RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA "DRAVSKA LIGA" UPOZORAVA! Na Skupštini "Dravske lige" Saveza ekoloških udruga Drave, Mure i Dunava održane 5. lipnja godine u Varaždinu, predsjednica gospoda Dora Radosavljević, dipl. ing., podnijela je izvješće o zaštiti prirode i okoliša varaždinske Podravine. Izvješće se odnosi na stanje preostalih triju prirodnih dijelova toka Drave nizvodno od akumulacijskih jezera od granice sa Slovenijom, do spoja rijeke s kanalom HE Dubrava kod mosta u Donjoj Dubravi. Preostali prirodni tokovi Drave zbog raznolikosti staništa i izuzetnoga biodiverziteta ugrađeni su u prostore obuhvata predloženog Biorezertvata Drava-Mura-Dunav, zatim u prostorni plan Varaždinske županije kao prioritet za zaštitu Zakonom o zaštiti prirode i za izradu Prostornoga plana posebnih obilježja Iako je iskonski riječni tok znatno degradiran, spomenuti dijelovi toka ostavljeni kao "biološki minimum" predstavljaju jedinu prirodnu vrijednost toga područja. Usprkos zaštićenosti toga dijela Drave, odnosno njegova uključenja u navedene dokumente u tijeku je uništavanje tih prostora velikih razmjera regulacijskim radovima i eksploatacijom šljunka za autoceste. Tako je, primjerice, dionica prirodnog toka Drave između akumulacijskih jezera HE Čakovec i HE Dubrava uništena kao stanište velikoga dijela pripadajuće vodene, priobalne i kopnene flore i faune, a nestale su i ugrožene vrste, pasji trn i kebrač, te vidra, mala čigra i glavatica. Prije spomenutih regulacijskih zahvata i eksploatacije šljunka nije izrađena studija utjecaja na okoliš. Staništa spomenutih vrsta, kao i brojnih drugih zaštićenih vrsta uništena su, iako je Zakonom o zaštiti prirode to najstrože zabranjeno. Upozoreno je da će daljnjom eksploatacijom šljunka u koritu Drave nizvodno od Šemovca pa do Hrženice, te isto takve eksploatacije na toku uzvodno od Varaždina uslijediti potpuni nestanak ili smanjivanje populacije više zakonom zaštićenih vrsta. Pregrađivanjem rijeke pragovima, odnosno odsjecanje živih rukavaca od glavnog toka onemogućuje se migracija i mrijest većine dravskih riba, a doći će do uništenja posljednjega hrvatskog staništa patuljastoga rogoza. Prilikom izgradnje hidroelektrana u varaždinskoj Podravini u Gospodarskoj jedinici "Varaždinske podravske šume", u šumama su nastale velike štete sušenjem drveća. Daljnjim otvaranjem šljunčara šume se krče i mijenjaju vodni odnosi, a stanje njihove vodoopskrbe sve je problematičnije. Smatramo daje posljednji trenutak da se pustošenju prirode u Podravini koje obavljaju i pojedinci i državne institucije, stane na kraj. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Nacionalni park Krka - Krka National Park Pakleni otoci kraj grada Hvara - Pakleni otoci (islands) near the town of Hvar (Foto: M. Harapin) Naklada 770 primjeraka

3 UDK630*(05):»54-02«/06.2 ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate Uređivački savjet: Branko Belčić, dipl. ing. Mr. sc. Vladimir Bogati Damir Delač, dipl. ing. Ivan Đukić, dipl. ing. Prof. dr. sc. Mladen Figurić Ivica Fliszar, dipl. ing. Dr. se. Joso Gračan Ilija Gregorović, dipl. ing. Zvonko Kranjc, dipl. ing Herbert Krauthacker, dipl. ing. Dr. se. Vice Ivančević Željko Marman, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Damir Matošević, dipl. ing. Dujo Pavelić, dipl. ing. Mr. sc. Ivan Pentek Milan Prescčan, dipl.ing Prof. dr. se. Branimir Prpić Luka Radošević, dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Tomislav Starčević. dipl. ing. Mario Stipetić, dipl. ing. Dr. se. Vlado Topić Berislav Vinaj. dipl. ing. Prof. dr. sc. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: /. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Doc. dr. se. Marijan Grubešić, lovstvo 2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. se. Vlado Topić, krške šume Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 3. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Glavni i odgovorni urednik Tehnički urednik Lektor - Dijana Sekulić-Blažina prof. dr. se. Branimir Prpić Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 6. Uređivanje šuma Doc. dr. se. Juro Čavlović, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu 7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»Šumarski list«smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

4 SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* Medak, J., Slade, D., Vukelić, M., Medvedović, J.: Šume hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici Peduncled Oak Forests in the Regions of "Premužno Jezero" and "Crno Jezero" in Lika 25 UDK 630* Sporčić, M., Sabo, A.: Ozljeđivanje radnika u hrvatskom šumarstvu tijekom razdoblja Workers' Injuring in Croatian Forestry During the Period of PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* Kremer, D.: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta tijekom zime u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Flowering of some Woody Plants During the Winter in the Botanical Garden of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics 273 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* Zelić, J., Međugorac, K.: Prilog poznavanju gospodarenja crvenim hrastom (Querem borealis maxima Sarg.) A Contribution to Management with Red Oak (Quercucs borealis maxima Sarg.) 287 UDK 630* Vukelić, M.: Pašarenje na Velebitu Grazing on Velebit 299 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Bezak, K.: Oscilacije između mitologije i kvantne fizike 307 OBLJETNICE Jakovac,H: Otkriveno spomen obilježje pok. prof. dr. sc. Đuri Raušu 30 Mrkobrad, M.: 50 godina Šumarije Vrbovec 3 KNJIGE I ČASOPISI Kramer, H.: Obična jela (Abies alba) u Hrvatskoj - Silver Fir (Abies alba) in Croatia 33 Kušan, V: Prof. dr. sc. Marinko Oluić: Snimanje i istraživanje zemlje iz svemira: sateliti, senzori, primjena 34 Frković, A.: Ugroženi planet 36 Grospić, F.: L' Italia Forestale e Montana, Monti e bosehi 38, 320 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Hofer, M., Dundović, J.: Interlaub 200., 50. Međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u Offenburgu - Njemačka 325 NOVI DOKTORI ZNANOSTI Gračan, J.: Dr. se. Sanja Perić 328 Gračan, J.: Dr. se. Valentin Roth 329 ZAŠTITA PRIRODE Arač, K.: Kukavica (Cuculus canorus L.) 33 IZ ŽIVOTA I RADA STUDENATA ŠUMARSTVA Željezić, A., Mahnić, I.: Obilježavanje Dana planeta zemlje Cvjetni trg, 2. i 22. travnja IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Grospić, F.: Od Trga Mažuranića do Sv. Jure i natrag - stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva - ogranak Zagreb na područje Dalmacije 333 JakovacH.: ZAPISNIK s Izborne (06. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva 337 IN MEMORAM I van če vic, V: Miroslav Prpić, ( ) 353 Vrdoljak, Ž.: Oleg Vrtačnik, ( ) 354 Starčević, T: Lidija Firšt 355 Tomić, I.: Luka Milosevic, ( ) 355 Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002) UDK 630* ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA "PREMUŽNO JEZERO I "CRNO JEZERO" U LICI PEDUNCLED OAK FORESTS IN THE REGIONS OF "PREMUŽNO JEZERO" AND "CRNO JEZERO" IN LIKA Jasnica MEDAK*, Danko SLADE*, Marko VUKELIĆ**, Juraj MEDVEDOVIĆ* SAŽETAK: Šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nalaze se najvećim dijelom u sjevernom, Panonskom dijelu, a u njenom jugozapadnom dijelu na malim disjunktnim površinama nalaze se na području krša u Lici. Dvije takve površine lužnjakovih šuma nalaze se nedaleko mjesta Otočac, u predjelima "Premužno jezero " i "Crno jezero ". Lužnjakove šume na kršu, još k tome na stjenovitom terenu relativno velikih nadmorskih visina, rijetkost je ijedna izuzetna vegetacijska pojava, pa je stoga Šumarski institut u suradnji s Upravom šuma Gospić proveo znanstvena istraživanja tijekom 999. i godine. U tim šumama provedena je analiza flornog sastava lužnjakovih šuma i izrađena karta šumskih zajednica, uzeti su uzorci biljnog materijala hrasta lužnjaka (grančice s pupovima), kako bi se utvrdilo genetsko porijeklo lužnjaka te istražena povijest tih šuma. Istraživanjima je utvrđeno:. Šume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (ass. Carpino betuli-quercetum roboris (Anić 959) Rauš 969.), s naglašenom abundacijom mezofllnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanurri) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, zatim Phytillis scolopendrium, Sorbus torminalis, Abies alba i druge. Postoje izuzetne vegetacijske pojave. Jedna je i ta što se šume lužnjaka nalaze između vapnenih blokova na tlima raznih dubina, a mjestimično i nema tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga neobična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj, i treće, specifičan je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma ponegdje je jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine do 00 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene kratkotrajnim, ali učestalim poplavama visine vode oko mito 2-3 puta godišnje u trajanju od nekoliko tjedana. 2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 000 do godina. 3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim načinom, što se zaključuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju, a ne postoje nikakvi zapisi o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka. Ključne riječi: hrast lužnjak, Lika, karta šumskih zajednica, florni sastav, genetsko porijeklo * Jasnica Medak, dipl. ing. šum., mr. se. Danko Slade, dr. se. Juraj Medvedović, svi iz Šumarskog instituta, Jastrebarsko ** Marko Vukelić, dipl. ing. šum., Otočac, Branimirova 6. 25

6 Medak. D. Slade. M. Vukelić. J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA. Šumarski list br 5 6, CXXVI (2002), UVOD U šumskim predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero", na planinskom masivu sjevernog Velebita u Gospodarskoj jedinici "Crno jezero-markovačke rudine", na području Šumarije Otočac u Lici, nalaze se šume hrasta lužnjaka. Nazivi predjela preuzeti su iz topografske karte mjerila : , a u Gospodarskoj osnovi koriste se nazivi "Mala Kosa" i "Sarapine Drage". Lokaliteti su odvojeni, površine 5,0 hau Crnom jezeru (Mala Kosa) i 4,77 ha u Premužnom jezeru (Sarapine Drage) te prikazani na topografskoj karti mjerila : (Karta ). Osim šuma kojima upravlja Šumarija Otočac, ima i nešto (do 5 ha) privatnih lužnjakovih šuma. Razlika u površini lužnjakovih šuma koju je utvrdila Služba za premjeru šuma Uprave šuma Gospić i površine utvrđene GPS metodom (4,77 i 3,96 ha), proizlazi iz individualne procjene šumarskih stručnjaka o položaju granice, jerje ona mjestimično jako difuzna i ima mjesta gdje lužnjak i jela rastu zajedno, stoje jedna specifična pojava. Međusobna zračna udaljenost središta predjela je 2 km, a najniži položaji terena Premužnog jezera iznose 455 m nadmorske visine. Najniže položaje oba predjela zauzimaju pašnjaci, nekada oranice, na višim su položajima šume hrasta lužnjaka, a iznad su njih šume bukve i jele. Introdaction Ove lužnjakove šume ostaci su depresija na rubnim dijelovima, gdje su također bile zastupljene i na tipičnim tlima nastalim na naplavinama, što se jasno vidi na priloženim fotografijama. Njihovo pojavljivanje u kontaktnoj zoni i na vapnencu, na zaravnjenim terenima, uvjetovano je hidrološkim režimom depresija kao specifičnih stanišnih cjelina. Posebnost položaja lužnjakovih šuma je u tome što se nalaze na tlima između kamenih, vapnenih blokova. Na njih se nastavljaju jelove šume, koje nedaleko ovih lokaliteta pridolaze na najnižoj nadmorskoj visini u Lici (oko 480 m). U vrijeme visokog vodostaja rijeke Like, redovito se pojavljuje poplavna voda, najčešće oko 3 m iznad najnižih položaja terena, koja u pravilu zahvaća i lužnjakove šume. Analizom kloroplastne DNA utvrdilo se iz kojeg glacijalnog pribježišta potječe hrast nađen na ovom lokalitetu. Zbog zanimljivosti ove vegetacijske pojave, istraživači Šumarskog instituta Jastrebarsko proveli su 999. i godine istraživanja povijesti nastanka tih šuma, analizu reljefnih oblika, hidroloških prilika, utvrđivanje genetskog porijekla hrasta lužnjaka te analizu flornoga sastava. U "Premužnom jezeru" su lužnjakove šume više cjelovite, krošnje stabala su bolje sklopljene i više su 252 Karta. Topografska karta dijela Like u kojem se nalaze šumski predjeli "Crno jezero" i "Premužno jezero" (Preslika karte mjerila : ) Map A topographic map of a part of Lika with the regions "Premužno jezero" and "Crno jezero" (a copy of the map : )

