslijediplomski znanstveni studij književnosti, Poslijediplomski magisterij, Hrvatska Ak.god.2011./ vanjski suradnik Učiteljskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku; Dislociranog studija u Slavonskome Brodu; nastava iz predmeta Metodičke vježbe (Metodika hrvatskoga jezika I/II) Ak. god / vanjski suradnik Učiteljskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku; Dislociranog studija u Slavonskome Brodu; nastava iz predmeta Metodičke vježbe (Metodika hrvatskoga jezika I/II) Ak.god / vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku; nastava seminara iz kolegija : Stara hrvatska književnost, Vinkovci Od god. stalno zaposlena u Industrijsko-obrtničkoj školi, Slavonski Brod kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti; od 2006.god. - profesor mentor, a od 2011.god. - profesor savjetnik. Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Potnar-Matković, Gordana Basne Ivane Brlić-Mažuranić // Međunarodna konferencija Odgoj i umjetnost Zagreb, Hrvatska, 2004 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 2.Potnar-Matković, Gordana Dječji likovi u djelima Ivane Brlić-Mažuranić // Znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom Djetinjstvo, razvoj i odgoj Zadar, Hrvatska, 2003 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 122 / 8

23 3.Potnar-Matković, Gordana; Krumes-Šimunović, Irena Interpretacija romana Don od Tromeđe Višnje Stahuljak u fragmentarnom nastavnom modelu. // Međunarodnog znanstvenog skupa: Zlatni danci 12 Život i djelovanje Višnje Stahuljak Osijek, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 4.Potnar-Matković, Gordana Ivana Brlić-Mažuranić: Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata // Znanstveno-stručni skup Živa baština Zadar, Hrvatska, 2002 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Potnar-Matković, Gordana Jednostavni prozni oblici u nastavi književnosti // Međunarodni stručno-znanstveni skup Dječja književnost u odgoju i obrazovanju Čakovec, Hrvatska, 2006 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 6.Potnar-Matković, Gordana Marjanovićeva umjetnost u percepciji znanstveno-kritičkih prosudbi // Znanstveno-istraživački skup Život i djelo Stjepana Marjanovića Slavonski Brod, Hrvatska, 2002 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 7.Potnar-Matković, Gordana Palunko u svijetu u kojemu je sve moguće; // Međunarodni stručno-znanstveni skup Čakovec, Hrvatska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 8.Potnar-Matković, Gordana Prilog interpretaciji svijeta bajke Ivane Brlić-Mažuranić: Regoč // znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom Dijete, odgojitelj i učitelj Zadar, Hrvatska, 2004 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 9.Potnar-Matković, Gordana Recepcija života i djela Julija Benešića // Znanstveno-književni skup IV. dani Julija Benešića Ilok, Hrvatska, 2004 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 10.Potnar-Matković, Gordana Uloga srednjoškolske nastave književnosti u formiranju uspješnih učenika suvremene škole // Međunarodni znanstveni skup: Škola bez slabih učenika Pula, Hrvatska, 2004 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Antun Ivanošić u kontekstu hrvatske književnosti 18. stoljeća Antun Ivanošić in the context of 18th century Croatian literature Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Teorija i povijest književnosti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Zlata Šundalić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Hrvatska zlata.sundalic@gmail.com Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 223 / 8

24 Drugi mentor: 1. Zlata Šundalić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga i nabožna književnost, u: Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba, urednica Dunja Fališevac (recenzenti: Nikola Batušić i Mirko Tomasović), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007, str ; 2. Zlata Šundalić, Smijeh hrvatskih smješnica, u: Krležini dani u Osijeku godina Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku / Povijest, teorija i praksa hrvatska dramska književnost i kazalište, priredio Branko Hećimović (recenzenti: Nikola Batušić i Pavao Pavličić), Zagreb - Osijek, 2008, str ; 3. Zlata Šundalić, Stara slavonska književnost u djelu Šime Ljubića, u: Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa, urednik Tihomil Maštrović, Zagreb, 2009, str ; 4. Zlata Šundalić i Ivana Pepić, Jedna tema, jedan žanr i dvije književnosti, u: Između dviju domovina. Zbornik Milorada Nikčevića. Povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenoga rada, priredili Milica Lukić i Jakov Sabljić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2011, str , 5. Zlata Šundalić & Ivana Pepić, Nenabožno u funkciji nabožnoga, Lingua Montenegrina, časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, Institut za crnogorski jezik i književnost, god. V, sv. 1, br. 9, Podgorica, Crna Gora, 2012, str OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Proučavajući prigodničarsku poeziju u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća odlučila sam istražiti ovu do sada relativno slabo istraženu književnu vrstu ograničavajući se isključivo na korpus prigodničarskih tekstova iz 18. stoljeća pisan hrvatskim jezikom. U svom istraživanju osvrnula bih se na poetike hrvatske književnosti 18. stoljeća i njihove značajke u odnosu na različitu regionalnu pripadnost, a najveću bih pozornost posvetila slavonskoj osamnaestostoljetnoj književnosti kao segmentu nacionalnog književnog korpusa koji ima svoja obilježja i vrijednosti, a koja su dosad nedovoljno poznata ili pak vrlo skomno isticana. Koristila bih se dostignućima već provedenih književnopovijesnih i teorijskih istraživanja za usustavljivanje bibliografije prigodnica koju bi potom tipologizirala. Poseban interes usmjerila bih korpusu tekstova Antuna Ivanošića (Sličnorični nadpis groba Zvekanovoga;, Opivanje sličnorično groba Jozipa Antuna Ćolnića od Ćolke; Pjesma od junačtva viteza Peharnika, regementa ogulinskoga obrstara;, Pisma od uzetja Turske Gradiške iliti Berbira grada; Pedesetogodištnomu misniku Ivanu Pavloviću, našičkoga manastira poglavaru; Plač zaručnice, to jest stolne crkve zagrebačke, nad smrtjom svojega zaručnika Josipa Galjufa, biskupa zagrebačkoga;, Pobožnomu zdihavanju pedesetoletnoga kanonika zagrebačkoga), slavonskog pisca druge polovice 18. stoljeća, jer je njegovo djelo primjer simbioze različitih poetičkih, tematsko-motivskih i stilskih modela što ću komparativnim pristupom i primjenom analitičko-interpretacijskoga modela pokušati i dokazati. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Antun Ivanošić in the context of 18th century Croatian literature By studying the occasional poetry in the 18th century Croatian literature, I decided to research this, up to now relatively poorely examined literary type, limiting myself exclusively to the body of occasional texts from the 18th century written in Croatian language. In my research, I would take a look at the poetics of the 18th century Croatian literature and its features relative to different regional belonging, and pay most attention to Slavonian 18th century literature as a part of the national literary body that has its charcteristics and values, which has not been sufficiently known up to now or has been very modestly put forward. I would use the 324 / 8

25 achievements of already carried out literary-historical and theoretical research for systematization of occasional poems bibliography, which I would later on typologize. Special interest would be directed to the body of texts of Antun Ivanošić (Sličnorični nadpis groba Zvekanovoga;, Opivanje sličnorično groba Jozipa Antuna Ćolnića od Ćolke; Pjesma od junačtva viteza Peharnika, regementa ogulinskoga obrstara;, Pisma od uzetja Turske Gradiške iliti Berbira grada; Pedesetogodištnomu misniku Ivanu Pavloviću, našičkoga manastira poglavaru; Plač zaručnice, to jest stolne crkve zagrebačke, nad smrtjom svojega zaručnika Josipa Galjufa, biskupa zagrebačkoga;, Pobožnomu zdihavanju pedesetoletnoga kanonika zagrebačkoga), Slavonian author from the second half of the18th century, because his work is an example of symbiosis of different poetical, topical-motivic and style models, which I will try to prove by means of comparative approach and application of analitical-interpretative model. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Na temelju istraživanja književne historiografije i hrvatske književnosti 18. stoljeća mogu se primijetiti regionalne, stilske i žanrovske različitosti poetika hrvatske književnosti ovoga doba. Budući da sam književnim i znanstvenim proučavanjem i interesima orijentirana svojoj zavičajnoj, slavonskoj regiji ovim istraživačkim radom najveću bih pozornost posvetila upravo slavonskoj 18-stoljetnoj književnosti kao segmentu nacionalnog književnog korpusa koji ima svoja obilježja i vrijednosti, a koji se nalazi s obzirom na postojeće žanrovske i poetičke modele u prijelaznom razdoblju. Regionalni okvir Slavonije 18. stoljeća uvjetovan je i položajem koji Slavonija zauzima nakon turskih ratova na književnom planu koji je nepovoljan za književnu produkciju. Uz nabožnu pučku književnost namijenjenu vjerskoj pučkoj prosvjeti pojavljuju se i djela svjetovne tematike, a kako je značaj književnog teksta ovoga razdoblja podređen njegovoj funkciji, korisnošću za puk, oslobađa se prostor i za stvaralaštvo prigodničarskog tipa. Nastaju narativna djela u stihovima povodom nekog događaja ili u čast neke osobe, djela koja primjećuju proučavatelji književnosti, ali se njima u svojim radovima vrlo skromno i nesustavno bave. Njihova sažeta i vrlo štura zapažanja prigodničarskih tekstova slavonske regionalne književnosti 18. stoljeća, a unutar toga korpusa i književnog opusa Osječanina Antuna Ivanošića, viđenijeg slavonskog autora ovoga doba poslužit će kao polazište mojem istraživanju. Svoj rad temeljit ću, dakle, na već provedenim istraživanjima autora koji su među prvima sustavnije prilazili istraživanju hrvatske osamnaestostoljetne književnosti u cjelini, ali i one u regijama (slavonskoj, dubrovačko-dalmatinskoj, kajkavskoj). Riječ je o književnopovijesnim studijama, raspravama, književnim pregledima i povijestima autora Pavla Josefa Šafarika ( Geshichte der illirischen und kroatichen Literatur, Prag ), Josipa Forka ( Crtice iz slavonske književnosti u XVIII. stoljeću. Izvješće o kralj. Velikoj realci i Osieku 18883/84; 1885/86; 1886/87; 18887/88. ), Matije Pavića (Književna slika Slavonije u 18. vieku. Glasnik Biskupija bosanske i sriemske, 5, 8, 9, 10. i 11. Djakovo 1889.), Nikole Andrića ( Iz ratničke književnosti hrvatske. Literarna slika XVIII. vijeka, Zagreb ). Zatim slijede književnopovijesni pregledi i rasprave Branka Vodnika ( Slavonska književnost u XVIII. vijeku, Zagreb ), Ivana Kovačevića ( Neki prigodni pjesnici hrvatski iz Slavonije pod konac 18. vijeka, Nastavni vjesnik, br. 23, sv. 5-6, ), Tome Matića ( Prosvjetni i književi rad u Slavoniji prije Preporoda, Zagreb ) i dr. Ovi autori, proučavatelji stare književnosti, u svojim radovima različito pristupaju stilskom pluralizmu hrvatske književnosti 18. stoljeća kao i književnom stvaranju Antuna Ivanošića, kojeg su, uglavnom, vrlo visoko ocjenjivali. U kratkom pregledu sažet ću samo neke od njihovih prosudbi koja djeluju poticajno i jasno opravdavaju pokazani interes za ovoga autora, ali i prigodničarski korpus kojemu pripada. Uzimajući u obzir Ivanošićevu raznolikost u književnom radu, pojava raznovrsnih procjena i jednako tako brojnih usporedbi sa stvaralaštvom Antuna Kanižlića, Andrije Kačića Miošića ili Pavla Rittera Vitezovića, nije nimalo začudna budući da su to autori čija je djela Ivanošić dobro poznavao pa su i njihovi, izravni ili neizravni, utjecaji na njegovo književno stvaralaštvo mogući pa i očekivani. Upravo takve usporedbe čini Tomo Matić u svojoj studiji Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda (Zagreb 1945.) kada komentira njegove religiozne stihove u odnosu na Kanižlićeve, što u pogledu izrazitog pjesničkog talenta čini i Branko Drechsler Vodnik u svojoj studiji Slavonska književnost u XVIII. vijeku, (Zagreb 1907.). O Ivanošićevoj ratničkoj književnosti, pri tome mislim na njegove prigodnice ratno-političke tematike koje predstavljaju jedan istaknuti segment tadašnje slavonske književnosti 18.stoljeća, pisali su brojni autori poput Nikole Andrića, Branka Vodnika ili Vladoje Dukata. To je u ono doba bila vrlo popularna književna vrsta u Slavoniji vezana uz austrijsko-turske ratove u kojoj su se okušali brojni autori među kojima je Ivanošić bio najcjenjeniji. Nikola Andrić tako u svojoj studiji Iz ratničke književnosti hrvatske Ivanošiću pristupa kao vrsnom slavonskom pjesniku XVIII. stoljeća lijepog i prirodnog 425 / 8

26 načina pisanja čije su ratničke pjesme utemeljene na hrvatskom ratničkom životu i kao takve predstavljaju krasan primjer narodne pjesme. Dakle, u svojem književnopovijesnom pregledu Andrić ističe Ivanošićevu vještinu pisanja kojom uspijeva prenijeti autentičan doživljaj hrvatskoga ratovanja. Upravo to je dovoljan razlog zbog kojega je Ivanošić zavrijedio da mu se ime ovije sjajnim vijencem literarstva, kakvim do sada nije bilo ovijano. Povezivanje nekih Ivanošićevih pjesama s poetikom narodne pjesme čini i Tomo Matić u već spomenutoj studiji u kojoj njegove ratničke pjesme za ono vrijeme procjenjuje najljepšima te vrste. Književni povjesničar Branko Drechsler Vodnik u svojoj studiji, a potom i u svojoj Povijesti književnosti ističe nedovoljnu iskorištenost Ivanošićevog lirskog osjećaja, a glavne razloge tome nalazi u nepovoljnom vremenu u kojem stvara. Upravo to nepovoljno vrijeme za liriku, otvara povoljno vrijeme za stihovanu epiku, poveći korpus stihovanih djela različitih vrsta unutar kojega svoje mjesto nalaze i prigodnice. Sama činjenica kako u ovome razdoblju hrvatska prigodničarska književnost pokazuje podosta života i stilske neujednačenosti ( o čemu potvrde nalazim u književnopovijesnim djelima već spominjanih autora: Šurmina, Bogdanovića, Vodnika, Georgijevića, Kombola, Frangeša i Novaka) čini mi se dovoljno vrijednim polazištem za nova preispitivanja i istraživanja što ovim radom želim i ostvariti. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Istraživanje na kojem zasnivam ovaj rad usmjerila sam prigodničarskom korpusu hrvatske književnosti 18. stoljeća pisanom na hrvatskom jeziku. Cilj mi je sastaviti i tipologizirati bibliografiju prigodnica unutar ovoga poetološki pluralističkog razdoblja kojega karakterizira jaki regionalizam, a potom izdvojiti i analizirati (poetički, tematsko-motivski, stilski) prigodničarski korpus slavonske književnosti 18. stoljeća (u usporedbi s onim dubrovačko-dalmatinske i kajkavske regije) i utvrditi mjesto slavonskoga prigodničara Antuna Ivanošića unutar opisanog korpusa. Pokušat ću dokazati tezu o nemogućnosti uklapanja Ivanošićevih djela u samo jednu stilsku formaciju budući da je njegovo književno stvaralaštvo pravi odraz osamnaestostoljetnog stilskog pluralizma (ispreplitanje baroknih, prosvjetiteljskih i klasicističkih odrednica) te primjerima ovjeriti/osporiti ocjenu književne historiografije kojom Ivanošića određuje nasljednikom uglednih uzora (Kanižlića, Kačića, Vitezovića, Relkovića). Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) U mojem istraživačkom radu, na samom početku, osvrnula bih se na poetike hrvatske književnosti 18. stoljeća i njihove značajke u odnosu na različitu regionalnu pripadnost, a najveću bih pozornost posvetila slavonskoj osamnaestostoljetnoj književnosti kao segmentu nacionalnog književnog korpusa i istraživanju njene posebnosti u odnosu na ostale književne sredine. Tijekom daljnjeg rada, u središte pozornosti postavila bih prigodničarski korpus hrvatske književnosti 18. stoljeća pisan hrvatskim jezikom; njegova moguća tipološka određenja te podjele. Počevši od samog objašnjenja pojma prigodnice koji se u literaturi opisno određuje kao književno djelo - pjesma ispjevana prigodom kakva događaja, odnosno književna vrsta koja nastaje iz korisnih, svrsishodnih potreba taj ću kriterij vrjednovati najznačajnijim u kasnijim pokušajima njihova razvrstavanja. Značajno mi je još i nezaobilazno pitanje povijesnog postanka, življenja i/li preživljavanja ove književne vrste te društveno-političkih okolnosti koji su djelovali više ili manje poticajno na njenu pojavu (u odnosu na staru hrvatsku književnost i njezine stilske formacije). S obzirom na činjenicu da se hrvatska znanost o književnosti već bavila prigodnicama 18. stoljeća što je rezultiralo i nekolicinom književno-povijesnih studija, rasprava i književnih pregleda proučavatelja stare hrvatske književnosti (Pavla Josefa Šafarika, Tome Matića, Matije Pavića, Nikole Andrića, Ivana Kovačevića, Josipa Forka) ipak primjećujem kako još uvijek nedostaje njihova pouzdana bibliografija, kao i motivsko, tematsko i stilsko klasificiranje. Kao polazište za stvaranje bibliografije prigodnica, uz već ranije navedene studije, poslužit će mi izabrane povijesti hrvatske književnosti - iz 19.stoljeća: Ljubićeva (1864./1869.) i Šurminova povijest književnosti (1898.); iz 20. stoljeća: Vodnikova (1913.), Bogdanovićeva (1932.), Ježićeva (1944.), Kombolova (1961.), Georgijevićeva(1969.), Frangešova (1987.), Novakova povijest književnosti (1999.), iz 21. stoljeća: Jelčićeva povijest književnosti (2004.). Moj sljedeći korak bio bi sustavno proučavanje i iščitavanje navedenih izvora s ciljem skupljanja građe te stvaranja popisa prigodnica koje bih (uvažavajući princip različitosti regionalne pripadnosti), podijelila na tri kulturno/književne regije: dubrovačko-dalmatinsku, slavonsku i kajkavsku. Ta bi građa tvorila bibliografiju prigodnica na temelju koje bih pokušala izvesti i njihovu moguću tipologiju jer je ovaj pjesnički korpus bogat različitim značajkama i funkcijama pa su moguća i njihova različita tumačenja. U središte interesa stavila bih slavonsku prigodničarsku poeziju 18. stoljeća te unutar kreirane tipologije pokušala pronaći pravo mjesto i za prigodnice Antuna Ivanošića, slavonskog pjesnika 18. stoljeća, dosad vrlo slabo istraženog opusa unutar čijeg vrlo raznolikog pjesništva istaknuto mjesto pripada upravo prigodnicama. Proučavanje i detaljno iščitavanje navedene književne historiografije iskoristila bih i za isticanje načina i vrijednosti s kojima su Ivanošićevoj bibliografiji pristupali pojedini književni teoretičari i povjesničari nalazeći u njegovom književnom opusu više ili manje raznorodnih utjecaja i vrijednosti; nasljedovanje uglednih uzora (A. Kanižlića, A. Kačića Miošića, P. R. Vitezovića, Relkovića). Pritom bih detaljnije pristupila i Ivanošićevoj privatnoj, profesionalnoj i književnoj osobnosti za koju smatram da zaslužuje priliku kojom bi potvrdila svoje vrijednosti izvan dosad utvrđenih. 526 / 8

27 Primjenom komparativnog pristupa i analitičko-interpretacijskoga modela pokušala bih dokazati Ivanošićevu uklopljenost u postojeće poetičke i žanrovske modele stilski pluralističkog 18. stoljeća (s baroknim, prosvjetiteljskim i klasicističkim obilježjima). Uz interpretacije njegovih djela zasnovanih na motivskoj tematskoj, stilskoj i leksičkoj strukturi kao i na njihovoj estetskoj i funkcionalnoj razini, izdvojila bih neke opće značajke književnog osamnaestostoljetnog izraza, ali i uočene specifičnosti te ih podvrgnula vrjednovanju unutar književnog korpusa kojemu pripadaju (Slavonija). Analitičko interpretacijskim modelom pristupila bih Ivanoševićevim pjesmama u kojima se približava poetici narodne pjesme, a po nekim istraživačima i baroknim, rokoko poetikama, a i Ivanošićem kao šaljivo-satiričnim pjesnikom, piscem stihova koji pripadaju humorističkoj i satiričnoj književnosti, izuzetno rijetkoj za onodobnu slavonsku književnost otvorila bih neka nova pitanja i usporedbe. Dakle, metodologiju bih istraživanja temeljila na analitičko-interpretacijskom pristupu polazeći od postavljanja općih teorijskih i književnopovijesnih pretpostavki uočenih na prigodničarskom korpusu 18. stoljeća do njihova ovjeravanja na autorovim djelima, tj. mogućnostima njihove primjene na određena djela Antuna Ivanošića. Na interpretacijskoj razini pokušala bih za svako Ivanošićevo djelo utvrditi motivsku, tematsku i stilsku strukturu ne zanemarujući pritom ulogu književno-kulturnog konteksta u kojem su nastajala kao i utjecaja kojima su bila izložena. Na kraju istraživanja sintetizirala bih rezultate svoga istraživačkoga rada te izvodila zaključke o ovom poetološki pluralističkom razdoblju, o položaju i značenju Ivanošićeve književnosti unutar korpusa prigodničarske književnosti 18. stoljeća u Slavoniji, kao i šire, u odnosu na ostale regije.. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Ovim bih istraživanjem pokušala doprinijeti usustavljivanju prigodničarskog korpusa hrvatske književnosti 18. stoljeća izradom bibliografije prigodnica koje bi potom klasificirala s obzirom na motivsku, tematsku i stilsku strukturu. Analizom književnog korpusa Antuna Ivanošića unutar prigodničarskog korpusa slavonske književnosti 18. stoljeća ostvarila bih preciznije spoznaje o vrijednostima ovoga književnika, ali i preciznija saznanja o genološkoj osamnaestostoljetnoj slici slavonske književnosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Andrić, Nikola, Iz ratničke književnosti Hrvatske. Literarna slika XVIII. vijeka, Tiskara Antuna Scholza, Zagreb. Barac, Antun, Hrvatska književnost, Knjiga I, Književnost ilirizma, Matica hrvatska, Zagreb. Dukić, Davor, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split. Fališevac, Dunja, Hrvatska epika u doba baroka, u zborniku: Hrvatski književni barok, Zagreb. Zavod za znanost o književnosti, Fališevac, Dunja, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Književni krug, Split. Forko, Josip, (prema Izvješću o kralj. velikoj realci u Osieku koncem školske godine 1885/6; drugi dio iz 1886.) Crtice iz 'slavonske' književnosti 18. stoljeća, Slavonska naklada Privlačica, Vinkovci. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba, Zagreb-Ljubljana. Franičević, Marin Švelec, Franjo Bogišić, Rafo, Povijest hrvatske književnosti, Knjiga 3, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Liber Mladost, Zagreb. Georgijević, Krešimir, Hrvatska književnost od st u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb. Jelčić, Dubravko, (drugo izdanje/ prošireno prvo izdanje iz 1997.) Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb. Ježić, Slavko, (prema prvom izdanju iz 1944.) Hrvatska književnost od početka do danas ( ), Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Kombol, Mihovil, (prema prvom izdanju iz 1945.) Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, 627 / 8

28 Kovačević, Ivan, Neki prigodni pjesnici hrvatski iz Slavonije pod konac 18.vijeka; Nastavni vjesnik br. 23, sv. 5-6, Zagreb. Kravar, Zoran, Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik. Ljubić, Šime, Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske na podučavanje mladeži, Knjiga I., Riečki Emidija Mohovića, Tiskarski Kamen, Zavod, Rieka. Ljubić, Šime, Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske na podučavanje mladeži, Knjiga II., Riečki Emidija Mohovića, Tiskarski Kamen, Zavod, Rieka. Matanović, Julijana, Ključevi raja. Zbornik: Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, Meandar, Zagreb. Matić, Tomo, Pjesme Antuna Kanižlića, Antuna Ivanošića i Matije Petra Katančića, Stari pisci hrvatski, Knjiga XXVI, JAZU, Zagreb. Matić, Tomo, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda, Knjiga XLI, Djela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Tiskara C. Albrecht, Zagreb. Pavličić, Pavao, Književna genologija i teorija književnosti, Liber, Zagreb. Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hrvatske književnosti / Od Gundulićeva Poroda od tmine do Kačićeva Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga iz 1756., III. knjiga, Zagreb. Sablić-Tomić, Helena - Rem, Goran, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb. Sršan, Stjepan, Pisci međurječja ili Savske Panonije sad zvane Slavonija, popisani godine (s nastavkom do 1830.); prijevod djela/ tekst kao građa bez ispravaka, nadopuna ili intervencija: Jakošić, Josip, Scriptores interamniae vel Pannoniae Saviae nunc Slavoniae dictae anno 1795 conscripti (cum continuatione anni 1830). Šafaŕik, Paul Joseph, Geschichte der südslawischen Literatur, II- Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur, Prag. Šrepel, Milivoj, Građa za povijest književnosti hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb. Šurmin, Đuro, Povjest književnosti hrvatske i srpske, Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana, Zagreb. Vodnik, Branko, Povijest hrvatske književnosti, Knjiga I., Od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) , 00 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste Naziv projekta 728 / 8

29 projekata Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Prema vlastitoj procjeni ,00 kn Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Zlata Šundalić IZJAVA Potpis Gordana Potnar-Matković, prof. Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Gordana Potnar-Matković, prof. 829 / 8

30 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Vesna Solar, profesorica filozofije i k omparativne književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 3878 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Marija i Milivoj , Zagreb, Hrvatska Čikoševa 10, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: vesna.solar@ .t-com.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, komparativna književnost i filozofija, Dodiplomski, Hrvatska - od radi kao urednica u izdavačkoj kući Ex libris - redovno surađuje u Bilbiovizoru Trećeg programa HR, u Vijencu i na Booksinom portalu Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Nesigurna priča: tehnike postmodernističkog pripovijedanja u Flaubertovoj papigi J. Barnesa i Zaposjedanju A. S. Byatt Uncertain Story: Postmodernist Narrative Strategies in Flaubert's Parrot by J. Barnes and Possession by A. S. Byatt Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Teorija i povijest književnosti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) 130 / 6

31 Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Andrea Zlatar Violić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska azviolic@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Prostor grada, prostor kutlure, Zagreb: Naklada Ljevak, Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene, Zagreb: Naklada Ljevak, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Postmoderna književnost uvelike je obilježena svojevrsnim povratkom priči. Priča je, kao jedan od temeljnih pojmova književne teorije, u tradiciji pripovijedanja imala ključnu ulogu. Za razliku od tradicionalne priče, koja je u potpunosti sigurna, u postmodernizmu priča postaje nesigurna i počinje propitivati samu sebe na mnogim razinama teksta. Barnesov roman Flaubertova papiga i roman Zaposjedanje A. S. Byatt primjeri su takve priče. Barnesovo djelo pripovijeda pripovjedač u prvom licu jednine, koji pokušava ispripovijedati tri priče: o Flaubertu, o samom sebi i o svojoj supruzi. Susreće se s teškoćama, koje vode do osporavanja tradicionalne koncepcije sigurne priče. Zaposjedanjem dominiraju dvije priče koje uspostavljaju čitav niz odnosa, te postaju nesigurne. I Flaubertova papiga i Zaposjedanje propituju odnose priče i povijesti, te načine na se koje metafikcionalnim postupcima slabi sigurnost priče u nju samu, što se može smatrati egzemplarnim za čitav postmodernizam. A certain story come back can be seen in postmodernist literature. A story is one of fundamental concepts of literary theory and it has a central role in traditional narration. Unlike traditional story which is always certain postmodernist story becomes uncertain; it questions itself on various text levels. Flaubert s Parrot by J. Barnes and Possession by A. S. Byatt are examples of such a story. Barnes s novel is narrated by the narrator in 1. person singular, who tries to narrate tree stories: Flaubert s, his own, and his wife s. He finds himself in difficulties which lead to contest the traditional certain story concept. Possession is dominated by two stories which enter many relationships and become uncertain. Both Flaubert s Parrot and Possession question story/history relationship and metafictional ways of weakening story s certainty. That can be seen as exemplary for the entire postmodernism. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Priča je jedan od temeljnih pojmova teorije književnosti. O njemu raspravlja već Aristotel, a shvaćanje književnosti kao pripovijedanje priča održalo se stoljećima. Priča se smatrala nužno vezanom uz književnost, a teorijski procvat je doživjela u vrijeme romantizma i realizma. Realizam je razvio poseban tip iznošenja priče, koji je uklopljen u šire shvaćen koncept realističkog pripovijedanja. Takav tip pripovijedanja često se smatra "prirodnim" ili onim koji opisuje stvari kakve one jesu. No to je samo set pripovjednih postupaka, koji se nametnuo kao prirodan način pripovijedanja, a koji uključuje, recimo, sveznajućeg pripovjedača, linearnu fabulu i uzročno-posljedičnu povezanost događaja. Sve to u službi je stvaranja iluzije zbilje. Modernizam takav način pripovijedanja pobija, jer ima namjeru osporiti i filozofski pogled na svijet koji mu je u temelju. Kako se linearna, čvrsta i sigurna priča smatra bitnim obilježjem realizma, modernizam najčešće svoje tekstove gradi bez priče. Postmodernizam u književnosti ponovno uvodi koncept priče. Tako i Flaubertova papiga J. Barnesa i Zaposjedanje A. S. Byatt u svom središtu imaju složene i razvedene priče. Povratak priče novost je u odnosu na modernizam, koji se protivio priči te tako razvio niz pripovjednih postupaka u kojima je priča marginalna ili je čak i nema, poput recimo struje svijesti. Može se činiti neobičnim što postmodernizam voli priču; to ipak ne znači povratak realizmu. Postmodernizam se može opisati pojmom nesigurne priče. Taj pojam s jedne strane opisuje priču kao bitan element postmodernizma, onaj koji ga povezuje s tradicijom, a s druge njezinu nesigurnost kao osobenost postmodernističke priče. Nesigurna priča uključuje niz pripovjednih postupaka kojima se priča propituje, posebno one u kojima priča propituje samu sebe kao priču i tako se dovodi u pitanje. Već takva pitanja govore o ključnoj nesigurnosti priče; tradicionalne sigurne priče nisu imale potrebu preispitivati se. Priča je tako uzdrmana u svoj temelju, a njezina se nesigurnost očituje u prvom redu kao niz metafikcionalnih postupaka. Kako se priča destabilizira pripovijedanjem, najbolje je 231 / 6

32 analizirati na primjerima Flaubertove papige i Zaposjedanja. Flaubertova papiga promatra se u odnosu na koncept sigurne priče u realističkom romanu Gospođa Bovary G. Flauberta i biografije Flaubert F. Browna. Prvo se analizira nesigurni pripovjedač u Barnesovom romanu. Braithwaite, koji kao lik-pripovjedač pripovijeda tri priče u romanu, sam sebe shvaća kao nepouzdanog, a onda i nesigurnog pripovjedača. On ne samo da ima velikih problema pri samom pripovijedanju nego je svjestan kako uopće ne zna priču koju treba ispripovijedati. Pokušaj da sastavi Flaubertovu biografiju rezultira samo nizom proturječnih fragmenata; biografiju u tradicionalnom smislu više nije moguće pisati. Zaplet oko potrage za prepariranom papigom koja je stajala na Flaubertovom stolu dobiva simboličko značenje; papiga postaje simbol. No taj simbol tijekom pripovijedanja mijenja značenje, od piščeva glasa do pravog značenja književnog djela, i te ga promjene destabiliziraju, simbol postaje nesiguran. Pokušaj Barnesovog pripovjedača, Geoffroya Braithweitea da locira pravu Flaubertovu papigu može se tumačiti kao promjena u teoriji književnosti: on na početku romana razmišlja kao tradicionalni književni teoretičar, a na kraju kao pristalica dekonstrukcije. U tom smislu Flaubertova papiga briše granice između teorijskog i fikcionalnog diskurza, što priču dodatno čini nesigurnom, jer se gubi teorijska podloga koja se tumači kao istina. Osim toga, to govori i o žanrovskoj neodredivosti Barnesovog teksta: radi se o nesigurnom romanu, koji propituje samog sebe u dijalogu kako s historiografijom i biografijom tako i tradicijom realističkog romana. Tekst je uvijek dio šireg kulturnog teksta, pa i Flaubertova papiga uspostavlja složenu intertekstualnu mrežu. Osim očite veze s Gospođom Bovary, koje se način pripovijedanja s jedne strane predstavlja kao nedostižni Braithwaiteov uzor, a s druge kao tradicija koja se više ne može održati, važno je i Flaubertovo Priprosto srce. Barnes, u maniri historiografske metafikcije, izvodi dokraja konzekvencije iz realističkog načina pripovijedanja. Ono se urušava, i rezultat je nesigurna priča. Zaposjedanje A. S. Byatt počiva na suodnosu dvije priče, jedne koja se dešava u sadašnjosti i jedne koja se odvija u prošlosti. U ovom je romanu priča čak važnija od one u Flaubertovoj papigi i ona čini glavni element napetosti. Iako je priča gurnuta u prvi plan, iznimno složeni odnosi koji se uspostavljaju između dviju priča te priče čine nesigurnim, jer jedna propituje drugu. Kako se jedna odvija gotovo u cijelosti na prvoj razini dijegeze, a druga na drugoj razini dijegeze, među njim se otvara odnos zrcaljenja, što se obično opisuje terminom mise en abyme. Iako se priče odvijaju u različitim vremenima i na različitim pripovjednim razinama, one se u biti podudaraju: to su priče o ljubavnom odnosu muškaraca i žene. No roman povezuje suvremenost i viktorijansku Englesku, pri čemu prošlost nije nikako nešto prošlo i završeno. Upravo supostavljanje priča dovodi u pitanje i prošlost i sadašnjost. Tako Byatt uvodi probleme historiografske metafikcije (Hutcheon) kao temeljne u svoj roman. Prošlost i povijest nije nam dostupna izravno, no tradicionalna historiografija i realistički povijesni roman smatrali su da ju je moguće otkriti i opisati. Historiografska metafikcija zna da to nije moguće: odnosi povijesti i pripovijedanja mnogo su složeniji se to mislilo. Povijest je, naime, također fikcionalni konstrukt, a Zaposjedanje postavlja pitanja o konstrukciji povijesti pripovijedajući o re-konstrukciji jedne ljubavne veze. Tekstualnost povijest pri tome je ključna; povijest se ne može shvatiti drugačije no kao tekst. Zato Byatt uvodi različite žanrove u tekst koji tako postaje žanrovski neodrediv: romansa, roman, historiografija, pjesma, ep itd. Osim toga, Zaposjedanje destabilizira priču destabilizirajući žanrovski sustav: ono briše granice između znanstvenog i književnog pripovijedanja. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je ovog rada usporedna analiza romana Flaubertova papiga J. Barnesa i Zaposjedanje A. S. Byatt, koja bi pokazala novine u pripovjednim tehnikama postmodernističkog pripovijedanja. To bi dovelo do zaključka kako su nesigurne priče karakteristične za postmodernizam. Polazi se od hipoteze da je tradicionalna priča uvijek sigurna, dok se u postmodernizmu dešavaju promjene koje ponovno uvode priču kao važan element, ali je ta priča pripovjedno drugačija, isključivo fikcionalna i nesigurna. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Književna djela koja se analiziraju u ovom radu su dva suvremena romana, Flaubertova papiga J. Barnesa iz i Zaposjedanje A. S. Byatt iz 1991, a pristupa im se sa stajališta različitih književnih teorija (strukturalizam, naratologija, dekonstrukcija). Oba su romana odmah proglašena za primjere uspjelog postmodernističkog pripovijedanja. Oni se, naime, pripovjedno bitno razlikuju od obrasca tradicionalnog pripovijedanja. Pod time se u prvom redu misli na realističko pripovijedanje, koje međutim s realitetom nema nikakve veze, nego je samo jedan način pripovijedanja, ali onaj način koji se počeo doživljavati kao "prirodan". Realistički su romani napisani na temelju svjetonazora u čijem je temelju empirizam i shvaćanje jezika u smislu teorije odraza: priroda se odražava u jeziku. To znači da su i jezik i književnost transparenti, shvatljivi i dohvatljivi, pa je tradicionalno pripovijedanje usredotočeno na iznošenje priče koja je u potpunosti sigurna u sebe: nju priča pripovjedač kojem je priča poznata i dostupna, a ostali pripovjedni postupci u službi su iluzije zbilje. Modernizam je uvelike karakteriziran rušenjem realističkog modela pripovijedanja, i to prvenstveno razaranjem priče u cjelini. Postmodernizam ponovno uvodi priču, ali to ne znači da rehabilitira tradicionalni realistički koncept. Postmodernistička priča razlikuje se 332 / 6

33 od tradicionalne u prvom redu po svojoj nesigurnosti, koja se može otčitati na mnogim nivoima teksta. Po pripovjednim načinima na koji priče čine nesigurnim, romani Flaubertova papiga i Zaposjedanje mogu se shvatiti kao egzemplarni za postmodernizam. Književni postmodernizam teško je objasniti jer se radi o protejskom i paradoksalnom fenomenu. Linda Hutcheon smatra da ga bitno obilježava paradoksalnost: bez tradicije realizma i modernizma on ne može. Postmodernizam podvrgava kritici tradicionalne modele pripovijedanja tako da ih istovremeno uspostavlja i negira, čime se stvara napetost. Dvostruko kodiranje je u temelju poetike postmodernizma, a njen je najjasniji izraz žanr historiografske metafikcije. U taj žanr ona ubraja i Flaubertovu papigu i Zaposjedanje. Oba ta romana predstavljaju kritiku realističkog, tradicionalnog načina pripovijedanja, a to čine preuzimajući njegov ključni koncept priče, i onda taj koncept destabliziraju. Zato se u ovom radu provodi pomna naratološka analiza Flaubertove papige, te se dolazi do teze da su mnoge naratološke kategorije u tom romanu postale nesigurne: nesigurna je priča, ali i pripovjedač, nesiguran je odnos priča na prvoj i drugoj razini pripovijedanja, što dovodi do nesigurnog značenja. Nesigurno značenje, odnosno nemogućnost određivanja pravog i jedinog značenja teksta svoju teorijsku podlogu ima u dekonstrukciji. Barnes doista u romanu provodi dekonstrukciju priče i simbola, ali se ne radi o nekoj sustavnoj, teorijskoj dekonstrukciji jer Barnesov tekst nije književna ni filozofska rasprava. Ipak, on se kao egzemplarni postmoderni tekst kreće na zamagljenim granicama znanstvenog i fikcionalnog. Tako kao da Flaubertova papiga provodi neku dekonstrukciju tradicionalnog pripovijedanja, sveznajućeg pripovjedača, pripovjedača u 1. licu jednine, historiografije, biografije, autobiografije, pa i tumačenja teksta. Na kraju romana Braithwaite dolazi do paradoksalne spoznaje: prave Flaubertove papige nema. Dakle, sama je potraga bila krivo postavljena, kao što je i krivo postavljena teza o jednom značenju književnog djela, značenju koje je u njega upisao autor, u ovom slučaju Gustave Flaubert. Tekst, prema Derridi, nema samo jedno značenje, što znači da i književno djelo ima mnoga, uvelike protuslovna značenja, i sva su ona jednako "prava". U tom smislu Flaubertova papiga na neki način opisuje teorijsko izvođenje poststrukturalizma iz strukturalizma. Ovaj rad ne provodi dekonstrukciju Flaubertove papige, nego pokušava ukazati na podudaranje pitanja kojima se bave fikcionalni i znanstveni tekstovi i postmoderni, pri čemu sama podjela na strogo znanstvene i strogo fikcionalne tekstove postaje upitna. U Zaposjedanju A. S. Byatt prvo se analiziraju odnosi dviju priča, suvremene i one iz viktorijanskog doba. Prilazi im se sa stajališta naratologije, jer ona najbolje može objasniti međuodnose priča koje stalno djeluju jedna na drugu. Jedna priča, naime, gradi drugu i izravno pridonosi razvoju druge priče, no one istovremeno ulaze i odnose analogije, zrcaljenja, mise en abyme. Te se priče odvijaju unutar niza žanrova: od pisama i pjesama do romana i romanse. No re-konstrukcija tekstualnih žanrova viktorijanskog doba govori o povijesti kao tekstu. Povijest nam je danas spoznatljiva jedino kao tekstualni dokument, i u tom smislu ju se mora shvatiti i tumačiti kao fikcionalni konstrukt. Tako Zaposjedanje negira tradicionalno shvaćanje povijesti kakvo su zastupali realistički roman i historiografija, i iznosi novo shvaćanje povijesti kao teksta i kao fragmenta. To sve koncept povijesne priče čini nesigurnim. Osim toga, kako povijesna priča izravno djeluje na suvremenu, nesigurnost povijesne priče generira nesigurnost suvremene priče. Pripovjedno demontiranje sigurne priče dovodi do koncepta postmoderne nesigurne, metafikcionalne priče koja na mnogim razinama (pripovjedač, lik, simbol, odnosi među pripovjednim razinama, žanr) uporno propituje sama sebe. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Analiza pripovjednih načina na koji se u Flaubertovoj papigi i Zaposjedanju stvara nesigurnost priče pružila bi bolji uvid na koji način funkcionira postmodernističko pripovijedanje. Nesigurna priča i načini na koji se ona pripovjedno oslabljuje pomogli bi u shvaćanju i opisivanju postmodernizma u književnosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Auerbach, Erich: Mimeza, Zagreb: Hena com, Ball, Mieke: Narratology. Introduction to the Theory of Narrative, Toronto :University of Torotno Press, Belsey, Catherine: Poststructuralism, Oxford: Oxford University Press, Currie, Mark: Metafiction, Lodnon: London and New York, Groes, Sebastian: Julian Barnes: Contemporary Critical Perspectives, Kindle edition Guignery, Vanessa: "Flaubert's Parrot" de Julian Barnes, Armand Colin, Paris, Guignery, Vanessa: The Fiction of Julian Barnes, Lodnon: Palgrave Macmillan, Hadley, Louisa: The Fiction of A. S. Byatt, London: Palgrave Macmillan, / 6

34 Homes, Frederick M.: Julian Barnes, New York: Palgrave Macmillan, Hutcheon, Linda: A Poetics of Postmodernism, London: Routledge, Lee, Alison: Realism and Power. Postmodernist British Ficiton, London and New York: Routledge, Lee, Hermione: Biography, Oxford: Oxford University Press, McHale, Brian: Postmodernist Fiction, London and New York, Routledge, Mitterand, Henri: Le regard et le signe, Paris: Presses Universitaires de France,1987. Raspudić, Nino: Slaba misao jaki pisci, Zagreb: Naklada Jurčić, Rimmon-Kenan, Slomith: Narrative Fiction, London and New York: Routledge, Sesto, Bruce: Language, History and Metanarrative in the Fiction of Julian Barnes, New York: Peter Lang, Shelston, Alan: Biography, London: Methuen and Co., Solar, Milivoj: Retorika postmoderne, Zagerb: Matica hrvatska, Waugh, Patricia: Metafiction. Theory and Practice of Self-Conscious Fiction, London, Methuen, Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Zagreb: Matica hrvatska, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 7000 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme 534 / 6

35 Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Andrea Zlatar Violić IZJAVA Potpis Vesna Solar, profesorica filozofije i k omparativne književnosti Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Vesna Solar, profesorica filozofije i k omparativne književnosti 635 / 6

36 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOGA RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati samo u predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje upitnikom koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda / doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda / doktorandice: Naslov predložene teme Područje / polje: Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Vesna Solar, profesorica filozofije i komparativne književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 3878 hrvatski Nesigurna priča: tehnike postmodernističkog pripovijedanja u Flaubertovoj papigi J. Barnesa i Zaposjedanju A. S. Byatt Uncertain Story: Postmodernist Narrative Strategies in Flaubert's Parrot by J. Barnes and Possession by A. S. Byatt Humanističke znanosti / Filologija / Teorija i povijest književnosti 1 Prvi mentor: Drugi mentor: MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska azviolic@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: Prof. dr. sc. Dean Duda Prof. dr. Andrea Zlatar Violić Prof. dr. sc. Boris Senker 4. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska dean.duda@ffzg.hr azviolic@ffzg.hr boris.senker@ffzg.hr 5. Sjednica nadležnoga tijela i točka dnevnoga reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija Sjednica Vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkomu i tiskanomu obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 36 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskoga rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

37 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkoga povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. Nije predviđena javna obrana teme. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskoga rada 2 B. Ocjena teme doktorskoga rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema rada je veoma dobro obrazložena, kao i analitička načela kojima će se pristupnica rukovoditi prilikom istraživanja i pisanja. Namjerava s naratološkog stajališta propitati status priče u postmodernoj književnosti, i to na primjerima dvaju relevantnih romana Flaubertove papige (1984.) Juliana Barnesa i Zaposjedanja (1991.) A. S. Byatt. Cilj je da se usporedbenom analizovm ovih dvaju romana pokaže novina u postmodernističkom statusu priče, promjena u načinu njezina tretmana, kao i da se postave neka središnja pitanja odnosa književnog i njemu susjednih diskurza, osobito onih koji, poput historiografije, koriste narativne mehanizme i izlaganju vlastite građe. Namjera i osnovni koncepti istraživanja suvislo su obrazloženi, problemska, kao i kompozicijska linija rada jednako tako. Naime, od Aristotelove Poetike priča je temeljni pojam književne teorije i distinktivno mjesto trajanja književnosti. Njein status, način i obrada poprimali su u različitim povijesnim vremenima drukčije naglaske. Realizam je, na primjer, razvio tip priče koji se često drži «prirodnim». Razlog su tome pripovjedni postupci koji jamče «sigurnost priče» upotreba sveznajućeg pripovjedača, linearna fabula i kauzalna povezanost događaja. Modernizam osporava takav status priče i tehnike pripovijedanja, gradeći svojevrsnu naracije «bez priče». Postmodernizam, međutim, iznova vraća priču, ali u bitno drukčijoj konceptualnoj izvedbi: posrijedi je «nesigurna priča» koja uključuje niz pripovjednih postupaka kojima se sama priča propituje nizom metafikcionalnih postupaka. Ovako postavljen okvir analize, pristupnica namjerava nadgraditi i potvrditi konkretnim usporedbenim analizam Flaubertove papige J. Barnesa, i to u relacijama spram sigurne priče u Gospođi Bovary G. Flauberta i biografiji Flaubert F. Browna, da bi potvrdila pretpostavku kako Barnes, upravo razvijanjem realističkih postupaka do krajnjih konzekvencija, razvija ideju urušavanja i nesigurnosti priče. S druge strane, analiza Zaposjedanja A. S. Byatt trebala bi pokazati kako međuodnos dviju priča u samom romanu, ostvaren dvjema dijegetičkim linijama, dovodi u pitanje relaciju prošlosti i sadašnjosti odnosno izlaže dominantnu ideju i svojstva historiografskog diskurza svim aspektima postmodernističke koncepcije nesigurne priče. Rad bi mogao biti važan doprinost razumijevanju promjena koje su se krajem 20. stoljeća dogodile u tretmanu i značenju priče u književnosti. Činjenica njezine destabilizacije pokušat će se utvrditi konkretnim komparativnim analizama i širenjem «nesigurnosti», koje je zahvaljujući književnosti zahvatilo i pristup drugim žanrovima koji počivaju na naraciji. Rad je izvediv jer počiva na dobro postavljenim temeljima, poznavanju relevantne litarature i upućenosti kandidatkinje, kako u područje naratološkog znanja, tako i u njegovu primjenu odnosno tumačenje značajnih promjena pripovjednih mehanizama u novovjekoj zapadnjačkoj književnosti. Istraživanje je temeljito, kompozicijski i strukturno domišljeno, interpretativno zanimljivo i moglo bi biti vrlo relevantno u razmatranju postmodernističke pripovjedne distinktivnosti, sa širim i značajnim posljedicama u razumijevanju temeljnih promjena nastalih/proizvedenih u okviru institucije književnosti, njihova utjecaja na općekulturni i društveni status, kao i na ulogu naracije u oblikovanju različitih tipova znanja. Mišljenje i prijedlog: Prihvatiti temu doktorskog rada. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora ili imenovanje drugoga mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskoga rada (naznačiti godinu i semestar): 2012/13. zimski semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) 37 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskoga rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

38 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1.. (predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Dean Duda, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 2. dr. sc. Andrea Zlatar, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 3. dr. sc. Boris Senker, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska U Zagrebu, 15. lipnja M.P. 38 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskoga rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

39 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Ana Bukvić, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 6485 Hrvatski Dramski pisci talijanskog jezičnog izričaja u Zadru u 19. stoljeću Dramatists in italian language in Zadar in the 19th century Humanističke znanosti / Filologija / grana: teorija i povijest književnosti MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Prof. dr. sc. Živko Nižić Sveučilište u Zadru, Odjel za talijanistiku, RH znizic@unzd.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Prof. dr. sc. Sanja Roić Filozofski fakultet u Zagrebu, RH sroic@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr. sc. Živko Nižić 3. Doc. dr. sc. Nedjeljka Balić- Nižić Sveučilište u Zadru, Odjel za talijanistiku,rh Sveučilište u Zadru, Odjel za talijanistiku,rh znizic@unzd.hr nbalic@unizd.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sjednica održana Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 39

40 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Ocjenjujemo temu doktorskog rada prihvatljivom. Smatramo da će doktorski rad dati znanstveni doprinos hrvatskoj talijanistici te poznavanju naše dalmatike unutar svjetske talijanistike. Doktorandica će se služiti arhivskom građom koja joj je dostupna u Znanstvenoj knjižnici u Zadru te drugim izvorima i tiskanim radovima iz naše i svjetske talijanistike, teorije drame i dramskih umjetnosti. Mišljenje i prijedlog: Mišljenja smo da je doktorski rad prihvatljiv, predlažemo njegovo prihvaćanje. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): , zimski semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime, ustanova, država: 1.(predsjednik Povjerenstva) Prof. dr. sc. Sanja Roić, Filozofski fakultet u Zagrebu, RH Potpis: 2. Prof. dr. sc. Živko Nižić, Sveučilište u Zadru, RH 2 40

41 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada 3. Doc.dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić, Sveučilište u Zadru, RH U Zagrebu, M.P

42 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: ANA BUKVIĆ, profesor engleskog jezika i talijanskog jezika i književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 6485 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća MIRA I VJEKOSLAV ROGOŠIĆ , Split, Hrvatska VISOČANE 83, Poličnik, Hrvatska Telefon/mobitel: abukvic@unizd.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sveučilište u Zadru - Odjel za engleski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost, Dodiplomski, Hrvatska 2.Sveučilište u Zadru - Odjel za talijanski jezik i književnost, Talijanski jezik i književnost, Dodiplomski, Hrvatska Asistentica na Odjelu za talijanistiku Sveučilišta u Zadru, smjer književnost 1.Bukvić, Ana; Jusup Magazin, Andrijana An Intertextual reading of Brumec's Francesca da Rimini and Dante's Divine Comedy // Across Languages and Cultures Venice, Italija, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 2.Bukvić, Ana Čalin prijevod Goldonijeve Dalmatine kao doprinos recepciji u Hrvatskoj // Znanstveni skup u spomen na prof.dr.sc. Frana Čalu ( ) Zagreb, Hrvatska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 3.Bukvić, Ana Federico Seismit-Doda nei periodici zaratini del primo Ottocento // L'Italiano nel mondo, 150 anni dall'unita' d'italia Craiova, Rumunjska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 4.Bukvić, Ana L'emancipazione slava nell'opera d'impegno di Luigi Fichert // Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana Zadar, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 142 / 7

43 5.Bukvić, Ana The Double in the theatre of Pier Paolo Pasolini // Re-Thinking Humanities and Social Sciences Zadar, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Dramski pisci talijanskog jezičnog izričaja u Zadru u 19. stoljeću Dramatists in the Italian language in Zadar in the 19 th century Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Teorija i povijest književnosti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. ŽIVKO NIŽIĆ SVEUČILIŠTE U ZADRU, Hrvatska znizic@unizd.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Živko Nižić, Il periodico zaratino Scintille e Niccolò Tommaseo. Atti del Convegno internazionale Letteratura, arte e cultura italiana tra le sponde dell'adriatico, Padova, 28 ottobre 2005, a cura di Luciana Borsetto, Libraria Editrice Università di Padova, Padova 2006, str Živko Nižić, Andrijana Jusup, Pier Alessandro Paravia nei periodici zaratini dell'800. Atti del Convegno internazionale Letteratura, arte e cultura italiana tra le sponde dell'adriatico, Zadar, 3-4 novembre 2006, a cura di Guido Baldassarri, Nikola Jakšić, Živko Nižić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2008., str Živko Nižić, Pier Paolo Pasolini, Calderon La vita è tre sogni ( La vendetta pneuma del diverso ). Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana. Atti del Convegno Internazionale Dubrovnik, 8-11 settembre / A cura di Morana Čale, Tatjana Peruško, Sanja Roić, Alessandro Iovinelli. / FF press, Talijanski institut za kulturu, Zagreb, 2008, pp Živko Nižić, Nedjeljka Balić-Nižić, Nikola Tommaseo i dalmatinski tisak, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2009., str Živko Nižić, Nedjeljka Balić-Nižić, Dialetto nell'impegno politico e nell'identità zaratina nell'opera di Luigi Bauch, Atti del Convegno internazionale Letteratura, arte e cultura italiana tra le sponde 243 / 7

44 Drugi mentor: dell'adriatico, Zadar, 25 settembre 2008, a cura di Guido Baldassarri, Nikola Jakšić, Živko Nižić, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010, str OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Disertacija obrađuje dramsko stvaralaštvo na talijanskom jeziku u Zadru u 19. st. pisaca koji su rođenjem i/ili književno-kulturnim djelovanjem vezani za Zadar. Usprkos književno-scenskim vrijednostima što ih je talijansko kazalište predstavilo na našoj obali i značaju koje je imalo u kulturnom životu Dalmacije, posebice Zadra u 19.st., još uvijek ne postoji sistematizirana studija dramskog stvaralaštva. Radi preglednijeg prikaza pisaca, analize njihovog korpusa, kazališno-dramske djelatnosti i odjeka (kritika i publika), disertacija je podijeljena u dva dijela: Dramski pisci od do i Dramski pisci od do godine. Sistematiziranjem zadarske kazališno-književne baštine, disertacija bi mogla biti vrijedna analiza u vrednovanju doprinosa Zadra hrvatskoj i talijanskoj književno-kazališnoj historiografiji. Istodobno bi i upotpunila spoznaje o hrvatsko-talijanskim književnim i kulturnim odnosima koji su već desetljećima predmet istraživanja talijanista i drugih filologa. This dissertation elaborates the dramatic writing in the Italian language in Zadar in the 19th century of writers who were born or were literary and culturally active in Zadar. Despite the literary and cultural values which the Italian theatre presented on our coast and the importance that it had in the cultural life of Dalmatia and especially of Zadar in the 19 th century, the systematic study of this dramatic work does not exist. The dissertation is divided into Dramatists from 1800 to 1850 and those from 1851 to 1900 in order to offer more articulate presentation of the writers and their work. By preserving and presenting Zadar's theatrical and literary heritage, the dissertation should be a valuable Zadar's contribution to Croatian and Italian literary and theatrical historiography, as it would complement the studies on the Croatian-Italian literary and cultural relations that have been the subject of the research of Italianists and other philologists for decades. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Cilj predloženog doktorskog rada pod naslovom Dramski pisci talijanskog jezičnog izričaja u Zadru u 19. stoljeću je književno-povijesni pregled i teorijsko-kritička sistematizacija domaćeg, zadarskog dramskog stvaralaštva na talijanskom jeziku u 19. stoljeću. Usprkos književno-scenskim vrijednostima što ih je talijansko kazalište predstavilo na našoj obali i značaju koje je imalo u kulturnom životu Dalmacije u 19. stoljeću, još uvijek ne postoji sistematizirana sveobuhvatna studija dramskog stvaralaštva na talijanskom jeziku u Dalmaciji domaćih autora, s tim da se pod «domaćim» podrazumijeva dalmatinsko porijeklo ili književno djelovanje u Dalmaciji. Zamišljeno istraživanje išlo bi tragom vrijednih studija i istraživanja hrvatsko-talijanskih književnih i kulturnih odnosa koja već desetljećima provode kako talijanisti tako i drugi filolozi u Hrvatskoj. Vremenski okvir disertacije, 19. stoljeće., pobuđuje veliki interes budući da je to stoljeće nacionalnih buđenja, formiranja nacija i velikih društvenih, gospodarskih i političkih promjena koje nisu zaobišle Dalmaciju, a ni grad Zadar. Više je razloga fokusiranju istraživanja predložene disertacije na grad Zadar. Zadar je stoljećima bio glavni grad i jedno od glavnih kulturnih središta Dalmacije sa stoljetnom kazališnom djelatnošću. Početak kazališnog života grad Zadar obilježava već u srednjem vijeku nastankom dviju liturgijskih drama Visitatio sepulchri i Tractus stellae. Upravo ove drame koje se čuvaju u najstarijem obredniku zagrebačke katedrale Agenda pontificalis MR 165 prve su poznate liturgijske drame iz 11. st. kojima započinje povijest hrvatskog kazališta. Od srednjovjekovnih liturgijskih drama i obrednih igara na latinskom jeziku, preko dramskih plačeva, prikazanja, mirakula i legendi na hrvatskom jeziku, Zadar je u razdoblju od 11. do 16. st., kao kazališno i književno središte jedan od najistaknutijih naših gradova. Štoviše, prema istraživanjima zadarska je sredina udarila temelje hrvatskom religijskom kazalištu na narodnom jeziku. Temelji hrvatskih crkvenih prikazanja izgrađeni su na pobožnoj poeziji bratovština s dijaloškim pjesmama i pučkim devocionima. Najstarija bratovština u nas je iz Zadra iz godine, a inače su u Zadru bratovštine brojnije nego u drugim gradovima Dalmacije; bilo ih je čak 65 od čega 42 religioznog karaktera. Uloga Zadra u hrvatskoj dramskoj književnosti u 17. stoljeću je manja, ali kazališni život grada na talijanskom jeziku zbog mletačke uprave bio je iznimno bogat uz definirane scenske prostore što se nastavlja i u 18. i 19. stoljeću. U Zadru je još u prvoj polovici 18. st. postojalo kazalište Teatro nella Corte koje u svojim Memorie inutili spominje mletački komediograf Carlo Gozzi. Sredinom 18. st. predstave su se održavale u Kneževoj palači, a godine u Zadru se spominje novo kazalište uređeno u zgradi Fozza, kao i Amfiteatro Manzin u kojemu su se uz ostale aktivnosti održavale i kazališne predstave. Značajnija kazališna aktivnost na talijanskom jeziku započinje u II. polovici 18. stoljeća, točnije godine otvaranjem Nobile Teatro (Plemićkog kazališta) u kojem su se održavale predstave isključivo na talijanskom jeziku nudeći i talijanski dramski izraz. Talijanske su se predstave izvodile u zatvorenim krugovima u kojima su gledatelji bile uglavnom osobe angažirane u mletačkoj upravi. Izvedbama na 344 / 7

45 talijanskom jeziku kojim su se služili krugovi civilnih i vojnih vlasti te plemstva, talijansko je kazalište u Zadru zaživjelo na većoj razini. Tome u prilog ide i činjenica da se talijanska kultura u to vrijeme u Zadru prihvaćala kao izraz višeg stila života. U 19. stoljeću došlo je do intenzivnijeg uključivanja intelektualaca u talijansku kulturnu sferu neovisno o nacionalnoj pripadnosti; izdvojila bih predstavnike autohtonog domaćeg stanovništva, posebice intelektualce kojima je talijanski jezik bio jezik obrazovanja, kulture i međunarodne komunikacije. Ne spomenuti stanje kazališne produkcije na hrvatskom jeziku u Zadru u 19. stoljeću značilo bi jaz u pokušaju rekonstruiranja hrvatsko-talijanskih književnih i kazališnih odnosa. Unatoč snažnijoj zastupljenosti kazališne produkcije na talijanskom jeziku, ona hrvatska postupno jača u preporodnim zbivanjima sredinom 19. stoljeća i zastupljena je do godine odnosno Rapalskog ugovora kada u Zadru u vrijeme talijanske aneksije, prestaje sva hrvatska kulturna djelatnost, pa tako i kazališna. Da je talijanski jezik imao primat, svjedoči i kazališna produkcija na isključivo talijanskom jeziku Teatra Nuovo odnosno Teatra Giuseppe Verdi koje je otvoreno godine. Staro se kazalište, Teatro Nobile, daje na korištenje dramskim amaterima, članovima Società filodrammatica «Paravia» do konačnog zatvaranja godine odlukom Namjesništva Dalmacije zbog loše protupožarne zaštite. Svojevremeno, talijansko je kazalište doprinijelo unaprjeđenju tehničkih uvjeta za održavanje predstava, odgajanju kazališne publike i ukusa, početku i razvoju kazališne kritike, te je potaklo i domaće autore, koji su tema ovog istraživanja, u sastavljanju dramskih i glazbeno-scenskih djela na talijanskom jeziku. Naposljetku, fokusiranjem ovog istraživanja na grad Zadar nastavlja se desetljećima duga tradicija matičnog Odjela kandidatkinje, Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadru, u istraživanju prvenstveno dalmatinskih i zadarskih književnih, kulturnih i jezičnih veza s Italijom. Od postojećih kritičkih studija talijanskog kazališta na jadranskoj obali, prvenstveno u Zadru izdvaja se kritičko-anegdotska monografija Giuseppea Sabalicha Cronistoria annedotica del Nobile Teatro di Zara ( ) o zadarskom kazalištu Nobile Teatro. Sabalicheva monografija daje uvid u stoljetnu kazališnu aktivnost Nobile Teatra i predstavlja neiscrpan izvor informacija o izvedbama dramskih predstava na zadarskoj kazališnoj sceni od do godine. Veći je dio izloženog repertoara nastao u produkciji kazališnih grupa iz Italije na temelju dramskih tekstova talijanskih autora, dok drugi manji, ništa manje vrijedan, intervencijom domaćih zadarskih intelektualaca i pisaca. Izvrstan uvid u građu, na početku istraživanja, omogućuju studije hrvatskih talijanista koji već desetljećima istražuju hrvatsko-talijanske književne i kulturne odnose, a navedene su u bibliografiji. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj ovog rada je sintetičkom i analitičkom, sinkronijskom i dijakronijskom analizom dramskog stvaralaštva na talijanskom jeziku u Zadru izvorno i referencijalno zadarskih autora u 19. stoljeću otkriti nova književna iščitavanja, revalorizaciju paradigme i valorizaciju prema suvremenim književno-kritičkim parametrima. Kritička analiza korpusa na temelju recentnih teorija drame uz rezultate dosadašnjih istraživanja ima za cilj oživjeti i pružiti novu viziju domaće dramske produkcije na talijanskom jeziku u Zadru u stoljeću formiranja nacija i identiteta, kao i vjerujem upotpuniti spoznaje srodnih istraživanja u drugim dalmatinskim gradovima. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Primarna građa za provedbu istraživanja dramski su tekstovi na talijanskom jeziku pisaca koji su za Zadar vezani rođenjem i/ili književno-kulturnim djelovanjem u 19. stoljeću. Radi se o sljedećim dramskim piscima: Ivan Kreljanović Albinoni, Ferdinando de Pellegrini, Giovanni Frapporti, Agostino Brambilla, Giovanni Franceschi, Giuseppe Ferrari-Cupilli, Federico Seismit-Doda, Niccolò Battaglini, Ana Vidović, Marco Antonio Vidović, Vitaliano Brunelli, Luigi Fichert, Bonaventura Vidović, Ferdinando Lucich, Giuseppe Sabalich, Antonio de' Bersa, Arturo Colautti, Riccardo Forster i Girolamo Enrico Nani. Prva faza istraživanja podrazumijeva prikupljanje primarne građe u relevantnim knjižničnim i arhivskim fondovima u Hrvatskoj i inozemstvu (prvenstveno u Biblioteca Nazionale Marciana, Museo Correr, Fondazione Giorgio Cini, Fondazione Querini Stampalia u Veneciji; Biblioteca Universitaria, Biblioteca del Seminario i Biblioteca Civica u Padovi; te u tršćanska Biblioteca Civica Attilio Hortis). U primarnu građu uvrštene su i bibliografske jedinice (navedene u bibliografiji) koje osim književnih portreta pisaca i kritički prikazuju njihov dramski opus pružajući informacije koje su od velike važnosti za osnovnu detekciju odnosno identifikaciju pisaca i njihovog dramskog opusa. S takvim saznanjima pristupa se drugoj fazi rada koja se odnosi na sistematsko pregledavanje zadarske periodike na talijanskom jeziku u 19. stoljeću koja za ovu doktorsku disertaciju predstavlja vrijedan izvor građe kako objavljenih dramskih djela, tako i vrijednih informacija o tiskanju i izvođenju djela, kao i književno-kazališnih kritičkih osvrta. S obzirom da se prikaz autora dijeli u dva poglavlja radi preglednije obrade, isti postupak primjenjuje se i na pregledavanje periodike na talijanskom jeziku. U prvom dijelu obradit će se periodika koja izlazi do godine, a obuhvaća sljedeće naslove navedene po abecednom redu (navodi se samo dio periodike zbog ograničenja u znakovima): Almanacco Zaratino ( ), La Dalmazia costituzionale ( ), La Dalmazia: foglio letterario economico ( ), Gazzetta di Zara ( ), Il regio Dalmata ( ), Il Rammentatore zaratino: lunario cattolico e greco ad uso della Dalmazia ( ), zatim periodiku koja izlazi u Zadru od godine (navodi se samo dio): Annuario Dalmatico ( ), Annuario dalmatico (Spalato, 1859,1861), Il Costituzionale: periodico politico, economico, letterario, commerciale ( ), Il Dalmata: giornale politico, economico, letterario ( ), Dalmazia letteraria ( ), La Domenica ( ), La Dalmazia cattolica ( ), Il Nazionale ( ), Osservatore dalmato ( ), La Palestra ( ), La rivista dalmatica ( ), Rivista illustrata ( ), Scintille ( ), La voce dalmatica ( ), Zara letteraria ( ). Prema potrebi 445 / 7

46 pregledat će se i periodika s početka 20. stoljeća radi eventualnih književno-kazališnih kritika dramskog stvaralaštva koji je predmet istraživanja, kao i periodika iz 19. stoljeća na hrvatskom jeziku u Zadru. Poradi činjenice što je određeni broj dramskih pisaca kulturno djelovao i u Italiji posebno u mletačkom kulturnom krugu, smatra se važnim napomenuti da je pregledana sljedeća talijanska periodika koja je samo parcijalno ili uopće nije dostupna u hrvatskim knjižnicama: Il Vaglio (Venezia, ), Il Caffé Pedrocchi (Padova, ), Il Borghini (Firenze, ), Giornale Euganeo ( Padova, ), L'Euganeo (Padova, ), Il Gondoliere (Venezia, ), La Gazzetta privilegiata di Venezia (Venezia, ), Ateneo Veneto (Venezia, , 1827), L'Omnibus (Venezia, , 1855), La Cicala (Venezia, 1838), Rivista Europea (Milano, ), La Letteratura (Torino, ), Rivista veneta (Venezia, 1856.), La Favilla (Trst, ). Treća se faza istraživanja odnosi na sistematizaciju sekundarne građe koja obuhvaća povijesno-teorijske preglede dramskih poetika od antičke Grčke do početka 20. stoljeća s naglaskom na talijansku i hrvatsku dramu i povijest grada Zadra i Dalmacije. Povijesne činjenice poslužit će kao nezaobilazna pozadina dramskim ostvarenjima i njihovim piscima, a teorijska građa o drami trebala bi dati teorijsku vjerodostojnost kritičkom osvrtu na proučeno stvaralaštvo. Četvrta i konačna faza odnosi se na komparativnu analizu dramskog stvaralaštva proučenih autora. Radi preglednijeg prikaza dramskih pisaca, analize njihovog korpusa i općenite kazališno-dramske djelatnosti, rad je podijeljen na: Dramski pisci od do godine i Dramski pisci od do godine. Svaki pisac bit će predstavljen sljedećim obrascem: portretom koji naglašava autorov dramsko-kazališni rad, (zaobilazeći ukoliko nije povezana na neki način s dramskim radom, njegovu ostalu književno-kulturnu djelatnost), komparativnom analizom autorovih djela, podacima o tiskanju, o mjestu i datumu izvođenja, te prikazom kritike dramskih djela. Analiza dramskog stvaralaštva, koja je predmet ovog rada, podrazumijevat će i identifikaciju talijanskog/europskog, a zatim i povijesnog, političkog i sociokulturnog supstrata, ne isključujući fenomen iradijacije utjecaja na bližu dramsku književnost, prvenstveno hrvatsku. Pojam utjecaja neće se percipirati jednosmjerno i isključivo unutar dramskog roda i dramskih vrsta. Naposljetku, pretpostavlja se da će biti kontrapunktiranja predloženih faza u analitičkim činjenicama i vremenskoj dimenziji. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekujem da će ovaj znanstveni rad upotpuniti studije o hrvatsko-talijanskim književnim i kulturnim odnosima koji su već desetljećima predmet istraživanja hrvatskih talijanista i drugih filologa. Reafirmacijom zadarske kazališno-književne baštine u smislu deprovincijalizacije i oživljavanjem zaboravljenih i/ili zanemarenih književno-kazališnih imena, vjerujem da bi studija bila vrijedan doprinos zadarskoj odnosno hrvatskoj i talijanskoj književnoj i kazališnoj historiografiji. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. L'astro novello, cantata colla quale la città di Zara nel 1830 celebra il giorno natalizio di Sua Maestà L'Imperatore e Re Francesco primo./ composta da Agostino Brambilla Posta in musica dal Maestro Giovanni Cigala, tip. Gio. Demarchi, Zara, Giuseppe Ferrari-Cupilli, La prigiona del Castello di Novegradi, Zara, Luigi Fichert, La Madre Slava, Znanstvena knjižnica Zadar, Rukopisi, Ms Luigi Fichert, Bielka di Bosnia, <s.l.>, <s.a.>. 5. Giovanni Kreglianovich-Albinoni, Orazio, u Teatro Moderno Applaudito, Venezia, Giovanni Kreglianovich-Albinoni, Aristodemo, Znanstvena knjižnica Zadar, Rukopisi, 28349, Ms Ana Vidovich, Mestizie e distrazioni, Tipografia Battara, Zara, Bonaventura Vidovich, L'Inserruzione erzegovese. La Slavia Il Mondo., Livorno, Marco Antonio Vidovich, Damiano di Ragusa, Tip.Battara, Zara, Giuseppe Sabalich, Monologhi e scene, Tip. S. Artale, Zara, Nedjeljka Balić-Nižić, Scrittori italiani a Zara negli anni precedenti la prima guerra mondiale ( ), a cura di Rita Tolomeo, Società Dalmata di Storia Patria, Roma, / 7

47 12. Nikica Kolumbić, Talijanski teatar na hrvatskoj jadranskoj obali u XIX. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar, 1991., str Tihomil Maštrović, Hrvatsko kazalište u Zadru, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb, Tihomil Maštrović, Drama i kazalište hrvatske moderne u Zadru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb Glorija Rabac-Čondrić, Zadarski dramski autori na talijanskom jeziku u XIX stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar, 1986., str Giuseppe Sabalich, Cronistoria aneddotica del Nobile Teatro di Zara ( ), Libreria Editrice Angelo Nani e Figlio, Zara, Mate Zorić, Književna prožimanja hrvatsko-talijanska, Književni krug, Split, Mate Zorić, Romantički pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku, Radovi JAZU, Zagreb, 1971, str Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališa, Školska knjiga, Zagreb, Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, Federico Doglio, Teatro e Risorgimento, Grafiche Cappelli, Roma, Giorgio Pullini, Teatro italiano dell'ottocento, Vallardi, Milano, Carlotta Sorba, L'Italia nel melodramma nell'età del Risorgimento, Mulino, Bologna, Zdenko Lešić, Teorija drame kroz stoljeća (od kraja XVIII. stoljeća do 1880.), Svjetlost, Sarajevo, Friedrich Nietzsche, Rođenje tragedije, prev. V.Čičin-Šain, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, Antibarbarus, Zagreb, Manfred Pfister, Drama, teorija i analiza, ITI, Zagreb, Grga Novak, Prošlost Dalmacije, Golden marketing, Zagreb, Grga Novak, Presjek kroz povijest grada Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, Zadar, 1965., sv. XI.-XII. 30. Giuseppe Praga, Storia di Dalmazia, Cedam, Padova, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) ,00 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis 647 / 7

48 Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Da (u cijelosti) Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. ŽIVKO NIŽIĆ Potpis ANA BUKVIĆ, profesor engleskog jezika i talijanskog jezika i književnosti IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis ANA BUKVIĆ, profesor engleskog jezika i talijanskog jezika i književnosti 748 / 7

49 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Branka Rudman, prof. hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 3448 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Jelisava i Branko , Zagreb, Hrvatska Divjaščak 4, Jablanovec, Bistra, Hrvatska Telefon/mobitel: , brankarudman@yahoo.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, Dodiplomski, Hrvatska Profesor hrvatskog jezika, OŠ Ivana Cankara, Cankareva 10, Zagreb Voditeljica Lutkarskog kazališta Stirbor Bleiweisova 24, Zagreb Professor hrvatskog jezika, povijesti i zemljopisa - Htvatska škola u Stuttgartu, voditeljica Knjižnice pri Hrvatskoj katoličkoj misiji. Stittgart Sudionica u kreiranju programa Društva Naša djeca, Mandaličina 7, Zagreb , , Učiteljica razredne nastave OŠ Ivana Cankara, Cankareva 10, Zagreb Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Edi Majaron Animacija lutke // Izrada i pokret lutke Zagreb, Hrvatska, 2000 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 2.Branka Rudman Gunol,mogućnost animacije // Vukovarsko lutkarsko proljeće Vukovar, Hrvatska, 2006 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 3.Branka Rudman Hrvatski jezik, prilagodba novim vremenima // Hrvatski jezik, prilagodba novim vremenima Stuttgart, Njemačka, 1995 (Znanstveni skupovi i radionice, Bez priopćenja) 4.Branka Rudman Korištenje lutke u predškolskom i školskom odgoju // Korištenje lutke u predškolskom i 149 / 6

50 školskom odgoju Korčula, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Branka Rudman Kreativno dječje stvaralaštvo // Kreativno dječje stvaralaštvo Istanbul, Turska, 1995 (Znanstveni skupovi i radionice, Bez priopćenja) 6.Branka Rudman Paravan, za i protiv // Vukovarsko lutkarsko proljeće Vukovar, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Primjena dramaturških iskustava Stanislavskog, Brechta i Artauda u kazalištu lutaka Implementation of dramaturgical experience of Stanislavski, Brecht and Artaud in Puppet theatre Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Umjetničko područje / Kazališna umjetnost / Lutkarstvo PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: dr.sc. Boris Senker Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska bsenker@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: - Senker, Boris, Bard u Iliriji: Shakespeare u hrvatskom kazalištu, Zagreb: Disput, 2006 (monografija) - Senker, Boris, Mjesto Seviljskog zavodnika i kamenog uzvanika u prepjevu Mirka Tomasovića na repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, poslanje filologa: zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Bogdan, Tomislav; Pavlović, Cvijeta(ur.) Zagreb:FFpress, str Senker Boris, Glumica kao dramski lik, Govor drame- govor glume:zbornik radova sa simpozija Dramski tekstdanas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, Anđelković, Sava; Senker, Boris (ur.), Zagreb: Disput, str Senker, Boris, Tito Strozzi kao glumac u Shakespeareovimdramama i njihov redatelj, Poetika pitanja: zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, Duda, Dean; Slabinac Gordana; Zlatar, Andrea (ur.), Zgareb: Disput, str Senker, Boris, Karnevalsko u Dundu Maroju, Marin Držić- svjetionik dubrovačke renesanse, Anđelković, Sava; Thomas, Paul- Louis(ur.), Zagreb: Disput, str / 6

51 Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Rad istražuje mogućnost primjene teorijskih i praktičnih iskustava Brechta, Artauda i Stanislavskog u kazalištu lutaka. Stanislavski će biti izvor informacija za glumca lutkara tj. pripremu uloge te ćemo uvidjeti koliko tehnike koje je Stanislavski koristio u Moskovskom hudožestvenom teatru može primijeniti glumac lutkar. Brechta prati glas da su njegove teorijske postavke iz Malog organona povezane isključivo uz njegovo kazalište što ću demantirati primjerima primjene u lutkarstvu. U radu će biti prikazana sva izvođenja Brechtovih djela u hrvatskim kazalištima, kronološki uz konstataciju da u lutkarskim kazalištima hrvatske nije ni jednom uprizoren. Isto tako ću prikazati povezanost eseja Antonina Artauda iz zbirke Kazalište i njegov dvojnik te njegova iskustva u balijskom kazalištu obreda, kao blisko lutki- nositelju igre. The thesis presents a research of theoretical and practical methods of Brecht, Artaud and Stanislavski and their use at the puppet theatre. Stanislavski will be represented as a source of information for the puppeteers and their rehearsals, which will reveal the methods Stanislavski used in his work with puppeteers at the Moscow Hudozhestvenny theatre. A claim that Brecht's theory written in a ' Little organum for the theatre' are applicable only to his theatre will be denied Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Lutkarsko kazalište kao mogući medij uprizorenja dramskog teksta u Hrvatskoj sveden je prvenstveno na uprizoravanje djela dječje književnosti. Lutka je ciljano povezana uz malodobni uzrast. Lutkarstvo europskih kazališta otišlo je puno dalje i postoji lutkarski teatar za odrasle. Upravo u takvom lutkarskom kazalištu čiji cilj nije samo odgojna uloga ili uprizorenje bajki već ozbiljno promišljanje i stvaranje kvalitetne predstave pronašli bi svoje mjesto Stanislavski, Brceht i Artaud. Naime iskustvo europskih lutkarskih kazališta, primjeri uprizorenja pokazuju da su navedeni autori itekao dobrodošli u lutkarskom kazalištu. Rad se bavi istraživanjem koje obuhvaća primjenu teorijskih i praktičnih iskustava Brechta, Artauda i Staniskavskog u kazalištu lutaka. Stanislavski je proučavao tehnike i metode kako pomoći glumcu i kako postići savršenstvo izvedbe. U kojoj mjeri se tehnike rada glumca na sebi i rada glumca na ulozi mogu primjeniti u radu lutakara i da li je lutka prepreka između glumca i publike ili prenositelj energije glumca na publiku pokazat će istarživanje. Mogu li se postavke Stanislavskog i u kojoj mjeri primijeniti u radu glumca i koje su razlike, problemi s kojima se glumac lutkarskog kazališta susreće, te može li mu i u kojoj mjeri primjena metoda Stanislavskog pomoći u što kvalitetnijoj izvedbi, pokazat će ovaj rad. Istražit će se također različitost pristupa pojmu paravana kod Stanislavskog i u lutkarskom kazalištu gdje je paravan nezaobilazni dio igre u različitim oblicima postojanja. Uvjerljivost glume kao cilj igre svakog aktera, glumčevo stavralačko samoosjećanje, scenska istina i kad je očita laž, sve su to zamisli Stanislavskog primjenjive u igri lutkom. Lutkar animator mora vjerovati u istinitost postojanja, kretanja i ponašanja lutke- lika na pozornici. Bertolt Brecht bio je najizvođeniji dramski pisac u razdoblju ravnateljevanja Berliner Ensembla ( ). U Hrvatskoj je uprizorenje njegovih tekstova bilo u nekoliko navrata s kraćim zadržavanjima na repertoaru. Lutkarska kazališta Hrvatske nisu uprizorila ni jedan njegov tekst. Da li je razlog u nepostojanju predstava za odrasle ili nedostatku hrabrosti? U radu bih prikazala mogućnost uprizorenja Brechtovog teksta Sedam smrtnih grijeha malograđana kao lutkarske igre. Njegovo djelo Mali organon za kazalište, koje se smatra primjenjivim isključivo u dramskoj književnosti Brechta, može se nazvati i malim organonom za lutkarski teatar jer će pristupnica u svom radu ukazati na brojne dodirne točke. Također će biti istražena izvođenost Brcehtovih tekstova u lutkarskim predstavama europskih kazališta. Brechtova vizija publike- kojom ju poziva (songovi) na čuđenje, razmišljanje i novu spoznaju čini se vrlo bliskom odgojnom lutkarskom kazalištu čiji je cilj istovjetan Brechtu; poučavanje i usmjeravanje na pravi put. Artaudovo kazalište koje proizvodi estetski šok svojim optičkim i akustičkim atakom na publiku može poslužiti kao možebitni uzorak koji 351 / 6

52 se primjenjuje u lutkarskom kazalištu ružnoće, neprimjerenom za dječje lutkarsko kazalište, ali bi našlo mjesta u kazalištu za odrasle čiji je cilj uzdrmati, šokirati i iznenaditi publiku svojom okrutnošću i otvorenošću. Pristupnica bi također istražila pojavljivanje Artaudovog kazališta okrutnosti na dosadašnjim International Festival of Puppet Theatres Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Istraživanjem se želi utvrditi primjenjivost postavki Stanislavskog u lutkarskom kazalištu te utvrditi funkcionalnost Malog organona u lutkarskom mediju. Lutkarstvo hrvatske dosad je najčešće uprizoravalo tekstove namijenjene djeci. Zato Brechta ni nema na popisu izvođenih. Ovim radom želi se proširiti spoznaja o mogućoj primjeni kazališta okrutnosti Artauda, objedinjenih tekstom Bertolata Brechta u jedinstvenu cjelinu lutkarske predstave za odrasle. Postavljanjem predstave Sedam smrtnih grijeha malograđana, kao lutkarske igre za odrasle, objedinit ću tekst Brechta, s postavkama Stanislavskog pri radu glumca na sebi i ulozi, i idejom kazališta okrutnosti Antonina Artauda te će istraživanje pokazati kako uzevši od svakog ponešto iz bogatog opusa rada trojice velikana dramaturgije 20. stoljeća može nastati kvalitetna predstava u lutkarskom mediju što je i zadatak istraživanja: pokazati primjenjivost zamisli Stanislavskog, Brechta i Artauda u kazalištu lutaka. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) MATERIJAL: Za izradu doktorske disertacije koristit će se djela trojice autora: K.S. Stanislavski ' Moj život u umjetnosti', 'Rad glumca na sebi', 'Rad glumca na ulozi', B. Brechtov 'Mali organon za teatar', 'Dijalektika u teatru', 'Dramski tekstovi', A. Atraud 'Kazalište i njegov dvojnik', kao i djela koja govore o istim autorima ( Vinko Grubišić ' Artaud', Darko Suvin ' Uvod u Brechta', Guy Scarpetta ' Brecht i Artaud', Slavko Batušić ' Stanislavski u Zagrebu', te časopisi Prolog, Književna smotra tematski vezani uz autore. Lutkarski izvori bit će Povijest europskog lutkrastva Jurkowskog, lutke za kazalište i dušu Luke Paljetka, eseji o lutkarstvu Borislava Mrkšića, zbornik radova ' Hrvatsko lutkarstvo', za istraživanje repertoara lutkarskih kazališta hrvatske. Publikacije ' 30 godina PIF-a', '40 godina PIF-a'. Vlastito istraživanje repetoara kazališta, tehnika i metoda u radu glumca, programske knjižice, plakati, bilješke i komentari, članci o radu s lutkom, analitički članci, intervjui (Luka- revija za lutkarsko kazalište), eseji u domaćoj i stranoj periodici bit će bitan oslonac u kreiranju zaključka. Koristit ću se također praktičnom primjenom vježbi, radioničkih igara, razgovora i praćenja stvaralačkih postupaka nastalih po teorijskom predlošku proučavanih autora i kretivnom osobnom osmišljavanju kao susizvođačice i voditeljice projekta u stvaranju lutkarske igre 'Sedam smrtnih grijeha malograđana'. METODOLOGIJA: Metodom analize i interpretacije te komparativnom metodom usporedit će se priprema uloge u kazalištu Stanislavskog s radom glumca lutkara u kazalištu lutaka. Metodom kronologije pristupnica će iznijeti i dobiti uvid u učestalost izvođenja Brechtovih drama na pozornicama hrvtaskih kazališta s posebnim težištem na uprizorenju predstava u kazalištu lutaka europskih kazališta. U radu ću isto tako usporediti lutkarska kazališta Europe i njihovo izvođenje Brechta s našim.metodom analize i oprimjerivanja ukazat ću na primjenu teorijskih postavki iz Malog organona na rad u lutkarskom kazalištu. PLAN ISTRAŽIVANJA: Rad na disertaciji započet je godine prikupljanjem građe i praktičnim istraživanjem (gledanje predstava i procjena učestalosti te, funkcije paravana). U tom periodu pristupnica se upoznala s različitim načinima i ulogom paravana što je povezala sa stavovima i promišljanjima o paravanu u kazalištu Stanislavskog. Tijekom pristupnica je uspoređivala rad glumca u kazalištu s radom lutkara u lutkarskom kazalištu koji su se pripremali prema uputama Stanislavskog. Ustanovilo se što je zajedničko, a što čini razliku u pripremi, radu glumca na ulozi i radu lutkara na pripremanju iste godina posvećena je kronološkom istraživanju i sistematizaciji izvođenja Brechtovih djela u kazalištima te se došlo do zaključka da Brecht nije ni jednom uprizoren u lutkarskom kazalištu. Pristupnica je istražila mogućnosti primjene teorijskih postavki iz Malog organona na rad u lutkarskom kazalištu. Tijekom iščitavanjem literature povezane uz stvaralaštvo i djelovanje Antoina Artauda došlo se do zaključka da su njegova razmišljanja najudaljenija od lutkarskog kazališta. Istraživanje je pokazalo da se Artaud može naći samo u lutkarstvu za odrasle. Tijekom i planira se pisanje doktorskog rada te do ožujka predavanje prve verzije istog. U lipnju planirano je 452 / 6

53 izvođenje uprizorenog Brechtovog komada Sedam smrtnih grijeha malograđana kao lutkarske igre za odrasle uz primjenu teorijskih razmišljanja Stanislavskog u radu glumca i uz primjese Artaudovih elemenata kazališta okrutnosti. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Tema i područje ovog znanstvenog rada je dosada u Hrvatskoj neobrađena te bi provođenje predloženog istraživanja i analize predstavljalo koristan doprinos u teoriji lutkarskog kazališta. Znanstveni rad pokazat će postoji li opravdanost naslova kojim se Brechta, Stanislavskog I Artauda smješta u lutkarsko kazalište te mogu li se njihova iskustva i spoznajna dotignuća primjieniti u radu glumca, lutkara u lutkarskoj predstavi. Dosadašnje istraživanje ukazuje da je lutkarsvo namijenjeno djeci. Ovaj znanstveni rad, koristeći iskustva trojice velikih dramatičara želi pokazati da su njihova promišljanja dobrodošlo i u lutkarskom kazalištu ( za odrasle). Možda će nakon njega krenuti hrabrije suočavanje s tekstovima Brechta, metodama Stanislavskog i idejama Artauda u hrvatskom lutkarstvu Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Artaud, Antoin, Kazalište i njegov dvojnik, Hrvatski centar ITI- UNESCO, Zagreb, Batušić, Nikola, Uvod u teatrologiju, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, Bogner Šaban, Antonija, Hrvatsko lutkarstvo, MCUK, Zagreb, Brecht, Bertolt, Dijalektika u teatru, Beograd, Brecht, Bertolt, Mali organon za teatar, Dijalektika u teatru, Nolit, Beograd, Čečuk, Milan, Lutkari i lutke, Sarajevo, Grubišić, Vinko, Artaud, Hrvatski centar ITI- UNESCO, Zagreb Hejno, Vijeslav, Lutkar, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Jurkovski, Henrik, Povijest europskog lutkarstva, MCUK, Zagreb Kroflin, Livija, Zagrebačka zemlja lutkanija, MCUK, Zagreb Matan, Branko, Zapisi iznutra, pitanja br. 4/5, Zagreb, Muller, Dietmar, Hochverhertes Publikum, Puppentheater der Stadt Dresden,program, Dresden, Paljetak, Luko, Lutke za kazalište i dušu, MCUK, Zagreb, Scarpetta, Guy, Brecht i Artaud, Prolog 35/ 72, Zagreb, Stanislavski Sergejevič, Konstantin, Moj život u umjetnosti, Cekade, Zagreb, Stanislavski Sergejevič, Konstantin, Rad glumca na sebi, Cekade, Zagreb, Stanislavski Sergejevič, Konstantin, Rad glumca na ulozi, Cekade. Zagreb, Vujanić, Mirajna, Uz 100. rođendan Bertolta Brechta, Časopis Dubrovnik, br. 2-3, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) ,00 kn 553 / 6

54 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis dr.sc. Boris Senker Potpis Branka Rudman, prof. hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Branka Rudman, prof. hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti 654 / 6

55 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Branka Rudman, prof. hrv. jezika Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Poslijediplomski doktorski studij književnosti 3448 Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski hrvatski Primjena dramaturških iskustava Stanislavskog, Brechta i Artauda u kazalištu lutaka Implementation of dramaturgical experience of Stanislavski, Brecht and Artaud in puppet theatre Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr.sc. Boris Senker, red. prof. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu bsenker@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr.sc. Dubravka Crnojević - Carić, doc. Predsjednica povjerenstva Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu dubravka.crnojeviccaric@zg.t-com.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Boris Senker, red.prof. Član povjerenstva 3. dr.sc. Adriana Car-Mihec, red.prof, Članica povjerenstva Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci bsenker@ffzg.hr adriana.car-mihec@ri.tcom.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 16. ožujka Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 55

56 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Prije upisa u V. semestar Poslijediplomskoga doktorskog studija književnosti kandidatkinja je, sukladno tadašnjem programu studija, izradila kvalifikacijski rad koji je stručno povjerenstvo pozitivno ocijenilo. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskog rada Branke Rudman inventivno je odabrana: rad istražuje mogućnost primjene teorijskih i praktičnih iskustava B. Brechta, A. Artauda te K.S. Stanislavskog u kazalištu lutaka. Iskustvo europskih lutkarskih kazališta i primjeri uprizorenja pokazuju kako su navedeni autori itekako poticajni za lutkarsko kazalište. Područje ovog znanstvenog rada do sada je u Hrvatskoj neobrađeno te provođenje predloženog istraživanja predstavlja koristan doprinos u teoriji lutkarskog kazališta. Navedena tema nudi prostor za zanimljivu i značajnu komparaciju dosega i usmjerenja hrvatskog i europskog lutkarskog kazališta, a sve iz vizure teorijske misli. Kolegica Rudman u svom je sažetku rada pokazala temeljitu upućenost u dosadašnja postignuća lutkarskog teatra u Hrvatskoj, ali i upućenost u relevantnu teorijsku literaturu u odnosu na područje kojim se bavi. Evidentno je da pristupnica Rudman priprema temeljitu i stručnu argumentaciju kojom će poduprijeti svoje teze, kao i analizu primjera (case study) u kojem, primjerice, teorijski spis B. Brechta ( Mali organon za kazalište ) čita iz nove vizure, primjenjujući teze ovog klasika na drugi medij - lutkarski teatar. Riječ je o značajnim pomacima u odnosu na standardna tumačenja i uvide o prirodi lutkarskog teatra, pa je odabir teme, kao i način provedbe, potrebno pohvaliti i podržati. Mišljenje i prijedlog: 2 Budući da je riječ o zanimljivoj, dosad neobrađenoj i argumentirano predloženoj temi, za koju je kandidatkinja kvalificirana, mišljenja smo da ju se može prihvatiti te kandidatkinji odobriti pisanje disertacije pod predloženim naslovom. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): 2 56

57 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, doc. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Boris Senker, red. prof. 3. Dr. sc. Adriana Car-Mihec, red. prof U Zagrebu, 30. svibnja M.P

58 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: MARIJA KRALJEVIĆ, prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Lingvistika 6553 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Dinko Kraljević , Mostar, Bosna i Hercegovina Dinarski put 1e, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: marija.kraljevic@ffzg.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Engleski jezik i književnost; Hrvatski jezik i književnost, Dodiplomski, Hrvatska Znanstveni novak/asistent na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (svibanj do danas) - izvođač kolegija: Sintaksa 2 (na Preddiplomskom studiju anglistike) i Idiomatika i stilistika hrvatskoga jezika (na Diplomskom studiju prevoditeljstva na Odsjeku za anglistiku) - novak na projektu Teorijska kognitivnolingvistička istraživanja hrvatskog i drugih jezika - tajnica konferencije "Syntax of the World's Languages 5" (2012) - ISVU koordinator Odsjeka za anglistiku ( ) - voditeljica Zagrebačkog lingvističkog kruga (2008/2009) - tajnica Zagrebačkog lingvističkog kruga (2007/2008) Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Kraljević, Marija A cognitive perspective on quantification // The 10th International Cognitive Linguistics Conference Krakow, Poljska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 2.Kraljević, Marija; Grubišić, Marina Croatian dual // Central European Cognitive Linguistics Conference 158 / 8

59 Dubrovnik, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 3.Žic Fuchs, Milena; Kraljević, Marija Diminutives in Croatian: The Interface of Morphology, Semantics and Pragmatics // The 11th International Cognitive Linguistics Conference Xi'an, Kina, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 4.Kraljević, Marija Figurativnost jezika javne komunikacije strategije jezične manipulacije // Međunarodna konferencija Društva za primijenjenu lingvistiku Split, Hrvatska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Kraljević, Marija Kognitivna lingvistika // Simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Poreč, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Kognitivnogramatička analiza infinitivnih konstrukcija u engleskome i hrvatskome jeziku A Cognitive Grammar Analysis of Infinitive Constructions in English and Croatian Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Anglistika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Ivo Pranjković Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska ivo.pranjkovic@zg.t-com.hr Drugi mentor: doc.dr.sc. Mateusz-Milan Stanojević Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska mmstanoje@ffzg.hr KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1.Pranjković, I "Red riječi", u Mićanović, K. (ur.) Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: FF press, str Pranjković, I "Domašaji i ograničenja lokalističke teorije padeža", u Birtić, M. I Brozović, D. (ur.) Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani, Zagreb, Osijek: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofski fakultet u Osijeku, str Pranjković, I "Komunikacijski aspekt gramatičkoga opisa", u Bečanović, T. (ur.) Njegoševi dani 2: Međunarodni naučni skup Cetinje, avgust 2009., Podgorica, Filozofski fakultet, Institut za jezik i književnost, Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, str Pranjković, I "Prostorna značenja u hrvatskome jeziku", u Mićanović, K. (ur.) Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, str Pranjković, I "Vezničko i nevezničko da u hrvatskome jeziku", u Srdoč-Konestra, I. I Vranić, S. (ur.) Riječki filološki dani, 7, Rijeka: Međunarodni znanstveni skup Riječki filološki dani, str / 8

60 Drugi mentor: 1. Stanojević, M., Geld, R "New current relevance in Croatian: epistemic immediacy and the aorist", u Patard, A. I Brisard, F. (ur.) Cognitive Approaches to Tense, Aspect, and Epistemic Modality, Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, str Stanojević, M "Modeling epistemic distance: the Croatian l participle", Zagreb: Suvremena lingvistika. 37/72; Stanojević, M., Kryžan-Stanojević, B., Parizoska, J "A contrastive view of adjectives in Croatian, Polish and English: subjectification as a local phenomenon", Cognitive Studies. 11; Stanojević, M., Kryžan-Stanojević, B "Levels of constructional meaning: the confluence of the dative and middle voice in Polish and Croatian", Cognitive studies. 9; Stanojević, M., Geld, R "The dative in Croatian as a dominion phenomenon", Études Cognitives. 8; OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) U radu će se kontrastivno analizirati shematično značenje infinitivnih konstrukcija u engleskome i hrvatskome jeziku. Pod pojmom infinitivnih konstrukcija podrazumijevamo sve jezične jedinice kojima je glava infinitiv. Istraživanje će se temeljiti na građi iz Korpusa suvremenog američkog engleskog jezika te iz Hrvatskog nacionalnog korpusa. Građa će biti analizirana unutar teorijskog okvira Langackerove Kognitivne gramatike, koja gramatičke jedinice definira kao simboličke strukture (Langacker 1991:1) te Konstrukcijske gramatike Adele Goldberg, koja pokazuje da su i same gramatičke konstrukcije nositelji značenja, neovisno o konkretnom leksičkom inventaru (Goldberg 1995:1). Analizirat će se sintaktička funkcija infinitivnih konstrukcija unutar većih sintaktičkih cjelina, kao i njihovo unutarnje ustrojstvo te će se srazom tih dviju razina i kontrastiranjem rezultata iz dvaju jezika doći do zaključaka o značenjskim karakteristikama tih konstrukcija, a u konačnici i o shematičnom značenju cijele kategorije infinitivnih konstrukcija. The thesis will offer a contrastive analysis of the schematic meaning of infinitive constructions in English and Croatian. Infinitive constructions include all linguistic units which have an infinitive form as their head. The research will be based on the data acquired from The Corpus of Contemporary American English and The Croatian National Corpus. The data will be analyzed within the theoretical framework of Langacker's Cognitive grammar, which defines grammatical units as symbolic structures (Langacker 1991:1), and Goldberg's Construction grammar, which shows that grammatical constructions themselves carry meaning, independent of the specific lexical inventory (Goldberg 1995:1). These constructions will be analyzed in terms of their function within larger syntactic units, and in terms of their internal organization. By conflating these two levels of analysis and by contrasting the data from the two languages, we will draw conclusions about the semantic features of these constructions, and finally about the schematic meaning of the whole category of infinitive constructions. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Infinitiv je i gramatički i kognitivno zanimljiva kategorija. Iako se često navodi kao osnovni glagolski oblik (Haspelmath, 1989), on zapravo ima jako malo gramatičkih glagolskih obilježja. Morfološki gledano, infinitiv nema obilježja ni vremena ni lica ni broja, a jedina su mu glagolska obilježja leksički aspekt te prijelaznost (ako infinitiv promatramo zajedno s njegovim dopunama). Osim toga, sintaktička distribucija infinitivnih konstrukcija sličnija je distribuciji imenskih skupina, nego onoj glagolskih skupina (v. npr. Melvinger, 1980). Nameće se zaključak da je infinitiv zapravo granična kategorija između imenskih i glagolskih skupina, odnosno rečeno Langackerovom (1987) terminologijom, između 'stvari' i 'relacija'. I sam Langacker (1991:81-82) za infinitive kaže da nisu pravi glagoli, nego da izražavaju 'atemporalne relacije' tako što dokidaju sekvencijalno skeniranje karakteristično za glagole, te prizivaju sumarno skeniranje (v. i Radden i Dirven 2007:28). Tezu o graničnosti infinitiva kao kategorije potvrđuje i Givón (2001:26) kada govori o stupnjevitosti finitnosti, koju prikazuje kao kontinuum od najfinitnijih do najnefinitnijih oblika, u čijoj se sredini nalazi upravo infinitiv. 360 / 8

61 Pod pojmom infinitivnih konstrukcija podrazumijevamo sve jezične jedinice izgrađene oko infinitiva, to jest jezične jedinice kojima je glava infinitiv (za pregled nekih infinitivnih konstrukcija u hrvatskom v. npr. Melvinger, 1980; za engleski v. npr. Biber et al. 1999: ), koje onda mogu ili samostalno funkcionirati kao rečenični konstituent ili biti uklopljene u veće jezične jedinice ispod razine rečenice (kao što su primjerice prijedložne skupine koje sadrže infinitivnu konstrukciju). Takve konstrukcije primjerice uključuju infinitive (s njihovim dopunama) u funkciji subjekta (npr. Nije mudro čuvati sva jaja u istoj košari.; To keep all eggs in one basket is not wise.) i objekta (npr. Htjela mu je pomoći.; She wanted to help him.), dijela predikata koji slijedi iza kopule, a koji se tradicionalno naziva imenskim dijelom predikata (eng. subject complement ili subject predicative; npr. Cilj mi je dobro obaviti posao.; My goal is to do a good job.), namjerne infinitivne surečenice (npr. Otišao je kupiti auto.; He went to buy a car.) i druge. Istraživanje neće uključivati infinitivne oblike koji sudjeluju u tvorbi složenih glagolskih oblika, budući da se u njima infinitiv kombinira s visoko gramatikaliziranim jedinicama s kojima onda tvori finitnu konstrukciju, koja se ne može raščlaniti na samostalne sintaktičke sastavnice. Konstrukcije, prema Goldbergovoj (1995:1), definiramo kao suodnose oblika i značenja koji postoje neovisno od konkretnih leksičkih jedinica. Odnosno, konstrukcije su same po sebi nositelji značenja, koje nije ovisno o riječima koje pojedina konstrukcija sadrži. Iako ova postavka možda podsjeća na onu o autonomiji sintakse, svojstvenu generativnoj gramatici (v. npr. Chomsky, 1957), ona se od nje uvelike razlikuje postulirajući tezu o konstrukcijama kao nositeljima značenja, dok je u okviru generativnog pristupa gramatika (a posljedično i gramatičke jedinice) shvaćena poglavito kao skup pravila u koja se uvrštavaju leksičke jedinice. Konstrukcijska gramatika teži objasniti značenje svojstveno određenim rečeničnim obrascima i upravo je zbog toga pogodan teorijski okvir za predloženo istraživanje. Slijedeći načelo o nepostojanju sinonimije gramatičkih oblika (Goldberg, 1995), želimo utvrditi značenjsku podlogu različitih gramatičkih odabira, odnosno koje to specifične značenjske karakteristike suprotstavljaju infinitivne konstrukcije onim finitnima i/ili sintagmama koje se mogu pojaviti u sličnim ili jednakim sintaktičkim kontekstima. Pojam shematičnog značenja temelji se na Langackerovu poimanju sheme (Langacker, 1987), a podrazumijeva generalizirano značenje koje okuplja sva moguća pojedinačna, specifična značenja (ili značenjske ostvaraje) u jedinstvenu kategoriju u ovome slučaju, to bi bilo shematično značenje kategorije infinitivnih konstrukcija, koje bi se razlikovalo od shematičnoga značenja pojedinih finitnih konstrukcija. U hrvatskoj lingvističkoj tradiciji semantička je analiza bila ponajviše vezana za leksikološka istraživanja. Premda se značenje javlja kao važan dio opisa pojedinih morfoloških i sintaktičkih kategorija u hrvatskim gramatikama (v. npr. Silić i Pranjković, 2005:263; Katičić, 1986:24), sustavna semantička analiza uglavnom izostaje. Tako se u sklopu morfoloških pregleda navode neki dijelovi paradigmi u kojima značenje leksema utječe na gramatički oblik (npr. različiti akuzativni oblici sklonjivih riječi ovisno o tome označavaju li nešto živo ili neživo), ali utjecaj koji bi išao u obratnom smjeru (utjecaj gramatičkih konstrukcija na značenje izraza) većinom je neistražen. Štoviše, za različite sintaktičke konstrukcije kojima se opisuje ista izvanjezična situacija (primjerice aktivne i pasivne konstrukcije), tvrdi se da imaju isto značenje, a različit oblik (Katičić, 1986:143). Budući da bi postojanje dviju različitih sintaktičkih konstrukcija koje bi rezultirale identičnim značenje bilo krajnje neekonomično (v. npr. Langacker, 1987, 1999, 2009; Goldberg, 1995; Givón, 2001), možemo pretpostaviti da osim leksičkoga inventara i same konstrukcije pridonose značenju izraza (za konstrukcijski pristup sintaktičkoj analizi u hrvatskoj lingvistici v. Žic Fuchs, 2009), što analizu konstrukcija kao nositelja značenja čini preduvjetom iscrpna gramatičkog opisa jezika. U potpunosti se slažemo s Langackerom (1987:39) koji tvrdi da su rečenice s istim leksičkim inventarom, ali različitom gramatičkom organizacijom značenjski različite upravo zbog te različite gramatičke organizacije te slijedom toga smatramo da i gramatička razlika između infinitivnih i finitnih konstrukcija ima semantičku podlogu, ali i semantički učinak. Infinitivne konstrukcije, kao i nefinitne konstrukcije općenito (konstrukcije koje za glavu imaju infinitive i participe, to jest. glagolske pridjeve i priloge), u sintaktičkom su smislu gotovo neistražen dio hrvatske gramatike (v. npr. Maretić, 1963; Katičić, 1986; Pavešić et al., 1991; Barić et al., 1997; Težak i Babić, 2004; Silić i Pranjković, 2005). Opis njihovih sintaktičkih funkcija uglavnom je oskudan, a opis unutarnje strukture gotovo nikakav. Kao izuzetke treba istaknuti iscrpnu sintaktičku analizu infinitiva u hrvatskom jeziku Jasne Melvinger (1980), rađenu u okviru generativne gramatike te kontrastivno-tipološku studiju infinitivnih surečenica u subjektnoj i objektnoj funkciji u engleskom, njemačkom, hrvatskom i mađarskom jeziku (Brdar, 1994). S druge strane, finitne su konstrukcije precizno kategorizirane s obzirom na njihovu sintaktičku funkciju te do neke mjere i s obzirom na značenje (kada se radi o priložnim zavisnim rečenicama), ali ni njihovoj unutarnjoj strukturi nije toliko sustavno pristupano. Ono što ovdje treba naglasiti jest da se upravo samo finitne konstrukcije definiraju kao zavisne rečenice u hrvatskom gramatičkom opisu. To se uvelike razlikuje od gramatičkog opisa engleskoga jezika, u kojem se rečenicama smatraju i konstrukcije koje za jezgru imaju nefinitne glagolske oblike, uključujući i infinitiv. U engleskome su jeziku infinitivne konstrukcije iscrpno kategorizirane i analizirane unutar različitih teorijskih okvira (primjerice Anderson, 2007; Duffley, 1999, 2003; Egan, 2008; Haspelmath, 1989; Langacker, 2010; Los, 2005; Noël, 2003; Smith, 2009; Verspoor, 1999 i mnogi drugi), ali vrlo je malo studija koje nastoje iznaći njihovo shematično značenje, a još manje onih koje ih analiziraju kontrastiranjem dvaju ili više jezika. Kontrastiranjem podataka iz engleskoga jezika s onima iz hrvatskoga, dobit ćemo nove uvide u njihove značajke i tako pridonijeti opisu i analizi i jednoga i drugoga jezika, kao i spoznajama o odnosu gramatike i značenja, što je jedno od temeljnih pitanja i tema današnje lingvistike. 461 / 8

62 Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je ovoga rada kontrastivna analiza shematičnog značenja infinitivnih konstrukcija u engleskom i hrvatskom jeziku kroz sintaktičku i semantičku analizu njihova unutarnjeg ustrojstva, kao i njihovih mogućih funkcija unutar većih sintaktičkih cjelina. Istraživanje kreće od hipoteze da se infinitivne konstrukcije (unutar šire kategorije nefinitinh konstrukcija) od finitnih razlikuju ne samo svojim sintaktičkim ustrojstvom, nego i konstrukcijskim značenjem. Pokušat ćemo na temelju korpusnih podataka pokazati da se infinitne konstrukcije u dva jezika mogu promatrati kao krajnje shematične atemporalne relacije čije mogućnosti sintaktičkih kombinacija proizlaze iz navedenog shematičnog značenja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Analiza će se temeljiti na građi iz najvećega korpusa engleskoga jezika (Corpus of Contemporary American English) te najvećega korpusa hrvatskoga jezika (Hrvatski nacionalni korpus), koja će biti analizirana unutar teorijskog okvira Kognitivne gramatike (Langacker, 1987) i Konstrukcijske gramatike (Goldberg, 1995). Corpus of Contemporary American English odabran je zbog toga što je to najveći (425 milijuna pojavnica), najuravnoteženiji i najsuvremeniji korpus engleskoga jezika, koji pokriva razdoblje od do godine i obnavlja se jednom ili dvaput godišnje, što ga čini reprezentativnim i preciznim pokazateljem trenutačnoga stanja u jeziku. Osim toga, riječ je o potpuno označenom i lematiziranom korpusu, što će uvelike olakšati pretraživanje i odabir odgovarajućeg uzorka. Hrvatski nacionalni korpus (HNK) također je najveći (101 milijun pojavnica) korpus hrvatskoga jezika te je jedini hrvatski korpus koji omogućava pretraživanje prema morfosintaktičkim obilježjima, koje je nužan preduvjet ovakvoga istraživanja. Budući da HNK još nije postigao željenu ravnotežu, ne može poslužiti kao sasvim pouzdan pokazatelj učestalosti i distribucije istraživanih struktura. Ipak, riječ je o trenutno jedinom dostupnom objektivnom načinu dolaska do navedenih podataka. Stoga će naši zaključci o hrvatskome morati biti djelomice tentativni. Uz HNK konzultirat ćemo i Riznicu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja zbog ograničenih mogućnosti pretraživanja ne omogućava sustavnu analizu građe, ali može poslužiti za provjeru pojedinačnih primjera. Koristit ćemo se metodom analize na temelju korpusne građe te putem induktivnih zaključaka doći do konačnih generalizacija. Ova je metoda odabrana zato što omogućava analizu konkretne jezične građe, odnosno omogućava istraživanje koje kreće odozdo prema gore od građe prema kategorizaciji i zaključcima. Smatramo da takav pristup odgovara kognitivnolingvističkom jednorazinskom viđenju gramatike te tezi o neodvojivosti jezika od čovjeka i same jezične uporabe. Zbog te kompatibilnosti s teorijskim okvirom te zbog objektivnosti koju jamči istraživanju, analiza temeljena na korpusnoj građi odabrana je kao metoda za ovaj rad. Kako bismo dobili što reprezentativniji i što objektivniji uzorak, oba ćemo korpusa pretražiti prema morfološkom obilježju kako bismo izlučili sve infinitive. Budući da bi taj uzorak bio prevelik i samim time neobradiv u ovim okvirima (primjerice u HNK takvom pretragom pronalazimo više od milijun i šesto tisuća pojavnica), izdvojit ćemo nasumični uzorak od 4000 rečenica (po 2000 u svakom korpusu), a onda konstrukcije dobivene takvom metodom i kodirati te kontrastivno analizirati. Istraživanje neće uključivati infinitivne oblike koji sudjeluju u tvorbi složenih glagolskih oblika (primjerice futurā u engleskome i hrvatskome jeziku, u kojima se infinitiv kombinira s visoko gramatikaliziranim jedinicama (pomoćnim glagolima), s kojima tvori složene morfološke jedinice, koje su kao cjelina finitne jer finitnost dobivaju iz svoje gramatikalizirane sastavnice, te se ne mogu raščlanjivati na samostalne sintaktičke sastavnice). Prva razina analize bit će kategorizacija konstrukcija prema njihovoj sintaktičkoj funkciji u većoj sintaktičkoj jedinici. Da bismo to učinili, morat ćemo ih staviti u suodnos s predikatima kojima infinitivne konstrukcije služe kao argumenti te kodirati te predikate s obzirom na vrstu glagola koji sadrže, aspekt, vrijeme, lice te argumentnu strukturu. Na temelju kodiranja na prvoj razini dobit ćemo gramatički profil koji otvara mjesto infinitivnim konstrukcijama. S obzirom na to da gramatičke kategorije smatramo kategorijama koje imaju značenje, i s obzirom da jezik promatramo konstrukcijski, navedeni podaci omogućit će nam da odredimo koja je gramatička okolina pogodna za infinitivne konstrukcije. To će nam dopustiti da donosimo zaključke o značenju samih infinitivnih konstrukcija, koje se ne smije kositi s dobivenim rezultatima. Nakon toga prvoga koraka u kategorizaciji, infinitivne ćemo konstrukcije analizirati s obzirom na njihovu unutarnju strukturu, gdje ćemo same infinitive kodirati s obzirom na vrstu glagola, aspekt i argumentnu strukturu. Navedeni bi podaci trebali biti u skladu s prvom razinom analize, a omogućit će nam donošenje potpunijih zaključaka o značenjskom ustrojstvu infinitiva. Na obje ćemo razine korpus kodirati ručno za oba jezika. Točne kategorije i potkategorije koje ćemo kodirati za pojedine jezike bit će do kraja definirane tijekom same analize. Na temelju sraza ovih dviju razina analize semantički ćemo analizirati pojedine kategorije infinitivnih konstrukcija, a potom izlučiti i shematično značenje te pokazati kako se ono realizira u različitim kategorijama. Budući da u 562 / 8

63 analizi polazimo od građe, na temelju koje ćemo izvoditi induktivne zaključke o prirodi značenja infinitivnih konstrukcija, to ćemo značenje moći definirati tek kada provedemo cijelu analizu, koja će u konačnici pokazati je li moguće apstrahirati jedno shematično značenje ili ih možda ima i više. Treći je vid ove analize kontrastivna usporedba dobivenih rezultata u dva jezika. Kontrastivna analiza temeljena na korpusnoj građi ima dugu tradiciju u hrvatskoj anglistici (v. npr. radove zagrebačkog kontrastivnog projekta poput Filipović, 1985). Premda u ovom radu ne krećemo od paralelnog korpusa kakav se tradicionalno koristi u kontrastivnim analizama, ipak ćemo se moći koristiti osnovnim metodama kontrastivne analize. Kontrastiranje jezika donosi novu dimenziju analize jer omogućava rasvjetljavanje nekih pojavnosti ili značajki koje ne bi postale očite u analizi građe jednoga jezika, ali koje se pokazuju relevantnima pri srazu dvaju sustava i njihovih kategorija. Engleski i hrvatski dovoljno su strukturno slični jezici da bi njihove kategorije bile usporedive, ali su i dovoljno različiti (pripadaju različitim skupinama indoeuropskih jezika: germanskim, odnosno slavenskim) da bi kontrastiranje njihovih kategorija i značajki obogatilo analizu i jednoga i drugoga jezika. Primjerice, bogatiji morfološki sustav hrvatskoga jezika može nam pripomoći u rasvjetljavanju nekih sintaktičkih značajki i engleskoga jezika, u kojemu često nemamo eksplicitnih morfosintaktičkih obilježja kojima bismo mogli dodatno poduprijeti (ili testirati) sintaktičku i semantičku analizu. No to je samo jedan od mogućih doprinosa kontrastivne analize, zbog čega smatramo da je ova metoda neizostavan dio predloženoga istraživanja. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Ovim će se radom popuniti praznine koje postoje u opisu i analizi (sintaktičke strukture, funkcije i značenja) pa i samoj definiciji infinitivnih konstrukcija u hrvatskome jeziku te doprinijeti semantičkoj analizi tih konstrukcija u engleskome jeziku, a njihovim kontrastiranjem i analizom shematičnoga značenja steći će se nove spoznaje i o engleskom i o hrvatskom jezičnom sustavu te o semantičkoj komponenti gramatičkih konstrukcija općenito. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Anderson, J. M "Finiteness, mood, and morphosyntax", Linguistics 43, Cambridge: Cambridge University Press, Barić, E. et al Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 3. Biber, D. et al Longman Grammar of Spoken and Written English. Harlow: Pearson Education. 4. Brdar, M Infinitival Complement Clauses and Core Grammatical Relations Subject and Object in English, German, Croatian and Hungarian, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, doktorska disertacija 5. Chomsky, N Syntactic Structures, The Hague/Paris: Mouton 6. Duffley, P. J "The Use of the Infinitive and the -ing after Verbs Denoting the Beginning, Middle and End of an Event", Folia Linguistica 33, 3-4, Duffley, P. J "The Gerund and the to-infinitive as Subject", Journal of English Linguistics 31/4, Egan, T Non-finite Complementation: A Usage-based study of infinitive and ing-clauses in English. Amsterdam New York: Rodopi. 9. Filipović, R. (ur.) Chapters in Serbo-Croatian English Contrastive Grammar. Zagreb: Institute of Linguistics, University of Zagreb 10. Givón, T Syntax: An Introduction, vol. 2. Amsterdam: Benjamins. 11. Goldberg, A Constructions, Chicago: The University of Chicago Press 12. Haspelmath, M "From purposive to infinitive a universal path of grammaticization", Folia Linguistica Historica , Katičić, R Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Globus. 663 / 8

64 14. Langacker, R. W Foundations of Cognitive Grammar, volume I, Theoretical Prerequisites, Stanford, California: Stanford University Press. 15. Langacker, R. W Concept, Image, and Symbol: The Cognitive Basis of Grammar. Berlin: Mouton de Gruyter. 16. Langacker, R. W Grammar and Conceptualization. Berlin, New York: Walter de Gruyter 17. Langacker, R. W Investigations in Cognitive Grammar. Berlin, New York: Mouton de Gruyter 18. Langacker, R. W "Control and the mind/body duality: Knowing vs. effecting", u Tabakowska, E. et al. (ur.) Cognitive Linguistics in Action: From Theory to Application and Back (Applications of Cognitive Linguistics), Berlin, New York: Walter de Gruyter, Los, B The Rise of the To-Infinitive. Oxford: Oxford University Press 20. Maretić, T Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska. 21. Melvinger, J Sintaksa infinitiva u hrvatskom književnom jeziku, doktorska disertacija 22. Noël, D "Is there semantics in all syntax? The case of accusative and infinitive constructions vs. that-clauses", u Rohdenburg, G. i Mondorf, B. (ur.) Determinants of Grammatical Variation in English. (=Topics in English Linguistics, 43). Berlin: Mouton de Gruyter Pavešić, S. et al Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Globus. 24. Radden, G. i Dirven, R Cognitive English Grammar, Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Company 25. Silić, J., Pranjković, I Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska knjiga. 26. Smith, M. B "The Semantics of Complementation in English: A Cognitive Semantic Account of Two English Complement Constructions", Language Sciences 31, Elsevier, Težak, S., Babić, S Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. 28. Verspoor, M "To infinitives", u Stadler, L. i Eyrich, C. (ur.) Issues in Cognitive Linguistics, Berlin: Mouton de Gruyter, Žic Fuchs, M Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect, Zagreb: Nakladni zavod Globus Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 3000 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta 764 / 8

65 Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Ivo Pranjković Potpis doc.dr.sc. Mateusz-Milan Stanojević IZJAVA Potpis MARIJA KRALJEVIĆ, prof. Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis MARIJA KRALJEVIĆ, prof. 865 / 8

66 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Marija Kraljević, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Lingvistika 6553 Hrvatski Kognitivnogramatička analiza infinitivnih konstrukcija u engleskome i hrvatskome jeziku A Cognitive Grammar Analysis of Infinitive Constructions in English and Croatian Humanističke znanosti, jezikoslovlje, anglistika MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: prof.dr.sc. Ivo Pranjković Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska ivo.pranjkovic@zg.t-com.hr Drugi mentor: doc.dr.sc. Mateusz Milan Stanojević Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska mmstanoje@ffzg.hr Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. izv.prof.dr.sc. Branimir Belaj Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska branimir.belaj@os.t-com.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. prof.dr.sc. Ivo Pranjković 3. prof.dr.sc. Milena Žic Fuchs Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska ivo.pranjkovic@zg.t-com.hr mzicfuch@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 66

67 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskoga rada Marije Kraljević tiče se kontrastivne analize infinitivnih konstrukcija u hrvatskom i engleskom jeziku, a infinitivnim se konstrukcijama smatraju sve jezične jedinice kojima je glava infinitiv, a koje onda mogu ili samostalno funkcionirati kao rečenični konstituent ili biti uklopljene u veće jezične jedinice ispod razine rečenice (kao što su primjerice prijedložne skupine koje sadrže infinitivnu konstrukciju). Istraživanje kreće od hipoteze da se infinitivne konstrukcije (unutar šire kategorije nefinitinh konstrukcija) od finitnih razlikuju ne samo svojim sintaktičkim ustrojstvom, nego i konstrukcijskim značenjem.takve konstrukcije primjerice uključuju infinitive (s njihovim dopunama) u funkciji subjekta i objekta, dijela predikata koji slijedi iza kopule, a koji se tradicionalno naziva imenskim dijelom predikata ili pak namjerne infinitivne surečenice koje se inače u hrvatskoj jezikoslovnokroatističkoj tradiciji ne smatraju zavisnim surečenicama, za razliku od gramatičkog opisa engleskoga jezika, u kojem se rečenicama smatraju i konstrukcije koje za jezgru imaju nefinitne glagolske oblike, uključujući i infinitiv. Istraživanje neće uključivati infinitivne oblike koji sudjeluju u tvorbi složenih glagolskih oblika, budući da se u njima infinitiv kombinira s visoko gramatikaliziranim jedinicama s kojima onda tvori finitnu konstrukciju, koja se ne može raščlaniti na samostalne sintaktičke sastavnice. U istraživanju će biti primijenjen teorijsko-metodološki aparat konstrukcijskih gramatika, i to kognitivne gramatike R. Langackera i konstrukcijske gramatike A. Goldberg jer konstrukcijski pristupi teže objasniti značenje svojstveno određenim rečeničnim obrascima i upravo su zbog toga pogodan teorijski okvir za predloženo istraživanje. Od velike će pomoći biti i suvremene metode korpusne lingvistike u dijelu istraživanja koji će se ticati prikupljanja građe iz dvaju najreprezentativnijih korpusa hrvatskoga i engleskoga jezika Hrvatskoga nacionalnog korpusa i engleskoga korpusa Corpus of Contemporary American English. Vodeći se načelom o nepostojanju sinonimije gramatičkih oblika kao jednim od temeljnih načela kognitivnolingvističkih pristupa gramatici, pokušat će se utvrditi značenjska podloga različitih gramatičkih odabira, odnosno značenjskih karakteristika koje suprotstavljaju infinitivne konstrukcije finitnima koje se mogu pojaviti u sličnim ili jednakim sintaktičkim kontekstima. Cilj je ovoga rada kontrastivna analiza shematičnog značenja infinitivnih konstrukcija u engleskom i hrvatskom jeziku kroz sintaktičku i semantičku analizu njihova unutarnjeg ustrojstva, kao i njihovih mogućih funkcija unutar većih sintaktičkih cjelina, a pojam shematičnoga značenja temelji se na Langackerovu poimanju sheme te podrazumijeva generalizirano značenje koje okuplja sva moguća pojedinačna, specifična značenja u jedinstvenu kategoriju. U ovome slučaju to bi bilo shematično značenje kategorije infinitivnih konstrukcija koje bi se razlikovalo od shematičnoga značenja pojedinih finitnih konstrukcija. Ovim bi se radom trebale popuniti praznine koje postoje u opisu i analizi te samoj definiciji infinitivnih konstrukcija u hrvatskome jeziku te doprinijeti semantičkoj analizi tih konstrukcija u engleskome jeziku, a njihovim kontrastiranjem i analizom shematičnoga značenja infinitiva kao atemporalne relacijske predikacije trebale bi se steći nove spoznaje i o engleskom i o hrvatskom jezičnom sustavu, o semantičkoj komponenti gramatičkih konstrukcija općenito te spoznaje o mogućnostima sintaktičkih kombinacija infinitivnih konstrukcija koje omogućuje zajedničko shematično značenje atemporalne relacije. Mišljenje i prijedlog: Uvidom u priloženu dokumentaciju utvrdili smo da je kolegica Marija Kraljević odslušala i uspješno položila propisane ispite te stekla uvjete za izradu doktorskoga rada. Tema i nužnost njezine obrade kao i metodologija 2 67

68 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada te plan istraživanja valjano su obrazloženi, pa stoga predlažemo Fakultetskom vijeću da Mariji Kraljević odobri izradu doktorskoga rada pod naslovom Kognitivnogramatička analiza infinitivnih konstrukcija u hrvatskome i engleskome jeziku pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Pranjkovića i doc. dr. sc. Mateusza Milana Stanojevića. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) 3 NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1. izv.prof.dr.sc. Branimir Belaj, Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska (predsjednik Povjerenstva) Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. prof.dr.sc. Ivo Pranjković, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3. prof.dr.sc. Milena Žic Fuchs, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska

69 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada U Zagrebu, 17. lipnja M.P

70 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Mislav Benić, prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Lingvistika 6523 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Nevena Benić , Osijek, Hrvatska Sv. L. B. Mandića 8, Osijek, Hrvatska Telefon/mobitel: benicm@ffzg.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Studij latinskog jezika i rimske književnosti i njemačkog jezika i književnosti, Dodiplomski, Hrvatska Poslijediplomski doktorski studij lingvistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studij latinskoga jezika i rimske književnosti te njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; obranjen diplomski rad "Prozodijske nepravilnosti i neke osobitosti u stihovima zbirke: Pesme Franja Božičevića Natalisa priredio M. Marković Beograd, 1958." Jezična gimnazija u Osijeku Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Benić, Mislav. Der Akzent bei den Verben in der Mundart der Ortschaft Kukljica // Accent Matters. Papers on Balto-Slavic accentology / Pronk, Tijmen ; Derksen, Rick (ur.). Amsterdam, New York : Rodopi, Benić, Mislav. Der Akzent bei den Substantiven in der Mundart der Ortschaft Kukljica. // Baltistica. 7 (2011) ; (članak, znanstveni). 3.Benić, Mislav. Prozodija u Marulićevu epu "Davidias" i Bunićevu epu "De vita et gestis Christi". // Colloquia Maruliana (2010) ; (članak, znanstveni). 4.Benić, Mislav. 170 / 7

71 Natuknice o naglasku imenica u dativu i lokativu jednine u nekim govorima s novoštokavskim naglasnim sustavom kao smjernice za standardizaciju hrvatskoga jezika. // Croatica et Slavica Iadertina. 5 (2009) ; (članak, znanstveni). 5.Benić, Mislav. O antroponimima u Kukljici u 20. stoljeću. // Folia onomastica Croatica. 17 (2008) ; 1-18 (članak, znanstveni). 6.Benić, Mislav. Prozodijske i metričke osobitosti u latinskim pjesmama Frane Božićevića Natalisa. // Latina et Graeca. n. s. XII (2008) ; 5-34 (članak, znanstveni). 7.Benić, Mislav. Osnovni podaci o osječkoj akcentuaciji. // Filologija : casopis Razreda za filoloske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 48 (2007) ; 1-28 (članak, znanstveni). 8.Mislav Benić Der Akzent bei den Substantiven in der Mundart der Ortschaft Kukljica // IwoBA VI Vilnius, Litva, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 9.Mislav Benić Der Akzent bei den Verben in der Mundart der Ortschaft Kukljica // IwoBA III Leiden, Nizozemska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 10.Mislav Benić Naglasak imenica u govoru mjesta Kali // DA Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 11.Mislav Benić Prozodija u Marulićevu epu Davidias i Bunićevu epu De vita et gestis Christi // Colloquia Maruliana XIX Split, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 12.Mislav Benić Ударение глаголов в местности Кали на острове Угляне // IwoBA VII Moscow, Rusija, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Opis govora Kukljice Description of the Kukljica Dialect Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Kroatistika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: doc. Mate Kapović Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Drugi mentor: doc. David Mandić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska mkapovic@ffzg.hr dmandic@unipu.hr KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: The Accentuation of i-verbs in Croatian Dialects. // Studies in Slavic and General Linguistics. 37 (2011); Shortening of the Slavic Long Circumflex - One Mora Law in Croatian. // Wiener slavistisches 271 / 7

72 Jahrbuch. 57 (2011); Prilozi izučavanju kostrenske toponimije. // Zbornik Katedre čakavskoga sabora. Život, kultura i povijest Kostrene. IV (2011); (suautori: Paškvan, Branimir; Spicijarić Paškvan, Nina) Naglasak o-osnova muškoga roda u hrvatskom povijesni razvoj. // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 54 (2010); Čakavsko i kajkavsko u donjosutlanskoj akcentuaciji (na primjeru govora Drinja). // Hrvatski dijalektološki zbornik. 15 (2009); Drugi mentor: Naglasak // Fluminensia (2007); Dijalektološki povratak Marčani // Čakavska rič. 35/2 (2007); (suautorica: Pliško, Lina) Akut u jugozapadnim istarskim govorima // Hrvatski dijalektološki zbornik. 15 (2009); Mjesni govor Kacane // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 35 (2009); (suautorica: Pliško, Lina) Govori općine Ližnjan. Sveučilište Jurja Dobrile. Pula (suautorica: Pliško, Lina) OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Ovaj bi rad trebao obuhvatiti gramatiku govora mjesta Kukljice na otoku Ugljanu. Preciznije definirano: u ovom radu namjeravam temeljito opisati glasove i morfologiju većinom najkonzervativnijih kukljičkih govornika i pisanih primjera kukljičkoga govora koji su mi bili dostupni, te prikazati bitnije karakteristike njihove sintakse. Nadalje, u radu ću se detaljno baviti kukljičkom prozodijom kako općenito, tj. na fonetsko-fonološkoj razini, tako i posebno, tj. u oblicima i tvorbi riječi, a u nekim naznakama i u sintaksi. Osim toga, pri opisu imenica osobitu ću pažnju posvetiti opisu vlastitih imenica, tj. kukljičkih toponima i, u nešto većoj mjeri, kukljičkih antroponima. Poseban opis kukljičkoga leksika i frazeologizama ostaje za granicama ovoga rada. Iako je kukljički govor i sociolingvistički vrlo zanimljiv jer se sve više stapa sa socijalno superiornim govorima, i o tom ću njegovu aspektu moći dati tek pokoju napomenu. This dissertation would envolve a grammar of the dialect of the village Kukljica on the island of Ugljan. More precisely defined: in this work I am going to describe thoroughly the sounds and the morphology mostly of the most conservative Kukljica speakers and of the accessible written examples of the Kukljica dialect, and also to present some important characteristics of its syntax. Furthermore, I am going to deal in more details with the prosody of the Kukljica dialect both on the phonetic and phonological level and in morphology and derivation (partly in syntax as well). In the description of nouns I shall pay special attention to the description of proper nouns, ie. of the Kukljica toponyms and especially of the Kukljica anthroponyms. A separate description of Kukljica lexicon and phraseologisms is beyond the scope of this work. Although the dialect of Kukljica is very interesting from the view of sociolinguistics because of its progressive mixing with socially superior dialects, this will just be brushed upon in the dissertation. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Kukljica je najjužnije naselje na otoku Ugljanu, a južno od Kukljice je otok Pašman. Kukljički govor pripada srednjočakavskomu (ikavsko-ekavskomu) dijalektu. Među ugljanskim je govorima jedinstven po tom što kao graničan govor s nekim pašmanskim govorima dijeli neke značajke koje s njima ne dijele ostali ugljanski govori. Iako se za nj ne može reći da je jedan od najkonzervativnijih otočkih govora, ipak vrlo često čuva staro jezično stanje i dobar je predstavnik ugljanskih govora i njihova poveznica s pašmanskima. Jasno je da kukljički govor ima i svoje posebnosti koje također zaslužuju pažnju lingvista. Međutim, budući da je Kukljica turističko mjesto, nadalje zbog toga što su Kukljičani većinom pomorci, kao i zbog općenito velike mobilnosti kukljičkoga stanovništva, arhaični je kukljički govor jedan od najugroženijih govora otoka Ugljana, a možda je i najugroženiji. Naime, kukljički govori samo staro stanovništvo a kod mlađih se taj govor javlja samo u tragovima, koji jedini imaju šanse da prežive duže od nekoliko desetljeća. 372 / 7

73 Dosada nije objavljen nijedan rad koji obuhvatno pristupa gramatici kukljičkoga niti ikojega drugoga ugljanskoga govora. Postoji amaterski "Rječnik govora mjesta Kukljice" Tomislava Maričića Kukljičanina, koji nije bez mana, ali pruža obilje građe i, ako se čita kritički, vrlo je koristan kao rječnik, a donekle i kao izvor gramatičkih podataka. Opisi koji zahvaćaju puno veći prostor od mjesnoga govora kao što su "Čakavsko narječje - fonologija" Milana Moguša, "Čakavsko narječje" Josipa lisca i "Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt" Ive Lukežić, premda nezaobilazni u proučavanju govora čakavskoga narječja, već prema svojoj koncepciji daju samo osnovne karakteristike kukljičkoga govora. I radovi Božidara Finke o dugootočkim i pašmanskim govorima pružaju brojne i korisne podatke za opis tim govorima susjednoga kukljičkoga govora. Za bavljenje antroponimima - kako hrvatskima općenito, tako i kukljičkima - relevantne su među ostalim monografije Petra Šimunovića "Uvod u hrvatsko imenoslovlje", "Hrvatska prezimena" i "Nadimci u Hrvata", a za bavljenje kukljičkom toponimijom značajna je "Toponimija jadranskog prostora" Petra Šimunovića i osobito "Toponimija otoka Ugljana" skupine autora. Postoji i nekoliko kraćih radova koji se u većoj ili manjoj mjeri tiču kukljičkoga govora, kao "Blagdanska imena u tkonskom, saljskom, kukljičkom i sestrunjskom govoru" Sanje Vulić, "Fraze i izrijeke mjesta Kukljice" Tomislava Meštrića i tri moja članka ("Der Akzent bei den Verben in der Mundart der Ortschaft Kukljica", "Antroponimi u Kukljici u 20. stoljeću" i "Der Akzent bei den Substantiven in der Mundart der Ortschaft Kukljica"), ali svi ti radovi zajedno opisuju samo manji dio kukljičke gramatike, a i u onom dijelu koji opisuju, dali bi se proširiti i dopuniti. Prema tome, o kukljičkom se govoru, kao i o ostalim ugljanskim govorima, može još puno toga reći, a i potrebno je to učiniti što prije. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Neposredan je cilj ovoga rada stvaranje prvoga cjelokupnoga opisa gramatike kukljičkoga govora: u prvom redu njegovih glasova, prozodije, oblika i tvorbe riječi, a potom i sintakse. Cilj je pak takva opisa da se od izumirućega kukljičkoga govora sačuva sve ono što se može sačuvati s jedne strane kao kulturno blago, a s druge kao materijal koji bi čakavolozima, slavistima, indoeuropeistima i drugima mogao poslužiti za daljnja istraživanja. Moja je hipoteza da kukljički govor, kao i mnogi drugi naši govori, krije mnoge lingvistički zanimljive arhaizme i inovacije te stoga zaslužuje detaljan i kompletan opis, utoliko više, što se u današnje vrijeme ubrzano mijenja, a lingvisti bez dovoljno podataka ne mogu obaviti znanstvenu analizu. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad će se temeljiti na dvije skupine izvora. Glavni su mi izvor podataka mještani Kukljice. To su većinom mještanke starije od 60 godina, ali ima i muškaraca i Kukljičana koji više ne žive u Kukljici. Pored toga služim se i pisanim izvorima. Primaran je pisani izvor kukljička poezija Karla Bačića, Ante Karlića, Tomislava Maričića i Tomislava Meštrića, a sekundarni su izvori dosad objavljeni radovi o kukljičkom govoru. Nadalje, da bih kukljički govor mogao staviti u kontekst, prikupit ću na terenu i iz literature najbitnije podatke o susjednim ugljanskim i pašmanskim govorima. Podatke dobivene slušanjem i snimanjem živoga govora dopunjavam ispitivanjem prema samostalno sastavljenim upitnicima, a pisane podatke uvijek provjeravam kod izvornih govornika. Opis kukljičkoga govora zamislio sam u tri dijela. U prvom ću dijelu obraditi glasove, tj. opisat ću fonetiku i fonologiju (uključujući i prozodiju) kukljičkoga govora. U drugom (morfološkom) dijelu namjeravam obraditi oblike imenica, pridjeva, zamjenica i glagola te većinom sufiksalnu tvorbu (a manjim dijelom prefiksaciju i složenice) imenica pridjeva i glagola te reći nešto o nepromjenljivim riječima. Pri opisu oblika i tvorbe riječi detaljno se bavim prozodijom, a unutar opisa imenica posebnu ću pažnju posvetiti vlastitim imenicama, osobito antroponimima. U trećem dijelu opisujem neke sintaktičke karakteristike kukljičkoga govora. U njem dajem osnovne podatke o sintaksi jednostavne (kongruencija, sintaksa padeža, sintaksa glagola i infinitiva) i složene rečenice te redu riječi. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekuje se da će ovaj rad donijeti dosta novih podataka o dosada slabo istraženoj gramatici kukljičkoga govora te ih objediniti s već postojećim podacima o tom govoru i nekim podacima o okolnim govorima. Kao prva gramatika jednoga govora otoka Ugljana on bi trebao upotpuniti dijalektološke i onomastičke spoznaje o govorima toga otoka i srednjočakavskom dijalektu općenito i time čakavologiji, baltoslavenskoj akcentologiji itd. pružiti građu za daljnja znanstvena istraživanja. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Benić, Mislav 2009, "O antroponimima u Kukljici u 20. stoljeću", Folia onomastica Croatica 17, Benić, Mislav 2011, "Der Akzent bei den Verben in der Mundart der Ortschaft Kukljica" (Accent Matters/SSGL: 1-17). Benić, Mislav 2011, "Der Akzent bei den Substantiven in der Mundart der Ortschaft Kukljica", Baltistica VII, / 7

74 Budovskaya, Elena, Houtzagers, Peter, 1994, "Phonological characteristics of the Čakavian dialect of Kali on the island of Ugljan", Studies in Slavic and General Linguistics 22 ), Amsterdam: Rodopi. Finka, Božidar 1964, "Saljske dječje igre i običaji (etnografsko-jezičnomelografski prinos)", Zbornik za narodni život i običaje 42, Finka, Božidar 1971, "Čakavsko narječje", Čakavska rič 1, 1, Finka, Božidar 1971, "Upotreba nepromjenjivih riječi u čakavskim govorima na Dugom otoku", Čakavska rič 1, 2, Finka, Božidar 1972, "O govorima na zadarskom otočju", Ljetopis 76, Finka, Božidar 1977, "Dugootočki čakavski govori", Hrvatski dijalektološki zbornik 4, Finka, Božidar 1987, "Mjesto govora otoka Pašmana među obližnjim govorima", Pašmanski zbornik, Zadar, Finka, Božidar 1996, "O naglasnom kolebanju u tkonskom govoru", Zadarska smotra 45, 4-6, Holzer, Georg 2005 (2006), «Zur relativen Datierung prosodischer Prozesse im Gemeinslavischen und frühen Kroatischen», Wiener Slavistisches Jahrbuch 51: Houtzagers, Peter, Budovskaya, Elena, 1996, "Nominal and verbal inflexion in the Čakavian dialect of Kali on the island of Ugljan", Studies in Slavic and General Linguistics 23, Amsterdam: Rodopi. Kalipedia Kalsbeek Janneke 1998, The Čakavian Dialect of Orbanići Near Žminj in Istria, Amsterdam Atlanta, GA: Rodopi. Kapović, Mate 2003, Razvoj starih dugih samoglasa u hrvatskom i ostalim slavenskim jezicima, Filologija 41: Kapović, Mate 2010, «Naglasak o-osnova muškog roda u hrvatskom - povijesni razvoj», Filologija 54: Kapović, Mate (u tisku), «Naglasak imenica srednjeg roda u hrvatskom - povijesni razvoj», HDZ. Langston, Keith, 2006, Čakavian prosody, Slavica Publishers, Bloomington, Indiana. Ligorio, Orsat, Kapović, Mate (u tisku), "O naglasku dvosložnih o-osnova s kratkosilaznim naglaskom u Dubrovniku", Croatica et Slavica Iadertina VII Lisac, Josip Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje. Zagreb. Lukežić, Iva, Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka. Mandić, David, Postanak praslavenskih naglasnih paradigmi kod imenica i njihova sudbina u hrvatskom jeziku (doktorski rad u rukopisu). Maričić Kukljičanin, Tomislav, Rječnik govora mjesta Kukljice na otoku Ugljanu, Matica hrvatska, Zadar. Maričić Kukljičanin, Tomislav, 2003, Kukljica (monografija), Matica hrvatska, Zadar. Matasović, Ranko, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb. Menac-Mihalić, Mira 1995, "Naglasak glagolskog pridjeva radnog u čakavskom narječju", Filologija 24-25, Menac-Mihalić, Mira 1996, "Naglasni odnosi infinitiva i prezenta u čakavskom narječju", Radovi Zavoda za slavensku filologiju 30-31, / 7

75 Menac-Mihalić, Mira 1997, "Odnos naglaska i roda u glagolskom pridjevu trpnom", Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova I. / Damjanović, Stjepan (ur.), Zagreb, Menac-Mihalić, Mira 2003 (2005), "Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom", Folia onomastica Croatica 12/13, Skračić, Vladimir (ur.), Toponimija otoka Ugljana, Sveučilište u Zadru, Zadar. Šimunović, Petar 2002, "Metaforičnost u toponimiji zadarsko-šibenskih otoka", Čakavska rič 1-2, Šimunović, Petar 2003, "Nadimci u Hrvata", Govor XX, 1-2, Šimunović, Petar 2005, Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora, Zagreb. Šimunović, Petar 2006, Hrvatska prezimena, Zagreb. Šimunović, Petar 2009, Uvod u hrvatsko imenoslovlje, Zagreb. Šimunović, Petar 2011, Čakavska čitanka: tekstovi, prikazbe, priručni rječnik, bibliografija, Zagreb. Vranić, Silvana 1997, "Realizacija finalnoga slogovnoga /l/ u govorima čakavskoga narječja", Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika 2, , Pečuh. Vranić, Silvana 2003, "Iz sintakse paških čakavskih govora", Hrvatski dijalektološk zbornik 12, Vranić, Silvana 2004, "Glagolski oblici u govoru Metajne na otoku Pagu", Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, Vranić, Silvana 2006, "Odnos infinitiva i prezenta u govorima sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu", Croatica et slavica Iadertina 2, Vranić, Silvana 2010, "Naglasni tipovi imenica u govoru Novalje na Pagu", Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlja 36, Vranić, Silvana 2011, Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu 2, Morfologija, Matica Hrvatska, Ogranak Novalja - Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 15000kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika dr. sc. Dunja Brozović Rončević 675 / 7

76 Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc. Mate Kapović Potpis doc. David Mandić IZJAVA Potpis Mislav Benić, prof. Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Mislav Benić, prof. 776 / 7

77 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Mislav Benić, prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Lingvistika 6523 Opis govora Kukljice Description of the Kukljica Dialect Humanističke znanosti / Filologija / Kroatistika MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: doc. Mate Kapović doc. David Mandić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. red. prof. Mira Menac- Mihalić 2. red. prof. Silvana Vranić 3. doc. David Mandić 4. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska mkapovic@ffzg.hr dmandic@unipu.hr mmenac@ffzg.hr silvana@ffri.hr dmandic@unipu.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održana 24. svibnja Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 77

78 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana teme doktorskoga rada nije predviđena programom studija. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predložena tema doktorskoga rada Mislava Benića "Opis govora Kukljice" pokazuje da bi doktorat mogao biti izvorni rad i vrijedan znanstveni doprinos hrvatskoj dijalektologiji. Smatramo da kandidat može temu istražiti, analizirati i donijeti zaključke u skladu s onim što je predviđeno. Mišljenje i prijedlog: Pregledavši priloženu dokumentaciju, utvrdili smo da Mislav Benić ispunjava uvjete predviđene programom poslijediplomskoga studija. Filozofski fakultet ovlašten je za područje kojemu pripada predložena tema disertacije. Predloženi mentori u potpunosti zadovoljavaju sve potrebne uvjete za uspješno vođenje ove disertacije. S obzirom na značenje odabrane teme te njezinu metodološku razradu u priloženome sinopsisu, predlažemo Fakultetskomu vijeću i Vijeću poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta da Mislavu Beniću odobri izradu disertacije pod naslovom "Opis govora Kukljice". Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Povjerenstvo smatra da nema potrebe za izmjenom ili doradom naslova. 2 Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): - Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 1. semestar 2012/13. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 2 78

79 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada ocjenu teme i predlaganje mentora 1. red. prof. Mira Menac-Mihalić 2. red. prof. Silvana Vranić 3. doc. David Mandić U Zagrebu, 1. srpnja M.P

80 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Jana Willer-Gold, mag. ling. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Lingvistika u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Mirna Willer i Hrvoje Gold , Zagreb, Hrvatska Ksaverska cesta 99, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: 091/ jwgold@ffzg.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.University College London, Linguistics, Poslijediplomski magisterij, Ujedinjeno Kraljevstvo 2.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Francuski jezik i književnost i Opća lingvistika, Dodiplomski, Hrvatska do danas: Znanstvena novakinja-asistentica, Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 1.Gnjatović, Tena; Willer-Gold, Jana. Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa // Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard (ur.). Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku / Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, (poster,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 2.Erdeljac, Vlasta; Willer-Gold, Jana. Priroda stručne terminologije i problemi njezina učenja. // Društvo i jezik: višejezičnost i višekulturalnos / Society and Language: Multilingualism and Multiculturality / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Erdeljac, Vlasta; Willer-Gold, Jana. Eksplicitno i implicitno u učenju jezika: lingvistička perspektiva // Rano učenje hrvatskoga jezika 2 / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ENCSI - Europski centar za sustavna i napredna istraživanja, Vlasta Erdeljac i Jana Willer-Gold 180 / 9

81 Eksplicitno i implicitno u usvajanju jezika: lingvistička perspektiva // The 2nd International Conference on Advanced and Systematic Research (ECNSI-2008) Zadar, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Tena Gnjatović i Jana Willer-Gold Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa // 24. međunarodni znanastveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku Osijek, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 6.Vlasta Erdeljac i Jana Willer-Gold Priroda i problemi učenja stručnih termina // The 3rd International Conference on Advanced and Systematic Research (ECNSI-2009) Zadar, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Minimalistički pristup strukturi glagolskih skupina sa složenom dopunom u hrvatskom jeziku A minimalist approach to the structure of verb phrases with a complex complement in Croatian Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Opće jezikoslovlje (lingvistika) PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Milan Mihaljević Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Drugi mentor: prof.dr.sc. Vlasta Erdeljac Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska mihalj@stin.hr verdelja@ffzg.hr KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Mihaljević, Milan Pitanja u hrvatskome jeziku. Sintaksa hrvatskoga jezika/književnost i kultura osamdesetih. Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. Krešimir Mićanović. Zagreb : Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola. Zagreb, Mihaljević, Milan. Strukturni i nestrukturni padeži u hrvatskom jeziku // Sintaksa padeža / Birtić, Matea ; Brozović Rončević, Dunja (ur.). Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Filozofski fakultet Osijek, Mihaljević, Milan. The Structure of Complements of Verbs of Perception in Croatian // A Linguist's Linguist : Studies in South Slavic Linguistics ih Honor of E. Wayles Browne / Franks, Steven ; Chidambaram, Vrinda ; Joseph, Brian (ur.). Bloomington, Indiana : Slavica Publishers, Str Mihaljević, Milan. Sintaktička svojstva najstarijih hrvatskoglagoljskih tekstova // Mnogokratnite prevodi v južnoslavjanskoto srednovekovie / Taseva, Lora ; Marti, Roland ; Jovčeva, Marija (ur.). Sofija : Goreks Pres, 2006 (2007) Mihaljević Milan. O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole. Od fonetike do etike: Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića. Ivo Pranjković (ur.). Disput, Zagreb (2005): str / 9

82 Drugi mentor: Vlasta Erdeljac. Mentalni leksikon: modeli i činjenice. Zagreb : Ibis grafika, (monografija). Erdeljac, Vlasta; Sekulić, Martina. Syntactic-semantic relationships in the mental lexicon of aphasic patients. // Clinical Linguistics and Phonetics. 22 (2008), 10-11; Erdeljac, Vlasta; Willer-Gold, Jana. Eksplicitno i implicitno u učenju jezika: lingvistička perspektiva // Rano učenje hrvatskoga jezika 2 / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ENCSI - Europski centar za sustavna i napredna istraživanja, Str OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) U sklopu širega problema utvrđivanja mjerila za razlikovanje rečenične dopune od dodatka glagolu kao teorijski okvir analize primijenjen je minimalistički program. Brisanjem dubinske strukture iz modela univerzalne gramatike, fokus se u minimalizmu premješta na leksička obilježja glagola čime se postiže egzaktniji nadzor nad brojem i vrstom argumenata, a time i precizniji opis te transparentnije razgraničavanje odabirnog, sintaktičkog i obavijesno-strukturnog utjecaja na odnos odabrane dopune i glagola te dodatka i glagola. Osnovni je cilj rada na primjeru složene imenske skupine istražiti uklapanje presupozicije u argumentnu strukturu glagola stava. Na teorijskoj će se razini preispitati teorijska relevantnost zadanoga strukturnoga ostvarenja i subkategorizacijskoga okvira te će se utvrditi potreba za njegovim redefiniranjem s pomoću leksičkih obilježja. Premda će doneseni zaključci vrijediti za hrvatski jezik, doseg njihovih implikacija procijenit će se na jezicima koji ukazuju na jednako i/ili suprotno određene parametre. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) The research will be conducted within the minimalist framework and the issue of determining the conditions for differentiating the verb's complement phrase (CP) complement from CP adjunct. In the Minimalist program, following the abandonment of Deep-Structure from Universal Grammar, the research focus is transferred to the lexical features of the verb. This allows for a more precise identification of the number of its arguments and types of its complex complements; and, for a more transparent disentangling of selectional, syntactic and information structural factors conditioning the relation between the verb and the selected complement and the verb and an optional adjunct. The main objective of this research is to analyse the process of incorporating a presupposition into the argument structure of an attitude verb, exemplified by the complex NP. The relevance of the Canonical Structural Realization and the subcategorisation will be re-evaluated, and the latter may be redefined in terms of lexical features. The explanatory adequacy of the implications of the research will be evaluated on languages with similar or equal parameter setting to Croatian. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) 382 / 9

83 Kroz povijest generativne gramatike mijenjao se i fokus istraživanja, pri čemu je, sukladno rezultatima, revidiran i model univerzalne gramatike (Chomsky, 1965, 1981, 1986a, 1986b, 1995, 1999). No od samih početaka mijene fokusa istraživanja dovode do neovisnih razrada u jeziku međusobno ovisnih pojava. U generativnoj gramatici, Huangovo (1982) ograničenje područja izvlačenja koje u svojoj definiciji sadrži pojam upravljanja, dijeli konstituente na dopune (komplemente, tj. objektne rečenice) i ne-dopune (subjektne rečenice i dodatke), čime je opravdana njihova mogućnost izvlačenja. Prema definiciji upravljanja, dopune su oni konstituenti kojima leksička glava lokalno c-komandira, u konkretnom primjeru kada glagol upravlja svojim objektom. Važnost lokalnosti očituje se na primjeru konstituenata kao što je složena imenska skupina (NP) (Ross, 1977). Zbog njezine unutarnje strukture ([ VP V [ NP... [ N' N CP]]], previše čvorova između rečenične dopune (rečenične skupine (CP)) i leksičke glave glagola (V)) ograničenje lokalnosti nije zadovoljeno. A ograničenje leksičke glave (L-označavanje) podrazumijeva da su dopune (ili argumenti) glagola samo oni konstituenti kojima glagol dodjeljuje tematsku ulogu, pri čemu se ponajprije misli na individualnu (imensku), a ne i na ne-individualnu (rečeničnu) tematsku ulogu. U padežnoj se teoriji također upotrebljava pojam upravljanja (Chomsky, 1986a). To je strukturni odnos koji mora biti zadovoljen kako bi konstituentu bio provjeren padež. Stoga i padež (preciznije padežni filtar (Safir, 1985)) može poslužiti kao jasan pokazatelj teorijske opravdanosti razlikovanja dopuna od ne-dopuna. Međutim, padež ima i dodatnu dijagnostičku ulogu. On se od samih početaka nameće kao jasan pokazatelj razlikovanja dopuna u obliku imenskih skupina od rečenične skupine (CP). Zbog toga razloga subkategorizacijski okviri (Grimshaw, 1979) koji u sebi sadrže jednoznačne obavijesti o gramatičkoj kategoriji dopune (NP, CP) svakoga pojedinoga glagola potencijalno gube na snazi (Pesetsky, 1981). Vratimo li se na ograničenje područja izvlačenja, potrebno je naznačiti da je taj uvjet postavljen na temelju opažanja razlika u ograničenjima izvlačenja (A'pomaka: wh-pomicanje, topikalizacije, relativizacije i sličnih transformacija (Chomsky, 1965)) iz navedenih konstituenta (Ross, 1977). Budući da ne-dopune (dodaci) ne dopuštaju izvlačenje i stoga tvore donekle neovisne sintaktičke objekte, njih analogijom prema Rossovu radu zovemo i sintaktičkim otocima. Zbog takve njihove prirode, na pionirski rad D. Lebeauxa (1988), nadograđuju se ideje o derivacijskim uzrocima (sintaktičkoga) ponašanja dodataka: kasno spajanje (Stepanov, 2001), acikličko spajanje (Nunes i Uriagereka, 2000) i sl. Paralelno s tim objašnjenjem razvija se i razumijevanje postojanja otoka sa semantičkog stajališta. Ako glavni glagol i dodatak ne čine jedinstven događaj, izvlačenje nije moguće (Trustwell, 2007). Problem razlikovanja dopuna od ne-dopuna provlači se kroz sva razdoblja generativne gramatike, budući da gore izloženi subkategorizacijsko-sintaktička mjerila za njihovo razlikovanje često presijecaju složeni konstituenti unutar glagolske skupine (VP) kao što je složena NP. Složenost tog problema uočava se već samim opisom i usporedbom strukture VP u različitim, jezicima, npr. engleskome (Ross, 1977) i nizozemskome (Bennis, 2005). No, uzmemo li u obzir pristup koji sintaktička mjerila izvlačenja objašnjava obavijesnom strukturom (É. Kiss, 1998) jednoznačnost kategoriziranja složene NP kao složene dopune ili ne-dopune dobiva novu dimenziju. N. Erteschik-Shir (1973) pokazuje da je izvlačenje moguće samo iz onih konstituenta (dopuna) koji su dominantni u određenome kontekstu, tj. koji su u fokusu. Ako je sam glagol u fokusu njegova dopuna pada u pozadinu te izvlačenje iz nje nije moguće. Do toga dolazi kada se referent subjekta služi glagolom da njime iskaže svoj stav o tvrdnji iz prethodnoga diskursa. Glagole u fokusu ona naziva ne-premošćujućim glagolima. No, zbog transparentnosti njihove pragmatičke prirode, zvat ćemo ih u radu glagolima stava (predložiti, prihvatiti, negirati, potvrditi, podržati i sl.). Nadalje, premda je antecedens dopune glagola stava, tj. tvrdnju, zbog njezine značenjske složenosti potrebno poistovjetiti s ne-individualnim tematskim ulogama, čini se da one u derivaciji podliježu istim uvjetima kao i individualne, tj. imenske tematske uloge. U prilog toj pretpostavci govore istraživanja nominalizacije finitnih rečenica radi dodjele padeža (Muller i Sternefeld (1995); Koster (1999); Roussou (1991); Fabb (1984); Massam (1985)). Na tragu povezivanja tih istraživačkih pitanja je rad P. Biskupa (2006) koji pri objašnjavanju ponašanja dopuna i dodataka uzima u obzir obavijesnu strukturu, te rad A. Stepanova (2001) koji navodi kao važno i tematsko mjerilo analize dodataka (Stepanov, 2001; Rappaport, 1991). Ti radovi dodatno podupiru stav zauzet u ovome radu prema kojemu se upravo istraživanjem VP glagola stava otvara prostor daljnjemu proučavanju i razumijevanju ponašanja složenih konstituenata koji su, iako sintaktički dodaci, tematske dopune. Konačno, primjer složene NP pronalazimo i u hrvatskome jeziku u čijim je gramatikama ona definirana kao rezultat uvrštavanja izrične (zavisne) rečenice uz pokaznu zamjenicu ili apstraktnu imenicu koja je objekt glagola glavne rečenice, dodatno tumačeći njezin sadržaj (Barić i sur., 2003; Katičić, 1991). U minimalizmu se nakon uklanjanja dubinske strukture iz modela univerzalne gramatike, pažnja premješta na leksikon i uvjete na 483 / 9

84 sučelju logičke forme (LF) i fonološke forme (PF) koji ograničavaju područje djelovanja operacije pomicanja (izvlačenja). Minimalistički program (Chomsky, 1995) inzistirajući na provjeri leksičkih obilježja kao rezultatu odabira (Fanselow, 2001), nudi egzaktniji pregled broja i vrste argumenata s obzirom na skup leksičkih obilježja glagola (tematske uloge (Reinhart, 2002); padež (Woolford, 2006)), preciznije razlikovanje dopuna od ne-dopuna, te transparentnije istraživanje strukture i sintaktičkoga ponašanja kao i obavijesne strukture složenih konstituenata u jeziku kao što je složena NP. Dakle, budući da minimalizam pruža potrebne alate za precizno istraživanje strukture VP glagola stava, on je sukladno tome odabran za teorijski okvir ovoga rada. Međutim, premda je minimalizam stavio u središte pozornosti leksikon, čini se da još uvijek nedostaje jasna klasifikacija glagola prema tim obilježjima. Smatramo da bi upravo jasno određena leksička obilježja glagola stava ponudila dio koji nedostaje u kategoriziranju i razumijevanju ponašanja složenih dopuna i dodataka te razumijevanju njihova nejedinstvenoga kodiranja u jezicima kao i razlike u njihovoj strukturi. Stoga zaključujemo da je nužna njihova razrada, koja je dosad u minimalizmu bila zanemarena. Kako primjere glagola stava sa složenom dopunom koja je dodatno i morfološki obilježena padežom pronalazimo u hrvatskome jeziku, zaključujemo da hrvatski jezik pruža mogućnost rekonstrukcije leksičkih obilježja tih glagola, a time i preciznije definiranje sintaktičke i pragmatičke prirode složene NP kao složene dopune glagola stava. Ovaj doktorski rad, želeći objasniti složenu NP kao primjer složene dopune, ima za cilj objediniti jezično samouvjetovana, ali kroz povijest teorijski neovisno razrađena područja. U tu svrhu, služit ćemo se kompozicijsko-dinamičkim pristupom sagledavanja složene NP iz perspektive leksičkih obilježja glagola, sintaktičkih odnosa i ograničenja, te obavijesne strukture. Takav će pristup nametnuti interpretaciju glagolske skupine i njegove složene dopune kao jedinstvene cjeline na sučelju logičke i fonološke forme. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Osnovni je cilj rada istražiti uklapanje presupozicije (rečenične tematske uloge) u argumentnu strukturu glagola stava, pri čemu je rezultat projekcije složena NP. Polazi se od pretpostavke da precizniji odabir i razrada skupa obilježja u leksikonskom članku glagola (npr. tematska uloga, padež) omogućuje veću fleksibilnost u provjeri obilježja u derivaciji, čineći transparentnijim uvid u međudjelovanje obilježja, derivacije i obavijesne strukture. Na teorijskoj će se razini preispitati relevantnost zadanoga strukturnoga ostvarenja i subkategorizacijskoga okvira te će se utvrditi potreba za njegovim redefiniranjem s pomoću leksičkih obilježja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Postavljanju osnovnoga problema i pretpostavki istraživanja u okviru minimalističke teorije prethodit će teorijska rasprava utemeljena na povijesnome pregledu i suvremenim opisima proučavanih pojava. U svrhu provođenja istraživanja građa će biti prikupljena iz dva različita izvora (i) sustavnim će se pretraživanjem korpusa (Riznice i Hrvatskog Nacionalnog Korpusa; te, uz odobren pristup, pravnih tekstova) prikupiti primjeri glagola stava sa složenom NP dopunom; (ii) ispitivanjem intuicija izvornih govornika. U istraživanju će, prvo, na odabranim primjerima iz (i) koji će sačinjavati građu (A), biti provedene sintaktička, semantička i pragmatička analiza, te analiza obavijesne strukture glagolske skupine općenito kao i same složene NP. Primijenit će se četiri vrste testova. 584 / 9

85 Standardnim testovima (supstitucije, brisanja, koordinacije) utvrdit će se konstituentska struktura glagolske skupine i složene NP. Testovima pomicanja (topikalizacije, fokusiranja, cijepanja) utvrdit će se sintaktičko ponašanje jedinica unutar glagolske skupine i složene NP. Obavijesna uloga i značenje koje složena NP ima unutar glagolske skupine bit će provjerena klasičnim pragmatičkim testovima (postavljanja pitanja, negacijom presupozicije). Uloga glagolske skupine i složene NP u obavijesnoj strukturi ispitat će se testovima za obavijesnu strukturu (fokusne i kontrastne čestice, naglasne cjeline). Primjenom navedenih testova na primjere iz građe (A) bit će izvedeni novi primjeri koji će sačinjavati građu (B). Zatim će uslijediti ispitivanje intuicija izvornih govornika. Ono će biti provedeno pismenim testom vrednovanja gramatičke ispravnosti sastavljenim od pitanja zatvorenog tipa na primjerima iz građe (A) i (B). Prvotna svrha testa je provjera intuicija izvornih govornika, te će biti provedeno na 20 ispitanika. Budući da taj test indirektno omogućuje uvid u trenutno stanje hrvatskoga jezika, važno je da svaki ispitanik u potpunosti riješi test kako bi se utvrdila sustavnost u njihovim odgovorima. Također je potrebno da budu jasno naznačeni oni primjeri na koje su svi ispitanici odgovorili jednoznačno, oni primjeri kod kojih se intuicija ispitanika razlikuje i oni kod kojih ispitanici ne mogu ponuditi jednoznačan odgovor. Kod posljednje vrste odgovora ispitanici će biti zamoljeni da napišu popratne komentare koji će biti sustavno prikazani u rezultatima. Drugo, radi preciziranja skupa obilježja koja su pohranjena u leksičkome članku glagola stava, kao i preciziranja semantičkih/pragmatičkih (modifikator, apozicija) vrijednosti glagolske dopune, bit će potrebno utvrditi sljedeće podatke na primjerima iz građe (A) i (B): (i) subkategorizacijski okvir glagola stava, odnosno tip njegove dopune (NP i/ili CP); (ii) vrstu tematske uloge koju glagol pripisuje argumentu (individualnu ili ne-individualnu (rečeničnu)) te odgovara li ta uloga ulozi teme na ljestvici tematskih uloga; (iii) kako je dopuni tih glagola pripisan padež (strukturni, leksički ili inherentni) te odgovara li padež leksičkomu obilježju ili glavi K padežne skupine (KP); (iv) potrebno je ispitati semantičku i sintaktičku prirodu subjekta tih glagola (obezličenjem). Treće, kako bi se stekao uvid u međudjelovanje procesa provjere leksičkih obilježja glagola i obavijesne strukture u derivaciji, potrebno je definirati samu operaciju spoji (učinak uvjeta C); način provjere svakoga pojedinoga obilježja (tematske uloge, padeža) glagola (simultano, nasljeđivanjem) te poklapa li se vremenski trenutak spajanja V i NP u VP ([ VP V NP]) s trenutkom provjere obilježja glagola njegovom dopunom. Uz teorijske argumente, rezultati će istraživanja poslužiti kao temelj za potvrdu postavljenih pretpostavki istraživanja te razrješenje osnovnoga problema. Ako se u građi (A) ili (B) pojave primjeri koje postavljene pretpostavke ne mogu objasniti, bit će potrebno preoblikovati postavljene pretpostavke ili uvesti dodatne pretpostavke kako bi i ti primjeri bili uključeni u opis. Premda će zaključci doneseni na temelju provedenoga istraživanja vrijediti ponajprije za složene NP i hrvatski jezik, doseg će se njihovih implikacija procijeniti na jezicima koji ukazuju na jednako i/ili suprotno određene parametre. Rezultati istraživanja poslužit će za usporedbu složene NP s njoj strukturno sličnim, a po sintaktičkome ponašanju istim konstrukcijama kao što je relativna rečenica, kako u hrvatskome tako i u drugim jezicima. Ta će usporedba precizirati ograničenja (leksička obilježja glagola, ponajprije razliku između individualne i neindividualne tematske uloge, te obavijesnu strukturu) koja određuju bogatstvo sadržaja N(P) (prazan element, pokazna zamjenica, apstraktna imenica ili opća imenica) i vezu N(P) s CP. Tako će u kontrastivni odnos biti postavljena derivacija složene NP izvorno generirane i relativne rečenice (pravilo apozicije, pomak), što će pridonijeti razlikovanju funkcije konstituenta NP unutar VP u dvije konstrukcije koje se uspoređuju. Nadalje, uspoređene će biti i CP dopune glagola stava s finitnim i infinitnim CP dopunama glagola mišljenja i sl. s obzirom na sintaktičko ponašanje i obavijesnu strukturu (preklapanje njihova sintaktičkoga ponašanja sa sintaktičkim ponašanjem složene NP upućivalo bi na to da je sam padež, ali ne i sadržaj N neovisan o obavijesnoj strukturi), ali i s priložnim glagolskim dodacima i to s obzirom na domet, trenutak spajanja i trenutak slanja PF-u i LF-u. Usporedba s drugim jezicima bit će provedena prema padežnome parametru s obzirom na to je li padež morfološki izražen ili nije (hrvatski, korejski, japanski, grčki i hindski nasuprot engleskome, nizozemskome, njemačkome, francuskom) i prema parametru smjera upravljanja glave V (hrvatski, francuski i engleski nasuprot japanskome, nizozemskome i njemačkome) kada mu je sestra NP i/ili CP te koje su strukture rezultat slučajnoga preklapanja tih dvaju parametara. Usporedba zaključaka o razlikama složene NP i relativne rečenice s (pro)nominaliziranom rečenicom u jezicima koji poznaju sve tri konstrukcije dodatno će pomoći u razjašnjavanju prirode padeža i pomaka. Na kraju će biti provjereno omogućuju li zaključci ovoga rada dodatni uvid u pojave koje se ili isprepliću ili marginalno dotiču ili one koje do sada uopće nisu dovedene u odnos s proučavanim strukturama, kao što su učinak uvjeta C, ekstrapozicija, rekonstrukcija, konjunktiv, dalekometna sročnost, nedopušten pomak, rečenični komentar, koordinacija, udvajanje zamjenice, proširivanje faze, restrukturiranje. Postavljanju osnovnoga problema i pretpostavki istraživanja u okviru minimalističke teorije prethodit će teorijska rasprava utemeljena na povijesnome pregledu i suvremenim opisima proučavanih pojava. 685 / 9

86 Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Primjenom minimalizma na jezik koji morfološki ostvaruje padeže utvrdit će se stupanj utjecaja takvoga određenja parametara na provjeru utvrđenih leksičkih obilježja glagola presupozicijom. Identificiranjem leksičkih obilježja glagola stava usustavit će se naizgled nedosljedno sintaktičko ponašanje i strukturno oprimjerenje njihovih složenih dopuna i dodataka. Naglasak na kompozicijsko-dinamičkome pristupu čini dodatke sintaktički važnim objektima i podupire njihovo daljnje proučavanje. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Barić et al. (2003) Hrvatska gramatika. Školska knjiga, Zagreb. 2. Bennis, H. J. (2005) Gaps and Dummies. Amsterdam Academic Archive, Amsterdam University Press. 3. Biskup, P. (2006) Adjunction, Condition C, and the Background Adjunct Coreference Principle. Proceedings of the 25th West Coast Conference on Formal Linguistics, ed. Donald Baumer, David Montero, and Michael Scanlon Chomsky, N. (1965) Aspects of the Theory of Syntax. MIT Press, Cambridge, MA. 5. Chomsky, N. (1981) Lectures on Government and Binding. Foris, Dordrecht. 6. Chomsky, N. (1986a) Knowledge of language: its nature, origin and use. Praeger, New York. 7. Chomsky, N. (1986b) Barriers. MIT Press, Cambridge, Mass. 8. Chomsky, N. (1995) The minimalist program. MIT Press, Cambridge, Massachusetts/London. 9. Chomsky, N. (1999) Derivation by phase. MIT occasional papers in Linguistics 18. Cambridge, Mass.: MIT 10. Erteschik-Shir, N. (2006) Bridge Phenomena. U Everaert, Martin and Henk van Riemsdijk, (ur.) The Blackwell Companion to Syntax (SynCom), Vol.1 Blackwell, Oxford Fabb, N. (1984) Syntactic Affixation. PhD dissertation MIT. 12. Fanselow, G. (2001) Features, Theta-Roles, and Free Constituent Order. Linguistic Inquiry, Vol. 32, No. 3: / 9

87 13. Grimshaw, J. (1979) Complement Selection and Lexicon. Linguistic Inquiry, Vol. 10: Huang, C.-T. J. (1982) Logical relations in Chinese and the theory of grammar. PhD dissertation MIT. 15. Katičić, R. (1991) Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za Gramatiku. 2., ponovljeno izd. Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Globus, Zagreb. 16. É. Kiss, K. (1998) Discourse-Configurationality in the Languages of Europe. In: A. Siewierska (szerk.), Constituent order in the Languages of Europe. Mouton de Gruyter, Berlin, str Koster, J. (1999) Empty Objects in Dutch. Ms. University of Groningen. (20. svibnja 2011.) 18. Lebeaux, D. (1988) Language acquisition and the form of the grammar. Ph.D. dissertation, University of Massachusetts, Amherst. 19. Massam (1985) Case Theory and the Projection Principle. PhD dissertation MIT. 20. Muller, G. & W. Sternefeld (1995) Extraction, Local Variation, and the Theory of Barriers. U: Egli U. et al (ur.) Lexical Knowledge in the Organization of the Language. Amsterdam: Benjamins. 21. Nunes, J. & J. Uriagereka (2000) Cyclicity and extraction domains. Syntax 3: Pesetsky, D. (1991) Zero Syntax: vol. 2: Infinitives. (20. svibnja 2011.) 23. Rapoport, T.R. (1991) Adjunct-predicate licensing and D-structure. U S. D. Rothstein (ur.). Syntax and semantics 25. Perspectives on Phrase structure: Heads and licensing New York: Academic Press. 24. Reinhart, T. (2002) The Theta System: An Overview. Theoretical Linguistics Vol. 28, No.3: Ross, J. (1977) Constraints on Variables in Syntax. PhD dissertation MIT. 26. Roussou, A. (1991) Nominalised Clauses in the Syntax of Modern Greek. UCL Working Papers in Linguistics 3: Safir, K. J. (1985) Syntcatic chains. Cambridge University Press. 28. Stepanov, A. (2001) Late adjunction and minimalist phrase structure. Syntax 4: Trustwell, R. (2007) Extraction from Adjuncts and the Structure of Events. Lingua117: Woolford, E. (2006) Lexical Case, Inherent Case, and Argument Structure. Linguistic Inquiry, Vol. 37, No. 1: Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 2000kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta Vlasta Erdeljac 887 / 9

88 Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Milan Mihaljević Potpis prof.dr.sc. Vlasta Erdeljac IZJAVA Potpis Jana Willer-Gold, mag. ling. Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Jana Willer-Gold, mag. ling. 988 / 9

89 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Područje/polje: Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Jana Willer-Gold, mag. ling. Filozofski fakultet, Zagreb Poslijediplomski doktorski studij lingvistike hrvatski Minimalistički pristup strukturi glagolskih skupina sa složenom dopunom u hrvatskom jeziku A minimalist approach to the structure of verb phrases with a complex complement in Croatian Područje: humanističke znanosti, polje: opće jezikoslovlje (lingvistika) MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: dr. sc. Milan Mihaljević, znastveni savjetnik Staroslavenski institut, Zagreb, Hrvatska mihalj@stin.hr Drugi mentor: dr. sc. Vlasta Erdeljac, izv. prof. Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska verdelja@ffzg.hr Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Matea Birtić, viša znan. suradnica. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb mbirtic@ihjj.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Milan Mihaljević, znastveni savjetnik 3. dr. sc. Vlasta Erdeljac, izv. prof. Staroslavenski institut, Zagreb Filozofski fakultet, Zagreb mihalj@stin.hr verdelja@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, 24. studenoga Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 89 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

90 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Temu doktorskoga rada "Minimalistički pristup strukturi glagolskih skupina sa složenom dopunom u hrvatskom jeziku" kandidatkinja je izabrala i predložila u dogovoru s mentorima dr. sc. Milanom Mihaljevićem i dr. sc. Vlastom Erdeljac. U sklopu širega problema utvrđivanja mjerila za razlikovanje rečenične dopune od dodatka glagolu kao osnovni zadatak svojemu radu postavila je istraživanje kako se presupozicija uklapa u argumentnu strukturu glagola stava (negirati, potvrditi, zabraniti, podržati i sl.). To će istražiti na primjeru složene imenske skupine u hrvatskome jeziku, a tako dobivene rezultate provjerit će i na drugim jezicima koji ukazuju na jednako ili suprotno određene jezične parametre. Istraživanju pristupa s pretpostavkom da precizniji odabir i razrada skupa obilježja u leksikonskom članku glagola omogućuje veću fleksibilnost u provjeri obilježja u derivaciji, čineći transparentnijim međudjelovanje obilježja, derivacije i obavijesne strukture. Prikazu rezultata provedenih istraživanja prethodit će u disertaciji teorijska rasprava utemeljena na povijesnom pregledu i suvremenim opisima proučavanih pojava. Istraživanja će se temeljiti na korpusu prikupljenom iz triju izvora: 1. iz stručne literature, 2. sustavnim pretraživanjem pravnih tekstova i 3. ispitivanjem izvornih govornika. Hipoteze i rezultati dobiveni istraživanjem korpusa provjeravat će se testiranjem izvornih govornika pismenim testom vrednovanja gramatičke ispravnosti ciljno odabranih primjera sastavljenim od pitanja zatvorenoga tipa. U istraživanju će prvo biti provedene sintaktička i semantička/pragmatička analiza radi utvrđivanja sintaktičke i obavijesne strukture glagolske skupine općenito, ali i samostalne složene NP. Služit će se pritom standardnim sintaktičkim testovima supstitucije, brisanja, koordinacije i pomicanja te pragmatičkim testovima. Da bi preciznije odredila leksička obilježja glagola stava morat će utvrditi: (i) supkategorizacijski okvir glagola stava, (ii) vrstu tematske uloge koju glagol pripisuje argumentu, (iii) kako je dopuni tih glagola pripisan padež i (iv) ispitati semantičku i sintaktičku prirodu subjekta tih glagola. Rezultati istraživanja poslužit će za usporedbu složene NP s njoj strukturno sličnim konstrukcijama kao što je relativna rečenica, kako u hrvatskome tako i u drugim jezicima. Usporedba s drugim jezicima bit će provedena prema padežnom parametru (je li padež morfološki izražen ili nije) i prema parametru smjera upravljanja glave V te koje su strukture rezultat slučajnoga preklapanja tih dvaju parametara. Na kraju kandidatkinja namjerava provjeriti omogućuju li njezini zaključci dodatni uvid u pojave koje se isprepliću ili marginalno dotiču s proučavanim strukturama (primjerice ekstrapozicija, rekonstrukcija, konjunktiv, dalekometna sročnost, nepravilan pomak, rečenični komentar, koordinacija, udvajanje zamjenice, proširivanje faze, restrukturiranje). Obradba je teme koju je zacrtala pristupnica u potpunosti izvediva, a njezino istraživanje obećava rezultate koji će biti vrijedan izvorni znanstveni doprinos jer je u našoj kroatistici i jezikoslovlju općenito dosad bilo malo istraživanja koja se temelje na postavkama minimalističkoga programa, najrecentnije inačice generativnoga pristupa jeziku. Ako istraživanja i na njima temeljeni doktorski rad budu tako dobro teorijski utemeljeni i provedeni tako kako je opisano u predloženom sinopsisu, tada nema sumnje da ćemo dobiti vrlo vrijedan izvorni znanstveni rad koji će biti važan ne samo za našu kroatistiku i jezikoslovlje, nego i šire za opće jezikoslovlje u cjelini. Mišljenje i prijedlog: Iz priložene se dokumentacije vidi da je Jana Willer-Gold izvršila sve obveze na Poslijediplomskome doktorskom studiju lingvistike, da sudjeluje u znanstvenoistraživačkome projektu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, da je objavila tri izvorna znanstvena članka i sudjelovala na trima znanstvenim skupovima. Predloženu temu "Minimalistički pristup strukturi glagolskih skupina sa složenom dopunom u hrvatskom jeziku" povjerenstvo ocjenjuje vrlo zanimljivom i važnom, kako za hrvatsko jezikoslovlje i kroatistiku tako i za opće jezikoslovlje u cjelini, a dosadašnji rad pristupnicu kvalificira za obradbu spomenute teme. Stoga predlažemo da se predložena tema doktorskoga rada prihvati. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 90 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

91 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Matea Birtić, viša znan. suradnica Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Milan Mihaljević, znastveni savjetnik 3. dr. sc. Vlasta Erdeljac, izv. prof U Zagrebu, 26. lipnja godine M.P. 91 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

92 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Marijana Krmpotić, dipl. arheolog Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Arheologija 7056 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Dušanka Martinec, Marijan Martinec , Zagreb, Hrvatska Dankovečka 108b, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: marijanamartinec@hotmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, jednopredmetna arheologija, Dodiplomski, Hrvatska Od godine zaposlena u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Službi za arheološku baštinu. Od do godine zaposlena u Hrvatskim šumama d.o.o. u Službi za uređivanje šuma na evidentiranju i kartiranju arheoloških nalazišta na područjima kojima gospodare HŠ d.o.o. Od godine nadalje sudjelovala kao dio stručne ekipe na brojnim arheološkim istraživanjima, sustavnim i zaštitnim, također radila poslove restauriranja keramike te crtanja arheoloških nalaza. Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Pojava transdanubijske inkrustirane keramike u sjevernoj Hrvatskoj The appearance of transdanubian encrusted pottery in northern Croatia Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Arheologija / Prapovijesna arheologija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) 192 / 7

93 Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: doc.dr.sc. hrvoje potrebica Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska hpotrebi@ffzg.hr Drugi mentor: dr.sc. daria ložnjak dizdar, znanstvena suradnica Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska dldizdar@iarh.hr KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: The Late La Tene culture in central Slavonia (Croatia) (suautor: M. Dizdar), u: Halina Dobrzanska, Vincent Megaw i Paulina Poleska (ur.), Celts on the Margin. Studies in European Cultural Interaction 7th century BC - 1st century AD (Dedicated to Zenon Wozniak), Institute of Archaeology and Ethnology of the Polish Academy of Sciences, Krakow 2005, Aegean Concepts in the Eastern Hallstatt Culture?, u: Ioanna Galanaki, Helena Tomas, Yannis Galanakis i Robert Laffineur (ur.), Between the Aegean and Baltic Seas. Prehistory Across Borders, Aegaeum 27, Université de Liège, Liège 2006., Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with Special Concern to the Area of Thessalonica, u: Peter Biehl i Yuri Rassamakin (ur.), Import and Imitation in Archaeology, Schriften des Zentrums fur Archaologie und Kulturgeschichte des Schwartzmeerraumes 11, Beier & Beran, Langenweissbach 2008, Grci u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Jasminka Poklečki Stošić (ur.), Antički Grci na tlu Hrvatske, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010., Religijski aspekti keramičkih nalaza u pogrebnom ritualu starijeg željeznog doba. Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju. 18, Pula 2010., Kneževi željeznog doba. Arheološke studije halštatske kulture, Meridijani, Samobor Drugi mentor: Daria Ložnjak, Nalazišta brončanoga doba na vinkovačkom području, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu vol. 18 (2001), Zagreb 2001., Daria Ložnjak Dizdar, Contribution to Understanding (Non)Existing Relations between Croatian Danube Region and Aegean at the Beginning of Second Millenium BC, Between the Aegean and Baltic Seas, Prehistory across Borders, Proceedings of the International Conference Bronze and Early Iron Age Interconnections and Contemporary Developments between the Aegean and the Regions of the Balkan Peninsula, Central and Northern Europe, University of Zagreb, April 2005 / Galanaki, Ioanna ; Tomas, Helena ; Galanakis, Yannis ; Laffineur, Robert (ur.). - Liege : Univeriste de Liege, Histoire de l' art et archeologie de la Grece antique, University of Texas at Austin, Program in Aegean Scripts and Prehistory, Daria Ložnjak Dizdar, Grobovi uglednica mlađe faze kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj.Prilog poznavanju ženske nošnje kasnog brončanog doba na prostoru južne Panonije, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu XLII, Zagreb 2009, Daria Ložnjak Dizdar, Graves of the early Urnfield culture in northern Croatia. Some remarks and 293 / 7

94 questions, Christoph Gutjahr/Georg Tiefengraber (Hrsg.), Beiträge zur Mittel- und Spätbronzezeit sowie zur Urnenfelderzeit am Rande der Südostalpen, Akten des Internationalen Symposiums am 25. und 26. Juni 2009 in Wildon/Stmk., Internationale Archäologie - Arbeitsgemeinschaft, Symposium, Tagung, Kongress 15 (= Hengist-Studien 2), Verlag Marie Leidorf, Rahden/Westf., 2011, Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj novi izazovi (ur. Marko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić), Osijek OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Tema disertacije su okolnosti pod kojima se transdanubijska inkrustirana keramika javlja na području sjeverne Hrvatske. Na osnovu reevaluacije postojećih pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza s ovog prostora istražit će se na kojem se supstratu navedena kultura pojavljuje te da li na prostoru južno od Drave uopće egzistira, ili se radi tek o kulturnim utjecajima sa sjevera. Ispitat će se njezini odnosi s istovremenim kulturnim manifestacijama s materijalom kojih se javlja povezana na području sjeverne Hrvatske, prvenstveno licenskom keramikom. Također će se, komparacijom s nalazima kulture transdanubijske inkrustirane keramike s njenog matičnog prostora rasprostiranja u Transdanubiji, uspostaviti kronološki niz zatvorenih nalaza na prostoru sjeverne Hrvatske. Navedeno će pridonijeti pojašnjenju slike zbivanja tijekom mlađe faze ranog odnosno početne faze srednjeg brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj kao krajnjem jugozapadnom dijelu šireg geografskog područja Karpatske kotline. The theme of dissertation are the circumstances under which the transdanubian encrusted pottery appears on the territory of northern Croatia. On the basis of reevaluation of the known archaeological finds from this region it will be explored on which substrat this culture is appearing and does it even exist here, or is it only the case of cultural infulences from the North. Its relations with the simultaneous cultural manifestations, primarily with Litzen ceramic, will also be examined. By comparising the finds of transdanubian encrusted pottery from the northern Croatia with the ones from Transdanubia, the chronological range of the finds from undisturbed features found on the croatian territory will be established. This will contribute to the clarification of the picture of the younger phase of the Early and the inital phase of the Middle Bronze Age in northern Croatia as a southeastern part of the wider geographical area of Carpathian basin. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Kultura transdanubijske inkrustirane keramike definirana je već na samom početku 20. st. te su uočene stanovite razlike između materijala s područja sjeverne i onog s područja južne Transdanubije. Kultura je poznata prvenstveno na osnovu istraživanja groblja, dok su naselja nešto slabije istražena. Uobičajen grobni ritual jest paljevinski ukop, no poznati su i kosturni ukopi male djece u keramičkim posudama. Većina groblja ove kulture sastoji se od maksimalno 30-tak grobova, dok su veće nekropole rijetke te se na osnovu toga može zaključiti da su osnovu populacije činile manje obiteljske zajednice. Najveći broj istraženih naselja kulture transdanubijske inkrustirane keramike su kratkotrajna, što dovodi do zaključka da se radi o nomadskim zajednicama. Najčešća su jednoslojna naselja koja čine pravokutni nadzemni objekti, a pojavljuju se i mala utvrđena naselja na uzvisinama koja su moguće u funkciji refugija. Također su poznata i dugotrajnija naselja na tellovima. Ekonomija stanovništva bazirala se na poljodjelstvu te stočarstvu i lovu. Kultura je rasprostranjena na području praktično cijele Transdanubije te se njena teritorijalna rasprostranjenost uglavnom poklapa s područjem njoj prethodne Kisapostag kulture, osim što na sjeveru prelazi preko Dunava u jugozapadnu Slovačku, a na jugu su njeni nalazi poznati s područja sjeverne Hrvatske, predstavljeni prvenstveno materijalom južnotransdanubijske skupine. Uglavnom je prihvaćeno mišljenje da supstrat za razvoj kulture transdanubijske inkrustirane keramike predstavlja Kisapostag kultura. U novije je vrijeme izdvojena prijelazna faza kasne Kisapostag u ranu kulturu transdanubijske inkrustirane keramika nazvana Kisapostag 3 fazom. Nalazi upućuju da je riječ o kontinuiranom razvoju Kisapostag kulture u novu kulturnu manifestaciju, dapače se na stanovitim naseljima tell tipa ne može povući jasna granica između kraja Kisapostag i početka kulture transdanubijske inkrustirane keramike. Kronološki kultura pripada razdoblju Reineckeovih stupnjeva Br A2 B1, što prema hrvatskoj kronologiji predstavlja drugu polovinu ranog i početnu fazu srednjeg brončanog doba. Prema mađarskoj kronologiji, koja početak srednjeg brončanog doba smješta na početak Reineckeovog stupnja Br A2, čitava bi kultura transdanubijske inkrustirane keramike pripadala srednjem brončanom dobu, odnosno kraj ranog i početak srednjeg brončanog doba bilo bi razdoblje prijelaza kulture Kisapostag u onu transdanubijske inkrustirane keramike, tj. faze Kisapostag 3. Na osnovu nalaza može se zaključiti da kultura traje i tijekom Koszider razdoblja, najmanje u njegovoj prvoj polovini. Metalurgija kulture transdanubijske inkrustirane keramike poznata je prvenstveno na osnovu nalaza ostava tzv. 394 / 7

95 Tolnanemedi tipa u kojima su nađeni i neki tipovi metanih predmeta karakteristični isključivo za ovu kulturu, poput određenih tipova odnosno varijanti privjesaka. Također su u inventaru kulture prisutni metalni predmeti šireg areala rasprostranjenosti, odnosno srednjopodunavski i srednjoeuropski tipovi. Keramografija kulture transdanubijske inkrustirane keramike, zbog svoje atraktivnosti rano uočena, dobro je poznata. Mogu se razlučiti dvije regionalne skupine, sjeverna i južna, međutim između keramičkog inventara ovih grupa ne može se povući oštra granica, budući se javlja niz istih tipova posuda kod obje skupine. Osnovna karakteristika keramičke produkcije na cijelom području kulture jest uporaba bijele inkrustacije, te prevlačenje posuda kvalitetnije fakture slojem fine gline i često poliranje. Na području sjeverne Hrvatske materijal kulture transdanubijske inkrustirane keramike nađen je u prvom redu na području Baranje, koja je dio matičnog područja južne skupine ove kulture, zatim u sjeveroistočnoj Slavoniji uz Dravu i Dunav te na širem đakovačkom području. Po raštrkanim nalazištima može se pratiti na zapad do okolice Koprivnice, a na jug do Srijema. Riječ je o brojnim nalazima južnotransdanubijske skupine inkrustirane keramike koji su gotovo redovito praćeni licenskom keramikom, a na istoku i materijalom vatinske kulture odnosno drugih skupina s inkrustiranom keramikom. Nalaze sjevernotransdanubijske skupine na području sjeverne Hrvatske predstavljaju tek rijetki importi nađeni uglavnom na zapadnom dijelu ovog teritorija. U Hrvatskoj do sada nije bilo sustavnog istraživanja nekog nalazišta s transdanubijskom inkrustiranom keramikom, već je uglavnom riječ o istraživanjima manjeg obima, ili je materijal ove kulture nađen u manjoj količini tijekom istraživanja lokaliteta iz nekog drugog razdoblja, odnosno se radi o slučajnim nalazima. Sadašnje stanje istraživanja upućuje na činjenicu da južno od Drave, izuzevši nalazište Sv. Đurađ na samoj desnoj obali Drave, nije poznato niti jedno nalazište na kojem bi se transdanubijska inkrustirana keramika pojavila samostalno. Kronološki okvir pojave transdanubijske inkrustirane keramike na području sjeverne Hrvatske identičan je onom utvrđenom za pojavu ove kulture u Transdanubiji, dakle vrijeme Reineckeovih faza Br A2 B1. Jedine metalne nalaze iz sjeverne Hrvatske koji se sa sigurnošću mogu pripisati ovoj kulturi predstavljaju dvije neukrašene narukvice tzv. šakastog tipa nađene u Kopačevu u Baranji u grobu s posudicama južne skupine ove kulture. Moguće joj se može pripisati i luksuzna zlatna narukvica iz Bilja u južnoj Baranji, koja pripada stilu Hajdusamson-Apa. Kultura transdanubijske inkrustirane keramike na području sjeverne Hrvatske poznata je prvenstveno na osnovu keramičkih nalaza, čiju je tipološku analizu objavila J. Šimić godine u svom radu Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom u brončanom dobu sjeveroistočne Hrvatske. Još uvijek postoji niz nerazriješenih pitanja u vezi pojave transdanubijske inkrustirane keramike na području sjeverne Hrvatske, što se odnosi prvenstveno na teritorij južno od Drave. Nije razjašnjeno na kojem se supstratu ona javlja, budući ovdje nisu uočeni jasni tragovi njoj direktno prethodne Kisapostag kulture koja predstavlja supstrat za njenu genezu u Transdanubiji, što upućuje na činjenicu da ovdje nije došlo do kontinuiranog razvoja. Obzirom na nepostojanje nalazišta južno od Drave (osim Sv. Đurađa) na kojem bi se transdanubijska inkrustirana keramika javljala samostalno, postavlja se pitanje da li je ona na području južno od Drave uistinu prisutna ili se radi tek o kulturnim utjecajima. S ovim je problemom vezan i problem pojave licenske keramike koja često prati transdanubijsku inkrustiranu na našem području. Nadalje, do danas nije bilo pokušaja sinkroniziranja nalaza ovog tipa s područja sjeverne Hrvatske s onim transdanubijskim gdje su utvrđene tri kronološke faze egzistiranja kulture odnosno njene južne skupine. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je istraživanja razjasniti na kojem se supstratu javlja transdanubijska inkrustirana keramika na području sjeverne Hrvatske, odnosno preispitati da li se radi o autohtonom razvoju ili prodiranju stranih elemenata sa sjevera. Zatim utvrditi da li se na području sjeverne Hrvatske južno od Drave može uopće govoriti o kulturi transdanubijske inkrustirane keramike te ispitati njene odnose s istovremenim kulturnim manifestacijama s materijalom kojih se javlja povezana. Također je namjera sinkronizirati nalaze ove kulture pronađene na lokalitetima u Hrvatskoj s tri faze kulture definirane na njenom matičnom području u mađarskoj Transdanubiji koje prema mađarskoj kronologiji sve pripadaju srednjem brončanom dobu. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) U cilju razriješenja nekoliko problema vezanih uz pojavu i prisutnost transdanubijske inkrustirane keramike na području sjeverne Hrvatske, s naglaskom na teritorij južno od Drave, provest će se sustavna reevaluacija postojećih pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza ovog tipa s navedenog područja. Budući veliku većinu pokretnog materijala za proučavanje transdanubijske inkrustirane keramike na području Hrvatske predstavljaju keramički nalazi, na njih će biti usmjerena posebna pozornost. Da bi se odgovorilo na pitanje supstrata na kojem se javlja transdanubijska inkrustirana keramika, odnosno da li se radi o autohtonom razvoju ili prodoru stranih elemenata s područja Transdanubije, u poznatom pokretnom arheološkom materijalu, prvenstveno keramici, potražit će se elementi Kisapostag kulture, koja je na matičnom području rasprostranjenosti njezin direktni prethodnik, što se posebice odnosi na tzv. protolicenske nalaze koji pokazuju veliku sličnost s onima Kisapostag karaktera. Također će se istražiti eventualno postojanje materijala prijelazne faze iz Kisapostag kulture u kulturu transdanubijske inkrustirane keramike (Kisapostag 3 faza) na teritoriju sjeverne Hrvatske, a koja je na području južne Transdanubije jasno definirana unutar posljednjih desetak godina. U svakom slučaju utvrdit će se kronološki najstariji nalazi transdanubijske inkrustirane keramike te uže područje na kojem se javljaju, a također uz koje su eventualne nalaze neke druge kulturne manifestacije povezani. Problem samostalnosti kulture transdanubijske inkrustirane keramike na području južno od 495 / 7