7 J. Mcdak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUMK HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA, Šumarski list br CXXV (2002), karakteristične nego u "Crnom jezeru", pa je prilikom istraživanja tom predjelu posvećena veća pozornost. Šume hrasta lužnjaka na većim nadmorskim visinama ( od onih gdje je njegova najveća rasprostranjenost) istraživali su Stefano vi ć (969) i Bucalo (999). Djelatnici Uprave šuma Gospić dobrom su suradnjom s djelatnicima Šumarskog instituta doprinjeli prikazu rasprostranjenosti lužnjakovih šuma u Lici. PRIRODNE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Natural characteristic of the investigated area Geološka podloga je kredni vapnenac, a tlo je smeđe, plitko do srednje duboko, skeletno. Stijene izbijaju na površinu ponegdje i više od 50 %. Klima je umjereno topla i kišna, nema sušnog razdoblja, oborine su jednoliko razdijeljene cijele godine, najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborine u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je veći od prvoga. Klimatska formula je "Cfsbx" (preneseno iz monografije "Šume u Hrvatskoj", poglavlje "Klima u Hrvatskoj", Seletković ikatušin (992). Povoljnost klime za šumsku vegetaciju je dobra, jer prema karti indeksa povoljnosti klime (Medvedović 992) istraživano područje pripada indeksu K.L-8. Vodni režim staništa lužnjakovih šuma je osim lokalnim oborinskim prilikama određen i razinama vode u rijekama Lici i Gackoj. Rijeka Lika u D. Kosinju na nadmorskoj visini 484 m ulazi u vodni tunel dužine 9 km, koji ulazi u rijeku Gacku na visini od 450 m kod Otočca. Visinska je razlika dakle 34 m. Dio vode iz Like, koji se ne odvodi tunelom, prelijeva se i preplavljuje Lipovo polje. Između Like i Gacke nalaze se "Crno" i "Premužno jezero" i njihov je vodni režim o njima ovisan, ali i o visini vode u retenciji Lipovog polja. Prema zakonu o spojenim posudama, poplave u jezerima su u vrijeme velikog vodnog vala u Lici i Gackoj te u vrijeme poplave u Lipovom polju. To se događa u trajanju od nekoliko tjedana, najčešće u proljeće, rjeđe zimi, kao stoje bilo 5. siječnja 200. godine, kada je i Otočac djelomično poplavljen. MATERIJAL I METODE RADA Šumska zajednica hrasta lužnjaka i zajednice u njenom okruženju utvrđene su analizom flornog sastava prema metodi Braun - Blauquet (Vukelić i Rauš 998) i na temelju ranijih istraživanja (Pelcer 972, Rauš i drugi 992, 998). Digitalni model reljefa "Premužnoga jezera" izrađen je digitalizacijom topografskih karata mjerila : te mjerenjem graničnih i profilnih točaka metodom globalnog satelitskog pozicioniranja (GPS). Digitalizacijom je vektorizirana granica lužnjakove šume i livade prema stanju na karti (staro stanje) i slojnice za digitalni model reljefa predmetnog područja. Predmetno područje proteže se na dva lista topografske karte, te je poslije skaniranja bilo potrebno izvršiti spajanje datoteka. Za digitaliazciju i naknadnu obradu grafičkih prikaza korištenje programski paket Surfer. Vrhovima kilometarskih kvadrata na skaniranoj topografskoj karti dodijeljene su jedinične vrijednosti koordinata. Potom je izvršena digitalizacija svake pojedinačne slojnice naredbom "digitize". U datoteke je pohranjena odgovarajuća visina kao treća koordinata. Za vrijeme rada svaka je datoteka iscrtavana na podlozi kako bi se prekontrolirala točnost digitalizacije i izbjegla ponovna digitalizacija iste slojnice. Na kraju su sve datoteke spojene u jednu datoteku s tri broja u svakom retku: prva dva broja predstavljaju ravninske koordinate u - Material and working methods Gauss-Kruegerovoj projekciji (apscisa y i ordinata x) te nadmorska visina (H). Koordinate se odnose na lokalni Besselov elipsoid, a visine na približnu srednju razinu mora. Dobivena datoteka poslužila je kao ulazni podatak za izradu digitalnog modela reljefa. Digitalni model reljefa izrađen je u obliku pravilnog rastera, tj. pravilne pravokutne mreže. Vrijednost visina u točkama rastera dobivene su interpolacijom između točaka digitaliziranih slojnica. Na terenu je izvršeno određivanje koordinata točaka GPS-prijamnikom GeoExplorer tvrtke Trimble. Izmjerena je granica lužnjakove šume s livadom, lužnjakove šume s jelovom šumom te kontrolni visinski profili terena. Izmjereno je ukupno oko 900 točaka. Korištenjem GPS metode dobivaju se trodimenzionalne koordinate u globalnom geodetskom sustavu WGS84, dok se visine odnose na plohu globalnog elipsoida WGS84. Koordinate dobivene digitalizacijom topografske karte i koordinate dobivene GPS mjerenjima ne odnose se na isti sustav. Zbog toga je potrebno izvršiti odgovarajuće transformacije koordinata, tj. uklopiti GPS-koordinate u model topografske karte. Najuočljivija razlika između koordinata s topografske karte (Basselov elipsoid) i GPS-om dobivenih koordinata (WGS84 elipsoid) je u visinskoj komponenti koja se za predmetno područje razlikuje za više od 40 m. 253

8 J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA... Šumarski list br CXXVI (2002) Materijal za utvrđivanje genetskog porijekla hrasta lužnjaka u Lici uzorkovan je i analiziran po metodi korištenoj u sklopu Fair Oak projekta (Synthetic maps of gene diversity and provenance performance for utilisation and conservation of oak genetic resources in Europe - Sintetičke mape genetske raznolikosti i pokusi provenijencija za upotrebu i očuvanje genetičkih resursa hrasta u Europi). Time je rezultat dobiven ovom analizom usporediv s rezultatima analize svih populacija analiziranih u sklopu tog Europskog projekta. Rezultati su publicirani u posebnom izdanju časopisa Forest Ecology and Managenet (ukupni rezultati Petit et. al., (2002), za srednju Europu Bordacs et al, (2002)), te detaljnije za područje Hrvatske Slade et al. (2000). Uzeti su uzorci grančica s pupovima hrasta lužnjaka iz gospodarske jedinice "Crno jezero - Markovačke rudine". Iz pupova je ekstrahirana ukupna DNA (de- zoksiribonukleinska kiselina) po c-tab protokolu. Četiri segmenta kloroplastne DNA umnožena su lančanom reakcijom polimeraze. Segmenti su pocijepani na fragmente restrikcijskim enzimima (proteini koji režu molekulu DNA na točno određenim mjestima). Fragmenti su razdvojeni elektroforezom na poliakril-amidnom gelu. Sto je fragment DNA veći, on putuje sporije u električnom polju kroz gel. Na osnovi položaja (razlike u veličini) vrpci na gelu, detektirani su genotipovi kloroplastne DNA. Svaki haplotip prikazan je na karti određenom bojom i brojem, po internom ključu uspostavljenom kroz Fair Oak projekt. Povijest lužnjakovih šuma utvrđena je uvidom u gospodarske osnove, stare zapise o Imovnoj općini Otočac i na temelju kazivanja nekadašnjih djelatnika u šumarstvu Like. REZULTATI ISTRAZF Šumske zajednice - Forests communities Šumske zajednice i njihov prostorni raspored u predjelu "Premužno jezero" prikazano je na Karti. Najniže položaje (u središtu karte) zauzimaju nešumske površine, a na samo nekoliko metara višim položajima nalaze se šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 969) na još višim je položajima šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum dinaricum Treg 957) te šume crnog graba s jesenskom šašikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-ić 950). Vegetacijski specifična pojava je to što se šume lužnjaka nalaze na plitkim, srednje dubokim i dubokim tlima između vapnenih blokova, gdje mjestimično i nema tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bu- NJA - Research results kve i jele, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj, i treće, poseban je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma je ponegdje jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna, širine do 00 m. Postoje mjesta gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava (fotografije, 2, 3). Na karti 2. prikazanje i poprečni presjek reljefa na profilu "A-A", sa šumskim zajednicama od najnižih do najviših položaja terena. Fitocenološko snimanje lužnjakovo-grabovih šuma obavljeno je godine, a florni je sastav prikazan u Tablici. Za ostale šumske zajednice ne navode se fitocenološke tablice i one se ne opisuju, jer su opisane u ranijim radovima (monografija "Šume u Hrvatskoj" (992), Vukelić i Rauš (998), Cestar i dr. (972, 978). Slika. Šuma hrasta lužnjaka na stjenovitom terenu u predjelu "Premužno jezero" (u pozadini je šumajcle) Picture I Peduncled Oak forest on rocky terrain in the region of "Premužno jezero" (Fir forest in the background) (Foto: D. Slade) Slika 2. Zimski pejsaž šume lužnjaka i šume jele u "Premužnom jezeru" Picture 2 Peduncled Oak forest and Fir forest in "Premužno jezero" in Winter (Foto: J. Medak) 254

9 J. Medak, D. Slade. M. Vukelić, J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA. Šumarski list br CXXVI (2002), Šume bukve i jele u okolišu "Premužnog jezera" u navedenoj su literaturi opisane kao Dinarska bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum dinaricum Treg 957), a prema istraživanjima Z. P e c er a (98 ), ova šuma pri- pada zajednici "Šuma jele s mahovinom Pleurozium Schreberi (Pleurozio Schreberi-Ahietetum Pelcer. prov.). mn/m A ^^fl *.! ^S 500 m Poprečni presjek - Transection A-A WH?^ A Legenda - Legend Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 969) Pojedinačno učešće Individual appearance Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 957) A Quercus robur Šuma crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-ić 950) Q Carpinus betulus Livada, neobraslo šumom (Meadow, non-covered forest land) ^> Abies alba Karta 2. Karta šumskih zajednica "premužno jezero" u lici Map 2 A Vegetational map of forest communities "Premužno Jezero" in Lika 255