96 Drave postavlja se uslijed nepostojanja, izuzev jednog, samostalnih lokaliteta s nalazima ovog tipa. Istražit će se s materijalom kojih vremenski paralelnih kulturnih manifestacija se transdanubijska inkrustirana keramika javlja povezana na navedenom području, pri čemu će posebna pozornost biti usmjerena na zatvorene nalaze, koji su najrelevantniji za utvrđivanje odnosa transdanubijske inkrustirane keramike i materijala drugih kulturnih skupina. Također će se utvrditi u kojim se okolnostima ovi nalazi miješaju, naime da li se radi o naseobinskim objektima, otpadnim jamama, grobnim ukopima i sl. te u kojem je omjeru prisutan materijal kojih kulturnih karakteristika. Posebna će pažnja biti usmjerena na odnos s licenskom keramikom, budući se ove dvije keramičke vrste često javljaju zajedno u zatvorenim nalazima, ne samo na području Hrvatske nego i šire, u zapadnom dijelu Karpatske kotline. Glede nalaza naseobinskog karaktera pokušat će se utvrditi da li je riječ o dugotrajnijem stanovanju na jednom mjestu ili o kratkotrajnim naseobinama moguće sezonskog karaktera, odnosno naseobinama nomadskog stanovništva. Također će se sintetizirati svi poznati grobni ukopi s područja sjeverne Hrvatske koji sadrže materijal transdanubijske inkrustirane keramike da bi se utvrdili elementi pogrebnog rituala te usporedili s onima zastupljenima kod kulture transdanubijske inkrustirane keramike na njenom matičnom teritoriju odnosno kod ostalih kultura prisutnost čijeg je materijala utvrđena u spomenutim grobnim ukopima. Pri rješavanju problema interne kronologije transdanubijske inkrustirane keramike na prostoru sjeverne Hrvatske, obzirom na opseg istraženosti, može se napraviti samo kronološki slijed zatvorenih cjelina s ovog područja, koji će se uspostaviti na osnovu usporedbe pokretnih nalaza s keramičkom i metalurškom produkcijom na matičnom području kulture gdje su utvrđene tri razvojne faze. Budući su metalni nalazi vezani uz spomenutu kulturu na našem području izrazito malobrojni, kao kronološki oslonci uzet će se u obzir oni nađeni u zatvorenim cjelinama na ostalim područjima prisutnosti kulture. Najveća će pažnja biti posvećena keramografiji obzirom da na području sjeverne Hrvatske keramički predmeti predstavljaju daleko najbrojnije nalaze ove kulture, a također je u ovom razdoblju keramika još uvijek glavni nosilac stila. Nakon razvrstavanja materijala s područja sjeverne Hrvatske po fazama, kartirat će se nalazi za svaku pojedinu fazu ne bi li se dobila slika mogućeg prodora odnosno pomicanja transdanubijske inkrustirane keramike te dokaz njene eventualne duže odnosno učestale prisutnosti na stanovitim nalazištima. Na osnovu analize svih dostupnih elemenata kulture transdanubijske inkrustirane keramike prisutnih na području sjeverne Hrvatske te njihovom usporedbom s matičnim područjem rasprostranjenosti kulture u Transdanubiji, utvrdit će se eventualno postojanje mogućih posebnosti na našem teritoriju. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Na osnovu reevaluacije postojećih arheoloških nalaza transdanubijske inkrustirane keramike iz sjeverne Hrvatske, s naglaskom na područje južno od Drave, te komparacijom s istovremenim materijalom iz Transdanubije, donose se nove spoznaje o okolnostima njihove pojave te se uspostavlja njihov kronološki niz, što do sada nije učinjeno. Navedeno će pridonijeti dobivanju jasnije slike zbivanja na području sjeverne Hrvatske u vremenima kraja ranog odnosno početka srednjeg brončanog doba. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Bandi G, Ursprung und innere Chronologie der Kultur der inkrustierten Keramik in Westungarn, A Janus Pannonius Muzeum Evkönye 1965, Pecs 1965, Bandi G, Die Kultur der transdanubischen inkrustierten Keramik, Kulturen der Frühbronzezeit des Karpatenbeckens und Nordbalkans, Beograd 1984, Bona I, Die Mittlere Bronzezeit Ungarns und ihre südöstlichen Beziehungen, Budapest Bona I, Bronzezeitliche Tell-Kulturen in Ungarn, Bronzezeit in Ungarn, Forschungen Tell-Siedlungen an Donau und Theiss, Frankfurt 1992, Črešnar M, Poskus določitve kulturne skupine Kisapostag u vzhodni Sloveniji, Zbornik Soboškega muzeja 15, Murska Sobota 2010, Guštin M, Starejša bronasta doba v Prekmurju, Horizont pramenaste (Litzen) keramike, Zbornik Soboškega Muzeja 8, Murska Sobota 2005, Hänsel B, Beiträge zur Chronologie der mittleren Bronzezeit im Karpatenbecken, Bonn Honti Sz, Neue Angaben zur Geschichte der Kultur der transdanubischen inkrustierten Keramik in Komitat Somogy, Zalai Muzeum 5, Zalaegerszeg 1994, Honti Sz, Kiss V, Közepso bronzkori leletek Somogy megyeböl (Middle Bronze Age finds grom Somogy county), Somogyi Múzeumok Közleményei XII, Kaposvar 1996, Honti Sz, Kiss V, A meszbetetes keramia kulturaja korai idöszakanak leletei Somogy megyeben, Somogyi Múzeumok Közleményei XIV, Kaposvar 1998, Honti Sz, Kiss V, Neuere Angaben zur Bewertung der Hortfunde vom typ Tolnanemedi, Acta archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae 51, Budapest 2000, Kiss V, Anknüpfungspunkte zwischen Mitteleuropa und Transdanubien in der mittleren Bronzezeit, Anteus 25, Budapest 2002, Kiss V, Central European Economies: Agriculturalists in Transdanubia, Hungarian Archaeology at the turn of the Millenium, Budapest 2003, Kiss V, Potters in Transdanubia, Hungarian Archaeology at the Turn of the Millenium, Budapest 2003, Kiss V, The Middle Bronze Age in the western part of Hungary (an Overview), Studien zur Mittel- und Spätbronzezeit am Rande der Südostalpen, Universitätsforschungen zur Prähistorischen Archäologie 148, Bonn 2007, Kiss V, The Life Cycle of Middle Bronze Age Bronze Artefacts from Western Part of the Carpathian Basin, Universitätsforschungen zur Prähistorischen Archäologie 169, Bonn 2009, Ložnjak Dizdar D, A Contribution to Understanding the Relations (or Lack of Relations) between the Croatian Danube Region and the Aegean at the Beginning of the second Millenium B.C, Annales ďarchéologie égéenne de ľuniversité de Liége et UT-PASP 27, Liege 2007, , T. LXXXI LXXXII. Marković Z, Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba Problem kontinuiteta stanovništva i kultura sjeverne Hrvatske od ranog neolita do 596 / 7

97 početka brončanog doba, Koprivnica Marković Z, Novi prilozi poznavanju eneolitika i brončanog doba u koprivničkoj Podravini, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 21, Zagreb 2003, Marković Z, O genezi i počecima licenskokeramičke kulture u sjevernoj Hrvatskoj, Opuscula Archaeologica 27, Zagreb 2003, Marković Z, O ranobrončanodobnim nalazima iz Novih Perkovaca kod Đakova, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 24, Zagreb 2007, Patay P, Frühbronzezeitliche Kulturen in Ungarn, Dissertationes Pannonicae 2/13, Budapest Poroszlai I, Fortified centers along the Danube, Hungarian Archaeology at the turn of the Millenium, Budapest 2003, Reich Ch, Dissertation: Das Gräberfeld von Szeremle und die Gruppen mit inkrustierter Keramik entlang der mittleren und unteren Donau, Berlin Šimić J, Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom u brončanom dobu sjeverne Hrvatske, Zagreb Osijek, Štrk V, Rezultati pokusnih iskapanja prethistorijskog naselja Rađinac u Čazmi godine, Podravski zbornik 84, Koprivnica 1984, Tasić N, Die Verbindungen Westpannoniens und der Syrmisch-Slawonisches Raumes in der Früh- und Mittelbronzezeit, Archaeologia Iugoslavica 17, Beograd 1976, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 5.000,00 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje 5.000,00 Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc.dr.sc. hrvoje potrebica Potpis dr.sc. daria ložnjak dizdar 697 / 7

98 Potpis Marijana Krmpotić, dipl. arheolog IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Marijana Krmpotić, dipl. arheolog 798 / 7

99 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): dipl. arh. Marijana Krmpotić (rođ. Martinec) Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij arheologije 7056 hrvatski Pojava transdanubijske inkrustirane keramike u sjevernoj Hrvatskoj The appearance of transdanubian encrusted pottery in northern Croatia humanističke znanosti/arheologija/prapovijesna arheologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: dr.sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska hpotrebi@ffzg.hr Drugi mentor: dr.sc. Daria Ložnjak Dizdar, znanstveni suradnik Institut za arheologiju, Hrvatska daria-loznjak.dizdar@iarh.hr Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska ttgregl@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2..dr.sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof. 3. dr.sc. Daria Ložnjak Dizdar, znanstveni suradnik Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Institut za arheologiju, Hrvatska hpotrebi@ffzg.hr daria-loznjak.dizdar@iarh.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nije potrebno 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 1 99

100 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Prema programu Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije nije predviđena javna obrana teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema o transdanubijskoj inktustiranoj keramici na prostoru sjeverne Hrvatske izazov je u proučavanju slabo istraženog ranog brončanog doba na ovom području. Geografska otvorenost sjeverne Hrvatske prema Transdanubiji nameće pretpostavku i o kulturnoj povezanosti o čemu u mlađoj fazi ranog brončanog doba postoje i materijalni dokazi. S obzirom da je od posljednje sinteze o ovoj temi prošlo više desetljeća važno ju je sagledati u svjetlu novijih istraživanja ove kulturne pojave u Transdanubiji i na području sjeverne Hrvatske. Na osnovi reevaluacije dosadašnjih arheoloških nalaza transdanubijske inkrustirane keramike iz sjeverne Hrvatske, s naglaskom na područje južno od Drave, te komparacijom s istovremenim materijalom iz Transdanubije donijet će se nove spoznaje o okolnostima njihove pojave, odnosa sa susjednim zajednicama te će se uspostaviti njihov kronološki niz, što do sada nije učinjeno. Time će se dodatno razjasniti zbivanja na području sjeverne Hrvatske, osobito Baranje i donje Podravine u vrijeme mlađe faze ranog brončanog doba. Mišljenje i prijedlog: Pristupnica je ispunila sve uvjete Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije te ima potrebne znanstvene i stručne sposobnosti za izradu doktorskog rada. U predočenom sinopsisu prepoznaje se namjera sustavnog pristupa odabranoj temi, što potvrđuje i poznavanje relevantne znanstvene i stručne literature za razdoblje koje je predmet istraživanja. U sinopsisu se prepoznaje kako je predložena tema znanstveno relevantna i izvediva, uz dosljednu primjenu planirane metodologije. Zbog toga predlažemo prihvaćanje teme Pojava transdanubijske inkrustirane keramike u sjevernoj Hrvatskoj te da se pristupnici Marijani Krmpotić odobri izrada doktorskog rada pod vodstvom dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: 2 Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): 2 100

101 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1.(predsjednica Povjerenstva) dr.sc. Tihomila Težak- Gregl, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 2. dr.sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3. dr.sc. Daria Ložnjak Dizdar, znan. surad., Institut za arheologiju, Hrvatska U Zagrebu, 11. lipnja M.P

102 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Filip Tomić, prof. povijesti i sociologije Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu 6678 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Frane Tomić , Zagreb, Hrvatska Martićeva 24, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: 091/ filip.tomic@zg.t-com.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, povijest i sociologija, Dodiplomski, Hrvatska znanstveni novak na projektu ''Manjine u Hrvatskoj i Hrvati u okolnim zemljama: povijesni identiteti'' pri Institutu ''Ivo Pilar'' u Zagrebu istraživač arhivske građe za dokumentarni film ''Hebrang'' 1.Tomić, Filip; Kukić, Boris ''Velike ličnost'' i školski udžbenici: problematizacija prikaza Stanka Vraza u školskim udžbenicima od druge polovine 19. stoljeća do danas // 3. Gjuro Szabo u hrvatskoj kulturi Samobor, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 2.Tomić, Filip; Leskovec, Vlatka Gjuro Szabo u javnosti i javnost o Gjuri Szabu // 3. Gjuro Szabo u hrvatskoj kulturi Novska, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 3.Vojak, Danijel; Tomić, Filip Iseljavanje stanovništva Zagrebačke županije u prekomorske zemlje u razdoblju od do // 5. II. Međunarodna kroatološka konferencija Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 4.Strecha, Mario;Tomić, Filip O fenomenu Svetosavllja ili o sukobu katolicizma i pravoslavlja u Kraljevini Jugoslaviji u 30 - im godinama 20. stoljeća // 1. III. Kongres hrvatskih povjesničara Supetar, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Tomić, Filip; Vojak, Danijel O proučavanju nacionalnih manjina u hrvatskoj historiografiji na primjeru ''Historijskog / 6

103 zbornika'' ( ) // 6. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija ( ) Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 6.Tomić,Filip;Leskovec, Vlatka Zaklada bana Jelačića za nemoćne vojnike i njihove obitelji // 2. Ban Josip Jelačić ( ) Zagreb, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Etnička rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji Ethnical dispersion, demographic and social structure of Serbian ethnicity in the Kingdom of Croatia and Slavonia Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Povijest / Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: izv.prof. Mario Strecha Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska mario.strecha@ .t-com. hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Strecha, Mario, Katoličko pravaštvo. Srednja Europa. Zagreb, Strecha, Mario, ''Mi smo Hrvati i katolici''... Prvi hrvatski katolički kongres u Zagrebu Golden Marketing Tehnička knjiga, FF Press, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Strecha, Mario, Za krst časni i hrvatstvo slavno. Politični katolicizem v banski Hrvaški v začetku20. stoletja. Zgodovinski časopis. 62 (2008), 1-2; Strecha, Mario, Politički katolicizam i politika ''novog kursa'', II. skupina oko ''Hrvatstva'' u borbi protiv politika ''novog kursa'' u razdoblju vladavine Hrvatsko srpske koalicije. Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 39 (2007); Strecha, Mario, O procesu politizacije katolicizma u banskoj Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Bosna franciscana. 26/XV (2007); Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) U mom doktorskom radu cilj će biti istražiti etničku rasprostranjenost, demografsku i socijalnu strukturu srpskog naroda na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije u razdoblju od do godine. Oslanjanjem prvenstveno na kvantitativne povijesne izvore, ali i njihovom podrobnijom kontekstualizacijom putem istraživanja kvalitativnih povijesnih izvora, namjera mi je pružiti doprinos izučavanju demografskih i socijalnih procesa i položaja srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, kao bitnih čimbenika u pokušaju spoznavanja načina izgradnje dominantnih / 6

104 obrazaca nacionalnointegracijskih procesa u srednjoeuropskom i jugoistočnoeuropskom prostoru na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) The aim of my Disertation is going to be an exploration of ethnic and social structure of Serbian ethnicity in the area of the Kingdom of Croatia and Slavonia between 1890 and Primarly based upon quantitative historical data, but also accompanied with their thorough contestualization through the research of the qualitative data, my attention is to give an attribution to analyzing demographical and social processes of Serbian ethnicity in Croatia and Slavonia, as important factors in our trying to understand the ways of constructing dominant patterns of nationalintegrational processes in the midlle and southeast European region at the turn of the ninetheenth to the twentieth century. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Suvremena hrvatska historiografija, koja se u svojim istraživanjima fokusirala na probleme povijesti Banske Hrvatske u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, osvrtala se nužno i na pitanja povijesnog razvoja srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u spomenutom razdoblju. U okviru općih historiografskih spoznaja o političkom, društvenom, kulturnom i privrednom razvoju Kraljevina Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške, odnosno Austro Ugarske monarhije, važne su za prijedlog moga istraživanja historiografske teze o, u suštini završetku procesa nacionalne integracije, kako hrvatskog, tako i srpskog naroda u Banskoj Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kao i teze o ubrzavanju modernizacijskih tokova i počecima dubljih i dalekosežnijih promjena u socijalnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva Kraljevina Hrvatske i Slavonije u istom razdoblju. Iznesene teze potkrijepljene su konkretnim istraživanjima, među kojima svoje mjesto zauzimaju i istraživanja o razvoju političkih, društvenih, kulturnih i privrednih institucija srpskog naroda u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i, s tim povezanih, idejnih i ideoloških kretanja u srpskom narodu. Moja namjera u doktorskom radu bit će pružiti posebnu pozornost etničkoj rasprostranjenosti i demografskim karakteristikama srpskog stanovništva u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu 19. i 20. stoljeća te pokušati pružiti njegov što detaljnjiji socijalni i ekonomski presjek, kao i komparirati ga s demografskim i socijalnim razvojem ostalih naroda na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. U doktorskom radu će se, dakle, na temelju prvenstveno kvantitativnih, ali i kvalitativnih izvora i podataka, utvrditi geografija srpske narodnosti na prijelazu stoljeća, njezina prirodna demografska kretanja (natalitet, mortalitet, dobna struktura,...), migracijska kretanja te obilježja i kretanja njezine socijalne strukture (struktura obrazovanja, zvanja i zanimanja). Također, pomoću izvora pokušat ću rekonstruirati uvjete života u krajevima gdje živi stanovništvo srpske narodnosti i, što smatram posebno važnim, usporediti sličnosti i razlike proučavanih parametara kako između različitih regija Banske Hrvatske, tako i između različitih narodnih skupina. Središnji dio istraživanja predstavlja prikupljanje i obrada podataka iz službenih statistika stanovništva. U razdoblju tu vrstu podataka možemo podijeliti na objavljene statističke publikacije (statističke godišnjake, mjesečne statističke izvještaje, specijalizirane publikacije posvećene praćenju privrednih kretanja) i neobjavljene popise stanovništva, koje sam prikupio u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Korisnu dopunu izučavanju demografske i socijalne strukture te njezinog kretanja čine i Izvještaji županijskih uprava. Kako bi slika etničke, demografske i socijalne strukture srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu 19. i 20. stoljeća bila što potpunija, istražujem i onovremenu periodiku (Obzor, Narodne novine, Srbobran,...) s namjerom izučavanja pristupa i praćenja statističkih rezultata i iz njih proizlazećih etničkih, demografskih i socijalnih fenomena i procesa. U istu svrhu poslužit će i iščitavanje djela suvremenika, koja na temelju statističkih podataka pristupaju istraživanju populacijske strukture u Hrvatskoj i Slavoniji. U doktorskom radu neću zanemariti niti sačuvane podatke srpskih (vjerskih, privrednih, obrazovnih) institucija, koje se osobito razvijaju krajem 19. stoljeća, i čija građa također pruža potencijal za sagledavanje strukture srpskog stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Ciljevi istraživanja su odgovoriti na pitanja o prostornoj disperziranosti te socijalnim i ekonomskim karakteristikama srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji od samog prijeleza iz 19. u 20. stoljeće, do godine. Istraživanjem bi se pokušalo pokazati koliki je bio utjecaj prirodne osnove na naseljavanje, utvrditi društveno-ekonomsku valorizaciju prostora te time gustoću i razmještaj srpskog etnika. Također, istražila bi se prostorna pokretljivost, migracijska obilježja, a utvrdila bi se i strukturna obilježja srpskog stanovništva. Dobiveni rezultati komparirali bi se po regijama i usporedili s demografskim i socioekonomskim položajem ostalih naroda u Banskoj Hrvatskoj. Važno je istaknuti da će se demografske karakteristike promatrati i interpretirati kroz povijesni kontekst i ključne događaje koji su obilježili prostor Hrvatske i Slavonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bitan cilj, osim pokušaja dolaska do što egzaktnijih kvantitativnih podataka, je i usporedba različitih izvora podataka, otkrivanje njihove metodologije i intencionalnosti Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad bi sadržavao nekoliko poglavlja. U uvodnom dijelu definirao bi se cilj doktorskog rada, iznijeli bi se metodološki postupci kao i pregled dosadašnjih znanstvenih spoznaja, korištenih izvora i literature. U središnjim poglavljima doktorskog rada obradili bi se svi relevantni aspekti etničke rasprostranjenosti, demografske i socijalne strukture srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji U / 6

105 završnim poglavljima iznijela bi se zaključna razmatranja, prilozi, izvori i citirana literatura. U prvoj fazi istraživačkog rada prikupljanju i obradi objavljenih i neobjavljenih statističkih izvora koristio bih deskriptivnu metodu, statističku metodu, kvantitativnu metodu, komparativnu metodu, itd. U drugoj fazi istraživačkog rada usmjerit ću se na odabranu periodiku i onodobnu literaturu. U toj fazi rada, za kritičku analizu izvora, koristio bih historiografsku metodu, metodu analize i sinteze, komparativnu metodu, itd. Na kraju će se rezultate dobivene istraživanjem pokušati smjestiti u interpretativni i teorijski okvir koji nam pružaju dosadašnji historiografski rezultati. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Tema predloženog doktorskog rada kreće se unutar polja povijesti nacionalnih manjina u Hrvatskoj, demografske i socijalne povijesti. Smatram da bi ovako zamišljeno i provedeno istraživanje moglo obogatiti historiografske spoznaje o povijesti stanovništva u razdoblju modernizacije Kraljevina Hrvatske i Slavonije, pogotovo spoznaje o povijesti srpskog naroda u kontinentalnoj Hrvatskoj u tom razdoblju. Također, ovakvo istraživanje moglo bi biti od pomoći i historiografskim istraživanjima koja su usmjerena na proučavanja ideološke i političke povijesti srpskog naroda u Banskoj Hrvatskoj na početku 20. stoljeća, kao i istraživanjima koja se bave njegovom kulturnom poviješću ili socijalnom poviješću pojedinih društvenih grupa unutar srpskog naroda. Držim da bi ovo istraživanje moglo dati doprinos i istraživačkim naporima izvan historiografije, npr. u znanstvenim disciplinama demografije i geografije. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Artuković, Mato: Ideologija srpsko hrvatskih sporova, Zagreb, Artuković, Mato: Srbi u Hrvatskoj: Khuenovo doba, Zagreb, Gašić, Ranka: Novi kurs Srba u Hrvatskoj: Srbobran , Zagreb, Gross, Mirjana: Vladavina Hrvatsko srpske koalicije ( ), Beograd, Grujić, Radoslav: Apologija srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji i njegovih glavnih obeležja, Zagreb, Krestić, Vasilije: Građa o Srbima u Hrvatskoj i Slavoniji ( ), Beograd, Krivokapić Jović, Gordana: Srpska samostalna narodna stranka ( ), Zagreb, Lovrenčić, Rene: Geneza politike novog kursa, Zagreb, Matlekovits von Alexander: Das Königreich Ungarn I II, Leipzig, Miller, Nicholas John: Between nation and state: Serbian politics in Croatia before the First World War, Pittsburgh, Roksandić, Drago: Srbi u Hrvatskoj, Zagreb, Rumenjak, Nives: Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Uspon i pad Srpskoga kluba, Zagreb, Srpska pravoslavna mitropolija karlovačka po podacima od 1905., I III, Srijemski Karlovci, Vranješ Šoljan: Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća, Zagreb, Vranješ Šoljan: Stanovništvo Banske Hrvatske, Zagreb, Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj I, Zagreb, Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj I, Zagreb, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj I, Beograd, / 6

106 19. Zbornik o Srbima u Hrvatskoj II, Beograd, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj III, Beograd, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj IV, Beograd, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj V, Beograd, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Manjine u Hrvatskoj i Hrvati u okolnim zemljama: povijesni identiteti Prof. dr. sc. Dragutin Pavličević Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis izv.prof. Mario Strecha IZJAVA Potpis Filip Tomić, prof. povijesti i sociologije / 6

107 Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Filip Tomić, prof. povijesti i sociologije / 6

108 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Filip Tomić, prof. Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu 6678 hrvatski Etnička rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji Ethnical dispersion, demographic and social structure of Serbian ethnicity in the Kingdom of Croatia and Slavonia Humanističke znanosti - Povijest MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Prof. dr. sc. Mario Strecha Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mario.strecha@ .t-com.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Prof. dr. sc. Božena Vranješ- Šoljan, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bvsoljan@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr. Mario Strecha, izv. prof 3. Dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znan. suradnik Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb mario.strecha@ .t-com.hr Ljiljana.Dobrovsak@pilar.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 24. svibnja Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkog povjerenstva. 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

109 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Stručno povjerenstvo u punom sastavu (profesori B. Vranješ-Šoljan, M. Strecha i Lj. Dobrovšak) javnom obranom teme doktorskog rada, održanom 18. lipnja godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ispitalo je ispunjava li doktorand Filip Tomić uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu te raspravilo njegovu prijavu teme doktorskog rada pod naslovom Etnička rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Kandidat u svojemu sinopsisu kao predmet doktorskoga rada predlaže istraživanje etničke rasprostranjenosti, demografskih i socijalnih struktura srpskog stanovništva u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Osloncem na raspoložive kvantitativne izvore te na njihovu podrobnu kontekstualizaciju putem drugih izvora i relevantne literature, kandidat postavlja temelje dubinskoj povijesnodemografskoj analizi usmjerenoj na propitivanje položaja srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji u navedenom razdoblju i njegove uloge u nacionalno-integracijskim procesima u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. U tom smislu u doktorskom radu će se pokušati istražiti koliko su geografska rasprostranjenost i veličina aglomeracija srpskog etnika, njegovo prirodno kretanje, gospodarska, socijalna i kullturna struktura te migracijska kretanja utjecali na završetak procesa nacionalne integracije srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji kao multietničkog prostora. Predloženi sinopsis i usmena obrana dokazuju da je kandidat vrlo kvalificirano ušao u mnogobrojne aspekte rada, kako na izvorima, tako i literaturi vezanoj uz navedenu temu. Sinopsis također pokazuje da kandidat namjerava sustavno pristupiti temi te da je upoznat s istraživačkom metodologijom i teorijskim postavkama na kojima se temelje dosadašnji istraživački rezultati. Mišljenje i prijedlog: 2 Podržavajući kandidata u započetim istraživanjima, Stručno povjerenstvo jednoglasno je zaključilo da je istraživački vrlo složena problematika koju kandidat u svom doktorskom radu namjerava obraditi primjereno sadržajno strukturirana, s jasno postavljenim istraživačkim pitanjima na koja će se uz pomoć izvora i literature te odgovarajuće metodologije multidisciplinarno osvijetliti. U fokusu istraživanja bit će prostorna disperziranost, demografska, socijalna i gospodarska obilježja srpskoga naroda u završnoj fazi njegove nacionalne integracije u kojoj je srpsko ime od jezično-konfesionalne i regionalne odrednice postupno dobilo nacionalnu oznaku. Istraživanjem će se pokazati koliki je bio utjecaj prirodne osnove na naseljavanje, gustoću i razmještaj srpskog etnika i njegovu prostornu pokretljivost. Kandidat pritom pomoću primarnih i sekundarnih izvora te osobito onodobnog tiska namjerava rekonstruirati uvjete života u područjima gdje živi stanovništvo srpske narodnosti kako bi dobivene parametre mogao komparirati s različitim narodnim skupinama u drugim regijama banske Hrvatske. U tu svrhu poslužit će i analiza sačuvanih podataka srpskih konfesionalnih, privrednih i obrazovnih institucija koje se osobito razvijaju potkraj 19. stoljeća, a čija građa također pruža potencijal za osvjetljavanje strukture srpskog stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kandidat je uzeo u obzir činjenicu da raspoloživi kvantitativni izvori ne daju egzaktne podatke o srpskoj narodnosti pa mu je sugerirano da pri istraživanju uzme u obzir, doduše ograničen, ali određen broj postojećih jasno definiranih i usporedivih manjinskih fenomena i procesa. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: U dogovoru s kandidatom i mentorom Stručno povjerenstvo prihvatilo je prijedlog Fakultetskog vijeća o izmjeni dijela prvotno predloženog naslova doktorskog rada: Etnička rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskog naroda u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u kojemu bi se izostavila riječ etnička, tako da novi naslov glasi Rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji Naime, s obzirom na raspoloživost i sadržaj kvantitativnih podataka (popisa stanovništva za 1890., i 1910.) koji ne sadrže podatke o narodnosnom sastavu stanovništva, a koji su podloga ovom doktorskom radu, Stručno povjerenstvo se slaže da je iz naslova primjerenije izostaviti riječ etnička koju je u sinopsisu doktorskog rada kandidat istaknuo. Osim toga, Povjerenstvo smatra da iz naslova doktorskog rada valja izostaviti i pojam Kraljevine jer su u navedenom razdoblju Hrvatska i Slavonija tvorile jedinstvenu političku cjelinu. Stoga je u naslovu korektnije koristiti samo nazive historijskih regija koje su u navedenom razdoblju u okviru Kraljevine Ugarske činile zasebnu, ustavom definiranu političku jedinicu. Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Ljetni semestar 2012/13. akademske godine 2 109

110 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Mario Strecha, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Hrvatska 3. Dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znan. suradnik, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska U Zagrebu, 18. lipnja M.P

111 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Stela Letica Krevelj, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike Matični broj doktoranda/doktorandice: 6450 Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Marita Letica; Ivodrag Letica Datum i mjesto rođenja: 18. studenog Makarska, Hrvatska Adresa: Sveti Duh 181 Zagreb Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): sletica2@ffzg.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE upisala Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu maturirala u srednjoj školi Vashon island - Seattle, Washington, SAD primljena na radno mjesto znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta za znanstveno područje humanističke znanosti, znanstveno polje filologija, grana anglistikana Filozofksom fakultetu Sveučilišta u ZagrebuSudjelovala u izvođenju nastave iz kolegija: Glotodidaktika; Metodika nastave engleskoga jezika, Usvajanje engleskog jezika; Proces ovladavanja jezikom; Dvojezičnost; Praktikum «Lancon English language consultancy» predavač poslovnog engleskog jezika vanjski suradnik na Visokom učilištu Heidelberg Zagreb, predavač poslovnog engleskog jezika škola stranih jezika «Benvenuti»- predavač talijanskog jezika škola za poslovnu komunikaciju «HalPet Bussines Communication»- predavač poslovnog engleskog jezika predavač na intenzivnom tečaju englskog jezika za sudionike RACVIAC programa pri OSCE-u. 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 111

112 Popis objavljenih radova Mihaljević Djigunović, J.i Letica Krevelj, S. (2011) Instructed early SLA -Development of attitudes,studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 54, Geld, R. i Letica Krevelj, S. (2011) Centrality of space in the strategic construal of up in English particle verbs U: Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač, Višnja; Gradečak-Erdeljić, Tanja; Buljan, Gabrijela (ur.). Space and Time in Language. Frankfurt am Main: Peter Lang, Mihaljević Djigunović, J. i Letica, S. (2011) Interakcija materinskoga i stranoga jezika pri razumijevanju i proizvodnji teksta, U: Vodopija, I. i Smajić, D. (ur) Dijete i jezik danas. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet. Mihaljević Djigunović, J. i Letica, S. (2009) Spremnost na komunikaciju i učenje stranoga jezika, U: Pavičić Takač, V.Bagarić, M Brdar i M.Omazić (ur.), Lingvistika javne komunikacije: Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika. Osijek: HDPL, Medved Krajnović, M. i Letica, S. (2009) Učenje stranih jezika u Hrvatskoj: politika, znanost i javnost. U: Jagoda Granić (ur.), Jezična politika i jezična stvarnost, Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Letica, S. (2008) Use of epistemic modality by non-native speakers of English. U: Lugossy, R. i Nikolov, M. (ur.) Empirical Research in English Applied Linguistics. Pecs: Lingua Franca Csoport Letica, S. (2008) Croatian Corpus of Learner English. CALICO 2008: Automatic Analysis of Learner Language. Letica, S. (2008) Međunarodni okrugli stol u Pečuhu o primijenjenoj lingvistici, Metodika, 16, Letica, S. i Mardešić, S. (2007) Cross-Linguistic Transfer in L2 and L3 Oral Production. U:Horvath, J. i Nikolov, M. (ur.) Empirical Studies in English Applied Linguistics. Pécs: Lingua Franca Csoport Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Hrvatski: Aktivna sudjelovanja na međunarodnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu Medved Krajnović, M. i Letica, S. Učenje stranih jezika u Hrvatskoj: politika, znanost i javnost. Godišnji skup HDPL-a pod nazivom Jezična politika i jezična stvarnost, Split svibanj Letica, S. i Mardešić, S. Cross-Linguistic Transfer in L2 and L3 Oral Production University of Pecs Round Table Conference: Empirical Studies in English Applied Linguistics, University of Pecs, Pečuh, Mađarska, lipanj Mihaljević Djigunović, J. i Letica, S. Interakcija materinskoga i stranoga jezika pri razumijevanju i proizvodnji teksta. VI. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Dijete i jezik danas: Dijete i tekst. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, studeni Letica S. Croatian corpus of learner English CALICO conference: Bridging CALL Communities,University of San Francisco, San Francisco, SAD, ožujak, 2008 Mihaljević Djigunović J. i Letica S. Products and processes in early foreign language learning American Association for Applied Linguistics (AAAL) Annual Conference, Washington D.C. SAD, ožujak/travanj Letica, S. Use of epistemic modality by non-native speakers of English University of Pecs Round Table Conference: Empirical Studies in English Applied Linguistics, University of Pecs, Pečuh, Mađarska, svibanj Mihaljević Djigunović, J. i Letica, S. Spremnost na komunikaciju i učenje stranoga jezika. Godišnji skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Lingvistika javne komunikacije Filozofski fakultet u Osijeku, svibanj Letica, S. Analysis of multilingual learner language-three case studies SIG Research in EFL- Connecting Theory and Practice. Skopje, Makedonija, listopad Geld R. i Letica Krevelj, S. Centrality of space in the strategic construal of up in English particle verbs.godišnji skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu. Filozofski fakulet, Osijek, svibanj Letica Krevelj, S. Use of compensatory strategies by trilingual speakers of typologically unrelated languages.third Language Acquisition and Multilingualism Conference, Bolzano, Italija, rujan NASLOV PREDLOŽENE TEME Međujezične interakcije u ovladavanju engleskim kao trećim jezikom: uloga psihotipologije i statusa drugoga jezika. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 112

113 Engleski: Cross-linguistic interaction in acquiring English as L3: role of psychotypology and L2 stauts Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Humanističke znanosti /filologija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: dr.sc. Marta Medved Krajnović, izv. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mmedved@ffzg.hr Drugi mentor: dr.sc. David Singleton Trinity College, Dublin, Irska dsnglton@tcd.ie KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 3 Prvi mentor: Drugi mentor: 1. Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti: istraživanje procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam International. 2. Medved Krajnović, M., Špiranec, I. (2010) Mogući primjer utjecaja engleskoga na hrvatski jezik kod naprednih hrvatsko-engleskih dvojezičnih govornika, Strani jezici 39, Medved Krajnović, M. i Letica, S. (2009). Učenje stranih jezika u Hrvatskoj: politika, znanost i javnost. U: Granic, Jagoda (ur./ed.). Jezična politika i jezična stvarnost / Language Policy and Language Reality. Zagreb: HDPL, Medved Krajnović, M. (2007). Kako hrvatski učenici govore engleski?/how well do Croatian learners speak English. Metodika, 14, Medved Krajnović, M., Šamo, R. (2007). Testing Foreign Language Proficiency - What Verbal Protocols Reveal. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia LII., pp Aronin, L. i Singleton, D. (2012). Multilingualism. Amsterdam: John Benjamins. 2. Ó Laoire, M i Singleton, D. (2009). The role of prior knowledge in L3 learning and use: further evidence of psychotypological dimensions, In: The exploration of multilingualism: development of research on L3, multilingualism and multiple language acquisition, eds. Aronin, L. and Hufeisen, B., Amsterdam, John Benjamins, 2009, Aronon, L. i Singleton, D. (2008). The philosophy of multilingualism, In: Achieving multilingualism: wills and ways, eds. Martí Arnándiz, O. and Safont Jordà, M.P., Castelló de la Plana, Universitat Jaume I, Aronin, L. i Singleton, D. (2008). Mulilingualism as a new linguistic dispensation, International Journal of Multilingualism, 5 (1), Singleton, D.(2007) How integrated is the integrated mental lexicon?. In Second language lexical processes, eds. Lengyel, Z. and Navracsics, J., Clevedon, Multilingual Matters Ltd., OBRAZLOŽENJE TEME Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 113

114 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Istraživanja u području višejezičnosti i usvajanja trećeg jezika otvorila su važno pitanje vezano za ulogu prvog (J1) i drugog jezika (J2) u upotrebi i ovladavanju trećim ili dodatnim jezikom (J3). Kao potencijalni odgovor na ovo pitanje u disertaciji će se ispitati međujezične interakcije na leksičkoj razini pri proizvodnji na trećem jeziku iz perspektive višejezičnog razvoja. Kontrolirajući brojne čimbenike za koje se tvrdi da utječu na pojavu međujezičnih interakcija ispitat će se uloga čimbenika psihotipologije i statusa drugog jezika u učestalosti i određenju jezika kao izvora međujezičnih interakcija u engleskom kao trećem jeziku kod višejezičnih korisnika koji su prethodno ovladali hrvatskim i talijanskim jezikom bilo kao prvim ili drugim jezikom. Također će se ispitati učinak srodnica i lažnih parova riječi koji su prisutni i u tipološki udaljenim jezicima koji su predmet ovog istraživanja. Rezultati istraživanja će pridonijeti boljem razumijevanju prirode međujezičnih interakcija i jezične obrade kod višejezičnih korisnika. The thesis will take a multilingual approach in studying cross-linguistic interaction at the lexical level in L3 production trying to account for the role of previously acquired languages. There are numerous factors which are claimed to condition cross-linguistic interaction, but the most often mentioned ones are psychotypology and L2 status. The thesis will examine their effect on the frequency and source of cross-linguistic interactions in English as L3 in the production of multilingual users with Croatian and Italian language acting as their L1 and L2. The thesis will also take into consideration the existence of false and real cognates and their effect as they are present even in typologically distant languages that are examined in the study. The results will contribute to a better understanding of the nature of cross-linguistic interactions and multilingual language processing. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) 4 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 114

115 5 Proučavanje međujezičnih utjecaja u kontekstu usvajanja trećega ili dodatnoga jezika vrlo je mlado istraživačko područje. Ono objedinjuje tradicionalne i već utvrđene hipoteze o međujezičnim utjecajima unutar područja ovladavanja drugim jezikom s novim teorijama i okvirima koji pokušavaju objasniti jezičnu obradu i procese u višejezičnom umu, odnosno onome koji uključuje poznavanje više od dva jezična sustava. Pojam međujezični utjecaj (Sharwood-Smith i Kellerman, 1986) teorijski je neutralan pojam koji obuhvaća koncepte jezičnog prijenosa i interferencije ali istovremeno i vrlo složene pojave koje se očituju u obliku strategija izbjegavanja ili pretjerane upotrebe određene jezične strukture te pojednostavljivanja. Istraživanja koja se bave međujezičnim utjecajima dokazala su već 1980-tih godina (npr. Ringbom, 1986; Singleton, 1987) da takav utjecaj može doći iz bilo kojeg prethodno usvojenog jezika, a ne samo prvog (J1). Međutim, većina studija o utjecaju prethodno usvojenog jezika na ciljni jezik bavila se isključivo utjecajima između dva jezična sustava (J1 i J2, J2 i J3, J1 i J3) ne uzimajući u obzir mogućnost da dva ili više jezičnih sustava zajednički utječu na ciljni jezik. U okviru novijih promišljanja o razvoju i modelu višejezičnog sustava, poput Dinamičkog modela višejezičnosti (Herdina i Jessner, 2002), i ulozi međujezičnih utjecaja u okviru takvog modela najavljuje se potreba za proširenjem konceptualizacije višejezičnih utjecaja kako bi uključila dinamičku prirodu jezičnih sustava u višejezičnom umu, njihovu interakciju te mogućnost sinergijskog utjecaja prethodno usvojenih jezika na ciljni jezik (De Angelis, 2007). Upravo jedno takvo šire shvaćanje međujezičnog utjecaja obuhvaća koncept međujezične interakcije (Herdina i Jessner, 2002; Jessner, 2003). Budući da je cilj istraživanja međujezičnih interakcija objasniti kako i pod kojim uvjetima prethodno jezično znanje utječe na proizvodnju, razumijevanje i ovladavanje ciljnim jezikom, u okviru ovladavanja trećim ili dodatnim jezikom, samom činjenicom da se radi o interakciji najmanje triju jezičnih sustava, nailazimo na mnoštvo čimbenika koji potencijalno utječu na učestalost i određenje jezika kao izvora međujezičnih interakcija. Najveći broj istraživanja usmjeren je na čimbenike koji se mogu podijeliti u tri domene: 1) čimbenici koje ovise o samom korisniku (psihotipologija, razina metajezične svjesnosti, dob i sl.), 2) čimbenici koji ovise o procesu ovladavanja jezikom (jezično umijeće, izloženost jeziku, status drugog jezika, kontekst ovladavanja jezikom i sl.) te 3) čimbenici koji ovise o samom jeziku (formalna sličnost između jezika, razina kontakta između jezika i sl.) (Hall i Ecke, 2003). Međutim, jezična tipologija, odnosno formalna sličnost ili različitost između jezičnih sustava, i psihotipologija navode se kao najvažniji čimbenici koji utječu na pojavu međujezičnih interakcija. Empirijska istraživanja pokazuju da tipološka sličnost između J2 i J3 pospješuje međujezični utjecaj (Cenoz, 2001; De Angelis and Selinker, 2001; Ecke, 2001; Fuller, 1999; Hammarberg, 2001; Ringbom, 2001; Williams and Hammarberg, 1998). Vjerojatno najveću prekretnicu u proučavanju međujezičnih interakcija uveo je Kellerman (1983) konceptom psihotipologije. Taj koncept predstavlja korisnikovu subjektivnu predodžbu o sličnosti, odnosno različitosti jezika kojima vlada te stoga i subjektivnu procjenu o tome što je između jezika prenosivo. Pretpostavka je da će korisnikova predodžba o sličnosti između određenog jezičnog oblika u dvama jezicima doprinijeti pojavi jezičnog prijenosa, dok će predodžba o različitosti doprinijeti pojavi izbjegavanja tog jezičnog oblika. Psihotipologija kao jedan od najvažnijih čimbenika u određenju pojavnosti međujezičnih interakcija potvrđen je i u recentnijim istraživanjima u području usvajanja trećeg ili dodatnog jezika (Bardel i Lindquist, 2007; Cenoz, 2003; De Angelis, 2005; De Angelis & Selinker, 2001; Hammarberg, 2001; O'Laoire i Singleton, 2009; Rast, 2010; Ringbom, 2001). Kako bi detaljnije opisao ulogu J2 kao izvora međujezičnih utjecaja, osim tipologije i psihotipologije, kao dodatni ključni čimbenik Hammarberg (2001) navodi status J2. Pod tim čimbenikom podrazumijeva empirijski dokazanu tendenciju da je upravo J2 vrlo često izvor međujezičnih utjecaja pri proizvodnji na J3 te nudi dva moguća objašnjenja tog fenomena: 1) razliku između mehanizama u procesu ovladavanja prvim i svim naknadnim jezicima, odnosno ponovnu aktivaciju iste vrste mehanizama ovladavanja korištenim u J2 i 2) potrebu da se potisne utjecaj J1 kao ne-stranog jezika pri čemu se korisnik orijentira na prethodno usvojeni strani jezik (J2) kao strategiju u pristupu J3. Hammerberg (2001) i Ecke (2001) došli su do zaključka da je jezični status, a ne tipologija presudan faktor u određenju jezika kao izvora međujezičnog utjecaja. Važno je napomenuti da su gore navedena istraživanja najčešće uključivala tipološki bliske jezike, koristila različite metodologije i kontrolirala ograničeni broj čimbenika koji su potencijalno mogli pridonijeti učestalosti i određenju jezika kao izvora međujezičnih interakcija. U eksperimentalnom istraživanju Hall, Newbrand,Ecke, Sperr, Marchand i Hayes (2009) kontrolirali su veći broj navedenih čimbenika i zaključili da je tipologija najvažniji čimbenik koji utječe na međujezične interakcije, ali da je u velikoj mjeri određen psihotipologijom i statusom J2. U području usvajanja trećeg ili dodatnog jezika vrlo mali broj istraživanja bavio se proučavanjem međujezičnih interakcija između tipološki udaljenih jezičnih sustava (npr. Letica i Mardešić, 2007; O'Laoire i Singleton, 2009). Takav kontekst čini se poželjnim jer omogućava preciznije kontroliranje čimbenika psihotipologije i statusa J2. O'Laoire i Singleton (2009) ispitivali su međujezične interakcije kod dvojezičnih korisnika dvaju tipološki udaljenih jezika pri proizvodnji na J3 koji je također tipološki udaljen. Kombinacijom jezika i strukturom ispitanika uspješno su i precizno kontrolirali čimbenike tipologije/psihotipologije i statusa J2 te zaključili da psihotipologija ima presudniju ulogu u određenju jezika kao izvora međujezičnih interakcija na leksičkoj razini. Dodatni fenomen koji se veže uz pojavnost međujezičnih interakcija na leksičkoj razini je i postojanje snažnog učinka srodnica (eng.cognate effects) između jezika. Pozitivan učinak srodnica dokazan je u empirijskim istraživanjima na razini razumijevanja (npr. Gibson i Hufeisen, 2003; Wesche i Paribakht, 2010) i proizvodnje (npr.müller-lance, 2003) na trećem ili dodatnom jeziku. Mnogo je manje istražen fenomen lažnih prijatelja (eng. false cognates) u višejezičnom kontekstu. Učinak srodnica i lažnih parova dovodi se u usku vezu s čimbenikom tipologije i psihotipologije te bi njegovo kontroliranje u eksperimentalnom istraživanju moglo ponuditi jasniju sliku o prirodi međujezičnih interakcija, u smislu njihovih olakšavajućih ili inhibirajućih učinaka na ovladavanje trećim ili dodatnim jezikom, te o samoj prirodi višejezičnog mentalnog leksikona. Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 115

116 Ciljevi istraživanja - Utvrditi u kojoj se mjeri i kojim od prethodno usvojenih jezika služe višejezični korisnici pri proizvodnji na trećem jeziku - Ispitati učinak postojanja različitih razina formalne i semantičke sličnosti između jezika na učestalost i odabir pojedinog jezika kao izvora međujezičnih interakcija - Utvrditi koji od dvaju čimbenika (psihotipologija i status drugoga jezika) ima presudniju ulogu u učestalosti i odabiru jezika kao izvora međujezičnih interakcija Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) 6 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 116

117 Ispitanici U istraživanju će sudjelovati tri skupine ispitanika: dvije eksperimentalne i jedna kontrolna skupina. Eksperimentalne skupine uključit će trojezične korisnike hrvatskog, engleskog i talijanskog jezika, učenike drugog razreda srednje škole u Puli i Bujama. Kako bismo ispitali utjecaj statusa drugog jezika na odabir jezika kao izvora međujezičnih interakcija, učenici u eksperimentalnim skupinama bit će korisnici iste kombinacije triju tipološki udaljenih jezika, ali s različitim jezicima u ulozi J1 i J2. Prva eksperimentalna skupina uključit će 50 učenika kojima je hrvatski prvi jezik, talijanski jezik sredine koji su počeli učiti u drugom razredu osnovne škole te engleski strani jezik koji su počeli učiti u četvrtom razredu osnovne škole. Druga eksperimentalna skupina uključit će 50 učenika kojima je talijanski prvi jezik, hrvatski jezik sredine koji su počeli učiti u prvom razredu osnovne škole te engleski strani jezik koji su počeli učiti u četvrtom razredu osnovne škole. Budući da je teško sa sigurnošću izolirati pojavnosti međujezičnih interakcija u jezičnoj proizvodnji, u istraživanju će se takve pojavnosti identificirati s obzirom na tri vrste dokaza (Jarvis i Pavlenko, 2008): 1) homogenost unutar grupe (eng. intragroup homogeneity) - dokaz da je jezično ponašanje tendencija cijele skupine s istom kombinacijom i redoslijedom usvajanja jezika, 2) heterogenost grupa (eng. intergrup heterogeneity)- dokaz da postoje razlike u jezičnom ponašanju između grupa ispitanika koji se razlikuju po određenim karakteristikama, te 3) podudarnost u pojavnosti međujezičnih interakcija (eng. crosslinguistic performance congruity) koja precizno pokazuje koje je prethodno jezično znanje ili ponašanje utjecalo na pojavnosti opažene u izvedbi na ciljnom jeziku. Kako bismo osigurali sve tri vrste dokaza postojat će kontrolna skupina koja će uključiti 50 dvojezičnih korisnika hrvatskoga i engleskoga jezika, učenika drugog razreda srednje škole u Zagrebu koji nikada nisu učili talijanski jezik. Kontrolna skupina ispitanika bit će ujednačena s eksperimentalnom s obzirom na razinu jezičnog umijeća te dob u kojoj su započeli s ovladavanjem obaju jezika. Relevantni ispitanici u svakoj od skupina odabrat će se na temelju podataka iz upitnika o jezičnoj biografiji. Ispitanici će podatke o svrsi istraživanja dobiti u usmenom i pisanom obliku te će se od njih zatražiti pisana suglasnost o sudjelovanju. Tijekom istraživanja te kod objave rezultata bit će osigurana anonimnost ispitanika. Instrumenti 7 Strukturiranim upitnikom o jezičnoj biografiji identificirat će se ciljne skupine ispitanika prema već zadanim kriterijima te prikupiti dodatni podaci vezani za kontekst i učestalost uporabe i oblika izloženosti, stavove i motivaciju te samo-procjenu jezičnog umijeća u svim jezicima dvojezičnih i trojezičnih korisnika. Posebna pažnja posvetit će se onim čimbenicima za koje se tvrdi da mogu utjecati na pojavnost međujezičnih interakcija (dob; učestalost,intenzitet i kontekst izloženosti svim jezicima; razina jezičnog umijeća; redoslijed ovladavanja trima jezicima) te će se na temelju podataka konstruirati homogeni uzorak. Kao dodatno mjerilo jezičnog umijeća u svakom od jezika korisnika, od predmetnih nastavnika jezika prikupit će se podatak o ocjeni i procjeni jezične sposobnosti. Upitnik o predodžbama sličnosti ili različitosti između engleskog, hrvatskog i talijanskog jezika osmislit će se po uzoru na upitnik o zamijećenoj jezičnoj udaljenosti Hall i sur. (2009) koji se sastoji od pet čestica s pitanjima višestrukog izbora. Osim predodžbi o sličnosti pojedinih jezika i poteškoćama u ovladavanju pojedinim jezikom, upitnikom će se detaljnije ispitati predodžbe o jezičnoj sličnosti na leksičkoj razini te uključiti dodatna pitanja otvorenog tipa u kojima se traži argumentiranje odabranog odgovora. Instrument za mjerenje pojavnosti međujezičnih interakcija u engleskom kao trećem jeziku strukturirat će se po uzoru na instrument u istraživanju O Laoire i Singleton (2009). Od ispitanika će se u pisanom obliku tražiti da pročitaju 40 rečenica na engleskom jeziku i da ponude sinonim za podcrtanu riječ u svakoj rečenici. Rečenice na engleskom jeziku će biti u skladu s razinom znanja ispitanika te će se rečeničnim kontekstom dodatno osigurati da ispitanici razumiju točno značenje podcrtane riječi u rečenici. Istovremeno se očekuje da će pronalaženje sinonima na engleskome jeziku za podcrtanu riječ učenicima biti veći izazov te da će potencijalno izazvati svjesnu ili nesvjesnu aktivaciju leksičkog znanja iz drugih prethodno usvojenih jezika. Podcrtane riječi bit će odabrane po sljedećem kriteriju: deset riječi će imati srodan prijevodni ekvivalent u hrvatskom, ali ne u talijanskom jeziku, dok će deset riječi imati srodan prijevodni ekvivalent u talijanskom, ali ne u hrvatskom jeziku. Kod sljedećih dest riječi prijevodni ekvivalent u hrvatskom bit će lažni par s riječi u engleskom jeziku dok će kod posljednjih deset riječi prijevodni ekvivalent u talijanskom biti lažni par s riječi u engleskom jeziku. U prvih dvadeset primjera radit će se o riječima čiji sinonimi imaju sličan oblik i značenje u dvama jezicima dok će se u drugih dvadeset primjera raditi o riječima čiji sinonimi imaju sličan oblik ali ne i značenje u dvama jezicima. Riječi u instrumentu bit će nasumično poredane. Kontrolirana razina formalne i semantičke sličnosti u instrumentu omogućit će precizniju identifikaciju jezika kao izvora međujezičnog utjecaja te dati bolji uvid u povezanost pojavnosti međujezičnih interakcija s postojanjem srodnica i lažnih parova u različitim jezičnim sustavima. Kako bi se postigla reprezentativnost riječi u obje kombinacije jezika riječi će biti ujednačene s obzirom na relativnu čestotu i formalnu jezičnu udaljenost između srodnica i lažnih parova. Prijevodni ekvivalenti bit će uzorkovani na temelju talijanskog i hrvatskog čestotnog rječnika (De Mauro, 1998; Moguš,Tadić i Bratanić, 1999) po kriteriju visoke čestote. Srodnice i lažni parovi u dvjema kombinacijama jezika ujednačit će se i s obzirom na objektivnu formalnu sličnost između riječi. Objektivna mjera formalne sličnosti izračunat će se pomoću algoritma Levenshteinove udaljenosti (Levnshtein, 1965). Postupak Istraživanje će se provesti tijekom redovite nastave engleskog jezika u srednjim školama. Nakon dobivenog pisanog pristanka o sudjelovanju u istraživanju ispitanici će ispuniti upitnik o jezičnoj biografiji. Nakon upitnika ispitanici će pristupiti ispunjavanju glavnog instrumenta te zatim upitnika o predodžbi sličnosti i različitosti između jezika. Da bi se dobili traženi rezultati, test i upitnici obradit će se pomoću statističkog programa SPSS (deskriptivna analiza, t-test za nezavisne uzorke, jednosmjerne analize varijance te korelacijske analize). Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 117

118 Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekuje se da će rezultati istraživanja pridonijeti boljem razumijevanju prirode međujezičnih interakcija pri ovladavanju trećim ili dodatnim jezikom, posebice s obzirom na utjecaj različitih razina formalne i semantičke sličnosti između jezika, te će produbiti spoznaje o procesu višejezične obrade i organizaciji višejezičnog mentalnog leksikona. Rezultati bi također trebali ponuditi određene smjernicu u osmišljavanju pravilnog pristupa nastavi stranih jezika u kontekstu razvoja višejezičnosti u suvremenom svijetu. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 8 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 118

119 9 Bardel, C. & Lindqvist, C. (2007) The role of proficiency and psychotypology in lexical cross-linguistic influence. A study of a multilingual learner of Italian L3. In M. Chini, M., P. Desideri, M.E. Favilla & G. Pallotti (eds), Atti del VI Congresso Internazionale dell'associazione Italiana di Linguistica Applicata, Napoli, 9-10 febbraio Perugia: Guerra Editore, Cenoz, J. (2001) The Effect of Linguistic Dinstance, L2 Status and Age on Cross-linguistic Influence in Third Language Acquisition. In Cenoz, J., Hufeisen, B. & Jessner, U. (Eds), (2001) Cross-linguistic Influence in Third Language Acquisition Psycholinguistic Perspectives. Clevedon: Multilingual Matters, Cenoz, J. (2003) The role of typology in the organization of the multilingual lexicon. In Cenoz, J., Hufeisen, B. & Jessner, U. (Eds) The Multilingual Lexicon. Dordrecht: Kluwer Academic, De Angelis, G. (2005) Interlanguage transfer of function words. Language Learning, 55, De Angelis, G. (2007) Third or Additional Language Acquisition. Clevedon: Multilingual Matters Ltd. De Angelis, G. & Selinker, L. (2001) Interlanguage transfer and competing linguistic systems in the multilingual mind. In J. Cenoz, B. Hufeisen, & U. Jessner (eds.), Cross- linguistic influence in third language acquisition: Psycholinguistic perspectives. Clevedon, UK: Multilingual Matters, De Mauro,T. i sur. (1993) Lessico di frequenza dell'italiano parlato. Milano: EtasLibri. Hammarberg, B. (2001) Roles of L1 and L2 in L3 production and acquisition. In J. Cenoz,B. Hufeisen, & U. Jessner (Eds.), Crosslinguistic influence in third language acquisition: Psycholinguistic perspectives. Clevedon, UK: Multilingual Matters, Ecke, P. (2001) Lexical retrieval in a third language: Evidence from errors and tip-of-the tongue states. In J. Cenoz, B. Hufeisen, & U. Jessner (Eds.), Cross-linguistic influence in third language acquisition: Psycholinguistic perspectives. Clevedon, UK: Multilingual Matters, Fuller, J. (1999) Between three languages: Composite structure in interlanguage. Applied Linguistics, 20 (4), Gibson, M. & Hufeisen, B.(2003) Investigating the Role of Prior Foreign Language Knowledge: Translating from an Unknown into a Known Foreign Language. In J. Cenoz, B. Hufeisen & U. Jessner (eds.), The Multilingual Lexicon. Dordrecht: Kluwer, Hall, C.J. & Ecke, P. (2003) Parasitism as a Default Mechanism in L3 Vocabulary Acquisition. In Cenoz, J., Hufeisen, B. & Jessner, U. (Eds.), The Multilingual Lexicon. Dordrecht: Kluwer Academic, Hall, C.J., Newbrand, D., Ecke P., Sperr, U., Marchand, V. & Hayes, L. (2009) Learners' Implicit Assumptions About syntactic Frames in New L3 Words: The Role of Cognates,Typological Proximity, and L2 Status, Language Learning, 59:1, Herdina, P.& Jessner, U. (2002) A Dynamic Model of Multilingualism: Perspectives of Change in Psycholinguistics.Clevedon: Multilingual Matters. Jarvis, S. & Pavlenko, A. (2008) Cross-linguistic influence in language and cognition. Routledge. Jessner, U. (2003) The nature of cross-linguistic interaction. In J. Cenoz, B. Hufeisen & U. Jessner (eds,), The Multilingual Lexicon. Dordrecht: Kluwer, Kellerman, E. (1983) Now you see it, now you don t. In S. Gass & L. Selinker (Eds.), Language transfer in language learning. Rowley, MA: Newbury House, Letica, S. & Mardešić, S. (2007) Cross-Linguistic Transfer in L2 and L3 Oral Production. In Horvath, J. i Nikolov, M. (eds.), Empirical Studies in English Applied Linguistics. Pécs: Lingua Franca Csoport, Levenshtein V. (1965/1966) Binary codes capable of correcting deletions, insertions, and reversals, Soviet Physics Doklady, 10(8), Moguš, M., Tadić, M. i Bratanić, M. (1999) Hrvatski čestotni rječnik..zagreb: Školska knjiga. Müller-Lancé, J. (2003) A strategy model of multilingual learning. In J. Cenoz, B. Hufeisen & U. Jessner (eds.), The Multilingual Lexicon. Dordrecht: Kluwer, Ó Laoire, M. & Singleton, D. (2009) The role of prior knowledge in L3 learning and use: Further evidence of psychotypological dimensions. In L. Aronin & B. Hufeisen (eds.), The Exploration of Multilingualism: Development of Research on L3, Multilingualism and Multiple Language Acquisition. Amsterdam: John Benjamins, Rast, R. (2010) The use of prior linguistic knowledge in the early stages of L3 acquisition, IRAL 48, Ringbom, H. (1986) Crosslinguistic influence and the foreign language learning process. In M. Sharwood Smith & E. Kellerman (eds.), Crosslinguistic Influence in Second Language Acquisition. New York:Pergamon Press, Ringbom, H. (2001) Lexical transfer in L3 production. In J. Cenoz, B. Hufeisen, & U. Jessner (Eds.), Cross-linguistic influence in third language acquisition: Psycholinguistic perspectives. Clevedon, UK: Multilingual Matters, Singleton, D. (1987) Mother and other tongue influence on learner French: A case study. Studies in Second Language Acquisition, 9, Sharwood-Smith, M. & Kellerman, E. (1986) Crosslinguistic influence in second language acquisition:an introduction. In E. Kellerman and M. Sharwood-Smith (eds.), Crosslinguistic Influence in Second Language Acquisition. New York:Pergamon Press,1-9. Wesche, M.B. & Paribakht, T.S. (2010) Lexical Inferencing in a First and Second Language: Cross-Linguistic Dimensions. Bristol: Multilingual Matters. Williams, S. & Hammarberg, B. (1998) Language switches in L3 production: Implications for a polyglot speaking model. Applied Linguistics, 19, Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 119

120 Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 6000 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 3 Odobreno na sjednici Etickoga povjerenstva Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike od 16. ozujka Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis dr. sc. Marta Medved Krajnović, izv. prof. 10 (ime i prezime predloženog mentora) Potpis dr.sc David Singleton, red.prof. (ime i prezime doktoranda) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, 12.ožujka Potpis Stela Letica Krevelj (ime i prezime doktoranda) 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 120

121 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Stela Letica Krevelj, profesor engleskog jezika i talijanskog jezika i književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Glotodidaktika 6450 engleski Međujezične interakcije u ovladavanju engleskim kao trećim jezikom: uloga psihotipologije i statusa drugoga jezika. Cross-linguistic interaction in acquiring English as L3: role of psychotypology and L2 stauts Humanističke znanosti /filologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: dr.sc. Marta Medved Krajnović, izv. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mmedved@ffzg.hr Drugi mentor: dr.sc. David Singleton Trinity College, Dublin, Irska dsnglton@tcd.ie Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Vesna Mildner, red. prof. 2. dr. sc. Lovorka Zergollern- Miletić, doc. 3. dr. sc. Marta Medved- Krajnović, izv. prof. Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska vmildner@ffzg.hr l.zergollern-miletic@ufzg.hr mmedved@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 24. travnja godine 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

122 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Sjednica Etičkoga povjerenstva Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike od 16. ožujka A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 Javna obrana teme doktorskoga rada dokorandice Stele Letica održana je dana 2. travaja pred povjerenstvom u sastavu dr.sc. Vesna Mildner, red. prof., dr.sc. Lovorka Zergollern Miletić, doc. i dr. sc. Marta Medved Krajnovic, izv. prof. Pitanja povjerenstva na koje je doktorandica vrlo uspješno odgovorila uglavnom su se ticala istraživačkoga dijela rada: izbora istraživačkoga problema, tj. motivacije za istraživanje,izrade istrazivackih instrumenata, izbora ispitanika, predvidjenih oblika analize podataka te mogućih problema koji mogu iskrsnuti tijekom samoga istraživanja. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Proučavanje međujezičnih utjecaja u kontekstu usvajanja trećega ili dodatnoga jezika vrlo je mlado istraživačko područje. Ono objedinjuje tradicionalne i već utvrđene hipoteze o međujezičnim utjecajima unutar područja ovladavanja drugim jezikom s novim teorijama i okvirima koji pokušavaju objasniti jezičnu obradu i procese u višejezičnom umu, odnosno onome koji uključuje poznavanje više od dva jezična sustava. Istraživanja u području višejezičnosti i usvajanja trećeg jezika otvorila su važno pitanje vezano za ulogu prvog (J1) i drugog jezika (J2) u upotrebi i ovladavanju trećim ili dodatnim jezikom (J3). Kao potencijalni odgovor na ovo pitanje u disertaciji će se ispitati međujezične interakcije na leksičkoj razini pri proizvodnji na trećem jeziku iz perspektive višejezičnog razvoja. Kontrolirajući brojne čimbenike za koje se tvrdi da utječu na pojavu međujezičnih interakcija ispitat će se uloga čimbenika psihotipologije i statusa drugog jezika u učestalosti i određenju jezika kao izvora međujezičnih interakcija u engleskom kao trećem jeziku kod višejezičnih korisnika koji su prethodno ovladali hrvatskim i talijanskim jezikom bilo kao prvim ili drugim jezikom. Također će se ispitati učinak srodnica i lažnih parova riječi koji su prisutni i u tipološki udaljenim jezicima koji su predmet ovog istraživanja. Očekuje se da će rezultati istraživanja pridonijeti boljem razumijevanju prirode međujezičnih interakcija pri ovladavanju trećim ili dodatnim jezikom, posebice s obzirom na utjecaj različitih razina formalne i semantičke sličnosti između jezika, te će produbiti spoznaje o procesu višejezične obrade i organizaciji višejezičnog mentalnog leksikona. Rezultati bi također trebali ponuditi određene smjernicu u osmišljavanju pravilnog pristupa nastavi stranih jezika u kontekstu razvoja višejezičnosti u suvremenom svijetu. Postavljeni cilj i hipoteze istraživanja, predložena metodologija, koja uključuje opis ispitanika, instrumenata i postupka, kao i rasprava na javnoj obrani teme, uvjerili su nas da će istraživanje, pa tako i sam doktorski rad dati očekivani važan prinos proučavanju usvajanja/učenja trećega ili dodatnog jezika, ali i području usvajanja/učenja više jezika općenito. Mišljenje i prijedlog: Temeljem uvida u dokumentaciju o studiju te prijavu teme doktorskog rada, ocjenjujemo da pristupnica Stela Letica Krevelj ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike. Na temelju iznesenih činjenica predlažemo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da odobri pristupnici izradu doktorskoga rada pod naslovom Cross-linguistic interaction in acquiring English as L3: role of psychotypology and L2 stauts (Međujezične interakcije u ovladavanju engleskim kao trećim jezikom: uloga psihotipologije i statusa drugoga jezika). Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Ak. god.,2013/2014, zimski semestar. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis 2 122

123 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1. dr. sc. Vesna Mildner, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska (predsjednik Povjerenstva) 2. dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, doc., Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 3. dr. sc. Marta Medved-Krajnović, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska U Zagrebu, 18. lipnja M.P

124 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Ivana Čizmić, prof. engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Glotodidaktika 6440 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Kristina Šunjić, pok. Andrija Šunjić , Split, Hrvatska Vinkovačka 23, Split, Hrvatska Telefon/mobitel: 021/ , icizmic@oss.unist.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost, Dodiplomski, Hrvatska ožujak danas - viši predavač, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu srpanj ožujak viši predavač, Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Sveučilište u Splitu listopad srpanj predavač, Odjel za stručne studije i Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Sveučilište u Splitu od ak. god /2008. danas - vanjski suradnik na kolegiju Medicinski engleski jezik na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu rujan listopad profesor engleskog i njemačkog jezika, koordinator nastave, Veleučilište u Splitu profesor engleskog i njemačkog jezika, Privatna škola stranih jezika Wotan, Split Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Rogulj, Jasmina; Čizmić, Ivana. Analizom potreba do učinkovitog poučavanja komunikacijske kompetencije // Lingvistika javne komunikacije: komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika / Pavičić Takač, Višnja ; Bagarić, Vesna ; Brdar, Mario ; Omazić, Marija (ur.) / 11

125 Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni). 2.Čizmić, Ivana. Upotreba komunikacijskih strategija u nastavi stranoga jezika. // Školski vjesnik. 59 (2010), 1; (članak, stručni). 3.Čizmić, Ivana. Hiperaktivno dijete i učenje stranoga jezika. // Strani jezici. 38 (2009), 3; (članak, stručni). 4.Čizmić, Ivana. Kontrastivni pristup nastavi stranoga jezika. // Vaspitanje i obrazovanje, Časopis za pedagošku teoriju i praksu. 2 (2009) ; (članak, stručni). 5.Čizmić, Ivana. The Use of Articles in Spoken and Written Discourse. // Philologia, Naučno-stručni časopis za jezik, književnost i kulturu. 7 (2009) ; (članak, stručni). 6.Rogulj, Jasmina; Čizmić, Ivana Analizom potreba do učinkovitog poučavanja engleskoga jezika // Međunarodni znanstveni skup Lingvistika javne komunikacije Osijek, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 7.Rogulj, Jasmina; Čizmić, Ivana Kako testirati uspješnost studenata u pismenoj i usmenoj komunikaciji // Evaluacija u nastavi jezika i književnosti Nikšić, Crna Gora, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 8.Čizmić, Ivana Lexical Approach to English Language Teaching // 15. HUPE konferencija Šibenik, Hrvatska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 9.Jasmina Rogulj i Ivana Čizmić Relationships between Students' Individual Differences, Teaching Strategies and Test Performance // New Dynamics of Language Learning: Spaces and Places - Intentions and Opportunities Jyvaskyla, Finska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 10.Rogulj, Jasmina; Čizmić, Ivana The Effectiveness of Vocabulary Strategy Training in Higher Education // 43rd Annual Conference International IATEFL Conference Cardiff, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 11.Čizmić, Ivana; Rogulj, Jasmina Use of Articles by Non-native and Native Speakers of English // 44th Annual International IATEFL Conference Harrogate, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Odnos straha od stranoga jezika i uspjeha u učenju engleskog jezika struke Relationship between foreign language anxiety and achievement in English for Specific Purposes Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filologija / Anglistika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Jelena Mihaljević Sveučilište u Zagrebu, jelena.djigunovic@ffzg.hr / 11

126 Djigunović Filozofski fakultet, Hrvatska Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Fučkan Držić, B., Seljan, S., Mihaljević Djigunović, J., Lasić-Lazić, J. & Stančić, H. (2011) Teaching English for Special Purposes Aided by E-learning Platform. International Journal of Excellence in E-Learning. Retrieved 4 May Mihaljević Djigunović, J. & Lopriore, L. (2011) The learner: do individual differences matter? U: J. Enever (ur.) ELLiE: Early language learning in Europe, London, UK: The British Council. Mihaljević Djigunović, J. & Letica, S. (2009). Spremnost na komunikaciju i učenje stranoga jezika. U: V. Pavičić Takač, V. Bagarić, M Brdar & M. Omazić (ur.), Lingvistika javne komunikacije: Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika, 1-11., Osijek: HDPL. Mihaljević Djigunović, J. & Legac, V. (2008) Foreign language anxiety and listening comprehension of monolingual and bilingual EFL learners. SRAZ, 53: Drugi mentor: Mihaljević Djigunović, J. (2007) Croatian EFL learners' affective profile, aspirations and attitudes to English classes, Metodika, 14: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Učenje stranoga jezika (SJ) je dinamičan proces u kojemu afektivni faktori imaju važnu ulogu. U ovom radu produbit će se spoznaje o odnosu između straha od SJ u razrednoj sredini, intenziteta motivacije za učenjem engleskog jezika struke (EJS), spremnosti na komunikaciju na nastavi (SnKN) i uspjeha u učenju EJS. Utvrdit će se koja faza učenja i uporabe jezika kod ispitanika izaziva najveći strah. Također će se utvrditi jesu li motivacija za učenjem EJS i SnKN medijatori odnosa između straha od SJ i uspjeha u EJS. Rad je motiviran potrebom podizanja svijesti učenika i nastavnika o važnosti afektivnih faktora u učenju jezika, a s ciljem postizanja što boljih rezultata. Krajnji cilj je osmišljavanje modela odnosa straha od SJ i uspjeha u učenju EJS uzimajući u obzir motivaciju za učenjem EJS i SnKN. Foreign language (FL) learning is a dynamic process in which affective factors play an important role. This research will shed new light on the relationship among FL anxiety in the classroom, motivation, willingness to communicate (WTC) and achievement in English for Specific Purposes (ESP). It will be investigated which phase of language learning process causes the highest level of FL anxiety, and whether motivation and WTC can mediate the relationship between FL anxiety and achievement in ESP. The purpose of this research is to raise students' and teachers' / 11

127 awareness about the importance of affective factors in FL learning in order to achieve better learning outcomes. The ultimate goal is to create a model which will include motivation and WTC as mediators in order to better explain the relationship between FL anxiety and achievement in ESP. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Strah od jezika jedan je od afektivnih faktora koji ima važnu ulogu u dinamičnom procesu učenja stranoga jezika (SJ). Dosadašnja istraživanja straha od jezika u svijetu, pa i kod nas, dala su raznolike rezultate vezane uz utjecaj straha na uspjeh u učenju SJ. Može se stoga zaključiti da je riječ o složenom fenomenu kojega i dalje treba istraživati (Mihaljević Djigunović, 2002). Od 1960-ih, u prvim istraživanjima straha od jezika, znanstvenici su uočili mogućnost utjecaja toga straha na učenje i uporabu SJ. Krajem 1970-ih neka istraživanja su pokazala negativan (Clément i sur., 1980), a neka pozitivan utjecaj straha od jezika na uspjeh u učenju SJ (npr. Chastain, 1975; Kleinmann, 1977). Scovel (1978) je upozorio da su se mjerile različite vrste straha te je stoga nužno jasno definirati koncept straha od jezika koji se javlja u kontekstu učenja jezika i neovisan je od drugih vrsta straha. Gardner i MacIntyre (1993:5) tako definiraju strah od jezika kao strah koji osjećamo u situaciji u kojoj se od nas zahtijeva da se koristimo stranim jezikom kojim suvereno ne vladamo, te ga treba razlikovati od npr. straha kao osobine ličnosti koji je podvrsta neuroticizma i koji je podložan promjeni. Spomenuti psiholozi (MacIntyre i Gardner, 1989) postavili su poznatu teoriju o strahu od jezika iz koje proizlazi da se on pojavljuje kao posljedica ponovljenih negativnih iskustava tijekom učenja SJ. Stoga bi, prema ovoj teoriji, strah od jezika trebao biti jači na početnim stupnjevima učenja nego na naprednijim. Kako bi se stekao bolji uvid u strah od jezika MacIntyre i Gardner (1994) konstruirali su upitnik uzimajući u obzir trodijelni model utjecaja straha od jezika na učenje kojega je predložio Tobias (1986), a koji uključuje tri faze učenja i uporabe jezika: fazu ulaza, fazu obrade informacija i fazu izlaza. Elaine Horwitz i sur. (1986) razradili su teoriju o strahu od SJ u razrednoj sredini te tvrde da on uključuje tri vrlo važne komponente: strah od komunikacije, strah od ocjenjivanja i strah od negativne društvene evaluacije. Horwitz i sur. (1991:31), međutim, ističu kako se strah od jezika ne može svesti na zbroj spomenutih triju općih vrsta straha te definiraju strah od SJ kao kombinaciju samopercepcija, vjerovanja, osjećaja i ponašanja koja proistječu iz jedinstvenosti procesa učenja stranoga jezika. Kako bi što bolje mogli objasniti višeslojni fenomen straha od jezika, Horwitz i sur. (1986) konstruirali su upitnik za mjerenje straha od SJ u razrednoj situaciji. Riječ je o poznatom instrumentu Foreign Language Classroom Anxiety Scale - FLCAS koji se, zahvaljujući visokoj valjanosti i pouzdanosti, već godinama koristi u različitim istraživanjima straha od SJ (npr. Kitano, 2001). Smatra se da strah od SJ velikim dijelom proizlazi iz jezične uporabe na samoj nastavi (npr. Horwitz i sur., 1986) te može biti povezan sa strahom od negativne društvene evaluacije s obzirom da nastava SJ podrazumijeva neprestanu evaluaciju učeničkih jezičnih znanja i vještina od strane nastavnika i suučenika. Zbog toga se mnoga istraživanja (npr. MacIntyre i Gardner, 1989; Young, 1986; Kitano, 2001) bave negativnim utjecajem straha od SJ kod učenika na njihovu jezičnu izvedbu i postignuće. Liu (2006) je u svojem istraživanju upozorila na činjenicu kako znatan broj ispitanika osjeća strah od SJ pri jezičnoj produkciji neovisno o svojem stupnju znanja i napomenula da ispitanici s boljim znanjem osjećaju niži strah, a najveću razinu straha osjećaju pri pojedinačnom odgovaranju na pitanja ili pri usmenom izlaganju o odabranoj temi (Liu, 2007). Iste rezultate su dobili MacIntyre i Gardner (1989) koji navode usmena izlaganja na satu kao izvor straha od govora, a koji se izvode pred nastavnikom koji promatra i ocjenjuje. Gardner (1985; 2010) također smatra da je strah od jezika jedan od najboljih prediktora uspjeha. Velik broj istraživanja o strahu od jezika provedenih u svijetu potaknuo je i hrvatske istraživače (npr. Mihaljević Djigunović, 1998; 2000; 2002; 2004; 2006a) da pokušaju dati svoj doprinos boljem razumijevanju ovog višedimenzionalnog fenomena. Predmet istraživanja u Hrvatskoj bili su mogući izvori straha od jezika, odnos straha od jezika s drugim individualnim faktorima, razlike u razini straha od jezika kod monolingvalnih i bilingvalnih učenika engleskog kao SJ (Legac, 2009) i dr. Rezultati u istraživanju Mihaljević Djigunović (2000) su, između ostalog, pokazali da postoji značajna negativna povezanost između straha od jezika i motivacije te negativna povezanost straha od jezika i uspjeha u učenju engleskog jezika. U istraživanju provedenom godine Mihaljević Djigunović dokazuje da strah od uporabe jezika značajno pozitivno korelira sa strahom od komunikacije te iznenađujuće značajno pozitivno korelira s uspjehom. Kada govorimo o mogućim izvorima straha od jezika (Mihaljević Djigunović, 2002) hrvatski učenici osjećaju najveći strah pri uporabi jezika u razredu i pri ocjenjivanju njihovog znanja. Uzimajući u obzir različite nalaze dosadašnjih istraživanja, teško je pouzdano odrediti povezanost straha od jezika i uspjeha u učenju SJ. Jedan od razloga leži u činjenici da utjecaj straha na uspjeh nije ni jednoznačan ni jednostavan (Mihaljević Djigunović, 2002) već postoji složena veza među njima. Strah od jezika ne djeluje izolirano na učenje SJ već se trebaju uzeti u obzir i drugi afektivni faktori kao npr. motivacija i spremnost na komunikaciju na nastavi (SnKN). Oni mogu utjecati i na strah i na uspjeh te mogu biti medijatori / 11

128 odnosa između straha i uspjeha. U suvremenoj glotodidaktici se često naglašava važnost afektivnih faktora u procesu učenja stranoga jezika (npr. Mihaljević Djigunović, 2006b). Prema Gardnerovom (1985; 2010) socioedukacijskom modelu usvajanja drugoga jezika individualni faktori podrazumijevaju kognitivne te afektivne faktore u koje se, uz strah, ubrajaju stavovi i motivacija. Negativni stavovi prema učenju engleskog jezika mogu smanjiti motivaciju za učenjem SJ, a to se onda može odraziti i na slabiji uspjeh u učenju SJ (Mihaljević Djigunović, 1993). Značajan korpus istraživanja pokazao je kako je strah od jezika negativno povezan s motivacijom (npr. Ely, 1986) i SnKN (npr. Liu i Jackson, 2008). Dörnyei (2005) naglašava da se u pozadini SnKN nalaze druga dva individualna obilježja učenika: strah od komunikacije i samopercepcija komunikacijske kompetencije. Prema poznatom piramidalnom modelu spremnosti na komunikaciju kojeg su razvili MacIntyre i sur. (1998) spremnost na komunikaciju zapravo predstavlja zadnji korak u pripremi učenika za komunikaciju. Istraživanja također pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između SnKN i uspjeha u učenju (Mihaljević Djigunović i Letica, 2009). Može se zaključiti da afektivni faktori navedeni u ovom pregledu, a to su strah od SJ, stavovi i motivacija i SnKN, mogu biti prediktori uspjeha u učenju engleskoga kao SJ. Budući da odnos među tim faktorima nije dovoljno rasvijetljen, postoji potreba za osmišljavanjem modela koji bi bolje objasnio povezanost spomenutih varijabli. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je ovog istraživanja osmisliti model koji će objasniti odnos straha od SJ i uspjeha u engleskom jeziku struke (EJS) uzimajući u obzir motivaciju za učenjem EJS i SnKN. Postavljaju se sljedeća istraživačka pitanja: 1. Jesu li i u kojoj mjeri povezani strah od SJ u razrednoj situaciji, intenzitet motivacije za učenjem EJS, SnKN i uspjeh u EJS? 2. U kojoj fazi učenja i uporabe jezika ispitanici osjećaju najveći strah? 3. Jesu li motivacija za učenjem EJS i SnKN medijatori odnosa između straha od SJ i uspjeha u EJS? Hipoteze H1: Strah od SJ će biti negativno, a motivacija i SnKN pozitivno povezani s uspjehom u EJS. H2: Ispitanici će osjećati najveći strah u fazi izlaza. H3: Motivacija za učenjem EJS i SnKN će biti medijatori odnosa između straha od SJ i uspjeha u EJS. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) ISPITANICI U istraživanju koje će se provesti tijekom jednog semestra uzorak će se sastojati od oko 250 ispitanika, studenata 1., 2., 3. i 4. godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Karakteristike ispitanika koje će se uzeti u obzir bit će sljedeće: spol, duljina učenja engleskoga jezika (EJ), učenje izvan škole, uporaba interneta u svakodnevnom životu, učenje 2./3. SJ, uspjeh u učenju EJ na kraju srednje škole i vrsta završene srednje škole (gimnazija ili srednja medicinska škola) / 11

129 MJERNI INSTRUMENTI Upitnik za mjerenje straha od SJ u razrednoj situaciji (engl. Foreign Language Classroom Anxiety Scale - FLCAS) U istraživanju će se koristiti poznati instrument FLCAS kojega su konstruirali Horwitz i sur godine. Njime će se izmjeriti raspon straha kojega ispitanici osjećaju prilikom uporabe EJ u razredu. Ovaj instrument je odabran zbog visoke valjanosti i pouzdanosti. Upitnik se sastoji od 33 tvrdnje kojima se ispituje strah od komunikacije (npr. Kad govorim na satu stranog jezika, osjećam se nervozno i zbunjeno ), ocjenjivanja (npr. Bojim se posljedica loše ocjene iz stranog jezika ) i negativne društvene evaluacije u razredu (npr. Bojim se da će mi se drugi u razredu smijati kad govorim na stranom jeziku ), a koje su popraćene skalama slaganja od 5 stupnjeva, pri čemu 1 označava neslaganje, a 5 potpuno slaganje. Upitnik za mjerenje straha od jezika (MacIntyre i Gardner, 1994) Upitnik će se koristiti kako bi se otkrilo u kojoj je fazi učenja i uporabe SJ strah najizrazitiji. Temelji se na trodijelnom modelu kojega je predložio Tobias (1986), a razlikuje strah koji se pojavljuje pri primanju jezičnih informacija (npr. Zbunim se ako netko strani jezik ne govori polagano ), tijekom učenja ili razmišljanja na SJ (npr. Kad sam nervozan, ne mogu se sjetiti izraza koje inače znam ) i tijekom jezične produkcije (govorenja ili pisanja) na SJ (npr. Uzrujam se kad znam kako se nešto kaže, ali to ne mogu izreći ). Zadatak ispitanika je označiti na skali Likertova tipa od 1 5 svoj stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom. Upitnik se sastoji od 18 tvrdnji. Upitnik za mjerenje intenziteta motivacije (Ely, 1986) Upitnik se sastoji od 6 tvrdnji kojima se mjeri intenzitet motivacije ispitanika kao npr. Ne osjećam da je znanje engleskog neka velika vrijednost za mene. Tvrdnje se procjenjuju na skali Likertova tipa od 5 stupnjeva. Upitnik o spremnosti na komunikaciju na nastavi (Mihaljević Djigunović i Letica, 2009) Ovaj upitnik se sastoji od 12 čestica iz upitnika Liu i Jacksonove (2008) koje su Mihaljević Djigunović i Letica (2009) prevele na hrvatski jezik te adaptirale uzimajući u obzir hrvatski društveno-obrazovni kontekst. Čestice iz tog upitnika odnose se na različite aspekte sudjelovanja u razrednoj komunikaciji (npr. Volim razgovarati s profesorom i ostalim studentima na engleskom jeziku ). Uz svaku tvrdnju se nalazi petstupanjska skala procjene Likertova tipa. TESTOVI ZA MJERENJE USPJEHA U EJS Za potrebe ovog istraživanja koristit će se tri testa za mjerenje uspjeha u EJS: cloze test, test slušanja s razumijevanjem i usmeno izlaganje. Cloze test je oblik integrativnog testa kojim se mjeri opća jezična kompetencija i relativno ga je lako sastaviti, provesti i / 11

130 ocijeniti. Odabrat će se tekst s područja medicine koji će tematikom biti vezan uz sadržaj obveznog kolegija Medicinski engleski jezik. S ciljem valjanosti test će sadržavati pedesetak praznina jer će tako biti zadovoljeno načelo dovoljnog broja različitih vrsta riječi. U testu će biti izbačena svaka sedma riječ, a ocjenjivat će se po načelu prihvatljivoga odgovora (Oller, 1979 prema Read, 2000). Za potrebe istraživanja konstruirat će se i test slušanja: uz pomoć 4 vrste zadataka ispitat će se razumijevanje glavne ideje teksta, specifičnih pojedinosti kao i donošenje zaključaka po odslušanom tekstu. Bit će uključene jedna monološka i jedna dijaloška situacija. Izračunat će se Pearsonov koeficijent korelacije između rezultata dobivenih na spomenutim testovima i onih koje će studenti postići na odgovarajućim dijelovima standardiziranog Cambridge ESOL (English for Speakers of Other Languages) testa kako bi se ustanovila empirijska valjanost cloze testa i testa slušanja s razumijevanjem. Ispitanici će za usmeni dio održati izlaganje u trajanju od 5 do 10 minuta na odabranu temu vezanu uz sadržaj kolegija Medicinski engleski jezik. Konstruirat će se skala za mjerenje usmene produkcije prema sljedećim kriterijima: uspješnost izvršenja zadatka, korištenje relevantnog vokabulara, gramatička točnost te tečnost, izgovor i intonacija. Zadatak ocjenjivača bit će da po svakom kriteriju ispitanikovo izlaganje procijeni na skali od 0 do 4. Izlaganja će procjenjivati dva nezavisna procjenjivača. Prije izlaganja ispitanici će popuniti upitnik za mjerenje straha od govora Mihaljević Djigunović (2006a) koji će u svrhu istraživanja biti adaptiran. Njime će se utvrditi stupanj straha od govora, a sastoji se od 8 čestica vezanih uz kvalitetu jezične izvedbe npr. Bojim se da ću praviti gramatičke pogreške. Uz svaku tvrdnju se nalazi petstupanjska skala procjene Likertova tipa. Neposredno nakon izlaganja ispitanici će također popuniti upitnik o subjektivnom doživljaju usmenog izlaganja Mihaljević Djigunović (2006a) koji će biti prilagođen. Sadrži 11 tvrdnji kojima ispitanici iskazuju kako su se osjećali za vrijeme i nakon izlaganja npr. Nisam se mogao/mogla koncentrirati na izlaganje ili Osjećam se uznemireno. POSTUPAK Istraživanje će trajati jedan semestar, a provodit će se tijekom redovite nastave iz kolegija Medicinski engleski jezik. Pri početku kolegija ispitanici će popuniti upitnike, a tijekom nastave će održati usmena izlaganja te će riješiti Cambridge ESOL testove. Po odslušanom kolegiju (u trajanju od 25 sati) pristupit će ispitu koji će se sastojati od opisanog cloze testa i testa slušanja s razumijevanjem. Ispitanike će se upoznati sa svrhom istraživanja i upozorit će ih se da će se dobiveni podatci čuvati u strogoj tajnosti te će biti korišteni samo za istraživačke svrhe, te da je njihovo sudjelovanje u istraživanju dobrovoljno. Tijekom obrade prikupljenih podataka, provest će se deskriptivna analiza, t-test za nezavisne uzorke, jednosmjerna analiza varijance (ANOVA), faktorske analize, te niz korelacijskih i regresijskih analiza. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) S obzirom na činjenicu da još uvijek nije dovoljno rasvijetljen odnos straha od SJ i uspjeha u učenju jezika, predloženo istraživanje omogućit će nove uvide kroz ispitivanje odnosa straha od SJ, intenziteta motivacije za učenjem EJS i SnKN te uspjeha u učenju EJS. Na temelju dobivenih novih spoznaja o prirodi straha od SJ kod studenata EJS osmislit će se teorijski model odnosa straha od SJ i uspjeha u učenju EJS uzimajući u obzir motivaciju za učenjem EJS i SnKN. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Chastain, K. (1975). Affective and ability factors in second language learning. Language Learning, 25, Clément, R, Gardner, R.C. i Smythe, P.C. (1980). Social and individual factors in second language acquisition. Canadian Journal of Behavioural Science, 12, / 11

131 3.Dörnyei, Z. (2005). The Psychology of the Language Learner Individual Differences in Second Language Acquisition. Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.. 4.Ely, C. M. (1986). An analysis of discomfort, risktaking, sociability, and motivation in the L2 classroom. Language Learning, 36, Gardner, R.C. i MacIntyre, P.D. (1993). A student's contributions to second-language learning. Part II: Affective variables. Language Teaching, 26, Gardner, R. C. (2010). Motivation and Second Language Acquisition: The Socio-Educational Model. New York: Peter Lang. 7.Horwitz, E. K., Horwitz, M.B. i Cope, J. (1986). Foreign Language Classroom Anxiety. The Modern Language Journal, Vol. 70, No. 2, Horwitz, E. i Young, D. (ur.) (1991). Language Anxiety From Theory and Research to Classroom Implications. New Jersey: Prentice-Hall. 9.Horwitz, E. (2001). Language Anxiety and Achievement. Annual Review of Applied Linguistics, 21, CUP, Kitano, K. (2001). Anxiety in the College Japanese Language Classroom. The Modern Language Journal, 85, IV, Kleinmann, H.H. (1977). Avoidance behavior in adult second language acquisition. Language Learning, 27, Legac, V. (2009). Strah od komunikacije u monolingvalnih i bilingvalnih učenika. U: J. Granić (ur.) Jezična politika i jezična stvarnost, , Zagreb: HDPL. 13.Liu, M. (2006). Anxiety in Chinese EFL students at different proficiency levels. System, 34, Liu, M. (2007). Anxiety in oral English classrooms: A case study in China. Indonesian Journal of English Language Teaching, 3 (1), / 11

132 15.Liu, M. i Jackson, J. (2008). An exploration of Chinese EFL learners' unwillingness to communicate and foreign language anxiety. Modern Language Journal, 92, MacIntyre, P.D. i Gardner, R.C. (1989). Anxiety and Second-Language Learning: Toward a Theoretical Clarification. Language Learning, Vol. 39, No. 2, MacIntyre, P. D. i Gardner, R.C. (1994). The Subtle Effects of Language Anxiety on Cognitive Processing in the Second Language. Language Learning, 44:2, MacIntyre, P.D., Clément, R., Dörnyei, Z., Noels, K.A. (1998). Conceptualizing willingness to communicate in a L2: A situational model of L2 confidence and affiliation. The Modern Language Journal, 82, Mihaljević Djigunović, J. (1993). ). Investigation of attitudes and motivation in early foreign language learning. U: M. Vilke i Y. Vrhovac (ur.) Children and Foreign Languages I. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 21.Mihaljević Djigunović, J. (2000). Uloga straha od jezika u učenju stranog jezika. Strani jezici XXIX, 1-2, Mihaljević Djigunović, J. (2002). Strah od stranoga jezika kako nastaje, kako se očituje i kako ga se osloboditi. Zagreb: Naklada Ljevak. 23.Mihaljević Djigunović, J. (2004). Beyond Language Anxiety. SRAZ, XLIX, Mihaljević Djigunović, J. (2006a). Language anxiety and language processing. U: S. Foster-Cohen, M. Medved Krajnović & J. Mihaljević Djigunović (ur.) EUROSLA Yearbook 6, Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company. 25.Mihaljević Djigunović, J. (2006b) Role of affective factors in the development of productive skills. U: M. Nikolov i J. Horvath (ur.) Empirical Studies in English Applied Linguistics, 9-23, Pecs: Lingua Franca Csoport. 26.Mihaljević Djigunović, J. i Letica, S. (2009). Spremnost na komunikaciju i učenje stranoga jezika. U: V. Pavičić Takač, V. Bagarić, M Brdar & M. Omazić (ur.) Lingvistika javne komunikacije: Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika, 1-11., Osijek: HDPL / 11

133 27. Read, J. (2000). Assessing Vocabulary. Cambridge: Cambridge University Press. 28.Scovel, T. (1978). The Effect of Affect on Foreign Language Learning: A Review of the Anxiety Research. Language Learning, 28, Tobias, S. (1986). Anxiety and cognitive processing of instruction. U: R. Schwarzer (ur.) Self-related cognition in anxiety and motivation. Erlbaum, Hillsdale, NJ. 30.Young, D. J. (1986). The relationship between anxiety and foreign language oral proficiency ratings. Foreign Language Annals, 19, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 7.000,00 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Sinopsis je odobren na sjednici Etičkoga povjerenstva Doktorskoga studija glotodidaktike održanoj 5. ožujka Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Jelena Mihaljević Djigunović / 11

134 Potpis Ivana Čizmić, prof. engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Ivana Čizmić, prof. engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika / 11

135 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE 1 Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Ivana Čizmić, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike 6440 Hrvatski Odnos straha od stranoga jezika i uspjeha u učenju engleskog jezika struke Relationship between foreign language anxiety and achievement in English for Specific Purposes Humanističke znanosti, Filologija, Anglistika MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska jelena.djigunovic@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr.sc. Marta Medved Krajnović, izv. prof. 2. dr.sc. Željka Kamenov, izv. prof. 3. dr.sc. Lovorka Zergollern- Miletic, doc. 4. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska mmedved@ffzg.hr zkamenov@ffzg.hr l.zergollern-miletic@ufzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 24. travnja godine. 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

136 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Sinopis odobren na sjednici Etičkoga povjerenstva Doktorskoga studija glotodidaktike održanoj 5. ožujka A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana teme doktorskoga rada dokorandice Ivane Čizmić održana je dana 3. travnja pred povjerenstvom u sastavu dr.sc. Marta Medved Krajnović, izv. prof., dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof., dr.sc. Lovorka Zergollern-Miletić, doc. Kandidatkinja je uspješno obrazložila teorijsku i primijenjenu potrebu za istraživanjem koje namjerava provesti te predstavila znanstvenoistraživačku metodologiju koju namjerava koristiti u istome. Uspješno je odgovorila na postavljena pitanja te spremno prihvatila sugestije povjerenstva vezano uz doradu pojedinih istraživačkih instrumenata. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Proces ovladavanja stranim jezikom izuzetno je složen proces jer uz brojne lingvističke i kontekstualne varijable na njega utječe i cijeli niz bioloških i psiholoških varijabli medju kojima afektivni faktori zauzimaju vrlo istaknuto mjesto. U ovome radu pokušat će se utvrditi odnos straha od jezika i uspjeha u ovladavanju jezikom u kontekstu sveučilišne nastave stranoga jezika struke uzimajući u obzir odnos straha i dva afektivna faktora s kojima je on usko povezan (motivacija i spremnost na komunikaciju). Time će se omogućiti uvid u višeslojnost odnosa straha od jezika i uspjeha te pridonijeti boljem razumijevanju ovladavanja jezikom. Pristupnica donosi relevantan prikaz dosadašnjih istraživanja gore navedenih čimbenika i u internacionalnome i u hrvatskome kontekstu iz kojih je razvidno da je predloženo istraživanje teorijski dobro utemeljeno i da za njime postoji potreba. Uvidom u izbor ispitanika, predložene mjerne instrumente i istraživački postupak smatramo da je pristupnica na dobrome putu da dodje do pouzdanih i valjanih podataka koje namjerava obraditi primjerenim metodama kvantitativne (statističke) analize. Smatramo da će vrijednost rada biti i u tome što će uz znanstveni doprinos rasvjetljavanju medjusobne dinamike čimbenika koji su povezani s uspjehom u ovladavanju jezika učiniti to u području stranoga jezika struke, kao vrlo važnoga elementa u obrazovanju hrvatskih mladih stručnjaka za 21. stoljeće. Mišljenje i prijedlog: 2 Temeljem uvida u dokumentaciju o studiju te dokumentaciju vezanu uz prijavu teme doktorskog rada, zaključujemo da pristupnica Ivana Čizmić ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike te predlažemo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da odobri pristupnici izradu doktorskoga rada pod naslovom Odnos straha od stranoga jezika i uspjeha u učenju engleskog jezika struke, pod mentorstvom dr. sc. Jelene Mihaljević Djigunović, red. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova:s Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Ak. god.,2013/2014, zimski semestar. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) 2 136

137 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1.(predsjednik Povjerenstva) dr.sc. Marta Medved Krrajnović, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 2. dr.sc. Željka Kamenov, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 3. dr.sc. Lovorka Zergollern-Miletić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska U Zagrebu, 20. lipnja 2012 M.P

138 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Marina Štibrić, profesor psihologije Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Psihologija 6587 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Zdenka i Branko , Sisak, Hrvatska Vinogradska 58/4, Sisak, Hrvatska Telefon/mobitel: marina.stibric@psybp.uib.no ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, psihologija, Dodiplomski, Hrvatska Datumi : 10/ danas Ustanova zaposlenja: Innovest AS za Odsjek za biološku i medicinsku psihologiju, Sveučilište Bergen, Norveška Naziv radnog mjesta: asistent za istraživanja Datumi: 04/ /2011 Ustanova zaposlenja: Odsjek za psihologiju, Sveučilište Durham, Velika Britanija Naziv radnog mjesta: asistent za istraživanja Datumi: 12/ /2011 Ustanova zaposlenja: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Naziv radnog mjesta: asistent za istraživanja Datumi: 01/ /2006 Ustanova zaposlenja: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Sisak / 9

139 Naziv radnog mjesta: psiholog - stručni savjetnik za profesionalno savjetovanje Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Štibrić, Marina; Baranović, Branislava. The status of information and communication competence in national curriculum for compulsory education // The Future of Information Sciences (INFuture2007): Digital Information and Heritage / Seljan Sanja ; Stančić, Hrvoje (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 2.Domović, Vlatka; Baranović, Branislava; Štibrić, Marina. Učitelji i uvođenje poduzetničke kompetencije u osnovne škole // Kompetencije i kompetentnost učitelja / Competences and Teacher Competence / Babić, Nada (ur.). Osijek, Hrvatska : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska i Kherson State University, Kherson, Ukraine, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 3.Baranović, Branislava; Štibrić, Marina; Čižmešija, Aleksandra. Mišljenje učitelja i nastavnika matematike o nastavi matematike u osnovim i srednjim školama u Hrvatskoj - rezultati empirijskog istraživanja provedenog na Trećem kongresu nastavnika matematike // Zbornik radova - Četvrti kongres nastavnika matematike / Ivanšić, Ivan (ur.). Zagreb : Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni). 4.Štibrić, Marina; Baranović, Branislava. Nastavnička samo-efikasnost u kontekstu poučavanja matematike // 19. dani Ramira i Zorana Bujasa / 19th Ramiro and Zoran Bujas Days / Ljubotina, Damir ; Kamenov, Željka ; Mikac, Una ; Urch, Dražen (ur.). Zagreb : Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni). 5.Baranović, Branislava; Štibrić, Marina. The development of entrepreneurial competence in Croatian compulsory education // Key competencies 2007 / Ravet, Serge (ur.). Champlost, Francuska : European Institute for E-Learning, Champlost France, (predavanje,sažetak,znanstveni). 6.Baranović, Branislava; Štibrić, Marina. Math teachers' perception of Mathematics education in elementary and secondary schools in Croatia results of an empirical research //. (predavanje,međunarodna recenzija,neobjavljeni rad,znanstveni). 7.Baranović, Branislava; Domović, Vlatka; Štibrić, Marina. Obrazovanje za poduzetnost perspektiva osnovnoškolskih učitelja i nastavnika. // Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja. 177/178 (2007), 3-4; (članak, znanstveni). 8.Baranović, Branislava; Domović, Vlatka; Štibrić, Marina. O nekim aspektima školske klime u osnovnim školama u Hrvatskoj. // Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja. 174 (2006), 4; (članak, znanstveni). NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka Role of working memory components in mathematical word problem solving Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka Društvene znanosti / Psihologija / Opća psihologija / 9

140 PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Vesna VlahovićŠtetić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska vvlahovi@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Pavlin-Bernardić, N.; Vlahović-Štetić, V.; Arambašić, L. (2008). Children's solving of mathematical word problems: The contribution of working memory. Review of Psychology. 15(1-2); Rovan, D.; Pavlin-Bernardić, N.; Vlahović-Štetić, V. (2009). Imaju li medvjedići jednak broj bombona? Konceptualno razumijevanje osnovnih svojstava zbrajanja. Suvremena psihologija. 12 (1), Vlahović-Štetić, V.; Pavlin-Bernardić, N.; Rajter, M. (2010). Illusion of linearity in geometry: Effect in multiple-choice problems. Mathematical Thinking and Learning. 12(1), Pavlin-Bernardić, N.; Rovan D.; Vlahović-Štetić, V. (2011). Kad u matematici "više" zapravo znači "manje": Analiza uspješnosti u rješavanju problemskih zadataka usporedbe. Psihologijske teme. 20(1), Paić-Antunović, J.; Vlahović-Štetić, V.(2011). The effect of feedback on the intensity of the illusion of linearity in high-school student's solving of geometry problems. Review of psychology. 18(1), Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Problemski zadaci smatraju se jednim od najboljih načina razvoja matematičke kompetencije i primjerom njene upotrebe izvan okvira nastave. Kako bi se razjasnilo porijeklo teškoća koje učenici doživljavaju u rješavanju problemskih zadataka, važno je istražiti utjecaj kognitivnih čimbenika. Kao i u svim složenim kognitivnim aktivnostima, i tijekom rješavanja problemskih zadataka potrebno spremati informacije za vrijeme manipuliranja tim ili drugim informacijama, što je funkcija radnog pamćenja. Najutjecajnija teorija radnog pamćenja je model Baddeleya i Hitcha (1974) koji je kasnije revidiran (Baddeley, 2000; Baddeley, Allen i Hitch, 2011). Model se sastoji od središnjeg izvršitelja i 3 pomoćne komponente: fonološke petlje, vizualno-spacijalnog ekrana i, kasnije uvrštenog, epizodičkog međuspremnika. Ovim istraživanjem ispitat će se stabilnost revidiranog modela radnog pamćenja, te odnos komponenata tog modela, vještina računanja, razumijevanja teksta i rješavanja problemskih zadataka. Mathematical word problems are considered to be one of the best ways of developing mathematical competence and an example of its use outside the classroom. To understand the origin of difficulties pupils experience in solving word problems, it is important to investigate the influence of cognitive factors. As in all complex cognitive activities, word problem solving requires storing information while manipulating those or other information, which is a function of working memory. The most influential working memory theory is the model developed by Baddeley and Hitch (1974) that was later revised (Baddeley, 2000; Baddeley, Allen and Hitch, 2011). The model consists of central executive and 3 sub-components: phonological loop, visuo-spatial sketchpad and episodic buffer that was added later. This study will investigate the stability of the revised working memory model, and the relationship of components of that model with calculation, reading comprehension and word problems solving / 9

141 Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Posljednjih nekoliko desetljeća povećao se interes za istraživanje matematičke kognicije, vjerojatno uzrokovano uočavanjem važnosti matematičke kompetencije. Naime, život u suvremenom društvu je gotovo nezamisliv bez određene razine matematičke kompetencije. Istovremeno, velika internacionalna ispitivanja znanja pokazuju da učenici u svim zemljama najslabije rezultate postižu upravo iz matematike, te da im ona stvara najveće poteškoće (npr. OECD, 2004). Kako bi se razjasnilo porijeklo tih teškoća, posebno je važno istražiti kognitivne čimbenike koji leže u podlozi razvoja ove kompetencije. Jedan od najboljih načina stjecanja matematičke kompetencije, ali i primjer njene upotrebe izvan okvira nastave predstavljaju problemski matematički zadaci (Swanson i Beebe-Frankenberger, 2004). Problemski zadaci predstavljaju zadatke zadane riječima u kojima je potrebno razumjeti zadatak i riješiti neki problem (Vizek Vidović, Rijavec, Vlahović-Štetić i Miljković, 2003). Jedan takav zadatak mogao bi glasiti: Mladen je imao 10 kuna. U dućanu je potrošio 4 kune. Koliko kuna mu je ostalo?. Kao i u svim složenim kognitivnim aktivnostima, tako je i tijekom rješavanja problemskih zadataka potrebno spremati informacije za vrijeme manipuliranja tim ili drugim informacijama, što sve čini radno pamćenje. Najutjecajnija teorija radnog pamćenja je model radnog pamćenja Baddeleya i Hitcha (1974) kojeg su revidirali Baddeley (2000), te Baddeley, Allen i Hitch (2011). Model se sastoji od središnjeg izvršitelja koji je povezan s tri pomoćna sustava: fonološkom petljom, vizualno-spacijalnim ekranom i, kasnije uvrštenim, epizodičkim međuspremnikom. Središnji izvršitelj je fleksibilan sustav odgovoran za kontrolu i regulaciju kognitivnih procesa poput pažnje, privremenu aktivaciju informacija iz dugoročnog pamćenja, koordinaciju pomoćnih sustava, koordinaciju dva različita zadatka, te istovremeno spremanje i procesiranje informacija. Za privremenu pohranu verbalnih informacija zadužena je fonološka petlja, dok je vizualno-spacijalni ekran zadužen za procesiranje i zadržavanje vizualnog i spacijalnog materijala, a sudjeluje i u stvaranju i manipuliranju mentalnim slikama. Posljednje dodana komponenta je epizodički međuspremnik, koji koristi multidimenzionalne kodove za povezivanje informacija iz ostalih komponenti radnog pamćenja i dugoročnog pamćenja u jedinstvenu epizodičku reprezentaciju (Baddeley, 2000). Epizodički međuspremnik šalje informacije izravno u epizodičko dugoročno pamćenje, pa bi zbog toga ova komponenta trebala biti izrazito važna za učenje (Alloway, Gathercole, Willis i Adams, 2004). Viđenje strukture sustava radnog pamćenja kakvo imaju Baddeley i Hitch (1974) potvrdila su i druga istraživanja (npr. Berg, 2008; Gathercole, Pickering, Ambridge i Wearing, 2004). Alloway, Gathercole i Pickering (2006) su tripartitivnu strukturu modela radnog pamćenja potvrdili već kod djece u dobi od 4 godine, te su našli da ona ostaje relativno stabilna tijekom razvoja do 11. godine života. Međutim, drugi autori (npr. Jarvis i Gathercole, 2003; Shah i Miyake, 1996) nisu potvrdili postojanje komponenti modela radnog pamćenja kako ih opisuju Baddeley i Hitch (1974). Postojanje epizodičkog međuspremnika, uz ostale komponente sustava radnog pamćenja, potvrdili su Alloway, Gathercole, Willis i Adams (2004) na uzorku djece stare između 4 i 6 godina, ali potpuna evaluacija modela sa sve četiri komponente modela radnog pamćenja još nije provedena. Postoje prilično čvrsti dokazi da rješavanje matematičkih zadataka ovisi o radnom pamćenju (npr. Berg, 2008; Bull i Sherif, 2001). Berg (2008) je našao da su fonološka petlja, vizualno-spacijalni ekran, središnji izvršitelj i vještina čitanja nezavisni prediktori računanja. Istraživanja su također pokazala da postoji povezanost između radnog pamćenja i uspjeha u rješavanja problemskih zadataka (npr. Kail i Hall, 1999; Passolunghi i Siegel, 2001). Razlogom zašto učenici koji imaju poteškoće u rješavanju problemskih zadataka imaju i slabije rezultate na mjerama radnog pamćenja neki autori smatraju činjenicu da su za rješavanje problemskih zadataka potrebne razvijene vještine razumijevanja teksta i računanja koje također ovise o kapacitetu radnog pamćenja (npr. Fuchs i sur., 2005; Zheng, Swanson i Maroulides, 2011). Swanson, Cooney i Brock (1993) su našli da razumijevanje teksta objašnjava najveći dio varijance rješavanja problemskih zadataka, a odmah iza njega slijedi znanje matematičkih operacija, dok se središnji izvršitelj nije pokazao kao samostalni prediktor, već je utjecao samo preko vještine čitanja. Lee, Ng, Ng i Lim (2004) i Swanson (2006) su našli da fonološka petlja utječe na rješavanje problemskih zadataka samo indirektno preko vještine čitanja. Da bi se problemski zadaci mogli riješiti, potrebno je poznavanje brojanja i operacija računanja (Fuchs i sur., 2006). Kada rješavač posjeduje vještine brojanja i računanja, oslobađa se veći dio radnog pamćenja, pa može usmjeriti pažnju na rješavanje matematičkog problema (Fuchs i Fuchs, 2002). Potvrdu ovakvom shvaćanju dali su Fuchs i suradnici (2006) koji su našli da je vještina računanja preduvjet za rješavanje problemskih zadataka. Također, Swanson i Sachsee-Lee (2001) su našli da su verbalno i vizualno-spacijalno radno pamćenje nezavisni prediktori rješavanja problemskih zadataka, ali da se njihov utjecaj smanjuje kada se u analizu uvrsti poznavanje matematičkih operacija. Istraživanja odnosa matematičkih vještina i radnog pamćenja usmjerila su se na različita područja matematike, ali rijetka su se bavila problemskim zadacima kao specifičnom vrstom matematičkih zadataka koja uključuje interakciju razumijevanja teksta, reprezentacije problema, odabira matematičkih operacija i računanja rješenja (Swanson i Beebe-Frankenberger, 2004; Andersson, 2007). Prethodna istraživanja (npr. Lee i sur., 2004; Swanson i Sachse-Lee, 2001) pokazala su da postoji veza između nekih komponenti originalnog Baddeley i Hitchovog (1974) modela radnog pamćenja i rješavanja problemskih zadataka. Međutim, nakon Baddeleyeve revizije / 9

142 modela godine, niti jedno istraživanje nije provjerilo vezu svih komponenti modela radnog pamćenja uključujući epizodički međuspremnik, i uspješnosti rješavanja problemskih zadataka, uzimajući u obzir njihovu povezanost s vještinama računanja i razumijevanjem teksta. Također, većina istraživanja u ovom području bavila se samo pojedinim aspektima utjecaja radnog pamćenja na rješavanje matematičkih zadataka, ali rijetka su ispitivala strukturne odnose (npr. Lee i sur., 2004; Swanson i Beebe-Frankenberger, 2004; Zheng, Swanson i Marcoulides, 2011). Stoga bi se ovim istraživanjem ispitali strukturni odnosi između svih komponenata Baddeleyevog revidiranog modela radnog pamćenja, vještine razumijevanja teksta, vještine računanja i rješavanja problemskih zadataka. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj ovog istraživanja je ispitati strukturne odnose između komponenti radnog pamćenja i provjeriti njihov utjecaj i utjecaj vještina razumijevanja teksta i računanja na rješavanje problemskih zadataka. Hipoteze: 1. Središnji izvršitelj, epizodički međuspremnik, fonološka petlja i vizualno-spacijalni ekran odvojene su komponente modela radnog pamćenja. 2. Središnji izvršitelj, epizodički međuspremnik, fonološka petlja, vizualno-spacijalni ekran, vještina razumijevanja teksta i vještina računanja značajno su samostalno povezani s rješavanjem problemskih zadataka. 3. Središnji izvršitelj, epizodički međuspremnik i fonološka petlja i vizualno-spacijalni ekran utjecat će na rješavanje problemskih zadataka posredovano vještinama razumijevanja teksta i računanja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) U ovom korelacijskom istraživanju promatrat će se odnos između 10 mjera komponenti radnog pamćenja i mjera rješavanja problemskih i računskih zadataka, te zadataka razumijevanja teksta. Prije samog istraživanja provelo bi se predistraživanje s ciljem provjere mjera pojedinih konstrukata za potrebe glavnog istraživanja. Budući da neki od zadataka još nisu korišteni u Hrvatskoj, njih je potrebno prilagoditi odabranom uzorku ispitanika i provesti potrebnu psihometrijsku validaciju. Mjere su odabrane na temelju teorije, nalaza prethodnih istraživanja i trajanja primjene kako se ispitanike ne bi preopteretilo. Od 10 zadataka pamćenja koji bi se koristiti u ovom istraživanju, 8 je odabrano iz često korištene Automatizirane Procjene Radnog Pamćenja (eng. Automated Working Memory Assessment; AWMA; Alloway, Gathercole i Pickering, 2004) uz prilagodbu materijala i načina primjene za potrebe ovog istraživanja. Uputa za sve zadatke kao i sav fonološki materijal zadataka kratkoročnog i radnog pamćenja prezentirali bi se usmeno, a jedino bi se vizuo-spacijalni materijal prezentirao na ekranu računala. Svaki zadatak sastoji se od nekoliko probnih čestica i ispitnih čestica. Za mjerenje fonološke petlje koristio bi se zadatak kratkoročnog pamćenja brojčanog materijala (zadatak dosjećanja brojki) i zadatak kratkoročnog pamćenja verbalnog materijala (zadatak dosjećanja pseudo-riječi). Za mjerenje verbalnog radnog pamćenja koristio bi se zadatak s brojčanim materijalom (zadatak dosjećanja brojki unatrag) i zadatak s verbalnim materijalom (zadatak dosjećanja po slušanju). Za mjerenje vizuo-spacijalnog radnog pamćenja koristio bi se zadatak izbaci uljeza i zadatak gospodin X, a za mjerenje vizuo-spacijalnog ekrana zadatak dosjećanja točaka u matrici i zadatak dosjećanja kocaka. Zadaci dosjećanja brojki, dosjećanja pseudo-riječi, dosjećanja po slušanju, dosjećanja brojki unatrag, dosjećanja točaka u matrici, dosjećanja kocaka, izbacivanja uljeza i gospodin X slijede istu proceduru: nakon prezentacije materijala ispitanici se trebaju dosjetiti svih čestica ispravnim redoslijedom. Svaki zadatak ima je barem jedan zadatak za vježbu, kako bi se osiguralo da ispitanik razumije uputu. Ukupan rezultat ispitanika predstavljao bi broj svih ispravno ponovljenih nizova. Epizodički međuspremnik mjerio bi se pomoću zadatka raspona ograničenih rečenica i zadatka spajanja riječi, brojeva, boja i oblika. Zadatak dosjećanja ograničenih rečenica osmišljen je na temelju zadatka raspona ograničenih rečenica Baddeley, Hitch i Allena (2009) i zadatka ponavljanja rečenica Alloway, Gathercole, Willis i Adams (2004). Drugi zadatak epizodičkog međuspremnika bio bi zadatak spajanja riječi, brojeva, boja i oblika koji je modificiran prema zadatku spajanja koji je koristio Robson (2011). Ovim zadatkom mjerila bi se funkcija epizodičkog međuspremnika da spaja verbalne, brojčane i vizuo-spacijalne informacije. Mjera razumijevanja teksta sastojala bi se od odlomka literarnog teksta nakon kojeg slijede pitanja otvorenog tipa (Rončević Zubković, 2009). Zadatak ispitanika bio bi da tekst pročita u sebi, te da zatim pismeno odgovori na postavljena pitanja. Vještina računanja mjerila bi se računskim zadacima osmišljenih za ovu prigodu. Zadaci bi se odabrali na temelju gradiva 4. razreda osnovne škole i uključili bi sve 4 osnovne matematičke operacije i zadatke sa zagradama. Na temelju gradiva gradiva 4. razreda osmislili bi se problemski zadaci koji odgovaraju pojedinim tipovima zadataka kombiniranja, promjene i usporedbe prema teoriji Riley i Greeno (1988). Predistraživanje bi se provelo na uzorku oko 30 učenika četvrtih razreda jedne osnovne škole u gradu Zagrebu, a glavno istraživanje na / 9

143 uzorku oko 200 učenika četvrtih razreda iz 5 osnovnih škola s područja grada Zagreba. Udio djevojčica i dječaka bio bi podjednak. Uzorak ne bi obuhvatio učenike s teškoćama u učenju ili teškoćama u razvoju niti učenike s posebnim potrebama. Izabrani su učenici četvrtih razreda stoga što je ovakva vrsta matematičkih zadataka zastupljena u kurikulumu sva tri prethodna razreda, pa su se učenici imali prilike s njima dobro upoznati. Također, u toj dobi funkcionalna organizacija radnog pamćenja odgovara onoj kod odraslih osoba (Bull i Espy, 2006). Ispitivanje bi provodile osobe uvježbane za provedbu ovakvog ispitivanja s djecom navedenog uzrasta. Sva ispitivanja bi se prethodno dogovorila s nadležnim osobljem u školi. Roditelji svih učenika pojedinog razreda bili bi zamoljeni za dopuštenje da njihovo dijete sudjeluje u istraživanju. Ispitanici bi bili individualno ispitani u 10 mjera pamćenja, te bi samostalno, ali u razrednom okruženju popunili mjere razumijevanja teksta, računanja i rješavanja problemskih zadataka. I grupni i individualni dio istraživanja trajali bi otprilike po jedan školski sat i ne bi bili primijenjeni isti dan na istim ispitanicima. Individualno ispitivanje provelo bi se u tihoj prostoriji unutar škole. Zadaci radnog pamćenja primijenili bi se različitim redoslijedom pri čemu bi ispitanici bili po slučaju raspodijeljeni u 6 skupina s različitim redoslijedom primjene zadataka. Sve upute za zadatke prezentirale bi se usmeno, a u zadacima vizuo-spacijalnog kratkoročnog i radnog pamćenja materijal bi uz uputu bio prikazan i na ekranu računala. Ispitanici bi u svim zadacima pamćenja odgovarali usmeno, a eksperimentator bi zabilježio odgovore. U grupnom dijelu ispitanici bi najprije rješavali problemske zadatke 25 minuta, a zatim zadatke računanja i razumijevanja teksta u trajanju od po 10 minuta. Ispitivanje bi provela eksperimentatorica uz prisutnost razrednog učitelja kako bi se osigurali uvjeti ekvivalentni uobičajenoj ispitnoj situaciji u okviru nastave. Prije početka primjene testova učenicima bi bila objašnjena svrha istraživanja te bi im bilo rečeno da njihov uspjeh u rješavanju zadataka neće utjecati na njihov školski uspjeh i da njihove rezultate neće vidjeti nitko osim istraživača. Učenike bi se zamolilo da zadatke rješavaju samostalno, bez konzultiranja s drugim učenicima oko sebe. Prije i tijekom ispitivanja učenike bi se informiralo da je vrijeme rješavanja zadataka ograničeno. Tijekom svakog od 3 testa ispitanici bi imali sve zadatke pred sobom i na istom bi papiru rješavati zadatke i upisivali odgovore. Obrada prikupljenih podataka uključivala bi deskriptivnu statistiku, multivarijatne statističke metode (faktorska analiza, regresijska analiza) i metodologiju strukturalnog modeliranja. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Epizodički međuspremnik rijetko se istražuje i do sada nije provjeravana njegova uloga u rješavanju računskih niti problemskih zadataka. Ovo istraživanje pridonijelo bi evaluaciji modela radnog pamćenja (Baddeley, 2000, Baddeley, Allen i Hitch, 2011). Dosadašnja istraživanja rijetko su uzimala u obzir posredne utjecaje, pa bi ovo istraživanje pridonijelo razjašnjavanju uloge pojedinih komponenti radnog pamćenja u rješavanju problemskih zadataka. Nalazi ovog istraživanja mogli bi ukazati na izvor teškoća s rješavanjem problemskih zadataka i pridonijeti razvoju adekvatnijih metoda poučavanja. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Alloway, T. P., Gathercole, S. E. i Pickering, S. J. (2004). The automated working memory assessment. Baterija testova. Alloway, T. P., Gathercole, S. E. i Pickering, S. J. (2006). Visual and visuospatial short-term and working memory in children: Are they separable? Child Development, 77(6), Alloway, T. P., Gathercole, S. E., Willis, C. i Adams, A.-M. (2004). A structural analysis of working memory and related cognitive skills in young children. Journal of Experimental Child Psychology, 87, Andersson, U. (2007). The contribution of working memory to children's mathematical word problem solving. Applied Cognitive Psychology, 21(9), Baddeley, A. D. (2000). The episodic buffer: A new component of working memory? Trends in Cognitive Sciences, 4(11), Baddeley, A., Allen, R.J. i Hitch, G. (2011). Binding in visual working memory: The role of the episodic buffer. Neuropsychologia, 49, / 9

144 Baddeley, A. i Hitch, G. (1974). Working memory. U: G. A. Bower (Ur.). The Psychology of Learning and Motivation, (str ). New York: Academic Press. Baddeley, A., Hitch, G. i Allen, R.J. (2009). Working memory and binding in sentence recall. Journal of Memory and Language 61, Berg, D. H. (2008). Working memory and arithmetic calculation in children: The contributory role of processing speed, short-term memory, and reading. Journal of Experimental Child Psychology, 99, Bull, R. i Espy, K. A. (2006). Working memory, executive functioning, and children's mathematics. U S. J. Pickering & & G.D. Phye (Ur.), Working Memory and Education. San Diego: Academic Press. Bull, R. i Scerif, G. (2001). Executive functioning as a predictor of children's mathemtical ability: Inhibition, switching, and working memory. Developmental Neuropsychology, 19(3), Fuchs, L. S. i Fuchs, D. (2002). Mathematical problem-solving profiles of students with mathematics disabilities with and without comorbid reading disabilities. Journal of Learning Disabilities, 35(6), Fuchs, L. S., Compton, D. L., Fuchs, D., Paulsen, K., Bryant, J. D. i Hamlett, C. L. (2005). The prevention, identification, and cognitive determinants of math difficulty. Journal of Educational Psychology, 97(3), Fuchs, L. S., Fuchs, D., Compton, D. L., Powell, S. R., Seethaler, P. M., Capizzi, A. M., Schatschneider, C. i Fletcher, J. M. (2006). The cognitive corelates of third-grade skill in arithmetic, algorithmic computation, and arithmetic word problems. Journal of Educational Psychology, 98(1), Gathercole, S. E. i Pickering, S. J. (2000). Assessment of working memory in six- and seven-year old children. Journal of Educational Psychology, 92, Gathercole, S. E., Pickering, S. J., Ambridge, B. i Wearing, H. (2004). The structure of working memory from 4 to 15 years of age. Developmental Psychology, 40, Jarvis, H. i Gathercole, S.E. (2003). Verbal and non-verbal working memory and achievements on National Curriculum tests at 11 and 14 years of age. Educational and Child Psychology, 20(3), Kail, R. V. i Hall, L.K. (1999). Sources of developmental change in children s word-problem performance. Journal of Educational Psychology, 91, Lee, K., Ng, S.-F., Ng, E.-L. i Lim, Z.-Y. (2004). Working memory and literacy as predictors of performance on algebraic word problems. Journal of Experimental Child Psychology, 89, Passolunghi, M. C. i Siegel, L. S. (2001). Short-term memory, working memory, and inhibitory control in children with difficulties in arithmetic problem solving. Journal of Experimental Child Psychology, 80, OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) (2004). Learning for Tomorrow's World First Results from PISA Paris: OECD. Robson, A. (2011). Working memory and analogical reasoning (Unpublished dissertation). Durham University, UK. Rončević Zubković, B. (2009). Zadaci razumijevanja teksta za učenike četvrtog razreda osnovne škole. Mjera razumijevanja teksta. Riley, M. S. i Greeno, J. G. (1988). Developmental analysis of understanding language about quantities and of solving problems. Cognition and Instruction, 5, Shah, P. i Miyake, A. (1996). The separability of working memory resources for spatial thinking and language processing: An individual difference approach. Journal of Experimental Psychology: General, 125(1), / 9

145 Swanson, H. L. i Beebe-Frankenberger, M. (2004). The relationship between working memory and mathematical problem solving in children at risk and not at risk for serious math difficulties. Journal of Educational Psychology, 96(3), Swanson, H. L., Cooney, J. B. i Brock, S. (1993). The influence of working memory and classification ability on children's word problem solution. Journal of Experimental Child Psychology, 55(3), Swanson, H. L. i Sachse-Lee, C. (2001). Mathematic problem solving and working memory in children with learning disabilities : Both executive and phonological processes are important. Journal of Experimental Child Psychology, 79, Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN'. Zheng, X., Swanson, H. L. i Marcoulides, G.A. (2011). Working memory components as predictors of children s mathematical word problem solving. Journal of Experimental Child Psychology, 110(4), Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 1000 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Radno pamćenje i rješavanje matematičkih problema Marina Štibrić Samostalno financiranje Većina troškova pokrit će se vlastitim sredstvima. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Vesna VlahovićŠtetić IZJAVA Potpis Marina Štibrić, profesor psihologije / 9

146 Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Marina Štibrić, profesor psihologije / 9

147 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Marina Štibrić Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Poslijediplomski doktorski studij psihologije 6587 Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka Role of working memory components in mathematical word problem solving Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Psihologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu vvlahovi@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr.sc. Vesna Vlahović-Štetić, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu vvlahovi@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.. Dr.sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica 3. Dr.sc. Predrag Zarevski, red. prof. Institut za društvena istraživanja, Zagreb Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu baranov@idi.hr pzarevsk@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

148 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana teme i nacrta doktorskog rada Marine Štibrić održana je godine. Stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić red. prof., dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica, i dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof. prihvatilo je temu Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka i odobrilo predložen istraživački nacrt. 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Za izradu doktorske disertacije predložena je tema Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka. U priloženom sinopsisu pristupnica je jasno obrazložila teorijska polazišta svoje disertacije, na temelju kojih je postavila ciljeve, probleme i istraživačke hipoteze. Tako osmišljeno istraživanje povezuje područje pamćenja i uradak u problemskim matematičkim zadacima. Najutjecajnija teorija radnog pamćenja je model Baddeleya i Hitcha (1974) koji je kasnije revidiran (Baddeley, 2000; Baddeley, Allen i Hitch, 2011). Model uključuje središnji izvršitelj koji je povezan s tri pomoćna sustava: fonološkom petljom, vizualno-spacijalnim ekranom i, naknadno uvrštenim, epizodičkim međuspremnikom. Nakon Baddeleyeve revizije modela godine, niti jedno istraživanje nije provjerilo vezu svih komponenti modela radnog pamćenja, a rijetka su ispitivala strukturne odnose (npr. Lee i sur., 2004; Swanson i Beebe-Frankenberger, 2004; Zheng, Swanson i Marcoulides, 2011). Postoje brojni i prilično čvrsti dokazi da rješavanje matematičkih zadataka ovisi o radnom pamćenju. Tako je Berg (2008) našao da su fonološka petlja, vizualno-spacijalni ekran, središnji izvršitelj i vještina čitanja nezavisni prediktori računanja. Za rješavanje problemskih zadataka potrebne su razvijene vještine razumijevanja teksta i računanja koje također ovise o kapacitetu radnog pamćenja. Swanson, Cooney i Brock (1993) nalaze da razumijevanje teksta objašnjava najveći dio varijance rješavanja problemskih zadataka, a odmah iza njega slijedi znanje matematičkih operacija, dok se središnji izvršitelj nije pokazao kao samostalni prediktor, već je utjecao samo preko vještine čitanja. Lee, Ng, Ng i Lim (2004) i Swanson (2006) su našli da fonološka petlja utječe na rješavanje problemskih zadataka samo indirektno preko vještine čitanja, a verbalno i vizualno-spacijalno radno pamćenje su nezavisni prediktori rješavanja problemskih zadataka, ali njihov se utjecaj smanjuje kada se u analizu uvrsti poznavanje matematičkih operacija (Swanson i Sachsee-Lee,2001). Cilj je predloženog istraživanja ispitati strukturne odnose između komponenti radnog pamćenja i provjeriti njihov utjecaj i utjecaj vještina razumijevanja teksta i računanja na rješavanje problemskih matematičkih zadataka. Prva postavljena hipoteza je da su središnji izvršitelj, epizodički međuspremnik, fonološka petlja i vizualno-spacijalni ekran odvojene komponente modela radnog pamćenja. Autorica također očekuje da su oni zajedno s vještinom razumijevanja teksta i vještinom računanja značajno samostalno povezani s rješavanjem problemskih zadataka te da će središnji izvršitelj, epizodički međuspremnik, fonološka petlja i vizualnospacijalni ekran utjecati na rješavanje problemskih zadataka posredovano vještinama razumijevanja teksta i računanja. Kako bi se provjerilo postavljene hipoteze utvrdit će se odnos između deset mjera komponenti radnog pamćenja i rješavanja problemskih i računskih zadataka, te zadataka razumijevanja teksta. U predistraživanju će se provjeriti mjere pojedinih konstrukata. Istraživanje će se provesti grupno (razumijevanje teksta, računanje i rješavanje problemskih zadataka) i individualno (radno pamćenje) na uzorku od oko 180 učenika četvrtih razreda osnovne škole. Obrada prikupljenih podataka uključivat će deskriptivnu statistiku, multivarijatne statističke metode (faktorska analiza, regresijska analiza) i strukturalno modeliranje

149 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Predložena tema je znanstveno relevantna, teorijski čvrsto utemeljena i na ovaj način još neistražena. Planirano je istraživanje organizacijski složeno ali metodološki vrlo dobro osmišljeno. Ovaj rad doprinijet će boljem teorijskom razumijevanju radnog pamćenja (provjera cjelovitog modela) ali i boljem razumijevanju učeničkog uratka u problemskim matematičkim zadacima. Osim toga istraživanje ima i praktični doprinos jer bi njegovi rezultati mogli pomoći u nalaženju efikasnijih načina poučavanja matematičkih problemskih zadataka. Mišljenje i prijedlog: Uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije. Tema predloženog doktorskog rada je znanstveno relevantna i opravdana, a pripada području društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija. Stoga povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da odobre predloženi sinopsis disertacije Marine Štibrić pod naslovom Uloga komponenti modela radnog pamćenja u rješavanju problemskih matematičkih zadataka Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, red.prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): 3 Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Zimski semestar ak.god. 2012/2013 Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime, ustanova, država: 1. Dr.sc. Vesna Vlahović-Štetić, red.prof. (predsjednik Povjerenstva) Potpis: 3 149

150 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada 2. Dr.sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica 3. Dr.sc. Predrag Zarevski, red.prof U Zagrebu, 21.lipnja M.P

151 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Ivana Vrselja, profesor psihologije Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Psihologija 7296 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Agneza i Radoslav Šakić , Vinkovci, Hrvatska Vrapčanska 99B, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: Ivana.Vrselja@pilar.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Psihologija, Dodiplomski, Hrvatska u tijeku - zaposlena kao znanstvena novakinja-asistentica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar zaposlena kao projektna menadžerica u agenciji za zapošljavanje Adecco d.o.o. Dodatne aktivnosti u tijeku - vanjska suradnica Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, asistentica na kolegiju Osnove socijalnog ponašanja vanjska suradnica Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, asistentica na kolegiju Uvod u psihologiju vanjska suradnica Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, korektorica na kolegiju Istraživački praktikum I Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Vrselja, Ivana, Sučić, Ines; Franc, Renata. Počinitelji i žrtve vršnjačkog nasilja: uloga osobina ličnosti i prihvaćenosti među vršnjacima // Nasilje nad djecom i među djecom: Zbornik radova II. znanstveno-stručnog skupa održanog u Osijeku godine / Kolesarić, Vladimir i sur. (ur.). Osijek : Filozofski fakultet, (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 2.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Tomić, Tanja. Provjera konstruktne valjanosti Paulhusovog i Williamsovog (2002) upitnika Mračne trijade / 9

152 D3-27 // 19. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Vrijeme sličnosti i razlika - izazov psihologiji i psiholozima Program i sažeci priopćenja / Kolesarić, Vladimir (ur.). Osijek : Društvo psihologa Osijek, (poster,sažetak,znanstveni). 3.Vrselja, Ivana; Wertag, Anja. The Relationship between Parental Monitoring, Association with Deviant Peers and Delinquency // 11th Annual Conference of the European Society of Criminology Rethinking Crime and Punishment in Europe Book of Abstracts. Vilnius : Lithuanian Association of Criminology, (poster,sažetak,znanstveni). 4.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Glavak Tkalić, Renata. Povezanost percipiranog roditeljskog ponašanja s društveno neprihvatljivim ponašanjem adolescenata // XVII. Dani psihologije: Sažeci radova / Sorić, Izabela ; Ćubela Adorić, V. ; Gregov, Lj. ; Penezić, Z. (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, (poster,sažetak,znanstveni). 5.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Glavak Tkalić, Renata. Predictors of Risky Sexual Behavior among Adolescent Boys and Girls // Program and abstracts / Blatny, Marek ; Hrebickova, Martina ; Kourilova, Sylvie ; Slezackova, Alena ; Kveton, Petr ; Voboril, Dalibor (ur.). Brno : Institute of Psychology, Academy of Sciences of the Czech Republic, (poster,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni). 6.Glavak Tkalić, Renata; Vrselja, Ivana; Wertag, Anja. The Relationship Between Perceived Parental Acceptance-Rejection and Drug Abuse Among Adolescent Boys and Girls // Program and abstracts. Padova, Italija : Coop. Libraria Editrice Universita di Padova, (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni). 7.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Sučić, Ines. Devijantno ponašanje: doprinos druženja s devijantnim vršnjacima, impulzivnosti i roditeljskog nadzora // Zaštita zdravlja djece i mladih- knjiga sažetaka / Pačić- Turk, Ljiljana ; Vlašić- Cicvarić, Inge ; Barušić, Teuta (ur.). Zagreb : Hrvatska psihološka komora, (predavanje,sažetak,znanstveni). 8.Vrselja, Ivana; Sučić, Ines; Franc, Renata. Uloga odnosa s roditeljima i odnosa prema školi u objašnjenju relacijskog vršnjačkog nasilja i nasilja usmjerenog na imovinu // Knjiga sažetaka ; 17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Odgovornost: osobna, profesionalna, društvena" / Nazor, Mirjana (ur.). Split : Društvo psihologa u Splitu, (poster,sažetak,znanstveni). 9.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Ivičić, Ines. Extent of fear of crime in Croatia and effects of television viewing on fear of crime // Abstracts of the 8th Annual Conference on Criminology in the public sphere / Aebi, Marcelo (ur.). Edinburgh : European Society of Criminology, (poster,sažetak,znanstveni). 10.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Šakić, Vlado. Obilježja novinskog izvještavanja o kriminalu: čestina i veličina novinskih priloga s obzirom na tip kaznenog djela te obilježja počinitelja i žrtve // Knjiga sažetaka 16. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Hadžiselimović, Dž. i sur. (ur.). Poreč : Društvo psihologa Istre, (predavanje,sažetak,znanstveni). 11.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Ivičić, Ines. Utjecaj televizije na agresivno i prosocijalno ponašanje djece- uloga roditelja // Sažeci radova- XVI. Dani psihologije / Vulić- Prtorić, A. i sur. (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, (predavanje,sažetak). 12.Hadžiselimović, Dževdet; Šiljan Bembić, Hana; Boban, Maja; Šakić, Ivana; Wertag, Anja. Zaštita djece od (potencijalno) štetnih masmedijskih sadržaja // Knjiga sažetaka 16. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Hadžiselimović, Dž. i sur. (ur.). Poreč : Društvo psihologa Istre, (sažetak,znanstveni). 13.Šakić, Vlado; Franc, Renata; Vrselja, Ivana. Percepcija rata u javnosti Vukovarsko- srijemske županije- osamnaest godina poslije //. (predavanje,neobjavljeni rad,znanstveni). 14.Šakić, Vlado; Maričić, Jelena; Vrselja, Ivana / 9

153 Posramljivanje žrtava ili zamjena činjenica mitovima, stereotipima i stigmama //. (predavanje,neobjavljeni rad,znanstveni). 15.Vrselja, Ivana. Rizična i devijantna ponašanja mladih, (ostalo). 16.Vrselja, Ivana. Prikaz rezultata istraživanja o pojavnosti rizičnih i antisocijalnih ponašanja učenika osnovnih škola u RH, (izvješće). 17.Franc, Renata; Šakić, Ivana. Sigurnost gradova 2009., (ostalo). 18.Vrselja, Ivana; Sučić, Ines; Franc, Renata. Rizična i antisocijalna ponašanja mlađih adolescenata i privrženost školi. // Društvena istraživanja. 18 (2009), 4/5; (članak, znanstveni). 19.Mlačić, Boris; Šakić, Ivana. Razvoj hrvatskih markera velepetorog modela ličnosti. // Društvena istraživanja. 17 (2008.), 93-94; (članak, znanstveni). 20.Vrselja, Ivana; Glavak Tkalić, Renata. Odnos između rizičnog i delinkventnog ponašanja, nekih obiteljskih kontekstualnih čimbenika i roditeljskih odgojnih metoda. // Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju. 19 (2011), 1; (članak, znanstveni). 21.Vrselja, Ivana. Etiologija delinkventnog ponašanja: Prikaz Pattersonove i Moffittine teorije razvojne psihopatologije. // Psihologijske teme. 19 (2010), 1; (pregledni rad, znanstveni). 22.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Sučić, Ines Devijantno ponašanje: doprinos druženja s devijantnim vršnjacima, impulzivnosti i roditeljskog nadzora // II. hrvatski kongres primijenjene psihologije Opatija, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 23.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Ivičić, Ines Extent of fear of crime in Croatia and effects of television viewing on fear of crime // 8th Annual Conference on Criminology in the public sphere Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 24.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Glavak Tkalić, Renata Povezanost percipiranog roditeljskog ponašanja s društveno neprihvatljivim ponašanjem adolescenata // XVII. Dani psihologije Zadar, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 25.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Glavak Tkalić, Renata. Predictors of Risky Sexual Behavior among Adolescent Boys and Girls // 15th European Conference on Personality Brno, Češka Republika, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 26.Wertag, Anja; Vrselja, Ivana; Tomić, Tanja Provjera konstruktne valjanosti Paulhusovog i Williamsovog (2002) upitnika Mračne trijade D3-27 // 19. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Vrijeme sličnosti i razlika - izazov psihologiji i psiholozima Osijek, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 27.Vrselja, Ivana; Wertag, Anja The Relationship between Parental Monitoring, Association with Deviant Peers and Delinquency // 11th Annual Conference of the European Society of Criminology Rethinking Crime and Punishment in Europe Vilnius, Litva, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Poster) 28.Glavak Tkalić, Renata; Vrselja, Ivana; Wertag, Anja The Relationship Between Perceived Parental Acceptance-Rejection and Drug Abuse Among Adolescent Boys and Girls // 3rd International Congress on Interpersonal Acceptance and Rejection / 9

154 Padova, Italija, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 29.Vrselja, Ivana; Sučić, Ines; Franc, Renata Uloga odnosa s roditeljima i odnosa prema školi u objašnjenju relacijskog vršnjačkog nasilja i nasilja usmjerenog na imovinu // 17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Odgovornost: osobna, profesionalna, društvena" Split, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 30.Šakić, Ivana; Franc, Renata; Ivičić, Ines Utjecaj televizije na agresivno i prosocijalno ponašanje djece- uloga roditelja // XVI. Dani psihologije u Zadru Zadar, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 31.Hadžiselimović, Dževdet; Šiljan Bembić, Hana; Boban, Maja; Šakić, Ivana; Wertag, Anja Zaštita djece od (potencijalno) štetnih masmedijskih sadržaja // 16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Psihologija- mediji- etika" Poreč, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Provjera teorija delinkvencije s ranim i kasnim početkom Validation of theories of delinquency with early and late onset Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Društvene znanosti / Psihologija / Ostale primijenjene psihologije PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: dr.sc. Tajana Ljubin Golub, viša znanstvena suradnica Sveučilište u Zagrebu, Uciteljski fakultet u Zagrebu, Hrvatska tajana.ljubingolub@ufzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1. Bilić, V., Ljubin Golub, T. (2011). Patološko igranje videoigara: uloga spola, samopoštovanja i edukacijske sredine. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47, 2, Pavliček, J., Ljubin Golub, T., Kondor Langer, M. (2011). Kriminološke i kriminalističke karakteristike ubojstava i pokušaja ubojstva policijskih službenika. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 18, 2, Kovačević, D., Žarković-Palijan, T., Radeljak, S., Marinović, D., Dadić Hero, E., Ljubin Golub, T. (2010). Forensic aspects in domestic homicide. Collegium Antropologicum, 34, Suppl 2, Kovačević, D., Žarković Palijan T., Radeljak, S., Kovač, M., Ljubin Golub, T. (2008). Domestic homicide cases related to schizophrenic offenders. Collegium Antropologicum, 32, Suppl 2, Ljubin Golub, T. (2007). Procjena vjerodostojnosti izjave. U T. Žarković Palijan, D. Kovačević (ur.), Iz forenzične psihijatrije 2. (str ). Zagreb: Naklada Ceres. Drugi mentor: / 9

155 OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Teorijsku podlogu rada čine Pattersonova teorija rane i kasne delinkvencije (1982) te Moffittina teorija kontinuirane i adolescentne delinkvencije (1993). Iako obje teorije jednako dijele delinkvente na one s ranim javljanjem delinkvencije (u djetinjstvu) te one s kasnim javljanjem (u adolescenciji), one se razlikuju u etiološkim objašnjenjima ovih dvaju tipova delinkvencije. Cilj rada jest usporediti valjanost Pattersonove te Moffittine teorije delinkvencije u objašnjenju rane i kasne delinkvencije. Istraživanja koja su uspoređivala valjanost ovih dviju teorija malobrojna su te ih karakteriziraju brojni nedostaci, poput izostanka mjerenja ključnih varijabli te provjeravanja odnosa među tim varijablama. Ovim radom nastojali bismo nadići te nedostatke te dati bolji uvid u valjanost ovih teorija. Istraživanje će uključiti oko 500 muških sudionika iz srednjih škola i institucija socijalne skrbi, pri čemu će oni biti u dobi od 15, 16 i 17 godina. The theoretical bases of this paper are Patterson's theory of early and late delinquency (1982) and Moffitt s theory of continuous and adolescent delinquency (1993). Although both theories differentiate delinquents with early onset of delinquency (in childhood) and with late onset (in adolescence), they differ in etiological explanations of these two types of delinquency. The aim of this paper is to compare the validity of Patterson s and Moffitt s theory of delinquency in their explanation of early and late delinquency. Studies that compared the validity of these two theories are rare and characterized by numerous limitations, such as lack of measurement of key variables and inspection of the relationship between them. This study will attempt to overcome these limitations and provide better insight into the validity of these theories. The study will include approximately 500 male participants from secondary schools and welfare institutions, where they will be aged 15, 16 and 17 years. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Donedavno je na području delinkventnog ponašanja dominirala paradigma generalnih teorija, prema kojoj postoji jedan uzrok delinkventnog ponašanja i koja odbacuje mogućnost postojanja više tipova delinkvenata. Međutim, u posljednje vrijeme sve više postaje popularan tzv. taksonomski pristup, koji podrazumijeva postojanje više tipova delinkvencije s različitim etiološkim procesima. U ovaj pristup možemo ubrojiti Pattersonovu teoriju rane i kasne delinkvencije (1982) te Moffittinu teoriju kontinuirane i adolescentne delinkvencije (1993). Obje teorije imaju jednaku podjelu delinkvenata - na one s ranim javljanjem delinkvencije (u djetinjstvu) te one s kasnim javljanjem (u adolescenciji). Rani delinkventi učestali su i cjeloživotni prijestupnici, dok kasni prestaju s prijestupima u mlađoj odrasloj dobi. Iako obje teorije imaju istu podjelu delinkvenata, one se razlikuju u etiološkim objašnjenjima ovih dviju vrsta delinkvencije. Razvoj rane delinkvencije Patterson pripisuje medijacijskom utjecaju prkosno-suprotstavljajućeg djetetova ponašanja i druženja s devijantnim vršnjacima u odnosu između roditeljskog ponašanja i rane delinkvencije. Pri tome neadekvatno roditeljsko ponašanje dovodi do prkosno-suprotstavljajućeg ponašanja, što posljedično dovodi do odbacivanja od većine vršnjaka i druženja s devijantnim vršnjacima te, naposljetku, i do rane delinkvencije. Prema Moffitt, obiteljska okolina moderira odnos neuropsiholoških djetetovih deficita i rane delinkvencije na način da djeca s neuropsihološkim deficitima, ako su izložena nepovoljnoj obiteljskoj okolini, imaju veću tendenciju razvijanja rane delinkvencije. Ovdje je važno naglasiti da Moffitt pod neuropsihološkim deficitima podrazumijeva deficite izvršnih funkcija i verbalne deficite te da se ti deficiti mogu mjeriti testovima kognitivnih sposobnosti, neuropsiholoških oštećenja, procjenom težine dječjeg temperamenta te mjerama hiperaktivnosti i nemogućnosti samokontrole (Piquero i Moffitt, 2008). Mjera nepovoljne obiteljske okoline može biti kvaliteta interakcije dijete-roditelj, socioekonomski status obitelji, neadekvatno roditeljsko ponašanje te zlostavljanje i zanemarivanje djeteta (Piquero i Moffitt, 2008). U pogledu razvoja kasne delinkvencije, Patterson ključnu ulogu pripisuje medijaciji druženja s devijantnim vršnjacima u odnosu između roditeljskog nadzora i kasne delinkvencije. Specifičnije, smanjen roditeljski nadzor dovodi do izraženijeg druženja s devijantnim vršnjacima, što posljedično dovodi do kasne delinkvencije. S druge strane, Moffitt u objašnjenju kasne delinkvencije naglašuje ulogu vršnjačkog socijalnog konteksta kao moderatora odnosa nesrazmjera između biološke i socijalne zrelosti i kasne delinkvencije, na način da mladi s ovim izraženim nesrazmjerom, ako su izloženi nepovoljnom vršnjačkom kontekstu, imaju veću tendenciju razvijanja kasne delinkvencije. Prema Piquero i Moffitt (2008), nesrazmjer između biološke i socijalne zrelosti može se mjeriti putem individualne percepcije biološke i socijalne zrelosti kao i putem želje za autonomijom. S druge strane, vršnjački socijalni kontekst može se mjeriti znanjem o stavovima vršnjaka prema delinkvenciji, znanjem o uključenosti vršnjaka u delinkventno ponašanje, vremenom provedenim u strukturiranim i nestrukturiranim aktivnostima, kao i općenitim vršnjačkim utjecajem. Potrebno je naglasiti kako postoji jako malo istraživanja koja su uspoređivala ove dvije teorije delinkvencije. Jedno od njih jest ono koje su proveli Fergusson, Horwood i Nagin (2000). Ovo je istraživanje pokazalo da rane delinkvente karakteriziraju nepovoljniji sociodemografski aspekti obitelji i nepovoljnije funkcioniranje obitelji nego kasne delinkvente; također, kasne delinkvente karakteriziraju nepovoljniji sociodemografski aspekti obitelji i nepovoljnije funkcioniranje obitelji nego / 9

156 nedelinkvente. Ovaj je nalaz u skladu s Pattersonovim (2002) pretpostavkama da obitelj kasnih delinkvenata karakterizira niža razina socijalne ugroženosti nego rane delinkvente, ali viša razina u odnosu na nedelinkvente. S druge strane, ovi nalazi nisu u skladu s Moffittinom (2003) pretpostavkom da adolescentne delinkvente karakterizira bolja obiteljska pozadina nego nedelinkvente. Također, rezultati su ovog istraživanja pokazali da rane delinkvente karakteriziraju više narušeni individualni čimbenici nego kasne delinkvente, dok skupinu kasnih delinkvenata karakteriziraju poljuljaniji individualni čimbenici nego skupinu nedelinkvenata, što opet nije u skladu s Moffittinom teorijom, prema kojoj individualni čimbenici nisu značajni prediktori adolescentne delinkvencije (1993). Drugo istraživanje koje možemo navesti jest istraživanje koje su proveli Brennan, Hall, Bor, Najman i Williams (2003). Rezultati ovog istraživanja pokazali su da interakcija socijalnih čimbenika u dobi od 5 godina i bioloških čimbenika u dobi od 15 godina značajno predviđa ranu agresiju u usporedbi s adolescentnom agresijom, što je u skladu s Moffittinom pretpostavkom o biosocijalnoj interakciji u objašnjenju rane delinkvencije. Također, nalaz istraživanja da socijalni rizični čimbenici u dobi od 5 godina značajno predviđaju ranu agresiju u skladu je s pretpostavkom Pattersona o važnosti socijalnih čimbenika u ranom djetinjstvu za razvoj delinkvencije s ranim početkom. Što se tiče adolescentne agresije, rezultati su pokazali da tek socijalni rizični čimbenici u dobi od 15 godina značajno predviđaju adolescentnu agresiju u usporedbi s neagresivnim ponašanjem. Ovaj nalaz je u skladu s Pattersonovom teorijom (1998), koja navodi da kasne delinkvente, u usporedbi s nedelinkventima, karakteriziraju izraženiji čimbenici socijalne ugroženosti obitelji kao i lošije vještine njihovih roditelja u upravljanju obitelji. Naposljetku, istraživanje je pokazalo i da niti jedna interakcija bioloških i socijalnih čimbenika ne predviđa značajno adolescentnu agresiju u usporedbi s neagresivnim ponašanjem, što je u skladu s Moffittinom (1993) teorijom. Već nekonzistentnost u nalazima ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjem ove teme, ali i činjenica što su ova istraživanja malobrojna i karakterizirana brojnim nedostacima. Nedostaci istraživanja se ponajprije odnose na izostanak mjerenja nekih ključnih varijabli, poput roditeljskog ponašanja, druženja s devijantnim vršnjacima ili nesrazmjera između biološke i socijalne zrelosti. Također, u navedenim istraživanjima nisu ispitani specifični odnosi među varijablama specificirani u modelima delinkvencije Pattersona i Moffitt, tj. nisu ispitani medijatorski odnosno moderatorski odnosi između varijabli. Kao velik nedostatak može se navesti i to što autori pri svrstavanju sudionika u pojedine skupine nisu koristili kriterije koji su u skladu s teorijom Pattersona i Moffitt. Za razliku od toga, u ovom će se istraživanju nadići svi navedeni nedostaci, odnosno mjerit će se sve ključne varijable te će se provjeravati odnosi između njih. Iako Patterson i Moffitt različito nazivaju ove dvije skupine delinkvenata, u ovom ćemo radu, radi lakšeg praćenja, za skupinu koja rano počinje s delinkventnim ponašanjem koristiti termin rani delinkventi, dok ćemo za one koji s delinkventnim ponašanjem počinju kasno, koristiti termin kasni delinkventi. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj ovog rada jest usporediti valjanost Pattersonove teorije delinkvencije te Moffittine teorije delinkvencije u objašnjavanju rane i kasne delinkvenije. Prema hipotezama, postavljeni modeli u okviru Pattersonove i Moffittine teorije podjednako će objašnjavati varijancu rane i kasne delinkvencije. Prema hipotezama nastalim na temelju Pattersonove teorije, očekuje se da će se prkosno-suprotstavljajuće djetetovo ponašanje i druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao medijatori između roditeljskog ponašanja i rane delinkvencije, dok će se druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao medijator između roditeljskog nadzora i kasne delinkvencije. Prema hipotezama nastalim na temelju Moffittine teorije, očekuje se da će se roditeljsko ponašanje pokazati kao moderator odnosa neuropsiholoških deficita i rane delinkvencije te da će se druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao moderator odnosa između želje za autonomijom i kasne delinkvencije. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Za potrebe ovog rada bit će potrebno provesti predistraživanje i glavno istraživanje. Cilj predistraživanja bit će provjera i konstrukcija upitnika, a glavno će istraživanje biti usmjereno na provjeravanje hipoteza doktorskoga rada. Materijal U istraživanju bi se primijenio upitnik sociodemografskih podataka, kojim bi se prikupili podaci o spolu, dobi, školskom uspjehu, strukturi obitelji, obrazovanju roditelja, prisutnosti nasilja u obitelji te problema sa zakonom i alkoholom. Za mjerenje delinkvencije primijenila bi se Modificirana verzija upitnika Samoiskaz rizičnog i delinkventnog ponašanja (Ručević, Ajduković i Šincek, 2009; Ručević, 2010). Ovaj se upitnik sastoji od 57 čestica koje se odnose na različite oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu sudionici trebaju označiti koliko su se u svom cijelom životu ponašali na način koji je opisan u svakoj čestici (mogući odgovori: nikad, 1-4 puta, 5-10 puta, puta, 21 i više puta). Upitnik sadrži i pondere težine odnosno ozbiljnosti za svako pojedino djelo (1- najmanje teško djelo; 9- najteže djelo), a koji će nam pomoći u svrstavanju sudionika u pojedine delinkventne skupine (rane i kasne). Osim pondera, pri svrstavanju sudionika u skupine pomoći će nam i dvije dodatne informacije koje ćemo zatražiti od sudionika. Tako će sudionici biti upućeni da za svako djelo koje su počinili upišu koliko su imali godina kada su prvi put počnili to djelo te koliko godina kada su zadnji put počinili to djelo. Time dobivamo informacije o dobi početka s delinkventnim ponašanjem te informacije o (ne)postojanju kontinuiteta u delinkventnom ponašanju. Roditeljsko ponašanje mjerilo bi se Alabama upitnikom roditeljskog ponašanja (Frick, 1991), koji sadrži / 9

157 čestice na koje se odgovara na skali od pet stupnjeva (1-nikad, 5- uvijek). Od ovog ukupnog broja čestica, 35 čestica u upitniku mjeri pet dimenzija roditeljstva koje su važne za etiologiju delinkventnog ponašanja: 1) uključenost; 2) nadzor i motrenje; 3) pozitivno roditeljstvo; 4) konzistentnost u discipliniranju; 5) fizičko kažnjavanje. Sedam dodatnih čestica u upitniku odnosi se na skalu drugi oblici discipliniranja, a one su uključene kako bi se izbjegla implicitna negativna pristranost naspram fizičkog kažnjavanja. Neuropsihološki deficiti mjerili bi se Verbalnom, neobojenom papir-olovka verzijom Stroop testa (Rimac, Žebec i Jurić, 2006) te Modificiranom verzijom Thurstenovog testa fluentnosti riječi (Momirović i Kovačević, 1970). Verzija Stroop testa koju ćemo koristiti u istraživanju omogućuje skupno mjerenje selektivne pažnje papir-olovka testom. Modifikacija ovog testa sastoji se u upotrebi riječi 'veliko' i 'maleno', pisanih velikim i malim slovima, a zadatak sudionika jest u jednoj minuti što brže precrtati što više riječi 'maleno', pisane bilo kojim tipom slova. Modificirana verzija Thurstenovog testa fluentnosti riječi (Momirović i Kovačević, 1970) mjeri verbalnu fluentnost, odnosno spontanu produkciju riječi koje počinju određenim slovom. Zadatak sudionika jest da u tri minute na papir napišu što više riječi koje započinju slovom P, a u iduće tri minute što više riječi koje započinju slovom S. Želja za autonomijom mjerila bi se skalom koja je dio Upitnika ponašajne autonomije (Fleming, 2005), a koja se sastoji od 11 čestica koje mjere želju preadolescenata i adolescenata da samostalno misle, djeluju i ponašaju se. Sudionici na svaku od tih čestica koja odražava autonomiju trebaju na skali od pet stupnjeva odgovoriti koliko se žele ponašati na opisani način (1- uopće nije točno, 2- uglavnom nije točno, 3- niti točno niti netočno, 4- uglavnom točno, 5- u potpunosti točno). Prkosno-suprotstavljajuće ponašanje i sklonost druženju s devijantnim vršnjacima mjerili bi se upitnicima koji će biti konstruirani za potrebe ovoga rada. Ispitanici Predistraživanje će se provesti na uzorku od oko 200 učenika srednjih škola muškog spola u dobi od 15, 16 i 17 godina (1., 2. i 3. razredi srednjih škola). Planirani broj sudionika u glavnom istraživanju jest oko 500 učenika srednjih škola i korisnika institucija socijalne skrbi, pri čemu bi svi sudionici bili muškog spola te u dobi od 15, 16 i 17 godina. Metodologija Prije same obrade podataka, sudionici bi na temelju određenih kriterija, koji su u skladu s Pattersonovom odnosno Moffittinom teorijom delinkvencije, bili svrstani u tri skupine: rane i kasne delinkvente te nedelinkvente. Specifičnije, ti kriteriji se odnose na dob početka s delinkvencijom, frekvenciju i ozbiljnost delinkvencije te (ne)kontinuitet delinkvencije. Kako je već navedeno, sve te podatke nužne za svrstavanje sudionika u skupine sadrži upitnik delinkvencije koji ćemo primijeniti. Analizirat će se deskriptivni parametri i provjeriti pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije za sve korištene mjerne instrumente. Faktorskom analizom provjerit će se faktorske strukture upitnika. Kako bi se odgovorilo na postavljene probleme, podaci će se obraditi nizom logističkih regresijskih analiza. Plan istraživanja Istraživanje bi bilo pripremljeno kroz nekoliko postupaka. Prvo će se tražiti odobrenje provedbe istraživanja od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Nakon dobivanja ovih odobrenja kontaktiralo bi se ravnatelje srednjih škola i institucija socijalne skrbi te bi im se poslala službena pismena zamolba, s detaljnim opisom cilja istraživanja, postupka prikupljanja podataka te njihovog korištenja. Ako se dobije odobrenje ravnatelja, dogovorio bi se inicijalni sastanak s psihologom/pedagogom tih institucija, na kojem bi se razradili detalji istraživanja i plan njegove provedbe. Uz pomoć psihologa/pedagoga od roditelja bi se tražio pasivni pristanak za sudjelovanje njihovog djeteta u istraživanju. Glede samog postupka prikupljanja podataka, on bi se u školama provodio grupno u razredima za vrijeme redovite nastave, dok bi se u institucijama socijalne skrbi također provodio grupno, ali u slobodno vrijeme njihovih korisnika. Postupak bi počeo objašnjenjem svrhe istraživanja, njegovih postupaka, načinu korištenja podataka koji bi se njime dobili kao i s naglašavanjem anonimnosti i povjerljivosti dobivenih podataka. Osim toga, sudionicima bi se naglasilo da neće biti izloženi nikakvom riziku te da mogu odustati u bilo kojem trenutku njegove provedbe. Nakon navedenoga, od sudionika bi se tražio pismeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Odmah po potpisivanju, pristanci bi se prikupili te bi se pristupilo primjeni upitnika, koja bi slijedila uvijek istim redom: zajednički za test selektivne pažnje i verbalne fluentnosti, koji su vremenski ograničeni, a zatim po osobnom tempu za sve ostale upitnike koji nisu vremenski ograničeni. Po završetku ispunjavanja upitnika svaki bi sudionik spremio upitnike u svoju kovertu u kojoj ih je prvotno i dobio. Planirano trajanje istraživanja iznosi do 45 minuta. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Provedeno istraživanje doprinijet će teoriji, s obzirom na to da će ono biti jedno od malobrojnih koje istodobno provjerava valjanost Pattersonove i Moffittine teorije delinkvencije. Istraživanje će doprinijeti i praksi glede usmjerivanja specifičnih mjera intervencije i prevencije, jer će omogućiti utvrđivanje ključnih čimbenika koji razlikuju dvije skupine delinkvenata. Ovaj će rad doprinijeti i razvoju nekoliko novih instrumenata koji bi se mogli primjenjivati u različitim istraživanjima. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) / 9

158 1. Brennan, P. A., Hall, J., Bor, W., Najman, J.M. i Williams, G. (2003). Integrating Biological and Social Processes in Relation to Early-Onset Persistent Aggression in Boys and Girls. Developmental Psychology, 39, 2, Fergusson, D. M., Horwood, L. J. i Nagin, D. S. (2000). Offending trajectories in a New Zealand birth cohort. Criminology, 38, Fleming, M. (2005). Adolescent Autonomy: Desire, Achievement and Disobeying Parents between Early and Late Adolescence. Australian Journal of Education and Developmental Psychology, 5, Frick, P.J. (1991). The Alabama Parenting Questionnaire. Pribavljeno sa 5. Moffitt, T. E. (1993). Adolescence-Limited and Life-Course-Persistent Antisocial Behavior: A Developmental Taxonomy. Psychological Review, 100, Moffitt, T.E. (2003). Pathways in the Life course to Crime. U F.T. Cullen, R. Agnew (ur.), Criminological Theory: Past to Present (str ). Los Angeles: Roxburry Publishing Company. 7. Momirović, K., Kovačević, V. (1970). Evaluacija dijagnostičkih metoda. Zagreb: Republički zavod za zapošljavanje. 8. Patterson, G. R. (1982). A social learning approach: Coercive family process. Eugene, OR: Castalia. 9. Patterson, G. R. (1998). Coercion as a basis for early age of onset for arrest. U J. McCord (ur.), Coercion and Punishment in Long - term Perspectives (str ). Cambridge University Press. 10. Patterson, G. R. (2002). The Early Development of Coercive Family Process. U J.B. Reid, G. R. Patterson, J. Snyder (ur.), Antisocial Behavior in Children and Adolescents: A Developmental Analysis and Model for Intervention (str ). Washington: American Psychological Association. 11. Piquero, A., Moffitt, T.E. (2008). Explaining the Facts of Crime: How the Developmental Taxonmy Replies to Farrington's Invitation. U D.P. Farrington (ur.), Integrated Developmental & Life Course Theories of Offending (str ). New Brunswick: Transaction Publishers. 12. Rimac, I., Žebec, M.S., Jurić, D. (2006). Verbalna, neobojena papir-olovka verzija Stroop testa - metrijske osobine. U V. Čubela- Adorić, Z. Penezić, A. Proroković, A. Vulić- Prtorić (ur.), Sažeci radova znanstvenog skupa XV. Dani psihologije u Zadru. Zadar: Filozofski fakultet. 13. Ručević, S. (2010). Odnos viktimizacije, antisocijalnoga ponašanja i psihopatskih osobina kod mladica i djevojaka/ doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet. 14. Ručević, S., Ajduković, M., Šincek, D. (2009). Razvoj Upitnika samoiskaza rizičnog i delikventnog ponašanja mladih. Kriminologija i socijalna integracija, 17, 1, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Odrednice rizičnih i devijantnih ponašanja u nacionalnom i globalnom kontekstu ( ) Vlado Šakić / 9

159 Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Prijedlog istraživanja odobren je na sjednici Etičkog povjerenstva za istraživanja s ljudima Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 23. veljače Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis dr.sc. Tajana Ljubin Golub IZJAVA Potpis Ivana Vrselja, profesor psihologije Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Ivana Vrselja, profesor psihologije / 9

160 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Ivana Vrselja, profesor psihologije Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Psihologija 7296 Hrvatski Provjera teorija delinkvencije s ranim i kasnim početkom Validation of theories of delinquency with early and late onset Društvene znanosti/ psihologija/ primijenjena psihologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr.sc. Tajana Ljubin Golub, izv. prof. Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu tajana.ljubingolub@ufzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr.sc. Tajana Ljubin Golub, izv. prof. Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu tajana.ljubingolub@ufzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izv. prof. 3. dr.sc. Predrag Zarevski, red. prof. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu gkuterov@ffzg.hr pzarevsk@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održana , točka 51. Prijedlog istraživanja odobren je na sjednici Etičkog povjerenstva za istraživanja s ljudima Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 23. veljače Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

161 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana teme i nacrta doktorskog rada Ivane Vrselje održana je godine. Stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Tajana Ljubin Golub, izv. prof., dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izv. prof. i dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof. prihvatilo je temu Provjera teorija delinkvencije s ranim i kasnim početkom i odobrilo predloženi istraživački nacrt. 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Ivana Vrselja predložila je, konzultirajući se s mentoricom, izradu doktorske disertacije pod naslovom Provjera teorija delinkvencije s ranim i kasnim početkom. U priloženom sinopsisu pristupnica je obrazložila teorijska polazišta disertacije, posebice dvije recentne i značajne psihološke teorije rane i kasne delinkvencije, teoriju G.R. Pattersona (1982) i teoriju T.E. Moffitt (1993). Pattersonova teorija ključnu ulogu za razvoj rane delinkvencije pripisuje nepovoljnom roditeljskom reagiranju na averzivna ponašanja djeteta, što dovodi do prkosno-suprotstavljajućeg ponašanja djeteta i druženja s devijantnim vršnjacima. Moffittina teorija za razvoj rane delinkvencije ključnim smatra interakciju nepovoljnih neuropsiholoških i obiteljskih faktora. Za razvoj kasne delinkvencije Patterson glavnu ulogu pripisuje slabom roditeljskom nadzoru koji dovodi do druženja s devijantnim vršnjacima, a to do delinkvencije. Moffittova pak za razvoj kasne delinkvencije naglašava ulogu nesrazmjera biološke i socijalne zrelosti adolescenata, kao i ulogu vršnjačkog socijalnog konteksta. Pristupnica je obrazložila manjkavosti i nedostatke dosadašnjih istraživanja iz čega je izvela potrebu ovog istraživanja, postavila cilj i probleme istraživanja te na temelju teorija formulirala hipoteze. Istraživanje zahvaća područje razvojne psihopatologije i forenzičke psihologije. Pristupnica je detaljno razradila metodu kojom namjerava ostvariti cilj i dobiti odgovore na znanstvena pitanja kojima se bavi. U svom istraživanju Ivana Vrselja usporediti će valjanost Pattersonove teorije te Moffittine teorije u objašnjavanju rane i kasne delinkvencije. Utvrditi će u kojoj mjeri svaki pojedini model objašnjava određeni tip delinkvencije. Osim toga, utvrditi će ulogu ključnih varijabli za rano delinkventno ponašanje iz Pattersonove teorije (roditeljsko ponašanje, prkosnosuprotstavljajuće ponašanje djeteta i druženje s devijantnim vršnjacima) te Moffittine teorije (roditeljsko ponašanje, neuropsihološki deficiti djeteta). Također će utvrditi ulogu ključnih varijabli za kasno delinkventno ponašanje iz Pattersonove teorije (roditeljski nadzor, druženje s devijantnim vršnjacima) kao i Moffittine teorije (želja za autonomijom, druženje s devijantnim vršnjacima ). Prema hipotezama nastalim na temelju Pattersonove teorije očekuje se da će se prkosno-suprotstavljajuće djetetovo ponašanje i druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao medijatori između roditeljskog ponašanja i rane delinkvencije, dok će se druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao medijator između roditeljskog nadzora i kasne delinkvencije. Prema hipotezama formuliranim na temelju Moffitine teorije delinkvencije, očekuje se da će se roditeljsko ponašanje pokazati kao moderator odnosa neuropsiholoških deficita i rane delinkvencije te da će se druženje s devijantnim vršnjacima pokazati kao moderator odnosa između želje za autonomijom i kasne delinkvencije. Za izradu disertacije, pristupnica će provesti predistraživanje i glavno istraživanje. Cilj predistraživanja je provjera unutarnje pouzdanosti i faktorske strukture upitnika i konstrukcija upitnika za primjenu u glavnom istraživanju. Predistraživanje će se provesti na uzorku od oko 200 učenika prvih, drugih i trećih razreda srednjih škola muškog spola. Za provjeru hipoteza provesti će se glavno istraživanje na oko 500 ispitanika koji će se prema unaprijed definiranim i 2 161

162 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada 3 teorijski utemeljenim kriterijima Pattersona i Moffittove moći razvrstati u jednu od grupa: grupu ranih delinkvenata, kasnih delinkvenata ili grupu nedelinkvenata. Ispitanici će biti učenici srednjih škola (gimnazija i stručnih škola) te korisnici institucija socijalne skrbi u dobi od 15 do 17 godina. Istraživanje će se provesti u skladu s Etičkim kodeksom istraživanja s djecom (Ajduković i Kolesarić, 2003). Po dobivanju odobrenja za provedbu istraživanja od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, kao i odobrenja ravnatelja srednjih škola i institucija socijalne skrbi, uz pomoć stručnih suradnika institucija tražit će se pasivni pristanak roditelja ispitanika te će se ispitivanje provesti samo na ispitanicima za koje se dobije pristanak. Primjena instrumentarija provela bi se grupno u razredima za vrijeme redovite nastave, dok bi se u institucijama socijalne skrbi također provodio grupno, ali u slobodno vrijeme njihovih korisnika. Postupak bi počeo objašnjenjem svrhe istraživanja, postupaka, načinu korištenja podataka, kao i naglašavanjem anonimnosti i povjerljivosti dobivenih podataka. Sudionicima bi se naglasilo da neće biti izloženi nikakvom riziku te da mogu odustati u bilo kojem trenutku. Potom bi se od sudionika tražio pismeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju te bi se pristupilo primjeni upitnika za ispitanike koji su dali pristanak. Primijenjeni instrumentarij obuhvaćat će modificirani Samoiskaz rizičnog i delinkventnog ponašanja (Ručević, Ajduković i Šincek, 2009; Ručević, 2010, modificiran za potrebe ovog istraživanja), Alabama upitnik roditeljskog ponašanja (Frick, 1991), Verbalni neobojeni Stroop test (Rimac, Žebec i Jurić, 2006), Modificirani Thurstenov Test fluentnosti riječi (Momirović i Kovačević, 1970), Upitnik ponašajne autonomije (Fleming, 2005), Upitnik prkosno-suprotstavljajućeg ponašanja (konstruiran za potrebe istraživanja) i Upitnik sklonosti druženja s devijantnim vršnjacima (konstruiran za potrebe istraživanja). U analizi rezultata glavnog istraživanja u početnom dijelu prikazat će se deskriptivni parametri, provjeriti unutarnja pouzdanosti (Cronbachov alpha) i faktorska struktura primijenjenih instrumenata (faktorskom analizom). Kako bi se odgovorilo na postavljene probleme, podaci će se obraditi nizom logističkih regresijskih analiza. Ivana Vrselja predložila je za svoju disertaciju znanstveno relevantnu, teorijski čvrsto utemeljenu i nedovoljno istraženu temu, koja je i društveno naročito važna. Provedeno istraživanje izrazito će doprinijeti psihološkoj teoriji delinkvencije, s obzirom da je prvo koje istodobno provjerava valjanost Pattersonove teorije i Moffittine teorije delinkvencije. Za svrhe ovog istraživanja bit će konstruirana i dva nova mjerna instrumenta Upitnik prkosno suprotstavljajućeg ponašanja i Upitnik sklonosti druženju s devijantnim vršnjacima. Rad će imati i praktičnu primjenu jer će doprinijeti razvoju specifičnih mjera intervencije i prevencije ranih i kasnih delinkvenata, te omogućiti utvrđivanje ključnih čimbenika koji razlikuju dvije skupine delinkvenata. Također će doprinijeti razvoju dva nova instrumenata koji bi svoju primjenu mogli naći u više područja istraživanja i praktičnom radu psihologa (razvojna, klinička, forenzička, školska psihologija). Mišljenje i prijedlog: Uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije. Tema predloženog doktorskog rada je znanstveno relevantna i opravdana, a pripada području društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija. Stoga povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da odobre predloženi 3 162

163 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada sinopsis disertacije Ivane Vrselja pod naslovom Provjera teorija delinkvencije s ranim i kasnim početkom. Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Tajana Ljubin Golub, izv. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): god., zimski semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) 4 NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Tajana Ljubin Golub, izv. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izv. prof. 3. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof U Zagrebu, M.P

164 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Luka Balvan, mag. nov. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Hrvatska kultura 7398 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Mirko Balvan , Banja Luka, Bosna i Hercegovina Josipa Pucekovića 15, Velika Gorica, Hrvatska Telefon/mobitel: luka_b@hotmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, novinarstvo, Diplomski, Hrvatska danas - voditelj i spiker na Hrvatskom katoličkom radiju danas - primljen u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika u Zagrebu; direktor glazbene izdavačke kuće Glorija zvuk u Zagrebu; direktor glazbene izdavačke kuće Gitara records u Zagrebu; nastupa kao kantautor duhovne glazbe i izvodi koncerte po cijeloj Hrvatskoj,te u iinozemstvu po cijeloj Europi,Kanadi,Americi i Australiji. U tom vremenu snima 24 nosača zvuka; Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Profiliranje hrvatske kulture u medijskom prostoru na primjeru Trećeg programa Hrvatskog radija The Profiling of Croatian Culture in the Media Using the Example of Third Program of Croatian Radio Naslov na jeziku na kojem će / 7

165 se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Društvene znanosti / Informacijske i komunikacijske znanosti / Komunikologija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Stjepan Malović Sveučilište u Zadru, Hrvatska stjepan.malovic@zg.t-com.h r Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1. Malović, Stjepan: Mediji i društvo, ICEJ I Sveučilišna knjižara, Zagreb, Malović, Stjepan: Odnos masovnih medija i kulture, Časopis Kolo, Zagreb, br.2, Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden Marketing Tehnička knjiga, Zagreb, Malović, Stjepan: Medijski prijepori, Sveučilišna naklada, Zagreb, Malović, Stjepan (urednik): Bogatstvo različitosti, Sveučilišna naklada, Zagreb, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Namjera ovog doktorskog rada je ukazati na ulogu i značaj nekih emisija Trećeg programa Hrvatskog radija u profiliranju kulturnih i znanstvenih sadržaja u medijskom prostoru. Treći program pridonosi hrvatskoj kulturi prijevodima umjetničkih, znanstvenih i teorijskih tekstova, a medijskoj kulturi ( standardu ) pridonosi brigom o hrvatskome jeziku i o težini i samu značenju javno izgovorene riječi. Uže područje biti će proučavanje sadržaja tekstova u zbornicima Trećeg programa Hrvatskog radija, a vezano za emisije Baština, mi i svijet, Hrvatski identitet,putovi hrvatske glazbe, Portreti znanstvenika, Mikrokozmi, Radio igra i Kultura demokracije, kao i analiza spomenutih emisija snimljenih u audio formatu u razdoblju prvog desetljeća 21. stoljeća i njihov doprinos razvoju hrvatske kulture. Istraživanjem i analizom emisija pokušati ćemo dokazati koliko se kod potencijalnih slušatelja i urednika istih emisija dobivalo na važnosti razvoja kulturne svijesti našeg naroda, posebno u vrijeme priprema ulaska u Europsku uniju i značaja njegovanja hrvatskog identiteta. It is the intention of the present doctors thesis to point out the role and the importance of some broadcasts of the Third Program of Croatian Radio in the profiling of cultural and scientific contents in the media. The Third Program contributes to Croatian culture with translations of artistic, scientific and theoretical texts, while it contributes to the media culture (norm) through the care of Croatian language, as well as of the weight and the very importance of the publicly spoken word. The specific area shall encompass the analysis of texts contained in Collections of Papers of the Third Program of Croatian Radio, regarding the following broadcasts: Heritage, Us and the World, Croatian Identity, Paths of Croatian Music, Portraits of Scientists, Microcosms, Radio game show and Culture of Democracy, as well as the analysis of the said broadcasts taped in audio format during the first decade of the 21st century, and their contribution to the development of Croatian culture. By exploring and analysing the broadcasts, we shall try to show how much they have contributed - in the minds of potential audience, as well as those of the said broadcasts editors / 7

166 to the significance of developing our people s cultural awareness, especially in the period marked by preparations towards joining of the European Union and the significance of preserving Croatian identity. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Od samog početka emitiranja 15. svibnja godine Radio Zagreb, danas Hrvatski radio, počeo je njegovati i promicati medijsku kulturu koja je uvelike utjecala na profiliranje kulture slušatelja i na društvene, socijalne i političke prilike u zemlji. Ta sprega i međusobna povezanost medijske kulture i Hrvatskog radija razvijala se kroz povijest i ostavila značajan trag u stvaranju novih pogleda na svijet u kojem živimo. Radio kao moćan medij uvelike doprinosi formiranju kulturne svijesti i kulturnog identiteta. Medij je kulturno dobro i mora zadovoljavati kulturne standarde i upravo u tom smjeru treba težiti za takvim standardima koji će služiti društvenoj, humanističkoj i etičkoj izgradnji slušatelja. U ovom radu biti će riječi o pojmu medijske kulture, povijesti Hrvatskog radija i njihovoj međusobnoj povezanosti koja može i treba biti snažan čimbenik koji utječe na naše društvo. Radio kao sredstvo saopćavanja i komuniciranja, povrdivši se još senzacionalno za prvog svjetskog rata, svojim posvjetovljenjem i postepenom demokratizacijom nepremjetno i uporno zadire u sve prostore i u sva područja života. Uza sva politička, materijalna i ideološka ograničenja radio postaje sinteza kulture svoje sredine. On samo ne prenosi, ne utječe, ne smanjuje razlike i prostor, nego stvara forme nove intergrativne medijske kulture. Velika programska reforma Radio Zagreba provedena je 1963./1964. i prve pokusne emisije sa kulturnim sadržajem počele su se emitirati 13.listopada godine. Za profil takvog programskog sadržaja angažirani su mnogi umjetnici, kulturni, znanstveni i javni djelatnici koji su oblikovali programsku shemu sa mnogim kulturnim sadržajima. Krug suradnika se širio iz tjedan u tjedan, jer se pojavila potreba za svekolikim temama, obrađenim i prezentiranim na temelju stabilnih kriterija i u tematskome i u medijskome smislu. Ti su kriteriji i obilježje po kojemu se Treći program razlikuje u hrvatskome medijskom prostoru općenito.od početka emitiranja III. programa kontinuirano se uvode elementi koji program približavaju temeljnoj ideji osuvremenjivanja kulturno-znanstvene mreže, pa se vremenom radilo na tome da se u postojećim emisijama znatnije poveća zastupljenost izravnog govora ili razgovora s autorima (umjesto spikerskog čitanja tekstova), da se redakcijskim dogovorima i planiranjem tema osigura veća aktualnost u analizama događaja, pojava i društvenih procesa, da se u sklopu emisije Forum potakne projekt suradnje u organizaciji javnih znastvenih tribina prilagođenih potrebi emitiranja na Trećem programu s ustanovama kao što su Matica hrvatska, HAZU, instituti i ostale znanstvene i kulturne institucije. Uvidom u arhivu velikog korpusa tekstova Zbornika Trećeg programa Hrvatskog radija i u arhivu snimljenih emisija u razdoblju od godine do godine utvrđena je potreba iscrpne provedbe znanstvenog istraživanja i klasifikacija pojedinih emisija Trećeg programa, kako bi se na taj način omogućilo cjelovito sagledavanje veličine profiliranja kulturnih i znanstvenih sadržaja u programu. Stoga će se doktorski rad zasnivati na neposrednim rezultatima istraživanja i stručnoj obradi pojedinih emisija koje doprinose profiliranju hrvatske kulture svojim sadržajima. Teorijskom osnovom istraživanja konzultirat će se emisije onih autora koji su uređivanjem svojih emisija doprinijeli razvoju i profiliranju kulturnih i znanstvenih sadržaja, posebice hrvatskih autora. Istraživanjem će biti obuhvaćeni i intervjui sa glavnim urednicima Zbornika Trećeg programa, kao što su Marko Lehpamer, Ratko Vince, Biljana Romić, Stjepan Čuić, Muharem Kulenović i Rajka Rusan. Nadalje, istraživanjem će se obuhvatiti i razgovori sa urednicima emisija koje su spomenute u obrazloženju teme. Uz navedena polazišta istraživanje će obuhvatiti i relevantnu bibliografiju domaće i međunarodne stručne periodike usmjerene na radio kao medij u profiliranju kulturnih i znanstvenih sadržaja. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) / 7

167 Polazište istraživanja bit će odabir korpusa tekstova iz Zbornika Trećeg programa Hrvatskog radija, te odabir snimljenih emisija u razdoblju od godine do godine. Napravit će se analiza sadržaja temeljena na izdvojenim tekstovima i snimljenim emisijama. Cilj ovog doktorskog rada je ukazati koliko se dobro odabranom programskom shemom, tj. pravilnim odabirom emisija može vremenom stvoriti stabilno slušateljstvo koje obuhvaća visoke intelektualne i umjetničke standarde u medijskom prostoru. Cilj je rada istražiti, obraditi i prezentirati dionicu djelovanja Trećeg programa u spomenutom razdoblju, s naglaskom prvenstveno na radove hrvatskih autora, te na njihovom utjecaju na društvo putem radija kao medija. Hipoteze istraživanja: Treći program Hrvatskog radija značajno doprinosi razvoju hrvatske kulture. Dobro odabranom programskom shemom (kulturno-znanstveni,dramski i glazbeni dio programa) na Trećem programu, formira se stabilno slušateljstvo. Odabirom određenih emisija i njihovom analizom promiču se visoki kulturno- umjetnički standardi na Trećem programu. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Metodološko polazište biti će analiza tekstova iz zbornika Trećeg programa Hrvatskog radija u razdoblju od godine do godine, te dostupne audio snimke odabranih emisija. Kvalitativna analiza izabranih tekstova iz bogatog korpusa Zbornika Trećeg programa, kao i strukturirani intervjui sa značajnim djelatnicima Trećeg programa omogućit će bolje razumijevanje same uloge i značaja Trećeg programa Hrvatskog radija u profiliranju kulturnih sadražaja i samim tim osvijetlit će jedan važan segment u odnosima između medija i društva. Kao dio metodologije napravit će se štih anketa sa osobama koje će biti podijeljene na skupinu potrošača i na skupinu proizvođača programa. U metodologiji istraživanja koristit će se i anketa u svrhu prikupljanja podataka, a vezano za odabrane emisije i njihovu ulogu u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta kroz govorni i glazbeni dio Trećeg programa. U tu svrhu biti će istražena područja kvalitete programa, osposobljenost urednika, mjerenje i vrednovanje kvalitete programa. Pokušat će se istražiti profil stabilnog slušateljstva Trećeg programa i koliko program odabranih emisija utiče na oblikovanje kulturne svijesti kod slušatelja. Na osnovu odabranog uzorka slušatelja istraživat će se slušanost govornog i glazbenog dijela programa. Doktorski rad bit će strukturiran u određeno razdoblje i u uvodnom dijelu bit će opisane povijesne prilike i razlozi koji su doprinijeli osnivanju Trećeg programa Hrvatskog radija, te specifičnost njegove programske sheme koja se temelji na kulturno znanstvenim sadržajima. Bit će istraženo i pokretanje Zbornika trećeg programa Hrvatskog radija i razlozi koji su doprinijeli tome. Pojavom Trećeg programa u medijskom prostoru pojavljuje se i nova paradigma kultorologija kojoj dobrim dijelom doprinosi svojim emitiranjem kao i svojim Zbornicima Treći program Hrvatskog radija. Samim razvijanjem kulturologije unutar Trećeg programa bit će postavljena i istražena pitanja koliko Treći program oblikuje kulturne sadržaje i koliko se oni kroz medijski prostor mogu promicati, a sve u vidu podizanja kulturne svijesti u našem narodu. U planu istraživanja poseban naglasak će biti na emisije koje su emitirane godine i njjihov sadržaj. To su emisije: Baština, mi i svijet - emisija o hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj, umjetničkoj i urbanističkoj baštini. Informiranje i obrazovanje o očuvanju kulturne i prirodne baštine. Hrvatski identitet - emisija s kulturnih ogleda o hrvatskoj prošlosti, sadašnjosti, istaknutim ličnostima i značajnim događajima. Putovi hrvatske glazbe - tematske glazbene emisije i radijska djela koja doprinose razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave, te očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Portreti znanstvenika - emisija o aktualnim znanstvenim istraživanjima, otkrićima i događajima. Mikrokozmi - emisija se emitira u kulturno-znanstvenom dijelu programa i posvećena je putovanjima, te književnom ili esejističkom istraživanju različitih topografija / 7

168 Kultura demokracije - emisija obuhvaća informiranje i obrazovanje o demokraciji, civilnom društvu i kulturi javnog dijaloga, te obuhvaća teme o ljudskim pravima i ravnopravnosti, te o političkim pravima građana. Radio igra - suvremena domaća i strana drama s naglaskom na problemski usmjerene i dramaturški inovativne tekstove. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Predloženo istraživanje donijet će prvi put u hrvatskoj znanosti značaj i ulogu Trećeg programa Hrvatskog radija u profiliranju kulturnih sadržaja, kao i formiranje, putem programske sheme, stabilnog slušateljstva koje teži visokim intelektualnim i umjetničkim standardima. Medijska uloga Trećeg programa znanstveno doprinosi podizanju kulturne svijesti našeg društva i boljem razumijevanju hrvatske kulture. Rezultati istraživanja donijet će najnovije znanstvene spoznaje o utjecaju i kulturološkim aspektima radija kao medija, posebno u prvom desetljeću 21. stoljeća. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Bagić, Krešimir, Rječnik Trećeg programa, Hrvatski radio, Zagreb. 2. Bauer, Thomas A.,2007. Mediji za otvoreno društvo. Sveučilišna knjižara / ICEJ. Zagreb / Opatija 3. Biškup, Josip, Osnove javnog komuniciranja, Školska knjiga, Zagreb. 4. Hall,Stuart, 1991.Culture, Media, Language: Working Papers in Cultural Studies , Birmingham. 5. Hall, Stuart, "Culture, the Media and the 'Ideological Effect'." In Mass Communication and Society. Eds. James Curran, et al., Edward Arnold, London. 6. Kuncik Michael i Zipfel Astrid, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb. 7. Lehpamer, Marko(urednik), Zbornik trećeg programa radio Zagreba, Radio Zagreb, Zagreb. 8. Lull, James, Media, Communication, Culture: A Global Approach, Columbia University Press, New York. 9. Malović, Stjepan, Mediji i društvo, ICEJ I Sveučilišna knjižara, Zagreb. 10. Malović, Stjepan, Osnove novinarstva, Golden Marketing Tehnička knjiga, Zagreb. 11. Malović, Stjepan, Medijski prijepori, Sveučilišna naklada, Zagreb. 12. Malović, Stjepan (urednik), Bogatstvo različitosti, Sveučilišna naklada, Zagreb. 13. Malović, Stjepan, Novine, Sveučilišna naklada, Zagreb. 14.Malović Stjepan- Ricchiardi Sherry-Vilović Gordana, Etika novinarstva, Izvori, Zagreb. 15.McLuhan, Marshall, 2008.Razumijevanje medija : mediji kao čovjekovi produžeci, Golden marketing-tehnička knjiga,zagreb. 16. Mučalo, Marina, Radio u Hrvatskoj: povijesno-pravni razvoj radija u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb. 17. Mučalo, Marina, Radio-medij 20. stoljeća, Agm, Zagreb. 18. Novak, Božidar(urednik), 2006.Leksikon radija i televizije,(izdanje u povodu osamdesete godišnjice Hrvatskog radija i pedesete godišnjice Hrvatske televizije), Masmedia : Hrvatska radiotelevizija, Zagreb. 19. Peruško-Culek, Zrinjka, Mediji, kultura i civilno društvo. Naklada Jesenski i Turk. Zagreb / 7

169 20. Peruško-Culek, Zrinjka (urednica), Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb. 21. Plenković, Mario, Suvremena radiotelevizijska retorika: teorijska i empirijska analiza, Stvarnost, Zagreb. 22. Sapunar, Marko, Radio jucer, danas, sutra, Hazu-Epoha, Zagreb. 23. Skoko, Božo, Hrvatska identitet, image i promocija, Školska knjiga, Zagreb. 24. Street, John, Masovni mediji, politika i demokracija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb. 25. Škarica, Vlado, ,Godišnjak Radio televizije Zagreb, Radio televizija Zagreb, Zagreb. 26. Škarić, Ivo, U potrazi za govorom na radiju i televiziji, Zavod za fonetiku, Zagreb. 27. Vince, Ratko(urednik), , ZbornikTrećeg programa Hrvatskog radija, Hrvatski radio, Zagreb. 28. Vince, Ratko(urednik), Kršćanska misao XX. stoljeća, Hrvatski radio i KS, Zagreb. 29. Vončina, Nikola, 1990.Kazalište, radio, televizija, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 8.000,00 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Stjepan Malović / 7

170 Potpis Luka Balvan, mag. nov. IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Luka Balvan, mag. nov / 7

171 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Luka Balvan Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture 7898 hrvatski Profiliranje hrvatske kulture u medijskom prostoru na primjeru Trećeg programa Hrvatskog radija The Profiling of Croatian Culture in the Media Using the Example of Third Program of Croatian Radio Društvene znanosti/ informacijske i komunikacijske znanosti MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Stjepan Malović, red. prof. Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti stjepan.malovic@zg.t-com.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Gordana Vilović, izv. prof. 2. dr. sc. Stjepan Malović, red. prof. 3. dr. sc. Marko Alerić, doc. 4. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gordana.vilovic@zg.t-com.hr stjepan.malovic@zg.t-com.hr maleric@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta održana 22.travnja Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

172 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Osnovni cilj doktorskog rada Profiliranje hrvatske kulture u medijskom prostoru na primjeru Trećeg programa Hrvatskog radija jest ukazati na ulogu i značaj emisija Trećeg programa Hrvatskog radija u određivanju kulturnih i glazbenih sadržaja u hrvatskom medijskom prostoru. Treći program po svojem sadržaju, i dugogodišnjoj tradiciji, pripada definitivno prepoznatljivom kulturnom dobru, prije svega namijenjenom distingviranom slušateljstvu. Kako je program nastajao, kome se obraća, tko su urednici koji ga stvaraju i na koji način sudjeluju u oblikovanju hrvatske javnosti, posebice nakon demokratskih promjena? Istraživačko pitanje koje se u radu postavlja jest: koliko je Treći program sudjelovao o analizi i elaboraciji kulturnih fenomena i u kojoj je mjeri emitirani sadržaj ostavio traga u oblikovanju hrvatske kulture? U tom smislu kandidat ima nakanu analizirati tekstove objavljene u zbornicima Trećeg programa, poput Baštine, Mi i svijet, Hrvatski identitet, Putovi hrvatske glazbe, Doba znanosti, Kršćanska misao XX. Stoljeća, Doba znanosti, Mikrokozmi, Kršćanska misao 20. Stoljeća Radio igra i Kultura demokracije. Iz prijedloga teme doktorskog rada iščitava se temeljna hipoteza istraživanja: Treći program Hrvatskog radija u značajnoj mjeri sudjelovao je u oblikovanju hrvatskog identiteta i razvijanju kulturne paradigme u posljednjih dvadeset godina. Kao poseban segment javnog nacionalnog servisa, taj radijski program zaslužuje zasebnu analizu osobito kroz svoju stalnu edukativnu funkciju. Metodologija koju će pristupnik koristiti u istraživanju i provjeri glavne i pomoćnih hipoteza jest analiza sadržaja emisija Trećeg programa. Također, uz deskripciju i eksplanaciju, kandidat će obaviti strukturirane intervjue sa svim glavnim urednicima i urednicima, koji su sadržajno doprinosili promicanju kulturnih vrednota u Hrvatskoj. Istraživanje obuhvaća odabrane emisije u desetljeću emitiranja Trećeg programa ( ). 2 Mišljenje i prijedlog: Pristupnik Luka Balvan ispunio je sve uvjete Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture, položio je sve ispite i izvršio studentske obveze propisane Pravilnikom o studiranju. S obzirom na njegov dosadašnji rad i uspjeh u studiranju, Povjerenstvo je uvjereno da će kandidat Luka Balvan pristupiti izradi svoje doktorske teze odgovorno i savjesno te smatra da je predloženi nacrt istraživanja konzistentan i promišljen. Tema je znanstveno i društveno relevantna, posebice u kontekstu napora za razvijanjem snažnog javnog servisa. Nadalje, budući da dosad nije bilo znanstvenih radova koji na takav način pristupaju analizi Trećeg programa Hrvatskog radija, smatramo da bi dobiveni rezultati mogli biti od koristi i samom javnom servisu, kreatorima programa, i što je najvažnije, moglo bi se dati relevantan odgovor na pitanje o ulozi koju je Treći program imao u hrvatskoj kulturnoj baštini. Iz predložene je literature vidljivo da kandidat poznaje područje medija i komunikacijskih znanosti, te stoga predlažemo Vijeću Filozofskog fakulteta da prihvati ovu temu doktorskog rada, koja pripada području društvenih znanosti, polju komunikacijske i informacijske znanosti. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Predlažemo da se tema prihvati i da se imenuje isto povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) 2 172

173 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Gordana Vilović, izv. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Stjepan Malović, red. prof. 3.dr. sc. Marko Alerić, doc U Zagrebu, 14. lipnja M.P