10 J. Medak, D. Slade. M. Vukelić, J. Medvedović: SUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA. Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002) Rezultati analize flornoga sastava šuma hrasta lužnjaka u predjelu "Premužno jezero" (Tablica ), pokazuju daje osim tipičnih vrsta i pratilica, na ovim lokalitetima uočljiva prisutnost znatnoga udjela stranih vrsta za ovu zajednicu, kao što su bijeli jasen i obična jela. Na jugozapadnim padinama Premužnog jezera, u šumi hrasta lužnjaka pridolaze termofilne vrste kao što su gluhač (Acer obtusatum) i drijen (Cornus mas), a pomladak jele je mjestimično obilan na terenima iznad razine poplavne vode, tj. 3-4 m iznad najnižih položaja terena. Lužnjak dolazi čak i do 70 m iznad najnižih položaja "Premužnog jezera", gdje se pojavljuju hrast kitnjak (Quercus petraea) i obični grab, koji još u višim položajima dominira zajedno s gluhačem, crnim grabom, trepetljikom i brekinjom u šumskoj zajednici crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum). Tablica. Fitocenološkc snimke šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino hetuli-quercen roboris /Anić 959/ Rauš 969) u šumskom predjelima "Premužnojezero" i "Crnojezero" izrađene godine Table Plantsociological structure of the forest of Peduncled Oak and Common Hornbeam (Carpino hetuli-quercen roboris /Anić 959/ Rauš 969) in the regions of "Premužno jezero" and "Crnojezero", made on Biljne vrste Sloj drveća Quercus robur Carpimts hetulus Ulinus carpinifolia Prunus avium Fruxinus excelsior II Sloj grmlja Cornus sanguinea Rubus fruticosus Fraxin us excelsior Ulmus carpinifolia Acer pseudoplatanus Cornus mas Carpinus betulus Euonvmus latifolia Corvlus avellana Pints communis Prunus spinosa Ligustrum vulgare Salix caprea Popu/us tremu/a Salix viminalis Euonvmus europaea Rhamnus frangula Rosa sp. Crataegus monogyna Viburnum opulus Rubus idaeus Quercus robur Acer campestre Juniperus communis Malus svi vest ris Abies alba Lonicera nigra Samhucus nigra 256 Lokaliteti Premužno jezero Crnojezero pokrovnost 70% 70% % t 60% Biljne vrste III Sloj prizemnog rašća A cer pseudoplatan us Deschampsia caespitosa Carex vesicaria Lvsimachia numnudaria Solanum dulcamara Galium cruciata Fragaria vesca Viola reichenbachiana Galium lucidum Rhamnus frangula Acer campestre Lvsimachia vulgaris Convallaria maja lis Festuca heterophvlla Ulmus carpinifolia Veronica chamaedrys Stellaria holostea Ajuga reptans Pulmonaria officinalis Urtica dioica Asarum europaeum Abies alba Geranium rohertianum Moeringia muse osa Phyllitis scolopendrium Lactuca muralis Agrimonia eupatoria Sorbus torminalis Hypericum perforatum Carex sylvatica Quercus robur Brachypodium sylvaticum Potentilla erecta Geum urbanum Cynanchum vincetoxicum Galeopsis tetrahit Clematis vitalba Polygonatum multiflorum Lokaliteti Premužno jezero Crnojezero pokrovnost 40 %..2 ~ % - 2.2

11 J. Medak. D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA... Šumarski list br. 5 6, CXXV (2002), Na jugozapadnim je padinama zbog toga granica lužnjakovih i jelovih šuma difuzna, dok je s druge strane, na sjeveroistočnim oštro izražena. Tu se jelove šume izravno nastavljaju na šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Zbog toga se tu u lužnjakovim šumama pojavljuju jela i bijeli jasen u sloju grmlja i prizemnog rašća. Također se na blokovima stijena javljaju vrste iz reda Fagetalia: Moehringia muscosa, Lactuca muralis, Phyllitis scolopendrium, Geranium robertianum, Lon i cera nigra, i druge. Digitalni model reljefa - Digital elevation model Digitalni model reljefa "Premužnog jezera" je prikazan trodimenzionalno (u pogledu odozgo i sa strane) na karti br. 3. Na najnižim položajima je livada, na višim su šume hrasta lužnjaka (između crvenih crta) i na još višim su mezofitne šume jele i termofitne šume crnoga graba. Slika 3. Poplava u šumi hrasta lužnjaka "Premužnog jezera" na dan godine Picture 3 Flood in the Peduncled Oak forest in "Premužno jezero" on 5. January 200 (Foto: M. Vukelić) Karta 3. Digitalni trodimenzionalni model reljefa šumskog predjela "Premužno jezero" Map 3 Digital elevation model of the forest area "Premužno jezero" Genetsko porijeklo hrasta lužnjaka u Lici - Genetic origin of the Peduncled Oak Hrast lužnjak u istraživanoj populaciji je haplotipa 2. Hrast ovog haplotipa kloroplastne DNA izgrađuje populacije hrasta lužnjaka u Istri (Motovunska šuma), Lici (Drežničko polje, Trnovačke bare kod Gospića, spomenuta populacija kod Otočca), Turopolju (Turopoljski lug kod Velike Gorice). Sporadično je nađen i u populacijama središnje Hrvatske u kojoj ne izgrađuje čiste sastojine, već se miješa s drugim haplotipovima. Distribucija haplotipa 2 u Europi prikazana je na karti 4. On je rasprostranjen od Sicilije na jugu do Litve na sjeveroistoku (Petit i dr. 2002). Zadnje ledeno doba hrastovi su preživjeli u malim enklavama na jugu Europe. Nalazišta fosilnog polena iz vremena maksimuma ledenog doba (glacijalnog maksimuma, prije godina) upućuju na glacijalna pribježišta na obroncima planina Sierra Nevada na Iberijskom poluotoku (današnja Španjolska), Središnjem dijelu Apeninskog poluotoka (današnja srednja Italija) i na južnim obroncima Sarsko-Pindskog gorja na jugu Balkanskog poluotoka (današnja Grčka) (Brewer i dr. 2002). Distribucija haplotipa 2 prikazana na karti 4, upućuje na njegovo Apeninsko porijeklo. S povlačenjem leda on se širio od današnje srednje Italije (Laghi di Montichio) duž lanaca Apenina na sjeverozapad (Finesch i i dr. 2002). Krajem ledenog doba razina Jadranskog mora bila je niža nego danas, pa je plitak Sjeverni Jadran tada bio kopno. Preko ovog kopnenog mosta 257

12 J. Mcdak. D. Skide. M. Vukelic. J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA... Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 25L260 Karta 4. Distribucija genotipa 2 nađenog u Lici Map 4 Distribution of the genotype 2 found in Lika hrastovi ovog haplotipa širili su se prema Istri i Lici. Njegovo daljnje širenje usporili su planinski lanci Dinarida. Širenje ovog genotipa na zapad bilo je spriječeno širenjem hrastova iz pribježišta s Iberijskog poluotoka do jugozapadnih obronaka Alpa, a na istok i jugoistok dolaskom hrastova iz Balkanskog pribježišta u Panonsku nizinu s istoka. Prije otprilike godina daljnjim zatopljenjem klime hrastovi uspijevaju preći barijere Alpa i Dinarida. Tada je haplotip 2 došao do jugozapada Panonske nizine, čime mu je bio otvoren put na sjeveroistok. Povijest lužnjakovih šuma - Peduncled oak forests history Šume lužnjaka na širem prostoru Gackoga polja u prošlosti su zauzimale znatno veće površine nego danas. Najvećim su dijelom posječene i pretvorene u poljoprivredne površine. Lužnjak je tada služio kao vrlo dobro građevno i ogrijevno drvo, a u vrijeme naseljavanja ovih područja postojala je čak obveza krčenja šuma za nove doseljenike, posebice na ravnijim površinama. Na području sela Covići gdje su, po usmenim predanjima, rasle veće i ljepše lužnjakove sastojine, često se tijekom 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća prilikom obrade zemljišta nailazilo na hrastove panjeve. Tako o prisutnosti lužnjaka u prošlosti na ovom području govori i toponim Dubrava. Ostaci tih šuma vide se u rijetkim soliternim stablima lužnjaka u Gackom polju (Fotografija: 4). Također ne postoje nikakvi zapisi o osnivanju lužnjakovih sastojina na ovom području. Slika 4. Hrast lužnjak, soliter u Gackom polju Picture 4 Peduncled Oak, single tree in Gacko polje (Foto: J. Medak) 258

13 J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedovic: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA Šumarski list br CXXVI (2002), Istraživanjem tipova šuma i šumskih staništa 60-ih (70-ih) godina utvrđene su šume hrasta lužnjaka, ali radi malih površina nisu detaljno istraživane. Prva Osnova gospodarenja Gospodarske jedinice "Crno jezero - Markovačke rudine" izrađena je 956. godine, ali lužnjakove šume spominju se tek u najnovijoj Gospodarskoj osnovi ( ), nakon ponovnog uređivanja šuma, kojim su ove šume uređene u posebne odsjeke. Istraživanjem flornog sastava šuma hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici, te istraživanjem genetskog porijekla i povijesti tih šuma utvrđeno je:. Sume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (ass. Carpino betuli-quercetum roboris (A n i ć 959) R a u š 969), s naglašenom abundancijom mezofilnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseiidoplatanus, Phyllitis scolopendrium, Sorbits torminalis zatim Abies alba, i druge. Postoje specifične vegetacijske pojave. Jedna je i što se šume lužnjaka nalaze na tlima između vapnenih blokova, koja su raznih dubina, a mjestimično i izostaju, pa vapnenac izbija na površinu. Druga ZAKLJUČCI - Conclusions specifična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj, i treće, poseban je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma je ponegdje jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine do 00 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene poplavama visine vode oko m i to u pravilu 2-3 puta godišnje u trajanju od nekoliko tjedana. 2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 000 do godina. 3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim načinom, što se zaključuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju i nema nikakvih zapisa o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka. Bordacs, S., Popescu, F., Slade, D., Csaikl, U. M., Lesur, I., Borovics, A., Kezdy, P., König, A. O., Gömöry, D., Brewer, S., Burg, K, Petit, R. J., (2002): Chloroplast DNA variation of white oaks in northern Balkans and in the Carpathian Basin. Forest Ecology and Management, 56, Brewer, S., Cheddadi, R., De Beaulieu, J. L., Reile, M., (2002): Lhe spread of deciduous Quercus throughout Europe since the last glacial period, Forest Ecology and Management, 56, Bucalo, V. (999): Šumske fitocenoze planine Jadovnik. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Beograd. Cestar, D., Hren, V.,Kovačević,Z., Martinović, J., Pel cer, Z., (972): Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma, na području Šumskog gospodarstva Gospić, Šumarski institut, Jastrebarsko (elaborat). Cestar, D., Hren, V, Kovačević, Z., Martinović, J., Pelcer, Z., (978): Lipološkeznačajke šuma na profilu Štirovača-Lešće. RADOVI br. 33: -04, Šumar. inst. Jastrebarsko, Zagreb. LILERÄTURA - References Fineschi, S., Laurchini, D., Grossoni, P., Petit, R. J., Vendramin, G. G., (2002): Chloroplast DNA variation of white oaks in Italy, Forest Ecology and Management, 56, Medvedovic, J.,(992): Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju. Radovi Šumar, inst., Vol. 27, br., str , Zagreb. Petit, R.J., Csaikl, U.M., Bordacs, S. i dr., (2002): Chloroplast DNA variation in European white oaks Phylogeography and patterns of diversity based on data from over 2600 populations, Forest Ecology and Management, 56, Rauš, Đ., Lrinajstić, I., Vukelić, J., Medvedovic,!., (992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str , Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LP."Hrvatske šume", Zagreb. Seletković, Z., Katušin, Z., (992): Klima Hrvatske. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str. 3-8, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Slade, D., Petit, R. J., Gračan, L, Littvay, L, (2000): Genetic cartography of Oak populations in Croatia based on Cp DNA markers, 7. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Postersko izlaganje, Zbornik radova, (40), Hvar. 259