174 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Miriam Mary Brgles, dipl. sociologinja i kroatologinja / prof. sociologije i kroatologije Filozofski fakultet, Zagreb Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 6807 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Marija Čaljkušić / Matija Štajcar , Zagreb Zlatarska 14, Zagreb Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: miriam.mary.brgles@gmail.com ; miriam.marketing@hnk.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture, Filozofski fakultet, Zagreb Obrazovni program Centra za ženske studije, Zagreb Hrvatski studiji, Zagreb. Smjerovi : hrvatska kultura i sociologija Jezična gimnazija Lucijan Vranjanin, Zagreb Stručna suradnica u marketingu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Voditeljica prodajnog centra, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Asistenica rukovoditeljice Odjela prodaje, promocije i odnosa s javnošću, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima: Kvalitativne meode promatranja sa sudjelovanjem i intervjui u istraživanjima subkulure okupljene oko elekroničke glazbe, Nacionalni sociološki kongres, Split NASLOV PREDLOŽENE TEME Socio-kulturni aspekti razvoja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu case study istraživanje od preseljenja u novu zgradu (1895.) do kraja prvog desetljeća trećega milenija Socio-cultural aspects of The Croatian National Theatre in Zagreb from moving into a new building (1895.) by the end of the first decade of the third millenium. A case study research. Društvene znanosti / Sociologija 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 174

175 PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: Prof. dr. sc. Anči Leburić Filozofski fakultet, Split anci@ffst.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: (2010) Jezična stvarnost medija: rezultati sociološkog istraživanja (U suautorstvu sa M. Lončar, Z. Šuljug Vučica, G. Bandalović). Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br.14. Split: Redak. (2010) Moda kao društveni jezik: sociološko istraživanje mladih (U suatorstvu sa M. Štrk). Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br.12. Split: Redak. (2010) Kulturni turizam na splitski način: sociološko istraživanje (U suatorstvu sa M. Dadić i A. Stipčić). Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br.10. Split: Redak. (2009) Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog istraživanja u Hrvatskoj (U suautorstvu sa V. Afić i Z. Šuljug Vučica). Biblioteka: Istraživačke studije, knjiga br.9. Split: Redak. (2008) Mix Methodology and It s Integrating Role in the Development of the Social Sciences (U suatorstvu sa M. Lončar). In The Practical Science of Society. Edited by Kožuh, B.; Kahn R.; Kozlowska A. Pg Grand Forks: College of Education and Human Development, University of North Dakota. 2 Drugi mentor: Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): OBRAZLOŽENJE TEME Ovaj rad nastojat će proučiti i razjasniti nekadašnju i današnju društvenu ulogu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, objasniti njegovo institucionalno značenje iznutra i izvana, te propitati suvremene aktere (upravu, umjetnike, publiku) o nizu problema i pitanja vezanih uz njegovo današnje i buduće djelovanje. Također, društveni kontekst prikazat će se kroz analizu arhivske građe i analizu aktualnih zakona, pravilnika i drugih pravnih akata o ustanovama u kulturi, kazalištima, kulturnim vijećima, umjetničkim zvanjima i dr., te će se pokušati objasniti svojevrsni status kazališta unutar društvenih struktura. Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): This dissertation will seek to examine the former and present social role of The Croatian National Theatre in Zagreb and to explain it's institutional meaning. The case study research will examine contemporary actors (arts managers, artists, audience) on a number of problems and issues related to theatre's current and future activity. The social context will be shown through analysis of archival records and analysis of current laws, regulations and other legal documents. The main goal of this dissertation is to explain the theatre status within the social structures. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) U području društvenih istraživanja ovaj društveni fenomen nije posebno istražen, pa je i izbor literature sužen. S druge strane, dosadašnja znanstvena literatura o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu većinom je teatrološka, stoga će se ovaj rad smjestiti u interdisciplinarno područje, pa će se teorijski istovremeno utemeljiti u području znanosti o umjetnosti teatrologiji (i radovima N. Batušića, B. Gavelle, S.Miletića, P.Pavis i dr.), te u društvenom području sociologiji, gdje će se oslanjati na spoznaje J. Divignauda, P. Bourdieua i dr. Socio-kulturni pristup, pak, u metodološkom smislu, artikulirat će predmet istraživanja kao suvremeni društveni fenomen, kojeg se proučava unutar njegova stvarnog životnog konteksta. S aspekta teorijskog diskursa kulturnih studija, zamišljen kao case study istraživanje jedne kazališne institucije, pronalazit će metodološka uporišta u studijama različitih društvenih fenomena koji su istraživani kvalitativnim metodama istraživanja i koje se smatra tipičnim primjerima pojedinačnog tipa case study istraživanja (H. Becker, W.F. White i dr.). Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 175

176 3 O hrvatskom glumištu među prvima piše Stjepan Miletić, prvi intendant nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojega su dosadašnja teatrološka istraživanja istaknula kao reformatora, zaslužnoga za podizanje estetsko-umjetničkih kriterija te administrativnu i organizacijsku modernizacija kazališta. U djelu Hrvatsko glumište (1978.) Miletić opsežno, kroničarski ispisuje povijesno-društvenu svakodnevicu kazališta. U Enciklopediji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu (1969) o začecima institucionalnog nastajanja i djelovanju kazališta do godine pišu Pavao Cindrić, Slavko Batušić, Josip Kavur i Aleksandar Reiching. Ovo iscrpno djelo utemeljeno na teatrološkim dosezima iz prve polovice dvadesetoga stoljeća, donosi i niz, ovome radu značajnih, mikro socioloških aspekata; poput statusa glumca, pripremanja premijernih izvedbi, popis gostovanja i dr. Povijest Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obrađuje također i Nikola Batušić u nekoliko monografskih djela. Kazalište je, prema Batušiću (1992.), sve do pojave Augusta Šenoe godine služilo kao platforma za iskazivanje ideoloških misli, a umjetnički dosezi bili su vrlo niski. Nakon što je iste godine njemački jezik bučnim demonstracijama protjeran sa pozornice, godine izglasovan je u Hrvatskom Saboru prvi zakon o kazalištu, odnosno Članak LXXVII o kazalištu jugoslavenskom trojedne kraljevine, kojime se kazalište utemljuje kao ustanova. Jedan drugi, također prijelomni, pravni akt, onaj o građenju nove kazališne zgrade, donesen na prijedlog Kazališnog odbora, točno 20 godina poslije, odnosno godine - Zakon o građenju novog zemaljskog kazališta u Zagrebu, koji je zatim zamro do 1894., kada počinje gradnja nove zgrade, poslužit će kao ishodišna točka ovoga rada. O sličnim pitanjima (ideja Nationaltheatera, novi glumački stil, novi model-tipovi i dr.) raspravlja i Branko Gavella u svojim kratkim osvrtma objavljenima u djelu Hrvatsko glumište: analiza nastajanja njegovog stila (1982.). U rukopisnoj ostavštini ovoga autora ostale su i dvije verzije teksta Socijalna atmosfera Hrvatskog narodnog kazališta i njegovi odnosi prema svom kazališnom susjedstvu, koji su ujedinjeni u jedan tekst u redakciji Nikole Batušića objavljeni, zajedno sa još tridesetak Gavellinih tekstova, u knjizi Dvostruko lice govora (2005.). Navedeni tekstovi ovome radu trebali bi, uz arhivsku građu, poslužiti za analizu povijesnog konteksta i prikaz društvene uloge vezane uz pitanja osnivanja, odnosno institucionalizacije, društvenog djelovanja i društvenih funkcija Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u razdoblju do naše suvremenosti. O višestrukosti društvenih uloga i funkcija kazališta govori Pierre Voltz. Voltz smješta kazališnu djelatnost jednim dijelom na razinu prikazivanja predstave, ali s druge strane, ona počinje prije izvedbe, nastavlja se tijekom izvedbe i produžuje nakon nje, kada čitamo članke u novinama, kada razgovaramo o predstavi, kada vidimo glumce, itd. To je komunikacijski krug koji se tiče cijelog našeg života.(voltz, preuzeto iz: Pavis, Pojmovnik teatra, 2004.). Komunikacijski krug kazališne djelatnosti o kojem govori Voltz, nepresušni je izvor za sociološka i kulturna istraživanja. To naznačuje i Roger Bastide u svome djelu Umjetnost i društvo (1981.), ističući kako je kazalište potaklo mnoga istraživanja, jer se u njemu stvara istinski korporativni duh između glumca i gledatelja. Prema Jeanu Divignaudu (1978.), priroda kazališta i njegove funkcije se neprestano mijenjaju, ali je ono prenesena slika društva jer publika predstavlja javno mnijenje, glumci nosioce stvarne akcije, dok organizator simolizira akciju dotične grupe. Upravo ova tri tri elementa komunikacijskog kruga: uprava, umjetnici i publika biti će podjedinice case study analize u ovome radu. Case study istraživačka strategija koristi se u razmatranju suvremenih događaja, kada se relevantnim ponašanjima ne može manipulirati. Ova strategija oslanja se na mnoštvo istih tehnika kao i povijest, ali obuhvaća dva izvora podataka kojih obično nema u repertoaru povijesničara: izravno promatranje proučavanih događaja i intervjuiranje osoba uključenih u događaje. (Yin, 2007.) Case study je empirijsko istraživanje, zasnovano na bilo kojoj mješavini kvantitativnih i kvalitativnih podataka, koje proučava fenomen unutar njegova stvarnog životnog konteksta, posebno kada granice između fenomena i konteksta nisu očite. (Yin, 2007.) Korištenjem višestrukih izvora podataka potkrepljuje se izvornost i relevantnost rada, ali se i omogućuje da istraživač ispitanicima uputi širi raspon pitanja o povijesti, ponašanjima i sl. No, najvažnija prednost je proces metodološke triangulacije podataka, koji se koristi kada se želi komparirati kvalitativne i kvantitativne podatke. Značajan element sastoji se u tome da postavimo isto pitanje za različite izvore evidencije,a ako svi izvori poentiraju isto pitanje, triangulacija je uspješno izvedena. (Leburić, 1997.) Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 176

177 Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Opći cilj ovoga rada jest artikulirati socio-kulturni pristup u stvaranju case study monografije Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kao društvene institucije. Ovaj rad polazi od teze kako je društveni kontekst ključan i presudan za djelovanje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Također, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao središnja nacionalna kazališna institucija svojim (programskim) djelovanjem stvara nove društvene obrasce komunikacije između uprave kazališta, umjetnika i publike. Temeljna društvena uloga i funkcija Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je proizvodnja kulturnog kapitala, koji služi (re)definiranju statusa kazališta unutar nacionalne kulture. Sve to nedvojbeno će doprinjeti općem kulturnom razvitku Hrvatske. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Pri izradi rada koristit će se case study istraživačka strategija, mješovitoga tipa, koji obuhvaća slijedeće metode prikupljanja podataka: 1. promatranje sa sudjelovanjem, 2. polustrukturirane intervjue s upravom i umjetnicima kazališta, 3. ankete za kazališnu publiku (uključujući pretplatnike), te 4. analize sadržaja, odnosno tekstualne i vizualne analize višestrukih izvora (fotografija, raznih dokumenata, zakona, izdvojenih publikacija itd.). 4 Case study istraživanje ovdje ima dvojaku ulogu: a) proučiti, prepoznati i izdvojiti važnu arhivsku građu o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kojom se može objasniti društvena uloga kazališta, djelovanje kazališta kao institucije i drugi društveni procesi. Arhivska građa uključuje: dokumente i literaturu o gradnji zgrade, fotografije, publikacije kazališta, koje sadrže vijesti, intervjue, oglase, polemike i dr. i b) objasniti suvremenu ulogu kazališta korištenjem metoda promatranja sa sudjelovanjem, intervjua i ankete za tri ključna aktera: upravu, umjetnike i publiku. Ovime će se prikazati i najsuvremenije promjene u radu te kazališne institucije, kao što su uvođenje marketinških tehnika i odnosa s javnošću. Specifičnosti unutarnjeg funkcioniranja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu nemoguće je detaljno i precizno utvrditi bez metode promatranja sa sudjelovanjem, stoga se njen opseg i trajanje ne mogu unaprijed predvidjeti, no moguće je ustanoviti kako je ova metoda ključna za istraživanje. Djelatnike kazališta, koji obuhvaćaju: a) upravu, koju čine intendant/-ica i pomoćnici intendanta/-ice: poslovni ravnatelj/-ica, te tri umjetnička ravnatelja/-ice za tri umjetničke grane Dramu, Operu i Balet, koje djeluju unutar ove kazališne kuće, te ravnatelj Tehnike i b) umjetnike, koji izvode predviđeni program planira se kroz polustrukturirane intervjue propitati o njihovim ulogama i statusima unutar kazališta i društva, dinamici rada u kazalištu, te problemima vezanim za širi društveni kontekst, koji uključuju: zakone, financiranje i dr. Publiku će se u radu diferencirati na pretplatnike, koje podrazumijevamo kao stalne goste kazališta i one koji nemaju pretplatu. Kroz ankete planira ih se propitati o njihovim percepcijama uloge, strukture i funkcija Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Pretplatnike se planira ispitati tijekom upisa pretplate, što podrazumijeva da će se ova grupa aktera opet diferencirati na stare pretplatnike i one nove, koji prvi put kupuju pretplatu. 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 177

178 Uvidom u gustu i teško prohodnu arhivsku građu, različitim analizama; tekstualnom i vizualnom, selektirat će se, za ovaj rad značajni, izvori kao što su fotografije, razni dokumenti i publikacije, koji će, postojeću literaturu, pokušati pomoći pri rekonstrukciji nekadašnje uloge i funkcije Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Plan istraživanja: 5 Nakon iscrpnog uvida u postojeću literaturu, promišlja se okvir predmeta istraživanja i omogućuje stvaranje potrebne teorijske osnove, kako bi se moglo pristupiti novim resursima koji će se koristiti u istraživanju. Postavljanje predmeta istraživanja i problemskih pitanja bit će ključno za daljnje korake u istraživanju i sastavljanje bibliografije. Slijedi kreiranje istraživačkog dizajna. Tijekom pripreme faze prikupljanja podataka izradit će se protokol, koji će sadržavati: prikaz projekta studije slučaja (ciljeva i potpora, probleme studije slučaja i relevantna razmatranja o istraživanoj temi), terenske postupke, pitanja (specifična pitanja koje istraživač mora imati na umu prilikom prikupljanja podataka), vodič za izvještaj o studiji slučaja (nacrt, struktura ). Zatim slijedi provođenje case studyja, odnosno prikupljanje podataka. Za promatranje sa sudjelovanjem vremenski okvir neće biti unaprijed određen. Analizu sadržaja spomenutih materijala potrebno je učiniti na samom početku kako bi se mogao dobiti uvid u nekadašnji društveni kontekst. Intervjui s upravom i umjetnicima bit će napravljeni tijekom kazališne sezone. Također, isto je i s dijelom publike koja ne kupuje pretplatu. Pretplatnike se planira ispitati tijekom upisa pretplate, koji traje krajem i početkom kazališne sezone, što podrazumijeva da će se ova grupa aktera opet diferencirati na stare pretplatnike i one nove, koji prvi put kupuju pretplatu. Nakon prikupljanja podataka, slijedi analiza podataka, koja obuhvaća: razmatranje, kategoriziranje, tabeliranje i provjeravanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka. Analiza će koristiti strategiju oslanjanja na teatrološke teorijske pretpostavke te strategiju razrade opisa slučaja, kojom će se case pokušati definirati sociološki. Ove strategije koristit će se unutar nekoliko tehnika analize, koje obuhvaćaju: podudaranje obrazaca, analiza vremenskog niza i analiza logičkih modela. Nakon analize slijedi završetak pisanja rada. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Znanstveni doprinos rada ogledao bi se u primjeni suvremenih metodoloških procedura u okviru case study istraživačke strategije. Zapravo, u svojevrsnom revivalu kvalitativne metodološke paradigme, case study kao monografija Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu predstavljala bi nešto originalno među postojećim kulturnim studijama. Praktični doprinos rada bio bi u potencijalno većim mogućnostima javnoga djelovanja kazališta, pogotovo u sferama odnosa s različitim javnostima, a ne samo onima iz specifično kulturnoga miljea. Tu je riječ o brojnim i raznolikim društvenim interakcijama u kojima bi kazalište preuzimalo ulogu subjekta u kreiranju novoga duha vremena, odnosno drugačijeg kulturnog ozračja ovisno o potrebama i mogućnostima samih aktera u toj kazališnoj sredini. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Bastide, R. (1981) Umjetnost i društvo. Zagreb: Školska knjiga. 2. Batušić, N. (1978) Povijest hrvatskoga kazališta Zagreb: Školska knjiga. 3. Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 4. Becker, H., S. (1968) Outsiders: Studies in the Sociology of Deviance. New York: The Free Press; London: Collier-Macmillian Ltd. 5. Bourdieu, P. (1984) Distinction. A Social Critique of Judgment of Taste. Cambrige, MA: Harvard University Press. 6. Contemporary Theatres in Europe. A Critical Companion (2006). (Ur. Kelleher, J. i Ridout), N. New York: Routlege. 7. Denzin, N., K., Lincoln, Y., S. (1998) Strategies of Qualitative Inquiry. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 8. Desfor Edles, L. (2002) Cultural Sociology in Practice. Oxford: Blackwell Publishing. 9. Duvignaud, J. (1978) Sociologija pozorišta. Kolektivne senke. Beograd: BIGZ. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 178

179 6 S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U 10. Fifty Key Theatre Directors. (2005). (Ur. Mitter, S. i Shevtsova, M.) New York: Routlege. 11. Gavella, B. (1982) Hrvatsko glumište: analiza nastajanja njegovog stila. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 12. Gavella, B. (2005) Dvostruko lice govora. Zagreb: CDU Centar za dramsku umjetnost. 13. Hauser, A. (1986) Sociologija umjetnosti, knjiga I. Zagreb: Školska knjiga. 14. Hauser, A. (1986) Sociologija umjetnosti, knjiga II. Zagreb: Školska knjiga. 15. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Enciklopedijsko izdanje (1969). (Ur. Pavao Cindrić). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 16. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (1992). (Ur. Nikola Batušić.). Zagreb: Školska knjiga. 17. Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvještaj. (1999). (Ur. Cvjetičanin, B. i Katunarić, V.). Strasbourg: European Programme of National Cultural Policy Reviews. 18. Leburić, A. (1997) Case study istraživanje kompleksan metodološki pristup u sociologiji: doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet. 19. Lukić, D. (2006) Produkcija i marketing scenskih umjetnosti. Zagreb: Hrvatski centar ITI-UNESCO. 20. Mac Kay, E. (2008) The Theatre as a self consuming art. U: Theatre Survey 49 (1): American Society for Thaetre Research. 21. Miletić, S. (1978) Hrvatsko glumište. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba. 22. Obuljen, N. (2004) Why we need European cultural policies. Amsterdam: European Cultural Fundation. 23. Pavičić, Alfirević, Aleksić (2006) Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia. 24. Pavis, P. (2004) Pojmovnik teatra. Zagreb: Antibarbarus. 25. Stake, R.E. (1994) Case studies. U: Denzin, N., K., Lincoln, Y.,S. Handbook of Qualitative Research. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 26. Sto godina zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (1995) (Ur. Nikola Batušić.) Zagreb: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. 27. Strategija kulturnog razvitka: Hrvatska u 21. stoljeću (2001). (Ur. Katunarić, V. i Cvjetičanin, B.), Zagreb: Ministarstvo kulture RH. 28. Zlatar, A. (2001) Kultura u tranzicijskom periodu u Hrvatskoj. Preuzeto s: www. b92.net/casopis_rec/61.7/pdf/ pdf. (Pristup: ) 29. White, W., F. (1993) Street Corner Society: the Social Structure of an Italian Slum. Chicago; London: The University of Chicago Press. 30. Yin, R., K. (2007) Studija slučaja dizajn i metode. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) ,00 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Samostalno financiranje. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 179

180 Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 3 Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Prof. dr. sc. Anči Leburić Potpis Miriam Mary Brgles IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Miriam Mary Brgles 7 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 180

181 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Miriam Mary Brgles, dipl. sociologinja i kroatologinja / prof. sociologije i kroatologije prof. dr. sc. Stipe Botica Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture 6807 Hrvatski Socio-kulturni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu od preseljenja u novu zgradu godine do godine. Socio-cultural aspects of The Croatian National Theatre in Zagreb from moving into a new building (1895.) by the end of the first decade of the third millenium. Društvene znanosti / Sociologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Prof. dr. sc. Anči Leburić Filozofski fakultet, Split anci@ffst.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić Filozofski fakultet, Zagreb vjekoslav.afric@zg.htnet.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr.sc. Anči Leburić Filozofski fakultet, Split anci@ffst.hr 3. Prof. dr.sc. Leo Rafolt Filozofski fakultet, Zagreb leo.rafolt@zg.t-com.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održana 28. rujna 2011.godine. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

182 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Javna obrana teme nije predviđena programom studija. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predložena tema doktorske disertacije: Socio-kulturni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog kazališta od preseljenja u novu zgradu godine do godine monografija je sa svrhom razumijevanja društvene uloge HNK u Zagrebu i s obzirom da će biti provedena metodom studije slučaja, na ovom primjeru biti će pokazana promjena uloge i statusa kazališta u hrvatskom društvu. Kako u području društvenih istraživanja ovaj društveni fenomen nije posebno istraživan osim u teatrološkoj literaturi, socio-kulturni pristup kojeg rad razvija i posebno njegovo metodološko uporište u kvalitativnim metodama istraživanja predstavljat će značajan doprinos kako za razumijevanje promjene društvene uloge kazališta, tako i za praktičnu provjeru kvalitativne strategije u metodološkim istraživanjima. Ova studija slučaja oslonit će se kako na studij dokumenata, tako i na intervjuiranje osoba uključenih u pojedine ključne događaje. Pri izradi rada koristit će se istraživačka strategija studije slučaja mješovitog tipa koja obuhvaća promatranje sa sudjelovanjem, polu-strukturirane i narativne intervjue s Upravom i umjetnicima kazališta, anketne upitnike za kazališnu publiku, te analize sadržaja, diskurzivne analize i strukturalne analize kazališnih dokumenata, fotografija, zakonskih propisa i raznih drugih relevantnih publikacija. Tematska usmjerenost istraživanja kao i način na koji je metodološki zamišljeno provođenje istraživanja omogućit će provođenje istraživanja sukladno planiranim ciljevima. Mišljenje i prijedlog: Bolje razumijevanje uloge kazališta kao i promjena društvenih uloga koju je kazalište ostvarilo u proteklom stoljeću važan su čimbenik razumijevanja razvoja kulturnih institucija u hrvatskom društvu. S obzirom na sve izneseno držimo poželjnim da se predloženici omogući izvođenje predloženog istraživanja odnosno, izrada teze pod predloženim naslovom i mentorstvom prof. dr. sc. Anči Leburić. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: 2 Nema Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Nema Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 2013./2014., ljetni semestar. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Nema Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Nema 2 182

183 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.Prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, predsjednik Povjerenstva Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr.sc. Anči Leburić 3. Prof. dr.sc. Leo Rafolt U Zagrebu, M.P

184 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Antonia Perišić, prof. Nositelj studija: prof. dr. sc. Stipe Botica Naziv studija: Doktorski studij hrvatske kulture Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 7357 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Sabina Perišić Datum i mjesto rođenja: , Split Adresa: Jaruščica 1b, Zagreb Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: antonia.perisic@gmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu studijska grupa: hrvatski jezik i književnost - talijanski jezik i književnost ( ) Srednja škola Ekonomsko-birotehnička, Split ( ) Osnovna škola "Strožanac", Podstrana, Split ( ) Osnovna škola Žrnovnica, Split, profesor hrvatskog jezika (2009) Osnovna škola Trstenik, Split, profesor hrvatskog jezika (2008) Škola stranih jezika Latina, Zagreb, profesor talijanskg jezika (2007) Filološka istraživanja danas -jezik, književnost, kulutra, Filološki fakultet, Beograd (2010) Rad: Urbana fatalnost (MIljenko i Dobrila Marka Kažotića), NASLOV PREDLOŽENE TEME Konstrukcija hrvatskog identiteta i komparatistički kontekst romana Miljenko i Dobrila Marka Kažotića The construction of identity and the comperative context of the Marko Kažotić novel Miljenko i Dobrila Humanističke znanosti, filologija 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 184

185 PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: prof. dr. sc. Sanja Roić Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Hrvatska sroic@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Drugi mentor: Istarski protestantizam kao motiv u talijanskoj književnosti, Knjige poštujući, knjigama poštovan/ Dukić, Davor; Žagar, Mateo (ur.), Zagreb: Matica Hrvatska, Un giornalino per amico; Gianna Dallemulle Ausenak, Le parole rimaste/ Milani, Nelida; Dobran, Roberto (ur.), Rijeka: Edit, Dva pisca na meti kritike: Desnica i Silone, Desničini susreti Zbornik radova/ Roksandić, Drago; Najbar-Agičić, Magdalena; Cvijović Javorina, Ivana (ur.), Zagreb: FF press, Stil i izvornost. Znanstveni skup u spomen na prof. dr. Franu Čalu ( )/ Huskić, Snježana; Roić, Sanja (ur.), Zagreb: FF press, Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): OBRAZLOŽENJE TEME Romani Marka Kažotića i Alessandra Manzonia svojom slojevitom povijesnom i socijalnom podlogom i opisima ruralnih i urbanih prostora pružaju mogućnost usporedne raščlambe na razini društvenih i psiholoških odnosa likova. Komparativna analiza bit će provedena na tragu komparativno kroatističko-talijanističkih istraživanja M. Zorića, koji je Kažotićev roman sagledao u nedjeljivu jedinstvu i skladnom odnosu sastavnih elemenata, te će ići tragom dodirnih točaka i utjecaja koje je talijanski povijesni roman Zaručnici izvršio na hrvatski roman Miljenko i Dobrila, za koji je rečeno (M. Zorić, 1971) da je upravo to prvi povijesni roman napisan na hrvatskoj obali. Rad će obuhvatit naratološku analizu djela, radnju, zaplet, likove, sredinu, tematsko-motivsku raščlambu te različite vidove fokalizacije. Potvrdit će važnost Kažotićeva prvijenca za našu nacionalnu i književnu povijest, kao djela koje svjedoči o gluhom dobu hrvatske prošlosti (M. Zorić, 1971) te o slavenskom i dalmatinskom osjećaju. Novels of Marko Kažotić and Alessandro Manzoni with its layered historical and social background and descriptions of rural and urban areas provide opportunities for comparative analysis at the level of social and psychological relationship between the characters. Comparative analysis will be conducted in line with comparative studies Croatian-italian of M. Zorić, who considered the novel of Kažotić in the indivisible unity and harmonic relationship of the constituent elements, and will track the points of impact of the Italian historical novel Zaručnici reviewed the Croatian novel Miljenko Dobrila, which is said (M. Zorić, 1971) that it s the first historical novel written on the Croatian coast. The work will include a narratological analysis of the work, action, plot, characters, environment, theme-motif analysis and the different types of focalization. Work will affirm the importance of Kažotić debut for our national and literary history, as a novel that bears witness of deaf age of Croatian history and of the Slav and Dalmatian sense (M. Zorić, 1971). Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Da bi se konstruirao identitet, u punom značenju te riječi, potrebno je temeljito upoznavanje i s onim drugim. Na području humanističkih znanosti taj drugi je i književnost i kultura nekog naroda koja je bliska i vrši utjecaj na kulturu naroda u kontaktu. Ovo istraživanje obuhvatit će našu književnost i kulturu, dakle hrvatsku, i nama, u pojedinim razdobljima povijesti, blisku talijansku. Godine bliskih i uzajamnih kontakata iznjedrile su djela od iznimne važnosti u oba smjera. Prijelomno razdoblje za ove dvije zemlje u doticaju, je vrijeme 19. stoljeća odnosno Ottocenta kada nastaju prvi povijesni romani. U Italiji je to Manzonijev roman Zaručnici, a u Hrvatskoj, točnije u Dalmaciji, roman Miljenko i Dobrila Marka Kažotića. Taj je roman bio prvi put za identificiranje stanovnika Dalmacije. Iako manjeg opsega, za razliku od Zaručnika, temeljeći se na slojevitoj podlozi, on izražava narodne osjećaje, duh, mentalitet i događaje u jednom važnom povijesnom trenutku za Dalmatince odnosno Hrvate te pruža mogućnost zanimljive usporedne raščlambe na razini tematike i njezinih motiva. Upravo je to i razlog odabiranja ove teme, a to je mogućnost povezivanja dviju književnosti kroz književna ostvarenja nastala u međusobnoj interakciji. Temelje na kojima je uopće moguće graditi priču i nova istraživanja o hrvatsko-talijanskim povijesnim vezama te prožimanjima bilo književnim i kulturnim, bilo civilizacijskim i političkim postavio je, a time i zadužio akademsku i kulturnu zajednicu, Mate Zorić. Bez njegovih otkrića bila bi teže zamisliva i ova doktorska disertacija. On u svom radu Trogirski Manzoni i njegov roman o kaštelanskim zaručnicima Marka Kažotića predstavlja kao prvog novijeg pripovjedača u našoj južnoj pokrajini, nacionalno ga određuje kao Hrvata, potomka drevne trogirske obitelji, a u svojoj studiji Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 185

186 3 o Marku Kažotiću dokazuje i definira veliki utjecaj Alessandra Manzonia na suvremenika mu Kažotića te mu, međutim, pripisuje i stvaranje vlastitog proznog stila koji je nastao kao spona između stilske tradicije i novih potreba i težnji te pod utjecajem i klasične latinske, predromaničke i suvremene književnosti. Njegovu prozu definira kao prozu subjektivno-poetskog karaktera bez političkih tendencija. U usporednoj analizi sličnosti i razlika između ovih dvaju romana na svjetlo izbija i analogija u samoj podjeli njihove radnje. I kod jednog i kod drugog autora radi se o podjeli romana na dijelove kojih kod Manzonija ima tri, a to su Gertrude, Innominato, kuga u poglavljima IX/X, XX/XXI, XXXI/XXXII, a u romanu Miljenko i Dobrila ih je četiri, koja se odnose na djelovanje protagonista, na zasebno ili zajedničko djelovanje istoimenih junaka. Iz talijanskog romana Zaručnici preuzeta je ironija, moralistički i religiozno obojeni romantizam, nostalgični prizori, kao i težnja ka psihološkom opravdanju postupaka svojih likova. Zorić, u studiji o Marku Kažotiću, navodi epizodu Addio ai monti tj. Lucijin oproštaja s rodnim krajem koja se podudara s Dobrilinim oproštajem pred odlazak u samostan. Podudaraju se i tipični likovi, osim glavnih, i oni humorističnih crta kao što je podmitljivi odvjetnik Azzeccagarbugli kojemu odgovara odvjetnik Doroteo, te opisi njihovih soba, zatim lik župnika, don Abbondia i don Maura te isti razlozi odabiranja svećeničkog poziva, zatim položaj mladih djevojaka pred izborom bračnog druga ili redovničkog zavjeta, pa i sami idealizirani zaručnici Dobrila i Miljenko te Lucija i Renzo. U disertaciji će biti navedeni i analizirani i drugi prikazi hrvatskih autora Kažotićeva romana (A. Petravić) kao i interferencije europske književnosti u romanu dalmatinskog autora. Sličnu studiju donio je i Ante Petravić u Marko Kažoti. Prilog romanici tridesetih godina XIX vijeka u Dalmaciji u kojoj kaže: Kažoti pokuša, kako i sam napominje u predgovoru, da pođe stopama Manzonijevim, te je te utjecaje lako raspoznati. I on spominje epizodu oproštaja, sličnosti između dvaju župnika Kažotićevog Don Maura te Manzonijevog Don Abbondija, kao i dvaju odvjetnika koji u obrazlaganjima razloga za ne slaganje navode latinske pasuse iz zakonika. Petravić uspoređuje također i opise priprava za svadbu Dobrile i Miljenka s pripravama za Gertrudino zaređenje. Tu su i karakterne crte kod Gertrudinog oca, Don Rodriga te Dobrilinog oca Radoslava. U daljnjoj kratkoj komparativnoj analizi dvaju romana dolazi na red i Kažotićevo epigonstvo o kojem Zorić, u radu Trogirski Manzoni i njegov roman o kaštelanskim zaručnicima, kaže: A što se tiče njegova epigonstva spram zapadnoeuropskih književnosti, tko nema ili ne traži uzore u djelima darovitijih suvremenika ili predšasnika? Mjerilom prave vrijednosti bit će i kakvoća izbora, prihvaćanje ili otklon određenih vrijednosti. Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je rada smjestiti roman Miljenko i Dobrila u kontekst hrvatske i talijanske književne i kulturne povijesti Kažotićeva vremena, povezati ga s romanom Zaručnici te onodobnom stilskom formacijom (A. Flaker), odnosno poetikom romantizma i nastankom povijesnog romana, kao i sa sličnim romanima iz hrvatske književnosti kao što su Zlatarevo zlato A. Šenoe i Dubravka I. Gundulića. Komparatistički kontekst bi trebao potvrditi Manzonijev utjecaj na Kažotića te važnost njegovog romana Miljenko i Dobrila za hrvatsku književnost u koju je prihvaćenim stereotipnim modelima povijesnog i egzotičnog romana utisnuo prepoznatljiv pečat zavičajne geografije i povijesnog vremena. (M. Zorić, 1965) Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Kao teorijska podloga na kojoj će se bazirati rad poslužit će, u prvom redu, tekstovi i znanstveni radovi o Kažotićevu romanu Miljenko i Dobrila kao i kritička literatura o Manzonijevu romanu Zaručnici. U taj korpus ući će svi radovi, znanstveni i istraživački doprinosi autora koji su svojim otkrićima postavili temelje za daljnje proučavanje i zauzeli značajno mjesto u znanosti o književnosti naših prostora, posebice prostora Dalmacije i njene regionalne književnosti na stranom, odnosno na talijanskom jeziku (M. Zorić, A. Petravić, V. Lozovina, F. Ulivi). Bitne smjernice crpit će se i iz povijesne literature o društvenim, kulturnim, političkim i duhovnim stanjima, kretanjima i ozračju razdoblja, vremena djelovanja i stvaralačkih faza samih pisaca kao i njihove egzistencije. Važna literatura bit će knjige o prošlosti Dalmacije, Italije, o povijesti hrvatske i talijanske književnosti (G. Novak, Čale-Zorić, G. Petronio, J. Vrandečić, G. Zonta). I tek s tim spoznajama moći će se shvatiti i dokučiti važnost tih romana kako na nacionalnoj tako i na kulturnoj osnovi i u kontekstu definiranja i konstrukcije identiteta ljudi dalmatinskog i talijanskog Ottocenta. Za analizu i elaboriranje užeg područja rada, odnosno komparativne raščlambe elemenata navedenih pripovjednih dijela poslužit će književno-teorijska literatura (A. Marchese, G. Patrizi, G. Peleš, M. Solar). Usporedna raščlamba imat će za cilj pronalaženje dodirnih točaka i utjecaja koje je roman Zaručnici izvršio na Kažotićev roman Miljenko i Dobrila. Komparativna kompozicijska obrada pokazat će djelovanje jedne nacionalne književnosti izvan svojih teritorijskih granica na književnost naroda na počecima svojeg preporoda, na nastanak njegove regionalne književnosti. (Ž. Nižić) Strukturalističkim pristupom analize elemenata pripovjednih djela radnje, zapleta, likova i sredine, kao i tematsko-motivskom raščlambom te samim piščevim pristupom zbivanju njegovim individualni, specifičnom tonom, dokazat će se sposobnost asimiliranja i samostalnog elaboriranja europske književne ponude od strane naših intelektualaca, posebice Marka Kažotića, koja je rezultirala stvaranjem prvog povijesnog romana u Dalmaciji. Komparatističi kontekst Miljenka i Dobrile obuhvatit će i korpus sličnih djela iz hrvatske književnosti na primjeru kojih će se pokazati važnost tog romana za našu hrvatsku književnost. Sličnosti i poveznice tražit će se u Gundulićevoj drami Dubravka te u Šenoinom romanu Zlatarevo zlato. Drama Dubravka prikazuje društveni život slobodnog Dubrovnik i Dalmaciju pod mletačkom vlašću kroz prču o Dubravki i Miljenku i njihovom sretnom izboru i vjenčanju, kao najljepšeg para, na blagdan svetkovanja slobode. Šenonin roman također na povijesnoj podlozi, društveni i političi život Zagreba u šesnaestom stoljeću, gradi nesretnu ljubavnu priču između Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca koji pripadaju različitim društvenim staležima. U uvodnom poglavlju smjestit će se Kažotića i Manzonija u okvire nacionalnih i europskih kretanja, kako kulturnih tako i političkih. Polazeći od povijesnih činjenica i trenutku definirat će se i obrazložiti razlozi koji su uvjetovali nastanak povijesnog romana, iz kojih je potreba i težnji proizašao te kakva zadaća mu je pridana. Središnji dio rada, koji će imati dva dijela, u prvom dijelu utvrdit će geneze 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 186

187 4 korelacije i utjecaja Manzonijevog romana Zaručnici na Kažotićev roman Miljenko i Dobrila. Roman će se promatrati u kontekstu situacije ambijenta i njegove mikropovijesti unutar makropovijesti kao i same teritorijalne komponente radnje dvaju romana. Usporednom analizom povezat će se gradnja fabule, likova, ponajprije protagonista ovih romana. Zatim će se oba romana razmatrati u kontekstu naturalističkog shvaćanja prema kojem sredina (milieu) određuje ponašanje čovjeka i s obzirom na opoziciju selo - grad. U fokus analize postavit će se grad kao poprište zbivanja i generator promjena, psiholoških i karakternih, kod protagonista romana. Proučavanjem urbanog prostora i njegovih oznaka te povezivanjem s fenomenima urbane civilizacije oblikovat će se teza da prostor kao protagonist radnje, u ovom slučaju grad koji stoji u opoziciji sa selom, ruralnim, zavičajnim prostorom glavnih aktanata, pri njihovoj dislokaciji izaziva radikalne promjene te utječe na sam slijed odvijanja događaja. (Z. Kravar, V. Žmegač) U drugom dijelu središnjeg poglavlja povezat će se sličnosti Kažotićeva romana s djelima iz hrvatske književnosti i to s romanom Zlatarevo zlato A. Šenoe i Gundulićevom dramom Dubravka. Zaključno će poglavlje utvrditi značenje Miljenka i Dobrile za hrvatsku književnost, kao prvog povijesnog romana u Dalmaciji koji Kažotić povezuje s prošlošću, sadašnjošću i budućnošću svoga naroda, a što pokazuje piščevu erudiciju, obrazovanost i izrazitost i motiviranost da svojim djelom pridonese kulturnoj emancipaciji svoje sredine. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Usporednim prikazom dvaju romana dat će se doprinos proučavanju kulturno-povijesnog prožimanja dviju književnosti i kultura u dodiru, hrvatske i talijanske, dvaju pisaca kao i utjecaju velikana na manje poznatog autora, Manzonija na Kažotića, koji je dao vrijedan doprinos konstrukciji identiteta, nacionalnog i kulturnog. Na razini teorije književnosti rad bi mogao poslužiti kao primjer uklapanja elemenata naracije iz djela pisca europske književnosti u djelo pisca iz nacionalne književnosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Batušić, Nikola i Viktor Žmegač Književni protusvjetovi: Poglavlja iz hrvatske moderne. Zagreb: Matica hrvatska. 2. Flaker, Aleksandar Stilske formacije. Zagreb: Liber. 3. Gundulić, Ivan Dubravka. Zagreb: Matica hrvatska 4. Kažotić, Marko Miljenko i Dobrila. Split: Književni krug. 5. Manzoni, Alessandro Zaručnici. Zagreb: Liber. 6. Novak, Grga Prošlost Dalmacije. Split: Marjan tisak. 7. Peleš, Gajo Tumačenje romana. Zagreb: Artresor naklada. 8. Petravić, Ante Marko Kažoti. Prilog romanici tridesetih godina XIX vijeka u Dalmaciji. Zagreb: Binoza. 9. Roić, Sanja, ur Talijanističke i komparatističke studije u čast Mati Zoriću. Zagreb: Filozofski fakultet. 10. Solar, Milivoj Ideja i priča. Zagreb: Znanje. 11. Šenoa, August Zlatarevo zlato. Zagreb: Mladost. 12. Vrandečić, Josip Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. Stoljeću. Zagreb: Dom i svijet. 13. Zorić, Mate Književna prožimanja hrvatsko-talijanska. Split: Književni krug. 14. Zorić, Mate Marko Kažotić ( ). Zagreb: JAZU, Rad Zorić, Mate Romantički pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku. Zagreb: JAZU, Rad Zorić, Mate Trogirski Manzoni i njegov roman o kaštelanskim zaručnicima. Split: Književni krug. 17. Zorić, Mate Marko Kažotić i romantička književnost u Dalmaciji na talijanskom jeziku. Zagreb: Filozofski fakultet. 18. Zorić, Mate Marco Casotti e il Romanticismo in Dalmazia. Istria e Dalmazia nel periodo ausburgico dal 1815 al Ravenna: Longo editore. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 187

188 je odobren prijedlog istraživanja 3 Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. 5 U Zagrebu, M.P. Potpis (ime i prezime doktoranda) 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 188

189 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Antonia Perišić, prof. Dr.sc Stipe Botica, red. prof. Doktorski studij hrvatske kulture 7357 Hrvatski Konstrukcija hrvatskog identiteta i komparatistički kontekst romana Miljenko i Dobrila Marka Kažotića Construction of Identity and comparative Context of Marko Kažotić's Novel Miljenko and Dobrila Humanističke znanosti, filologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr.sc. Sanja Roić, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, RH sroic@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr.sc. Krešimir Nemec, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, RH kresimir.nemec@zg.htnet.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Sanja Roić, red. prof. 3. Dr. sc. Stipe Botica, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, RH Filozofski fakultet u Zagrebu, RH sroic@ffzg.hr stipe.botica@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 24.svibnja Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

190 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Ocjenjujemo temu doktorskog rada prihvatljivom. Smatramo da će doktorski rad dati znanstveni doprinos komparativnom proučavanju književnih djela napisanih na talijanskom jeziku u Dalmaciji koja pripadaju hrvatskoj kulturi, odnosno da će doktorandica ovo vrijedno djelo iz naše dalmatike, roman Marka Kažotića, analizirati suvremenim književno-antroploškim postupcima u usporedbi sa Zaručnicima Alessandra Manzonija, ključnim djelom talijanske kulture 19. stoljeća. Doktorandica će se služiti primarnom građom i bibliografijom dostupnom u hrvatskim znanstvenim knjižnicama te drugim izvorima i tiskanim radovima iz naše i svjetske talijanistike, znanosti o književnosti, komparatistike i književne antropologije. Mišljenje i prijedlog: Mišljenja smo da je sinopsis doktorskog rada prihvatljiv te predlažemo njegovo prihvaćanje. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): 2 Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Akad. godina 2013/2014, zimski semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Krešimir Nemnec, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, RH 2 190

191 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada 2. Dr. sc. Sanja Roić, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, RH 3. Dr. sc. Stipe Botica, Filozofski fakultet u Zagrebu, RH U Zagrebu, M.P

192 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Kerim Sušić, diplomirani profesor filozofije i sociologije Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Filozofija 7344 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Sušić-Mehmedagić Naida , Sarajevo, Bosna i Hercegovina Saliha Hadžihusejinovića Muvekita 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Telefon/mobitel: kerim_susic@yahoo.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Univerzitet u Sarajevu, studij filozofije i sociologije, Dodiplomski, Bosna i Hercegovina Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Datum: od Mjesto: Ustanova: Radno mjesto: Sarajevo Škola za tekstil, kožu i dizajn Profesor sociologije Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sušić Kerim. Dimenzije sreće u filozofiji Abu Nasra al-farabija. // Sophos, Časopis mladih istraživača/a Young Researchers Journal. 4 (2011) ; (članak, znanstveni). 2.Sušić Kerim. Al-Farabijeva politička filozofija. // Sophos, Časopis mladih istraživača/a Young Researchers Journal. 2 (2009) ; (članak, znanstveni). 3.Sušić Kerim. Daisec Teitaro Suzuki:Zen i Japanska kultura. // Sophos, Časopis mladih istraživača/a Young Researchers Yournal. 2 (2009) ; (prikaz, stručni). 4.Sušić Kerim islamska politička filozofija - Al-Farabi // ZINK kolokviji 2009 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) / 10

193 5.Sušić Kerim Klasična arapsko-islamska filozofija-al-farabijevo učenje o sreći // ZINK kolokviji 2011 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Pojam sreće u filozofiji Al-Fârâbîja - Klasični izvori i utjecaji na srednji vijek The conception of happiness in philosophy of Al-Farabi - Classical sources and influences on Middle Ages Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filozofija / Povijest filozofije PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Lino Veljak Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Drugi mentor: prof.dr.sc. Adnan Silajdžić Faultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina lveljak@ffzg.hr asilajdzic@hotmail.com KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Drugi mentor: Lino Veljak, Medij ideologije, Filozofska istraživanja, br.120, Sv.4, Zagreb, godine, str Lino Veljak, Ibn Haldun i Vico: o mediteranskom porijeklu cikličkog poimanja povijesti, Filozofska istraživanja, br.116, Sv.4, Zagreb, godine, str Adnan Silajdžić, "Muslimanski filozofsko-teološki doprinos razvoju europskog identiteta", Zbornik radova FIN-a, br. 15, Sarajevo, godine, str Adnan Silajdžić, "Islam and Muslims in the Document Nostra Aetate: Challenges and Prospects", Contemporary receptions of Islam in the Context of Science, Ethics and Arts, Canik Belediyesi, Samsun godine, str OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Glavna intencija ovog istraživanja jest pokušaj da se objasni i ukaže na značaj al-fârâbîjevog koncepta sreće, kao i na centralno mjesto učenja o sreći unutar njegovog cjelokupnog filozofskog opusa. Također, bit će uzeti u obzir i drugi aspekti al-fârâbîjeve filozofije, kao što su, na primjer, razumijevanje džihada, učenje o duši, aktivni intelekt ('aql al-fa'al) itd. Nezaobilazan faktor u oblikovanju al-fârâbîjevog učenja, a posebno njegovih promišljanja o sreći jest utjecaj islama i grčke filozofije. S jedne strane govorit ću o značaju i utjecaju Platona, Aristotela i Plotina na al-fârâbîjevo učenje o sreći, dok islamska duhovna i kulturna tradicija, s druge strane, predstavljaju odlučujuće elemente, koji su al-fârâbîja potakli na iskorak u odnosu na grčke prethodnike. Također, u radu razmatram i značaj al-fârâbîjevog učenja o sreći za razumijevanje / 10

194 srednjevjekovne filozofije, što se najegzemplarnije predočava i reflektira u njegovom direktnom utjecaju na glavnog predstavnika srednjevjekovne judaističke duhovnosti Mosesa Majmonida, a preko njega na glavne predstavnike kršćanske skolastičke filozofije. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) The main intention of this research is an attempt to explain and emphasize the importance of al-farabi's conception of happiness as well as the central place of the theory of happiness within his entire philosophical oeuvre. Also, I will take into account other aspects of al-farabi's philosophy, such as, for example understanding of Jihad, struggle of the soul, active intellect etc. An indispensable factor in shaping the teaching of al-farabi, especially his thoughts about happiness is the influence of Islam and Greek philosophy. On the one hand, I will discuss about the importance and influence of Plato, Aristotle and Plotinus to al-farabi's conception of happiness, while Islamic spiritual and cultural tradition, on the other hand, represents a crucial element that al-farabi was encouraged to make step forward in relation to Greek predecessors.also, in this disertation I will discuss the importance of al-farabi's conception of happiness for understanding of medieval philosophy, which is best reflected in his direct influence on the main representative of the medieval Jewish philosophy - Moses Maimonides. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja: Nasuprot neosnovanim i nedovoljno argumentiranim zanemarivanjima uloge i značaja al-fârâbîjevog učenja o sreći kakvi dolaze do izražaja npr. u interpretacijama i komentarima Muhsina Mahdija, Majida Fakhrija, Miriam Galston, Charlesa Butterwortha, Abu Melhema i drugih, u ovom radu se nastoji utvrditi da al-fârâbîjev koncept apsolutne sreće zapravo predstavlja centralno mjesto njegova učenja.na osnovu dublje analize i uvida u al-fârâbîjeve stavove o ovoj problematici koji će biti sprovedeni u disertaciji, pokušava se dokazati da je al-fârâbîjev filozofski napor gotovo isključivo usmjeren prema jednom cilju a to je objašnjenje i određenje apsolutne sreće, tj. njegovo učenje zamišljeno je kao svojevrsna mapa puta dostizanja sreće.također, analizirat će se i najznačajnije suvremene interpretacije al-fârâbîjevog učenja, posebno radovi M.J. Sweeneya, Joshue Parensa, Samaha Elhajibrahima i Carlosa Fraenkela, koji govore o tome da su al-fârâbîjeva promišljanja o apsolutnoj sreći dobrim dijelom zasnovana na Aristotelovom učenju, ali neizostavan doprinos u oblikovanju al-fârâbîjevih ideja dali su Platon i Plotin (Daiber, Sankari, Janos,D'ancona), odnosno njihova učenja predstavljaju nezaobilazan faktor u pokušajima razumijevanja al-fârâbîjeve filozofije. S druge strane, kroz objašnjenje određenih osnovnih principa islama koji su utkani u temelje al-fârâbîjeve filozofije, kao što su borba duše ili veliki džihad (Elhajibrahim), želi se ukazati da al-fârâbî nije pripadao duhovnoj i kulturnoj tradiciji starih Grka, nego islama, koja je zasnovana na Kur'anu i islamskoj normativnoj tradiciji (El-Behijj,Daiber). Upravo se ti principi u ovome radu žele istaći kao glavni faktori koji su utjecali na al-fârâbîjevo učenje o apsolutnoj sreći, te svakako predstavljaju osnovu tj. bit jedinstvenosti i originalnosti njegovog koncepta apsolutne sreće, a što je ujedno al-fârâbîju omogućilo da napravi iskorak u odnosu na svoje grčke prethodnike, posebno Platona i Aristotela (Daiber,Sankari,Walzer). Imajući sve to u vidu, također se u radu tvrdi da al-fârâbî, prije svega kao islamski filozof, ni na koji način nije mogao dozvoliti autonomnost filozofije odnosno da se filozofija postavi iznad Objave. U tom kontekstu uzet ću u obzir njegov značaj za razumijevanje cjelokupne islamske filozofije, ali i utjecaj na islamske, judaističke i kršćanske filozofe koji se ogleda u njegovoj metodi simbioze tj. prvenstveno u sintezi religije i filozofije, čiji je značaj posebno naglašen u radovima Muhammeda El-Behijja, Herberta Davidsona, Hansa Daibera i Charlesa Butterwortha. U toku dosadašnjih istraživanja, prije svega, nastojao sam osvijetliti osnovna obilježja al-fârâbîjeve političke filozofije. U namjeri da se ispuni taj zadatak bilo je neophodno prije svega razmotriti političke i duhovne prilike u islamskom svijetu za vrijeme al-fârâbîja, jer su upravo one umnogome utjecale na razvoj njegovih političkih stavova (Daiber). Ono što je bitno za stvaranje potpunije slike o al-fârâbîjevoj političkoj misli jest i sam razvoj političke filozofije u islamu. U tom dijelu istraživanja nastoji se objasniti osnovna ideja al-fârâbîjevog filozofskog učenja, jer se ista prožima i na političku filozofiju, te se ujedno koristi i komparativna metoda, kako bi se ukazalo na sličnosti i razlike između Platonove i al-fârâbîjeve političke misli (Sankari,Walzer), a samim time da bi se pokazala i osnovna namjera istraživanja jedinstvenost i originalnost al-fârâbîjevog političko-filozofskog učenja. Preciznije, ono što se želi dokazati i što je na kraju i bio rezultat tog dijela istraživanja jest činjenica da je al-fârâbî na osnovu paradigme Poslanika-prvog vladara / 10

195 uzorne države pokušao izgraditi koncepciju pravične vladavine simplificirane u mudrom vladaru, pravičnim zakonima i uzoritim građanima (El-Behijj,Simon). Naime, al-fârâbî je smatrao da ne postoje bilo kakve protivurječnosti u mišljenju grčkih filozofa s jedne strane, te između grčke filozofije i islama s druge strane. Stoga će on, uvjeren da grčka filozofija ima fundamentalne vrijednosti te da postoji sklad između islama i filozofije, svoje filozofske napore usmjeriti na dva fundamentalna plana: na plan realiziranja sintetičkog eklekticizma raznostranih filozofija i filozofijskih pogleda,te na plan uspostave istog takvog sinkretičkog odnosa između divergentnih filozofskih nazora, s islamom i sustavom cjelovite islamske duhovnosti (El-Behijj). Ono što je al-fârâbîju omogućilo da uspostavi sklad između filozofije i islamskih principa jest njegova ideja da su religijska i filozofska istina jedno, premda se formalno razlikuju. Međutim ova njegova namjera da pomiri islam i filozofiju zahtijevala je prije svega reviziju grčke filozofije kako bi se što bolje uskladila s islamskim principima, ali isto tako i racionalnu interpretaciju religijskih istina. Istraživanje je pokazalo da al-fârâbî u svojim razmatranjima grčke filozofije uvijek polazi od islamskih principa. Analogno tome, al-fârâbî slijedi isti smjer i u svojoj političkoj filozofiji, koja predstavlja jedinstven spoj platoničkih i aristotelijanskih elemenata na osnovama ismailitskih učenja o imametu i koja zauzima centralno mjesto njegove cjelokupne filozofije. Iako se njegova politička misao u mnogome oslanja na grčku, ipak nije ograničena na Platonov i Aristotelov polis. Naime, u pokušaju da pomiri islam i grčku misao, al-fârâbî je smjestio čovjeka u društvo koje je iznad polisa, a to je islamska zajednica (Sankari). Preuzevši od Aristotela Prvi Uzrok a od Plotina teoriju emanacije, al-fârâbî je gledao na odnose među ljudima u svijetlu čovjekove relacije sa kosmosom (Janos). Također, dosadašnja istraživanja analiziraju i ulogu al-fârâbîja u povezivanju antičke grčke i srednjevjekovne filozofije, te njegov značaj za razumijevanje Aristotelove filozofije. U tom kontekstu se razmatra i uloga al-fârâbîja kao komentatora Aristotelovih spisa. Upravo te činjenice, prilikom pisanja svojih filozofskih rasprava, imao je na umu najpoznatiji srednjovjekovni judaistički mislilac Moses Majmonid (Davidson,Pessin), a preko njegovih radova, kao jednog od glavnih izvora u razumijevanju islamske filozofije, indirektno i sv. Toma Akvinski (Sweeney,Burrel). Svakako, ovdje treba istaći da se trojica velikih fillozofa ne dovode slučajno u vezu; naime, kao prvo, njihova učenja karakterizira ista glavna namjera, a to je da se dovedu u sklad vjera i razum, preciznije, jezik religije i filozofije. Ovi filozofi su se poslužili istim filozofskim disciplinama, istim misaonim okvirima, istim pojmovnim aparatom da bi sistematizirali objavu svojih tradicija. U tom kontekstu, Tora, Kanonsko pravo i Ša'ria zadržavju svoje prvenstvo, odnosno izražavaju Božje zapovijedi što ih objašnjavaju upućeni u vjerozakon i metode egzegeze Božje riječi (Arkoun). Drugo, što je donekle i za ovu disertaciju bitnije, dosadašnje istraživanje je pokazalo da je učenje trojice najznačajnijih predstavnika srednjovjekovne krščanske (zapadnoevropske misli), judaističke i islamske misli usmjereno na isti cilj, a to je postizanje apsolutne sreće (Bicknel,Rudavsky). Drugim riječima, da je učenje o sreći preuzeto iz grčke filozofije, ponajviše od Aristotela, međutim, naše istraživanje je nastojalo pokazati da je al-fârâbî bio prvi filozof koji je to učenje pokušao dovesti u sklad i harmoniju sa svojom religijom, tj. u njegovom slučaju, s islamskom duhovnom i kulturnom tradicijom (Daiber,Shahjahan). I upravo aspekt islama, tj. učenje o duši, odnosno borba duše predstavlja odlučujći faktor koji je al-fârâbîju omogućio da napravi iskorak u svome konceptu sreće u odnosu na grčke prethodnike, ali isto tako to mu je omogućilo da ne zapadne u svojevrsni eklekticizam kasnih neoplatoničara koji mu se ponekad bez argumenata pripisuje (El-Behijj); s druge strane, akcentiranje grčke filozofije posebno Aristotelovog učenja o sreći i pokušaj sinteze sa principima islama stvorili su preduvjete za al-fârâbîjevu kritiku kršćanskog i muslimanskog kelama (teologije)(stroumsa). Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) U ovoj disertaciji, prije svega, želi se pokazati kako su uloga i značaj al-fârâbîjevog koncepta sreće u kontekstu njegova cjelokupnog učenja sasvim neosnovano i neargumentirano bili zanemareni od strane većine autora koji se bave ovim aspektom arapsko- islamske filozofije. Također, premda je evidentno da su Al-Fârâbîjeva promišljanja o sreći dobrim dijelom zasnovana na Aristotelovom učenju, u ovoj disertaciji se nastoji dokazati da je potpuno nedopustiva konstatacija da je Al-Fârâbî pokušao filozofske teorije doslovno preuzeti i iščupati iz konteksta učenja grčkih filozofa, te ih na taj način prenijeti u tadašnji islamski svijet koji je bio determiniran posve drugačijim duhovnim, kulturnim i političkim okolnostima. Jedan od glavnih ciljeva rada jest i pokušaj da se ukaže na nemogućnost odvojenog razmatranja učenja dvojice velikih filozofa-al-fârâbîja i Majmonida,posebno u pogledu određenja apsolutne sreće. Naime, želi se istaći neporeciv i direktan utjecaj Al-Fârâbîja na oblikovanje glavnih postavki Majmonidovog određenja apsolutne sreće i idealnog života, dok s druge strane, Majmonidovo učenje predstavlja inovativan nastavak i najbolje objašnjenje al-fârâbîjeve filozofije.drugim riječima kazano, al-farabi je pod utjecajem ideja grčkih filozofa, s jedne strane, te pod utjecajem duhovnosti kojoj je osobno pripadao, s druge strane, razvio samosvojne filozofske teorije, posebno teoriju sreće, koje će kasnije biti ucijepljene u filozofsko učenje Majmonida ali i čuvenoga skolastičkog filozofa Tome Akvinskoga. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) / 10

196 Sam karakter predmeta istraživanja neposredno određuje i metode koje će se koristiti u ovoj disertaciji. Naime, metodološki postupci na kojima će se temeljiti istraživanje bit će analitičkog, komparativnog, interpretativnog i deskriptivnog karaktera, a posebno, u nekim dijelovima rada bit će korištena i kontrastivna metoda. Pored najrelevantnije znanstvene i stručne literature, koja će dobrim dijelom oblikovati teorijski okvir rada, u istraživanju ću posebnu pažnju posvetiti analizi i usporedbi izvornih rasprava al-fârâbîja i Majmonida, kako bi se što bolje rasvjetlio kompleksan odnos dvojice velikih filozofa. Također, na osnovi proučene literature nastojat ću kritički propitati i analizirati prvenstveno suvremene interpretacije al-fârâbîjevog i Majmonidovog učenja o sreći, kao i najznačajnija promišljanja o praktičnom i teorijskom aspektu sreće.pored teksta obuhvaćenog uvodom, samo istraživanje bit će artikulirano kroz četiri tematske cjeline iza kojih slijede zaključni dio i literatura. Prvi dio istraživanja odnosi se na duhovni i kulturni kontekst vremena koje je al-fârâbî svjedočio, odnosno razmatraju se političke i kulturne promjene u islamskom svijetu koje su se desile u periodu od 7 do 10 st. n.e., dakle, i u vremenu kada je al-fârâbî živio i djelovao. Te promjene su prije svega omogućile islamskim filozofima, a posebno al-fârâbîju, da dođu u dodir sa spisima grčkih filozofa, ali su također i snažno utjecale na oblikovanje filozofske misli u islamu, pa samim tim i na glavne ideje i probleme al-fârâbîjevog učenja: koncept apsolutne sreće, duhovno i političko vodstvo carstva, odnos filozofije i religije, učenje o duši i aktivnom intelektu, isl.(daiber) Svakako treba naglasiti da se u ovom kontekstu islamski svijet ne razmatra isključivo kao politički fenomen već prvenstveno kao duhovno-kulturni prostor u kojem se muslimani, s jedne strane, suočavaju sa filozofskom tradicijom starih Grka, a s druge strane postaju dio judeo-kršćanskog svijeta (D'ancona). Iako determiniran ovim okolnostima, islam kao nova monoteistička religija uspjeva razviti vlastito vjerovanje, religiozni doživljaj, ritual, posebnu spoznajnu dimenziju, te jedinstveni identitet u kulturno-religijskom smislu. Drugi dio istraživanja posvećen je analizi grčkih izvora al-fârâbîjeve filozofije sreće i podijeljen je na dva tematska poglavlja. Naime, posebno se razmatraju učenja Platona i Aristotela ali samo u onoj mjeri u kojoj su utjecala na formiranje al-fârâbîjevog koncepta sreće. U prvom poglavlju posebnu pažnju ćemo usmjeriti na Platonovu ideju poglavara i učenje o idealnoj državi. Posebno se želi istaći činjenica da postoje određeni paralelizmi između Platonove i al-fârâbîjeve filozofije, odnosno da al-fârâbîjeve ideje ljudske zajednice, idealnog grada i uzoritog poglavara obiluju tim paralelama i kada al-fârâbî izjednačava filozofa, prvog poglavara, kralja, zakonodavca i imama on time, ustvari, želi uspostaviti sintezu između Platonovog Filozofa-Kralja s poglavarom Idealne islamske države(sankari). Što se tiče Platona i njegovog učenja, al-fârâbî ga nije u potpunosti odbacio, ali ga nije ni preuzeo kao sastavni dio vlastite filozofske tradicije, naime, on je od Platona uzimao samo ono što mu je bilo neophodno za izgradnju vlastitih stavova, i upravo ovakav odnos, u konkretnom slučaju prema Platonu, postat će jedno od glavnih obilježja islamske filozofije, ali i znanosti u cjelini (El-Behijj). Razlog tome treba tražiti i u činjenici da islamski filozofi, a posebno al-fârâbî, nikada nisu dozvolili autonomnost filozofije, odnosno da se filozofija postavi iznad Objave.Ova karakteristika al-fârâbîjeve filozofije najvidljivija je u njegovim promišljanjima o Prvom poglavaru uzorite države (Daiber). Iako nam se na prvi pogled čini da je al-fârâbî vlastiti koncept poglavara u potpunosti zasnovao na Platonovom učenju, ovaj rad nastoji osvijetliti jednu sasvim drugu dimenziju al-fârâbîjevog učenja. Naime, radi se o tome da je al-fârâbî svo vrijeme imao na umu činjenicu da je Muhammed a.s., uzor svakom drugom poglavaru i vjerniku i da se javlja kao ideal savršeno moralnog života, te da je zato i njegov lik koncipiran kao cilj koji se ima slijediti. Upravo ovakav način razumijevanja poglavara al-fârâbî je pokušao reafirmirati u svom okruženju, preuzimajući od Platona samo ono što mu je bilo neophodno za vlastita rješenja. Drugo poglavlje posvećeno je analizi utjecaja Aristotelovog učenja na al-fârâbîjevu ideju sreće, naime Aristotelovo učenje predstavlja nezaobilazno mjesto u al-fârâbîjevim promišljanjima o sreći, te je dio istraživanja usmjeren upravo na usporedbu al-fârâbîjevog shvaćanja apsolutne sreće kao najviše svrhe ljudskoga života s Aristotelovim stavovima o sreći, posebno iz Nikomahove etike. Također, nastoji se utvrditi da su oba filozofa saglasna u tome da je sreća najviše dobro i svrha života koju biramo uvijek radi nje same, a nikada zbog nečeg drugog. Međutim, ono po čemu se al-fârâbî razlikuje od Aristotela jest odnos između vrlina i sreće. Prema Aristotelu, vrlinama težimo zbog njih samih, ali i radi sreće, dok kod al-fârâbîja vrlinama težimo samo radi sreće (Elhajibrahim). Iako je evidentno postojanje ove razlike, ovaj dio rada želi pokazati da je sasvim jasno da se Aristotel i al-fârâbî slažu oko značaja vrlina u dostizanju sreće. Glavna namjera ovih komparativnih uvida jest ukazivanje na dvije bitne stvari: prvo, u kojoj se mjeri al-fârâbî u svome određenju apsolutne sreće oslanja, prije svega, na Aristotelovo učenje; drugo, koje su to fundamentalne razlike odnosno odstupanja al-fârâbîja od njegovih grčkih prethodnika, Platona i Aristotela. Cilj rasvjetljavanja ove problematike sastoji se u naglašavanju jedinstvenosti i originalnosti al-fârâbîjevog razumijevanja apsolutne sreće. Treći dio rada upravo nastoji objasniti izvor i faktor koji je u najvećoj mjeri tome doprinio, a riječ je o utjecaju osnovnih principa islama i islamske teologije. Da bismo u potpunosti shvatili al-fârâbîjevo određenje apsolutne sreće, a samim tim i njegovo odstupanje od grčkih / 10

197 prethodnika, u ovom dijelu rada također objašnjavam neke osnovne postavke islama i islamsko-teološkog učenja kojih je al-fârâbî itekako bio svjestan, a koji ujedno predstavljaju osnovu njegova cjelokupnog učenja i glavno polazište u određenju i razumijevanju koncepta apsolutne sreće. Naime, al-fârâbîjev koncept apsolutne sreće usklađen je s islamskom teologijom, odnosno njegovo razlikovanje ovozemaljske i apsolutne sreće indicira postojanje života poslije smrti, što je jedna osnova islamskog vjerovanja, te također ukazuje na činjenicu da je ovozemaljska sreća sekundarna i proizilazi iz apsolutne sreće (Galston). U ovom poglavlju posebno ću razmatrati i učenje o duši sa stanovišta Kur'ana, ali i u kontekstu predanja Muhameda a.s. U islamu je sasvim jasno određen i objašnjen pojam duše, kao i svrha ljudske egzistencije, također, jasno je da čovjek predstavlja najviše i najsavršenije Božije stvorenje, te da je Bog stvorio čovjeka kako bi dostigao apsolutnu sreću u narednom životu putem jasno određenog velikog džihada odnosno borbe duše, tj. čovjeka sa samim sobom. U radu se nastoji dokazati da su upravo ovi koncepti islama omogućili al-fârâbîju da se udalji od svojih grčkih prethodnika i da ne zapadne u svojevrsni eklekticizam (El-Behijj); ove osnove islama, svakako su al-fârâbîju obezbjedile uvjete da i u svom određenju apsolutne sreće primjeni glavnu ideju svog filozofskog sistema, a to je primjena sinteze filozofije i religije, što je najveći doprinos islamskoj filozofiji. Također, obrazlaže se glavna intencija istraživanja, a to je razjašnjenje al-fârâbîjevog koncepta sreće, kao i središnjost učenja o sreći unutar njegova cjelokupnoga filozofskog opusa. Iako je al-fârâbî našao poticaje u grčkoj filozofiji, prvenstveno u učenju Platona, Aristotela i Plotina, u ovom dijelu istraživanja nastoji se dokazati da su upravo osnovni principi islama, zatim islamsko teološko učenje i rana islamska filozofska misao, kao jedan od dva izvora al-fârâbîjeve filozofije, najviše doprinijeli razvoju al-fârâbîjeve filozofije sreće i da zapravo predstavljaju glavni faktor u formiranju njegove teorije sreće. Također, u ovom poglavlju ispituju se i drugi aspekti al-fârâbîjevog učenja: teorija emanacije, učenje o vrlinama, koncept aktivnog intelekta itd. Na osnovi toga važno je naglasiti da namjera istraživanja u ovom poglavlju nije u tome da pruži cjelovit pregled al-fârâbijevog učenja, već naprotiv, uvid i objašnjenje samo onih al-fârâbîjevih teorija koje su neophodne za razumijevanje njegova učenja o sreći. Četvrti dio rada podjeljen je na dva poglavlja. Prvo poglavlje razmatra značaj al-fârâbîjevog učenja o sreći za razumijevanje srednjovjekovne filozofije, što se najegzemplarnije predočava i reflektira u njegovom direktnom utjecaju na glavnog predstavnika srednjovjekovne judaističke duhovnosti Mosesa Majmonida. Kako bi ova problematika zahtijevala jednu posebnu studiju i obimno izlaganje, u ovom radu uglavnom ćemo se ograničiti samo na sličnosti i razlike između dvojice filozofa u tretiranju pojma sreće. Ovim se posebno želi ukazati na bitnost al-fârâbîjeve uloge i pozicije u povijesti filozofskog mišljenja. Pri tome imamo na umu činjenicu da al-fârâbîjevo učenje predstavlja jednu od glavnih poveznica između grčke i srednjovjekovne filozofije, ali i temeljnu namjeru al-fârâbîja i Majmonida: uskladiti vjeru i razum, odnosno vjerski zakon i principe vjere s bitnim spoznajama i filozofijom (Arkoun). Glavna namjera ovog dijela istraživanja jest u tome da se pokaže neraskidiva veza dvojice filozofa, pa samim tim direktan i neporeciv utjecaj al-fârâbîja na Majmonidovo razumijevanje sreće. Na isti način kao što je al-al-fârâbî nastojao dovesti u sklad grčku filozofiju i osnovne postavke islama, Majmonid je bio prvi filozof koji je želio sistematski pokazati kako se rabinsko shvaćanje religijske savršenosti može razumjeti u kontekstu Aristotelove etike, Platonove političke teorije, ali i u okvirima kosmoloških i psiholoških promišljanja islamskih filozofa (Tirosh-Samuelson). U drugom poglavlju razmatra se učenje sv.tome Akvinskog, preciznije, način na koji je al-fârâbîjeva koncepcija sreće kao samosvojna teorija upravo preko Majmonida ušla u srednjovjekovnu kršćansku filozofiju, odnosno u filozofska promišljanja sv.tome Akvinskog. Posebnu pažnju posvetit ću razumijevanju pitanja koje zaokuplja interes gotovo svakog političkog mislioca, a u ovom slučaju al-fârâbîja i Tome Akvinskoga. Naime, radi se o tome da li političkim životom treba da upravlja razum ili postoji neki drugi izvor koji bi se trebao slijediti. U tom kontekstu razmatrat ću i odnos razuma i politike u filozofsko političkim promišljanjima dvojice filozofa, kao i njihov izvorno religijski pristup političkim problemima. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Rezultati do kojih bi istraživanje trebalo dovesti, omogućit će jasniju sliku o značaju i ulozi al-fârâbîja u okvirima srednjevjekovne arapsko-islamske filozofije ali i u kontekstu cjelokupne povijesti mišljenja, te posebno o značaju al-fârâbîjevog učenja za razumijevanje Majmonidove filozofije.također, ova disertacija će, na osnovu uvida u temeljne odrednice al-fârâbîjeve filozofske misli ali i na temelju rezultata do kojih dođe, doprinijeti i boljem razumijevanju kompleksnih odnosa dviju filozofskih tradicija, a posebno njihovom odnosu sa srednjovjekovnom kršćanskom filozofijom. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) / 10

198 Primarna literatura: 1. Al-Farabi. (1962a): Tahsîl al-sa'âdah: The Attainment of Happiness. U: M. Mahdi (trans. with intr.): Alfarabi's Philosophy of Plato and Aristotle. New York: Free Press of Glencoe, Al-Fârâbî (1962b): Falsafat Aflâtun: The Philosophy of Plato, its Parts, the Ranks of Order of its Parts, from the Begining to the End. U: M. Mahdi (trans. with intr.) Alfarabi's Philosophy of Plato and Aristotle. New York: Free Press of Glencoe, Al-Fârâbî. (1962c): Falsafat Aristûtâlis: The Philosophy of Aristotle, the Parts of his Philosophy, the Ranks of Order of its Parts, the Position from which he Started and One he reached. U: M. Mahdi (trans. with intr.) Alfarabi's Philosophy of Plato and Aristotle. New York: Free Press of Glencoe, Al-Fârâbî. (1961): Fusul Al-Madani: Aphorisms of the Statesman. Cambridge: Cambridge University Press. 5. Al-Fârâbî: Mabâdi' Ârâ' Ahl Al-Madina Al-Fâdîla: Ideje građana uzorite države. Preveo sa arapskog jezika prof.dr.hasan Sušić, rukopis neobjavljenog prevoda. 6. Al-Fârâbi. (1999): Kitâb al-hurûf: Knjiga o slovima. Zagreb: Demetra, Al-Farabi. (1963): Al-Siyasa Al-Madaniyya: The Political Regime. U: R. Lerner, M. Mahdi (eds.): Medieval Political Philosophy: A Sourcebook. New York: The Free Press. 8. Aquinas, St. Thomas (1981): The Summa Theologica, translated by Fathers of English Dominican Province. Notre Dame IN: Christian Classics. 9. Aquinas, St.Thomas (2008): Selected Philosophical Writings, translated by T. McDermont.New York: Oxford University Press. 10. Aristotle, (1984): Politics, translated by C.Lord. Chicago: University of Chicago Press. 11. Aristotle, (1999): Metaphysics, translated by J.Sachs. Santa Fe NM: Green Lion Press. 12. Aristotle, (2002): Nichomachean Ethics, translated by J.Sachs. Newburyport MA:Focus publishing. 13.Maimonides, M. (1904): The Guide for Pereplexed, translated from the original arabic text by M. Frielander (second edition). London: Routledge & Kegan Paul LTD. 14. Maimonides, M (1912): Shemonah Peraqim: The Eight Chapters of Maimonides on Ethics, edited and translated by J. I. Gorfinkle. New York: Columbia University Press. 15. Plato, (1991): The Republic of Plato, translated with the notes and an interpretative essay by Alan Bloom. New York: Basic Books. 16. Plato, (1997): Complete Works, John M.Cooper and D.S. Hutchinson (eds.). Indianapolis IN: Hackett Publishing Company. 16. Plotinus ( ): The Enneads, translated by H.A.Armstrong. Cambridge: Harvard University Press. Sekundarna literatura: 1. Arkoun, M. (1986): Dva posredovatelja srednjovjekovne misli. Glasnik, br. 9., / 10

199 2. Bicknell, J. (2003): Self-Scrutiny in Maimonides Ethical and Religious Thought. Laval theologique et philosophique, Vol.58, No. 3., str Corbin, H. (1977): Historija islamske filozofije. Sarajevo: IP Veselin Masleša. 4. Daiber, H. (2004): Borba za znanje u islamu: Neki historijski aspekti - The struggle for knowledge in Islam: Some historical aspects. Sarajevo: Kult B. 5. D'ancona, C. (2005): Greek into Arabic: Neoplatonism in Translation. U: P. Adamson, R. C. Taylor (eds.) (2005): The Cambridge companion to Arabic philosophie. Cambrigde: Cambridge University Press. 6. Davidson, H. (1963): Maimonides' Shemonah Peraqim and Alfarabis Fusul Al-Madani. Proceedings of the American Academy for Jewish Research, Vol. 31, str El-Behijj, M. El-Farabi: sinkretist i interpretator. U: O. Bajraktarević (priređivač) (2009): Klasična islamska filozofija. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Elhajibrahim, S. (2006): Alfarabi s Concept of Happiness Sa ada: Eudaimonia, The Good and Jihad Al-Nafs. Paper presented at the annual meeting of the American Political Science Association, Marriott, Loews Philadelphia, and the Pennsylvania Convention Center, Philadelphia, PA, Aug 31, Fakhry, M. (2002): Al-Farabi, Founder of Islamic Neoplatonism: His life, works and influence. Oxford: Oneworld Publications. 10. Fraenkel, C. (2008): Philosophy and Exegesis in al-fârâbî, Averroes, and Maimonides. Laval theologique et philosophique, vol.64, No.1., Galston, M. (1992): The Theoretical and Practical Dimensions of Happiness as Portrayed in the Political Treatises of al-fârâbî. U: C.E. Buterrworth (ed.): The Political aspects of Islamic Philosophy: Essays in honor of Muhsin Mahdi. Cambridge, MA: Harvard University Press, Gätje, H (1971): Studien zur Überlieferung der aristotelischen Psyhologie im Islam. Heidelberg: C.Winter. 13. Janos, D (2012): Method, Structure and Development in Al-Farabis Cosmology. Leiden:Brill. 14. Pessin, S.: The Influence of Islamic Thought on Maimonides. U: The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2008 Edition), E. N. Zalta (ed.). pristupljeno Reisman, D. C. (2005): Al-Farabi and the philosophical curriculum. U: P. Adamson, R.C.Taylor (eds.) (2005): The Cambridge Companion to Arabic Philosophy. Cambridge University Press, Rudavsky, T.M. (2010): Maimonides. Oxford: Wiley-Blackwell Press. 17. Sankari, F.A. (1970): Plato and Al-Farabi: A Comparision of some aspects of their political philosophie. Separat iz: The Muslim World, vol. 60, No. 3., Steinschneider, M. (1966): Al-Farabi (Alpharabius) des arabischen Philosophen Leben und Schriften. Amsterdam: Philo Pres. 19. Stroumsa, S. (1991): Al-Farabi and Maimonides on the Christian Philosophical Tradition: a Re-evaluation. Der Islam, No. 68., Strohmaier, G. (1987): Von Alexandrian nach Bagdad-eine fiktive Schultradition, U: J.Weisner (ed.) (1987): Aristoteles, Werk und Wirkung.Berlin, Vol.II, pp / 10

200 21. Sušić, H. (2005): Dimenzije džihada. Znakovi vremena, Vol. 8, br. 26/27., Sweeney, M. J. (2007): Philosophy and jihad: al-farabi on compulsion to happiness. Review of Metaphysics, Vol. 60, hb3545/is 3 60/ai n /. pristupljeno: Sweeney, M. J. (2009): Aquinas on limits to political responsibility for virtue: a comparison to Al-Farabi. Review of Metaphysics, Vol. 62, hb3545/is 4 62/ai n /. pristupljeno: Tirosh-Samuelson, H (2003): Happiness in Premodern Judaism: Virtue, Knowledge and Well-Being. Cinncinati: Hebrew Union College Press Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Istraživanje financiram samostalno Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Lino Veljak Potpis prof.dr.sc. Adnan Silajdžić Potpis Kerim Sušić, diplomirani profesor filozofije i sociologije / 10

201 IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Kerim Sušić, diplomirani profesor filozofije i sociologije / 10

202 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Područje/polje: Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Kerim Sušić, prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Filozofija 7344 hrvatski Pojam sreće u filozofiji Al-Fârâbîja - Klasični izvori i utjecaji na srednji vijek The conception of happiness in philosophy of Al-Farabi - Classical sources and influences on Middle Ages humanističke znanosti/filozofija/povijest filozofije 1 Prvi mentor: Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. dr. sc. Adnan Silajdžić, red. prof. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska dr. sc. Adnan Silajdžić, red. prof. lveljak@ffzg.hr Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof. 2.dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 3.dr. sc. Hrvoje Jurić, docent 4. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska asilajdzic@hotmail.com bmikulic@ffzg.hr lveljak@ffzg.hr hjuric@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 24. svibnja Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 202 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

203 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Karakter teme nije takav da bi ona podlijegala prosudbi Etičkog povjerenstva. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Pristupnik ne podliježe obvezi javne obrane, ali je u dosadašnjem radu s mentorima pokazao svoju sposobnost za valjan pristup temi. Posebno ističemo njegovu spremnost da usvoji sugestije u pogledu promjene naslova rada kao i u pogledu optimalizacije nekih aspekata obrazloženja prijavljene teme, a također da prihvati i sugestije koje mu je prije pisanja ovoga izvještaja dalo imenovano povjerenstvo. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predložena tema iznimno je originalna, utoliko što su istraživanja arapske filozofije u Hrvatskoj posve nezastupljena, bar u monografijskom obliku, što se posebice odnosi na kod nas jedva poznatoga Al-Farabija. Imajući u vidu da je Al-Farabi jedan od najznačajnijih predstavnika klasične arapske filozofije, koji je s jedne strane recipirao Platonovu, Aristotelovu i Plotinovu filozofiju, integriravši je u islamsku duhovnu i kulturnu tradiciju, a s druge strane izravno utjecao na Mosesa Majmonidesa, te posredstvom toga utjecaja u odličnoj mjeri nadahnuo i kršćansku skolastičku filozofiju (posebice filozofiju Alberta Velikog i Tome Akvinskoga), ovo se istraživanje nadaje i kao veoma relevantan doprinos rekonstrukciji putova kojima je zaboravljena antika dospjela do svoje skolastičke recepcije, te time i geneze moderne zapadne filozofije, bitno ovisne i o antičkoj i o skolastičkoj filozofiji. Sinopsis je oblikovan konzistentno i koherentno. Pristupnik raspolaže produbljenim uvidom u Al-Farabijevu filozofiju i njezin kontekst, tako da se s pravom može očekivati kvalitetan i originalan rad koji će na temelju relevantnih primarnih i sekundarnih izvora popuniti vidnu prazninu u našim povijesno-filozofijskim istraživanjima. Mišljenje i prijedlog: Predlaže se prihvaćanje teme. 2 Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Predlaže se prihvaćanje navedenoga modificiranog naslova. Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Predlaže se imenovanje dosadašnjih mentora. Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): ljetni semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): 203 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

204 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr. sc. Lino Veljak, red. prof 3.dr. sc. Hrvoje Jurić, doc U Zagrebu, M.P Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

205 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: mr. sc. Darija Rupčić, dipl. teolog Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Filozofija 7843 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Jure Rupčić/ Marija , Osijek, Hrvatska Dore Pejačević 8, Tenja, Hrvatska Telefon/mobitel: drupcic@ffos.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, filozofija, Poslijediplomski magisterij, Hrvatska Od lipnja znanstvena novakinja/asistentica, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Od rujna do lipnja profesorica etike, Srednja strukovna škola, Tehnička škola i Prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek Od siječnja do rujna profesorica etike, latinskog i psihologije, Srednja strukovna škola, Tehnička škola, Prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića i Privatna gimnazija "Gaudeamus", Osijek Od rujna do siječnja profesorica vjeronauka, Osnovna škola Antuna Mihanovića i I. gimnazija, Osijek Od rujna do kolovoza profesorica vjeronauka, Osnovna škola "Retfala", Osijek 1.Kelam, Ivica i Rupčić, Darija Izgubljni u prijevodu. Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosima // 14. Riječki dani bioetike Rijeka, Hrvatska, 2012 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 2.Rupčić, Darija Lingvistički inženjering i neologizam preembrij.. // 10. Lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 3.Kelam, Ivica i Rupčić, Darija Planet za prodaju // 11. Lošinjski dani ioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2012 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Bioetički aspekti zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu / 6

206 Engleski: Bioethical aspects of health and social car of the child Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filozofija / Etika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: doc.dr.sc. Hrvoje Jurić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska hjuric@yahoo.com Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1. "Bioetika u Hrvatskoj", u: Filozofska istraživanja, 111 (3/2008), str (s Ivanom Zagorac). 2. "Feminism in the Light of the Bioethical Pluri-Perspectivism", u: Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, ur. Ante Čović, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2011, str "Euthanasia in the Context of Croatian Healthcare System, Legislation and Bioethical Discussions", u: Croatia: Politics, Legislation, Patient s Rights and Euthanasia, ur. Brigitte E. S. Jansen i Nada Gosić, Martin Meidenbauer Verlagsbuchhandlung, München, 2011, str "Odgovornost za dijete kao paradigma bioetičke odgovornosti", u: Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji, ur. Ante Čović i Marija Radonić, Pergamena / Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Zagreb, 2011, str "Hans Jonas Integrative Philosophy of Life as a Foothold for Integrative Bioethics", u: Jahr, god. 2 (2011), br. 4, str Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) U ovom se radu tematiziraju bioetički aspekti zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu. U polazištu je istraživanja konstatacija da je ova problematika nedovoljno prisutna kako u području biomedicinskih znanosti, tako i u društveno-humanističkom području, imamo li u vidu da ona zahtijeva tematiziranje skrbi o djetetu u kontekstu obitelji, društva, te sustava zdravstvene i socijalne skrbi. U tom smislu, rad će, u prvom redu, ponuditi teorijsko promišljanje filozofsko-etičkih koncepata koje smatramo ključnima za ovu temu, a to su skrb/briga i odgovornost, te analizu i komparativnu interpretaciju onih teorija koje su doprinijele utemeljenju tih koncepata. Ova će istraživanja biti nadograđena psihološkim i moralno-psihološkim razmatranjima razvoja djeteta i skrbi za dijete. No, krucijalni je moment rada smještanje prethodno spomenutih koncepata i teorija u predmetni i metodološki okvir integrativne bioetike, u svrhu teorijske razrade i praktične implementacije brige za dijete u polju zdravstvene i socijalne skrbi. U tom smislu, bit će riječi o pedijatrijskoj praksi i odgovarajućem institucionalnom okviru i konkretnim primjerima, a na podlozi prethodno izvedenih istraživanja. The topic of this work is the bioethical aspects of health and social care of the child. The starting point of this research is the insight that this problem is not enough present neither in the area of biomedical sciences nor in social sciences and humanities, having in mind that this topic demands consideration of child care in the context of family, society and the system of health and social care. In that sense, this work will, in the first place, offer the theoretical consideration of philosophico-ethical concepts that we see as the key concepts for this topic, i.e. the concepts of care and responsibility, as well as the analysis and comparative interpretation those theories that contributed to foundation of these concepts. This research will be upgraded by the psychological and moral-psychological theories on the development of the child and our care of the child / 6

207 However, the crucial moment of this work will be setting of this research into the subject-field and methodological framework of integrative bioethics, in order to make a theoretical foundation and practical implementation of the child care in the field of health and social care. In that sense, there will be considered the different issues of pediatric practice and respective institutional framework and particular cases, on the basis of previously mentioned research. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) U polazištu je istraživanja konstatacija da je problematika zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu nedovoljno prisutna kako u području biomedicinskih znanosti, tako i u društveno-humanističkom području, imamo li u vidu da ona zahtijeva tematiziranje skrbi o djetetu u kontekstu obitelji, društva, te sustava zdravstvene i socijalne skrbi, uz uključivanje različitih perspektiva koje pritom trebaju doći do riječi. Uzmemo li u obzir činjenicu da kronična bolest djeteta utječe na egzistencijalnu, emotivnu i psihološku situaciju djeteta, mijenja obiteljsku dinamiku i predstavlja izazov za medicinsko-pedijatrijsku praksu i njoj primjerene modele socijalne skrbi, lako je zaključiti da ovo područje treba biti etički, socijalno i pravno-politički regulirano. Naime, kako sugerira A. Čović, sve one dileme i moralni prijepori koji prate medicinsku i socijalnu skrb o bolesniku, pojavljuju se u potenciranim i izmijenjenim oblicima u slučajevima kada se dijete nađe u ulozi pacijenta. Specifikum i sva složenost moralnih aspekata pedijatrijske prakse dolazi do izražaja u problemima informiranog pristanka kod djece, činjenici hospitalizacije djeteta i psiho-fizičkih posljedica koje to ostavlja na dijete. Nadalje, situacija smanjene i izostavljene sposobnosti samostalnog odlučivanja i preuzimanja odgovornosti u slučaju djeteta postaje pravilom, a ne iznimkom kao kod odraslih. Međutim, te probleme nije moguće artikulirati, a pogotovo riješiti, ako se ne razmotre oni pojmovi koji leže u temelju zdravstveno-socijalne skrbi o djetetu. U tom smislu, treba, u prvom redu, ponuditi teorijsko promišljanje filozofsko-etičkih koncepata koji su ključni za ovu temu, a to su skrb/briga i odgovornost, te analizu i komparativnu interpretaciju onih teorija koje su doprinijele utemeljenju tih koncepata (S. Kierkegaard, M. Heidegger, E. Levinas, H. Jonas, L. Boff, C. Gilligan, N. Noddings i dr.). Zatim treba nadograditi ova istraživanja psihološkim i moralno-psihološkim razmatranjima razvoja djeteta i skrbi za dijete (E. Erikson, J. Juul i dr.). Primjeren teorijski okvir za raznmatranje ove teme predstavlja integrativna bioetika koja na metodološkim zasadama pluriperspektivizma razvija paradigmu orijetacijskog znanja. To podrazumijeva, s jedne strane, spomenuto teorijsko utemeljenje, a s druge strane, praktične aspekte ove problematike, odnosno praktičnu implementaciju brige za dijete u polju zdravstvene i socijalne skrbi. Stoga poseban naglasak treba biti na pedijatrijskoj praksi i odgovarajućem institucionalnom okviru i konkretnim primjerima, a na podlozi prethodno izvedenih istraživanja. Bioetički pluriperspektivizam omogućuje svestrano sagledavanje i rješavanje specifičnih moralnih dilema pedijatrijske prakse i društvene skrbi u cjelovitom horizontu koji objedinjuje kulturne, socijalne, znanstvene i etičke perspektive i pruža orijentacijsko znanje. Iako se u posljednje vrijeme društvo sve više senzibilizira za probleme i poteškoće kronično oboljele djece i njihovih obitelji, na što ukazuje sve veći broj programa skrbi, akcija i zakonskih regulativa o skrbi i bolničkom liječenju oboljele djece, važno je istaknuti činjenicu da je literatura o tome kod nas još uvijek vrlo oskudna, osobito zato što se filozofi bave samo teorijskim aspektima, a medicinski stručnjaci praktičnim aspektima ove problematike, bez stvarne interakcije. Rijetki su pokušaji poput zbornika Bioetika i dijete (nastalog na temelju izlaganja s istoimenog skupa održanog godine) koji te aspekte nastoje međusobno posredovati i integrirati. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Glavni je cilj ovog rada teorijsko (filozofsko-etičko) razmatranje pojmova brige/skrbi i odgovornosti, te onih teorijskih koncepcija koje mogu biti od koristi za utemeljenje etike skrbi i odgovornosti za dijete i prema djetetu u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi. Uz to, cilj je rada ukazati na mogućnosti promjena u sistemu zdravstvene i socijalne skrbi za djecu, osobito s obzirom na izazove medicinske, pedijatrijske prakse u cjelovitom horizontu koji objedinjuje kulturne, socijalne, znanstvene i etičke perspektive. U tom smislu, važno je naglasiti ambiciju rada, s obzirom na to da se metodološki zasniva na integrativno-bioetičkom modelu, da se postignuti istraživački rezultati praktično implementiraju u sistemu zdravstvene i socijalne skrbi za dijete, odnosno u društvu u cjelini. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) U metodološkom će se pogledu istraživanja zasnivati na integrativnom pristupu, odnosno na metodološkom obrascu pluriperspektivizma, koji je konceptualno razvijen u okvirima integrativne bioetike. To znači da će se problemi i aspekti socijalne i zdravstvene skrbi o djetetu, osobito djetetu kao bolesniku, sagledati i prikazati iz različitih perspektiva da bi se u njihovu upotpunjavanju i interakciji mogle razviti orijentacijske spoznaje i utvrditi praktični orijentiri. Istraživanje će tematski biti podijeljeno na tri glavna dijela. U prvom dijelu istraživanja obrađivat će se i promišljati povijesne mijene u konceptu djeteta i djetinjstva, te moralni i pravni status djeteta u pravno-političkim dokumentima i deklaracijama o pravima djeteta. U metodološkom aspektu, upotrebljavat će se historijska analiza relevantnih tekstova i dokumenata, te rekonstruirati i razrađivati pitanje tko ili što je dijete, kako bi se pobliže odredio moralno-pravni status djeteta, odnosno dijete kao moralni subjekt i predmet odgovornosti. Budući da se ova rasprava odvija ponajprije u horizontu etike i bioetike, gdje dijete zauzima posebno mjesto, uvodno će biti riječi i o temeljnim (bio)etičkim pojmovima kao što su sloboda, autonomija, savjest, odgovornost, skrb, čovjek, osoba, svijest itd., a njihov sadržaj i implikacije bit će temeljitije razmatrani i u drugim / 6

208 dijelovima istraživanja. U drugom dijelu obrađivat će se zdravstveno-socijalni aspekti i modeli skrbi o djetetu, na temelju primjera koji ukazuju na razvoj prava djeteta kroz povijest, sve do pojave prvih dokumenata i povelja te Deklaracije o pravima djeteta. Zatim će poseban naglasak biti stavljen na problematiku medicinske skrbi o djetetu, gdje se zaoštrava pitanje smanjene ili izostale sposobnosti samostalnog odlučivanja i preuzimanja odgovornosti, kojim se medicinska etika i medicinsko pravo intenzivno bave. U sklopu toga će se razmatrati i pojam zdravlja i bolesti te promjena individualne, obiteljske i socijalne dinamike koja prati bolest. Kao uporište u promišljanju onih pitanja koja se tiču djeteta kao pacijenta poslužit će postavka A. Čovića da se problem odgovornosti u području medicinske i društvene skrbi o djeci zapravo prelama kroz dvostruku prizmu te utoliko iziskuje poseban pristup. Naime, dijete kao pacijent pojavljuje se u dvostruko oslabljenoj socijalnoj poziciji kao dijete i kao pacijent. S obzirom na to, razradit će se teza da u odgovornom društvu treba pomno izgrađivati takve sustave zaštite koji se općenito odnose na prava djeteta i posebno na zaštitu djeteta kao pacijenta.u ovom će se dijelu također obrađivati neka druga područja u kojima se radi o ugrožavanju prava djeteta, kao što su iskorištavanje djece kao radne snage i problem dječjeg rada, djece-vojnika, te djece kao objekata u znanstvenim istraživanjima. S tim u vezi, raspravljat će se i o sustavu neoliberalnog kapitalizma koji je urušio stupove socijalne države i destruirao socijalne pretpostavke za suosjećanje, skrb i brigu za nemoćne i marginalizirane, solidarnost itd. Sustav koji počiva na tržišnim vrijednostima, odnosno neoliberalna paradigma, manipulira djetinjstvom, ponajprije putem medija koji koriste najintimnije osjećaje kako bi društveno i politički manipulirali najranjivijima. Tematizirat će se i problem privatizacije i komercijalizacije zdravstva i zdravstvene skrbi, s posebnim osvrtom na ogledni primjer SAD-a, zemlje koja je najdalje otišla u privatizaciji i komercijalizaciji zdravstveno-socijalnog sustava. Treći dio sastojat će se od dvije veće cjeline. Prva cjelina bit će posvećena etici skrbi i etici odgovornosti, u čijim se okvirima osobito izražajno mogu artikulirati pitanja na koja je fokusirano cjelokupno istraživanje. U onom aspektu koji se tiče etike skrbi, bit će riječi ponajprije o pojmu, glavnim značajkama i razvoju feminističke etike skrbi, te o konceptu esencijalne skrbi u filozofsko-teološki fundiranoj etici L. Boffa. Ova će nas pitanja dovesti i do razmatranja razlike između pojmova brige i skrbi, te promišljanja koncepta odgovornosti koji je s njima usko povezan. U tom smislu, od posebne važnosti bit će djela M. Heideggera (Bitak i vrijeme)i H. Jonasa (Princip odgovornost). Jonasova etika odgovornosti bit će iskorištena kao teorijski okvir za raspravu o odgovornosti prema djetetu, u potezu od roditeljske, preko medicinske, do socijalne odgovornosti, osobito s obzirom na totalnost, kontinuitet i budućnosnost odgovornosti, te zagovor razvijanja koncepta asimetrične moralne zajednice. U drugoj cjelini trećega poglavlja razmatrat će se problem jezika kao "kuće bitka" (M. Heidegger), te dijaloga i komunikacije kao odnosa skrbi i odgovornosti, pri čemu će se analizirati i interpretirati djela E. Levinasa, M. Bubera, K. Jaspersa i drugih. Ovaj je dio istraživanja važan zato što će se kroz njega stvoriti konceptualna podloga za razmatranje odnosa liječnik pacijent, a posebno odnosa i komunikacije s bolesnim djetetom, uključujući problem hospitalizacije djeteta, koja psihološki i emotivno utječe na dijete i mijenja djetetov svijet, kao i dinamiku unutar same obitelji i šire djetetove zajednice, pitanja informiranog pristanka i spornih medicinskih postupaka koji se provode na djetetu. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) U radu će se problematika skrbi/brige i odgovornosti za dijete promatrati u povezanosti filozofsko-etičkog i integrativno-bioetičkog aspekta u kontekstu zdravstvene i socijalne skrbi za dijete, posebice u pedijatrijskoj praksi. U tom smislu, treba koristiti inovativni potencijal integrativnog, pluriperspektivnog pristupa problemima koji omogućuje razmatranje raznih aspekata zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu u jednom širem horizontu. Time će se utvrditi i ponuditi praktične smjernice i orijentiri u području socijalne pedijatrije, u području medicinske (zdravstvene) i društvene skrbi i odgovornosti prema djeci i za djecu, te ponuditi svestrano sagledavanje i rješavanje specifičnih moralnih dilema pedijatrijske prakse u cjelovitom horizontu koji objedinjuje kulturne, socijalne, znanstvene i etičke perspektive. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. BACAN, J., Korporacija. Zagreb: Mirakul, BACAN, J., Childhood under Siege. How Big Business Targets Children. New York, London, Toronto, Sydney, New Delhi: Free Press, BOFF, L., Essential Care: An Ethics of Human Nature. Waco: Baylor University Press, BUBALO, I., Kantova etika i odgovornost za svijet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, BUBER, M., Ja i Ti. Beograd: Rad, CZOBOR-LUUP, M., "Heidegger's Contribution to an Ethic of Care and Responsiveness" (August 10, 2010), APSA 2010 Annual Meeting Paper, SSRN: 7. ČOVIĆ, A., Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, ČOVIĆ, A., "Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića", u: ČOVIĆ, A., GOSIĆ, N., TOMAŠEVIĆ, L. (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena, ČOVIĆ, A., RADONIĆ, M. (ur.): Bioetika i dijete. Zagreb: Pergamena, GILLIGAN, C., In a Differente Voice. Cambridge: Harvard University Press, HEIDEGGER, M., Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed, HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed, HODŽIĆ, Dž., Odgovornost u znanstveno-tehnološkom dobu.sarajevo: Tegra, JASPERS, K., Filozofija egzistencije. Beograd: Prosveta, JASPERS, K., Duhovna situacija vremena. Zagreb:Matica hrvatska, JASPERS, K., Philosophy 1-3.Chicago: University of Chicago Press, JASPERS, K., Filozofska vjera. Zagreb: Naklada Breza, JONAS, H., Princip odgovornost. Sarajevo: Veselin Masleša, JUUL, J., Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Pelago, JUUL, J., Život s kronično bolesnim djetetom. Zagreb: Pelago, KANT, I., Kritika praktičkog uma / 6

209 Zagreb: Naprijed, KANT, I., Pravno-politički spisi. Zagreb:Politička kultura, KIERKEGAARD, S., Bolest na smrt. Beograd: Mladost, MAY, R., Love and Will. New York: W. W. Norton, MAYERHOFF, M., On Carring. New York: Harper &Row, NODDINGS, N., Caring: A Feminine Approach to Ethics and Moral Education. Berkeley: University of California Press. 27. LEVINAS, E., Otherwise than Being, or Beyond Essence. Dordrecht, Boston: Kluwer Academic Publishers, LEVINAS, E., Totality and Infinity. The Hague, Boston, London: Nijhoff, REICH, W. T., "Mit o ugovoru ili mit o skrbi", Društvena istraživanja, god. 5 (1996), br. 3-4 (23-24), str STANIČIĆ, Ž., "Re(de)konstrukcija Parsonsovog koncepta uloge bolesnika u postmodernom društvu", Revija za socijalnu politiku, god. 14 (2007), br. 3-4, str Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc.dr.sc. Hrvoje Jurić IZJAVA Potpis Darija Rupčić, dipl. teolog Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Darija Rupčić, dipl. teolog / 6

210 210 6 / 6

211 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Područje/polje: Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Mr. sc. Darija Rupčić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Filozofija 7843 hrvatski Bioetički aspekti zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu Bioethical aspects of health and social care of the child Hunanističke znanosti/filozofija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr. sc. Hrvoje Jurić, docent Filozofski fakultet u Zagrebu hjuric@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr. sc. Ante Čović, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu ante.covic1@zg.t-com.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Hrvoje Jurić, docent 3.Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu hjuric@ffzg.hr lveljak@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, , tč. 87 Tema ne podliježe prosudbi Etičkog povjerenstva 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 211 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

212 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Pristupnica je 2. lipnja pred članovima povjerenstva i polaznicima Doktorskog studija filozofije veoma uspješno pokazala relevantnost teme, te demonstrirala visoku razinu kompetentnosti potrebnu za uspješno dovršavanje istraživanja i izradu doktorskog rada. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Imajući u vidu da je bioetička dimenzija zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu u istraživačkom smislu izrazito zanemarena ne samo u društveno-humanističkim područjima nego i u biomedicinskim znanostima, te da je pristupnica ponudila sinopsis koji je i u teorijskom i u metodološkom pogledu dobro postavljen, realno je očekivanje da će ovaj rad znatno doprinijeti popunjavanju te praznine. Takvo se očekivanje ne temelji samo na razrađenom istraživačkom planu, koji je sadržan u sinopsisu, nego i na dokazanim kompetencijama u dosadašnjim znanstvenim aktivnostima pristupnice te na solidnoj upućenosti u tematiku rada. Istraživanje je koncipirano u idejnom horizontu integrativne bioetike te je zasnovano na metodološkim zasadama bioetičkog pluriperspektivizma što predstavlja moment izvornosti rada kojim se metodološki omogućuje ne samo interdisciplinarni i transdisciplinarni pristup problemu zdravstvene i socijalne skrbi o djetetu nego i sagledavanje problema u različitim kontekstima u kojima se pojavljuje, a koje čine obitelj, društvo i sustav zdravstvene i socijalne skrbi. Budući da isti metodološki obrazac omogućuje pretvaranje istraživačkih rezultata u praktične smjernice za unapređivanje zdravstvene i socijalne skrbi o djeci, opravdano je i na tom planu očekivati sasvim konkretne doprinose ovog istraživanja. Mišljenje i prijedlog: 2 Povjerenstvo je utvrdilo da je pristupnica ispunila sve uvjete koji su predviđeni programom Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Prijedlog je Povjerenstva da se prihvati predložena tema doktorskog rada te da se doc. dr. sc. Hrvoje Jurić imenuje za mentora. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: ne Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): ljetni semestar 2012/13. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): 212 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

213 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Ante Čović, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr.sc. Hrvoje Jurić, doc. 3.Dr. sc. Lino Veljak, red. prof U Zagrebu, M.P Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

214 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Selak Marija, profesorica filozofije i hrvatskog jezika i književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Filozofija 7097 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Danica i Ante , Zagreb, Hrvatska Antuna Stipančića 14, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: marija.selak@gmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Filozofija i hrvatski jezik i književnost, Dodiplomski, Hrvatska - Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za filozofiju: znanstvena novakinja (2010. ) - Hrvatska radiotelevizija: novinarka ( ) - Olympic International d.o.o.: voditeljica odsjeka za odnose s javnošću ( ) - Televizija Z1: spikerica/voditeljica ( ) Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Selak, Marija. Ovrecoming or suppressing ecofeminism?. // The Holistic Approach to Environment. 1 (2011) ; (članak, znanstveni). 2.Selak, Marija. Philosophy of the world and philosophy of Karl Löwith as a precursor and incentive to the idea of integrative bioethics. // Jahr : Annual of the Department of Social Sciences and Medical Humanities, University of Rijeka School of Medicine. 2 (2011), 4; (članak, znanstveni). 3.Selak, Marija. Bioetički osvrt na filozofiju Nikolaja A. Berdjajeva. Promišljanje degradacije duhovnosti i bîti tehnike u prijelomu epoha. // Filozofska istraživanja. 29 (2009), 3; (članak, znanstveni). 4.Selak, Marija Are You Bioconservative, Transhumanist, or Something in Between? Take the Test and Find / 8

215 Out // Bioethics the Sign of a New Era: Bioethics, Media, Law and Medicine Ohrid, Makedonija, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Selak, Marija Bioetički osvrt na ideju poboljšanja čovjeka // 6. Bioetički forum za jugoistočnu Evropu Beograd, Srbija, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 6.Selak, Marija Bioetika i filozofija svijeta // 9. Lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 7.Selak, Marija Bogočovjek ili čovjekobog? Promišljanje degradacije duhovnosti u prijelomu epoha // 5. Bioetički forum za jugoistočnu Europu Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 8.Selak, Marija Filozofija svijeta dvadeset godina nakon Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora // 20. Dani Frane Petrića Cres, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 9.Selak, Marija Ljudska priroda i nova epoha // Bioetika 2. filozofski simpozij Ljubljana, Slovenija, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 10.Selak, Marija Mogućnosti i granice predgovora // Filozofija i umjetnost Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 11.Selak, Marija Novo srednjovjekovlje kao rješenje problema prijeloma epoha u filozofiji N. A. Berdjajeva // 7. Lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 12.Selak, Marija Philosophy of the world and philosophy of Karl Löwith as a precursor and incentive to the idea of integrative bioethics // 1st International Conference EurobioNethics: Fritz Jahr and European Roots of Bioethics: Establishing an International Scholar's Network Rijeka, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 13.Selak, Marija Prevladavanje ili svladavanje ekofeminizma? // Ekologija i ekofeminizam: nova politička odgovornost Beograd, Srbija, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 14.Selak, Marija Vjera u napredak - kraj ljudske povijesti (početak transpovijesti) // 8. Lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Ljudska priroda i nova epoha Human Nature and New Epoch Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filozofija / Filozofija povijesti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Lino Veljak Sveučilište u Zagrebu, lveljak@ffzg.hr / 8

216 Filozofski fakultet, Hrvatska Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1) Sull'abuso della persona, u: Persona/Persone. Coscienza, Individuo, Sociietà. Saggi di filosofia (eds. Nunzio Allocca, Guido Coccoli, Anna Ludovico, Caterina Marrone, Fabio Stella), Roma: Edizioni Kappa 2011, str ) Jaspersova Filozofska vjera, u: Karl Jaspers, Filozofska vjera, Zagreb: Naklada Breza 2011, str ) Socijalizam ili barbarstvo, u: Gde je nestala Roza Luksemburg?, Beograd: Republika 2011, str ) Prilozi kritici lažnih alternativa, Beograd: Otkrovenje 2010, 229 str. ISBN ) Ibn Haldun i Vico. O mediteranskom utemeljenju cikličkog poimanja povijesti, Filozofska istraživanja 116 (4/2009), str Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Proces prelamanja povijesnih epoha odvija se u suvremenim prilikama prvi put pod vidom otvorene mogućnosti "prijeloma" unutar ljudske prirode. Napredak tehnike omogućio je čovjeku mijenjanje vlastite prirode. Tehnički omogućeno "poboljšavanja" čovjeka iznjedrilo je nova bioetička pitanja i potenciralo prijelomnost suvremene svjetsko povijesne situacije u kojoj se oslikavaju dva moguća ishoda: zasnivanje nove epohe unutar ljudske povijesti ili objavljivanje kraja ljudske povijesti te zasnivanje transpovijesti i ulazak u transhumano doba. Na podlozi te sudbinske dileme u ovom se radu sagledava odnos čovjeka i tehnike, pri čemu se posebno razmatraju antropološke interpretacije čovjeka kao manjkavog i prirodno slabo opremljenog bića. U tom kontekstu dilema dobiva ontološku artikulaciju: tehničkim nadomještanjem prirodne manjkavosti čovjek bi bio reduciran na "poboljšanu" prirodnost i sveden na bitak, dok bi iščezla mogućnost kompenzacijskog stvaranja kulture i izgradnje ljudskog svijeta. In the contemporary world historical process of the turn of epochs for the first time in history one can observe the issue of a man's conscious turn. Technological development and the associated human creative power enabled the man to change his nature. Human enhancement creates new bioethical question and reflects the double turn of the world historical situation: a new epoch inside human history or the end of the human history (the beginning of transhistory or the age of post humanity). In this work the relation between the man and the technology will be presented through the anthropological definition of a man as a defective being. In this context dilemma receives ontological articulation: by technological enhancement human would be reduced on his "enhanced" nature and therefore condensed on Being, while the possibility of compensational creation of culture and construction of human world would vanish. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Odgovor na pitanje postoji li nešto takvo što možemo zvati ljudskom prirodom, a što je, s jedne strane pripadno svim ljudima, a s druge / 8

217 strane jedinstveno samo ljudima tokom povijesti, itekako je varirao. Naime, riječ o odgovoru koji može uključivati, ali i isključivati prihvaćanje nepromjenjive ljudske prirode koja bi čovjeku davala urođenu vrijednost te ga time istodobno izdvajala iz cjeline živih bića. Od orfičkog učenja o mističnoj podvojenosti duše i tijela, koje je u horizmu Platonove misli dobilo svoju klasičnu filozofsku artikulaciju, preko skolastičke filozofsko-teološke tradicije, pa sve do Decartesa koji stoji na početku moderne filozofije, u kontinuitetu nalazimo izraženi dualizam duše i tijela. Utoliko se može se reći da preddarvinovski koncepti imaju nekoliko dodirnih točaka: u njima je ljudska priroda konstantna, razlikovanje prema drugim bićima se uvodi posjedovanjem duše koju karakterizira povezanost s razumom, a posjedovanje racionalne duše ono je što ljudima daje moralnu vrijednost koju životinje nemaju. Charles Darwin iznio je svoju ideju ljudske prirode u Porijeklu vrsta (1859.) kroz evoluciju i prirodni odabir. Iz njegove teorije proizašle su brojne druge teorije poput biološkog determinizma, koji je svoj vrhunac doživio u Galtonovoj eugenici, a ozbiljenje i najžešću kritiku u II. svjetskom ratu i nacističkom pokretu, pa sve do biheviorizma gdje se težište premješta s biologije na okoliš i kulturu. U filozofiji se pak javljaju socijalno-povijesni koncepti ljudske prirode poput, primjerice, Marxove ideje socijalnog samoproizvođenja čovjeka ("ansambl društvenih odnosa"). Ideja postojanja univerzalne ljudske prirode predmetom je brojnih kritika od strane poststrukturalista ili postmodernih francuskih pisaca kao što su Foucault, Derrida, Lyotard. Iako nije upitno njihovo razlikovanje u mnogim stvarima, može se reći da se slažu u odbijanju bilo kakvog sveobuhvatnog filozofskog okvira koji je sposoban ujediniti i legitimirati pojedine discipline. Za njih takvi "totalizirajući" okviri ili diskursi reflektiraju nerealizirane želje za otkrivanjem univerzalnih i apsolutnih istina bilo u moralu, politici ili znanosti. Njihovo je pak stajalište da univerzalne istine ne postoje, ali ne postoji ni potreba za takvim "generalnim diskursom" jer su takvi diskursi najčešće produkt grupa koje se njima služe kako bi promovirale vlastite političke ciljeve. Napredak tehnike i ideje poput poboljšanja čovjeka putem tehnike (human enhancement) reaktualizirale su pitanje o biti ljudske prirode. Naime, smatra se da će se upravo uz pomoć uznapredovale tehnike u skorijoj budućnosti biti u mogućnosti dokinuti biološka ograničenja čovjeka. Jedni od najpoznatijih promicatelja te ideje pripadnici su transhumanističkog pokreta. Transhumanizam je razmišljanje o budućnosti koje se bazira na ideji da ljudska vrsta u svome sadašnjemu obliku ne predstavlja kraj svoga razvoja, već se nalazi u relativno ranoj fazi razvoja. Riječ je o, kako navodi Nick Bostrom, intelektualnom i kulturnom pokretu koji ohrabruje mogućnost fundamentalnog poboljšanja sadašnjeg ljudskog stanja putem primjenjenog razuma, a posebice kroz razvijanje i činjenje dostupnom širokoj masi tehnologije kojom će se eliminirati starenje te će se u velikoj mjeri povećati ljudske intelektualne, fizičke i psihološke mogućnosti. Upravo transhumanistički pokret najbolje izražava težnju čovjeka za prekoračivanjem samog sebe u biološkom smislu čime se otvaraju ključna pitanja odnosa čovjeka i tehnike i biti same ljudske prirode. Naime, priznavanje postojanja nečega što je zajedničko svim ljudima, odnosno nečega što je nužna sastavnica ljudske prirode, poput, primjerice, ljudskog dostojanstva dovodi u pitanje upotrebu tehnike u svrhu "poboljšanja čovjeka" jer postoji mogućnost, točnije opasnost, da bi se ona time mogla narušiti ili izmijeniti do neprepoznatljivosti. Samo dovođenje u pitanje ideje ljudske prirode otvara novo pitanje o konstantnosti ili promjenjivosti ljudske prirode koja je presudna kada govorimo o zadiranju u ljudsku prirodu. Upotreba pak riječi "zadiranje" također za sobom pokreće cijeli niz pitanja o odnosu čovjeka i tehnike koja vode do ključnog pitanja o biti tehnike koja je po implikacijama neizdvojiva iz ideje ljudske prirode i koja je nezaobilazna u traženju odgovora na pitanje što je čovjek. U tom smislu, interpretacija čovjeka kao manjkavog bića, koja se u različitim verzijama može naći kod mnogih filozofa, ali ju je Arnold Gehlen najsustavnije razvio te je učinio polazištem svoje filozofske antropologije, u sebi sadrži ključno proturječje koje isplivava na površinu u najbližem susretu čovjeka i tehnike, pod vidom ideje tehničkog poboljšanja čovjeka. Naime, upravo se interpretacijom čovjeka kao manjkavog bića može opravdati ljudska težnja za tehničkim poboljšanjem kao svojevrsnom "prečicom" u zadovoljenju prirodne potrebe koja proizlazi iz nesavršenosti, gdje sama tehnika više nije puko sredstvo već posjeduje i epistemološki karakter te putem nje čovjek sebe spoznaje. No, s druge strane, ljudska se postignuća, a među njima kultura kao najljudskije (u smislu specifično za čovjeka kao vrstu), također mogu tumačiti kao kompenzacijski rezultat te iste nesavršene prirode (Odo Marquard). Iz te perspektive, to isto usavršavanje ne pokazuje se više kao spasnonosno, nego naprotiv kao destruktivno, odnosno kao uništavanje mogućnosti ljudskog svijeta. Pitanje koje se ovdje samo od sebe nameće i na koje je potrebno odgovoriti glasi: raste li doista tamo gdje je opasnost i ono spasonosno (Heidegger)? Da bi se na to pitanje odgovorilo, potrebno je postaviti temeljnije pitanje o biti tehnike, u kojem je skrivena ontološka pozadina suvremene svjetskopovijesne situacije. U tom smislu, usmjerenost čovjeka na ovladavanje prirodom pomoću tehnike, koje podrazumijeva i ovladavanje ljudskom prirodom, u konačnici se ispostavlja kao niveliranje svijeta na bitak. Upravo je znanstveno-tehničko izdvajanje bitka iz svijeta dovelo do zaborava biti i primjene tehnike umjesto u svrhu raskrivanja, sada u apsurdno ovladavanje samim sobom. Naime, treba imati na umu da i sama / 8

218 filozofska antropologija, kao svojevrsna orijentacijska disciplina u filozofiji, svojim odgovorima na ishodišno pitanje što je čovjek zapravo nastoji misaono doprijeti do odrednica svijeta u njegovoj povijesnoj mijeni. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Osnovni je cilj istraživanja u sjecištu više filozofskih disciplina te na podlozi inovativnih zasada integrativne bioetike rasvijetliti filozofsko-povijesnu pozadinu procesa prijeloma epoha te utvrditi temeljne dileme i moguće ishode aktualnog svjetskopovijesnog procesa. U polazištu je istraživanja hipoteza da je novovjekovni projekt ovladavanja prirodom podrazumijevao i ovladavanje ljudskom prirodom, što se potvrdilo u suvremenim idejama o poboljšavanju čovjeka putem tehnike, te da se u filozofsko-povijesnoj pozadini zasnivao na destruktivnim pretpostavkama. Da bi se te pretpostavke mogle filozofski artikulirati bit će nužno pojmove svijeta i bitka elaborirati kao kategorijalnu opreku. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Istraživanje će tematski biti podijeljeno u tri glavna dijela, pri čemu će u provedbi istraživanja u svakom dijelu doći do izražaja određene metodološke posebnosti. Prvi dio istraživanja obuhvatit će dva poglavlja. Prvo poglavlje odnosit će se na promišljanje ljudske prirode, u sklopu čega će se u prvom redu obraditi antropološka određenja. Metodološki gledano u ovom će se dijelu upotrijebiti historijska analiza relevantnih tekstova iz povijesti filozofije, nakon čega će se pristupiti rekonstrukciji pojma ljudske prirode kroz dvije povijesne linije razmišljanja o ljudskoj prirodi, na kojima su se razvijale i zastupale suprotstavljene ideje o konstantnosti i promjenljivosti ljudske prirode. U ovom kontekstu posebna će pažnja biti posvećena shvaćanju čovjeka kao manjkavog bića, koje se u početnoj artikulaciji može naći već kod Tome Akvinskoga u djelu Summa Theologiae. Kasnije će ga Arnold Gehlen sustavno razviti i učiniti polazištem svoje filozofske antropologije. Kritička analiza Gehlenove antropološke pozicije omogućit će uvid u ključno proturječje koje u sebi sadrži sama ideja ljudske prirode, a koje se razotkriva u odnosu čovjeka i tehnike, u ideji tehničkog poboljšanja čovjeka. Stoga će se u drugom poglavlju provesti detaljnija analiza prerastanja čovjekove stvaralačke u sebestvoriteljsku ulogu u svijetu kojom čovjek, prema ideji transhumanizma, treba tehnički nadoknaditi svoje prirodne manjkavosti. Pokret transhumanizma sagledat će se na dvije razine. Na prvoj će se razmotriti aktualna debata između tzv. transhumanista i tzv. biokonzervativaca; komparativnom metodom izložit će se njihovi argumentacijski sklopovi u odnosu na dva načina postavljanja problema: shvaćanje ljudske prirode pod vidom ideje ljudskog dostojanstva (Nick Bostrom - Francis Fukuyama) te shvaćanje ljudske prirode kroz mogućnost moralnog odabira (Nick Bostrom - Jürgen Habermas). Na drugoj će se razini etičkom pozadinom obaju promišljanja, koja se može ocrtati u razlici između deontološke i konzekvencijalističke normativne etike, pokazati ključna metodološka razlika između zagovaratelja transhumanizma i biokonzervativističkog promišljanja. Zaljučno će se transhumanistički pokret, kao izraz želje čovjeka za samoprekoračivanjem u biološkom smislu, dovesti u odnos s idejom novog čovjeka koja proizlazi iz težnje za samoprekoračivanjem čovjeka u idealnom smislu (otjelovljenje teološkog ili političkog ideala), a koja je prisutna u filozofiji N. A Berdjajeva. Središnji dio istraživanja također će se sastojati od dvije cjeline. U prvoj će se cjelini postaviti pitanje o biti tehnike. U tom smislu analiza će se temeljiti na kritičkoj i tematski usmjerenoj obradi nekoliko tekstova koji su relevantni za razumijevanje ove problematike. Tako će se Gehlenovo razumijevanje tehnike, koje iznosi u djelu Duša u tehničko doba, dovesti u vezu s Berdjajevljevom interpretacijom odnosa čovjeka i tehnike (Čovjek i stroj), gdje će Berdjajev pružiti uporište za svojevrsnu kritiku Gehlena (automatizam vs. duševnost). Završno će se uzeti rad Martina Heideggera Pitanje o tehnici. Heidegger se ovdje pokazuje važnim iz nekoliko razloga. Prvi je da se od pitanja o tehnici konačno dolazi do pitanja o biti tehnike. Također, na podlozi Heideggerova djela moguće je uspostaviti poveznicu između Gehlenove i Berdjajevljeve pozicije, što ne znači samo mogućnost pronalaženja sličnosti u njihovom tumačenjima nego i mogućnost komparativne kritičke analize. U drugoj cjelini ustanovit će se opreka između pojmova bitka i svijeta, čime će se stvoriti pretpostavke za završno filozofsko-povijesno promišljanje odnosa čovjeka i svijeta. Kako bi se pobliže odredio sam pojam svijeta, koji je u dosadašnjim ontološko-filozofskim promišljanjima znatno manje zastupljen od pojma bitka, prvo će, metodološki gledano, biti nužno obaviti povijesno-filozofijsku rekonstrukciju pojma svijeta. Istraživanje će se pritom u prvom redu oslanjati na aktualizaciju problema svijeta u raspravama koje su vođene u okviru Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora (Augsburg 1988., Zagreb 1990., Augsburg 1993.), ali i na razumijevanje svijeta u filozofiji Karla Löwitha. Ova će rekonstrukcija stvoriti podlogu za problemski pristup pojmu svijeta na tragu promišljanja odnosa čovjeka i svijeta u djelu Milana Kangrge. Kangrga naime zastupa povijesno shvaćanje svijeta prema kojem je svijet moderni pojam koji svoje socijalno-povijesno podrijetlo ima u francuskoj revoluciji, a misaono-filozofsko u Kantovoj Kritici čistog uma. Komparativnom metodom sagledat će se odnos Heideggerova pojma bitka i Kangrgina pojma svijeta. Naime, Kangrga bitak poima kao danost; stoga je / 8

219 za njega metafizika završena, nepovijesna i historijska ukrućenost bitka. Iz toga proizlazi da je tehnika historijski opredmećena čovjekova mogućnost. No, Heidegger, obratno, bitak poima kao mogućnost, a ne statičnost, te stoga tehnika za njega predstavlja ono što za Kangrgu predstavlja svijet: neprekidno realiziranje čovjekovih stvaralačkih mogućnosti, dok je sam bitak u tom smislu pojmljen dinamički u skrivanju/raskrivanju kao dio tehnike, dakle sam bitak jest upravo ta mogućnost-svijet. U završnom dijelu istraživanja, u sintetičkom pogledu na temu, dovest će se u vezu Kangrgino promišljanje pojma svijeta s interpretacijom čovjeka kao manjkavog bića Arnolda Gehlena, čime bi se stvorile premise za zaključak da krivo shvaćenom objektiviranom tehnikom čovjek postaje robot/savršena životinja, odnosno u onome bitnome ne-čovjek. Ne-čovjek u smislu nemogućnosti uspostavljanja čovjekova svijeta kao zavičaja u kojem se otvaraju mogućnosti moralnosti i djelovanja prema odgovornosti. A upravo to djelovanje prema odgovornosti u svijetu predstavlja alternativu znanstveno-redukcionističkom pristupu koji svijet svodi na bitak u onom smislu koji mu pridaje Kangrga. U kategorijalnoj opreci bitka i svijeta razotkriva se filozofsko-povijesna pozadina promišljanja odnosa čovjeka i tehnike. Budući da je odnos čovjeka i tehnike i način uporabe tehnike posredovan vladajućom paradigmom znanja, proizlazi da aktualni proces prijeloma epoha može poprimiti dva alternativna i sudbinski različita ishoda: ili će se uspostavljanjem paradigme znanja kao odgovornosti zasnovati nova svjetskopovijesna epoha ili će ustrajavanje na novovjekovnoj paradigmi znanja kao moći dovesti do kraja ljudske povijesti i zasnivanja transpovijesti, što je samo drugi izraz za - propast čovjeka. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekivani znanstveni doprinos istraživanja sastoji se stvaranju teorijskih pretpostavki za osvještavanje prijelomne situacije u kojoj se nalazi suvremeno čovječanstvo te za filozofsko-povijesno artikuliranje mogućih ishoda procesa prelamanja povijesnih epoha. U tom doprinosu objedinjuju se brojni istraživački postupci i rezultati kao što je aktualiziranje odnosa ljudske prirode i tehnike, rekonstrukcija pojma svijeta, izvođenje kategorijalne opreke bitka i svijeta, projekcija nove epohe itd. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) - Francis Bacon, Novi organon, Naprijed, Zagreb Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Novo srednjovjekovje: Razmišljanje o sudbini Rusije i Europe, Laus, Split Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Smisao povijesti, Verbum, Split Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Verbum, Split Nick Bostrom and Julian Savulescu (eds.), Human Enhancement, Oxford University Press, Oxford Hotimir Burger, Ljudska moralnost : Studije o antropologiji i etici, Naklada Breza, Zagreb Igor Čatić (ur.), Filozofija i tehnika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb Ante Čović, Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb Erich Fromm, Man for himself, An inquiry into the psychology of ethics, Routledge, London 1999 (reprinted) - Francis Fukuyama, Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost: posljedice biotehnološke revolucije, Izvori, Zagreb Arnold Gehlen, Čovjek. Njegova priroda i njegov položaj u svijetu, Veselin Masleša, Sarajevo Arnold Gehlen, Duša u tehničkom dobu - socijalnopsihološki problemi u industrijskom društvu, AGM, Zagreb Jürgen Habermas, Tehnika i znanost kao "ideologija", Školska knjiga, Zagreb Jürgen Habermas, Budućnost ljudske prirode. Na putu prema liberalnoj eugenici? / Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb / 8

220 - Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb Milan Kangrga, Etika ili revolucija, Naprijed, Zagreb Milan Kangrga, Praksa vrijeme svijet, Naprijed, Zagreb Milan Kangrga, Spekulacija i filozofija od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Veselin Masleša, Sarajevo Karl Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, August Cesarec, Svjetlost, Sarajevo Jeremy Rifkin, Biotehnološko stoljeće, Naklada Jesenski i Turk - Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb Odo Marquard, Menschliche Endlichkeit und Kompensation, Verl. Fränkischer Tag, Bamberg Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Zbornik radova prvog međunarodnog simpozija u Bosni i Hercegovini, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb Predrag Vranicki, Filozofija historije (I.-III.), Golden marketing, Zagreb Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 5000 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) / 8

221 Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Lino Veljak Potpis Selak Marija, profesorica filozofije i hrvatskog jezika i književnosti IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Selak Marija, profesorica filozofije i hrvatskog jezika i književnosti / 8

222 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Marija Selak, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Poslijediplomski doktorski studij filozofije 7097 hrvatski Ljudska priroda i nova epoha Human Nature and New Epoch Humanističke znanosti, filozofija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska veljak@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Ante Čović, red. prof. 2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 3.dr. sc.hrvoje Jurić, doc. 4. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska ante.covic1@zg.t-com.hr lveljak@ffzg.hr hjuric@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 24. svibnja (t.95) 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

223 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Nisu predviđena istraživanja koja bi zahtijevala odobrenje Etičkog povjerenstva. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Programom poslijediplomskog doktorskog studija koji je pristupnica upisala nije propisana javna obrana sinopsisa. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskog rada formulirana je kao problemski izraz jedinstvene povijesne situacije u kojoj se procesi prelamanja svjetskih epoha ne odvijaju s onu stranu ljudske prirode kao izvanpovijesne konstante nego se prvi put usredotočuju upravo na ljudsku prirodu i pretvaraju je u varijablu mogućeg ishoda povijesnog procesa. Tako se iz samog tijeka ljudske povijesti anticipira njen mogući završetak, dok se suvremena svjetsko-povijesna situacija ispostavlja kao potencirano prijelomna s obzirom na dva moguća ishoda: " zasnivanje nove epohe unutar ljudske povijesti ili objavljivanje kraja ljudske povijesti i zasnivanje transpovijesti i ulazak u transhumano doba". Problematiziranje ljudske prirode pod vidom te rangirane prijelomnosti vremena iznimno je zahtjevan istraživački zadatak. Sinopsis pokazuje osmišljenu istraživačku strategiju koja je nužna za uspješnu izvedbu složenog istraživanja u kojem se prepliću tematski sadržaji iz više filozofskih disciplina. U samom polazištu, hipotezom "da je novovjekovni projekt ovladavanja prirodom podrazumijevao i ovladavanje ljudskom prirodom", problemsko je polje priređeno za uvođenje u raspravu kategorija tehnike, bitka i svijeta koje su nužne ne samo za istraživačko rasvjetljavanje povijesne situacije "potencirane prijelomnosti" nego i za postizanje praktične orijentacije u takvoj situaciji. Može se konstatirati da je istraživanje problemske sveze ljudske prirode i suvremene situacije prijeloma povijesnih epoha u sinopsisu ovoga rada zacrtano na iznimno inovativan, izvoran i domišljen način. Opravdano je stoga očekivati da će istraživanje, bude li slijedilo izložene konceptualne i metodološke smjernice, biti uspješno provedeno te da će rezultirati izvornim znanstvenim doprinosima. 2 Mišljenje i prijedlog: Predlaže se prihvaćanje teme doktorskog rada kao i imenovanje prof. dr. sc. Lina Veljaka za mentora. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Akad. god /2013., ljetni semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) 2 223

224 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Ante Čović, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska 3. dr. sc.hrvoje Jurić, doc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska U Zagrebu, 11. lipnja M.P

225 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Igor Eterović, Profesor filozofije i povijesti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Filozofija 7735 Tatjana u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća , Rijeka, Hrvatska Dr. Nilo Cara 15, Lovran, Hrvatska Telefon/mobitel: igor.eterovic@gmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sveučilište u Rijeci - Filozofski fakultet u Rijeci, Filozofija i povijest, Dodiplomski, Hrvatska od 2. studenog znanstveni novak na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1.Eterović, Igor. Kant's Categorical Imperative and Jahr's Bioethical Imperative // Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics / Muzur, Amir ; Sass, Hans-Martin (ur.). Zürich Münster : Lit Verlag, Eterović, Igor. James A. Marcum, An Introductory Philosophy of Medicine: Humanizing Modern Medicine. // Synthesis philosophica. 26 (2011), 1; (prikaz, stručni). 3.Eterović, Igor. Guyer, Paul (ed.): The Cambridge Companion to Kant and Modern Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, // Synthesis philosophica. 24 (2009), 2; (prikaz, stručni). 4.Eterović, Igor. Kantova teleologija kao podloga orijentiranju u ekologiji. // Filozofska istraživanja. 31 (2011), 2; (izvorni znanstveni, znanstveni). 5.Eterović, Igor. Science Convention "Rijeka nad its Citizens in Medical History" History of Medicine as a Component of Scientific Visibility. // Acta Medico-Historica Adriatica. 9 (2011), / 8

226 1; 9-18 (uvodnik, ostalo). 6.Eterović, Igor. Guyer, Paul, Kant, Routledge, London New York, // Filozofska istraživanja. 29 (2009), 4; (prikaz, stručni). 7.Eterović, Igor; Vukas, Maja. Pozitivna fizička aktivnost kao prirodna modifikacija ljudskog tijela. // Čemu : časopis studenata filozofije. 8 (2009), 16/17; (članak, ostalo). 8.Eterović, Igor. Kantova teleologija most između determinizma prirode i ljudske slobode. // RE: Časopis za umjetnost i kulturu. 7 (2007), 12; (članak, ostalo). 9.Eterović, Igor. Kantov temeljni pedagogički nauk. // RE: Časopis za umjetnost i kulturu. 6 (2006), 11; (članak, ostalo). 10.Eterović, Igor Biological Roots of Kant's Concept of Culture // XI. International Kant Congress Pisa, Italija, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 11.Eterović, Igor; Sanković, Ivana Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća // Lovranski stari grad prošlost, sadašnjost, budućnost Lovran, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 12.Eterović, Igor Estetički argumenti za očuvanje okoliša // Filozofija i umjetnost Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 13.Eterović, Igor Immanuel Kant and Medicine // Integrativna bioetika i nova epoha, 10. lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 14.Eterović, Igor; Doričić, Robert Medicinski elementi u Župnoj crkvi svetog Jurja u Lovranu // 12. znanstveni skup Rijeka i riječani u medicinskoj povjesnici Rijeka, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 15.Eterović, Igor Mogućnost jedne ekološke teorije na bazi Kantove teleologije // Integrativna bioetika i nova epoha, 8. lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 16.Eterović, Igor Prilog teorijskom utemeljenju čovjekove odgovornosti za (svoj) okoliš // Razvoj i okoliš - perspektive održivosti Zagreb, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 17.Eterović, Igor Prvih 10 godina riječkog povijesnomedicinskog specifikuma: znanstveni skup Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici // 11. znanstveni skup Rijeka i riječani u medicinskoj povjesnici Rijeka, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 18.Eterović, Igor Regulativna načela a priori i orijentacijsko znanje // Integrativna bioetika i nova epoha, 9. lošinjski dani bioetike Mali Lošinj, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 19.Eterović, Igor The Categorical Imperative of Immanuel Kant in the Light of the Bioethical Imperative of Fritz Jahr // 1st international conference EurobioNethics Rijeka, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 20.Eterović, Igor Turistički vodiči Eduarda Seisa kao povijesni izvori // Stoljetna tradicija zdravstvenog i kupališnog turizma u Lovranu: Znanstveni skup povodom sto godina od objavljivanja Lječilišnog pravilnika ( ) / 8

227 Lovran, Hrvatska, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Kant i bioetika Kant and bioethics Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Filozofija / Etika PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Ante Čović Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska ante.covic1@zg.t-com.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1. Der Aufbau eines Referenzzentrums für Bioethik in Südosteuropa: Ein Schritt zur Institutionalisierung des bioethischen Pluriperspektivismus, u: Čović, Ante Sören Hoffmann, Thomas (ur.), Integrative Bioethik / Integrative Bioethics, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2007., str Integrativna bioetika i pluriperspektivizam, u: Valjan, Velimir (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str a) Die biotische Gemeinschaft als Grundlage der Verantwortung für nicht-menschliche Lebewesen, u: Schweidler, Walter (ur.), Wert und Würde der nichtmenschlichen Kreatur / Value and Dignity of the Nonhuman Creature, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2009., str ; b) Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića, u: Čović, Ante Gosić, Nada Tomašević, Luka (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike / From New Medical Ethics to Integrative Bioethics, Pergamena, Zagreb, 2009., str a) Integrativna bioetika i problem istine, Arhe, Novi Sad, br. 12, 2009., str ; b) Integrative Bioethik und das Problem der Wahrheit, u: Čović, Ante (ur.), Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2011., str Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika, u: Čović, Ante Radonić, Marija (ur.), Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji, Pergamena, Zagreb, 2011., str Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) U suvremenoj bioetičkoj raspravi često se nekritički referira na Kanta, dok je među proučavateljima Kanta tek odnedavno pojačan senzibilitet za suvremenu bioetičku problematiku. Cilj je disertacije ponajprije osvijetliti samo značenje bioetike kao discipline, argumentirajući u prilog njezinu širem shvaćanju u formi integrativne bioetike. Polazeći s te pozicije kao uporišta, nastoji se pokazati kako je uključivanje Kantove misli u suvremenu bioetičku raspravu upravo neophodno, ne samo / 8

228 zbog njegova doprinosa za etiku uopće nego i zbog potrebe da se u bioetičkom kontekstu osvijesti i iskoristi potencijal europske misaone tradicije koja je dugo bila potisnuta u bioetičkoj debati. Osim ukazivanja na sadržajnu vrijednost Kantove filozofije za bioetiku kao disciplinu (odnos prema ljudima, životinjama i okolišu u cjelini), istraživanje namjerava ponuditi i originalan doprinos jačanju njezina metodološkog okvira na kantijanskim temeljima (ontološke i epistemološke pretpostavke same discipline). Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) In the contemporary bioethical discussion, Kant is often uncritically referred to. The sensitivity to contemporary bioethical issues among Kant scholars has increased only recently. The aim of the dissertation is primarily to clarify the meaning of bioethics as a discipline, arguing in favour of a wider, integrative understanding. Starting from this basic position, we try to show that the introduction of Kant's thought in contemporary bioethical debate is necessary not only because of his contributions to ethics in general, but also because of the need to be aware of the bioethical context and to exploit the potential of the European tradition of thought. In addition to pointing out the content value of Kant's philosophy for bioethics as a discipline (attitudes towards people, animals and the environment), the study intends to offer an original contribution to the strengthening of its methodological framework on the Kantian foundations (ontological and epistemological assumptions). Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Da bi se mogla uspostaviti obostrano produktivna veza između Kantove misli i bioetike, nužno je ispuniti određene istraživačke pretpostavke. U polazištu istraživanja neophodno je utvrditi temeljna razgraničenja među pojmovima koji tvore teorijski okvir čitavog rada. Na prvome mjestu potrebno je stoga razmotriti pojam bioetike, njegovo značenje (značenja), faze razvoja ove discipline te njezino sadržajno i metodološko određenje. U nastavku svakako treba preispitati suženi koncept bioetike (fokusiran na biomedicinske znanosti prema sadržaju i bioetička načela prema metodologiji) te disciplini imanentnim, ali i povijesno-kontekstualnim razlozima potkrijepiti potrebu za širim shvaćanjem bioetike kao discipline koja je predmetno orijentirana na život u cjelini, a metodološki osposobljena za svestrano sagledavanje problema i produkciju orijentacijskog znanja. U tom kontekstu potrebno je nadalje rasvijetliti značenje i međuodnos pojmova kao što su bioetika, etika, primijenjena etika, medicinska etika, etika okoliša i integrativna bioetika. Osobita pozornost pritom treba biti posvećena pojmu integrativne bioetike, originalnog doprinosa bioetičkoj diskusiji koji je svoj začetak imao upravo u Hrvatskoj, da bi se produktivno razvio i razgranao u široj regiji i danas već etablirao u globalnoj raspravi. Taj je pojam osobito relevantan za temu disertacije s obzirom na postuliranu zadaću bioetičke (re)valorizacije misaonog nasljeđa europskog kontinenta koje je počesto ostajalo u sjeni onih koncepcija i vizija bioetike koje su proizišle iz duhovnog ozračja američkog kontinenta. Kantova je filozofija upravo ogledni primjer koji potvrđuje opravdanost programatskog stava o europeizaciji bioetike. Dok je s jedne strane dao neusporediv doprinos razvoju etike kao filozofske discipline, što mu daje posebno važno mjesto u bioetičkoj raspravi, s druge strane njegova filozofija u cjelini predstavlja jedno od najvećih dostignuća u ukupnoj duhovnoj tradiciji Europe. Uvođenje misaonog potencijala koji je sadržan u opusu Immanuela Kanta u suvremenu bioetičku raspravu uvjetovan je s jedne strane razvojnim potrebama same bioetike, ali isto tako i potrebama osuvremenjivanja i aktualiziranja Kantove misli. Iako se često u bioetičkim raspravama sudionici referiraju na Kanta, izostaje sustavan, iscrpan i samom izvorniku (Kantovim djelima) vjeran pokušaj cjelovitog zahvaćanja njegova opusa u svrhu povezivanja s aktualnim problemima. S druge strane istraživačke energije samih proučavatelja Kantova djela najvećim se dijelom iscrpljuju u diskusijama oko pojedinih detalja i momenata u njegovu učenju, pri čemu se često gube iz vida produktivne mogućnosti koje Kantova misao može ponuditi u razrješavanju aktualnih dilema suvremenog svijeta. Odnos Kanta i bioetike potrebno je stoga razmatrati dvosmjerno. S jedne strane moderna bioetička diskusija često se poziva na pojmove izvorno zasnovane u Kantovu filozofskom opusu, kao što su primjerice pojmovi dostojanstvo, autonomija, pravednost i dužnost. Svi ti pojmovi koji imaju sijelo i najdublju elaboraciju u Kantovoj filozofskoj misli stalno su prisutni u suvremenoj bioetičkoj diskusiji (M. Altman). Štoviše, Kanta se čak uzima za "najznačajnijeg etičara svih vremena" (M. Kangrga) ili pak kao "izumitelja autonomije" (J. B. Schneewind), čime njegova uloga u suvremenoj bioetičkoj debati dobiva posebnu važnost. Međutim pozivanja na Kanta veoma rijetko počivaju na temeljitoj i preciznoj egzegezi Kantovih djela, a mnogo češće na preuzimanju uvriježenih stavova o Kantovoj filozofiji, prije svega njegovoj etici. Stječe se dojam da se bioetičari teško i rijetko udubljuju u proučavanja samog Kanta, premda koriste njegove temeljne pojmove. To je donekle i razumljivo budući da je Kant često fragmentaran u iznošenju stajališta o nekim pitanjima ili su pak neki za bioetiku relevantni dijelovi teksta kriptirani jezikom za čije je razumijevanje potrebno poznavanje njegova šireg opusa. Iz tih razloga dolazi do brojnih upitnih interpretacija Kantovih stavova, pa mu se tako čak pripisuju neke ideje koje su u suprotnosti s duhom i izvornim tekstom njegove filozofije. Tek u novije doba neki su autori počeli ukazivati / 8

229 na te probleme i započeli rad na ispravljanju grešaka (M. Altman, A. Breitenbach, M. Lucht i dr.). Opsežna je bioetička literatura koja svoj nastanak utemeljuje u kantovskim idejama, ali je nužno fokusirati se u istraživanju na one istaknutije koji su u raspravi najviše prisutni i imaju najveći odjek unutar bioetičke diskusije (O. O'Neill, T. Pogge i dr.). S obzirom na teorijsko filozofijsku orijentiranost ovog istraživanja, najviše pažnje bit će usmjereno na one autore koji se bave krucijalnim bioetičkim pojmovima te pitanjima istine i znanja u bioetici. No u svakom slučaju istraživanje će u prvom redu biti usmjereno na izvorna Kantova djela. Poseban problem za ovo istraživanje predstavlja činjenica da proučavatelji Kanta, koji su usko vezani uz egzegezu njegovih tekstova, najčešće uopće ne ulaze u širu problematiku koja je danas aktualna. Time Kant ostaje interesantan tek kao istaknuti klasik u povijesti ideja, dok njegove ideje gube relaciju prema stvarnom i aktualnom životu. Bez razvijenog senzibiliteta za suvremena bioetička pitanja i probleme, Kantu se oduzima mogućnost da pruži upravo ono po čemu se smatra klasikom filozofske misli: trajna aktualnost i relevantnost za razrješavanje problema koji nas okružuju, a koji možda ni kod samog Kanta nisu mogli do kraja biti izvedeni ili elaborirani. Mnoštvo je suvremenih kantovaca načelo pitanja koja se mogu smatrati bioetičkim (problemi medicinske etike, etike okoliša, etike životinja), ali su ona često ostajala nedorečena (P. Guyer), ostavljena u nekoherenciji s ostatkom Kantova opusa (A. Wood) ili su pak po cijenu nasilne koherencije izgubila vezu s izvornim Kantovim tekstom (C. Korsgaard). Osim autora koji su u većoj ili manjoj mjeri dovodili Kanta u vezu s bioetičkim pitanjima (P. Guyer, B. Herman, H. Allison, S. Kerstein, H. Caygill itd.)., osobito je važno i zapravo neizbježno uzeti u obzir sekundarnu literaturu iz područja bioetike bez koje ne bi bilo moguće razumjeti sam pojam bioetike, logiku njezina nastanka i dinamiku njezina razvoja (F. Jahr, V. R. Potter, J. Childress, T. Beauchamp, A. Jonsen, B. Gert itd.). Kako pak teorijsko polazište ovog istraživanja predstavlja integrativna bioetika, bit će potrebno posebno uvažiti ona djela u kojima su izgrađene teorijske pretpostavke tog koncepta (F. Kaulbach, J. Mittelstraß) te one doprinose koji su ideju integrativne bioetike produbljivali i razvijali do konceptualne zaokruženosti (A. Čović, H. Jurić). U tom kontekstu posebnu važnost zadobiva Kantovo poimanje istine i naravi znanja kao podloga za utemeljenje ključnih kategorija koje su važne za metodološku konstituciju integrativne bioetike poput pojmova pluriperspektivnosti i orijentacijskog znanja. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Osnovna je hipoteza ovog istraživanja da je uvođenje Kantove misli u suvremenu bioetičku debatu produktivno ne samo za razvoj bioetike, u smislu njezina sadržajnog obogaćivanja i metodološkog zasnivanja, nego i za samo proučavanje Kantova djela, u smislu njegove aktualizacije. Time su ujedno zadani i osnovni ciljevi istraživanja koje se u analitičkom aspektu grana na dvije istraživačke linije. Unutar prve istraživačke linije cilj je rekonstruirati povijesne okolnosti nastanka i čimbenike ekspanzivna razvoja bioetike. Cilj je druge istraživačke linije dati takvu rekonstrukciju Kantova učenja koja će u prvi plan iznijeti ona mjesta i stavove koji su relevantni za suvremenu bioetičku raspravu. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) U radu će se kombinirati dva temeljna pristupa historijski i problemski a s obzirom na narav teme, oni će se na razne načine isprepletati u samom tijeku istraživanja, stoga će i metodološke napomene biti posebno navođene uz pojedine dionice istraživanja. U uvodu će se kombinirano koristiti historijska i pojmovna analiza. Naime bez razumijevanja povijesnih okolnosti koje su uvjetovale nastanak bioetike ne bi bilo moguće adekvatno razumjeti njezino pravo značenje i njezin inovativni karakter. Stoga će se prvi dio uvoda bazirati na metodama vezanim za historijsku analizu. U prvom redu, važno je načiniti kontekstualizaciju onih problema u određenom povijesnom trenutku koji su pokrenuli razvitak jedne nove discipline. Također će se izdvojiti bitni događaji i obrazložiti izbor upravo tih momenata kao ključnih za spomenuti razvoj. Analiza će se temeljiti na kritičkoj i tematski usmjerenoj obradi izvornih tekstova koji su relevantni za razumijevanje povijesnih okolnosti nastanka i čimbenika koji su uvjetovali ekspanzivni razvoj bioetike. Usporedno će se analizirati tekstovi povjesničara bioetike koji nisu uvijek suglasni u ocjenama i interpretaciji važnosti i stvarne uloge pojedinih momenata u tom razvoju. Pojmovna će analiza biti fokusirana na raščlanjenje i semantičko preciziranje disciplinarnih okvira u kojima se pojavljuje problematika moralnih normi i odgovornosti uopće (etika, bioetika, medicinska etika, etika okoliša, bioetika, integrativna bioetika itd.). Kroz kritičku analizu razlika u pristupu, ali i uvriježenih stavova o pojedinim pristupima, evaluirat će se razlozi i argumenti koji se odnose na preferiranje pojedinih pristupa, ustanoviti moguća njihova komplemetarnost te u konačnici ponuditi sistematizirana slika njihovih međuodnosa. Središnji dio disertacije bit će posvećen odnosu Kanta i bioetike, koji će iz metodičkih razloga biti opet podijeljen na dva osnovna dijela / 8

230 U prvom dijelu razmatrat će se odnos i utvrditi presjek Kantove misli i problemskog sadržaja bioetike kao discipline. Pritom će u polazištu biti nužno rekonstruirati Kantovu etičku poziciju koja se intencionalno odnosi na moralnu odgovornost u moralnoj zajednici, tj. zajednici "konačnih umnih bića", jer su kategorije koje je izgradio u tom okviru poput slobode, moralnog zakona, dužnosti, dostojanstva, autonomije itd. podjednako nezobilazne za postkantovsku etiku kao i bioetiku. Za poziciju integrativne bioetike, koja postulira proširenje moralne odgovornosti izvan okvira moralne zajednice na druga živa bića, na neposredne uvjete njihova održanja kao i na prirodu u cjelini, iznimno su važna Kantova relativno brojna izjašnjenja o odnosu prema životinjama, koja su počesto bila preusko shvaćena i krivo interpretirana. Istraživanje će postupno biti prošireno na problem okoliša kao staništa za živi svijet uopće, pri čemu će se potražiti odgovor na pitanje je li u Kantovoj misli moguće zasnovati koncept odgovornosti prema svem živom svijetu pa i samom okolišu koji ga okružuje, a koji bi bio usklađen s njegovom etičkom pozicijom. U istraživanjima koja se odnose na naznačenu problematiku, napose u prvim poglavljima prevladavat će, metodološki gledano, historijski pristup, zatim kritička lektira izvornih Kantovih djela te historijska i problemska kontekstualizacija (u odnosu na vrijeme nastanka, ali i druga njegova djela). Posebna pozornost bit će posvećena interpretaciji zanemarenih dijelova Kantova opusa (onih koji su fragmentarni i teško misaono dostupni izvan uskog kruga proučavatelja Kanta). Drugi dio središnjeg dijela disertacije zamišljen je kao istraživanje odnosa Kantove misli i bioetike u metodološkom aspektu. U ovom dijelu istraživanje će krenuti obrnutim smjerom: iz očišta suvremene bioetike (napose integrativne bioetike) ući će se u analizu Kantova opusa pod vidom iznalaženja rješenja za poteškoće u metodološkom konstituiranju s kojima se bioetika od svog nastanka kronično suočava. Naime zbog zaokupljenosti sadržajnom problematikom kao i zbog urgentnosti razrješavanja zaoštrenih dilema koje znanstveno-tehnički napredak neprekidno nameće, metodološka strana u razvoju bioetike bila je konstantno zapostavljena. Upravo zbog tih razloga ovaj dio disertacije trebao bi imati potenciranu važnost u smislu neposrednog znanstvenog doprinosa. Ovaj dio istraživanja krenuo bi s pozicije metodološkog određenja integrativne bioetike u analizu spoznajnoteorijskog dijela Kantova opusa, ali i onih dijelova u kojima je izraženo Kantovo shvaćanje prirode da bi se u Kantovim stajalištima našla uporišta za metodološko zasnivanje i epistemološko profiliranje bioetičke discipline. Na važnost i nužnost upravo takva smjera u istraživanju Kantove filozofije upućuju teorijske pretpostavke koje su već ugrađene u metodološko određenje integrativne bioetike u recepciji Kaulbachovih interpretacija Kantove i postkantovske filozofije te u prihvaćanju krucijalne Kaulbachove distinkcije "smisaone i objektne istine" iz koje slijedi za bioetiku osobito važna epistemička razlika "uporabnog i orijentacijskog znanja". Završni dio disertacije trebao bi sadržavati sažetak istraživačkih rezultata te pružiti sintetički pogled na temu istraživanja. S obzirom na dvije istraživačke linije koje disertacija objedinjuje, u završnom bi se dijelu rezultati istraživanja valorizirali i odvojeno, u ta dva posebna aspekta, što znači da bi se s jedne strane utvrdila njihova važnost za sadržajno obogaćivanje i doprinos u metodološkom konstituiranju bioetike te da bi se s druge strane evaluirali produktivni potencijali i zapostavljeni elementi Kantove misli koje je moguće i nužno intelektualno aktivirati u okvirima suvremene bioetičke debate. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekuje se da će istraživanje, pod vidom povezivanja Kantove misli i bioetike, uspješno rekonstruirati povijesnu situaciju nastanka bioetike te preobrazbe u njezinoj predmetnoj i metodološkoj konstituciji. S druge strane očekuje se takva rekonstrukcija Kantove etičke pozicije koja će, s osloncem na bioetičku (re)valorizaciju Kantova opusa, otvoriti konceptualnu mogućnost proširivanja moralne odgovornosti preko okvira moralne zajednice u širi okvir biotičke zajednice, odnosno na prirodu u cjelini. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Altman, Matthew C., Kant and Applied Ethics: The Uses and Limits of Kant's Practical Philosophy, Wiley Blackwell, Malden Oxford West Sussex, Anderson Gold, Sharon, "The Purposiveness of Nature: Kant and Environmental Ethics", u: Rohden, Valerio Terra, Ricardo R. de Almeida, Guido A. Ruffig, Margit, Recht und Frieden in der Philosophie Kants: Akten des X. Internationalen Kant Kongresses, sv. 3: sekcije III IV, Walter de Gruyter, Berlin New York, 2008., str Beauchamp, Tom L. Childress, James F., Principles of Biomedical Ethics, Oxford University Press, New York Oxford, Breitenbach, Angela, Die Analogie von Vernunft und Natur: Eine Umweltphilosophie nach Kant, Walter de Gruyter, Berlin New York, Caygill, Howard, A Kant Dictionary, Malden, Blackwell Publishing, / 8

231 6. Čović, Ante, Etika i bioetika: Razmišljanja na pragu nove epohe, Pergamena, Zagreb, Čović, Ante, "Integrativna bioetika i pluriperspektivizam", u: Valjan, Velimir, (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str Čović, Ante Gosić, Nada Tomašević, Luka (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike / From New Medical Ethics to Integrative Bioethics, Pergamena Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, Fieldhouse, Heather, "The Failure of the Kantian Theory of Indirect Duties to Animals", Animal Liberation Philosophy and Policy Journal, sv. 2, br. 2, 2004., str Gert, Bernard Culver, Charles M. Clouser, K. Danner, Bioethics: A Systematic Approach, Oxford University Press, Oxford, Ginsborg, Hannah, "Kant on Understanding Organisms as Natural Purposes", u: Watkins, Eric (ur.), Kant and the Sciences, Oxford University Press, Oxford, 2001., str Guyer, Paul, Kant's System of Nature and Freedom, Clarendon Press, Oxford, Guyer, Paul, Kant, Routledge, London New York, Guyer, Paul (ur.), The Cambridge Companion to Kant, Cambridge University Press, Cambridge, Guyer, Paul (ur.), The Cambridge Companion to Kant and Modern Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, Jonsen, Albert, The Birth of Bioethics, Oxford University Press, Oxford New York, Jurić, Hrvoje, "Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera", u: Valjan, Velimir (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str Kant, Immanuel, Osnov metafizike ćudoređa, [1785], u: Dvije rasprave, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Matica hrvatska, Zagreb Kant, Immanuel, Kritika čistog uma, [1787, 2. izd.], prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb Kant, Immanuel, Kritika praktičkog uma, [1788], prev. Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, [1790], prev. Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb Kant, Immanuel, Metafizika ćudoređa [1797], prev. Dražen Karaman, Matica hrvatska, Zagreb Kaulbach, Friedrich von, Philosophie des Perspektivismus. 1. Teil: Wahrheit und Perspektive bei Kant, Hegel und Nietzsche, J.C.B. Mohr (Paul Siebeck), Tübingen, Korsgaard, Christine M., "Fellow Creatures: Kantian Ethics and Our Duties to Animals", u: Petersen, Grethe B. (ur.), The Tanner Lectures on Human Values, sv. 25, University of Utah Press, Salt Lake City, 2005., str Louden, Robert B., Kant's Impure Ethics: From Rational Beings to Human Beings, New York, Oxford University Press, Lucht, Marc, "Does Kant have Anything to Teach Us About Environmental Ethics?", American Journal of Economics and Sociology, sv. 66, br. 1, 2007., str O'Neill, Onora, Autonomy and Trust in Bioethics, Cambridge University Press, Cambridge, O'Neill, Onora, "Kant od Duties Regarding Nonrational Nature: Necessary Anthropocentrism and Contingent Speciesm", Proceedings of the Aristotelian Society for the Systematic Study of Philosophy, suplement 72, 1998., str / 8

232 29. Sass, Hans Martin (ur..), Selected Essays in Bioethics : Fritz Jahr, Zentrum für Medizinische Ethik, Bochum, Wood, Allen W., "Kant od Duties Regarding Nonrational Nature", Proceedings of the Aristotelian Society for the Systematic Study of Philosophy, suplement 72, 1998., str Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 5000,00 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Ante Čović IZJAVA Potpis Igor Eterović, Profesor filozofije i povijesti Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Igor Eterović, Profesor filozofije i povijesti / 8

233 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Područje/polje: Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Igor Eterović, prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Doktorski studij filozofije 7735 hrvatski Kant i bioetika Kant and bioethics humanističke znanosti/filozofija/etika MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: Dr. sc. Ante Čović, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ante.covic1@zg.t-com.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu lveljak@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Ante Čović, red. prof. 3.Dr.sc. Hrvoje Jurić, docent Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ante.covic1@zg.t-com.hr hjuric@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, , tč. 93. Tema nije takve naravi da bi zahtijevala mišljenje Etičkog povjerenstva. 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 233 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

234 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Javna obrana održana je 2. lipnja Pristupnik je iskazao iznimno visok stupanj kompetentnosti za predloženo istraživanje, uspješno odgovorivši na sva postavljena pitanja članova povjerenstva i drugih polaznika studija. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) U nakani je ove disertacije uspostavljanje obostrano produktivne veze između Kantove misli i bioetike, što s jedne strane predstavlja aktualni istraživački odgovor na razvojne potrebe bioetike na programskoj crti njenog europeiziranja i ukorijenjivanja u europsku duhovnu tradiciju, ali s druge strane to je ujedno i odgovor na imanentnu potrebu osuvremenjivanja i aktualiziranja Kantove misli. Originalnost doprinosa ovog istraživanja sastoji se u problematiziranju Kantove etike (ali i njegove filozofije prirode i epistemologije) u bioetičkom kontekstu, čime se daje (i u međunarodnim razmjerima relevantan) poticaj uvidima u potencijal europske misaone tradicije za valjano metodologijsko utemeljenje bioetike i primjereno promišljanje bioetičke problematike. U metodološkom pogledu u radu će se preplitati historijski i problemski pristup, dok se važan izvorni doprinos rada može očekivati na planu sustavne rekonstrukcije bioetički relevantnih Kantovih stavova u najširem kontekstu njegove filozofske pozicije. Time bi se otklonio glavni nedostatak prevladavajućih bioetičkih interpretacija Kanta u kojima se pojedne bioetičke tvrdnje i iskazi uzimaju izolirano i ne tumače iz smisla cjeline i pod vidom najvišeg dosega Kantove misli. Budući da je pristupnik ne samo u artikulaciji sinopsisa nego i u svojim znanstvenim ostvarenjima pokazao visoku razinu obaviještenosti o temi koju kani istraživati te potvrdio metodološku osposobljenosti i istraživačku zrelost, povjerenstvo zaključuje da su ispunjene sve pretpostavke za uspješnu provedbu planiranog istraživanja. Mišljenje i prijedlog: Predlaže se prihvaćanje teme i sinopsisa doktorskog rada kao i menovanje prof. dr. sc. Ante Čovića za mentora. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: 2 Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 2013/2014, ljetni semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): 234 Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

235 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Ante Čović, red. prof. 3.Dr. sc. Hrvoje Jurić, docent U Zagrebu, M.P Obrazac DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada - popunjava predsjednik Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora

236 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Duško Petrović, dipl. etnolog Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Etnologija i kulturna antropologija 6901 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Blaženka Petrović , Sarajevo, Bosna i Hercegovina Zlatarska 16, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: dupetrov@ffzg.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Studiji kulturne antropologije/etnologije, Dodiplomski, Hrvatska danas: Znanstveni novak na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju : Urednik u nakladničkoj kući Naklada Ljevak : Urednik u nakladničkoj kući Školska knjiga. Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Petrović, Duško. Analiza političkih aspekata studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Metoda i strategija studentske blokade. // Studia ethnologica Croatica. 23 (2011) ; (članak, znanstveni). 2.Petrović, Duško. Biopolitical Other. // (sic) - Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje. 2 (2011), 2; (članak, ostalo). 3.Duško Petrović Biopolitical Other // Re-Thinking Humanities and Social Sciences: Postmodernism and Other Zadar, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 4.Duško Petrović Biopolitical Other(others) // The 10th SIEF conference: People make places Lisbon, Portugal, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 5.Duško Petrović Delocalized state of exception // Etnografski institut SANU, INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE: Cultures and Borders / 7

237 Vršac, Srbija, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 6.Duško Petrović Delocalized state of exception // Re-Thinking Humanities and Social Sciences: The Zone and Zones - Radical Spatiality in our Time Zadar, Hrvatska, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 7.Duško Petrović Student resistance // 6th InASEA conference: Southeast European (Post) Modernities Regensburg, Njemačka, 2011 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Fenomen izbjeglištva i biopolitika - problematiziranje temeljnih koncepata, kulturno-antropološka perspektiva Refugeneess and biopolitics - rethinking key concepts in cultural anthropology perspective Fenomen izbjeglištva i biopolitika - problematiziranje temeljnih koncepata, kulturno-antropološka perspektiva Humanističke znanosti / Etnologija i antropologija / Etnologija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Đaković Branko Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska bdakovic@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: - Tradicijsko ruralno graditeljstvo i zavičajna povijest, Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu, 2006, Zagreb, str Uskrsni krijes vuzmenka/vazmenka/vuzmenjak, Etnološka istraživanja, 11/2006, Zagreb, str Etnološka kartografija, Studia ethnologica Croatica, 18, Zagreb, 2006, Putovima stočara i stoke, Dalmatinska zagora nepoznata zemlja (katalog), Zagreb, 2007, str Carbo vegetabilis ugljenari cope vuglenice, Etnološka istraživanja 12/13, Zagreb, 2007/2008, str ; (2007): Annual (ritual) fires, Makedonski folklor, god. XXXIII, br. 64, Skopje, / 7

238 Plants, and Geographical Names in Croatia, Čargonja, H; Đaković, B.(2008): Collegium Antropologicum, volume 32, 3/2008. Zagreb, Arhivsko komuniciranje baštine između kulturne biografije i politike sjećanja, Jedna granica - dvije etnologije, 10.Hrvatsko slovenske paralele, Zagreb, 2009, Obredne vatre u godišnjem ciklusu: etno-kartografski pregled; Kodovi slovenskih kultura, 10, Beograd, 2009, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Političko-povijesna istraživanja su pokazala da je masovna pojava izbjeglica, apatrida i azilanata te odnos prema njima usko vezan za strukturu modernog političkog sustava (i epohu moderne) koji je krajem 18.stoljeća stvoren u Europi i Sjevernoj Americi. S tim u vezi, rad će nastojati propitati okvire moderne politike i njihov utjecaj na konceptualizaciju, institucionalizaciju te odnos prema fenomenu izbjeglištva. Posebna pozornost će biti posvećena razumijevanju nastanka modernih biopolitičkih diskursa i praksi koje su bitno utjecale na odnos prema fenomenu izbjeglištva u suvremenom (globaliziranom) svijetu. Rad će tako pridonijeti boljem razumijevanju fenomena otvarajući mogućnost za drugačiji znanstveni i praktično-politički pristup izbjeglištvu. Political and historical research has shown that the mass occurrence of refugees and stateless persons is related to the structure of the modern political system (and modernity) which originated in Europe and North America in the late 18 th century. This dissertation will analyze the framework of modern politics and its influence on the conceptualization, institutionalization of the concept of refugeeness and the relationship towards it. Special focus will be on the analysis of the origins of modern bio-political discourses and practices which have significantly influenced the relationship towards the phenomenon of refugeeness in the contemporary (globalized) world. The dissertation will therefore contribute to the better understanding of this phenomenon, opening possibilities for a different scientific, and practical and political approach to refugeeness. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Filozofkinja Hannah Arendt je među prvima u fenomenu izbjeglištva, tj. masovnoj pojavi apatrida, izbjeglica i azilanata nakon Prvog svjetskog rata u Europi, vidjela otvaranje pitanja koja problematiziraju počela i pretpostavke moderne politike (Arendt 1958). Masovna pojava izbjeglica ukazivala je na strukturalne poteškoće modernog političkog sustava u čijem su temelju nacija-država, sustav nacija-država te politička i moralna načela i vrijednosti sadržana u deklaracijama o pravima čovjeka s početka 18.st. Teoretičari politike, filozofi i analitičari su si s pravom mogli postaviti pitanje: kako je moguće da sustav, koji se temelji na ljudskim pravima i vladavini zakona, stvara veliki broj ljudi kojima su ta prava potpuno zanijekana? Štoviše, Arendt je u načinu rješavanju izbjegličkog problema između dva svjetska rata detektirala stvaranje europskih totalitarnih država (općenitije, totalitarnog oblika vladavine). Budući da izbjeglice predstavljaju iznimku u sustavu nacija-država rješavanje njihova masovnog pojavljivanja regulirano je internacionalnim institucionalnim političkim okvirom (UN, UNHCR, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima) stvorenim nakon Drugog svjetskog / 7

239 rata. Izbjeglice su tako postale subjektima univerzalnih ljudskih prava i univerzalnog humanitarnog poretka predstavljajući univerzalni humanitet, ljudskost općenito. Pitanje izbjeglištva je na novi način u središte političke teorije vratio Giorgio Agamben (Agamben 1998). On problem pojave ljudi bez prava vezuje za koncept modernog suvereniteta i fenomen politizacije golog (biološkog) života. Njegov rad se temelji na Foucaultovu pojmu biopolitike (Foucault 1978) te na teoriji suvereniteta i konceptu izvanrednog stanja Carla Schmitta (Schmitt 1985). Iz te perspektive izbjeglice, azilanti, apatridi i ilegalni imigranti predstavljaju nositelje golog života (homo sacer), one koji su dvostruko isključeni (i iz "Ljudskog" i iz "Božanskog" pravnog i političkog poretka). Paradoksalno, njihovo isključenje, u zoni izvanrednog stanja predstavlja mjesto upisa, uključenje biološkog života u politički poredak. U okviru društveno-humanističkih znanosti različite discipline su se bavile fenomenom izbjeglištva. U 80-tim godinama 20.stoljeća proučavanje izbjeglištva se sistematizira stvaranjem posebnog interdisciplinarnog područja refugee studies te izlaženje specijaliziranih časopisa Journal of Refugee Studies i Journal of International Refugee Law ). U okvirima kulturne i socijalne antropologije istraživanja fenomena izbjeglištva se intenziviraju 90-tih godina 20.stoljeća (Harrell-Bond i Voutira 1992). Za kulturno antropološka istraživanja fenomen izbjeglištva predstavlja izazovno područje budući da proučavanje ljudi bez mjesta (iz-mještenih, displaced), dekonstruira tradicionalne antropološke predodžbe o odnosu kulture, prostora, mjesta, koncepte terenskog istraživanja itd (Malkki 1992, 1995; Clifford 1988) Ta pitanja su danas posebno aktualna u kontekstu procesa globalizacije gdje pojačano kretanje ljudi, roba, informacija i kultura predstavlja svakodnevnu pojavu. Doktorski rad će se prvenstveno temeljiti na multidisciplinarnim istraživanjima koja kritički promišljaju i dekonstruiraju koncept izbjeglice (iz tog razloga odvajam pojam izbjeglice od fenomena izbjeglištva). Pod time mislim na već razvijene političke i institucionalne prakse, prateće političke i znanstvene diskurse koji služe kao pravni i politički okvir za razumijevanje i praktično suočavanje s fenomenom izbjeglištva koji esencijaliziraju izbjeglicu kao objekt-subjekt znanja i upravljanja (Malkki 1995; Zetter 1991; Haddad 2004; Nyers 2006). Kako bi se dekonstruirao pojam izbjeglice potrebno je propitati i prikazati temeljne političke i filozofske koncepte i prakse na kojima se temelji suvremeni politički sustav (sustav nacija-država itd.)(arendt 1958; Soguk 1999; Ong 1999). U tom smislu, rad će se najviše temeljiti na istraživanjima koja su povezivala fenomen izbjeglištva sa suvremenim politikama ljudskih prava i procesima politizacije biološke dimenzije ljudskog života koje je opisao Foucault pojmom biopolitika (Agamben 1998; Nyers 2006; Fassin 2005; Kumar Rajaram i Grundy-Warr 2004, 2007; Ticktin 2006). Prihvaćajući tezu da politizacija biološkog života predstavlja odlučni događaj moderniteta (Agamben 1998) rad će istražiti vezu između bio-politizacije i temeljnih principa moderniteta. Rad će pokazati kako je epohalna perspektiva moderne (njezino praktično- povijesno i teorijsko naslijeđe), prijelaz u postmoderno stanje (Lyotard 2005), povezana s usponom vrijednosti biološkog života, na tragu tvrdnje Waltera Benjamina: Vrijedilo bi ispitati izvor dogme o svetosti života. Možda je, ili, točnije vjerojatnije jeste da je nedavna pojava, kao zadnja zabluda zapadnjačke tradicije, tražiti sveca, kojega je ona izgubila u kozmičkoj nedokučivosti. (Benjamin 1971) Istraživanjem te veze rad će propitati ključne teorijske i političke koncepte i prakse koje utječu na konstrukciju okvira za suočavanje sa fenomenom izbjeglištva. U nekoj široj vremenskoj i teorijskoj perspektivi rad bi trebao poslužiti kao doprinos u pokušaju rekonceptalizacije nekih temeljnih načela moderne političke filozofije (Agamben 2007,; Balibar 2004; Ranciere 1997; Kumar Rajaram i Grundy-Warr 2007). Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Polazeći od hipoteze da moderna politizacija biološkog života bitno definira politički, pravni i institucionalni okvir u kojem se definira i praktično-politički uokviruje suvremeni fenomen izbjeglištva, rad će detaljnije proučiti vezu temeljnih principa Moderne (praktično-povijesnog i teorijskog nasljeđa) i moderne politike sa politizacijom biološkog života (biopolitikom). Cilj istraživanja bit će potpunije razumijevanje fenomena izbjeglištva te doprinos svim problemski- orijentiranim, kritičkim proučavanjima fenomena u kulturno-antropološkoj perspektivi. Nadalje, istraživanje će iznova propitati neke temeljne koncepte na kojima je izgrađena suvremena politička filozofija u potrazi za odgovorima na izazove koje postavlja suvremena situacija. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad će se temeljiti na opsežnom istraživanju relevantne literature iz različitih disciplina društveno-humanističkih znanosti (filozofija, pravo, povijest, politologija, kulturna antropologija, izbjeglički studiji itd.). Dio navedene literature osim interpretativnog dijela posjeduje bogatu etnografsku građu o fenomenu izbjeglištva. Izbjeglištvo je globalni fenomen tako da se dostupni etnografski podaci odnose na različite dijelove svijeta pokrivajući i više kontinenata (Marcus 1995; Gupta i Ferguson 1997). Budući da će se, između ostalog, rad baviti i institucionalnim i pravnim okvirom izbjeglištva, jedan dio će biti posvećen analizi i interpretaciji službenih dokumenata, pravilnika, izvještaja te analiza i istraživanja međunarodnih organizacija, vlada i nevladinih udruga / 7

240 Uz navedene izvore u radu će biti korišteni i neki autobiografski elementi tj. autorova osobna sjećanja i iskustva budući da je i sam bio izbjeglica (Reed-Danahay 1997; Okely i Callaway 1992). Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Istraživanjem bi se stvorili preduvjeti za sustavno multidisciplinarno znanstveno bavljenje fenomenom izbjeglištva u suvremenom svijetu. Problemski pristup fenomenu će otvoriti raznovrsne teorijske i istraživačke perspektive te ponuditi analitička pomagala za potpunije razumijevanje ovog složenog fenomena. Istraživanje će biti značajan prilog sustavnom proučavanju fenomena izbjeglištva u okvirima hrvatske etnologije i kulturne-antropologije gdje do danas nisu vođena sustavna istraživanja navedenog fenomena. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Agamben, Giorgio The coming community. Minneapolis: University of Minnesota Press. 2. Agamben, Giorgio Homo sacer. Stanford University Press. 3. Arendt, Hannah The Origins of Totalitarianism.Cleveland and New York: Meridian Books. 4. Balibar, Etienne We, the People of Europe?. Princeton University Press. 5. Benjamin, Walter Uz kritiku sile. Zagreb: Studentski centar. 6. Clifford, James The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. 7. Fassin, Didier Compassion and Repression: The Moral Economy of Immigration Policies in France. Cultural Anthropology 20.3: Foucault, Michel The History of Sexuality: Volume 1. New York: Pantheon Books. 9. Gupta, Akhil i James Ferguson Anthropological Locations. Boundaries and Grounds of a Field Science. Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press. 10. Haddad,Emma Who is (not) a Refugee?, EUI Working Paper SPS, No. 2004/ Harrell-Bond,B.E. i Voutira, E Anthropology and study of refugees, Anthroplogy Today. Vol 8. No Kumar Rajaram, Prem i Grundy-Warr The Irregular Migrant as Homo Sacer: Migration and Detention in Australia, Malaysia, and Thailand. International Migration 42.1: Kumar Rajaram, Prem i Grundy-Warr.2007.Borderscapes: Hidden Geographies and Politics at Territory's Edge. Minneapolis and London: University of Minnesota Press. 14. Lyotard, Jean-Francois Postmoderno stanje. Zagreb: Ibis grafika. 15. Malkki, Liisa National Geographic: The Rooting of Peoples and the Territorialization of National: Identity among Scholars and Refugees. Cultural Anthropology, Vol. 7, No Malkki, Liisa Refugees and Exile: From "Refugee Studies" to the National Order of Things. Annual Review of Anthropology, Vol Malkki, Liisa. Speechless Emissaries: Refugees, Humanitarianism and Dehistorization. Cultural Anthropology 11: / 7

241 18. Marcus, E. George (1995): Ethnography in/of the World System: The Emergence of Multi-Sited Ethnography. Annual Review of Anthropology Nyers,Peter Rethinking Refugees: Beyond States of Emergency, New York i London: Routledge. 20. Okely, Judith i Helen Callaway (ur.) Anthropology and Autobiography. London i New York: Routledge. 21. Ong, Aiwa Buddha is Hiding: Refugees, Citizenship, the new America. Berkeley: University of California Press. 22. Ranciere, Jacques On the shore of politics. London: Verso. 23. Reed-Danahay, Deborah E. (ur.) Auto/ethnography. Rewriting the Self and the Social. Oxford i New York: Berg. 24. Schmitt, Carl Political Theology. Baskerville: The MIT Press. 25. Soguk, Nevzat States and Strangers: Refugees and Displacements of Statecraft. Minneapolis: University of Minnesota Press. 26. Ticktin, Miriam Where ethics and politics meet: The violence of humanitarism in France. American Anthropologist. Vol. 107.No.4. York: Routledge. 27. Zetter, Roger Labelling Refugees: Forming and Transforming a Bureaucratic Identity, Journal of Refugee Studies 4:1. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 5000 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Etnološka baza podataka kao izvor znanja o etničkim i nacionalnim identitetima, Branko Đaković / 7

242 Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Đaković Branko IZJAVA Potpis Duško Petrović, dipl. etnolog Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Duško Petrović, dipl. etnolog / 7

243 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Duško Petrović Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6901 hrvatski Fenomen izbjeglištva i biopolitika: problematiziranje temeljnih koncepata, kulturno-antropološka perspektiva Refugeneess and biopolitics: rethinking key concepts in cultural anthropology perspective humanističke znanosti/etnologija i antropologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr.sc. Branko Đaković, red.prof. Filozofski fakutet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska bdakovic@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr.sc. Tomislav Pletenac, izv.prof. 2. dr.sc. Jadranka Grbić, red. prof. 3. dr.sc. Branko Đaković, red. prof. 4. Filozofski fakutet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakutet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakutet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska tpletena@ffzg.hr jgrbic@ffzg.hr bdakovic@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo redovna sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakuteta u Zagrebu , točka Ad Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

244 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Na javnoj obrani teme doktorskog rada kandidatu je pokazao zavidno znanje iz predmetnog područja i jasno izložio temeljne teze rada. Komisija i prisutni profesori i studenti doktorskog studija nisu imali nikakvih konceptualnih zamjerki. 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Zahvaljujući različitim tehnologijama umrežavanja pokazujese kako su analitički koncepti koji su se dugo vremena smatrali neupitnima nedostatni za razumijevanje društva i kulture današnjice. Implikacije analitičke nemoći su višeslojne i zadiru u područja prava i politike, s obzirom da su te dvije domene standradno mjesto u kojem su analitički koncepti pronalazili mjesto primjene. Stoga dobar dio prava i politike danas proizvodi paradoksalne situacije s nejasnim posljedicama (primjerice propisi koji se ne mogu provesti s obzirom da bi zahtijevali nadnacionalnu vlast s jakim ovlastima, kao primjerice neuspjeh ACTA zakona ili nemogućnost regulacija financija unutar Euro zone). Deregulacija društva u skladu s doktrinom «oslobođenja» gospodarskih potencijala umjesto da oslabljuje ulogu državnog i ideološkog aparata, upravo povećava regulaciju države s obzirom da se, izgleda, takva deregulacija i privatizacija može sprovesti isključivo uz snažno uplitanje države, kao političkog reprezenta moći. U takvim uvjetima istraživanje izbjeglica i azilanata zahtijeva prvenstveno konstrukciju novog analitičkog aparata. Upravo u tom smjeru kreće istraživanje u ovoj doktorskoj disertaciji. Kandidat će proći kroz opsežan povijesni i teorijski korpus literature koji se bavi azilantima, a posebno se osvrnuti na ključni termin «golog života» kojeg uvodi Giorgo Agamben. Naime, u Agambenovom shvaćanju cijeli se politički i pravni aparat oslanja na svetost života kao neupitne činjenice. No, taj sveti život je duboko u sebi ambivalentan. S jedne strane to je mjesto koje se čuva i štiti, ali s druge on se može pojaviti kao prijetnja poretku. «Goli život» ne postoji kao entitet odvojen od ukupnosti tehnologije moći, on je uvijek njome proizveden, poput ostatka od označavanja. Sukladno tome on je reguliran na osobit način, ali i posjeduje potencijal za imaginiciju i invenciju drugačijih simboličkih sustava. Stoga se i izvanredno stanje uspostavlja upravo u trenutku kada «goli život» postaje vidljiv. Kandidat će osim povijesnog pregleda konstrukcije azilanta u perspektivi bio-političke moći krenuti i prema razumijevanju, odnosno dekonstrukciji nekih osnovnih polazišta za kulturnu antropologiju poput koncepata mjesta i vremena koji u novoj optici doživljavaju neočekivane transformacije. Mišljenje i prijedlog: Smatramo da će rad obilovati originalnim uvidima u području antropologije. Također kandidat je već do sada pokazao znanstvenu spremnost za obradu ovako zahtijevnog, prvenstveno teorijskog zahvata u antropologiju koji zahtijeva šitroki intardisciplinarni zahvat. Stoga predlažemo da se odobri sinopsis i tema rada. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Fakultetsko vijeće je predložilo promjenu naslova Fenomen izbjeglištva i biopolitika: problematiziranje temeljnih koncepata, kulturno-antropološka perspektiva u Fenomen izbjeglištva i biopolitika - problematiziranje temeljnih koncepata, kulturno-antropološka perspektiva koju je komisija prihvatila. Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): 2 244

245 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Obrana se planira u akademskoj godini 2012/13 u zimskom semestru. Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 3 Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1.(predsjednik Povjerenstva) dr.sc. Tomislav Pletenac, izv.prof. 2. dr.sc. Jadranka Grbić, red. prof. 3. dr.sc. Branko Đaković, red. prof U Zagrebu, M.P

246 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Grga Frangeš Filozofski fakultet Poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 6957 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Dinka Jeričević, Neven Frangeš Datum i mjesto rođenja: Zagreb, Hrvatska Adresa: 26. divizije 7, Lovran Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: grga@mjestopodsuncem.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomirani etnolog, Diplomirani informatolog - smjer muzeologija : Centar za dopisno obrazovanje "Birotehnika", program opće gimnazije 2011: Stručni suradnik konzervator pri Konzervatorskom odjelu u Rijeci 2010: Savjetnik za lokalni i regionalni razvoj pri agenciji Mjesto pod suncem d.o.o : Stručni suradnik za kulturnu baštinu, Javna ustanova "Park prirode Učka" 2006: DTP operater u grafičkom studiju/tiskari Heroina d.o.o : Kurir na biciklu za tvrtku Bicikl Ekspres d.o.o : Samostalna grafička djelatnost - grafički realizirao znanstvene časopise "Diskrepancija" i "Polemos", serija ilustracija za izdanja Novinsko izdavačkog poduzeća "Školske Novine" 2000: Honorarni suradnik u "Jutarnjem Listu" : Honorarni suradnik na novinarskim i grafičkim poslovima časopisa za kulturu civilnog društva "Arkzin" Objavljeni članci: 2010: Transhumancija - transnacionalizam: šarplaninski ovčari na Učki. Studia ethnologica Croatica, Vol. 22. No. 1, Filozofski fakultet u Zagrebu. Izvorni znanstveni rad 2010: Park prirode Učka - Zaštićeno područje kao mjesto namijenjeno društvenom sjećanju., Etnološka istraživanja, Vol.1 No.15, Etnografski muzej u Zagrebu. Prethodno priopćenje 2008: Ethnological Research as a Source of Data for Designing Strategies of Sustainable Development of Rural Regions. Case study: Žumberak, Etnološka istraživanja, Vol.1 No.12/13, Etnografski muzej u Zagrebu. Izvorni znanstveni rad 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. 246

247 Prihvaćeno za objavu: 2011: Rapski zagoni - višeprostorni suhozidni objekti za razvrstavanje ovaca. Rapski zbornik, Grad Rab. Prethodno priopćenje; Izlaganja na znanstvenim skupovima: Projekt dragodid.org - važnost suhozidne baštine u ekologiji, ambijentalnosti i održivom razvoju mediteranskih krajolika, na: Sustainable Development through Responsible Tourism, Deša /Hrvatski institut za turizam/regione Marche, Dubrovnik "Transhumancija transnacionalizam: šarplaninski ovčari na Učki", na: Etnografije putovanja: transnacionalne prakse migranata, Hrvatsko etnološko društvo, "Kratka povijest ljudskog korištenja Učke iz perspektive Lovranana" na: Stoljetna tradicija zdravstvenog i kupališnog turizma u Lovranu, Katedra čakavskog sabora općine Lovran, "Mitološka staza Trebišća Perun i muzejska zbirka u Trebišćima", na: Hrvatski početci na padinama Učke i Peruna, Katedra čakavskog sabora općine Mošćenička Draga, NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Međuodnos tradicijskih stočarskih praksi i okoliša jugoistočne Europe Inter-relationship of Traditional Pastoralist Practices and the Environment of South- Eastern Europe 6.06 Etnologija i antropologija, antropologija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: Prof. Dr.Sc. Branko Đaković Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju bdakovic@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 2006: Etnološka kartografija, Studia ethnologica Croatica, 18, Zagreb, : Putovima stočara i stoke, Dalmatinska zagora nepoznata zemlja (katalog), Zagreb, : Annual (ritual) fires, Makedonski folklor, god. XXXIII, br. 64, Skopje, Prvi mentor: 2007/2008: Carbo vegetabilis ugljenari cope vuglenice, Etnološka istraživanja 12/13, Zagreb, 2007/2008, ; : Plants, and Geographical Names in Croatia, Čargonja, H; Đaković, B.(2008): Collegium Antropologicum, volume 32, 3. Zagreb, : Obredne vatre u godišnjem ciklusu: etno-kartografski pregled; Kodovi slovenskih kultura, 10, Beograd, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME 247

248 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Stočarstvo se na području jugoistočne Europe odvija najmanje posljednjih 8000 godina te je od svih tradicijskih gospodarskih praksi najekstenzivnije utjecalo na ovdašnji prirodni okoliš. Kroz to djelovanje stvoreni pastoralni krajolici postali su stabilizirani ekosustavi koji su predstavljali esencijalni dio održivog ekonomskog korištenja šireg okoliša od strane ljudske populacije. Promjene društveno-gospodarskih okolnosti u XX. st. uzrokovale su nagli pad tradicijske stočarske aktivnosti, što nadalje dovodi do niza mjerljivih disruptivnih promjena u okolišu. Ovaj rad je pokušaj da se kroz kvantitativnu sistemsku analizu etnografske i arheološke materije o tradicijskim stočarskim praksama kvantificira njihov cjelokupni ekološki, energetski i ekonomski učinak i značaj, da se objasne razlozi njihova recentnog opadanja, te da skrene pozornost na nastavljenu važnost ovih drevnih gospodarskih obrazaca u budućnosti. In south-east Europe pastoralism has been present for at least 8000 years, and out of all traditional economic practices it has influenced it's natural environment most extensively. Pastoral landscapes created trough this influence have become stable ecosystems that represented an essential part of sustainable economic use of wider environment by human populace. Changes of socio-economic circumstances in the XX. century have caused a sudden drop in traditional pastoralist activity, which in turn leads to a series of measurable disruptive changes in environment. This thesis is an atempt to subject etnographic and archeological material on traditional pastoralist practices to quantitative systems analysis and thus quantify their full ecological, energetic and economic effect and importance; to explain the causes of their recent decline, and to point out the continued importance of this ancient economic forms in the future. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Arheološke spoznaje ukazuju da se stočarstvo kao gospodarska aktivnost na području jugoistočne Europe odvija najmanje posljednjih 8000 godina. (FORENBAHER, 1996; FORENBAHER, 2006) Zajednice ljudi koje su se kroz taj period bavile stočarstvom ustanovile su raznolike prakse i obrasce iskorištavanja pašnjačkih resursa koje su ovisile kako o specifičnostima okoliša, tako i o potrebi za različitim krajnjim proizvodima njihova rada. (BARTOSSIEWICZ(ur.), 1999; HALSTEAD, 1987) Kao rezultat tog evolutivnog procesa, na ovom prostoru još u recentna vremena nalazimo niz vrlo različitih obrazaca gospodarenja istim životinjama: nomadsko stočarstvo, polu-nomadsku i lokalnu transhumanciju, nenadgledanu ispašu na komunalnim pasištima te brojne druge lokalno specifične varijacije, što je osvjedočeno u brojnoj etnografskoj i antropogeografskoj literaturi (MARKOVIĆ, 2003; NIMAC, 1940 itd.) a bilo je i predmet nešto manjeg broja poredbenih istraživanja. (ĐAKOVIĆ, 1994) Zajednička svim ovim obrascima je inherentna održivost evoluirana kroz tisuće godina prakse dugoročno gledano baštinjeni su i nastavljani samo oblici gospodarenja koji su omogućavali kontinuiranu, sigurnu i pravednu eksploataciju okolnog krajolika. Odmaci od ove održive norme neizbježno su dovodili do samokorekcija kojemu svjedoče i elementi običajnog prava stočara ali i pisani povijesni dokumenti. (MARKOVIĆ, 1980) Međunarodna (CONSERVATION INTERNATIONAL, 2008) i domaća (PAVOKOVIĆ, 2007) ekološka literatura upućuje nas na zaključak da je od svih ljudskih tradicijskih gospodarskih praksi upravo stočarstvo, krčenjem i održavanjem pašnjačkih površina te prateće infrastrukture poput lokvi i pojila, najekstenzivnije utjecalo na okoliš i ekosustave jugoistočne Europe. Oko njega se tijekom tisućljeća stabilizirao skup mozaičnih šumskih, livadnih, krških i vodenih ekosustava koji su u konačnici znatno doprinjeli biodiverzitetu ovih područja. Ovi pastoralni krajolici su predstavljali esencijalni dio ekonomskog korištenja prirodnog okoliša od strane ljudske populacije, pretvorivši za druge vrste gospodarske aktivnosti marginalna područja u važan i održivo iskorištavan prehrambeni resurs. (KAZAKOVA, 2010) Uslijed promjena društveno-gospodarskih okolnosti tijekom posljednjeg stoljeća dolazi do sve raširenijeg napuštanja tradicijskih stočarskih praksi. Pad u stočarskoj eksploataciji krajolika dovodi do niza disruptivnih promjena u krajoliku: raširene sukcesije pašnjačkih staništa u manje produktivne biotope mlade šume i makije, nestanka brojnih vodenih mikro-staništa prestankom održavanja lokvi i pojila te općenitog smanjenja količine raspoloživih površinskih voda i podzemnih voda uslijed povećanja biljne evapotranspiracije. Uzrok odumiranja tradicijskih stočarskih praksi ne nalazi se u padu potražnje - potreba za prehrambenim proizvodima stočarstva u današnjoj je brojnoj ljudskoj populaciji veća nego ikad. Ono je u srži energetski problem. U vrijeme koje korespondira ovom trendu ljudske su aktivnosti u sve većoj mjeri postale energetski subvencionirane fosilnim gorivima što je dovelo do golemog porasta ekonomske produktivnosti, ali i cijene ljudskog rada osnovnog izvora energije na koji se oslanjaju tradicijske gospodarske prakse. Rečeni porast produktivnosti dolazi uz cijenu neusporedivo smanjene ukupne energetske efikasnosti. Tradicijske stočarske prakse morale su logikom preživljavanja donositi više prehrambenih kalorija energije nego što je u njih uloženo - taj se omjer ovisno o području i metodama kretao od 10:1 15:1. S druge strane, moderne proizvodne metode iznimno su energetski rastrošne ukoliko uzmemo u obzir subvencije koje dobivaju od fosilnih goriva; za svaku dobivenu kaloriju prehrambene vrijednosti utrošeno je i do 30 kalorija energetske subvencije. (GOMEZ-IBANEZ,1977) Tradicijske stočarske prakse od najizravnija su i najefikasnija metoda konverzije solarne energije u visokokvalitetne proteine i masnoće potrebne čovjeku, koristeći pritom za ostale gospodarske aktivnosti nebitna područja. (SMIL, 2002) U doba kada energetski kredit koji dobivamo od fosilnih goriva prestaje biti gledan kao neupitna i trajna pogodnost, ovo 248

249 je iznimno važan podatak koji valja uračunati u buduće strategije osiguravanja prehrambenih resursa. (SMIL 2007) Krajnji je cilj ovog rada da skrene pozornost na potencijalnu nastavljenu važnost ovih drevnih gospodarskih obrazaca, te već postojeće i potencijalne adaptacije istih u današnje fluidne globalne ekonomske i socijalne prilike. (FRANGEŠ, 2010) Predloženi pristup tematici tradicijskog stočarenja počiva na teorijskim zasadama kvantitativne sistemske analize društava i ekosustava postavljenim od strane ekologa Howarda T. Oduma. (ODUM, 2007). Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Hipoteze istraživanja: kao primarna ekonomska djelatnost, tradicijske stočarske prakse većinom su formirane okolišnim faktorima te su i same imale izniman povratni utjecaj na istraživani okoliš jugoistočne Europe; tradicijski obrasci stočarenja spadaju u najizravnijie i najefikasnije metoda konverzije solarne energije u prehrambenu vrijednost te su sve do industijalizacije predstavljale nezamjenjivu okosnicu prehrambene samopstojnosti istraživanih područja; neizvjesna perspektiva energetske podloge globalne ekonomije nalaže preispitivanje važnosti ovih drevnih gospodarskih obrazaca te već postojećih i potencijalnih adaptacije istih u današnje fluidne ekonomske i socijalne prilike. Ciljevi istraživanja: sastaviti povijesni pregled razvoja tradicijskih stočarskih praksi na području jugoistočne Europe iz perspektive međuodnosa ljudskih zajednica i okoliša; determinirati ekonomske i socijalne razloge izumiranja tradicijskih stočarskih praksi; kvantificirati cjeloukupnu izravnu i posrednu ekološku energetsku i ekonomsku vrijednost tradicijskih stočarskih praksi; pronaći postojeće primjere adaptacija rečenih praksi u suvremene ekonomske i socijalne prilike te razmotriti nove. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad ima poredbeno-analitički pristup etnografskoj i arheološkoj građi što nameće istraživanje razmjerno širokog geografskog područja na kojemu se manifestira dovoljno raznolik raspon obrazaca tradicjskog stočarenja i eksternih utjecaja. Primarna područja interesa obuhvaćena unutar naziva Jugoistočna Europa su jugoistočni dio europskih Alpa, istočna obala Jadrana, Dinarsko gorje, Šar Planina, i gorje Pindus. Objedinjujući faktor ovog područja je da se radi o koridoru kojim se stočarstvo prvotno, u relativno brzom procesu neolitizacije, proširilo iz Male azije u zapadnu Europu, te stoga međuodnose tradicjskog stočarstva s okolišem možemo analizirati u usporedivim vremenskim okvirima. Specifično za ovo područje je i rašireno prisutstvo prabalkanskog vlaškog kulturnog sloja koji se osobito ističe u pastirskim zajednicama te postavlja zanimljive referentne točke u poredbama. Terenski dio istraživanja odvija se na lokalitetima Velika Planina (Slovenija), Učka i Ćićarija, kvarnerski otoci, otok Pag, Velebit, Maglić (BiH), Šar Planina (Makedonija) uz moguće dodatke novih lokacija. U radu će kao izvor podataka biti opširno korišten etnografski i arheološki materijal o širem području obuhvata istraživanja prikupljen iz literature, a predviđen je i poredbeni osvrt na analogne obrasce iz drugih krajeva Europe i svijeta. Obrada prikupljenih informacija sljedi teorijske zasade kvantitativne analize kompleksnih sustava postavljene od strane ekologa Howarda T. Oduma i dalje razvijene od strane energetičara Vaclava Smila. Za široku sintezu zaključaka o problematici tradicijskog ekstenzivnog stočarstva biti će upotrebljeni rezultati i podatci različitih znanstvenih disciplina sa obje strane podjele na prirodne i društvene znanosti. Predviđeni metodološki postupci su: etnografski terenski rad - strukturirani razgovori sa sadašnjim i nekadašnjim sudionicima tradicijskih stočarskih praksi; - dokumentiranje radnih procesa i materijalnih sredstava tradicijske stočarske proizvodnje; - bilježenje specifičnih lokalnih okolišnih faktora koji utječu na tradicijske stočarske prakse kao i povratnih utjecaja koje one ispoljavaju na okoliš; prikupljanje i interpretacija podataka vezanih uz tradicijsko stočarstvo iz literature drugih - arheologije; - ekologije; - ekonomije; - energetike; znanstvenih disciplina 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja 249