14 .. \ledak. ). Slade. M. Vukelić. J. Medvedovie: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA... Šumarski list br CXXV (2002) Vukelić, J., Rauš, Đ., (998): Šumarska fitoceno- logija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Udžbenik sveučilišta u Zagrebu, str. -309, Šumarski fa- kultet Zagreb. Stefanović, V., (969): Fitocenoze brdskog lužnjaka u istočnoj Bosni (Quercetum roboris montanum Stef. 960). Ekologija, Vol. 4, No. 2, Beograd. Šumarski Institut, : Karte šumskih zajednica i tipova tala Hrvatske mjerila : SUMMARY: Peduncled Oak forests in Croatia are mostly found in its northern, Pannonian part, while in its south-western part these forests can be found on small, isolated areas in the Karst area of Lika. Two such areas with Peduncled Oak forests are located not far from Otočac, in the regions of "Premužno jezero " and "Crno jezero ". Forests of Peduncled Oak on Karst, on rocky terrain of relatively high altitudes, are a rare and extraordinary vegetation phenomenon. Thus, the Forest Research Institute, in cooperation with the Forest Administration of Gospić, carried out scientific investigations during 999 and The flora content of these Peduncled Oak forests was analysed and a map of forest communities produced. Samples of Peduncled Oak plant material (twigs with buds) were taken for the purpose of determining genetic origin, and the history of these forests was investigated. Investigations determined the following:. Peduncled Oak forests belong to the forest community of Peduncled Oak and Common Hornbeam (ass. Carpino betuli-quercetum roboris (Anić 959, Rauš 969) with a marked abundance of mesophilic species from the Fagetalia order. Apart from characteristic species of the association (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) there is a great abundance of Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, followed by Phytillis scolopendrium, Sorbus torminalis, Abies alba, and others. There are some extraordinary vegetation phenomena. One such phenomenon is that the forests of Peduncled Oak are situated between limestone blocks on soils of various depths, while in other places there is no soil and limestone projects onto the surface. The second extraordinary phenomenon is that the forests of Peduncled Oak are immediately beside forests of Beech and Fir, which is unique in Croatia. The third phenomenon is the flora content of the forest community. In some places the border between these two forests is quite clear, i.e. the forests are clearly separated, while in other places it is diffuse and up to 00 m. There are some places where fir and Peduncled oak grow next to each other. This is an extraordinary phenomenon. Furthermore, the forests are regularly exposed to short-term, frequent floods, with water reaching approximately one metre, lasting for several weeks and occurring 2-3 times in a year. 2. The Peduncled Oak of the investigated population originates from the Italian Peninsula, and was most likely introduced to Lika to 000 years ago. 3. The Peduncled Oak forests in Lika are natural, i.e. they developed in a natural way, which can be concluded by the remaining single trees in Gacko polje, and there are no records of planting Peduncled Oak. Key words: Peduncled Oak, Lika, map of forest communities, flora content, genetic origin 260

15 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002), UDK 630* OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA WORKERS' INJURING IN CROATIAN FORESTRY DURING THE PERIOD OF Mario ŠPORČIĆ*, Anton SABO** SAŽETAK: U članku su prikazane ozljede na radu kao pokazatelj razine sigurnosti i zaštite zdravlja šumarskih radnika. Osnovni podaci, broj ozljeda, broj smrtnih slučajeva, invalidi rada, broj izgubljenih radnih dana prikazani su na razini "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Radi utvrđivanja trendova promjena na području sigurnosti i zaštite pri radu, analizirane su sve ozljede evidentirane na području Uprave šuma Delnice u razdoblju od 99. do godine. Analiza 436 ozljeda obavljena je prema: vremenu nastanka, kategoriji radnika, uzroku i izvoru ozljede, vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela, dobi ozljeđenih radnika i drugim kriterijima. Postignuti rezultati pokazuju da na području zaštite na radu u navedenom desetljeću nije bilo unapređenja. Ključne riječi: šumski rad, zaštita na radu, zdravlje i sigurnost, ozljede na radu Ozljede na radu, profesionalna oboljenja, smanjena radna sposobnost i smrtni slučajevi pokazatelji su razine sigurnosti i djelotvornosti zaštite radnika. Prema broju profesionalnih bolesti na 0000 zaposlenika, šumarstvo je na drugom mjestu medu svim privrednim granama u Republici Hrvatskoj (Martinić 999). Fizičko opterećenje i mnoge opasnosti kojima su šumarski radnici izloženi pri obavljanju radova, predstavljaju trajni rizik za očuvanje zdravlja i života radnika. Oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb (HS) godišnje (Coillte 2002) - čini stopu nesreća na radu vrlo visokom. Preko 900 zaposlenika HŠ registrirano je kao invalidno osoblje, koje ima nisku proizvodnost rada (Coillte 2002). Invalidi rada gube radnu sposobnost uglavnom prije stjecanja prava na starosnu ili invalidsku mirovinu. Do stjecanja prava na mirovinu oni ostaju zaposlenici HŠ te bivaju raspoređeni na radove za koje ne- * Mario Šporčić, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 0000 Zagreb ** Mr. se. Anton Sabo, "Hrvatske šume", Uprava šuma Delnice, Frana Šupila 32, 5300 Delnice. UVOD - Introduction maju izričitu radnu zabranu. Jedna desetina invalida rada od ukupnoga broja zaposlenih ili gotovo jedna petina od broja proizvodnih radnika, postaje sve značajnijim trajnim ekonomskim problemom u Poduzeću. Navedene činjenice upozoravaju na nepovoljno postojeće stanje te ukazuju na nužnost unapređenja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika. Važnost je zaštite radnika, kao sastavnice uspješnosti svake proizvodnje, prepoznata od strane mnogih domaćih i stranih stručnjaka. Sigurnost pri šumskim radovima predmetom je brojnih istraživanja, znanstvenih i stručnih radova te savjetovanja. Predlagani su modeli unapređenja zaštite na radu, programi osposobljavanja radnika za rad na siguran način, testirana su osobna zaštitna sredstva. Radi procjene uspješnosti unapređenja zdravlja i sigurnosti šumarskih radnika, analizirali smo ozljede na radu za prošlo desetljeće. Osnovni pokazatelji u svezi sa zaštitom na radu prikazani su za razinu "Hrvatskih šuma". Detaljno su analizirane ozljede evidentirane na području Uprave šuma (US) Delnice u razdoblju od 99. do godine. Središnji cilj analiza trebale bi biti poopćene informacije kao dodatna potpora trajne skrbi pri očuvanju zdravlja ljudskog resursa, kao nužnog uvjeta trajnog razvoja Poduzeća. 26

16 M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA. Šumarski liši br. 5-6, CXXVI (2002), SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA - Scope and objective of research Svrha je istraživanja bila ustanoviti i prikazati (ne)- postojanje trendova i promjena koje su nastupile na području sigurnosti i zaštite na radu u hrvatskome šumarstvu tijekom desetljeća Općim podacima o ozljedama na radu nastojala se utvrditi razina sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika te posredno ocijeniti uspješnost Poduzeća u gospodarenju vlastitim radnicima. Analizirani podaci također oslikavaju dobrotu nacionalnih normi i pravilnika kojima se uređuje zaštita radnika u šumarstvu. Ozljede na radu evidentiraju se i prate prema postojećim zakonskim propisima. Kada se dogodi neka ozljeda slijede propisani postupci: prva pomoć, prijave, uviđaji, izvješća i dr. Evidencija svake ozljede sadrži podatke o ozljedenom radniku, o vremenu i mjestu ozljede, vrsti ozljede, uzroku i izvoru ozljede, načinu nastanka ozljede i dr. Korištenjem dostupnih dokumenata prikazane su i analizirane evidentirane ozljede ( ) s područja UŠ Delnice. Za svaku je ozljedu prikupljeno 6 pokazatelja. Kao izvor podataka o ozljedama na razini Poduzeća, poslužila su Poslovna izvješća "Hrvatskih šuma". Detaljne analize o ozljedama načinjene su za područje UŠ Delnice. Rezultatima provedenih analiza pokušalo se dati odgovor na pitanja: Tko se ozljeđuje? Koji se dijelovi tijela ozljeđuju? Zašto i kako se ozljeđuje? Odgovori na ta pitanja temeljna su podloga i ishodište svih akcija unapređenja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika. Logičkim povezivanjem dobivenih rezultata s pokazateljima prethodnih razdoblja i ranije korištenih metoda, tehnika i tehnologija rada, ispitani su ostvareni pomaci zaštite na radu. 3. METODE ISTRAŽIVANJA - Research methods Da bi se dokazala (nejjednakost između pojedinih skupova podataka, oni su uspoređivani Hi-kvadrat testom (x 2 ), a jakost je veza ispitivana koeficijentom kontingencije (C k ). Pri analizama su korištene apsolutne i relativne frekvencije ozljeda. Promjene u ustroju HŠ i organizaciji zaštite na radu, utjecale su i na načine evidencije o zaposlenicima, ozljedama i ostalim pojavama te su otežale praćenje pojedinih varijabli kroz analizirano razdoblje. Rješenja korištena u prikazu pojedinih nepotpunih ili nedostatnih skupova podataka naznačena su u rezultatima rada kao metodska ograničenja. 4. POKAZATELJI SIGURNOSTI I ZAŠTITE RADNIKA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" P.O. ZAGREB Indicators of safety and protection of workers in "Hrvatske šume" Inc. Zagreb Tablica. Pokazatelji ozljeđivanja radnika u "Hrvatskim šumama" Table Indicators of workers' injuring in "Hrvatske šume" Vrlo su česte tvrdnje da se u hrvatskom šumarstvu ne posvećuje dovoljna pozornost sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika. Primjedbe da se na tome području ne odvija gotovo nikakva djelatnost, dobivaju na jačini usporedbom sa šumarstvom razvijenijih zemalja. Pokazatelji ozljeđivanja radnika u HŠ prikazani su u tablici. Neki dodatni pokazatelji razine sigurnosti i zdravlja radnika u šumarstvu RH prikazani su u člancimamartinića ivondre (998, 999). Godina Year Broj zaposlenika, N Number of employees, No Udio proizvodnih radnika, % Share of productive workers, % 54,90 54,6 54,39 50,74 48,04 49,0 Broj ozljeda, N Number of injuries, No Smrtno stradali, N Number of deaths, No Invalidi rada, N Disabled workers, No Prosječno vrijeme bolovanja po ozljedi, dani Average sick leave time by injury, days Izgubljeni radnik-dani Lost workerdays U promatranom razdoblju svake se godine u HŠ dogodilo prosječno 625 ozljeda na radu. Broj se ozljeda i smrtni slučajevi, prisutni gotovo svake godine, nije smanjivao usprkos smanjenju broja zaposlenika. Najveći pad zaposlenih dogodio se tijekom 997. i početkom 998. godine, kada su radne jedinice "Hrvatskih šuma" bile izdvojene u posebna poduzeća, društva s ograničenom odgovornošću ("d.o.o.") osnovana u vlasništvu HŠ. 262