250 kvantitativne analize prikupljenih podataka - analiza energetskih unosa, efikasnosti i iznosa tradicijskih stočarskih praksi - analiza ekonomskih i tržišnih odrednica tradicijskih stočarskih praksi - analiza utjecaja i uloge tradicijskih stočarskih praksi u ekosustavima kvalitativna analiza prikupljenog materijala - identifikacija motiva i odnosa pojedinaca i zajednica koje prakticiraju tradicijsko stočarstvo naspram njihove djelatnosti, načina života i okoliša; - identifikacija geneze različitih kulturnih obrazaca vezanih uz tradicijsko stočarstvo; sinteza zaključka - Interpolacija sakupljenih spoznaja naspram početnih hipoteza istraživanja Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Očekivani znanstveni doprinos ovoga rada jest širok pregled povijesti, ekonomske i ekološke podloge tradicijskih stočarskih praksi na područjima jugoistočne Europe, koji implicira moguće daljnje društvene uloge i razvojne smjerove ove prakse. Metodološka inovacija unutar kulturne antropologije jest upotreba sistemske analize kako bi se sagledao i kvantificirao ukupan ekonomski i ekološki utjecaj stočarskih praksi. Na praktičnoj razini cilj je rada pružiti relevantne informacije i projekcije kreatorima agrarnih, okolišnih i razvojnih politika usmjerenih na stočarstvo i tradicionalno stočarske krajeve, ali i onih koje se bave sigurnošću opskrbe hranom. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) BARTOSSIEWICZ, Laszlo, GREENFIELD Haskel J. (ur) Transhumant pastoralism in Southern Europe - recent perspectives from archaeology, history and ethnology, Amulett, Budapest CONSERVATION INTERNATIONAL. HOGAN, Michael C "Biological diversity in the Mediterranean Basin", Encyclopedia of Earth, National Council for Science and the Environment, Washington. (pristup ) ĐAKOVIĆ, Branko Tradicijski oblici suradnje u radu s domaćim blagom. doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. FRANGEŠ, Grga "Transhumancija - transnacionalizam: šarplaninski ovčari na Učki". Studia ethnologica Croatica, 22(1): FORENBAHER, Stašo "Das Velebit-Gebirge: die 9000-jährige Geschichte von Menschen, Ziegen und Schafen in einer Gebirgskette an der Adriaküste", Das Altertum, 41: FORENBAHER, Stašo, MIRRACLE, Preston T The spread of farming in the Eastern Adriatic. Documentae Praehistorica, 33: GOMEZ-IBANEZ, Daniel A Energy, Economics, and the Decline of Transhumance. Geographical Review 67(3): HALSTEAD, Paul Traditional and Ancient Rural Economy in Mediterranean Europe: Plus ça Change. The Journal of Hellenic Studies, 107 : KAZAKOVA, Yanka. STEFANOVA, Vyara High Nature Value Farming in the Western Balkans: Current Status and Key Challenges a Scoping Document. European Forum on Nature Conservation and Pastoralism, Sofia MARKOVIĆ, Mirko, "Narodni život i običaji sezonskih stočara na Velebitu", Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 48: MARKOVIĆ, Mirko Stočarska kretanja na Dinarskim planinama. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb. NIMAC, Franjo, "Čobanovanje: Život i tradicije pastira dalmatinske Zagore na bosanskim planinama", Etnografska istraživanja i građa, 2: ODUM, Howard T Environment, Power, and Society for the Twenty-First Century: The Hierarchy of Energy, Columbia University Press, New York. PAVOKOVIĆ, Gordana, RANDIĆ, Marko Utjecaj stočarstva na bioraznolikost i strukturu krajobraza 250

251 kvarnerskih otoka. izlaganje na Međunarodna konferencijia o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine, Šibenik, SMIL, Vaclav "Eating Meat: Evolution, Patterns, and Consequences", Population and Development Review, 28(4): SMIL, Vaclav Energy in Nature and Society:General Energetics of Complex Systems, MIT Press, Cambridge, Massachusetts. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) ,00 kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja ,00 kn Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Branko Đaković (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis Grga Frangeš (ime i prezime doktoranda) IZJAVA 3 Navesti samo ako je potrebno 251

252 Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Grga Frangeš (ime i prezime doktoranda) M.P. 252

253 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Dipl. etnolog/informatolog Graga Frangeš Filozofski fakutet 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije 6957 hrvatski Međuodnos tradicijskih stočarskih praksi I okoliša jugoistočne Europe Inter-relationship of Traditional Pastoralist Practices and the Environment of South-Eastern Europe Etnologija i antropologija, antropologija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: Prof. dr. sc. Branko Đaković Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju bdakovic@ffzg.hr Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Dr. sc. Tomislav Pletenac, izv. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu tpletena@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Andrea Matošević, doc. 3. Dr. sc. Branko Đaković, red. prof. Svučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Sveučilišta u Zgrebu andrea.matosevic@gmail.com bdakovic@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 21. veljače točka Ad Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

254 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Na javnoj obrani teme doktorskog rada kandidatu je pokazao da vlada znanjem iz predmetnog područja i jasno izložio temeljne teze rada. Komisija i prisutni profesori i studenti doktorskog studija nisu imali nikakvih konceptualnih zamjerki. 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Rad ima poredbeno analitički pristup etnografskoj I relevantnoj arheološkoj građi u istraživačkim postupcima na širokom geografskom području na kome se manifestira raznolik raspon obrazaca tradicijskog stočarstva I eksternih utjecaja u sinkronijskoj I dijakroniskoj dimenziji. Sustavno su prezentirani objedinjujući faktori na prostoru jugoistočne Europe kao koridora na kome se stočarstvo proširilo iz Male Azije sa specifičnostima koje karakterizira rašireno prisustvo prabalkanskog vlaškog kulturnog sloja poglavito u strukturi pastirskih zajednica. Zajedničko svim obrascima je inherentna održivost evoluirana kroz tisućljetne prakse, a održivi I specifični oblici gospodarenja omogućavali su kontinuiranu eksploataciju okolnog krajolika I ekosustava što je doprinijelo biodiverzitetu šireg područja. Usljed društveno-gospodarskih okolnosti tijekom posljejdnjeg stoljeća dolazi do značajnog napuštanja stočarskih praksi što dovodi do niza disruptivnih promjena u krajoliku. Odumiranje nekih stočarskoh praksi, s evidentno maksimalno iskoristivim prirodnim I energetskim potencijalioma potencira I problem budućih strategija osiguranja prehrabenih resursa. Kandidat će definirati ekonomske I socijalne razloge izumiranja navedenih praksi te kvantificirati cjelokupnu izravnu I posrednu ekološku energetsku I ekonomsku vrijednost unutar suvremenih ekonomskih I socijalnih prilika. Mišljenje i prijedlog: Smatramo da će u radu doći do izražaja originalan pristup, do sada manje poznat i zastupljen u okvirima etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja, a znanstveno utemeljen kao vrijedan doprinos budućim istraživačkim smjernicama. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Obrana se planira u akademskoj godini 2012/13. u zimskom semestru Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis 2 254

255 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: 1.Dr. sc. Tomislav Pletenac, izv.prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Dr. sc. Andrea Matošević, doc. 3. Dr. sc. Branko Đaković, red. prof U Zagrebu, M.P

256 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Ksenija Škarić Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski srudij povijesti umjetnosti Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 6742 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Ivo / Olga Datum i mjesto rođenja: Adresa: Brune Bušića 4, Zagreb Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: kskaric@h-r-z.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE završila muzičku školu Pavao Markovac u Zagrebu kao glazbenik-trubač diplomirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Škola primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, kiparske tehnike Pedagoški obrazovni centar u Zagrebu Osnovna škola Većeslav Holjevac u Zagrebu od voditeljica Odjela za polikromiranu skulpturu u Hrvatskom restauratorskom zavodu od godine ispitivač na stručnim ispitima za stjecanje zvanja u konzervatorskorestauratorskoj struci pročelnica Službe za pokretnu baštinu u Hrvatskom restauratorskom zavodu konzervator-restaurator u Hrvatskom restauratorskom zavodu (do kao suradnik) suradnik konzervatora-restauratora u Zavodu za restauriranje umjetnina vanjski suradnik u Zavodu za restauriranje umjetnina nastavnica u Školi za tekstil, kožu i dizajn nastavnica likovnog odgoja u osnovnoj školi Narodni heroj Anka Butorac nastavnica likovnog odgoja u osnovnoj školi Posavski partizanski odred Bibliografija 1.Restauriranje rezbarenoga, polikromnog raspela iz katedrale u Senju, u: Senjski zbornik 29, (ur.) Ante i Miroslav Glavičić, Senj: Senjsko muzejsko društvo Gradski muzej Senj, 2002., Preventivno konzerviranje drvenog sakralnog inventara na području Hrvatskog zagorja (sa Miroslavom Pavličićem), u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 28, (ur.) Krešimir Filipec i Gordana Božić-Goldstein, Zagreb: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 2004., Konzervatorsko-restauratorski radovi na oltaru Majke Božje Loretske iz župne crkve svetog Jurja 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 256

257 2 u Plešivici, u: Oltar Majke Božje Plešivica, katalog izložbe, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, Usporedna istraživanja vezana uz restauriranje raspela iz župne crkve sv. Ane u Rozgi (sa M. Wolff Zubović), u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 31/32, (ur.) Blanda Matica i Gordana Jerabek, Zagreb: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 2007./2008., Nekoliko novina vezanih uz restauriranje oltara Majke Božje Loretske iz župne crkve sv. Jurja u Plešivici, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 31/32, (ur) Blanda Matica i Gordana Jerabek, Zagreb: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 2007./2008., Suodlučivanje u konzervatorskoj struci, Kvartal. Kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj I/2008, (ur.) Vlasta Zajec, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008., Zaboravljeni model, Kvartal. Kronika povijesti umjenosti u Hrvatskoj IV/2008, (ur.) Vlasta Zajec, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008., Repolikromiranje, restauriranje, konzerviranje. Prilog diskusiji o valorizaciji polikromije na drvenoj polikromiranoj skulpturi, Peristil. Zbornik radova za povijest umjetnosti 52, (ur.) Ivanka Reberski, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2009., "Caeruleum" na oltarima Johannesa Komersteinera, Portal, godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, (ur.) Višnja Bralić i Luka Bekić, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2010., Posteri 1.Restoration of the polychrome Altar of Our Lady of Loreto from the Parish Church of St George, 7. strukovno druženje, Ljubljana: Narodni muzej, Portable XRF as a valuable device for preliminary in-situ pigment investigation of wooden inventory in the Trski Vrh Church in Croatia, (kao koautor uz Vladana Desnicu), E-MRS susreti "Science & Technology of Cultural Heritage Materials: Art conservation and Restoration", Strasbourg, Conservation and Presentation of the Corpi Santi in the Church of St Blasius in Vodnjan, Istria (sa Franom Mihanovićem), IIC kongres "Conservation and the Eastern Mediterranean", Istambul, Transformation of Gothic wooden sculptures of Madonna on the altars dating between 1663 and 1765 in inland Croatia, međunarodni kolokvij pod pokroviteljstvom CIHA "Umetnost okrog Globalni in regionalni pogledi / Art around Global and Regional Perspectives", (ur.) Marjeta Ciglenečki, Gorazd Bence i Polona Vidmar, Maribor: Univerza v Mariboru i Slovensko umetnosnozgodovinsko društvo, NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Polikromija i polikromatori oltara 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Engleski: Polychromy and polychromers of 17th and 18th century altars in northwest Croatia Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Humanističke znanosti / Povijest umjetnosti PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: dr. Mirjana Repanić-Braun Institut za povijest umjetnosti mbraun@hart.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1.Slikarstvo, štukature i djela umjetničkog obrta, u: Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2011., Prvi mentor: 2.Prilog istraživanju zidnih slika u dvorcu Brezovica, u: Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti, radovi sa znanstvenog skupa posvećenog stotoj obljetnici rođenja Anđele Horvat ( ) 54, (ur.) Irena Kraševac, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 257

258 2011., Sakralno slikarstvo od stoljeća, u: Umjetnička topografija Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija, (ur.) Ivanka Reberski, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Školska knjiga, 2008., Paulus Antonius Senser ( ) Prvi barokni slikar u Osijeku, katalog izložbe, Zagreb: Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, Drugi mentor: 3 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): OBRAZLOŽENJE TEME Polikromirani drveni oltari nastali u od razdoblja srednjega vijeka do kraja 18. stoljeća zajedničko su djelo dviju ili triju radionica: stolarske i/ili kiparske i slikarske (slikarsko-pozlatarske). Nakon što bi stolari i kipari dovršili svoje djelo, radove na polikromiranju oltara preuzimala je slikarska radionica, čime je, s obzirom na mogućnosti različite interpretacije kiparske forme, udio slikara polikromatora u konačnom izgledu djela bio velik. Namijenjeni bogoslužju i stoga izloženi propadanju, oltari su se redovito obnavljali, pri čemu je svaki novi sloj polikromacije odražavao umjetničko htijenje određenog razdoblja, ali i osobni ukus naručitelja kao i samog slikara. Rad donosi prvi povijesni pregled slikarskih interpretacija kiparske forme na primjerima restauriranih i konzerviranih oltara iz 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, obrađuje arhivske i tijekom restauratorskih istraživanja prikupljene podatke o polikromatorima te ujedno tumači okolnosti njihova djelovanja. Polychrome wooden altars performed ever since the Middle Ages up to late 18th century were common works of art of two or three workshops: the joiner's and/or the sculptor's and the painter's (painter's-gilder's). After the joiners and the sculptors had completed their work, the polychroming part was taken over by the painter's workshop, which made the share of the painter-polychromer significant, considering the possibility of different interpretations of the sculptural form. The altars, intended for church service and thus subject to deterioration, were regularly underwent renovation, in the course of which each new layer of paint reflected the artistic will of a particular period but also the personal taste of both the commissioner and the artist. This thesis offers the first historical outline of painters' interpretations of the sculptural form based on examples of restored and conserved 17th and 18th century altars in north-west Croatia; it also deals with the archival evidence as well as data concerning polychromers collected during restoration surveys explaining the circumstances in which they acted. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Znatan dio naše kontinentalne likovne baštine 17. i 18. stoljeća zauzimaju drveni oltari, a jedan njihov vid polikromija premda u vrijeme nastanka oltara vrlo cijenjen, ostao je izvan središta istraživanja povijesti umjetnosti. Povijesno-stilska analiza najranije polikromije je u velikom broju slučajeva bila onemogućena naknadnim preslikavanjem oltara, pa su ju omogućila tek konzervatorskorestauratorska istraživanja ili konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni tijekom posljednjih tridesetak godina. Osobito je posljednjih godina, zahvaljujući sve boljoj kvaliteti restauratorske dokumentacije, lakše proučavati tu sastavnicu polikromirane plastike. Prilikom gradnje oltara u 17. i 18. stoljeću podjela posla je bila obavezna. Stolar je gradio drvenu konstrukciju i ponekad rezbario jednostavne ornamente, kipar je rezbario skulpture i zahtjevnije ornamente, a slikar je površinu oslikavao i pozlaćivao. Polikromiranju se pristupilo po završetku svih ostalih radova, kada je oltar već bio postavljen u crkvi. Majstori koji su se bavili polikromiranjem bili su slikari koji su ravnopravno izvodili i druge slikarske narudžbe i vladali drugim slikarskim vrstama poput štafelajnog i zidnog slikarstva. Krajem 18. stoljeća s jačanjem klasicizma, interes za boju u skulpturi slabi pa su u tome razdoblju mnogi dotad višebojni oltari prebojani monokromno ili u blijedoj kromatskoj ljestvici slabo zasićenih boja. Klasicistički ukus pretpostavlja kiparstvo slikarstvu, a polikromiju vidi kao smetnju prije nego kao ravnopravan konstitutivni element polikromirane plastike. Posljedica toga je da umijeće polikromiranja stagnira, a djelatnost polikromatora propada, da bi s vremenom polikromatorske poslove počeli preuzimati dekorateri i soboslikari, pa i graditelji oltara koji su u isto vrijeme stolari, kipari i slikari. Predmet istraživanja u ovome radu nije samo najranija polikromacija, odnosno najstariji sloj polikromije na nekoj oltarnoj cjelini ili skulpturi, već su to i naknadne slikarske intervencije o kojima postoji restauratorska dokumentacija ili se do podataka o njima došlo proučavanjem arhivske građe i uvidom u relevantnu literaturu, s osobitim naglaskom na pojedinostima koje su ranijim istraživačima skulpture bile usputni podatci. Upravo zbog toga je broj evidentiranih slikara polikromatora neočekivano velik i nadmašuje stotinu imena. Neka imena polikromatora nalazimo u ugovorima, kronikama i računima, a često se spominju u objavljenoj literaturi. Druga su imena zasad neobjavljena, što se pretežno odnosi na nalaze na samim oltarima. Naime, većina potpisa na oltarima odnosi se upravo na polikromatore, a ne na kipare koji su na njima radili. Kada je riječ o drvenim oltarima nastalim u 17. i 18. stoljeću, najranija istraživanja polikromije obavljena su zapravo na najstarijim njihovim dijelovima, na gotičkim kipovima i cjelinama uklopljenim u te oltare već prilikom njihove gradnje. Tu je velika skupina gotičkih skulptura Bogorodice s Djetetom koje su uglavnom zbog pripisanih im čudotvornih svojstava bile osobito čašćene pa su stoga i Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 258

259 4 nadživjele stare oltare s kojih su skinute uklopivši se u nove oltarne cjeline. Premda je samo na nekima sačuvan najraniji slikani sloj, analizom tih skulptura i usporedbom sa srodnim umjetninama iz drugih zemalja ustanovljen je razvoj osobina polikromacije od mekog stila do kasnogotičke polikromije s početka 16. stoljeća. Osim rane polikromije, istraživane su stilske i ikonografske promjene nastale uslijed naknadnih slikarskih intervencija. Najznačajnije preobrazbe posljedica su dvaju ključnih povijesnih događaja. Prva preobrazba uslijedila je njihovim očudotvorenjem, s čime se vremenski podudara i postavljanje na barokne oltare u razdoblju poslijetridentske obnove. Tadašnje preobrazbe kreću se u dva smjera. Prvi je likovni, a provodi se repolikromiranjem. Barok ne oponaša zatečeni oslik, već u sklopu nove oltarne cjeline preoblikuje i stare skulpture na način koji ističe njihovu voluminoznost i pojednostavnjuje ih za teatralni pogled iz daljine. Skulpture prolaze i ikonografsku pretvorbu u lik Zaštitnice, pri čemu se odijevaju pravom odjećom, kite nakitom i opremaju atributima vladarske moći, u pravilu srebrnim pozlaćenim žezlima i krunama daleko većih dimenzija od onih koje su imale ranije. Sljedeću jednako važnu preobrazbu donijela je njihova restauracija u 20. stoljeću, koja je izravna posljedica sasvim svjetovnog zanimanja za gotičke Bogorodice kao umjetnine i starine. Ta je preobrazba u namjeri i viđenju restauratora trebala vratiti njihov izvorni izgled, a stvarno ih je oblikovala na posve novi način koji se ne može usporediti ni sa čime što je prethodilo. U dosadašnjim istraživanjima iscrpno je obrađena polikromacija 17. stoljeća. To je bilo moguće zato što su mnogi oltari iz 17. stoljeća restaurirani, pa je ta polikromacija vidljiva. Ona je srodna istovremenim primjerima s područja Slovenije, Austrije i južne Njemačke, a zapažaju se dva osnovna tipa. Prvi i stariji tip polikromije nalazimo na najstarijim drvenim oltarima kontinentalne Hrvatske, počevši od oltara sv. Lovre iz Starog grada Varaždina iz godine pa do otprilike godine, kada taj tip uglavnom nestaje. Taj šareni stil karakterizira višebojni kolorit, nejasna granica između polikromije i slikarstva te dominacija slikarske nad kiparskom sastavnicom. Polikromacija šarenog stila hotimično narušava klasične zakone oblikovanja. Sklad slikarstva i kiparstva na polikromiranim djelima renesanse između ostaloga se temelji na tome da oboje znaju gdje im je mjesto. Model takvog odnosa je poliptih cjelina sastavljena od naizmjenično postavljenih, ali jasno odvojenih slikanih i rezbarenih dijelova. Polikromija šarenog stila preoblikuje sve površine i ruši granice među njima. S jedne strane naslikana arhitektura i ornamentika, dijelom ili posve, uvjerljivo zamjenjuje rezbarenu dekoraciju natječući se s njom u ostvarenju dojma. S druge strane volumeni se razgrađuju u bezbrojnim pojedinostima koje su tu dodane samovoljno i nipošto nisu zadane oblikovanjem i smještajem volumena. Sjenčanjem se omekšavaju oštre granice između oltarne arhitekture i ornamentike, pa i granice pojedinih oblika oltarne plastike. Polikromija tako ne zadire samo u slikarstvo već konkurira i u kiparstvu, osporavajući mu njegova izražajna sredstva. Jasno je da ovdje polikromija nije podređena kiparskom obliku i nije tu da bi ga pojačala, već ga u velikoj mjeri ignorira, pa i poriče, te u pravilu nadjačava njegovu izražajnost. U nekoliko slučajeva za koje postoji dobra restauratorska dokumentacija, ili je riječ o repolikromiranim i restauratorski istraženim oltarima iz 17. stoljeća, obrađene su i te kasnije intervencije. Preko repolikromacije i pisanih osvrta kroničara, pokušala sam razjasniti kasniju recepciju tih oltara. U drugom tipu polikromacije iz 17. stoljeća, koja se pojavljuje oko godine, postoji striktna podjela na arhitekturu, skulpturu i ornament, a polikromija je podređena zamisli cjeline. Arhitektonski elementi su plavi ili crni (u jednom poznatom slučaju pozlaćeni), ornamentika je pozlaćena, a pozlata dominira i na odjeći figura. Dolazi do pojednostavljenja oblika i okrupnjavanja masa, čime kiparska sastavnica dobiva na važnosti u odnosu na slikarsku. Odabir tipa polikromije u drugoj polovici 17. stoljeća uglavnom ovisi o sklonostima naručitelja, što je vidljivo iz ugovora. U ugovorima za polikromiranje oltara u zagrebačkoj katedrali traži se plava osnova, dok isusovci za crkvu sv. Katarine u Zagrebu traže uvijek da oltari i propovjedaonica budu obojani crno. Slijede istraživanja polikromije oltara 18. stoljeća. Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj rada na doktorskoj disertaciji je istražiti, kategorizirati, valorizirati i interpretirati sve aspekte polikromije drvenih oltara i skulptura nastalih između 15. i 18. st. za naručitelje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s naglaskom na restauriranim i restauratorski istraženim primjerima. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj očekivani su utjecaji slikarstva, zlatarstva i tekstilne umjetnosti u Italiji i Austriji na polikromiju oltara. Najplodnije u pronalaženju srodnosti trebale bi biti usporedbe sa slovenskim oltarima. S obzirom da se polikromiranje uvijek odvija na samom mjestu postavljanja oltara, očekivan je veći udio domaćih slikara u njihovu polikromiranju u odnosu na istovremeno štafelajno slikarstvo. S obzirom na to da su se u 17. i 18. stoljeću narudžbe slikarima pretežno odnosile na crkvenu umjetnost, moguće je pretpostaviti da je dobar ili čak veći dio poslova i zarade mnogih slikara i radionica dolazio upravo iz polikromiranja crkvene opreme. Očekujemo da će rad otkriti i dosad nepoznata slikarska imena, poglavito među manjim slikarima djelatnim tijekom 19. i 20. Stoljeća, koji su se izdržavali popravljajući oltare u manjim mjestima sjeverozapadne Hrvatske. Ta bi saznanja također mogla biti korisna za razumijevanje slikarstva toga vremena u Hrvatskoj. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Istraživanje se provodi na restauriranim i/ili restauratorski istraženim drvenim polikromiranim oltarima nastalim u 17. i 18. stoljeću u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Svi temom obuhvaćeni primjeri samostalnih skulptura i oltarnih cjelina potanko će biti obrađeni u katalogu disertacije, u aspektu njihove polikromije. Temelj obrade kataloških jedinica je oblikovna i stilska analiza polikromije, odnosno svih poznatih polikromija oltara. Osim pregleda likovnih značajki polikromije i raščlambe oblika, donose se rezultati analiza boje razlaganjem po CIELAB (CIE 1976 L*a*b* ili kraće Lab) kanalima i ustanovljavanje kolorita prema Natural Color System atlasu boja (NCS). CIELAB je standardizacija opisa boje 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 259

260 5 uvedena od strane Commission Internationale de l Eclairage, pomoću triju veličina, takozvanih kanala, uvedenih upravo u svrhu što točnijeg psihofiziološkog opisa viđenja boje. NSC je metoda opisa i/ili pokazivanja boja sa svrhom točnog priopćavanja boje uz korištenje najjednostavnijeg konceptualnog okvira i atlasa boje. Lab koristim kao pomoćno sredstvo pri raščlambi kompozicije, dok je svrha NCS mjerenja mogućnost egzaktnog opisa boja i uspoređivanja boja različitih oltara Vizualni pregled i NSC obavlja se uvijek na licu mjesta pred umjetninom, dok se Lab raščlamba izvodi pomoću odgovarajućih računalnih programa. Uključeni su podaci o slikarskoj tehnologiji i korištenim materijalima tamo gdje takvi podaci postoje. Podaci o polikromiji oltara obuhvaćenih katalogom, kao i njenoj recepciji u različitim vremenima, prikupljaju se također iz bibliografije i primarnih izvora o oltarima. Pri tome su primarni izvori ključni, jer iz njih saznajemo vrijeme nastanka pojedine polikromije i eventualno njezina autora. Korišteni su sljedeći primarni izvori: pisani izvori, natpisi i konzervatorsko-restauratorska dokumentacija. Među pisanim izvorima su ugovori o polikromiranju, računi i izvješća iz vremena gradnje ili obnove oltara. Korišteni su izvorni rukopisi i objavljeni prijepisi, tamo gdje oni postoje. Natpisi na samim oltarima su osobito važan primarni izvor, jer često donose imena slikara, naručitelja i godinu polikromiranja. Konzervatorsko-restauratorska dokumentacija je ključna, jer donosi podatke o uklonjenim slojevima polikromije i njihove fotografije, kao i podatke o izgledu polikromija prije restauratorskog retuša. U radu je pretežno korištena dokumentacija iz arhiva Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali i iz arhiva Konzervatorskih odjela i dokumentacija privatnih restauratora. Obrada rezultata analize kataloških jedinica odvija se kroz grupiranje u vremenske cjeline, pri čemu se identificiraju zajedničke osobine istovremeno nastalih polikromija i razlikovne u odnosu na druga razdoblja. Komparacija s primjerima iz drugih zemalja temelji se na sličnim istraživanjima u Austriji i Njemačkoj, gdje su provedena sustavna istraživanja polikromije, potom na istraživanjima Getty Instituta za restauriranje u Los Angelesu (Getty Institute of Conservation) kao i na pojedinim člancima iz drugih zemalja koji obrađuju ovu temu. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Istraživanje bi trebalo rezultirati cjelovitim uvidom u sve relevantne aspekte polikromije drvenih oltara i drvene skulpture stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i, shodno tome, novom interpretacijom slikarstva na skulpturi. Analiza slojevitih značajki polikromije doprinijet će razumijevanjem povijesnih stilova polikromiranja, otkrićem dosad nepoznatih slikara i upoznavanjem s dosad nerazmatranom polikromatorskom djelatnošću slikara čija su nam imena poznata u kontekstu štafelajnog ili zidnog slikarstva. Komparativnom analizom neka će djela biti moguće uključiti u opus pojedinog slikara, radionice ili slikarskog kruga. Istraživanje ima izravnu praktičnu primjenu u poboljšanju restauratorske prakse, jer poznavanje osobnog stila određenog slikara ili oblikovnih osobina koje se mogu pripisati nekom vremenu, stvara pretpostavke za odgovorno vrednovanje temeljeno na poznavanju a ne samo sviđanju. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1.Doris Baričević, Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, Doris Baričević, Pregled spomenika skulpture i drvorezbarstva 17. i 18. st. u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja, u: Ljetopis JAZU, 78, Zagreb: JAZU, 1978., Fritz Buchenrieder, Gefasste Bildwerke, München: Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege, Historische Polychromie. Skulpturenfassung in Deautschland und Japan / Historical Polychromy. Polychrome Sculpture in Germany and Japan, AA. VV. (ur.) Michael Kühlenthal ; Sadatoshi Miura, München: Hirmer Verlag, Ivan Kukuljević Sakcinski, Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i t. d. u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb: Knjižara Jugoslavenske akademije ; Knjižara Dioničke tiskare, Ivy Lentić-Kugli, Prilozi za istraživanje varaždinskih "pictora" u 18. stoljeću, u: Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 3, XVIII, Zagreb: Muzejsko društvo Hrvatske; Podružnica za Hrvatsku Društva konzervatora Jugoslavije, 1969., Katarina Horvat-Levaj, Doris Baričević, Mirjana Repanić-Braun, Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu, (ur.) Katarina Horvat- Levaj, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2011., Manfred Koller, Fassung und Faßmaler an Barockaltären, u: Maltechnik Restauro, Internationale Zeitschrift für Farb- und Maltehniken, Restaurierung und Museumsfragen Mitteilungen der IADA, München: G.D.W. Callwey, 1976., Mir i dobro. Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja, katalog izložbe, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, Mirjana Repanić-Braun, Blaženka First, Majstor HGG, slikar plastične monumentalnosti, Ljubljana: Narodna galerija, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, Painted wood. History and Conservation. AA. VV. (ur.) Valerie ; F. Carey Howlett, Los Angeles: The Getty Conservation Institute, Paškal Cvekan, Franjevački samostan u Klanjcu. Povijesno-kulturni prikaz prisutnosti i djelovanja Franjevaca u Klanjcu prigodom 350. godišnjice dolaska Franjevaca u Klanjec ( ), Klanjec: Paškal Cvekan, Franjevci u Ivaniću, Kloštar Ivanić, Paškal Cvekan, Franjevci u Samoboru : Povijesno-kulturni prikaz prisutnosti i djelovanja Franjevaca u Samoboru prigodom 360 obljetnice izgradnje prvog samostana i 350 godišnjice proglašenja formalnog samostana, Samobor Paškal Cvekan, Krapinski Franjevci. Povijesno-kulturni prikaz djelovanja Franjevaca u Krapini prigodom 340. obljetnice njihova dolaska u Stolicu Zagorja, Krapina, Polychrome Skulptur in Europa. Technologie, Konservierung, Restaurierung, AA. VV. (ur.) Ulrich Schießl ; Renate Kühnen, Dresden: Hochschule für Bildende Künste, Povijesni spomenici grada Zagreba, svezak XIX: Spisi o gradskim kmetovima ; Knjige gradskih prihoda i rashoda , pripremila i uvod i sastavila: Lelja Dobronić, predgovor: Franjo Buntak, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 260

261 18.Povijesni spomenici grada Zagreba, svezak XVIII: Zapisnici sjednica (obnove gradske uprave, prosvjedi i odluke) od , pripremio: Emilij Laszowski, uvod i indeks: Lelja Dobronić, Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, Povijesni spomenici grada Zagreba, svezak XX: Zapisnici sjednica, prosvjedi i odluke od ; Knjiga zagrebačkih građana od ; Vlasnici zagrebačkih kuća u XVIII. stoljeću (tabele) / građu pripremili: Emilij Laszowski ; Lelja Dobronić, tabele i indeks sastavila: Lelja Dobronić, Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, Restauratorenblätter 20: Gefaßte Altäre und Skulpturen des Barock Beč: M&C, Restauratorenblätter 26, Gefasste Skulpturen Mittelalter II, Klosterneuburg: IIC Österreich, The Color of Life. Polychromy in Sculpture from Antiquity to the Present, AA. VV. (ur.) Roberta Panzanelli, Los Angeles: The J. Paul Getty Museum i The Getty Research Institute, Ulrich Schiessl, Rokokofassung und Materialillusion, Mittenwald: Maander Kunstverlag, Umjetnička topografija Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija, (ur.) Ivanka Reberski, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Školska knjiga, 2008., Zlatko Herkov, Građa za povijest umjetnosti. Iz spisa zagrebačkih isusovaca iz XVII stoljeća, u: Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti JAZU, 1 i 2, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1962., Zvonimir Wyroubal, Bernardo Bobić: Malar na Kaptolomu stojeći, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) kn Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis 6 Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja kn Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda) IZJAVA 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 261

262 Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P. 7 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 262

263 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Ksenija Škarić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Prvi mentor: Drugi mentor: Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti 6742 hrvatski Polikromija i polikromatori oltara 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Polychromy and polychromers of 17th and 18th century altars in northwest Croatia Humanističke znanosti / Povijest umjetnost / Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, znan. savj. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb (Republika Hrvatska) mbraun@ipu.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof. 2. dr. sc. Dubravka Botica, doc. 3. dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, znan. savj. 4. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Republika Hrvatska) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Republika Hrvatska) Institut za povijest umjetnosti, Zagreb (Republika Hrvatska) scvetnic@ffzg.hr dbotica@ffzg.hr mbraun@ipu.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo 5. Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 24. svibnja 2012., točka Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

264 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Zbog naravi rada nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 Ksenija Škarić upisala je poslijediplomski doktorski studij u akademskoj godini 2007./2008., a prema propisima što se tiče opsega, načina prezentacije i odabrane teme obavila je sve obveze u curriculum-u. S obzirom da pripada naraštaju koji je upisao studij s obvezom kvalificirajućega rada, u posljednjem (VI.) semestru, u lipnju godine predala je poglavlje disertacije Preobrazbe gotičkih drvenih kipova Bogorodice u kontekstu baroknih oltara koje je povjerenstvo prihvatilo i pozitivno ocijenilo. Predani kvalificirajući rad rezultat je dijela istraživanja obavljenog u sklopu pripreme za rad na disertaciji. U njemu se cjelovito prikazuje jedno od ključnih poglavlja i analizira»taloženje«polikromiranih slojeva na dugo čašćenim Bogorodicama, te razlaže važnost razumijevanja polikromacije za ispravnu prezentaciju ali i za razumijevanje kiparskih značajki. Kandidatkinja je, dakle, kvalificirajućim radom potvrdila poznavanje i primjenu svih relevantnih povijesno-umjetničkih metoda nužnih za daljnje istraživanje, pa ju je povjerenstvo pozitivno ocijenilo i prihvatilo taj rad te preporučilo dovršetak predviđenog istraživanja iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija.. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Istraživanje polikromacije drvenih oltara od srednjega vijeka do kraja XVIII. stoljeća u Hrvatskoj ali i na vezanim srednjoeuropskim područjima bivše Habsburške Monarhije dobilo je novi zamah u okviru restauratorskih istraživanja, potreba i pitanja o ispravnoj prezentaciji njihove obnove. Oltari su redovito obnavljani, a svaki sloj njihove polikromacije svjedok je ukusa suvremenika i jedan od načina prilagodbe starih oblika novom ukusu. Ksenija Škarić u potpunosti vlada metodama autopsije slojeva polikromacije, povjesnoumjetničkim metodama, pozna teren na kojem se rasprostire njezino istraživanje, uključuje relevantne podatke iz političke i crkvene povijesti, te je tema s motrišta metodologije i upućenosti kandidatkinje, izvediva. Njezin znanstveni doprinos u istraživanju domaće baštine je izniman jer se radi o posve novom uvidu u neke od najznačajnijih oltarnih i kiparskih narudžbi na području sjeverozapadne Hrvatske u XVII. i XVIII. stoljeću uopće, a vremenski i prostorni opseg kao i metodološka razrada istraživanja te kvalificirajući rad jamče izvedivost zadanih istraživačkih problema. Mišljenje i prijedlog: Kvalificirajući rad i njegova obrana te ocjena teme potvrdili su Kseniju Škarić kao kvalificiranoga istraživača koji pozna građu koju istražuje kao i povijesno-umjetničke i povijesne metode (arhivska istraživanja), ima puni uvid u relevantnu literaturu, komparativnu građu te oprezno i sustavno izlaže rezultate svojih istraživanja. Tema doktorske disertacije znanstveno je opravdana i metodološki utemeljena, pa se može očekivati izvoran znanstveni doprinos kako proučavanju polikromacije i njezine uloge u kiparskoj dekoraciji i u oltarnoj cjelini, tako i poznavanju podjele rada na zahtjevnim narudžbama podizanja oltara, ali i utjecaja promjene ukusa i razumijevanja uloge polikromacije u promjenama koje su slijedile i u današnjem gledanju na taj dio kiparske baštine. Budući da je Ksenija Škarić uspješno obranila kvalificirajući rad u sklopu Poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti umjetnosti te metodološki utemeljila i osmislila temu svoje disertacije te odgovorila na pitanja ovoga povjerenstva, predlažemo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da prihvati temu Polikromija i polikromatori oltara 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te odobri Kseniji Škarić izradu doktorske disertacije pod vodstvom dr. sc. Mirjane Repanić Braun (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova: / Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): / Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): ak. god /2013., zimski semestar Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) / 2 264

265 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof., Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Republika Hrvatska 2. dr. sc. Dubravka Botica, doc., Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Republika Hrvatska 3. dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, znan. savj., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Republika Hrvatska U Zagrebu, M.P

266 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Marija Hajdić, dipl. povjesničar umjetnosti i komparatist književnosti Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Povijest umjetnosti 4390 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Margarita , Dubrovnik, Hrvatska Ekonomija bb, Korčula, Hrvatska Telefon/mobitel: gm-korcula@du.t-com.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.,,, Ravnateljica Gradskog muzeja Korčula, kustosica Gradskog muzeja Korčula, profesor povijesti umjetnosti u Srednjoj školi Korčula u Korčuli, nastavnik hrvatskog jezika u Osnovnoj školi ''Ante Curać - Pinjac'' u Žrnovu, šalterski radnik u Agenciji Jadrolinije u Korčuli, turistički vodič u Korčuli Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: POVIJEST ZAŠTITE SPOMENIKA U GRADU KORČULI U 19. I 20.ST. THE HISTORY OF PROTECTION OF MONUMENTS IN THE TOWN OF KORČULA IN 19Tth AND 20th CENTURIES Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na / 12

267 hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Humanističke znanosti / Povijest umjetnosti / Zaštita umjetničke baštine PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: Akademik Igor Fisković Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska ifiskovi@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: 1. Fisković, Igor: Dva raspela Andree Fosca na Hvaru // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34 (2011); (članak, znanstveni). 2. Fisković, Igor. Dominikanski spomenici starijeg doba u jadranskoj Hrvatskoj // Dominikanci u Hrvatskoj / Fisković, Igor (ur.). Zagreb: Hrvatska dominikanska provincija, 2011., Drugi mentor: 3. Fisković, Igor. Dubrovački kipari Leonard i Petar Petrović // Sic ars deprenditur arte - Zbornik u čast Vladimira Markovića / Cvetnić, Sanja; Pelc, Milan; Premerl, Daniel (ur.). Zagreb: Institut za povijest umjetnosti; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009., Fisković, Igor. Preobrazbe rječnika kamene ornamentike u Dubrovniku 16. stoljeća // Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske / Gudelj, Jasenka; Marković, Predrag (ur.). Zagreb: Institut za povijest umjetnosti; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2008., Fisković, Igor. O freskama 11. i 12. stoljeća u Dubrovniku i okolici // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33 (2009); (članak, znanstveni). 6.Fisković, Igor: Korčua:Prijava za Listu svjetske kulturne baštine-unesco,(tentativna lista),korčula,2007 OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Povijesna graditeljska cjelina Korčule spomeničke je vrijednosti. Njen pravilni urbanistički plan, koji za buduća vremena definira i uspostavlja smjernice i plansku izgradnju: raspored stambenih kuća, javnih - civilnih i sakralnih zdanja te formiranje otvorenih gradskih prostora, utemeljen je u 13.st. Graditeljskim se intervencijama spomenički fond Korčule često prilagođavao suvremenim uvjetima življenja, kao plod želja investitora ili pod utjecajem lokalne i državne politike. Koncepti upotrebljavani u zaštiti spomenika, uvjetovani sačuvanošću i namjenom spomenika, ovisili su o metodama zaštite. Zahvaljujući očuvanom kulturnom nasljeđu i njegovoj kontinuiranoj prisutnosti u svakodnevnom životu urbane sredine, povijesni grad Korčula zapravo je dokument minulih vremena unutar kojeg se baštinjene vrijednosti trajno revitaliziraju. Prostorno-planska dokumentacija pozitivnim odnosom prema baštinjenom nastojala je sačuvati dominantu stare gradske jezgre u prostoru, a okolne padine smatrala njenim pejzažnim okvirom. Usmjeravala je / 12

268 izgradnju na tim prostorima kako bi se sačuvale valorizacijske vrsnoće područja. Pisanom riječju kulturnoj baštini Korčule domaći i međunarodni autori pristupaju deskriptivno, otkrivaju je i vrednuju. Spomeničko joj naslijeđe promišljaju primjenom suvremenih teorija zaštite spomenika i prostora u kontekstu refleksije svojstvene vremenu njena nastanka.cjelina predloženog rada interpretira obilježja spomeničke baštine Korčule u opsegu utemeljenom na do sada poznatim joj svojstvima, kao i onima koji se ovdje po prvi put objelodanjuju, s uvijek otvorenim novim mogućnostima njihova promišljanja. Te spoznaje naglašavaju važnost izučavanja značenja zaštite spomenika i njenih dosega u očuvanju kulturne baštine Korčule, kako u prošlosti, tako i danas. Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) The historical building entity of Korčula has its monumental values. Its regular town planning - which defined and established the guidelines for future and planned the structure: arrangement of residential, public civil and sacral buildings and formed opened town areas - was founded in the 13th c. By building interventions the fund of monuments of Korčula often had to be adapted to conditions of the life of that time as the result of wishes of investors or was influenced by local or state politics. Concepts used in preservation of monuments were conditioned by the preservation itself and the purpose of monuments depended on methods of protection.. Owning to its preserved cultural heritage and its permanent presence in everyday life of the urban environment, the historic town of Korčula represents actually a document of the past time within which the heritage values are constantly revitalised. Regional planning record, with its positive relation to heritage, attempted to preserve the domination of the old town nucleus in space while its surrounding sloping grounds were considered its landscape frame. It also directed the structure of these spaces attempting to preserve the valorisation of quality of the area. In written records about cultural heritage of Korčula, both local and international authors have a descriptive access, and evaluate it. They consider the building heritage by applying new theories of the protection of monuments and space in the context of reflection attributive to the time of its formation. The whole of the proposed work interprets features of the building heritage of Korčula on the basis its known noted characteristics so far, as well as upon those which are here for the first time made known, always opened to new possibilities of their evaluation. These solutions point out the importance of studying the significance of the protection of monuments and its achievements for the preservation of Korčula cultural heritage both in the past and present time. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Kulturna baština dokument je minulih vremena, svjedočanstvo duhovne i materijalne prošlosti, a graditeljsko nasljeđe je poseban njezin segment. Zaštitom te baštine omogućava se sadašnje trajanje i budući opstanak spomeničkim vrijednostima koje ona sadrži. Grad Korčula sredina je bogata spomenicima. Izrazitom simboličko - duhovnom i stvarnom materijalnom vrijednošću iskazuju društveni i kulturni status zajednice, odnosno stanovništva za koje su podizani i koje ih je podizalo i očuvalo / 12

269 Trajnom revitalizacijom elementa srednjovjekovne gradogradnje Korčula je na osobit način iskazivala spoznato, dugotrajno poštivanje vlastitih gradskih i prostornih činjenica, stoga se svrstava u povijesne gradove spomeničke vrijednosti, sa živim elementima baštine koji su sastavni dio života suvremenog grada. Nastajanje i razvoj ove urbane aglomeracije uvjetovala su zemljopisna obilježja poluotoka na kojem je podignuta. Njen gradograđevni princip vrhunski je spomenik srednjovjekovnog urbanizma, a arhitektonski spomenici, oplemenjeni duhovnim sadržajima, postoje još od srednjeg vijeka. Materijalni dokazi iz starijih razdoblja su vrlo rijetki tako da vrijeme nastanka grada Korčule još uvijek nije pouzdano određeno. Međutim, vrlo je važno da Konstantin Porfirogenet koncem 10. st. bilježi kako na otoku zvanom Krkar postoji zidani grad, što se najvjerojatnije odnosi na očuvanu srednjovjekovnu jezgru.. Korčula se godine spominje u ispravi crkvenog sabora u Splitu, u kojoj se određuje pripadnost te župe hvarskoj biskupiji. Strogi urbanistički raster stare jezgre, utvrđene kulama i zidinama, već u srednjem vijeku definirao je smjernice planskoj izgradnji uspostavivši raspored stambenih kuća, javnih - civilnih i sakralnih zdanja te formiranje otvorenih gradskih prostora za nadolazeća stoljeća. Strukturom i konstrukcijom, oblikovanjem unutarnjeg prostora i obilježjima vanjskog izgleda zdanja, sva arhitektura čini vrijednost koja sjedinjuje spomen, svjedočenje i značenje prošlosti sredine u kojoj je nastala sa svim svojstvima spomenika kulture. Podizana je kako bi se zadovoljile materijalne, svjetovne i duhovne potrebe stanovništva. Njena očuvanost utemeljena je na društvenim odnosima u prošlosti i danas. Urbana jezgra Korčule zapravo je bila grad - tvrđava, kojemu su zidine i kule dugoročno pružale sigurnost života. Zahvaljujući njima i smještaju urbane aglomeracije na poluotoku, sačuvana je cjelovitost utvrđenoga grada unatoč svim mijenama povijesnih zbivanja. Posebice se među njima ističe djelomično uklanjanje zidina i kula u drugoj polovici 19. i početkom 20. st. Inače su povijesni događaji globalnog i lokalnog karaktera u minulim vremenima i danas uvjetovali brojne zahvate na zgradama. Stilska im različitosti proizlazi iz vremena izvedbe, često kao izraz boljeg ili lošijeg umijeća u interpretiranju stilskog oblikovanja. Pritom su mnogi objekti zadržavali izvornu građevnu strukturu, a mijenjali vanjski izgled i dekoraciju. To je bilo uvjetovano i općim društvenim značenjem objekata, koji su doživljavali svoj pad i rast. Prve nagovještaje poimanja zaštite spomenika u Korčuli sadrži srednjovjekovni Statut grada i otoka Korčule u odredbama koje su u osnovni tekst ugrađene u 15. st. Spoznaje su nastojanja kojima se težilo urediti svakodnevni život, a napose grad i njegovu okolicu zaštititi i očuvati. Ujedno, taj dokument začetak je i zaštite spomenika kulture u Hrvatskoj uopće. Organizacija službe zaštite spomenika provodila se u skladu s državnim pravnim aktima, a sredstva za popravak spomenika najčešće su bila skromna. Specifični otočni položaj Korčule podrazumijeva i veću udaljenost od državnih središta. Kroz povijest, kao i danas, to se odražavalo na organizaciju života uopće, pa tako i zaštitu kulturnih dobara. Shodno gospodarskim mogućnostima i trenutačnim htijenjima, gradske su vlasti održavale javne prostore, trgove i civilne građevine, a izgled i očuvanost pojedinačnih zdanja i cjeline grada izražavalo je ekonomsko stanje i kulturnu svijest stanovnika. Bogatije obitelji formiraju sklopove objedinjavajući više srednjovjekovnih građevnih čestica kako bi proširile životni prostor. Ponekad zadirući u postojeći urbanistički sklad, ističu individualnost, potvrđenu imovnim stanjem, izdizanjem individualnog iznad općeg, naročito u razdoblju renesanse i baroka. S druge strane, srednji i niži slojevi građanstva iskazivali su umijeće snalaženja u organizaciji života u objektima koji su se nalazili na pojedinačnim građevnim česticama određenim u srednjem vijeku. Lokalna i državna politika nerijetko je utjecala na odnos prema kulturnih dobrima. Uklanjanje prednjeg zapadnog niza kuća u 16. st., kako bi se proširio trg pred katedralom pri dovršetku njezine gradnje, govori o snazi političke odluke lokalne zajednice u jednom povijesnom trenutku, koja se odrazila na urbanističko uređenje grada. Značenje te središnje crkve Korčulanske biskupije, duhovno i simbolički najznačajnije gradske i otočke građevine, za lokalnu zajednicu najvrjednijeg spomenika, i interes zajednice - grada nadređeni su bili interesu pojedinca. Politički interesi Venecijanske Republike godine potakli su donošenje uredbe o uklanjanju svih javnih spomenika i kipova te natpisa u čast predstavnika mletačkih vlasti u Dalmaciji, zbog čega je Korčula kao cjelina prilično osakaćena. Rušenje trošnih gradskih zidova i utvrda u drugoj polovini 19. st., koje više nisu imale nikakvu obrambenu ulogu, proizlazilo je iz neuvažavanja njihove spomeničke vrijednosti. Uzrok tome bila je i slaba ekonomska moć općine koja nije mogla steći snage za njihovo održavanje. Većina novogradnji koncem 19. st. i na početku 20., bilo da su to stambene kuće ili javne građevine, nametnule se ambijentu prostora stare gradske jezgre dimenzijama i oblikom. Brojni su osvajači nastojali zagospodariti Korčulom u različitim povijesnim trenucima, potaknuti naročitim značenjem njenog teritorijalnog položaja. Graditeljsko nasljeđe bilo je izloženo opasnostima vojnih razaranja u bitkama, koje su se odvijale oko staroga dijela grada. U borbama Napulja i Genove god. te između Turaka i Korčulana god. stradala su predgrađa, a stara gradska jezgra se očuvala. U Drugom svjetskom ratu posljedice razaranja poprimaju veće razmjere. Oštećene su brojne građevine i počinjena znatna materijalna šteta, uvećana neprocjenjivim gubitkom spomeničke vrijednosti narušenih i srušenih objekata. U nizu čimbenika koji / 12

270 su se odrazili na očuvanje graditeljskog nasljeđa, jedan od istaknutijih je i materijalno stanje vlasnika-pojedinaca i zajednice. Kad god osiromašeni vlasnici nisu imali mogućnosti i interesa obnavljati ruševne zgrade, napuštali su ih i prepuštali ubrzanom propadanju. Već koncem 19. st. prisutna je opasnost prodaje vrijednih kamenih arhitektonskih ukrasa, čime se zauvijek uništavala jedinstvenost graditeljske cjeline. U očuvanju nepokretne kulturne baštine, uz materijal od kojeg su objekti oblikovani, iznimno važnu ulogu imala je i njihova korisnost. Oni koji su ispunjali svoju funkciju i kroz povijest se upotrebljavali bilo u izvornoj ili izmijenjenoj namjeni, očuvali su se (sakralni objekti, Knežev dvor, Biskupska palača, bratimske kuće, kule očuvane u značenju spomenika obrambene arhitekture ili adaptirane). Propadale su građevine koje su ostavljene bez svrsishodne namjene, a njihova spomenička vrijednost nije bila primjereno vrednovana (primjerice sklop Golubović, Arsenal, Palača Medin). Značenja objekata za duhovni život sredine i njihove simboličke vrijednosti bili su često presudni čimbenici u društvenim odnosima usmjerenim na očuvanje spomenika. U 19. st. i početkom 20. st. državnim sredstvima dijelom je vrlo skromno omogućena rekonstrukcija Katedrale Sv. Marka, katedralnog zvonika, renesansnog obeliska kneza Pasqualiga na Zapadnoj gradskoj obali i kule Kopnenih vrata. Provedba zaštite spomenika utjecala je na očuvanje pojedinačnih objekata i spomeničke cjeline. U skladu s mogućnostima, nizom poduzetih mjera, kulturna su se dobra obnavljala i spriječile su se planirane intervencije većeg i manjeg opsega, koje bi umanjile njihovu vrijednost. Posebno se naglašava zabrana premještanja javne Gradske lože na Zapadnoj obali osamdesetih godina 19. stoljeća. Kako građevna baština uz spomeničku ima i gospodarsku vrijednost, zaštitom spomenika pomagalo se njeno aktivno uključivanje u suvremeni život te poticala i usmjeravala njena uloga pokretača gospodarskog razvoja grada. Spomeničke vrijednosti objekata i cjeline postajale su tako afirmativni, a ne ograničavajući čimbenik razvoja sredine. Rekonstruirani i adaptirani objekti uključivani su u svakodnevni život, a istovremeno najvrjednijim sačuvanim obilježjima nastavili su dokumentirati vrijeme iz kojeg potječu. Cjelina stare gradske jezgre i objekti u njoj od početka razvoja turizma na ovom području zapravo su bili i danas su elementarni istaknuti čimbenici kulturno - turističke ponude. U znatnoj mjeri bio je to poticaj održavanju i prezentaciji vrijednosti spomeničke baštine u cjelini. Palača Gabrielis adaptirana je za Gradski muzej, a Kanavelićeva kuća za Dječji vrtić. Porezna uprava smještena je u Kneževom dvoru, a Ured državne uprave u zgradi Žitnice- Fontika. Dio prizemlja Palače Ismaelis koristio se za društveno kulturne namjene, a dio Kneževa dvora adaptiran je za urede bivše Mediteranske plovidbe i tiskare. Nekadašnji Knežev vrt adaptiran je u Ljetnu pozornicu, a u obnovljeni Arsenal smještaju se trgovine. Opatska riznica smješta se u adaptiranom dijelu Biskupske palače dok se bratimske kuće rekonstruiraju i otvaraju javnosti. Kula Berim-Zakerjan prilagođena je ugostiteljskom sadržaju. Hotelski sadržaji smještaju se u postojećim preuređenim objektima na atraktivnom položaju u blizini zapadne gradske luke. Prizemnica Cassina iz god. nadograđuje se i prenamjenjuje u Hotel De la Ville, otvoren godine. Stambena kuća Depolo u jugoistočnom dijelu obodne ulice na zapadnoj strani grada adaptirana je u Hotel Europa. Ipak, i danas su brojne potencijalne vrijednosti kulturnog nasljeđa, bitne za razvoj turizma, ugrožene, stoga je naglašena potreba dovršetka revitalizacije Palače Arneri, jugoistočnih gradskih zidina i drugih objekata te primjereno održavanje adaptiranih spomeničkih zgrada. Zaslugom Ljuba Karamana, Korčula je prva naša urbana aglomeracija koja je od god. kao cjelina proglašena spomenikom kulture, što je i potvrđeno Pravilnikom za kulturno historijske građevine donesenim na razini Općine. U konzervatorskom smislu posebno je značajan njegov esej Šetnjom kroz Korčulu i njene spomenike iz god., kojim naši konzervatori počinju skrbiti za stare urbane aglomeracije kao spomeničke cjeline. Čuvanje i zaštita spomenika, kako kroz povijest, tako i danas, izraz su društvene brige za vrijednosti spomenika kulture i isticanje njihova značaja. Obnova i očuvanje nepokretne kulturne baštine uvjetovana je stvarnim razumijevanjem pojma kulturne baštine i njezinih vrijednosti. One su nematerijalne, duhovne, a materijalom prisutne u svakodnevnom životu u kojem participiraju oblikovanjem našeg životnog prostora. Kako graditeljski spomenici svjedoče kulturnu i gospodarsku prošlost područja kojem pripadaju, očuvanje kulturnog identiteta tog područja jedan je od osnovnih motiva i pokretača zaštite svojstvenih im vrijednosti. Primjerice, važna uloga povijesnog obrambenog pojasa, sazdanog od kula i zidina, uvjetovala je njihovu izgradnju i održavanje, a zatim shodno povijesno - političkoj situaciji i uklanjanje. Konačno, svijest o vrijednostima do danas sačuvanih utvrda i zidina u 20. st. potakla je njihovu pozitivnu spomeničku valorizaciju i građevnu obnovu u svrhu očuvanja i prezentacije vlastitog identiteta i očuvanja spomeničkih vrijednosti. Adaptacijom, proizašlom iz potreba suvremenog života, gradske kule postaju aktivni čimbenici turističke ponude, bilo prezentacijom, bilo prenamjenom, do razmjera smještaja ugostiteljskog sadržaja u Kulu Zakrjan, koja je pri tom zadržala svojstva spomenika obrambene arhitekture. Strukturalni elementi spomenika graditeljstva, a posebno natpisi i grbovi, koji su kao njihov integralni dio preživjeli povijesna previranja, ratove i razaranja slučajna ili namjerna, imaju neprocjenjivu vrijednost u utvrđivanju slijeda povijesnih događaja. Potvrđujući pisane izvore kada postoje, i pomažući u uspostavi povijesnih činjenica kada nedostaju pisani podaci, spomenici nam zapravo omogućavaju potpunije spoznavanje nastanka i razvoja grada. U sredini poput Korčule, koju karakterizira tradicijska kultura bilježenja povijesti u kamenu, potreba skrbi o spomenicima arhitekture, u / 12

271 čiju su strukturu ugrađeni, posebno je naglašena. Zaštita spomeničkih vrijednosti nepokretne baštine, koja svjedoči vrijeme i zbivanja, temeljila se prvenstveno na njenoj estetskoj, prostornoj i oblikovnoj valorizaciji. Unatoč naporima konzervatorske struke da se te vrijednosti očuvaju, intervencije na građevinama često su bile plod želja i trenutne potrebe investitora. Proizašle su iz njihove procjene mogućnosti i načina prilagodbe objekta novim namjenama. S obzirom na kontinuitet svakodnevnog života, Služba zaštite spomenika kulture imala je i ima jedinstveni cilj izabranim metodama usuglasiti zahtjeve trenutka s objektivnim i subjektivnim valorizacijskim čimbenicima, ne dozvolivši njihovo nametanje vrijednostima spomenika. Na taj način usuglašavao se odnos baštinjenog i sadašnjosti svojstven sredini u kojoj se prošlost očitava u kontinuitetu trajanja, kako u minulim stoljećima, tako i danas. Literatura koja sadrži činjenice konzervatorskih zaštitnih postupaka na korčulanskim spomenicima utemeljena je na dokumentaciji pohranjenoj u Arhivu Općine Korčula od početka 19. st. do naših dana, Arhivu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, Arhivu Gradskog muzeja Korčula, Arhivu Župnog ureda Korčula, Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivu Urbanističkog zavoda u Splitu. Plod je istraživačkog i praktičnog rada protagonista i aktivnih sudionika provedbe konzervatorskih postupaka i istraživanja istih na spomenicima u Korčuli. U tom kontekstu ističu se posebno Cvito Fisković, Alena Fazinić, Igor Fisković, Berislav Kalogjera, Vinko Foretić, Goran Nikšić, Joško Belamarić, Vinicije Lupis, Stanko Piplović. Iako bez stručnog obrazovanja, Stijepo Ivančević, koji je uz pomoć konzervatora Cvita Fiskovića i savjeta Vinka Foretića nakon Drugog svjetskog rata organizirao konzervatorske postupke obnove spomenika, pomno dokumentira praktične aspekte graditeljskih zahvata. Ta dokumentacija, zajedno s dokumentacijom o zaštiti spomenika u Arhivu Vinka Foretića u Državnom arhivu u Dubrovniku, dokumentacijom o aktivnostima i promišljanjima Cvita Fiskovića te Berislava Kalogjere, kao i arhivskim spisima tadašnje političke vlasti, pruža cjelovitu sliku o obnovi porušene stare gradske jezgre Korčule nakon Drugog svjetskog rata. Alena Fazinić, prva stručno obrazovana počasna konzervatorica u Korčuli i aktivna sudionica zaštite spomenika na području grada i otoka Korčule, najprije kustosica, a zatim i ravnateljica Gradskog muzeja Korčula, osvjetljuje graditeljske zahvate na korčulanskim spomenicima kroz povijest i opisuje recentne konzervatorske postupke od sredine šezdesetih godina 20. st. do danas. O počecima organizirane Službe zaštite spomenika u Korčuli u nizu predmetnih članaka podatke donosi Franko Oreb. Arhivi Gradskog muzeja Korčula, čiji su djelatnici Stijepo Ivančević i Alena Fazinić bili ujedno i počasni konzervatori, Društva prijatelja kulturne baštine Korčule, kao i Arhiv Župnog ureda Korčula, spisi u Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu omogućuju spoznaje o odnosu lokalne i šire zajednice prema korčulanskim spomenicima kroz povijest. Teorijsku podlogu predloženog istraživanja sačinjavaju teorije zaštite spomenika domaćih i stranih autora s posebnim osvrtom na organizaciju Službe zaštite spomenika i njenim učincima na zaštitu spomenika u Korčuli. Među njima se ističu teorije Tomislava Marasovića, Jerka Marasovića, Grge Gamulina, Iva Maroevića, Milana Preloga i Bernarda Fieldena, G. de Angelis D'Ossata. Aktualne relevantne spoznaje temelje se na utvrđenoj metodologiji aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu Tomislava Marasovića, teoretskim pretpostavkama o interpolacijama Grge Gamulina i Milana Preloga te metodologiji dokumentacije, rekonstrukcije, održavanja, interpolacije i prezentacije spomenika Iva Maroevića. U djelima Iva Maroevića: Najnovije svjetske i europske spoznaje, pogledi i iskustva u zaštiti graditeljske baštine, Uvod u muzeologiju, Teze za obnovu pojedinačnih nepokretnih spomenika kulture, Povijesni grad kao dokument teoretski se obrađuju dokumentarna svojstva povijesnog grada - spomenika kulture te donose recentna teoretska i praktična iskustva u zaštiti spomenika u kontekst kojih se smješta Korčula. Prostorno planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva njeno sustavno uključivanje u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih integralnih planova za zaštićena područja i dosljednu provedbu donesenih planskih dokumenata. Smjernicama utemeljenim u planskoj regulativi određuje se politika društvene zajednice prema organiziranoj zaštiti spomenika u prostoru. Berislav Kalogjera posebno je promišljao položaj zaštite graditeljske baštine unutar donesene i planirane prostorno-planske dokumentacije razvoja Korčule. Aktivno participirajući u izradi prostornih razvojnih planova zalagao se da vrijednosti njenog graditeljskog nasljeđa u trenutku nastanka planova i u nadolazećim vremenima sačuvaju istaknut, nadređen položaj i značenje. Od 19. st. do naših dana publikacije domaćih i međunarodnih autora dokumentiranjem, valoriziranjem i propagiranjem kulturnog nasljeđa nastoje potaknuti društvo i pojedinca na potrebu cjelovite zaštite urbanog središta i pojedinačnih spomenika. Zahvaljujući stručnoj obradi problematike zaštite spomenika, činjenice razvoja zaštite spomenika i njenih dosega u gradu Korčuli postaju dostupne. Kritički promišljaju ostvareno i predlažu nove mogućnosti odnosa prema kulturnom nasljeđu, utemeljene na nastojanju da očuvane i baštinjene vrijednosti budu integrirane u svakodnevni život grada, što je svakako trebalo dodatno poticati njihovu trajnu zaštitu i održavanje. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Stara gradska jezgra Korčule, s kontinuiranim biljezima življenja od srednjeg vijeka do naših dana, skladna je povijesna, arhitektonska i urbana cjelina bogata različitim slojevim značenjima. Otočki zemljopisni položaj podrazumijeva udaljenost od državnih središta, što se / 12

272 odražavalo na organizaciju života uopće, pa tako i na organizaciju i provedbu zaštite spomenika. Zahvaljujući stručnim i političkim strukturama u lokalnom i širem kontekstu, zaslužnim pojedincima koji su svojim djelovanjem pozitivno utjecali na svijest zajednice, sačuvana spomenička baština ipak svjedoči kontinuiranu skrb o vlastitim vrijednostima i potrebi njihova očuvanja. Zaštita kulturnih vrijednosti ovisila je o nizu činjenica, poput vremešnosti, prirodnih i društvenih faktora, među kojima se posebice ističe stradanje spomeničke baštine u ratnim razaranjima. Graditeljskim intervencijama spomenički fond često se prilagođavao suvremenim uvjetima življenja, kao plod želja investitora ili pod utjecajem lokalne i državne politike. Cilj rada je utvrditi u kojoj je mjeri svijest pojedinca i zajednice o poimanju vlastitih naslijeđenih vrijednosti uspjela te iste vrijednosti i sačuvati. Zahvaljujući kvalitetnom uspostavljenom suodnosu prošlosti i sadašnjosti, u minulim vremenima i danas, omogućeno je svrstavanje Korčule među spomenički valorizirane povijesne gradove, čije su očuvane baštinjene vrijednosti sastavni dio života suvremenog grada. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Materijal na kojem se u ovom radu provode istraživanja urbana je jezgra grada Korčule i spomenici od kojih je sazdana. Svjedok je i potvrda istaknute i važne uloge cjeline grada u kontekstu povijesnih i kulturoloških zbivanja istočne obale Jadrana. Zahvaljujući smještaju na istaknutom poluotoku, dominantnom položaju u prostoru Pelješkog kanala, te kontinuiranom revitaliziranju vlastitih vrijednosti - očuvanju srednjevjekovnog urbanističkog plana i zadržavanju karaktera mikroregionalnog sjedišta crkvene i administrativne uprave, sačuvala je do danas svoj povijesni identitet unutar razvijenog suvremenog organizma grada i ima sve oznake urbanog središta. Objekti i ambijenti od kojih je sazdana, materijalom i oblikom dokumentiraju vrijeme u kojem su podignuti. Tragovi graditeljskih intervencija svjedoče povijesne, kulturne i gospodarske mijene koje su se na njima odrazile. Ukazuju na njihovu društvenu ulogu u životu grada, kako u prošlosti tako i danas. Graditeljska baština Korčule može se podijeliti na pojedinačna povijesna zdanja, komplekse nastale njihovim sjedinjavanjem, ambijente i sukcesivno oblikovane sklopove. Pojedinačna povijesna ostvarenja s jedne strane su vrednije građevine svjedočanstva povijesnog razvoja urbane sredine, a s druge strane skromniji objekti, koji s vremenom akumulirajući razna značenja postali kulturno dobro. Svojstvo povijesnih građevina imaju i kompleksi koji nastaju spajanjem više ovakvih zdanja u sadržajne i oblikovne cjeline, poput palača Arneri, Ismaelis, Golubović, Kapor i Lešić Dimitri. Unutar povijesne aglomeracije nalaze se vrijedni ambijenti i sklopovi kao sadržajno ili oblikovno određeni dijelovi grada. Oni nose posebna vrijednosna obilježja unutar cjeline i sudjeluju u stvaranju organizma grada, a ipak se mogu posebno tretirati.stara gradska jezgra Korčule nepokretno je kulturno dobro spomeničke vrijednosti. Pri tom je važno istaknuti kako obnovi i očuvanju nepokretne kulturne baštine prethodi istinsko razumijevanje pojma kulturne baštine i njezinih vrijednosti, koje su nematerijalne, duhovne, a materijalom i oblikom prisutne su u prostoru i životu čovjeka. Metodologija izrade rada utemeljena je na slojevitim aspektima istraživanja povijesti zaštite i prezentacije spomeničke baštine Korčule, od dokumentacijskog bilježenja zbivanja do kritičkog prožimanja stanja. Oslanja se na teoretske i praktične spoznaje o zaštiti spomenika u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, osvrtom na dosadašnja saznanja publicirana u literaturi koja sadrži činjenice konzervatorskih zaštitnih postupaka na korčulanskim spomenicima. Teorijsku podlogu predloženog istraživanja sačinjavaju teorije zaštite spomenika domaćih i stranih autora. Među njima se ističu teorije Tomislava Marasovića, Jerka Marasovića, Grge Gamulina, Iva Maroevića, Milana Preloga i Bernarda Fieldena, G. de Angelis D' Ossata. Aktualne relevantne spoznaje temelje se na utvrđenoj metodologiji aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu Tomislava Marasovića, teoretskim pretpostavkama Grge Gamulina i Milana Preloga te metodologiji dokumentacije, rekonstrukcije, održavanja, interpolacije i prezentacije spomenika Iva Maroevića. Daljnji metodološki postupak bit će istraživanje do sada publicirane domaće i međunarodne literature koja sadrži činjenice konzervatorskih zaštitnih postupaka na korčulanskim spomenicima. Ona je utemeljena na dokumentaciji pohranjenoj u Arhivu Općine Korčula od početka 19. st. do naših dana, Arhivu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, Arhivu Gradskog muzeja Korčula, Arhivu Župnog ureda Korčula, Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivu Urbanističkog zavoda u Splitu. Isto tako istražit će se predmetna dokumentacijska građa u Arhivu Gradskog muzeja Korčula, Arhivu Društva prijatelja kulturne baštine Korčula, Arhivu Župnog ureda Korčula, Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu, kao i građe pohranjene u privatnim obiteljskim arhivima. Utvrdit će se tako odnos pojedinaca i čimbenika lokalne i šire zajednice prema spomenicima kroz povijest. Spoznaje o tome temelje se na publiciranoj domaćoj i stranoj literaturi od početka 19. st. do danas. Pri tom će od iznimne važnosti biti sustavno istraživanje i izučavanje fotografske dokumentacije i projektne tehničke dokumentacije obnove objekata u vlasništvu javnih ustanova, kao i one u privatnom vlasništvu. Ova dokumentarna građa svjedoči stvarne graditeljske intervencija na spomeničkoj baštini Korčule i svijest o potrebi dokumentiranja zahvata i čuvanja dokumentacije. Terenski obilazak graditeljske cjeline i objekata od kojih se sastoji urbana aglomeracija Korčule omogućit će uočavanje povijesnog razvoja građevina i graditeljskih intervencija na njihovu tkivu. Često su proistekle iz duha vremena, uvjetujući im povijesni razvoj. Tijekom terenskog obilaska stare gradske jezgre i pojedinačnih objekata spomenici će se fotografirati. Pri tom će se komparativnom metodom utvrditi identičnosti i različitosti postojeće projektne dokumentacije, odobrenih i stvarno realiziranih projekata te koncepti obnove koji su ovisili o metodologiji zaštitnih spomenika i njihovoj / 12

273 namjeni. Pri tom je potrebno naglasiti važnost metode aktivne zaštite spomeničkog nasljeđa, koja je omogućavala građevnom nasljeđu da bude sastavni dio svakodnevnog života suvremenog grada. Predloženi rad sastojat će se od pet poglavlja u kontekstu kojih se istražuju činjenice povijesti zaštite spomenika u gradu Korčuli u 19. i 20. st. To su: 1. SPOMENIČKO GRADITELJSKO NASLJEĐE 2. ORGANIZACIJA I PROVEDBA ZAŠTITE SPOMENIKA U KORČULI 3. POVIJESNA JEZGRA I GRADITELJSKO NASLJEĐE KORČULE U PROSTORNIM PLANOVIMA 4. PREZENTACIJA SPOMENIČKIH VRIJEDNOSTI URBANOG GRADITELJSKOG SREDIŠTA I OBJEKATA NOSITELJA MEMORIJE POVIJESNOG PROSTORA 5. PISANA RIJEČ O ZAŠTITI VRIJEDNOSTI KORČULANSKE SPOMENIČKE BAŠTINE U 19. I 20. ST. U uvodnom dijelu rada navode se razlozi istraživanja te ističu spomeničke vrijednosti graditeljske cjeline Korčule u kojoj očuvani elementi baštine još uvijek zauzimaju značajno mjesto u svakodnevnom životu. Njeno naslijeđe obiluje slojevitim značenjima i vrijednostima koje je potrebno zaštititi. Kroz čitavu povijest to je predstavljalo složeno pitanje i izazov. Graditeljska baština Korčule razlikuje se po vremenu izgradnje i namjeni građevina. Obuhvaća razne vrste stambene arhitekture, trijemove, fortifikacije te sakralne građevine i javne površine trgove i ulice. Sve vrste privatnih, javnih i sakralnih građevina nastale su kako bi u različitim povijesnim razdobljima zadovoljile svakodnevne potrebe stanovnika. Povijesni događaji i razvoj životnih potreba u minulim stoljećima i danas uvjetovali su i uvjetuju graditeljske intervencije unutar stare jezgre, složenije i jednostavnije. Na različite načine i ne uvijek u istim razmjerrima ostavljale su posljedice na valorizacijske vrijednosti spomeničkog fonda. S obzirom na sačuvanost i korisnost objekata određivali su se i koncepti zaštite spomenika. Ovisili su o metodama zaštite koje su provodile nadležne službe za zaštitu spomenika. U pojedinim slučajevima lokalna zajednica i privatni investitori, u težnji da se zadovolje potrebe suvremenog života, nastupali su sa stanovišta suprotnim zahtjevima zaštite spomenika ili su tu službu potpuno zanemarili. To je uzrokovalo devastaciju niza spomenika i ambijenata. Ipak, zahvaljujući naslijeđenim i očuvanim vrijednostima povijesni grad Korčula dokument je minulih vremena unutar kojeg se baštinjene vrijednosti trajno revitaliziraju. U radu se nadalje istražuje zaštita spomenika u Korčuli prije uspostave njene službene organizacije, uloga državne, lokalne i crkvene uprave i pojedinaca u zaštiti spomenika, organizaciji službe zaštite spomenika i položaju Korčule unutar iste. Prve nagovještaje zaštite spomenika sadrže stavke korčulanskog Statuta u kojima se podupire obnova napuštenih i ruševnih kuća i potiče naseljavanje stare gradske jezgre. Organizirana služba zaštite spomenika već u 19. st. nije uspjela spriječiti devastacije pojedinih spomenika. Ipak, nizom poduzetih mjera neki su se spomenici obnovili, a planirane intervencije, koje bi obezvrijedile spomenike, uspjele zaustaviti. S obzirom na činjenice kontinuiteta svakodnevnog života, zaštita spomenika zastupala je metodološki princip kojim se zahtijevalo usuglašavanje novih zahtjeva investitora s vrijednostima svojstvenim spomeniku kako se ne dozvolilo da se ti zahtjevi nametnu iznad njegovih valorizacijskih obilježja. Od samih začetaka prostornog planiranja razvoja Korčule, vrijednostima spomeničkog nasljeđa pridavalo se posebno značenje. Zakonom o gradnji iz nastojalo se odrediti ulogu kulturno-povijesnog naslijeđa u urbanističkom planiranju razvoja gradova. Općina Korčula tada izglasava Pravilnik privremeni za historijske i umjetničke građevine. S obzirom da je pomanjakalo očitovanje Općine na predložene posebno zaštićene objekte i područja unutar Uredbe o izvođenju i Regulacionog plana, dokument ipak nije u potpunosti donesen. Prostorno-planska dokumentacija nastala u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata do danas pozitivnim odnosom prema baštinjenom nastojala je sačuvati dominantu stare gradske jezgre u prostoru. Okolne padine smatrala je njenim pejzažnim okvirom usmjeravajući izgradnju na tim prostorima kako bi se sačuvale valorizacijske vrijednosti područja. Značajan dokument o odnosu pojedinaca, lokalne i državne zajednice prema spomenicima je i pisana riječ. Potječe još iz razdoblja mletačke uprave nad Korčulom kada mletački izvjestitelji u 16. st. opisuju stanje zidna. U 18. st. u Zorzijevoj Kronici mletačkih knezova od do god. kritički se pristupa državnoj naredbi da se otuku natpisi i uklone spomenici u čast predstavnika vlasti. Od 19. st. do danas činjenice spomeničkog naslijeđa Korčule se publiciraju, dokumentiraju i propagiraju u nastojanju poticanja društva i pojedinaca na potrebu cjelovite zaštite baštine. Obrađuje se problematika zaštite spomenika i njeni dosezi, a razvoj zaštite spomenika / 12

274 u gradu Korčuli čini dostupnim. Pisanom riječju kulturnoj baštini domaći i međunarodni autori pristupaju deskriptivno, otkrivaju je i valoriziraju. Korčulansko graditeljsko nasljeđe u kontekstu izučavanja vrijednosti naslijeđenog i ostvarivanja suživota prošlosti u sadašnjosti predmet je razmatranja najvećih hrvatskih djelatnika na području zaštite spomenika druge polovice 20. st.: Cvita Fiskovića, Grge Gamulina, Milana Preloga i Iva Maroevića. Baštinili smo od njih pozitivan odnos prema svim slojevima dokumentarnosti spomenika i potrebi da njihove vrijednosti budu integralni dio naše svakodnevnice. S aspekta povijesnoumjetničkih, estetskih i konzervatorskih stajališta promišljaju sudbinu pojedinačnih spomenika i urbanističke cjeline u lokalnom i državnom kontekstu, shodno suvremenim zbivanjima, koja su se u velikoj mjeri odražavala i na spomenike i njihovu zaštitu. U zaključku se naglašava značaj i uloga zaštite spomenika u urbanoj sredini u kojoj povijest kontinuirano živi i u kojoj služba zaštite spomenika predstavlja polazišta i smjernice za utvrđivanje odnosa prošlost sadašnjost. S obzirom da građevno naslijeđe osim spomeničke ima i gospodarsku vrijednost, služba zaštite spomenika pomaže da se ono aktivno uključi u tijekove suvremenog života i postane afirmativni čimbenik razvoja sredine. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Spomenička obilježja Korčule utemeljena su na očuvanim baštinjenim prostornim i kulturnim vrijednostima. Odnose prema spomenicima kroz povijest, kao i danas, određivao je niz različitih činjenica. Zaštitom spomenika u urbanoj sredini Korčule, u kojoj povijest kontinuirano živi, trajno se određuju polazišta i smjernice za utvrđivanje odnosa prošlost sadašnjost. Unatoč nizu čimbenika koji su negativno utjecali na očuvanje kulturnog naslijeđa, potvrđuje se svijest lokalne i šire zajednice o potrebi čuvanja spomeničkog naslijeđa i trajne revitalizacije baštinjenih vrijednosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) FAZINIĆ, Alena: ''Graditeljsko urbanistički problemi u Korčulanskom statutu''', Čovjek i prostor, 1/1988, Zagreb, FAZINIĆ, Alena: ''Restauratorski radovi na korčulanskoj katedrali'', Croatica Christiana Periodica, 9/1V, Zagreb,1980. FAZINIĆ, Alena: ''O zaštiti i obnovi renesansne lože u Korčuli pokraj 19. i početkom 20. st.'',godišnjak zaštite spomenika kulture, 13/1987., Zagreb, 1987., FISKOVIĆ, Cvito: ''Zaštita i popravak spomenika u Dalmaciji '', Zbornik zaštite spomenika kulture, knjiga IV-V, Beograd, FISKOVIĆ, Cvito: ''Likovni i urbanistički spomenici Općine Korčula i njihova zaštita, Split, FISKOVIĆ, Cvito; IVANČEVIĆ, Nikola: ''Prijedlog za adaptaciju i rekonstrukciju zapadnog dijela historijske jezgre grada Korčule'', Arhitektura, 154/1975., Zagreb, 1975., FISKOVIĆ, Cvito: ''Razgovor. O našoj kulturnoj baštini'', Zbornik Otoka Korčule 1, Korčula,1970., FISKOVIĆ, Igor: ''Boninov reljef sv. Petra u Korčuli'', Peristil, 11-12, Zagreb, , FISKOVIĆ, Igor: ''Kasnosrednjovjekovne crkvice otoka Korčule'', Starohrvatska prosvjeta 14, Split,1984., GAMULIN, Grga: ''Prostori u regijama'', Arhitektura u regiji, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, HORVAT, Anđela: ''O Ljubi Karamanu, konzervatoru'', Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 6/1980 i 7/1981, Zagreb,1984., 11 KALOGJERA, Berislav: ''Korčula portret jednog grada na istočnom Jadranu'', Korčula, KALOGJERA, Berislav: ''Korčula izgradnja grada '', Korčula, KALOGJERA, Berislav: ''Zaštita, asanacija i rekonstrukcija urbanističkog naslijeđa u Dalmaciji'', URBS, XI/1958, Split,1958., / 12

275 NIKŠIĆ, Goran: ''Marko Andrijić u Korčuli i Hvaru'', Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 37/ , Split, NIKŠIĆ, Goran: ''Korčula: urbanističke stege i graditeljska snalažljivost'', Godišnjak Grada Korčule 5, Korčula, 2000., 3-21 NIKŠIĆ, Goran: ''Maniristička Palača Arneri u Korčuli'', Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, Split, MARASOVIĆ, Tomislav/ KALOJERA, Berislav: ''Zaštita, asanacija i rekonstrukcija urbanističkog naslijeđa u Dalmaciji'', URBS, XI/ 1958, Split,1958. MAROEVIĆ, Ivo: ''Sadašnjost baštine'', Zagreb, MAROEVIĆ, Ivo: ''Uvod u muzeologiju'', Zagreb,1993. MAROEVIĆ, Ivo: ''Konzervatorsko novo iverje'', Petrinja, MAROEVIĆ, Ivo: ''Koncepcija održivog razvitka u zaštiti kulturne baštine'', Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 26/2000, 27/2001, Zagreb, MAROEVIĆ, Ivo: ''Povijesni grad kao dokument'', Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12-13, Zagreb, OREB, Franko: ''Počeci zaštite spomenika kulture na Otoku Korčuli'', Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10-11, Zagreb, , 5-24 PIPLOVIĆ, Stanko: ''Radovi u korčulanskoj Katedrali između svjetskih ratova'', Zbornik radova 700 godina Korčulanske biskupije, Korčula, 2005, PIPLOVIĆ, Stanko: ''Središnje povjerenstvo za spomenike u Beču i graditeljsko naslijeđe Dalmacije'', Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 28/2004, Zagreb, 2005., 7 PRELOG, Milan: ''Planiranje novog i 'staro''', Zbornik ''Milan Prelog: Djela. Prostor i vrijeme'', ur. Zinaić, Milan, Zagreb,1991. THEUER, Max: ''Reise aufnahmen aus Dalmatien im Jahre 1914 von der Lehr kanzel fur Baukuns An der kk. Tehnischen hochschule in Wien'', WIener bauhutte - mitteilung der architekten vereinigung, , Beč,1916. TROJANIS, Božo: ''Sui monumenti di storia e di arte esisteneti nella cita ed isola di Curzola con alcuni dati storici'', Trst, ZELIĆ, Danko: ''Stariji istraživači Korčule'', Zbornik 700 godina Korčulanske biskupije, uredili dr.igor Fisković i don Marko Stanić, Župni ured Sv. Marka, Korčula, / 12

276 Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Akademik Igor Fisković Potpis Marija Hajdić, dipl. povjesničar umjetnosti i komparatist književnosti IZJAVA / 12

277 Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Marija Hajdić, dipl. povjesničar umjetnosti i komparatist književnosti / 12

278 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Marija Hajdić, prof. pov. umj. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti 2000/4390 Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Hrvatski Povijest zaštite spomenika u gradu Korčuli u 19. i 20. st. THE HISTORY OF PROTECTION OF MONUMENTS IN THE TOWN OF KORČULA IN THE 19th AND 20th CENTURIES Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: akademik dr. sc. Igor Fisković red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ifiskovi@ffzg.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. dr. sc. Zlatko Jurić, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zljuric@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Radoslav Bužančić, znanstveni suradnik 3. akademik dr. sc. Igor Fisković, red. prof. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu radoslav.buzancic@minkulture.hr ifiskovi@ffzg.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici točka 102 Nema 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

279 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Nema A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada 2 B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) U doktorskoj disertaciji pod naslovom Povijest zaštite spomenika u gradu Korčuli u 19. i 20. stoljeću, mentor: akademik Igor Fisković, Marija Hajdić planira istražiti i kritički prikazati povijest zaštite nepokretne spomeničke baštine u gradu Korčuli u XIX i XX stoljeću. Stara gradska jezgra Korčule je cjelina velike povijesne, starosne, ambijentalne i umjetničke vrijednosti. U staroj gradskoj jezgri Korčule nepokretnu graditeljsku baštinu moguće je podijeliti na pojedinačna povijesna zdanja, komplekse nastale njihovim sjedinjavanjem, ambijenta i sukcesivno oblikovane sklopove. Zahvaljujući brojnim slojevima grad Korčula je dokument minulih vremena u kojima su se baštinjene vrijednosti neprekidno revitalizirale. U početku je zaštita i revitalizacija graditeljske baštine bila usmjeravana samo pravnim dokumentima (gradskim statutima), pa sustavom počasnih konzervatora u sastavu centralne komisije tijekom druge polivice XIX stoljeća, do državno organizirane brige u XX stoljeću koja se oslanjala na suvremene teorije zaštite kulturne baštine. Cjelokupno istraživanje je utemeljeno na teoriji aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu Tomislava i Jerka Marasovića, istraživanjima ambijentalnog odnosa pojedine građevine i urbane cjeline Grge Gamulina i Milana Preloga, i teorijskim modelima interpolacije i prezentacije Ive Maroevića. Istraživanje se zasniva na primarnim i sekundarnim izvorima. Primarni izvori se proučavaju na terenskom obilasku svih graditeljskih cjelina i objekata od kojih se sastoji urbana aglomeracija Korčule zbog uočavanja povijesnog razvoja i svih intervencija tijekom XIX i XX stoljeća na pojedinim zgradama i urbanim cjelinama. Istovremeno bi se sustavno proučavali sekundarni izvori poput prikupljanja i proučavanja postojeće fotografske dokumentacije i arhitektonske dokumentacije obnove pojedinih zgrada koja se nalazi u državnom i privatnom vlasništvu. Najveći dio istraživanja posvećen interpretaciji bogatih arhivskih izvora u Arhivu Općine Korčula, Arhivu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, Arhivu Gradskog muzeja Korčula, Arhivu Župnog ureda Korčula, Državnom arhivu u Duborvniku i Arhivu Urbanističkog zavoda Dalmacije u Splitu, što bitno doprinosi izvornosti disertacije. Arhivska istraživanja bi se nužno uskladila s istraživanjem velike bibliografske građe autora koji su se na bilo koji način bavili zaštitom spomenika u Korčuli: Alene Fazinić, Joška Belamarića, Cvite Fiskovića, Igora Fiskovića, Vinka Foretića, Berislava Kalogjere, Vinicija Lupisa, Gorana Nikšića, Franka Oreba, Stanka Piplovića, Izvorni znanstveni doprinos disertacije nalazio bi se u istraživanju nedovoljno poznatog konzervatorskog djelovanja u XIX i XX stoljeća u gradu Korčuli. U istraživanju bi se prvi put istražili i kritički interpretirali arhivski izvori i suvremena bibliografija koja je značajna za proučavanju povijesti antikvarnih studija, arheologije, povijesti umjetnosti i konzervatorskog djelovanja u prvoj polovici XIX stoljeća u Dalmaciji. Znanstveni rezultati provedenih istraživanja bi mogli biti značajni i korisni drugim istraživačima kulturne baštine u Hrvatskoj. Sve predviđene metode istraživanja primarnih i sekundarnih izvora su potpuno znanstveno utemeljene i u cijelosti izvedive. Mišljenje i prijedlog: Marija Hajdić ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i može se odobriti tema doktorske disertacije pod naslovom «Povijest zaštite spomenika u gradu Korčuli u 19. i 20. st.» Prijedlog izmjene ili dorade naslova: 2 279

280 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada Nema Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Nema Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Ljetni semestar ak. godine Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Nema Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Nema 3 Titula, ime i prezime, ustanova, država: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Zlatko Jurić, red. prof. Potpis: Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Radoslav Bužančić, znanstveni suradnik član povjerenstva 3. akademik dr. sc. Igor Fisković, red. prof. član povjerenstva U Zagrebu, M.P

281 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Rahaela Varga Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij pedagogije: Kurikulum suvremenog odgoja i škole Matični broj doktoranda/doktorandice: 7367 Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Dubravka i Zvonko Varga Datum i mjesto rođenja: 25. svibnja 1985, Osijek Adresa: Šarengradska 10, Osijek Telefon/mobitel: Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: rvarga@ufos.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: studentica Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije Filozofski fakulet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: profesor pedagogije/profesor engleskog jezika i književnosti Druga gimnazija Osijek Osnovna škola Višnjevac Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: znanstvena novakinja na projektu MZOŠ Popis radova: 1. Varga, Rahaela. Nove pismenosti u kurikulumu suvremene osnovne škole. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 60 (2011), 3; (pregledni rad, znanstveni). 2. Pavičić Takač, Višnja; Varga, Rahaela. Učeničko tumačenje uspjeha i neuspjeha u nastavi Engleskog jezika. // Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 2 (2011), 26; (izvorni, znanstveni). 3. Varga, Rahaela. The Importance of Enhancing Critical Thinking Skill of Pre-service Teachers. // Képzés és Gyakorlat/Training and Practice. 9 (2011), 1-2; (članak, znanstveni). 4. Varga, Rahaela. Jonathan Savage, Cross-curricular Teaching and Learning in the Secondary School. // Pedagogijska istraživanja. 8 (2011), 1; (prikaz, ostalo). 5. Rački, Željko; Peko, Anđelka; Varga, Rahaela. Nužnost cjeloživotnog obrazovanja sveučilišnih nastavnika: pedagoško-psihološka i didaktičko- 1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 281

282 metodička izobrazba. // Modszertani Kozlony. 1 (2010), 1; (izvorni, znanstveni). 6. Jindra, Ranka; Peko, Anđelka; Varga, Rahaela. Učimo aktivno slušati (primjer iz interkulturalne zajednice) // Obrazovanje za interkulturalizam : zbornik radova = Intercultural Education : proceedings / Peko, Anđelka ; Sablić, Marija ; Jindra, Ranka (ur.).osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Učiteljski fakultet, Nansen Dijalog Centar, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 7. Peko, Anđelka; Rački, Željko; Varga, Rahaela. Analiza prvog ciklusa pedagoško-psihološke izobrazbe budućih sveučilišnih nastavnika na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku // Modern Methodological Aspects.Subotica : Magyar Tannyelvu Tanitokepzo Kar, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 8. Varga, Rahaela. Postaja prijateljstva. // Zrno : časopis za obitelj, vrtić i školu (2011) ; (članak, stručni). 9.Kragulj, Snježana; Somolanji, Ida; Varga, Rahaela. Međunarodna znanstvena i stručna konferencija "Kreativni pristup osposobljavanju učitelja" (rezultati evaluacije). // Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 1 (2010), 23; (članak, stručni). 10.Buljubašić-Kuzmanović, Vesna; Anić, Andrea; Varga, Rahaela. Priča kao kreativni trening i terapija: neuro-lingvistički pristup. // Život i škola. 19 (2008), 1; (članak, znanstveni). 2 Popis aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Zadar: Pedagog kreator kurikuluma i kulture odgojno-obrazovne ustanove (izlaganje Nastavnička procjena kulture srednje škole) Kapošvar: Training and Practice (5th International Conference on Education) (izlaganje Teaching Critical Literacy) Osijek: Obrazovanje za interkulturalizam (izlaganje Učimo aktivno slušati; primjer iz interkulturalne zajednice) Subotica: Modern Methodological Aspects (izlaganje Analiza prvog ciklusa pedagoško-psihološke izobrazbe budućih sveučilišnih nastavnika na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku) Osijek: Kriza odgoja i/ili odgoj u vrijeme krize (izlaganje Nedostatak odgojno poželjne komunikacije u predmetnoj nastavi) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Operacionalizacija učeničkih socijalnih kompetencija u suvremenoj nastavi Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Operationalisation of students' social competences in the contemporary classroom / Društvene znanosti/pedagogija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: prof.dr.sc. Anđelka Peko Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska apeko@ufos.hr Drugi mentor: / KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1. Peko, Anđelka; Mlinarević, Vesnica. Didaktičke kompetencije visokoškolskih nastavnika u konceptu cjeloživotnog obrazovanja. // Évkönyv (2012), 1; (članak, znanstveni). Prvi mentor: 2. Rački, Željko; Peko, Anđelka; Varga, Rahaela. Nužnost cjeloživotnog obrazovanja sveučilišnih nastavnika: pedagoško-psihološka i didaktičkometodička izobrazba. // Modszertani Kozlony. 1 (2010), 1; (izvorni, znanstveni). Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 282

283 Drugi mentor: / 3. Peko, Anđelka; Mlinarević, Vesnica; Gajger, Vesna. Učinkovitost vođenja u osnovnim školama. // Odgojne znanosti. 11 (2009), 2; (članak, znanstveni). 4. Peko, Anđelka; Mlinarević, Vesnica; Buljubašić-Kuzmanović, Vesna. Potreba unaprjeđivanja sveučilišne nastave. // Odgojne znanosti. 10 (2008), 1; (prethodno priopćenje, znanstveni). 5. Peko, Anđelka; Mlinarević, Vesnica; Gajger, Vesna. Položaj učenika u nastavi (jučer-danas-sutra) // Cjeloživotno učenje za održivi razvoj : zbornik = Lifelong learning for sustainable development : preoceedings / Uzelac, Vinka (ur.). Rijeka : Učiteljski fakultet, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 3 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): OBRAZLOŽENJE TEME Gospodarstveni zahtjevi, preko obrazovne politike, sve više nameću potrebu uvažavanja socijalne dimenzije učeničkog razvoja i poticanja razvoja učeničkih socijalnih kompetencija. Socijalne bi kompetencije trebale omogućiti pojedincu da konstruktivno sudjeluje u društvenom životu. Pedagogija se treba kritički postaviti prema tome i ponuditi vlastito shvaćanje socijalnih kompetencija u odgoju i obrazovanju. Ovdje se pronalazi prostor za pokušaj operacionalizacije socijalnih kompetencija u okviru znanosti o odgoju. Namjera je rada istražiti što obuhvaća socijalno kompetentno ponašanje koje se reflektira kroz učeničke i učiteljske procjene socijalnih dimenzija nastave. Cilj je istraživanja operacionalizirati pojam učeničkih socijalnih kompetencija na kraju prvog odgojno-obrazovnog ciklusa. Prva etapa odnosit će se na konstrukciju instrumenta kojim će se mjeriti učenička i učiteljska procjena učeničkih socijalnih kompetencija u nastavi, a druga etapa na primjenu toga instrumenta. Prikupljeni podaci analizirat će se kako bi se utvrdilo postoje li statistički značajne razlike u učeničkoj i učiteljskoj procjeni. Contemporary teaching focuses increasingly on the social dimension of personal growth and strives to enhance students' social competences, due the demands of global economy, which are promoted through the national legislative. Social competences were supposed to enable students to take part in social activities in a constructive manner. Pedagogy should critically approach to this issue and offer its own recognisable perspective on social competences in education. In that sense, there is a need for the operationalisation of the social competences within the scope of educational science. The intention is to investigate students socially acceptable behaviour. The thesis aims to operationalise the concept of the social competences in the primary school classrooms. The instrument for teachers and students assessment of students social competences in classroom will be designed and then applied. The data will be analysed so that the statistically significant differences in students and teachers statements could be detected. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Uvod Radom će se obuhvatiti dva tematska područja: suvremena nastava i socijalna kompetencija. Među njima postoje određene dodirne točke jer socijalna kompetencija predstavlja jedan od nastavnih ishoda, a stječe se u tijeku nastavnog procesa, ali i u drugim kontekstima poput škole, obitelji, slobodnog vremena i slično. Značajan je i obrnuti utjecaj - razina socijalne kompetencije jedan je od čimbenika koji utječu na kvalitetu nastave. S obzirom da pojam kompetencije obuhvaća više komponenti (znanja, sposobnosti, vještine i stavove) često se koristi u množini socijalne kompetencije. Socijalne su kompetencije predmet istraživanja mnogih društvenih znanosti: sociologija se bavi socijalnim kompetencijama kao procesom usvajanja društvenih normi, psihologija istražuje socijalnu inteligenciju, ekonomija ih doživljava kao preduvjet veće radne učinkovitosti, a pedagogija ispituje socijalne kompetencije s odgojne pozicije. Nužno je da se pedagogija kritički osvrne na postojeće pristupe i ponudi vlastito shvaćanje socijalnih kompetencija u odgoju i obrazovanju. Iz toga proizlazi potreba za pokušajem operacionalizacije učeničkih socijalnih kompetencija koje su zamjetne u nastavi. - Suvremena nastava Istraživanje suvremenog aspekta nastave ukazuje na usmjerenost prema trenutnoj nastavnoj praksi (deskriptivno usmjerenje), bez opsežnog povijesnog pregleda, ili futurističke projekcije nastave (normativno usmjerenje). Grana pedagogije koja se bavi proučavanjem nastave jest didaktika, a prema Gudjons, Teske i Winkel (1992) karaterizira je teorijski pluralizam: Klafki nastavu shvaća kao interakcijski proces poučavanja i učenja, koji je uvijek i socijalni proces; Schultz naglašava da je u nastavi legitimno posredovati kompetenciju samo ako pri tome promičemo autonomiju koja je u skladu s poopćivim normama; Möller zagovara ciljno usmjereni pristup nastave, dok Winkel (1986) vidi nastavu kao komunikacijski proces, pri čemu posebno naglašava odnošajni aspekt socijalnih interakcija. Suvremena nastava, shvaćena kao organizirani proces aktivnog i partnerskog stjecanja znanja (Previšić, 2007.), određena je dvosmjernim utjecajima. Možemo ih shvatiti kao utjecaje koji djeluju na nastavu odozdo i odozgo. Utjecaji odozdo odnose se na same Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 283

284 4 subjekte nastave učenike i učitelje. Pritom je empirijski dokazano da je kvaliteta nastave uvjetovana kvalitetom učitelja (Palekčić, 2008.). Kvaliteta učitelja vidljiva je u svakodnevnim odlukama koje donosi u razredu, a koje su prema Freyu (2004.) temeljene na njihovim stručnim, metodičkim, socijalnim i personalnim kompetencijama. Značajne su i implicitne didaktičke teorije koje su učitelji razvili o nastavi, te osobne i profesionalne vrijednosti koje utječu na interakciju s učenicima (Trowler i Cooper, 2002.). Utjecaj učenika također nije zanemariv pa su i oni zastupljeni ovim istraživanjem. Nastavom usmjerenom na učenike stavlja se naglasak na učeničko učenje (Peko i sur., 2008., Matijević i Radovanović, 2011.), što predstavlja prelazak s paradigme poučavanja na paradigmu učenja (Cross, 1987.; Barr, 1995., Nuissl, 2006.). Time učenik i učitelj dijele odgovornost za odgojno-obrazovne ishode kao partneri (Bašić, 2009.), zbog čega učenička procjena nastavnih situacija sve više dolazi u središte znanstvenih istraživanja. Osim navedenih utjecaja odozdo, ne smije se zanemariti utjecaj obrazovnog sustava i obrazovne politike. Glavno uporište učiteljima u planiranju vlastite nastave predstavlja Nacionalni okvirni kurikulum (2011.). Ovim se dokumentom promiče jedan od supostojećih pristupa učenju i poučavanju pristup temeljen na konstruktivizmu. Konstruktivizam nije didaktička već gnoseološka teorija i stoga je ograničena samo na zakonitosti učenja, zanemarujući poučavanje koje je jednako važan aspekt nastave. Odrednice konstruktivizma ne bi se zato smjelo nekritički preslikavati na nastavu, ali s obzirom da ova teorija nastoji odgovoriti na pitanje kakva je priroda ljudskog znanja, neupitno je da je učitelji uvažavaju pri planiranju nastavnih aktvinosti. Socijalni konstruktivizam tvrdi da se učenje odvija temeljem učeničke osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja, koje nastaje kao rezultat učeničkih interakcija s prirodnom i društvenom okolinom (Vygotsky, 1978.; Bruner, 1974.). Uz navedeno, nastava je prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.) usmjerena stjecanju ključnih kompetencija, od kojih je jedna i socijalna kompetencija. Prema europskim obrazovno-političkim dokumentima (Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, 2004.; Preporuka Europskog parlamenta i Savjeta o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, 2006.), smatra se da bi se tijekom obrazovanja trebale razviti tzv. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. - Socijalne kompetencije U nastavi shvaćenoj kao proces suradnje i komunikacije, svaki zadatak ima svoj kognitivni, ali i socijalni aspekt (Bennett, 2001.). Kognitivni zahtjev zadatka odnosi se na sadržaj zadatka, a socijalni na vrstu i količinu suradnje. Buljubašić - Kuzmanović (2009.) naglašava važnost poticanja suradničkog učenja u nastavi, uz primjenu metoda u kojima dominira učenička aktivnost (Peko i sur., 2007.). Suradničko učenje utječe na razvoj socijalnih kompetencija (Johnson i Johnson, 1994.). Pojam kompetencija Weinert (1991) definira kao kognitivne sposobnosti i vještine kojima pojedinci raspolažu ili ih mogu naučiti kako bi riješili određene probleme, kao i s tim povezane motivacijske, volitivne i društvene spremnosti i sposobnosti, kako bi se rješenja mogla uspješno i odgovorno koristiti i u varijabilnim situacijama. Ključne kompetencije se uvode kako bi se označile kompetencije koje su neovisne o kontekstu pa stoga nisu primjenjive na rješavanje problema samo u školskom kontekstu, već i na tržistu rada. Autorova glavna zamjerka odnosi se na to da se ključne kompetencije teško mogu pedagoški implementirati. Problem je što one ne mogu adekvatno zamijeniti znanje određenih sadržaja. Ostaje također upitno mogu li se stjecati u sklopu pedagoških intervencija. Zaključuje da ključne kompetencije predstavljaju znanstveni problem kada se radi o njihovu definiranju, analizi i primjeni u nastavi. Kompetencije u pedagogiju uvodi Roth (1971.) navodeći da je glavni cilj odgoja zrelost/samostalnost kao kompetencija za odgovorno djelovanje, a razlikuje personalnu, stručnu i socijalnu kompetenciju. Socijalne kompetencije Frey (2004.) definira kao područja sposobnosti koja osobu, prema situaciji i zadaći pred kojom stoji, osposobljava, primarno u kooperaciji s drugima, da postavljeni cilj odgovorno dostigne. Objašnjavajući prirodu socijalnih kompetencija, Rose-Krasnor (1997.) naglašava upravo dimenziju učinkovitosti, nudeći pritom model prizme kojim objašnjava socijalne kompetencije na tri razine: teorijskoj, odnosnoj i individualnoj. Na teorijskoj razini socijalne kompetencije predstavljaju učinkovitost u socijalnoj interakciji, na odnosnoj razini kompetencije ovise o kontekstu (npr. nastava), a obuhvaćaju odnos prema sebi i prema drugima. Individualna razina socijalnih kompetencija odnosi se na socijalne vještine koje pojedinac posjeduje i razvija. Istraživanja socijalne kompetencije u školi Prethodna empirijska istraživanja socijalnih kompetencija u školi imala su za cilj utvrditi razinu učeničkih socijalnih kompetencija i otkriti područja pedagoške intervencije (npr. Ferić i Tarva, 1993.; Domitrovich i sur, 2007.; Buljubašić- Kuzmanović, 2008.; Muscara i sur., 2010.; Bulotsky-Shearer i sur., 2011.). Dva su ključna zaključka tih istraživanja: 1) nedovoljnu razinu socijalnih kompetencija potrebno je povećavati, 2) razina socijalne kompetencije ovisi o procjenitelju i kontekstu procjene. Zbog neujednačenih kriterija procjene, prethodna istraživanja ne doprinose pedagogijskom razumijevanju pojma socijalnih kompetencija. Usmjerenost ovih istraživanja na društveno neprihvatljive, a time i neučinkovite obrasce ponašanja, ne doprinosi nužno razumijevanju socijalno kompetentnog ponašanja. Odsudstvo društveno nepoželjnog ponašanja ne smije se poistovjetiti s postojanjem društveno poželjnog ponašanja. Pedagogijski pristup istraživanju socijalnih kompetencija očitovao bi se upravo u pozitivno orijentiranom pristupu. U literaturi ne postoji potpuno slaganje oko pojedinih odrednica socijalnih kompetencija, što ne iznenađuje jer se radi o razvojnom konceptu, a njegova procjena se uvijek zbiva u kontekstu koji ju određuje. Namjera je zato ovoga rada istražiti što obuhvaća socijalno kompetentno ponašanje u kontekstu koji dominira učeničkim iskustvom u nastavi. Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je istraživanja operacionalizirati pojam učeničkih socijalnih kompetencija prisutnih na kraju prvog odgojno-obrazovnog ciklusa. Apstraktni koncept socijalnih kompetencija operacionalizirat će se ako se učini konkretnim u postupku razlaganja na mjerljive varijable. U ovom će se slučaju tražiti varijable koje opisuju socijalno poželjno ponašanje u procesu poučavanja i učenja. Varijable će se temeljiti na slaganju učeničke i učiteljske procjene poželjnosti ponašanja u nastavi, u ovisnosti o demografskim obilježjima ispitanika. U tu svrhu postavljena je nulta hipoteza, tj. pretpostavlja se da neće biti statistički značajne razlike u procjeni socijalno poželjnog ponašanja od strane odabranih skupina ispitanika. 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 284

285 5 Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Kako bi se operacionalizirao koncept socijalnih kompetencija provest će se istraživanje koje će obuhvatiti nekoliko skupina sudionika. Prva će skupina biti sačinjena od stručnjaka i znanstvenika koji se bave odgojem i obrazovanjem, a sudjelovat će u početnim etapama istraživanja. Druga će se skupina uključiti kasnije, a činit će ju učitelji i učenici četvrtih razreda osnovnih škola u Osječkobaranjskoj županiji. Ovaj će uzorak obuhvatiti obje skupine sudionika u nastavnom procesu kako bi se dobio uvid u procjenjivanje socijalnih kompetencija iz dviju, ne nužno komplementarnih, perspektiva - učeničke i učiteljske. Uzorak učenika je namjeran i obuhvaća dio učeničke populacije u razrednoj nastavi u dobi od 9/10/11 godina. Nekoliko je razloga zašto je odabran ovaj uzorak. Naime, učenici četvrtih razreda su dovoljno stari da razumiju prilagođene upitnike, a imaju i dovoljno iskustvo škole da razumiju razredna pisana i nepisana pravila te procjenjuju socijalno ponašanje vršnjaka tijekom nastave kao prihvatljivo ili neprihvatljivo. Uzorak učitelja bit će stratificiran u odnosu na lokaciju škole (selo-grad), a nastojat će se obuhvatiti učitelji s različitim trajanjem radnog iskustva u nastavi. Operacionalizacija učeničkih socijalnih kompetencija prisutnih u nastavi jest proces koji će započeti uspostavljanjem operacionalne definicije. To uključuje dijeljenje koncepta na razne dimenzije kako bi se točno specificirale varijable koje se mogu mjeriti. Predložene su različite dimenzije, ovisno o modelu socijalnih kompetencija. Model koji se odnosi na razine socijalnih kompetencija uključuje socijalna znanja, socijalne vještine i socijalne stavove. Model koji naglasak stavlja na usmjerenost socijalnih kompetencija govori pak o odnosu prema sebi (intrapersonalna kompetencija koja obuhvaća samoprihvaćanje, samopouzdanje, regulaciju emocija i slično), o odnosu prema drugima (interpesonalna kompetencija koja obuhvaća ponašanje prema vršnjacima i učiteljima) te o odnosu prema kurikulumu. Odnos prema kurikulumu je vidljiv iz učeničkog interesa, poduzetnosti, osobne odgovornosti, kreativnosti, sukonstrukciji kurikuluma, itd. Za svaku od navedenih komponenti pojedine dimenzije utvrdit će se indikatori koji će se oblikovati u niz pitanja koja će osigurati podatke koje je moguće kvantificirati, za mjerenje svake od spomenutih dimenzija. Postupak utvrđivanja indikatora provodit će se u suradnji s odgojno-obrazovnim stručnjacima i znanstvenicima koji se bave istraživanjem odgoja i obrazovanja. Sljedeća etapa istraživanja odnosi se na primjenu dobivenih indikatora u konstrukciji instrumenta kojim će se mjeriti učenička i učiteljskih procjena učeničkih socijalnih kompetencija u nastavi. Konstruirani će se instrument pilotno ispitati na manjem broju učenika i učitelja, usavršiti te primijeniti na većem uzorku. Upitnik se konstruira u svrhu ispitivanja učeničke i učiteljske procjene poželjnosti učeničkog ponašanja u nastavi. Sudionici će istraživanja moći izraziti svoje slaganje na Likertovoj ljestvici s ponuđenim tvrdnjama koje predstavljaju varijable socijalnih kompetencija. Prikupljeni će se podatci podvrgnuti deskriptivnoj analizi uz primjenu računalnog statističkog programa SPSS (eng. Statistical Package for the Social Sciences). Postupci koje će analiza obuhvatiti su: faktorska analiza, kako bi se reducirao broj varijabli na one koje su značajne za objašnjavanje socijalno kompetentnog ponašanja, izračunavanje koeficijenta korelacije, kako bi se utvrdila potencijalna povezanost pojedinih odgovora i demografskih značajki ispitanika, te t-test kojim će se utvrditi postoje li razlike u odgovorima učenika i učitelja te jesu li one statistički značajne. Nakon tumačenja dobivenih rezultata i rasprave o njima, izvest će se zaključci cjelokupnog istraživanja. Istraživanje će se objaviti u formi doktorskog rada. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) S obzirom da dosadašnja istraživanja socijalnih kompetencija provedena u Hrvatskoj i svijetu otvaraju pitanje operacionalizacije učeničkih socijalnih kompetencija vidljivih u nastavi, očekivani znanstveni doprinos ovog rada ogleda se pokušaju definiranja pojma socijalnih kompetencija iz perspektive znanosti o odgoju, a vezanih za nastavu. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Bakx, A., van der Sanden, J., Sijtsma, K, Croon, M. i Vermetten, Y. (2006) The role of students personality characteristics, selfperceived competence and learning conceptions in the acquisition and development of social communicative competence: A longitudinal study. Higher education, vol. 51, br. 1, Barr, R. i Tagg, J. (1995) From Teaching to Learning: A New Paradigm for Undergraduate Education. Change, vol. 27, br. 6, Bašić, S. (2009) Dijete (učenik) kao partner u odgoju:kritičko razmatranje. Odgojne znanosti. vol.11, br. 279, Beelman, A., Pfingsten, U. i Lösel, F. (1994) Effects of training social competence in children: a meta-analysis of recent evaluation studies. Journal of Clinical Child Psychology, vol. 23, br. 3, Bennett, N. (2001) Učenje kroz grupni rad. U: C. Desforges (ur.) Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa Bruner, J. (1974) Toward a Theory of Instruction, Cambridge, MA: Belknap Press Bulotsky-Shearer, R., Fernandez, V., Diminguez, X. i Rouse, H. (2011) Behavior Problems in Learning Activities and Social Interactions in Head Start Classrooms and Early Reading, Mathematics, and Approaches to Learning. School Psychology Review, vol. 40, br.1, Buljubašić Kuzmanović, V. (2009) Kooperativno učenje kao indikator kvalitete odgoja i obrazovanja. Život i škola, vol. 21, br. 1, Cummings, K., Kaminski, R. i Merrell, K. (2008) Advances in the assessment of social competence: findings from a Preliminary investigation of a general outcome measure for social behavior. Psychology in the schools, vol. 45, br. 10, Gudjons, H., Teske, R. i Winkel, R. (1992) Didaktičke teorije. Zagreb: Educa Hutchby, I. i Moran-Ellis, J. (1998) Children and Social Competence. London: The Falmer Press January, A., Casey, R. i Paulson, D. (2011) A Meta-Analysis of Classroom-Wide Interventions to Build Social Skills: Do They Work? School Psychology Review, Vol. 40, br. 2, Johnson, D.W. i Johnson, R. T. (1987) Learning together and alone: Cooperative, competitive, and individualistic learning. Englewood Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 285

286 Cliffs, NJ, US: Prentice-Hall, Inc. Katz, L. i McClellan, D. (2005) Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa Matijević, M. i Radovanović, D. (2011) Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine Nuissl, E. (2006) Vom Lernen zum Lehren: Lern- und Lehrforschung für die Weiterbildung. Bielefeld: Bertelsmann Palekčić, M. (2008) Uspješnost i/ili učinkovitost obrazovanja nastavnika. Odgojne znanosti, vol. 10, br. 2, Peko, A., Mlinarević, V. i Gajger, V. (2008) Položaj učenika u nastavi (jučer-danas-sutra). U: Uzelac, Vinka (ur.) Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka : Učiteljski fakultet, Peko, A., Munjiza, E., Sablić, M. (2006) Poticanje aktivnosti učenika projektnom nastavom. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. Vol. 147, br. 4; Previšić, V. (2007) Kurikulum: teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju/školska knjiga Pongratz, L., Reichenbach, R. i Wimme, M. (2007) Bildung - Wissen - Kompetenz. Bielefeld: Janus Presse Renk, K. (2005) Cross-Informant Ratings of the Behavior of Children and Adolescents: The Gold Standard Journal of Child and Family Studies, Vol. 14, br. 4, Rose-Krasnor, L. (1997) The Nature of Social Competence: A Theoretical Review. Social Development, vol. 6, br.1, Trowler, P. i Cooper, A. (2002) Teaching and Learning Regimes: Implicit theories and recurrent practices in the enhancement of teaching and learning through educational development programmes. Higher Education Research & Development, vol.21, br. 3, Vygotsky, L. S. (1978) Mind in Society: the development of higher psychological processes. Cambridge, MA: Harvard University Press Warnes, E., Sheridan, S., Geske, J. i Warnes, W. (2005) A Contextual Approach to the Assessment of Social Skills: Identifying Meaningful Behaviors for Social Competence. Psychology in the Schools, vol. 42, br. 2, Welsh, M., Parke, R., Widaman, K. i O Neil, R. (2001) Linkages Between Children s Social and Academic Competence: A Longitudinal Analysis. Journal of School Psychology, Vol. 39, br. 6, Wentzel, K. (1991) Social Competence at School: Relation Between Social Responsibility and Academic Achievement. Review of educational research, vol. 61, br. 1, 1-24 Winkel, R. (1986) Antinomische Pädagogik und Kommunikative Didaktik. Düsseldorf: Schwann Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) , 00 kn 6 Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja 3 Potreba novog položaja učenika u nastavi i izvan nastave prof. dr. sc. Anđelka Peko Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 286

287 Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, 14. ožujka Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P. 7 Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 287

288 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA 1 OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Rahaela Varga Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij pedagogije: Kurikulum suvremenog odgoja i škole Matični broj doktoranda/doktorandice: Naslov predložene teme Jezik pisanja rada: Hrvatski Engleski Operacionalizacija učeničkih socijalnih kompetencija u suvremenoj nastavi hrvatski Područje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Društvene znanosti/pedagogija MENTOR(I) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: 1 Prvi mentor: prof.dr.sc. Anđelka Peko Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska apeko@ufos.hr Drugi mentor: Titula, ime i prezime Ustanova, država: 1. Prof. dr. sc. Marko Palekčić Filozofski fakultetu Zagrebu mpalekci@ffzg.hr Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr. sc. Vlatko Previšić 3. Prof.dr.sc. Anđelka Peko Filozofski fakultetu Zagrebu, ahrvatska Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska vprevisi@ffzg.hr apeko@ufos.hr Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja FAKULTETSKO VIJEĆE FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU NA SJEDNICI ODRŽANOJ 23. svibnja Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu

289 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada Kandidatkinja Rahaela Varga pripremila je jasno strukturiranu prezentaciju. Objašnjenja i argumentacija kandidatkinje na obrani sinopsisa je bila na razini veoma dobrih obrana. Posebno je imponirao kritički i osviješteni stav kandidatkinje spram najvažnijih teza u sinopsisu posebice glede već izvršenih istraživanja u svijetu, dostupne svjetske literature, kao i vlastitog nacrta istraživanja. Na postavljena pitanja odgovarala je s mjerom i spremnošću na uvažavanje istih. Izvršene promjene u sinopsisu su to najbolje pokazale. B. Ocjena teme doktorskog rada (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Operacionalizacija učeničkih socijalnih kompetencija u suvremenoj nastavi kandidatkinje Rahaele Varghe, je u znanstvenom smislu pedagogijskii izazovna, a u praktično-didaktičkom smislu neobično važna i aktualna. Tema udovoljava kriterijima koji su prihvatljive u pedagogijskoj akademskoj zajednici. Ukoliko kandidatkinja provede plan istraživanja, kako je iznesen u sinopsisu, mogu se očekivati važni rezultati i pridonos pedagogijskoj znanosti u smislu provjerljivog modela operacionalizacije učeničkih socijalnih kompetencija u suvremenoj nastavi. To je dovoljan razlog što ocjenjujemo ovu temu kao pedagogijski veoma relevantnu. Mišljenje i prijedlog: Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): 2 Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) Potpis (ime i prezime člana povjerenstva) NAPOMENA (po potrebi): Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime, ustanova, država: 1.(predsjednik Povjerenstva) 1. Prof. dr. sc. Marko Palekčić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Potpis: 2 289

290 DR.SC.-02 Ocjena teme doktorskog rada 2. Prof. dr. sc. Vlatko Previšić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3. Prof.dr.sc. Anđelka Peko, Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska U Zagrebu, M.P

291 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: Andrijana Mušura, mag. psih. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Psihologija 6631 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Marica Mušura , Osijek, Hrvatska Antunovac 7, Zagreb, Hrvatska Telefon/mobitel: andrijana.musura@gmail.com ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Psihologija, Dodiplomski, Hrvatska Predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa 1.Mušura, Andrijana; Kamenov, Željka. Heurističko zaključivanje - usporedba između studenata psihologije i ekonomije. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja. (2012) (prihvaćen za objavljivanje). 2.Mušura, Andrijana; Koričan, Mirna. Work-life balance in Croatia. // International Journal of Organization Theory and Behavior. (2012) (prihvaćen za objavljivanje). 3.Kagin, Justin; Mušura, Andrijana; Krkač, Kristijan. Time, Credit & Debt: An Essay in Philosophy of Economics // Preproceedings of 28th International Ludwig Wittgenstein Symposium / Stadler, F. ; Stolzer, M. (ur.). Kirchberg am Wechsel : Austrian Ludwig Wittgenstein Society, (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 4.Mušura, Andrijana; Kamenov, Željka. Principi mentalnog računovodstva // 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa Program i sažeci priopćenja / Gordana Keresteš, Irma Brković i Ana Butković (ur.). Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko psihološko društvo, (predavanje,domaća recenzija,sažetak,znanstveni). 5.Debeljak, Jelena; Koričan, Mirna; Mušura, Andrijana; Krkač, Kristijan. Caring principle & practices in CSR // Ethics, Psyche and Social Responsibility / Gomez, A.M / 7

292 Davila ; Crowther, David (ur.). London : Ashgate, Mušura, Andrijana. Korporacijska društvena odgovornost i održivi razvoj // Uvod u poslovnu etiku i CSR / Krkač, Kristijan (ur.). Zagreb : MATE, Mušura, Andrijana. Corporate social responsibility // Business Ethics and CSR / Krkač, Kristijan ; Debeljak, Jelena (ur.). Zagren : MATE, Bowie, Norman; Njavro, Đuro; Mladić, Damir; Krkač, Kristijan; Plant Raymond; Macan, Ivan; Petrović, Neven; Singer, Peter; Koprek, Ivan; Debeljak, Jelena; Velasquez M.; Freeman, R. E.; Parnham, Micheal; Martinović, Maja; Koričan, Mirna; Mušura, Andrijana, Nikić, Mijo; Ćorić, Gordana. Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost / Kristijan Krkač (ur.). Zagreb : ZŠEM / MATE, Martinović, Maja; Mušura, Andrijana. Strategy of market development with special reference to the entrance of the Podravka company on the Ukrainian market. // Zbornik znanstvenih radova "Problemi tržišne transformacije gospodarstva", Harkov, Ukrajina. 9 (2005) ; (članak, znanstveni). 10.Martinović, Maja; Pirić, Valentina; Mušura, Andrijana. Etička pitanja vezana uz proizvod kao dio marketinškog spleta. // Obnovljeni život : časopis za religioznu kulturu. 66 (2011) ; (pregledni rad, stručni). 11.Mušura, Andrijana; Koričan, Mirna; Jelavić, Ivija Decision Making in Small and Medium Enterprises // 28th International Conference Knowledge for sustainable development Portorož, Slovenija, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 12.Mušura, Andrijana; Koričan, Mirna; Jelavić, Ivija Economic Decision Making // 28th International Conference Knowledge for sustainable development Portorož, Slovenija, 2008 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 13.Škreblin, Ivona; Koričan, Mirna; Mušura, Andrijana Job performance and job satisfaction in higher education // 14th yearly conference of Croatian psychologists: Human resources and life cycle Šibenik, Hrvatska, 2006 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 14.Mušura, Andrijana; Kamenov, Željka Principles of Mental Accounting // 18th Ramiro and Zoran Bujas s Days Zagreb, Hrvatska, 2007 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 15.Mušura, Andrijana; Koričan, Mirna The difference between student groups and student teams // 29th International Conference Knowledge for sustainable development Portorož, Slovenija, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 16.Mušura, Andrijana; Koričan, Mirna; Babić, Ana The use of internet and social media in higher education can colleges use the same approach as best-performing companies // International scientific conference in Management, Education and Tourism Portorož, Slovenija, 2009 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Sklonost mentalnom računovodstvu u kontekstu teorija samoregulacije i nekih individualnih značajki Mental accounting in the context of self-regulation theories and some individual characteristics Naslov na jeziku na kojem će / 7

293 se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Društvene znanosti / Psihologija / Ostale primijenjene psihologije PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: izv.prof. Željka Kamenov Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Hrvatska zkamenov@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Ferić, I. i Kamenov, Ž. (2007). Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: Postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja? Društvena istraživanja, 16, 1-2, Jugović, I. i Kamenov, Ž. (2008). Razvoj instrumenta za ispitivanje rodnih uloga u adolescenciji. Suvremena psihologija, 11, 1, Majdak, M. i Kamenov, Ž. (2011). Odrednice samopoimanja i samopoštovanja maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47, 2, Kamenov, Ž., Huić, A. i Jugović, I. (2011). Uloga iskustva rodno neravnopravnog tretmana u obitelji u percepciji, stavovima i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Revija za socijalnu politiku, 18, 2, Tadinac, M., Bajoghli, H., Joshaghani, N., Hromatko, I., Jelić, M., Kamenov, Ž. (2012). Determinants of relationship quality: A cross-cultural study. Psychology Research, 2, 1, Drugi mentor: OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Konstrukt mentalnog računovodstva dolazi iz područja bihevioralne ekonomije, znanstvene discipline koja integrira spoznaje iz socijalne kognicije u područje ekonomskog donošenja odluka. Problem istraživanja uključuje pitanje je li sklonost mentalnom računovodstvu u funkciji različitih modaliteta mišljenja razmatrajućeg i izvedbenog, koje pretpostavlja teorija faza akcije, i različite valencije cilja (pozitivan nasuprot negativnom cilju) iz konteksta teorije regulacijskog fokusa. Nadalje, postavlja se pitanje sa kojim je socio-kognitivnim, socio-ekonomskim i demografskim značajkama povezana sklonost mentalnom računovodstvu. Istraživanje se provodi kombinacijom eksperimentalnog i korelacijskog nacrta na oko 200 sudionika zaposlenih u različitim djelatnostima. Sklonost mentalnom računovodstvu mjerena je s deset hipotetskih situacija, a ispitana je u kontekstu različitih modaliteta mišljenja. Ispitana je moderatorska uloga potrebe za spoznajom, samoregulacije, stavova o novcu, te socio-ekonomskih i socio-demografskih značajki pojedinca. The concept of mental accounting is part of a new scientific discipline which integrates insights from social cognition in the area of economic decision making. The problem of this doctoral research revolves around question whether the tendency for mental accounting serves as a function of different mindsets deliberative and implemental, coming from theory of action phases, and different goal frames (positive and negative) the elements of regulatory focus theory. Furthermore, the question is also, which socio-cognitive, socio-economic and demographic characteristics relate significantly to tendency for mental accounting. All research questions are tested in the context of experimental and correlational research design conducted on / 7

294 participants, employed in different professions. The tendency for mental accounting is measured using ten hypothetical situations within context of different mindsets. Moderator role of need for cognition, self-regulation, attitudes toward money, and some socio-economic and socio-demographic characteristics had also been analyzed. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Daniel Kahneman i Amos Tversky prvi su psiholozi koji su za Teoriju očekivanog izbora (1979.) dobili Nobelovu nagradu iz ekonomije i tim događajem službeno započeli sa razvojem nove znanstvene discipline bihevioralne ekonomije, koja se bavi integracijom spoznaja iz socijalne kognicije u području ekonomskog odlučivanja. Općenito, spoznaje bihevioralne ekonomije pripadaju deskriptivnom modelu odlučivanja koji se bavi pitanjem kako ljudi u realnosti donose odluke za razliku od normativnog modela odlučivanja, svojstvenog klasičnoj racionalnoj ekonomskoj teoriji, koji se bavi pitanjem kako bi se ljudi trebali ponašati. U svojim su radovima iz 1974., 1979., 1981., 1982., i dalje, empirijski dokazali neodrživost normativnog modela odlučivanja svojstvenog klasičnoj ekonomskoj teoriji koji pretpostavlja racionalnost u odlučivanju, konzistentnost preferencija i neovisnost o kontekstu. Osim teorije očekivanog izbora koja se bavi pitanjem odnosa dobitka/gubitka i sklonosti riziku te radu na brojnim heuristikama, Kahneman i Tversky započeli su sa istraživanjem efekata uokvirivanja i fenomena psihološkog računovodstva kao načina uokvirivanja odluka. Kahneman i Tversky autori su klasičnih situacija ispitivanja sklonosti heurističkom zaključivanju poznatih pod nazivom kino i šetnja a koje su u istraživanjima drugih bihevioralnih ekonomista doživjele brojne replikacije i modifikacije. Naime, situacije ispitivanja mentalnog računovodstva uključuju po dvije varijante situacije koje u apsolutnom značenju imaju istu vrijednost ali su najčešće uokvirene na različit način. Rad Kahnemana i Tverskoga nastavio je Richard Thaler koji 1980., 1985., i objavljuje radove na temu mentalnog računovodstva u kojima otkriva rezultate svojih istraživanja te piše o sastavnim dijelovima mentalnog računovodstva, primjeni u području marketinga, štednje i potrošačkog izbora. Thaler je mentalno računovodstvo kao vrstu heurističkog zaključivanja definirano kao korištenje kognitivnih operacija u svrhu organizacije, vrednovanja i praćenja financijskih aktivnosti (dobitaka i gubitaka). Naziv mentalno računovodstvo koristi se kao grupni naziv za brojne fenomene heurističkog zaključivanja kao što su npr. efekt nepovratnog troška, efekt nova kuće, i sl. Thaler piše i o narušavanju fungibilnosti novca, kao temeljne ekonomske pretpostavke prema kojoj je percepcija novca jednaka bez obzira u kojem obliku se taj novac nalazi. U kontekstu heurističkog zaključivanja, fenomenima mentalnog računovodstva bavili su se i brojni drugi istraživači: Arkes i Blumer, i Arkes i sur , Thaler i Johnson, 1990., Brendl i sur Prelec i Simester, i dr. Iako se na heurističko zaključivanje gleda kao na iracionalno zaključivanje koje nije u skladu sa rigoroznim postavkama klasične normativne ekonomske teorije (Neuman i Morgenstern, 1953., Friedman, 1996.), brojni istraživači ljudskog odlučivanja zalažu se za ekološku perspektivu prema kojoj su heuristike adaptivne, optimalne i dobre pogreške (Stanovich, 1999., 2011., Gigerenzer, 2005., Moskowitz, 2005.). Značajan doprinos u pojašnjenju pozadinskih procesa mentalnog računovodstva dali su Henderson i Petersen (1992.) i Frisch (1993.). Kako se na mentalno računovodstvo gleda se i kao na način samoregulacije ponašanja, nameće se pitanje u kojoj mjeri je sklonost mentalnom računovodstvu u funkciji različitih modaliteta mišljenja koja su svojstvena različitim fazama akcije u kontekstu teorije samoregulacije. Pitanjem samoregulacije u različitim fazama procesa donošenja odluke bavili su se Gollwitzer (1993), Gollwitzer i Bargh (1996.), Heckhausen i Heckhausen (2008.). Rad navedenih autora poznat je pod nazivom psihologija akcije te Rubikonov model obzirom da spajaju područja kognicije i motivacije. Model faze akcije razlaže proces samoregulacije na motivacijski proces sa razmatrajućim modalitetom mišljenja i voljni proces sa izvedbenim modalitet mišljenja. Razmatrajući modalitet podrazumijeva kognitivnu otvorenost za razliku od izvedbenog modaliteta mišljenja kada se pojedinac kognitivno zatvara i usmjeruje prema uspješnom izvođenju cilja. U kontekstu usmjerenosti na izvedbu, u brojnim istraživanjima provjeren je utjecaj stvaranja namjera ponašanja na veću posvećenost cilju (Taylor i Gollwitzer, 1995., Sorrentino i Higgins, 1986.,Heckhausen, Gollwitzer i Steller, 1990., Gollwitzer i Brandstätter, 1997.,, Fiske i sur., 2009.). Pitanjem valencije cilja i povezanošću sa samoregulacijom bavio se Higgins (1998., 2000., 2002.) u svojoj teoriji regulacijskog fokusa. Higgins pretpostavlja da će pozitivan cilj aktivirati fokus promicanja vođen sredstvima poticajnosti (pohvala, nagrada, postignuće) a negativan cilj fokus odbijanja vođen sredstvima pozornosti (kritika, gubitak, neuspjeh). Kako Crowe i Higgins (1997) pretpostavljaju, u slučaju nagona proizvedenog u fokusu promicanja, pojedinac će biti skloniji riziku za razliku od želje za izbjegavanjem neuspjeha koja stvara nagon da se zaštiti od potencijalnih pogreški. Samim time, fokus sprječavanja će dovesti do veće pozornosti i veće averzije prema riziku (Zhaou i Pham, 2004). Nadalje, razliku može činiti i valencija cilja, gdje cilj može preuzeti pozitivnu (privlačeću) i negativnu (odbijajuću) vrijednost i samim time način odlučivanja regulirati u različitom smjeru. Po pitanju individualnih razlika, zanimljivo je ispitati povezanost mentalnom računovodstvu sa nekim socio-kognitivnim, socio-ekonomskim i demografskim značajkama koje bi mogle imati moderatorski ili medijacijski učinak na sklonost mentalnom računovodstvu. Iako u literaturi mentalnog računovodstva postoji vrlo malo radova koji se bave povezivanjem sklonosti mentalnom računovodstvu sa individualnim značajkama, ističu se Stanovich i West (2008) koji su utvrdili povezanost kognitivnih sposobnosti i sklonosti heurističnosti. U tom smjeru, zanimljiv je koncept potrebe za spoznajom (Cacciopo i Petty, 1982), samoregulacije (Schwarzer i sur., 1999.), financijskog pritiska (Aldana i Liljenquist, 1998.), ekonomskog lokusa kontrole (Furnham, 1986), ponašanju sa kreditnim karticama (Roberts i Jones, 2001.) i stavova prema novcu (Yamauchi i Templer, 1982). Socio-ekonomski status i demografske značajke / 7

295 u istraživanjima nisu dovedene u vezu sa heurističkim zaključivanjem. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraživanja je ispitati sklonost heurističkom zaključivanju u obliku mentalnog računovodstva u funkciji različitih modaliteta mišljenja te cilja različite valencije. Očekujemo da će pojedinci usmjereni na izvedbeni modalitet mišljenja i fokus sprječavana (negativno uokviren cilj) u najvećoj mjeri biti skloni heurističkom zaključivanju obzirom da će se pojedine situacije činiti više sukladne postavljenom cilju nego što je slučaj u razmatrajućem modalitetu mišljenja gdje ne postoji odluka o cilju. Očekujemo značajne povezanosti sklonosti heurističkog zaključivanja sa potrebom za spoznajom, samoregulacijom, stavovima o novcu, te socio-ekonomskim i socio-demografskim značajkama pojedinca. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Nacrt istraživanja obuhvaća eksperimentalni i korelacijski nacrt sa dva dijela istraživanja. U prvom dijelu istraživanja provjerit će se učinkovitost manipulativnih uputa čija je svrha inducirati na razmatrajući i/ili izvedbeni modalitet mišljenja te na fokus promicanja i/ili fokus sprječavanja. Korišten je eksperimentalni nacrt na nezavisnim grupama 2x2. Nacrt sadržava dvije nezavisne varijable (modalitet mišljenja i fokus regulacije) sa po dvije razine (razmatrajući i izvedbeni modalitet mišljenja te fokus promicanja i sprječavanja) pri čemu postoje 4 varijante upitnika. Kako bi se odgovorilo na postavljeni cilj, potrebno je konstruirati upitnik sa različitim manipulativnim uputama. Manipulativne upute čija je svrha izazvati različit stupanj posvećenosti cilju ovisnom o izazvanom modalitetu mišljenja kreirane su prema izvornim istraživanjima i prilagođene cilju korištenom u ovom istraživanju štednja. Manipulativna uputa namijenjena izazivanju razmatrajućeg modaliteta mišljenja sadržavala je navođenje na razmatranje o pozitivnim i negativnim posljedicama štednje dok je uputa sa ciljem izazivanja na izvedbeni modalitet mišljenja sadržavala navođenje na pisanje izvedbenih namjera u slučaju odluke o štednji. Kako bi se provjerio učinak različite valencije cilja, štednja je u jednoj varijanti upitnik uokvirena kao pozitivan cilj ( štednja u svrhu ostvarivanja dugo očekivane želje ) a u drugoj varijanti upitnika kao negativan cilj ( suzdržano trošenje u svrhu smanjenja troškova ). Mjera učinkovitosti manipulativnih uputa je stupanj posvećenosti cilju. U ovom dijelu istraživanja sudjelovat će odrasle zaposlene osobe (prigodan uzorak) i ispitivanje će biti provedeno individualno (N=200). Osim manipulativne upute i pitanja koji provjeravaju učinkovitost upute, upitnici će sadržavati i neka demografska pitanja kako bi se naknadno provjerila izjednačenost eksperimentalnih skupina (dob, spol, bračni status i stupanj obrazovanja). U drugom dijelu istraživanja cilj je provjeriti da li usmjeravanje na različit modalitet mišljenja i različito uokviren cilj ima utjecaja na sklonost heurističkom zaključivanju u obliku mentalnog računovodstva. Planiran je eksperimentalni nacrt na nezavisnim grupama 2x2. Ispitanici će biti odrasle, zaposlene osobe koje će predstavljati kvotni, prigodni stratificirani uzorak pri čemu će se paziti da podjednak broj ispitanika bude u svakoj od 15 različitih područja zaposlenja (ukupno N=200). Ovisno o rezultatu prvog dijela istraživanja, upitnik drugog dijela istraživanja će sadržavati upute koje su se pokazale učinkovite u izazivanju različitog stupnja posvećenosti cilju. Upitnik će osim manipulativnih uputa sadržavati deset situacija mentalnog računovodstva u većini preuzetih iz izvornih istraživanja i nadopunjene sa nekoliko autorskih situacija. U korelacijskom dijelu istraživanja, od socio-kognitivnih značajki bit će korištene skale za slijedeće konstrukte: potreba za spoznajom (Cacciopo i sur., 1984), samoregulacija (Schwarzer i sur., 1999.), financijski pritisak (Aldana i Liljenquist, 1998.), ekonomski lokus kontrole (Furnham, 1986), ponašanje sa kreditnim karticama (Roberts i Jones, 2001.) i stavovi prema novcu (Yamauchi i Templer, 1982). Također, upitnik će sadržavati pitanja koja ukazuju na socio-ekonomski status (osobna primanja, primanja kućanstva, odnos prihoda i potrošnje, posjedovanje kreditnih kartica, način korištenja kreditnih kartica, zaduženost, štednja, percepcija štednje i percepcija trenutne ekonomske situacije) i demografske značajke (spol, dob, bračni status, stupanj obrazovanja, zaposlenje, djeca i broj članova kućanstva). Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Glavnih doprinosa istraživanja je više i svi su pionirski: 1) doprinos iz područja bihevioralne ekonomije na hrvatskim ispitanicima; 2) teorijski doprinos obzirom da nacrt sadržava provjeru nekoliko teorija samoregulacije i mentalno računovodstvo kao zavisnu varijablu; 3) doprinos u području povezivanja individualnih razlika sa sklonosti mentalnom računovodstvu, kako hrvatski doprinos bihevioralnoj ekonomiji tako i na općenit doprinos bihevioralnoj ekonomiji po pitanju individualnih razlika. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Arkes, H. i Blumer, C. (1985). The Psychology of Sunk Cost. Organizational Behavior and Human Decision Process, 35, Arkes, H. R., Joyner, C. A., & Pezzo, M. V. (1994). The psychology of windfall gains. Organizational Behavior and Human Decision Making Processes, 59, Brendl, C.M., Markman, A. i Higgins, T.E., (1998). Mental accounting as self-regulation: Representativeness to goal-derived categories. Sonderheft Konsumentenpsychologie, 29, Cacioppo, J. T., & Petty, R. E. (1982). The need for cognition. Journal of Personality and Social Psychology, 42, Frisch, D. (1993.) Reasons for framing / 7

296 effects. Organizational behavior and human decision processes 54, Gigerenzer, G. (2005). I think, therefore I err. Social Research, 72 (1) Gollwitzer, P. M. & Bargh, J. A. (1996). The psychology of action: Linking cognition and motivation to behavior. New York: Guilford Press Gollwitzer, P. M. (1993). Goal achievement: The role of intentions. In W. Stroebe & M. Hewstone (Eds.), European review of social psychology ( 4, ). Chichester, England: Wiley Gollwitzer, P. M. i Brandstätter, V. (1997). Implementation intentions and effective goal pursuit. Journal of personality and social psychology, 73 (1), Heckhausen, J. i Heckhausen, H. (2008). Motivation and action. Cambridge: Cambridge University Press. Henderson, P. W. i Peterson, R. A. (1992). Mental Accounting and Categorization. Organizational Behavior and Human Decision Processes, 51, str Higgins, E. T. (1998). Promotion and prevention: Regulatory focus as a motivational principle. In M. P. Zanna (Ed.), Advances in experimental social psychology (Vol. 30, pp. 1-46). New York: Academic Press. Higgins, T. E. (2000). Making a good decision: Value form fit. American Psychologist. 13, str Higgins, T. E. (2002). How Self-Regulation Creates Distinct Values: The Case of Promotion and Prevention Decision Making. Journal of consumer psychology, 12 (3), str Kahneman, D. i Tversky, A. (1979). Prospect theory: An analysis of decisions under risk. Econometrica 47 (2), Kahneman, D. i Tversky, A. (1984). Choices, values and frames. American Psychologist 39 (4), Kahneman, D., Slovic, P., i Tversky, A. (1982). Judgment Under Uncertainty: Heuristics and Biases. New York: Cambridge University Press. Moskowitz, G. B. (2005). Social cognition. New York: Guilford Press Prelec, D. i Simester, D. (2001). Always Leave Home Without It: A Further Investigation of the Credit-Card Effect on Willingness to Pay. Marketing Letters 12 (1), 5-12 Schwarzer, R., Diehl, M., i Schmitz, G.S. (1999). Self-Regulation Scale. Dostupno na: Stanovich, K. (1999). Who Is Rational: Studies of Individual Differences in Reasoning, Mahwah, N..J. : Lawrence Erlbaum Associates, Inc. Thaler, R. H. (1999). Mental accounting matters. Journal of Behavioral Decision Making 12(3), Thaler, R. H. (1980). Towards a positive theory of consumer choice. Journal of Economic Behavior and Organization, 1, Thaler, R. H. (1985). Mental accounting and consumer choice Marketing Science, 4, Thaler, R. H. i Johnson, E. J. (1990). Gambling with the House Money and Trying to Break Even: The Effects of Prior Outcomes on Risky Choice, Management Science, Thaler, R. H. (1990). Anomalies: Saving, fungibility, and mental accounts. Journal of Economic Perspectives 4(1), Tversky, A. I Kahneman, D. (1974). Judgment under uncertainty: Heuristics and biases. Science 185 (4157), Tversky, A. i Kahneman, D. (1981). The framing of decisions and the psychology of choice. Science 211 (4481), Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) 5000 Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Svi troškovi bit će samostalno financirani. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme / 7

297 Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis izv.prof. Željka Kamenov IZJAVA Potpis Andrijana Mušura, mag. psih. Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Andrijana Mušura, mag. psih / 7

298 Dr.Sc.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto rođenja: Adresa: mr. sc. Ines Blažević, dipl. učitelj Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Pedagogija 7364 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ana Blažević , Split, Hrvatska Zupina 8, Split, Hrvatska Telefon/mobitel: 091/ ibijelic@ffst.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): 1.Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Poslijediplomski magistarski znanstveni studij pedagogije, Poslijediplomski magisterij, Hrvatska 2.Sveučilište u Splitu - Filozofski fakultet u Splitu, Učiteljski studij, Dodiplomski, Hrvatska 1. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za učiteljski studij: vanjski suradnik u naslovnom zvanju asistenta na kolegiju Metodika nastave prirode i društva (seminari i vježbe) ( / ) 2. Osnovna škola Sućidar u Splitu (2009.), učiteljica razredne nastave 3. Osnovna škola Domovinske zahvalnosti u Kninu ( ), učiteljica razredne nastave Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1.Kostović-Vranješ, Vesna; Bijelić, Ines. Projekti študentov v izobraževanju za trajnostni razvoj na začetku izobraževanja // Ekološka in etična zavest skozi edukacijski odnos do družbe in narave / Duh, Matjaž (ur.). Maribor, Rakičan : Pedagoška fakulteta Univerza v Mariboru, RIS Dvorec Rakičan, Bijelić, Ines. Interkulturalna kompetentnost učitelja u osnovnoj školi // Obrazovanje za interkulturalizam / Peko, Anđelka ; Sablić, Marija ; Jindra, Ranka (ur.). Osijek : MIT d.o.o. Osijek, Bijelić, Ines. Uloga medija u slobodnom vremenu osnovnoškolaca // Umjetnički odgoj i obrazovanje u školskom kurikulumu / Ivon, Hicela (ur.) / 8

299 Split : Redak, Split, Mandić, Sanja; Bijelić, Ines. Elementi gimnastike za mozak u radu s djecom. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 61 (2012), 1-2; (članak, stručni). 5.Bijelić, Ines Interkulturalna kompetentnost učitelja u osnovnoj školi // Obrazovanje za interkulturalizam Osijek, Hrvatska, 2010 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 6.Kostović-Vranješ, Vesna; Bijelić, Ines Projekti študentov v izobraževanju za trajnostni razvoj na začetku izobraževanja // Ekologija za boljši jutri Murska Sobota, Slovenija, 2012 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) 7.Sablić, Marija; Bijelić, Ines Stavovi učitelja prema vrijednostima kao temeljnim sastavnicama nacionalnog okvirnog kurikuluma // Didaktički izazovi Slavonski Brod, Hrvatska, 2012 (Znanstveni skupovi i radionice, Usmeno) NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Engleski: Utjecaj školskog kurikuluma na socijalni razvoj učenika The impact of school curriculum on the social development of pupils Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje/grana: Društvene znanosti / Pedagogija / školska pedagogija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-Pošta: Prvi mentor: doc.dr.sc. Vesna Buljubašić - Kuzmanović Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska vbuljubasic@ffos.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Prvi mentor: Drugi mentor: 1. Buljubašić-Kuzmanović, V. (2007), Simptomi nasilja kod djece i emocionalna pismenost roditelja. Zagreb: Napredak, Vol. 148, br. 1, (izvorni znanstveni članak) 2. Buljubašić-Kuzmanović, V. (2008), Odnos emocionalne pismenosti i ponašanja učenika. Zagreb: Odgojne znanosti, Vol. 10, br. 2, (izvorni znanstveni članak) 3. Buljubašić-Kuzmanović, V., Livazović, G. (2010), Odnos dječje socijalne i interkulturalne kompetencije. Split: Školski vjesnik, Vol. 59, br. 2, (prethodno priopćenje) 4. Buljubašić-Kuzmanović, S. Simel (2010), Odnos univerzalnih i ponašajnih vrijednosti mladih. Split: Školski vjesnik, Vol. 59, br. 3, (prethodno priopćenje) 5. Buljubašić-Kuzmanović V. (2010), Socijalne kompetencije i vršnjački odnosi u školi, Pedagogijska istraživanja, Vol. VII, br / 8

300 OBRAZLOŽENJE TEME Sažetak na hrvatskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Sažetak na engleskom jeziku: (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) Cilj istraživanja je ispitati utjecaj školskog kurikuluma, odnosno njegovih sukreatora (učitelja, roditelja i vršnjaka) na socijalni razvoj učenika nižih razreda osnovne škole. Polazeći od potreba učenika, ispitat će se kvaliteta njihova socijalnog razvoja, indeks vršnjačke prihvaćenosti te oblici, strategije, metode i postupci u nastavi u odnosu na socijalni razvoj učenika. Posebno se želi utvrditi koliko učitelji različitim aktivnostima temeljenima na školskom kurikulumu utječu na socijalni razvoj učenika i dobivaju li učenici dovoljno prigoda za socijalnu interakciju. S obzirom na to da se ova problematika nedostatno istraživala, posebice u prvom obrazovnom ciklusu, empirijskim istraživanjem pokušat će se dovesti u vezu navedene varijable i utvrditi njihov međusobni odnos. Rezultati istraživanja pokazat će koliko su učenici socijalno kompetentniji ako su prihvaćeniji od svojih vršnjaka, ako imaju socijalno "pismenije" roditelje te socijalno osjetljiviju nastavu i učitelje. The aim of the research is to examine the impact of the school curriculum and its co-creators (teachers, parents and peers) on the social development of primary school pupils. Proceeding from the needs of pupils, will examine the quality of their social development, an index of peer acceptance, forms, strategies, methods and procedures in the classroom in relation to the social development of pupils. In particular, we want to determine how the various activities of teachers based on school curriculum affect the social development of pupils and whether pupils get enough opportunities for social interaction. Given that this issue insufficiently investigated, especially in the first cycle of education, research will attempt to relate these variables and determine their relationship. Research results will show how pupils are socially competent if acceptance from their peers, if they have a social literate parents and literate and socially vulnerable classes and teachers. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Teorijska polazišta suvremene pedagogije te socijalno determinirani modeli odgoja i obrazovanja, uvažavajući antropologijske, psihologijske i kulturološke utjecaje, podrazumijevaju holistički i humanistički utemeljene paradigme odgoja i obrazovanja danas. Škola i nastava stavljaju učenika u središte zbivanja i nastoje ga osposobiti za ''upotrebljiva građanina i spretnu radnu snagu'', te se tome prilagođavaju sadržaji, sredstva, postupci i metode aktivnog stjecanja/razvoja znanja, a od učitelja zahtijeva promijenjen položaj savjetnika koji organizira, nadgleda i vrednuje učenička postignuća (Previšić, 1999). Ustroj škole se mijenja od (pre)naglašenog spoznajnog prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji i suradničkom učenju (Hrvatić, Piršl, 2007). Prevladavanje starijih i implementacija novih paradigmi nisu tekli jednostavno zbog snažnih otpora afirmaciji novih konceptualnih pristupa školi koji su bili izraz duboko ukomponiranih tradicionalnih elemenata u biće škole, čega se ona vrlo sporo odricala (Pivac, 1995). Sam intenzitet borbe između starog i novog presudan je za kvalitativne pomake u razvoju škole, a očituje se u organizaciji, sadržaju, strukturi, odnosu, mjestu i ulozi učenika i nastavnika, ali i izgrađivanju osnova kojima se inovira pedagoški proces u funkciji emancipiranja osnovnih nositelja/sukreatora tog procesa. U skladu sa suvremenim paradigmama, i novim izazovima školi (Pivac, 2009), Hrvatska se opredijelila za kurikulumski pristup odgoju i obrazovanju kojim se definiraju ciljevi, odnosno ishodi učenja kao rezultat koji poučavanjem/učenjem dijete/učenik treba postići (Vican, Bognar, Previšić, 2007) i temeljne kompetencije (Baranović, 2006), za razliku od nastavnog plana i programa kojem je cilj usvajanje sadržaja. Kurikulum predstavlja dokument koji treba u praksi provesti (implementirati) i oživjeti (Marsch, 1994), a koji će promicati pristupe kojima će se analizirati, uspoređivati, suprotstavljati, kritizirati i procjenjivati različita gledišta, ali i zamišljati, vizualizirati, stvarati, razvijati i promicati vještine potrebne za tržište rada i društva te poticati motivaciju za cjeloživotno učenje iz svih raspoloživih izvora znanja. Previšić (2005) naglašava kako se mijenja način struktuiranja nacionalnog kurikuluma koji treba polaziti od jezgrovnih sadržaja tradicionalne i kristalizirane nacionalne kulture, u skladu sa suvremenim promjenama, tehnikama i tehnologijama, novim pismenostima i vrijednostima, a sam kurikulum predstavlja središte svih nastojanja da se odgoj i obrazovanje učine kvalitetnim, kreativnim i prosocijalnim činom ( 2007.). U njegovoj sukonstrukciji i razvoju ključnu ulogu imaju svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa: učenici, učitelji, stručno-razvojna služba, ravnatelji, roditelji, zajednica i drugi potencijalni partneri, gospodarstvenici i poduzetnici te ustanove. Školski kurikulum se odnosi na ukupnu aktivnost škole (Jurić, 2007). Podrazumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kako bismo promovirali intelektualni, osobni, društveni i fizički razvoj učenika, polazeći od slike postojećeg stanja i potreba na svim razinama razvoja. Koliki je i kakav utjecaj školskog kurikuluma na / 8

301 socijalni razvoj učenika, uže je područje ovog rada koje ćemo sagledati iz različitih istraživačkih perspektiva. Schiro (2008) u svojim istraživanjima ističe različite autore i ideologije kurikuluma usmjerene na akademska postignuća, socijalne učinkovitosti, socijalne rekonstrukcije i samog učenika, gdje socijalna učinkovitost i rekonstrukcija zauzimaju središnje mjesto. Međutim, te socijalne odrednice često su nevidljive, skrivene i zanemarivane (tajni plan učenja, skriveni kurikulum), a vrednovane kao uzgredni bonus. S druge strane, sve više se afirmira kurikulum i razredi usmjereni na dijete (Walsh, 2004), prosocijalni i mirotvorni razredi (Čudina-Obradović i Težak, 1995) koji potiču socijalno učenje kao dio sveukupnoga učenja. U tom kontekstu Walsh (2003) ističe četiri ključna područja kurikuluma u prvom obrazovnom ciklusu (od 1. do 4. razreda): komunikaciju, skrb, zajednicu i povezivanje. Pritom je socijalna kompetencija, kao individualni i relacijski pojam, ključ uspjeha, a sva su razvojna područja: fizičko, socijalno, emocionalno i spoznajno, integrirana. Na tom su cjelovitom pristupu Katz i McClellan (1999) razvile pedagoški model praćenja razvoja dječje socijalne kompetencije postavljen kao interakcija individualnih obilježja, socijalnih umijeća i vršnjačkih odnosa u kojem razvojni učinci interakcija pridonose boljem objašnjenju različitih aspekata školske prilagodbe, a samim tim i utjecaju školskog kurikuluma na socijalni razvoj učenika. Bognar (2007) ističe da kurikulum treba smatrati društvenim aspektom odgoja i obrazovanja, dok onaj individualni ostaje u još snažnijoj nadležnosti nastavnika, učenika i roditelja, odnosno prilagodbi pojedincu i njegovim potrebama. Rezultati brojnih istraživanja, u svijetu i u nas, upućuju na utjecaj učitelja, roditelja i vršnjaka na socijalni razvoj učenika (Ladd, 1999, Allen, Weissberg, Hawkins, 1989, Buljubašić-Kuzmanović, 2008, Lacković-Grgin, 1990, Buljubašić-Kuzmanović, Livazović, 2010). Rezultati su pokazali da su djeca koja su izgradila odnos povjerenja s učiteljem socijalno kompetentnija u odnosima s vršnjacima, ali prilikom tih istraživanja nisu uključene obiteljske varijable: kvalitete privrženosti, obiteljske interakcije i struktura obitelji, koje bi mogle imati ključnu ulogu u promatranim aspektima ponašanja djeteta (Klarin, 2006). Velik doprinos socijalnom razvoju djeteta, ali i odraslih, dao je Golemanov model emocionalne inteligencije, koji su mnogi autori prepoznali kao novi pristup odgoju (Goleman, 2007), odnosno njegove pedagoške implikacije na svim područjima razvoja djeteta, osobito području emocionalne pismenosti (Salovey i Slyter, 1999). U tom kontekstu istraživanja su potvrdila da emocionalna pismenost roditelja utječe na socijalni razvoj učenika i kvalitetu prilagodbe (Buljubašić, 2007), što će se unutar prvoga obrazovnog ciklusa, uz već navedene utjecaje (učitelji, roditelji, vršnjaci), propitati ovim radom. Razdoblje prvoga obrazovnog ciklusa, kojim su obuhvaćeni učenici u dobi od 6. do 12. godine, razdoblje je u kojem je utjecaj obitelji, učitelja i vršnjaka od izuzetne važnosti (Vizek-Vidović, 2003), te njihov utjecaj i interakcije čine nezaobilazne sastavnice školskog kurikuluma. Istraživanja koja se mogu dovesti u vezu s poticanjem socijalnog razvoja učenika pokazuju da su učitelji, roditelji i vršnjaci prediktori dječjeg socijalnog razvoja. To upućuje na potrebu i obvezu kontinuiranog praćenja dječjeg socijalnog razvoja, odnosno podrobnijeg istraživanja utjecaja školskog kurikuluma i njegovih sukreatora na socijalni razvoj učenika, što je bio i osnovni motiv izbora problema ovog istraživanja. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraživanja je ispitati povezanost školskog kurikuluma, odnosno njegovih sukreatora (učitelja, roditelja i vršnjaka) sa socijalnim razvojem učenika nižih razreda osnovne škole uvažavajući spol, dob, školski uspjeh, strukturu obitelji, uključenost u vrtić i mjesto školovanja. Nezavisne varijable su sociodemografske, a zavisne kvaliteta socijalnog razvoja, socijalna "pismenost" roditelja, učestalost primjene različitih oblika, strategija, metoda i postupaka u nastavi te vršnjačka prihvaćenost. Rezultati istraživanja će pokazati koliko su učenici socijalno kompetentniji ako su prihvaćeni od svojih vršnjaka, ako imaju socijalno kompetentne roditelje te socijalno osjetljivu nastavu i učitelje. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Empirijsko istraživanje provest će se na stratificiranom uzorku osnovnih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Stratifikacija će se izvršiti prema veličini mjesta u kojem se škola nalazi te će se sastojati od dvije kategorije: A - do stanovnika i B više od stanovnika. Ukupan broj osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije je 92, njih 40 u manjim mjestima, a 52 u većim mjestima. Unutar svake kategorije u stratumu odredit će se 10-postotni uzorak osnovnih škola u kojima će se vršiti istraživanje što znači da će istraživanjem biti obuhvaćeno 10 škola; 6 škola iz većih sredina, a 4 škole iz manjih sredina. Anketirat će se učenici 3. i 4. razreda, jedan od roditelja (otac, majka ili skrbnik) i svi učitelji razredne nastave zaposleni u školama zahvaćenih istraživanjem. Osnovni skup učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije čini 9000 učenika, a u ispitivanju će sudjelovati njih 1000, što čini 11,1% osnovnog skupa. U istraživanju će biti i jednak osnovni skup i uzorak roditelja i učenika. Osnovni skup učitelja / 8

302 razredne nastave u Splitsko-dalmatinskoj županiji čini njih 1100, a ispitivanjem će biti obuhvaćeno njih 160, što čini 14,5% osnovnog uzorka. Svi navedeni postotci uzorci ispitanika, u odnosu na osnovni skup, zadovoljavaju kriterije generalizacije (min. 5%). Kod obrade podataka, uporabom SPSS statističkog paketa za računalnu obradu podataka, ispitat će se utjecaj školskog kurikuluma na socijalni razvoj učenika iz perspektive svih ispitanika, njegovih sukreatora, te odrediti prediktore koji taj utjecaj prognoziraju i samim tim određuju pravac pedagoškog i odgojno-obrazovnog djelovanja u školi, obitelji i zajednici, uvažavajući posebnost svakog djeteta i njegov cjelovit razvoj. Za potrebe istraživanja konstruirat će se tri upitnika: Upitnik za roditelje, Upitnik za učenike i Upitnik za učitelje. Svi upitnici na početku će imati uputu o svrsi istraživanja i načinu popunjavanja upitnika, uz primjereni postupak provedbe upitnika kada su u pitanju učenici, što će biti provedeno uz pomoć razrednog učitelja, maksimalno prilagođeno njihovoj dobi. Upitnik za roditelje u prvom će dijelu ispitivati socio-demografska obilježja ispitanika: spol, dob i stručnu spremu, a u drugom dijelu njihovu emocionalno-socijalnu pismenost koja će se pokušati dovesti u vezu sa socijalnim razvojem učenika. Procjena će se vršiti pomoću ljestvice Likertova tipa od 1 uopće se ne odnosi na mene do 5 u potpunosti se odnosi na mene. Upitnik za učenike će se sastojati od pet kratkih dijelova, primjerenog sadržaja i strukture. U prvom dijelu će se ispitati socio-demografske karakteristike učenika: spol, cjelovitost obitelji, školski uspjeh, pohađanje vrtića i uključenost u neki oblik izvanastavnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave. U drugom dijelu upitnika krenut će se od potreba učenika, kao polazišta kurikuluma, te na individualnom planu ispitati stupanj jakosti ostvarenja svake od navedenih potreba, grupiranih oko ljubavi i pripadanja (prijateljstvo, brižnost, uključenost), slobode (nezavisnost, autonomija, mogućnost izbora), moći (važnost, priznanje, vještina/kompetencija) i zabave (radost, uživanje, učenje, smijeh). Stupanj jakosti ostvarenja pojedine potrebe različit je za svaku osobu, što će biti posebno zanimljivo kad se dobiveni rezultati sagledaju u navedenim interakcijama s učiteljima, roditeljima i vršnjacima jer se potrebe zadovoljavaju kroz odnose s drugim ljudima. Jednako je važan i stupanj razvijenosti socijalnih vještina, što će se ispitati u trećem dijelu upitnika, te učestalost socijalnih oblika rada u nastavi, koji će se ispitati u četvrtom dijelu upitnika. Peti dio upitnika će ispitivati indeks vršnjačke prihvaćenosti. U tablici će biti naveden popis svih učenika iz razreda, a učenici će procjenjivati u kojoj im se mjeri sviđa/ne sviđa određeni učenik. Također će procijeniti koliko se on/ona sviđa drugima. Procjene će se vršiti pomoću ljestvice Likertova tipa na deskriptivnoj i numeričkoj razini od 5 stupnjeva. Prvi dio upitnika za učitelje će ispitivati njihova socio-demografska obilježja: spol, dob, stručnu spremu i radno iskustvo. Drugi dio upitnika veže se za pitanja koja su postavljana i učenicima (2., 3. i 4. dio), samo preoblikovana, a odnose se na poticanje individualnog i socijalnog razvoja učenika, personalizacije i socijalizacije te na učestalost socijalnih oblika rada u nastavi. U kurikularnom kontekstu ispitat će se strategije, metode i postupci odgoja i obrazovanja koje učitelji s učenicima ostvaruju u nastavi kako bi pridonijeli njihovu socijalnom razvoju uvažavajući pedagoška načela i odrednice kurikuluma suvremene škole i njegove sukonstrukcije. Procjene će se vršiti pomoću ljestvice Likertova tipa na deskriptivnoj i numeričkoj razini od 5 stupnjeva. Plan istraživanja utjecaja školskog kurikuluma na socijalni razvoj učenika odvijat će se u nekoliko etapa. Prva je vezana za dalje proučavanje najnovije literature iz tog područja jer uskoro iz tiska izlaze nova već najavljena izdanja, što će pridonijeti pisanju teorijskoga, ali i empirijskog dijela rada. Usporedo s tim izrađivat će se i instrumenti koji će se, prije provedbe, osobito onaj za učenike, provjeriti u praksi u obliku pilot-projekta. To će poslužiti za donošenje odluke o konačnoj verziji upitnika za učenike, odnosno sve ono što učenici koji budu sudjelovali u pilot-projektu nisu razumjeli, izmijenit će se ili ukloniti iz konačne verzije. Za sve upitnike izračunat će se mjera pouzdanosti. Ispitivanje će osobno provesti istraživač odlaskom u osnovne škole, pridržavajući se etičkog kodeksa istraživanja s djecom i mladima. Učenici i njihovi učitelji bit će anketirani tijekom dogovorenoga nastavnog sata, a roditelji tijekom roditeljskog sastanka. Ostali učitelji, u čijim se razredima ne će provoditi istraživanje, popunjavat će upitnik u dogovoreno vrijeme. Prikupljeni podatci dobiveni istraživanjem analizirat će se odgovarajućim postupcima deskriptivne i inferencijske statistike (analiza varijance, korelacija) te multivarijatnim analizama kojima će se utvrditi utjecaj školskog kurikuluma na socijalni razvoj učenika. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Problem istraživanja upućuje na nedostatnost istraživanja o povezanosti školskog kurikuluma sa socijalnim razvojem učenika kao važne, ali često zanemarivane sastavnice odgoja i obrazovanja. Rezultati istraživanja pridonijet će boljem razumijevanju ove problematike, a imat će i značajnu znanstvenu, stručnu i praktično-pedagošku vrijednost i opravdanost, osobito u senzibilizaciji sukreatora školskog kurikuluma, učenika, učitelja i roditelja te njihova doprinosa optimalnom i cjelovitom razvoju učenika / 8

303 Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1.Allen, J. P., Weissberg, R. P., Hawkins, J. A. (1989), The Relation Between Values and Social Competence in Early Adolescence. Developmental psychology, 25 (3), Baranović, B. (2006), Društveni kontekst i teorijski problemi razvoja nacionalnog kurikuluma. U: Baranović, B. (ur.), Nacionalni kurikulum za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj: Različite perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Centar za istraživanja i razvoj obrazovanja, Bognar, L. (2007), Hrvatski nacionalni kurikulum. Preuzeto: (20. svibnja 2012). 4.Buljubašić-Kuzmanović, V. (2007), Simptomi nasilja kod djece i emocionalna pismenost roditelja. Zagreb: Napredak, Vol. 148, br. 1, Buljubašić-Kuzmanović, V. (2008), Odnos emocionalne pismenosti i ponašanja učenika. Zagreb: Odgojne znanosti, Vol. 10, br. 2, Buljubašić-Kuzmanović, V., Livazović, G. (2010), Odnos dječje socijalne i interkulturalne kompetencije. Split: Školski vjesnik, Vol. 59, br. 2, Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. 8.Goleman, D. (1997), Emocionalna inteligencija - zašto je važnija od kvocijenta inteligencije. Zagreb: Mozaik knjiga. 9.Hrvatić, N., Piršl, E. (2007), Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga, Jurić, V. (2007), Kurikulum suvremene škole. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga, str Katz, L. G., McClellan, D. E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa. 12.Klarin, M. (2006), Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Zagreb: Naklada Slap. 13.Lacković - Grgin, K. (1990), Sociometrijski položaj i samopoštovanje kod djece osnovnoškolske dobi. Zadar: Radovi FF u Zadru, 29 (6), Ladd, G. W. (1999), Peer relationships and social competense during early and middle childhood. Annual Review of Psychology, 50, Marsch, C., J. (1994), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 16.Morais, A. M., Rocha, C., (1999), Development of Social Cometences in the Primary school - study of specific pedagogic practices. British EDucational Journal, 26 (1) l, Pivac, J. (1995), Škola u svijetu promjena. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 18.Pivac, J. (2009), Izazovi školi. Zagreb: Odsjek za pedagogiju i Školska knjiga. 19. Previšić, V. (1999), Škola budućnosti: humana, stvaralačka i socijalna zajednica. Napredak. 140 (1999.), 1, Previšić, V. (2005), Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Pedagogijska istraživanja, 2 (2), Previšić, V. (2007), Kurikulum: teorije, metodlogija, sadražaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga / 8

304 22.Salovey, P., Slyter, D. J. (ur.) (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija: pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. 23.Schiro, M. (2008), Curriculum theory: Conflicting Visions and Enduring Concerns. Los Angeles, London, New Delhi; Singapore: Sage Publications. 24.Vican,D., Bognar,L., Previšić, V. (2007), Hrvatski nacionalni kurikulum. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga, Vizek-Vidović, V., Miljković, M., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. (2003), Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, d.o.o. 26.Walsh, K. B. (2003), Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak. 27.Walsh, K. B. (2004), Kurikulum za prvi razred osnovne škole: stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) - Predloženi izvori financiranja istraživanja Nacionalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Međunarodno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (navesti samo ako je potrebno) Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc.dr.sc. Vesna Buljubašić - Kuzmanović Potpis Ines Blažević, dipl. učitelj / 8

305 IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. U Zagrebu, Potpis Ines Blažević, dipl. učitelj / 8

306 DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA 1 Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab. OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Sanja Španja Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij pedagogije Matični broj doktoranda/doktorandice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): 6787 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća Ime i prezime majke i/ili oca: Gordana Arsovska Datum i mjesto rođenja: Adresa: Željeznička 22., Vukovar Telefon/mobitel: , Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronološki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: sspanja@ffos.hr ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE Visoka učiteljska škola u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Dopunski izvanredni učiteljski studij, smjer: diplomirana učiteljica razredne nastave; School of education and Communication, Jonkoping; Švedska, smjer: Voditeljstvo i razvojni rad s mladima; Visoka učiteljska škola Živa Jovanović, Vršac, smjer: nastavnica razredne nastave; Gimnazija Braća Ribar, Osijek, smjer: suradnica u INDOK djelatnostima Filozofski fakultet u Osijeku- asistentica na Odsjeku za pedagogiju; Filozofsku fakultet u Osijeku -predavač/ vanjska suradnica iz područja društvenih znanosti, polje odgojne znanosti, grana opća pedagogija, Predavač/ vanjska suradnica na School of Education and Communication Jonkoping Švedska, na studijskom programu Voditeljstvo i razvojni rad s mladima u zajednici; NANSEN Dijalog Centar Osijek - koordinatorica projekta Nova škola ; PRONI centar za socijalno obrazovanje voditeljica obrazovnih programa i predavač na studijskom programu Voditeljstvo i razvojni rad s mladima u zajednici; Osnovna škola Siniše Glavaševića u Vukovaru - nastavnica razredne nastave. Radovi 1. Španja, S. (2002). Nenasilno rješavanje sukoba; Pisanje malih projektnih prijedloga. Janković, J., Peko, A. (ur). Zajedno jači (str ). Osijek-Vukovar: Proni centar za socijalno podučavanje.2. Bognar L., Španja, S. (2006a). Školovanje u multietničkim područjima istočne Slavonije i Baranje. Pedagogijska istraživanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. Školska knjiga, 3(2): Španja, S. (2006b). Work with Youth in Divided and Contested Societies. U: Magnuson, D.,(ur). The PRONI Centre of Social education: Effective Youthwork Practice in Contested Space: 86-1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 306

307 95. Rotterdam Sense Publishers. 4. Španja, S. (2008a). Forum Syd Balkan Project Best Practice - PRONI/FSBP education model University Course Leadership and Developmental Community Youth Work. Intercultural education. 19 (6): Španja, S., (2011). The educational program Zajedno jači (Stronger Together) in Croatia. Intercultural education 22 (4): Sudjelovanje na konferencijama: 1. Međunarodna znanstvena konferencija: "Intercultural Education as a project for Social Transformation: Linking theory and practice towards equity and social justice"; Malta rujan Izlaganje: Exploration of Identity and Diversity 2. Znanstveni kolokvij: "Kurikulum suvremenog odgoja i škole; sekcija Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi"; Brijuni, svibanj Izlaganje: Suradnja obitelji i škole u razvijanju socijalnih kompetenicja učenika. 3. Međunarodna znanstvena konferencija: "Intercultural education: Paideia, Polity, Demoi"; Atena od 22. do 26. lipnja Izlaganje: Cooperative learning in Intercultural program Stronger Together 4. Međunarodna znanstvena konferencija: Theory and Practice in Intercultural Education; Varšava, srpanj Izlaganje: Intercultural Education and Social Change- University Course Leadership and Developmental Community Youth Work. NASLOV PREDLOŽENE TEME Hrvatski: Evaluacija kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja 2 Engleski: Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Područje/polje: Evaluation of the curriculum of individual and social development Društvene znanosti, pedagogija PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta: Prvi mentor: dr. sc. Vlatko Previšić red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju vprevisi@ffzg.hr Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1. Previšić, V. (2006), Spodbujanje ustvarjalnosti učencev pri pouku naravoslovja. U: Naravoslovje v teoriji in šolski praksi. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo. 2. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb, Zavod za pedagogiju i Školska knjiga. 3. Previšić, V., Prgomet, A. (2007), Socijalno-pedagoške teorije u Njemačkoj tijekom 20. st. Pedagogijska istraživanja, vol. 4, br Previšić, V. (2008), Globalne dimenzije održiva razvoja u nacionalnom i školskom kurikulumu. Prvi mentor: U: Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka, Učiteljski fakultet. 5. Previšić, V. (2009), John Dewey: Pedagoška misao i praksa uz 150. obljetnicu rođenja. Anali za povijest odgoja, vol Previšić, V. (2010), Suvremene teorije izgradnje kurikuluma. Hulumtimet ne shkencat e Edukimit (The researches in the educational sciences), vol. 7, nr Previšić, V. (2010), Socijalno i kulturno biće škole: kurikulumske perspektive. Pedagogijska istraživanja, vol. 7, br. 2. Drugi mentor: Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 307

308 3 Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): OBRAZLOŽENJE TEME Suvremeno društvo zaokupljeno materijalnim dobrima nastavlja zapostavljati osnovne sastavnice odgoja: duhovne vrijednosti, humanizaciju osobnosti te suradničke i demokratske odnose. Pitanje odnosa individualnog i socijalnog razvoja u dvadeset i prvom stoljeću jedno je od aktualnijih pitanja pedagoške teorije i prakse. Odgoj jednako uključuje i individualizaciju i socijalizaciju učenika jer bez razvijene svijesti pojedinca nema ni razvijenog društva. Hrvatski nacionalni kurikulum svojom je fleksibilnošću otvorio mogućnost jedne nove organizacije odgoja i obrazovanje, a osobito naglasio poučavanje individualnog i socijalnog razvoja u školama. Unatoč tome, u nas još uvijek nije izvršena postojeća evaluacija kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja. To je ostala otvorena tema. Implicitno se, istina, naglašava osjećaj zabrinutosti za procjenu naslijeđa koje ostavljamo djeci, ali i za razvoj društva, te prava i odgovornosti pojedinaca u njemu, to i dalje ostaje prvorazredna zadaća odgojno-obrazovnih ustanova (Inman, Buck, Tandy, 2003). Povezujući "model četvrte generacije evaluacije" (Guba i Lincoln, 1989) s akcijskim istraživanjima u evaluaciji kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja, u ovom će se radu istražit kompleksnost problema koji zahtijeva razvijanje novih strategija za promjene unutar školskog sustava. One bi u konačnici trebale ponuditi jedan novi model poučavanja, primjenjiv i u drugim stupnjevima i dijelovima obrazovanja. The modern society's dedication to material values and goods is resulting in the supression and neglection of educational and nurturing principles and elements: spiritual values, the humanisation of personality as well as cooperational and democratic relations. The relationship issue between the individual and social development in the 21st century represents one of the most important aspects of the pedagogical theory and praxis. Nurture encompasses the pupils' invidualisation as well as their socialisation because a concious individual precedes a concious society. The Croatian national curriculum s flexibility and openess created a possibility of a new educational and upbringing organisation, and particularly emphasised the importance of individual and social development in schools. Despite the aforesaid, our educational system still lacks a coherent evaluation of the curriculum of individual and social development, which remains an open topic. It is true that, implicitly, the concern for the social heritage and the development of individual rights and responsiblities in that society remains primarily a task of educational institutions (Inman, Buck, Tandy, 2003). Through relating the fourth generation evaluation model (Guba and Lincoln, 1989) with action research in the evaluation of the individual and social development curriculum, this dissertation aims to study the complexity of these problems which demand effective inner school reform strategies. These strategies should result in enabling new models of teaching, applicable in all major areas of education. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) Odgojno-obrazovne institucije u suvremenom su društvu stavljeni u središte pozornosti kao ključni za razvoj pozitivnih vrijednosti, kodeksa ponašanja i poticanja mladih na aktivno građanstvo. Smith (1982) poučavanje individualnog i socijalnog razvoja definira kao dio procesa odgoja i pružanja podrške učenicima, ali i učiteljima u razvoju znanja, osjećaja i vještina potrebnih kako bi zadovoljili svoje vlastite razvojne potrebe, ali i razvojne, potrebe drugih. Proces odgoja odvija se pod svjesnim i nesvjesnim utjecajima socijalne sredine te utjecajem intrizične motivacije u samoj osobi. Socijalni razvoj individue rezultat je cjelokupnih odgojnih nastojanja i ostvarenja. Možemo ga definirati i kao cjelovit proces kojemu je cilj ukupna intelektualna i emocionalna stabilnost. Njezini su rezultati razvijene moralne vrednote, svijest, savjest i identitet. Sve do 90-ih godina dvadesetog stoljeća škole u Hrvatskoj bile su u službi sustava koji je socijalizaciji ličnosti posvećivao veću pozornost, nego individualizaciji, što je dovelo do pretvaranja odgoja u svoju suprotnost (Bratanić, 2002). U isto vrijeme se u europski pedagogijski znanstveni sustav, kao i odgojno-obrazovnu praksu, uvode različiti formalni i neformalni programi poučavanja individualnog i socijalnog razvoja: političko obrazovanje, obrazovanje za karijeru, priprema za zapošljavanje, razvoj životnih vještina, ženske studije, moralno obrazovanje, multikulturalno obrazovanje, rad s grupama i rad na podizanju odgovornosti, trening socijalnih vještina i dr. (Murray, 2001). U navedenim programima naglasak je na pripremi učenika za život u složenom svijetu. Ukoliko je učenik individualno i socijalno kompetentniji, utoliko će mogućnosti njegovih izbora i uspjeha biti veće. Donošenjem temeljnog dokumenta - Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, u kolovozu godine - kurikulum individualnog i socijalnog razvoja u nas je određen i jasno definiran u okvirima formalnog obrazovanja. Škole u procesu izrade kurikuluma imaju mogućnost ugradbe poučavanja individualnog i socijalnog razvoja u međupredmetnim temama te u projektima i modulima. Nacionalni okvirni kurikulum zasniva se na teorijama humanističkog kurikuluma, odnosno kurikuluma usmjerenog na učenika, koji su u svojim vrijednosnim polazištima bliski. Humanistički kurikulum orijentiran je na razvoj i naginje pedagoški otvorenom pristupu, promovira samostalnost i slobodu s gledišta cilja, osobnost i kreativnost s gledišta doprinosa inovativnosti i humanosti te uvažavanja razvojnih mogućnosti s obzirom na dob i socijalne mogućnosti (Previšić, 2005). Teorija kurikuluma usmjerenog na učenika nije nova. U povijesti se nazivala još i progresivno obrazovanje, otvoreno obrazovanje, učeniku usmjereno obrazovanje, razvojna prilagodljiva praksa i konstruktivizam (Shiro, 2008). Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 308

309 4 Budući je evaluacija sastavni dio pedagoške teorije i prakse te kurikuluma samoga, ovaj se rad zasniva na modelu četvrte generacije evaluacije, koji do sada nije istraživan u našoj zemlji. Evaluaciju čine postupci namijenjeni utvrđivanju učinaka provedenih intervencija istraživanja, odnosno aktivnosti planiranih za postizanje nekog individualnog ili društvenog cilja (Posavec i Carey, 1992). Model četvrte generacije evaluacije, Guba i Lincoln (1989), definiraju kao zajedničku, kreativnu i suradničku akciju osobe koja evaluira i svih zainteresiranih sudionika. Prema tom modelu sudionici polaze od konstrukcija svojih vrijednosti koji ovise o lokalnom konteksta istraživanja, sociopolitičkim prilikama, procesima učenja i postavljanju prioriteta u kojima je rezultate teško predvidjeti. Svaki korak u evaluaciji oslanja se i proizlazi iz prethodnog. Različita istraživanja u Europi i Hrvatskoj bavila su se procjenom uspješnosti programa individualnog i socijalnog razvoja u odnosu na školski uspjeh, motivaciju i ponašanje učenika (Rabotek-Šarić, Šakić, Brajša-Žganec, 2009.), razvoj socijalnih kompetencija u odnosima između učenika i učitelja (Morais, Rocha, 1999.), spol i znanje (Ivinson, 2011.), prevenciju ovisnosti, tinejdžerske trudnoće, vršnjačko zlostavljanje (Blake, Bird, Gerlach, 2007.), ekspedicije i ekskurzije i njihov utjecaj na vrijednosti i izbore učenika (Allison, Von Walld, 2010.). Rezultati evaluacije kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja u Europi ukazuju na probleme u odnosu između nacionalnih kurikuluma te individualnog i socijalnog razvoja kao i njegove praktične izrade u školama. Istraživanja pokazuju kako je od izuzetne važnosti smjestiti poučavanje individualnog i socijalnog razvoja u kurikulum škole, jasno ga definirati i planirati, ali osigurati aktivno sudjelovanje učitelja u konstrukciji, njegovoj provedbi i evaluaciji. Uočen je nedostatak uputa učiteljima kako organizirati procese učenja, kao i nedostatak izobrazbe učitelja za ovakav način rada (OFSTED, 1998; Askew, Carnell, 1998; Murray, 2001; Inman i sur., 2003). Evaluacije nacionalnih kurikuluma u SAD-u, Australiji (Bezzina, Starratt, Burford, 2009) i Novom Zelandu (McGee i sur., 2004) ukazuju na škole kao labavo povezane sustave koji se opiru strogo definiranim i centraliziranim okvirima i standardima. Ukoliko učitelji imaju osjećaj nametnutih kurikulumskih promjena od strane ministarstva, ne osjećaju se vlasnicima promjena, što kod njih stvara otpor u njihovoj provedbi. Fullan (2001.) zbog toga smatra važnim da učitelji razumiju procese u kojima sudjeluju, razviju potrebne vještina i budu posvećeni procesu ostvarivanja promjena. Evaluacija kurikulumskih promjena ukazuje na izazove koji se stavljaju pred učitelje, koji zahtijevaju dodatni angažman kao šo je stalno usavršavanje, aktivna suradnja s drugim učiteljima i stručnim suradnicima, unapređivanje individualnog i socijalnog razvoja samih učitelja i dr. Navedena znanstvena istraživanja većinom su koristila kvantitativni pristup ili studije slučaja te je zanimljiv primjer akcijskog istraživanja pod nazivom The way ahead (Murray, ) koje je za cilj imalo pomoći nastavnicima, učenicima i njihovim roditeljima u procesu odrastanja učenika između adolescencije i odraslosti. Zadaće istraživanja bile su individualnim i socijalnim razvojem pomoći u izboru škole/kurikuluma, nastavljanju školovanja u visokoškolskim institucijama, uočavanju razlike između želja i mogućnosti te olakšavanju pristupa novim obrazovnim prilikama na individualnoj, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Izrađen je priručnik koji se zasnivao na teorijama individualnog i socijalnog razvoja. Priručnik je predstavljao pomoć nastavnicima koji su u svojim aktivnostima uspjeli razviti odgovornost učenika za individualni i profesionalni život u budućnosti. U provedbu akcijskog istraživanja aktivno su se uključili i roditelji. Evaluacija akcijskog istraživanja pokazala je kako je projekt pomogao intrizično motiviranim učenicima preuzeti aktivniju ulogu u procesu odgoja i obrazovanja, ali i u društvu (Murray, 2001). Namjera je ovoga rada kroz humanistički pristup odgoju i obrazovanju te primjenom modela četvrte generacije evaluacije (Guba i Lincoln, 1989; Lincoln, 2002) i akcijskih istraživanja (McNiff i Whitehead, 2002, Reason i Bradbury, 2001) evaluirati kurikulum individualnog i socijalnog razvoja (Maslow, 1968; Kolb, 1975; Rogers, 1993; Smith, 1982), uvažavajući: društveno-civilizacijski kontekst, stručno znanstveni diskurs, pedagoško odgojnu utemeljenost, psihološko razvojnu zakonitost, didaktičko-metodičku impostaciju te vremensku artikulaciju i optimalizaciju (Previšić, 2007.). Cilj i hipoteze istraživanja 2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je istraživanja provesti evaluaciju kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja prema modelu četvrte generacije (Guba i Licoln, 1989.) te sudjelujućim akcijskim istraživanjima utvrditi njegov doprinos procesima promjena kod sudionika istraživanja. Kao rezultat akcijskog istraživanja i evaluacije očekuju se sljedeće promjene: učitelji će razviti novi pristup kurikularnom planiranju individualnog i socijalnog razvoja. Aktivnim sudjelovanjem u radu zajednica učenja te kritičkim prijateljstvom učitelji će unaprijediti komunikacijske obrasce koji će pozitivno promijeniti ozračje u školi. Unaprijedit će odnos prema odgovornosti koja se u sudjelujućim akcijskim istraživanjima i evaluacijskom modelu četvrte generacije dijeli, a ne dodjeljuje. Učenici će radom na osobnom i socijalnom razvoju promijeniti odnos prema sebi, drugima i zajednici te imati potrebne vještine i znanja preuzeti ulogu aktivnih i odgovornih građana. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) Polazište za promjene nalazi se u metodologiji sudjelujućih akcijskih istraživanja (Reason i Bradbury, 2001; Schaft i Greenwod, 2003) u kojima procesi društvenih promjena započinju individualnim promjenama, a istraživači i sudionici surađuju u identifikaciji problema, ali i organiziranju akcija. Akcijska istraživanja mijenjaju tradicionalnu podjelu između istraživača i predmeta istraživanja, pri čemu se intersubjektivnost i interpretativnost, odnosno participativnost, nameće kao temeljna metodološka razlikovnica s obzirom na druga primijenjena (aplikativna) istraživanja (Schaft i Greenwood, 2003). Akcijsko istraživanje sistematičan je proces promatranja, opisivanja, planiranja, djelovanja, refleksije, evaluacije i modificiranja. Te etape ne moraju se nužno ostvarivati ovim redoslijedom, već je moguće započeti istraživanje na jednom mjestu, a završiti ga negdje neočekivano (McNiff i Whitehead, 2002). Bognar (2006.) smatra da je u središtu akcijskih istraživanja akcija, a prikupljeni podaci služe kao povratna informacija na temelju koje je moguće prilagođavati i mijenjati planirane aktivnosti. Time cijeli proces istraživanja 2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 309

310 5 postaje fleksibilan i kreativan odgovor na potrebe sudionika istraživanja. U planiranju i provedbi akcijskih istraživanja polazi se od sljedećih koraka (McNiff i Witehead, 2010.): 1. Polazne vrijednosti istraživanja Posebnost cilja i problema istraživanja dovodi do opredjeljivanja za četiri polazne vrijednosti: odgovornost, solidarnost, poštivanje različitosti i tolerancija. Navedene vrijednosti predstavljaju idejnu okosnicu teorijskog pristupa individualnom i socijalnom razvoju, ali i evaluacijskom modelu četvrte generacije na kojemu je utemeljeno ovo istraživanje. 2. Kontekst akcijskog istraživanja Osnovna škola Ljudevita Gaja u Osijeku u svojoj je zajednici poznata kao inkluzivna škola koja ozbiljno shvaća pitanja individualnog i socijalnog razvoja te je spremna aktivno promicati promjene u zajednici. Analizom dokumentacije škole i školskog kurikuluma uočen je problem nepostojanja kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja. Evaluacija postojećeg kurikuluma škole također ne postoji. Uočeno je kako učitelji nemaju jasnu viziju što je kurikulum individualnog i socijalnog razvoja, a i sami imaju dojam kako ga trebaju dodatno unaprijediti. Polazeći od navedenih vrijednosti, a uvažavajući kontekst istraživanja, sudionici akcijskog istraživanja bit će dvadeset učitelja Osnovne škole Ljudevita Gaja u Osijeku te njihovi učenici. Sudjelovanje u istraživanju je dobrovoljno. 3. Osnovni problem akcijskog istraživanja Provedeno akcijsko istraživanje zasnivat će se na evaluacijskom modelu četvrte generacije. Model predstavlja hermeneutički, dijalektički i demokratski proces koji uključuje sve zainteresirane sudionike u ostvarivanje evaluacije (Lincoln, 2002). Unatoč tome što je evaluacijski model četvrte generacije "akcijski usmjeren", ne može se strogo usustaviti iz razloga što proces evaluacije samo okvirno definira pravce kojima treba ići (Guba i Lincoln, 1989). Kroz planirano akcijsko istraživanje nastojat će se odgovoriti na sljedeće pitanje: U kojoj mjeri primjena modela četvrte generacije evaluacije može sustavno pratiti procese promjena, direktno kod učitelja i indirektno kod učenika, njihovim uključivanjem u evaluaciju kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja. 4. Plan istraživanja Prvi korak: Dogovori s ravnateljicom i stručnim suradnicima o mogućoj provedbi istraživanja u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Osijeku. Proučavanje relevantne literature te izrada radnog materijala. Radni materijali bit će izrađeni u suradnji s učiteljima i pratit će kurikulumsko određenje individualnog i socijalnog razvoja u dokumentu Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Drugi korak: Uključivanje učitelja u zajednice učenja i dogovor oko ostvarivanja kritičkog prijateljstva te uloge suistraživača u akcijskom istraživanju, tijekom niza susreta u školi. Upoznavanje s radnim materijalima te kurikulumom individualnog i socijalnog razvoja uz izmjene i dopune od strane samih učitelja i učenika, kako bi se saznale njihove potrebe i povećala demokratičnost cijelog procesa. Snimanje inicijalnog stanja kvantitativnim istraživnajem, upitnikom za učitelje i učenike konstruriranim za potrebe ovog istraživanja. Treći korak: Provedba kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja na satima razrednika u školskoj godini 2012/2013. (jedan puta tjedno), a dio pripremnih aktivnosti sudionici će ostvariti samostalno uz sustavno praćenje promjena na sastancima zajednica učenja, kritičkim prijateljstvom, posjetom istraživača nastavi i dr. Četvrti korak: Snimanje finalnog stanja uz ponovljeno inicijalno kvantitativno straživanje. Evaluacija kurikuluma prema značajkama četvrte generacije evaluacije ostvarivat će se za vrijeme svih planiranih projektnih aktivnosti s posebnim naglaskom na praćenju promjena u svezi individualnog i osobnog razvoja učitelja i učenika. 5. Postupci i instrumenti za prikupljanje podataka Tijekom ostvarivanja istraživanja koristit će se različiti postupci i instrumenti prikupljanja podataka: pisana dokumentacija sudionika projekta u elektroničkom obliku (rasprave u sustavu moodle), sustavno promatranje uz korištenje tehničkih pomagala, polustrukturirani intervjui i evaluacijski upitnici. Oni će se koristiti za dokumentiranje procesa ostvarivanja projekta i praćenje promjena. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) Značajno je naglasiti kako se u Hrvatskoj evaluacija individualnog i socijalnog razvoja nije istraživala u formalnom obrazovnom kontekstu. Zbog toga rezultati istraživanja predstavit će mogući model unaprjeđivanja individualnog i socijalnog razvoja učenika u okviru kurikuluma formalnog obrazovanja. U skladu sa sudjelujućom paradigmom prema Heronu i Reasonu (1997.), učitelji uključeni u istraživanje i evaluaciju, mijenjajući svoju praksu, mijenjat će i svoje teorijsko razumijevanje problema jer mijenjajući svijet učimo daleko više nego ako ga samo želimo upoznati. Evaluacija kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja doprinijet će daljnjem razvoju sadržaja i strukture kurikuluma. Rezultati ovog istraživanja mogu biti poticaj učiteljima i stručnim suradnicima u drugim sredinama za razvoj, konstrukciju i evaluaciju modela kurikuluma individualnog i socijalnog razvoja, koji odgovaraju specifičnostima njihovih sredina. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Allison, P., i Von Walld, K. (2010.). Exploring values and personal and social development: learning trought expeditions. Pastoral Care in Education, 28(3), Askew, S., i Carnell, E. (1998.). Transforming learning: Individual and social change. London & Washington: Casell. Bezzina, M., Starratt, R., i Burford, C. (2009). Pragmatics, politics and moral purpose: The quest for an authentic national curriculum. Journal of Educational Administration, 47(5), Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 310

311 6 Blake, S., Bird, J., i Gerlach, J. (2007.). Promoting emotional and social development in schools. London: Paul Chapman Publishing. Bognar, B., (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 1(11), Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada. Guba, E., i Lincoln, Y., S. (1989.). Fourth generation evaluation. Newbury Park; London; New Delhi: SAGE Publications. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Heron, J., i Reason, P. (1997.). A participatory inquiry paradigm. Qualitative inquiry, 3(3), Ivinson, G. (2011). School curriculum as development resource: Gender and knowledge. U M. Kontopodis, C. Wulf, i B. Fichtner (ur.), Children development and education (str ). London: Springer Science. Inman, S., Buck, M., i Burke,.M. (ur.) (1998.). Assessing personal and social development: Measuring the unmeasurable?. Falmer Press: London. Inman, S., Buck, M., i Tandy, M. (2003.). Enhancing personal, social and health education. New York: Routledge.Taylor and Francis Group. Kolb. D. A., i Fry, R. (1975.). Toward an applied theory of experiential learning. U C. Cooper (ur.), Theories of group process (pp ). London: John Wiley. Maslow, A. H. (1968.). Toward a psychology of being. New York, Cincinnati, Toronto, London & Melbourne: D. Van Nostrand Company. McGee, C., Ward, R., Gibbons, J., i Harlow, A. (2004.). Transition to secondary school: A literature review. Wellington, New Zealand: Ministry of Education. McNiff, J., i Witehead, J. (2010.). You and Your Action research Project. London & New York: Routledge. McNiff, J., i Witehead, J. (2002.). Action research: Principles and practie. London: Routledge/Falmer. Morais, M. A., i Rocha, C. (1999.). Development of social competences in the primary shool: Study of specific pedagogic practices. British Educational Research Jurnal, 26(1), Murray, C., (2001.). Personal and social education: Perspective and practice. Education + Training, 43(1) Murray, L. (1998.). Research into the social purposes of schooling: Personal and social education in secondary schools in England and Wales. Pastoral care, 16(3) Posavec, E. J. i Carey, R. G. (1992.). Program evaluation: Methods and case studies. New Yersey: Prentice Hall. Previšić, V., (2007). Pedagogija i metodologija kurikuluma. U V. Previšić (ur.), Kurikulum: Teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb: Školska knjiga. Rabotek - Šarić, Z., Šakić, M., i Brajša- Žganec, A.( 2009.). Kvaliteta života u osnovnoj školi: Povezanost sa školskim uspjehom, motivacijom i ponašanjem učenika. Društvena istraživanja. 18(4-5) Reason, P., i Bradbury, H. (2001.). Handbook of action research. Participative inquiry and practice. London: Sage. Rogers, C., i Freiberg, H. J. (1993.). Freedom to learn. New York: Merrill. Schaft, K., i Greenwod, D. (2003.). Promise and dilemas of participation. Action research, search conference mathodology, and community development. Jurnal of the Community Development Society. 34(1) Schiro, M., S. (2008.). Curriculum theory: Conflicting visions and enduring concerns. Los Angeles, London, New Delhi, Singapore: SAGE Publications. Smith, M. (1981.). Creators not consumers. London: National Youth Bureau. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) Predloženi izvori financiranja istraživanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis Nacionalno financiranje Međunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 311

312 je odobren prijedlog istraživanja 3 Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloženog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. 7 U Zagrebu, M.P. Potpis (ime i prezime doktoranda) 3 Navesti samo ako je potrebno Obrazac - popunjava pristupnik/pristupnica uz pomoć predloženog mentora 312