17 M. Šporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA... Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002) Velik broj invalida rada postaje sve značajniji ekonomski problem u Poduzeću. Njima valja pridružiti i znatan broj zaposlenih invalida rata i radnika s umanjenom radnom sposobnošću. Navedeni pokazatelji upozoravaju da sigurnost i zdravlje šumarskih radnika zapravo ne predstavljaju strateški interes HŠ. Ozljede i bolesti radnika, odnosno izgubljeno radno vrijeme zbog bolovanja, može uzrokovati i financijske teškoće u Poduzeću. Za 999. godinu izgubljeni su radni dani zbog ozljeda predstavljali trošak od kn (0,25 % od ukupnih troškova). 5. ANALIZA OZLJEDA RADNIKA ZA UPRAVU ŠUMA DELNICE Analysis of workers' injuries in Delnice Forest Administration U tablici 2 prikazana je raspodjela ozljeda po godinama i organizacijskim jedinicama. Osim za šumarije, tablica sadrži podatke i za stručne odjele Uprave šuma (S. O. Delnice) te za radne jedinice. U promatranom je razdoblju ustroj radnih jedinica mijenjan u nekoliko navrata, pa su radi preglednosti i sažetosti prikaza podaci za radne jedinice stavljeni pod zajednički naziv "Radne jedinice". Tablica 2 Table 2 Pregled ozljeda na Upravi šuma Delnice Survey of injuries in Delnice Forest Administration Organizacijska jedinica Management Unit F 0 š r e u s m t a r J a 0 f f i c e Crni Lug Delnice Fužine Gerovo Gomirje Klana Lokve Mrkopalj Prezid Ravna Gora Rijeka Skrad Tršće Vrbovsko S.O. Delnice Compartments Radne jedinice Operational Units Ukupno Total N % ,84 Raspodjela broja ozljeda po godinama i organizacijskim jedinicama Break down of injuries by years and Management Units , , , , s , , , ,80 Ukupno Total N % 7,57,70 6,42 8,49 6,65 6,65,38 6,42 5,05 5,05,6 6,88 4,36 8,72 4,59 8,49 00,00 Broj se ozljeda na području UŠ Delnice u promatranom razdoblju kretao od najmanje 34 do najviše 56 ozljeda godišnje. Svake se godine dogodilo prosječno oko 44 ozljeda na radu. Testiranjem podataka pokazala se statistički značajna razlika između 99. i godine (x 2 = 29; C k = 0,49). Međutim, naznačeni pad broja ozljeda ne predstavlja trend. Naime, u promatranom desetljeću zabilježeno je i razdoblje povećanja učestalosti ozljeđivanja radnika ( ). Istraživanjima stavova šumarskih radnika o vlastitoj profesiji (Vondra 998) upozoreno je na smanjenje razine organiziranosti radilišta na oko 60 % predratne djelotvornosti. Ispitanici su također naveli da broj i temeljitost stručnih obrada na redovitim liječničkim sistematskim pregledima opada. Razlike koje su prisutne između organizacijskih jedinica mogu se objasniti posebnostima svake šumarije, obzirom na površinu kojom gospodari, etat, broj zaposlenika i dr. U istraživanje uzroka razlika razine sigurnosti na radu u pojedinim razdobljima te između pojedinih organizacijskih jedinica, valjalo bi uključiti i čimbenike iz šireg okruženja (društvenog, političkog, ekonomskog). Sigurno je da svaka US i svaka šumarija odražava neke specifične uvjete geopolitičkog i radnog prostora u kojem djeluje. Proučavanje pojava i procesa nužno zahtijeva uvažavanje svih uvjeta i ograničenja u kojima oni nastaju. 263

18 M. Spurčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002), Proizvodni i režijski radnici - Productive workers and nonproductive workers Broj se zaposlenih radnika u UŠ Delnice tijekom godina mijenjao. Prikupljeni su podaci omogućili ispitivanje razlika između proizvodnih i režijskih radnika. Tablica 3. Ozljede proizvodnih i režijskih radnika Table 3 Injuries with productive workers and nonproductive workers Godina Year » 995 a " 998 h 999" 2000 Ukupno Total Ozljede - Injuries Proizvodni radnici Režijski radnici Productive Nonproductive workers workers Udjeli, % - Shares, % 87,50 92,00 89,74 80,56 80,85 76,00 86,79 69,44 74,29 82,35 82,57 2,50 8,00 0,26 9,44 9,5 24,00 3,2 30,56 25,7 7,65 7,43 Ukupno, N Total, N a Struktura zaposlenika određena je prema stvarnim kvalifikacijama Structure of employees established with respect to actual qualification h Ne sadrži podatke za radne jedinice - No data for Operational Units Ukupan je broj zaposlenih te ukupan broja ozljeda proizvodnih i režijskih radnika prikazan u tablici 3. Zaposlenici - Employees Proizvodni radnici Režijski radnici Productive Nonproductive workers workers Udjeli, % - Shares, % 56,20 48,9 60,00 48,32 47,40 42,74 39,39 35,78 4,26 47,89 46,79 43,80 5,09 40,00 5,68 52,60 57,26 60,6 64,22 58,74 52, 53,2 Ukupno, N Total, N U promatranom je razdoblju broj ozljeda na tisuću zaposlenih kolebao od najmanje 37 (2000) do najviše 53(998). Ako se promatraju samo proizvodni radnici, te se vrijednosti penju do 56 ozljeda na tisuću radnika (997). Naime, u 82 % slučajeva ozljeduju se proizvodni radnici. Velik udio režijskih zaposlenika, skoro kroz cijelo razdoblje činili su više od polovice svih zaposlenih, može stvoriti krivu predodžbu o broju ozljeda. Proizvodni radnici su kritična kategorija i broj ozljeda ne treba povezivati s ukupnim brojem zaposlenika, već s onom skupinom radnika na koju se odnose. Različite udjele ozljeda u strukturi zaposlenih radnika ilustrira slika. B Udio ozljeda u ukupnom broju zaposlenih Share of injuries in tola! number of employees Udio ozljeda u broju proizvodnih radnika Share of injuries in productive workers E] Udio ozljeda u broju režijskih radnika Share of injuries in nonproductive workers C/3 99 9i) Ukupno Total Godine - Years Slika. Relativni udjeli ozljeda u strukturi zaposlenih Figure Relative shares of injuries in the structure of employees 264

19 M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU "MEKOM RAZDOBLJA... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002), Uz pretpostavku da broj ozljeda odgovara broju ozljedenih radnika, odnosno da se radnik u jednoj godini ne ozljeđuje više puta, mogli bi reći da se godišnje ozljeduje tek oko 0,5 % svih zaposlenih. Posve različiti rezultati dobivaju se za dvije temeljne kategorije radnika. Uz uvažavanje izrečene pretpostavke, prosječno se svake godine ozljeđuje 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki 2-ti radnik. Istodobno se ozljeđuje oko,6 % režijskih radnika ili svaki 73-ći radnik. Najmanje se proizvodnih radnika (5,6 %) ozljedilo 993., a najviše (5,6 %) 997. godine. Razlika od 0 % posljedica je broja ozljeda ali i različitih udjela proizvodnih radnika u strukturi ukupnoga broja zaposlenika Vrijeme ozljeđivanja radnika - Workers' injuring time Tablica 4. Raspodjela ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu Table 4 Break down of injuries by months and weeks in the month Tjedan Week Ukupno Total N % I ,34 II ,09 III ,72 IV ,80 V ,88 Mjesec - Month VI Vll ,6 9,86 S obzirom na vrijeme ozljeđivanja analizirana je: mjesečna, tjedna i dnevna dinamika ozljeđivanja. Poznato je da se ozljede najčešće događaju u prvim satima rada. Ponedjeljak je dan s najvećim brojem ozljeda, a prema kraju tjedna njihov se broj smanjuje (Ranogaj ec 989). Rezultati su naših istraživanja potvrdili pravilnosti u pojavljivanju ozljeda na radu. Raspodjela je ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu prikazana u tablici 4. U četvrti su tjedan uvrštavani i preostali dani do kraja promatranoga mjeseca. VII ,80 IX ,78 X , XI ,57 XII ,44 Ukupno - Total N % 09 25, , , , ,00 Iz podataka proizlazi da se na UŠ Delnice ozljede događaju relativno ravnomjerno tijekom cijele godine. Učestalost ozljeda ovisi o broju radnih dana u pojedinom mjesecu i proizvodnoj zadaći koja se mora obaviti. Nepostojanje je značajne razlike između trendova promatranih varijabli potvrđeno i statističkim podacima. Uz 33 stupnja slobode (SS = 33) dobio se x 2 = 39 i Q = 0,29. Na slikama 2 i 3 prikazan je tjedni i dnevni broj ozljeda / Ponedjeljak Monday Ulorak Tuesday Srijeda Wednesday Čelertak I aarsda'. Dani - Days Petak Friday Subota Saturday Slika 2. Raspodjela ozljeda tijekom tjedna Figure 2 Distribution of injuries during the week Između broja ozljeda na početku i kraju tjedna postoji značajna razlika. U ponedjeljak se dogodilo 24, %, a u petak 4,2 % ozljeda. Subote su najčešće neradne i otuda mali udio ozljeda. Na razini radnoga dana, najveći se dio ozljeda dogodio u prvim satima rada. Od početka rada do 0 sati dogodilo se 44 % ozljeda, a do 2 sati čak 76 %. Doba dana, sati - Time of day, hours Slika 3. Raspodjela ozljeda tijekom dana Figure 3 Distribution of injuries during the day Razlog učestalog ozljeđivanja ponedjeljkom i početkom radnoga dana valja tražiti u načinu na koji radnici provode vikend te vremenu koje je radnicima potrebno za urađivanje. Prema kraju tjedna, odnosno prema kraju dana, radnici rade smanjenim intenzitetom, pa su stoga manje izloženi opasnostima i ozljedama Uzroci i izvori ozljeda - Causes and sources of injuries Izvorom ozljeda radnika na radu smatraju se sred- jali, materije, životinje i štetnosti koje proizlaze iz tehstva rada i drugi izvori ovisno o procesu rada (materi- nološkog procesa rada) koji izazivaju ozljede. Deset- 265

20 M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TEIEKOM RAZDOBLJA. Šumarski list br CXXVI (2002) godišnjom su evidencijom ozljeda na području UŠ Delnice bilježeni njihovi uzroci i izvori sukladno zakonskim propisima. Pri formiranju tablice 5 korištene su stvarne oznake za grupe izvora i vrste uzroka povreda. Izvori su predstavljeni sljedećim oznakama: - Postrojenja, strojevi i uređaji - Plants, machines and units 2 - Transportna sredstva - Means of transport 3 - Sredstva opreme - Equipment 4 - Izvori ovisni o procesu rada - Sources depending on work process 5 - Radna okolina - Working environment 6 - Drugi izvori - Other sources Najčešći su uzroci ozljeda u HS: obavljanje radnih operacija protivno pravilu zaštite na radu, nepravilan način rada te propuštene mjere sigurnosti i neopreznost (Martinić 999). Uzroci zastupljeni s manje od jedan posto združeni su u zajedničku rubriku "ostalih 8" (tablica 5). Uzroci s većim udjelima razdijeljeni su u tri glavne skupine. Neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu su: 82 - Neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad - Faulty, slippery and obstructed passage and working area Poremećaji u tehnološkom procesu rada Malfunctions of technological working process Ostala neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu - Other non-implemented basic rules of protection at work Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu su: Izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu - Performance of the working operation against the rules of protection at work 856 Izvođenje radne operacije bez uporabe odgovarajućeg osobnog zaštitnog sredstva ili neispravnog osobnog zaštitnog sredstva Performance of the working operation with no use of the adequate personal protective equipment or use of faulty personal protective equipment 870 Ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu - Other non-implemented special rules of protection at work Viša sila - Force majeure Tablica 5. Raspodjela ozljeda prema uzroku i izvoru Table 5 Break down of injuries by cause and source Source Ukupno Total N % , , ,9 Uzrok ozljede - Cause of injury , , , Ostalih 8 - Other ,44 Ukupno - Total N % 9,04 3,90 3,90 2,33 25,69 26,5 00,00 Slika 4. Mjesto ozljede na radu Figure 4 Spot of injury at work Oko 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. To znači da su najčešći uzroci ozljeda bili u čovjeku i njegovu odnosu prema radu. Udio ozljeda uzrokovanih višom silom (l 5,%) ukazuje na rizik pojave ozljeda i nakon poduzimanja tehničkih, tehnoloških i drugih mjera sigurnosti. Na djelovanje slučajnih, nepredvidivih čimbenika može se tek neznatno utjecati. Stoga će oni uvijek biti prisutna opasnost. Medu ostalim uzrocima ozljeda su: neispravnost sredstava rada, pomanjkanje ili neispravnost zaštitne naprave na oruđu za rad, dijelovi pod naponom električne struje, biotički čimbenici radne okoline, pomanjkanje stručne sposobnosti, rad bez razrađene tehnologije rada, loša organizacija rada te protupravno djelovanje treće osobe. Neprimijenjenim posebnim pravilima zaštite na radu pripisano je 9,7% ozljeda. 266

21 M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), Obzirom na izvor ozljeda, najzastupljenija grupa je radna okolina (25,7 %). Pojedinačno najznačajniji izvor ozljeda su strojevi i uređaji za iskorištavanje šuma i obradu drva sa 5, %. Slika 4 prikazuje mjesto i uvjete nastanka ozljede na radu. Ozljeda se dogodila 9. travnja 200. godine u Šumariji Tršče, Gospodarska jedinica Crni Laži, odjel 74, prilikom kresanja grana motornom pilom. Pri radu je jedna napeta grana odbacila motornu pilu koja je lancem ozljedila lijevu potkoljenicu radnika. Velik broj ozljeda čiji su uzroci i izvori svrstani u kategoriju "ostalo, nenavedeno" govori o neprilagođenosti postojećeg izvješćivanja i statistike stvarnim potrebama šumarstva. Temeljni je motiv unapređivanja sigurnosti na radu sprječavanje ozljeda, a da bi se odgovarajuće mjere zaštite mogle provesti, osnovni je uvjet raspolaganje svim ključnim informacijama Starost ozljeđenih radnika - Age of injured workers U tablici 6 prikazana je raspodjela ozljeda po život- Svaka ozljeda uvrštena je u starosni razred prema godinoj dobi radnika i broju njihovih prijašnjih ozljeda. nama radnika u vrijeme ozljeđivanja. Tablica 6. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima radnika i broju ranijih ozljeda Table 6 Break down of injuries by age categories and number of previous injuries Broj ranijih ozljeda Number of previous injuries >4 Ukupno Total N % < , ,90 Starosni razredi, godina - Age categories, years , , , , , ,34 > ,98 Ukupno - Total N % 66,74 23,7 6,65, ,00 Najveći broj ozljeda dogodio se radnicima između 4. i 45. godine života (20,2 %). Zanimljivo je da se gotovo najveći broj radnika (7,5 %) po prvi puta ozljedio tek u toj životnoj dobi. Dosada provedenim istraživanjima utvrđeno je da se najveći broj radnika ozljeđuje u prvih pet godina rada (Ranogajec 989, Vondra 998). Ograničenje usporedbi utvrđenih zakonitosti i rezultata prikazanih u tablici 6 proizlazi iz nesigurnosti veze starosti radnika s godinama staža u šumarstvu. Ipak, malo je vjerojatno da značajan broj radnika počinje raditi u šumarstvu tek s 40 godina ^ fcj Ukupan broj ozljeda Total number of injuries Pojava prve ozljede Occurrence of the first injury r? < aj >56 Slika 5. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima Figure 5 Break down of injuries by age categories Starosni razredi, godina - Age categories, years Slika 5 ilustrira vrijeme pojave prvih ozljeda. Mali broj ozljeda u prvim starosnim razredima može se objasniti malim udjelom mladih radnika u ukupnoj strukturi svih zaposlenika UŠ Delnice. Između raspodjele broja svih i prvih ozljeda u starosne razrede zabilježena je čvrsta veza. Najviše je ozljeđenih radnika u 267

22 VI. Sporčic. A. Sab»: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJKKOM RAZDOBLJA. Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), starosnim razredima u kojima je najviše zaposlenih. Struktura zaposlenih radnika godine prikazana je na slici 6. U proteklom je desetljeću izostalo zapošljavanje mladih radnika. S druge strane, razina izvođenje radova neovisnim poduzetnicima nije dovoljna da pokrije manjak radnih kapaciteta (Martinić 998). Također valja napomenuti da ne postoje objedinjeni podaci o radnicima i ozljeđivanju radnika vanjskih izvođača. U promatranom razdoblju najveći se broj radnika ozljedio samo jedanput (66,7 %). Koliko će se puta neki radnik ozljediti tijekom radnoga vijeka ne može se pouzdano procijeniti. Prikupljeni podaci nisu omogućili povezivanje broja ozljeda s brojem radnika kojima su se one dogodile. Prema Vondri (998) nešto više od petine proizvodnih radnika se ne ozljeđuje Vrsta ozljede i ozljeđeni dio tijela - Evidencija svake ozljede mora između ostalog sadržavati i podatke o vrsti ozljede i ozljedenom dijelu tijela. U tablici 7 prikazane su najčešće ozljede dijelova tijela. Manje učestale vrste ozljede združene su u zajednički razred. Ozljedama su dodijeljene sljedeće oznake: 0 - Prijelom - Fracture 25 - Uganuće i nategnuće - Sprain and strain 30 - Komocije i ostale unutarnje povrede Commotions or other internal injuries 40 - Amputacija i enukleacija Amputation and enucleation Starosni razredi, godina Age categories, years Slika 6. Struktura zaposlenika US Delnice godine Figure 6 Distribution of employees of Delnice Forest Administration in 2000 Type of injury and injured part of body 4 - Ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed nagnječenja, rane s povredama živaca i dr.) Other wounds (cuts, wounds caused squashing, wounds with injured nerves, etc.) 50 - Površinska ozljeda (oderotine, ogrebotine plik i dr.) Superficial injury (abrasions, scratches blisters, etc.) 55 - Kontuzija i nagnječenje - Contusion and squash 95 - Ostala nenavedena oštećenja Other non-mentioned damages Tablica 7. Raspodjela ozljeda prema vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela Table 7 Break down of injuries by type of injury and injured part of body Ozlj eden i dio tijela Inj uri cd part ofbody Glava - Head Trup - Body Ruke - Anns Noge - Legs Ostalo - Other Ukupno Total N % , , ,54 Vrsta ozljede - Type of injury , , , , ,67 Ostalih 5 Other ,54 Ukupno - Total N % 20,30 2,0 25,49 40,39,73 00,00 Ukupan je broj ozljeda u tablici 7 veći zbog ozljeđivanja više dijelova tijela pri pojedinim nesrećama. Zanimljivo je daje za različite dijelove tijela ozljeđene u jednoj nesreći uvijek evidentirana ista vrsta ozljede. Najčešće stradavaju noge. One su predmet ozljeđivanja u 40,4 % slučajeva. Najveći dio ozljeda nogu čine ozljede potkoljenice (36,4 %), zatim ozljede koljena (6 %). Na rukama se najviše ozljeduju prsti (29,7 %), na glavi oči (38 %), a na trupu prsni koš (55,4 %). Najveći dio ozljeda su različite posjekotine i rane uslijed nagnječenja (36,5 %). Značajna su još uganuća i nategnuća te kontuzije i nagnječenja s udjelima od 7,3 % odnosno 5,6 %. Ostalih pet manje zastupljenih vrsta ozljeda su: iščašenja, opekotine, akutna trovanja i intoksikacija, oštećenja stranim tijelom i višestruke ozljede. Veliku važnost u otklanjanju ili ublaživanju mogućih ozljeda imaju osobna zaštitna sredstva. U našim je organizacijskim jedinicama (šumarijama) odnosno upravama šuma stanje opskrbe osobnim zaštitnim sredstvima 268

23 M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski lisl br CXXV (2002) različito. Naime, poslodavac opskrbljuje radnike propi- jeva, s malim zakašnjenjem u 39 % i s velikim zakašnjcsanim zaštitnim sredstvima: pravodobno u 4 % sluča- njem u47 % slučajeva (Vondra 998). Na osnovi analiziranih dokumenata procijenjeno je da se u "Hrvatskim šumama" od osnutka 99. dogodilo oko ozljeda na radu. Stvarni broj ozljeda u šumarstvu Republike Hrvatske obuhvaća još i ozljede zaposlenika neovisnih poduzetnika te određen broj lakših ozljeda koje se ne prijavljuju. O ozljedama vanjskih izvođača ne postoje objedinjeni podaci. HŠ ne evidentiraju te ozljede niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj poduzetništva u svim djelatnostima šumarstva morao bi se temeljiti na ispunjenju jasno definiranih tehničkih, tehnoloških, ekoloških i sigurnosnih kriterija za izvođenje šumskih radova. Upravo zato što HS imaju zadaću (mandat) cjelovitog gospodarenja državnim šumama, one moraju imati u tome glavnu ulogu i biti nositelj razvoja. U šumarstvu se pored brojnih ozljeda bez trajnih posljedica, ozljeda s posljedicama po zdravlje i radnu sposobnost radnika događaju i najteže, smrtne ozljede. Pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika utvrđeni u ovom radu upozoravaju da u proteklom desetljeću nisu ostvareni pozitivni pomaci. Nepovoljno stanje najbolje ilustrira činjenica da 50 % šumarskih radnika nakon svega što su doživjeli ne bi ponovo odabralo istu profesiju (Vondra 998). Naime, 82 % svih ozljeda odnosi se na proizvodne radnike, a broj ozljeda na tisuću radnika kreće se i do 56 (997). Iako radnici očuvanje vlastitog zdravlja ističu kao prioritetni kriterij (Vondra 998), čak 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. Ozljede se i dalje najviše događaju ponedjeljkom i u prvim satima rada, a noge predstavljaju najčešće ozljeđivani dio tijela. Najviše se (20 %) ozljeda na području UŠ Delnice dogodilo radnicima između 4. i 45. godine života. To stanje može se objasniti najvećim brojem zaposlenih u tim starosnim razredima te nedovoljnom upućenošću o skokovitom smanjenju vitalnosti i radne sposobnosti koja se kod šumarskih radnika pojavljuje nakon navršenih četrdeset godina života (Dolenec 993). U pravilu se očekuje kompenzacija te promjene velikim iskustvom i mudrošću pri radu. Poznata je i ugroženost mladih, 6. RASPRAVA - Discusion neiskusnih radnika u prvim godinama rada. Radnici često ističu potrebu za osnivanjem škole (centra) za osposobljavanje šumarskih radnika i profesionalnim osposobljavanjem u trajanju od jedne do dvije godine (Vondra 998). Predmet analiza u ovom radu bile su ozljede na radu. Međutim, česta profesionalna oboljenja također su važna sastavnica cjelovite skrbi o ljudskom resursu i nikako se ne smiju zanemariti. Godine 997. zbog ozljeda na radu izgubljeno je radnik-dana, a zbog bolesti radnik-dana (Ranogaj ec 999). Razina troškova koje poduzeće trpi zbog ozljeda i bolesti radnika trebala bi troškove prevencije te osmišljavanja i provedbe različitih sigurnosnih programa tretirati kao vrlo isplativa ulaganja. Naša je stvarnost još udaljena od takve razine gospodarenja ljudima u poduzeću. Veliko ograničenje u provođenju ovakvih i sličnih istraživanja predstavlja neusklađenost postojeće statistike o zdravlju u šumarstvu. Neujednačeni načini prikupljanja i obrade podataka onemogućavaju usporedbe između pojedinih razdoblja, područja ili između pojedinih organizacijskih jedinica. Osnovni je uvjet unapređivanja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika posjedovanje svih relevantnih informacija o ozljedama i bolestima koje su potrebne za njihovo razumijevanje i smisleno tumačenje. Moderna informatička tehnologija, brzi pristup informacijama (Internet) iz svjetskih baza znanja omogućava jednostavnu i jeftinu razmjenu podataka. Za očekivati je da će ta tehnološka pogodnost i u nas biti iskorištena u oblikovanju međunarodno i međustrukovno usporedive statistike. Negativni pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navode na zaključak da ljudi, njihov razvoj, motivacija i zadovoljstvo nisu prepoznati kao osnovni načini postizanja organizacijske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća. Sasvim je sigurno da znanja, sposobnosti, kreativni i razvojni potencijali naših radnika ne mogu doći do izražaja ako nisu ispunjeni osnovni uvjeti zaštite njihovog zdravlja i života. U tom smislu cjelovita skrb o sigurnosti i zdravlju radnika treba predstavljati poduzetnički interes ne samo poduzeća "Hrvatske šume" već i šireg društvenog okruženja. 7. ZAKLJUČCI Šumarstvo je u Hrvatskoj na visokom mjestu po broju ozljeda na radu, invalida rada te brojnosti profesionalnih oboljenja. U "Hrvatskim šumama" p. o. Zagreb godišnje se dogodi oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu. Conclusions Svake godine ozljeđuje se 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki 2-ti radnik. U razdoblju na području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika nisu ostvareni pozitivni pomaci. 269

24 M. Sporčic. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA. Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002) Najčešći uzroci ozljeda su u čovjeku, njegovu odnosu prema radu, prema opasnostima iz okoline i prema vlastitom zdravlju te životu uopće. 5. Veliko ograničenje unapređenja zaštite na radu predstavlja neusklađenost postojeće statistike. Postojeći načini izvješćivanja o zaštiti i zdravlju radnika nisu prilagođeni stvarnim potrebama šumarstva. 6. O radnicima i ozljedama radnika neovisnih poduzetnika ne postoje objedinjeni podaci. Pri ugovaranju radova, razina sigurnosti i zaštite radnika nije vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj, motivacija i zadovoljstvo radnika nisu prepoznati kao osnovni načini postizanja organizacijske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća.. D o ene c, S., 993: Utjecaj socioekonomskih i psiholoških činitelja na radnu sposobnost i učinkovitost šumarskih radnika. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, str Gogi i a, V, 997: Ergonomske značajke šumarske mehanizacije - problemi njihova mjerenja i vrednovanja. Mehanizacija šumarstva, 22 (4): Martini ć, I., 997: Na pragu novog tisućljeća-sigurniji rad u šumarstvu. Mehanizacija šumarstva, 22 (3): Martinić, I., 998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Mehanizacija šumarstva, 23 (): Martinić, I., 999: Sigurnost i zdravlje šumskih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hrvatskoj. Šumarski list, CXXIII (5-6): Petz, B., 994: Statistika za praksu. MUP Hrvatske. Zagreb, str Ranogajec, B., 989: Povrede na radu u šumarstvu. "Slavonska šuma» Osijek, str Ranogajec, B., 999: Sigurnost i zdravlje šumskih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hrvatskoj (2). Šumarski list, CXXIII (7-8): Vondra, V, 995: Radne norme i opterećenje šumskog radnika. Mehanizacija šumarstva, 20 (4): Vondra, V., 998: Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj profesiji. Mehanizacija šumarstva, 23 (3-4): LITERATURA - References. Uršič, C. & A. Fatur-Videtić, 998: Reševanje delovne i zaposlitvene problematike invalidnih delavcev v gozdarstvu. Gozdarski vestnik, 56 (9): *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovna izvješća 994. do 999., Zagreb. 3. *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih propisa, Bilteni do 7, Zagreb *** Zapisnici o prijavi nesreće na poslu od..99. do godine, Delnice. 5. *** Poslovni izvještaji Uprave šuma Delnice od 99. do 2000., Delnice. ***Godišnji izviještaji o povredama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu Uprave šuma Delnice od 99. do 2000., Delnice. 7. *** Izvješće konzultantske tvrtke "Coillte». /izvještaji/ htm *** Zakon o šumama (N.N. 52/90 & N.N. 9/9 & N.N. 6/93) 9. *** Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/996) 20. *** Zakon o inspekciji rada (N.N. 59/996) 2. *** Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu Hrvatske (N.N. 0/986) 22. *** Pravilnik o zaštiti na radu u "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, *** Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (N.N. 52/984) SUMMARY: This paper shows injuries at work as an indicator of the level of safety and health protection of forestry workers. The research objective was to establish and show the (non) existence of trends and changes occurred in the area of safety and protection at work in the Croatian forestry during the last decade (99 to 2000). The basic indicators related to protection at work are shown at the level of the enterprise "Hrvatske šume". Detailed analyses of injuries have been made for the area of Delnice Forest Administration. 270

25 M. Šporčić. A. Saho: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA... Šumarski list hr CXXV 2002) On the basis of the analyzed documents, it has been established that since the foundation of "Hrvatske šume" (99) about 6800 injuries at work have occurred or 600 injuries each year. Business year with no incidence of fatalities are an exemption rather than a rule. In fact three deaths occur annually on the average. A conspicuous loss of working capacity is illustrated by the data that approximately 700 employees are disabled workers. This figure should be increased by a considerable number of disabled war veterans and workers with limited working capacity. A series of interesting data have been obtained by a detailed analysis of injuries. Here are some of them: Directly involved workers get injured in 82 % of cases. The number of injuries per a thousand of employees, in the analyzed period, ranged between min. 37 (in 2000) and max. 53 (in 998). If only directly involved workers are considered the values are much higher. They reach up to 56 injuries per a thousand of productive workers (997). On the average, each year 8,5 % of directly involved workers get injured or every 2th worker. The accidents are most frequent on Mondays (24, %) and in early working hours (44 % of injuries occur until 0 o'clock). As much as 65 % of all injuries were caused because the basic rules of protection at work were not implemented. Machines for forest harvesting and wood processing are the most significant source of injuries with a share of 5, %. Workers aged between 4 and 45 suffered the highest number of injuries (20 %) in the area of Delnice Forest Administration. This unusual situation can be partly explained by insufficient workers' awareness of the sudden decrease of their vitality and work capacity regularly appearing with forest workers after their forties. Legs are usually the first to be hurt. They are injured in 40,4 % of cases. Speaking of leg injuries, the most frequent are the injuries of the lower leg (36,4 %) and then the injuries of the knee (6 %). The most frequent injuries on the arms are those of fingers (29,7 %), on the head the eyes (38 %) and on the body the chest (55,4 %). Injuries are mostly made of different cuts and wounds caused by squashing (36,5 %). Sprains and strains are also significant as well as contusions and squashes with the share of 7,3 %and 5,6 %, respectively. Negative indicators of safety and protection of workers established in their work lead us to believe that people, their progress, motivation and satisfaction are not recognized as the basic tool for achieving organizational success, vitality and development of the enterprise. It is beyond question that the knowledge, skill, creative and development potentials of our workers cannot be revealed unless the basic conditions of their health and life protection are met. In this respect, a comprehensive care of the safety and health of workers should not only be the entrepreneur interest of the enterprise "Hrvatske šume " but also of a wider social environment. Key words: forest work, protection at work, health and safety, injuries at work 27

26 .->:. w V-%vJ- ««* x %wi iv^ä-j ** 8r 3 ',-. - * v «; %. > - ' -4 f»^,.v ( S *sf<sv f ' : -' ±ŽW$?% -"* ik, : Ä *>.VV,V,V V N?»;.Si. «* r. <» - V.. Y- u * i*. > " *, \. ""'*** i jt *." \ ' - ^ ^pn W.\\ '.'.'<' ;>';.#»i ':'%/? ' N- * YV>~" * * ' ' Vi &.' *!\^ * **Ai '"" > <S V -',. ' '#*Vk VI l * :: */ Y/ "» " * ' $. *t/4-*^" J :H#>Y *j? '<; S';ij f <'S,'- ' w-... "i SiU - ^StiJt f *'?J * * b.'.v nm S3 -,-M WEISS' unikomerc-uvoz Tel.: , Fax:

27 PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), UDK 630* CVJETANJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS DURING THE WINTER IN THE BOTANICAL GARDEN OF THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS Dario KREMER* SAŽETAK: U razdoblju od godine u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bilježeni su vrijeme početka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja nekih vrsta koje cvjetaju tijekom zime ili u rano proljeće. Riječ je o vrstama iz rodova Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera i Sarcococca. Pri tome je ustanovljeno da se za vrste Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima i Lonicera xpurpusii, koje u povoljnim vremenskim uvjetima cvjetaju tijekom cijele zime, ne može unaprijed predvidjeti vrijeme početka, a često ni vrhunca cvjetanja. Vrijeme cvjetanja je u ovih vrsta pod vrlo snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije srednjih dnevnih i srednjih mjesečnih vrijednosti temperature zraka. Druge vrste (Sarcococca hookeriana var. humilis, S. saligna, Corylopsis sinensis var. glandulifera, većina vrsta roda Forsythia, Lonicera praeflorens,) cvjetaju svake godine približno u isto vrijeme i na njih djeluju samo veće klimatske promjene, posebno više temperature u drugom dijelu zime. Njima su bliske vrste treće skupine ('Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica. 'Zuccariniana', Forsythia viridissimaj koje su tijekom tri godine cvjetale praktično u isto vrijeme. Općenito možemo zaključiti da vrste koje cvjetaju ranije pokazuju veću varijabilnost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvjetaju kasnije (krajem zime ili početkom proljeća). Pri tome sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarij'obilnije. Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvjetanja, Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca UVOD U urbanom šumarstvu rijetke su vrste koje se sade zbog njihova cvjetanja tijekom zime ili u rano proljeće. S obzirom daje malen broj naših domaćih vrsta drveća ili grmlja koje cvjetaju pri niskim temperaturama sade se strane vrste. Mnoge od njih nakon introdukcije u Botaničkom vrtu i prilagodavanja našem podneblju pokazuju i svoju prilagodljivost u velikim urbanim sredi- * Mr. sc. Dario Kremer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svctošimunska 25 Introduction nama. Da bi istražili fenologiju cvjetanja domaćih i stranih vrsta koje u nas cvjetaju zimi, pratili smo cvjetanje vrsta i kultivara zasađenih u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagebu. Botanički vrt u Zagrebu prikladno je mjesto za takva istraživanja, jer se u njemu nalazi zasađeno preko biljnih svojti (taksona) (Ungar i Regula-Bevilacqua 989), medu kojima važan dio zauzimaju vrste i kultivari drveća i grmlja. Većina tih vrsta dosegla je svoju fiziološku zrelost. Zastupljne su u dovoljnom bro- 273

28 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI (2002) ju da bi se vidjela njihova raznolikost u vremenu cvjetanja kroz duže razdoblje, kako između različitih vrsta, tako i unutar vrste, ukoliko je zasađeno više primjeraka. Cvjetanje je praćeno tijekom 998., 999. i godine, kako bi podaci bili pouzdaniji i što primjenljiviji pri planiranju i sadnji u okućnicama, parkovima i arboretumima. Sadnjom zimi cvjetajućih vrsta, kao i proljetnih ranocvjetajućih vrsta unijelo bi se više živosti tijekom zime u opustjele gradske parkove stvarajući dojam skoroga dolaska proljeća i toplijih dana. Brojni su radovi koji se bave fenološkim istraživanjima drvenastih vrsta. Detaljniji prikaz tih radova naveden je već ranije (Kremer 200). Od domaćih autora to su Ettinger (882, 883, 883a), Urbani (94),Anić (946), Vajda (946), Ilij anić etal. (974), M. Jurković (987, 988, 990, 994), M. Jurković i B. Jurković (996, 997), Borzan i Krapinec (996), Seletković itikvić (996). MATERIJAL I METODE ISTRAZR Fenologija cvjetanja nekih vrsta i kultivara rodova Chimonanthus Lindl., Cornus L., Corylopsis Siebold et Zucc, Forsythia Vahl, Hamamelis L., Jasminum L., Lonicera L. i Sarcococca Lindl. praćena je u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Botanički vrt smješten je u samom središtu grada Zagreba na geološkoj podlozi koju čine šljunčani i pješčani nanosi rijeke Save. Najviša točka Botaničkoga vrta nalazi se na 5 m nadmorske visine, dok prema Köppenovoj klasifikaciji vrt pripada klimatskom području Cfwbx". To je umjereno topla, kišna klima bez suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim tijekom cijele godine, a najsuši je hladni dio godine. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 "C, dok su ljeta svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 C. Klimatski dijagram prema Walteru za meteorološku postaju Zagreb-Grič za razdoblje od 987. do 996. godine, a koji možemo smatrati relevantnim za Botanički vrt navodi T i k v i ć (997). Također ćemo spomenuti nepoznatog autora (97) koji preuzima članak iz "N. N.", u kojemu piše da su se zbog neobično jake zime potpuno smrzli cvjetni pupovi magnolija u zagrebačkom Botaničkom vrtu. Panov (949) piše da su u naše najvrijednije vrste, hrasta lužnjaka list i cvijet potpuno razvijeni 23. travnja, na dan Svetoga Jurja (odatle stari naziv u narodu hrast-jurjevnjak), za razliku od kasnoga hrasta lužnjaka (Quercus robur var. tardissima) u kojega je list potpuno razvijen 2. svibnja, na dan Svete Jelene (odatle u narodu naziv hrast-jelenčak). Rano i kasno listanje hrasta lužnjaka pratio je i Stojković (99). Ungar (97) je istraživala utjecaj temperature na fenologiju biljaka, a od stranih autora značajniji i nama dostupni radovi su Kramera (957), Maksimova (96), Starshove (972),Kukave (988), B lasse ihofmanna (993),Fittera etal. (995), Yoshina etal. (996). NJA - Material and working metods Opažanja su bilježena jednom ili dva puta (u vrijeme intenzivne cvjetanja) tjedno tijekom 998., 999. i godine. Radi boljega uvida u fenologiju cvjetanja za neke su vrste navedeni i rezultati opažanja s početka 200. godine. Bilježeni su vrijeme početka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja. Za dan početka cvjetanja uzet je onaj dan tijekom kojega su na biljci opaženi prvi potpuno razvijeni cvjetovi. Vrhuncem cvjetanja smatran je dan tijekom kojega je opažen najveći broj procvjetalih cvjetova na biljci, a krajem cvjetanja dan u kojem više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježega izgleda, već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati. Zabilježeno vrijeme cvjetanja promatrano je u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature zraka. Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su prema B o r z a n u (200). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPR Uz literaturne podatke (Anić 946, Bailey 960, Bean 973, Krüssmann , Fukarek 983, 983a, Gazi 983, Jovanović 983, Karavla 983, Rajevski 983, Vidaković 983) o izgledu cvjetova i vremenu cvjetanja vrsta čije smo cvjetanje pratili, navest ćemo ukratko i naša opažanja. No, prije toga ukrako bi iznijeli jednu zanimljivost. Zanimljivo je da su u Zagrebu neke vrste drveća i grmlja, koje u okviru ovih istraživanja nismo redovito pratili, u kasnu jesen i početkom zime godine po drugi put obilno procvjetale. Posebnu pozornost zavređuje Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac koja je u parku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilno - Results of research and discussion cvjetala, ponovo prelistala i formirala plod u kasnu jesen i početkom zime godine (Borzan, neobjavljeni podaci, slika i 2). Razlog tomu su svakako povoljne vremenske prilike u rujnu godine, pa ćemo za ilustraciju samo navesti da su uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka od 7,8 C zabilježena 22 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka između 5, i 20,0 C, 5 dana s temperaturom između 20, i 25,0 C, te 3 dana s temperaturom između 0, i 5,0 C. To nas je navelo da posebnu pozornost obratimo na stabla golubljega davidovca zasađenog u Botaničkom vrtu u Zagrebu, no na njemu te godine u to vrijeme taj fenomen nije zapažen. Moguće je daje upravo položaj stabla na otvo- 274

29 P. Krcmer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIMK U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI {2002) Slika. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac ( ) Figure Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000) (Foto: Ž. Borzan) Rod Chimonanthus Lindl. - mirisovac pripada porodici Calycanthaceae Lindl. Rod obuhvaća tri listopadne, odnosno vazdazelene vrste podrijetlom iz Kine. Cvjetaju prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na kratkoj stapci, s više listića ocvijeća, bez posebno izdiferenciranih listića časke i vjenčića. Prašnika ima 5-6. Plod je tobolac. Chimonanthus praecox (L.) Link. (= Ch. fragans (Loisel.) Lindl., Calycanthus praecox L.) - rani mirisovac, je listopadni do 2 (u područjima s blagom klimom do 4) metra visoki kineski grm. Cvjetovi se razvijaju na dvogodišnjim izbojcima. Mirisavi cvjetovi su oko 2,5 cm široki, vanjski listići ocvijeća veći i žućkasto zeleni, a unutrašnji manji, smedežuti do purpurni (slika 3). Prema Kriissmannu (976) cvjeta od siječnja do ožujka, a prema Be an u (973) od studenoga do Slika 3. Chimonanthus praecox (L.) Link - rani mirisovac Figure 3 Chimonanthus praecox (L.) Link - winter sweet (Foto: D. Kremer) Slika 2. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac ( ) Figure 2 Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000) (Foto: Z. Borzan) renom, a vezano uz to i potpuna izoženost sunčevom svjetlu bio odlučujući čimbenik koji je potaknuo cvjetanje stabla samo u fakultetskom parku. Tijekom zime na stablu golubljega davidovca u parku oko Šumarskog fakulteta listovi su se smrznuli, pocrnili i posušili, a plodovi nisu dozreli, ali su ipak dosegli polovicu svoje normalne veličine. Na proljeće 200. godine je to stablo normalno prolistalo, a zatim i procvjetalo tijekom travnja. Ovaj podatak iznijeli smo kao primjer koji ukazuje na veliku povezanost temperature i fenofaza nekih vrsta koje u ekstremno blagim zimama drukčije reagiraju. Poznati su također neki primjeri kad vrste izrazito hladnih područja, prenijete u toplije klimatsko područje ranije potjeraju u proljeće pa stoga stradavaju od kasnih mrazova. Primjere navode Petračić (955) i Vidaković (982). Detaljan prikaz cvjetanja i njenu ovisnost o temperaturnim kolebanjima opažali smo na sljedećim taksonima: ožujka. Za nas su važna opažanja Jurkovića (990) koji za ovu vrstu navodi da cvjeta od 8. prosinca do 7. ožujka. Praćena je cvatnja dvaju grmova, za prvi grm 998. godine zabilježen je početak cvjetanja 3. siječnja, vrhunac 7. veljače i završetak 5. ožujka. Drugi je grm počeo s cvjetanjem 7. veljače, vrhunac je bio 4. veljače, a kraj 5. ožujka 998. godine. U prosincu 998. godine nisu uočeni cvjetovi, što se može obrazložiti nešto nižim temperaturama, pa je tako (prema podacima za meteorološku postaju Zagreb-Grič) u prosincu 998. godine zabilježeno 6 dana sa srednjom dnevnom vrijednosti temperature zraka između -4,9 i 0,0 C, 9 dana s temperatom između 0, i 5,0 C, te 6 dana s temperaturom između -9,9 i -5,0 C. Najviša srednja dnevna temperatura zraka je iznosila 3,2 C. Sljedeće, 999. godine, prvi je grm procvjetao 4. veljače, vrhunac cvjetanja je bio 20. veljače, a završetak 6. ožujka 999. godine. I drugi grm je imao slično vrijeme cvjetanja, a jedina razlika je bila u nešto ranijem početku cvjetanja (3. siječnja), dok su vrhunac i završetak cvjetanja bili kao i u prvoga grma (20. veljače, odnosno 6. ožujka). Iste kalendarske godine (5. prosinca 999) uočena je pojava 275

30 D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br CXXVI (2002), novih cvjetova (oko 0 % u odnosu na broj cvjetova otvorenih na vrhuncu cvjetanja) na obje biljke. Zbog niskih temperatura tijekom siječnja cvjetanje je prestalo, a cvjetovi se ponovo pojavljuju. veljače godine. Vrhunac cvjetanja nastupio je u oba grma 7. veljače, a kraj 3. ožujka godine. Ponovno smo 5. prosinca godine uočili pojavu cvjetova (oko 5 % u odnosu na broj cvjetova na vrhuncu cvjetanja) na oba grma. U prvoga grma vrhunac je nastupio već 22. prosinca, a sve manji broj cvjetova nalazili smo do kraja kalendarske godine. U drugoga grma vrhunac je nastupio 9. siječnja 200. godine. Ovakav pomak u vremenu vrhunca cvjetanja može se obrazložiti neuobičajeno visokim temperaturama tijekom prosinca godine, kada su zabilježena tek 3 dana s vrijednošću srednje dnevne temperature zraka između -4,9 i 0,0 C, dana s temperaturom između 0, i 5 C i čak 2 dana s temperaturom između 5, i 0,0 C, odnosno 5 dana s temperaturom između 0, i 5,0 C. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su između-5,4 i 4,8 C. Vidljivo je da se u vrste C. praecox ne može točno pretpostaviti početak, pa ni vrhunac cvjetanja. Jedino završetak cvjetanja nastupa svake godine gotovo u isto vrijeme. Prema našim opažanjima razdoblje cvjetanjaje u ove vrste od 5. prosinca do 6. ožujka, što se velikim dijelom poklapa s opažanjima Jurkovića (990). Zbog toga se problematika vremena cvjetanja vrste C. praecox u Botaničkome vrtu može smatrati velikim dijelom istraženom. Rod Cornus L. - drijen pripada porodici Cornaceae Dumort. Rod obuhvaća oko 40 vrsta listopadnoga grmlja ili manjega drveća. Cvjetovi su sitni, dvospolni, četveročlani, s jednim tučkom, u štitastim ili paštitastim cvatovima. Plod je koštunica. Cornus mas L. (= C. mascula L.) - tvrdi drijen je grm ili manje stablo srednje i južne Europe, Male Azije, Armenije i Kavkaza. Cvjetovi su sitni (oko 4 mm široki), žuti, u oko 2 cm širokim štitastim cvatovima, koji su pri osnovi okruženi sa četiri pricvjetna listića. Cvjetanje je prije listanja, prema Krüssmannu (976) od veljače do travnja, a prema Jovanoviću (983) i Be an u (973) u veljači i ožujku. Ettinger (882, 883, 883a) navodi za ovu vrstu daje 882. godine počela cvjetati 26. veljače, a 883. godine. ožujka. Borzan ikrapinec (996) prateći generativne fenofaze ove vrste navode da je cvat u oba promatrana stabla u cijelosti bio razvijen 24. veljače 994, odnosno 23. veljače 995. godine. Dana 3. ožujka 994. godine, odnosno 28. veljače 995. procvjetalo je 50 % cvata, a svi su cvjetovi procvjetali do 7. ožujka 994., odnosno do 4. ožujka 995. godine. Otpadanje latica je 994. godine uslijedilo 25. ožujka, a 995. godine u razdoblju između 2. i 28. ožujka. Mi smo pratili cvjetanje dvaju stabala koja su 998. godine počela s cvjetanjem 20. veljače, vrhunac je nastupio 26. veljače, a kraj 9. ožujka. Sljedeće, 999. godine oba su stabla s cvjetanjem započela 23. veljače. Vrhunac cvjetanja je u jednoga stabla nastupio 5., a u drugog 8. ožujka, dok je cvjetanje u oba stabla završilo 26. ožujka 999. godine. Treće godine fenologija cvjetanjaje u oba stabla bila istovjetna, pa početak bilježimo 23. veljače, vrhunac 5. ožujka, a kraj 26. ožujka godine. Dakle, početak cvjetanja je u drijena ujednačen i redovito nastupa oko 20. veljače, iako treba napomenuti da nijedna od triju zima tijekom kojih je cvjetanje praćeno nije bila osobito jaka. Nešto je hladnija bila veljača 999. godine kada je srednja mjesečna temperatura zraka iznosila 3,2 C, te su niže temperature pomaknule vrhunac cvjetanja u sredinu ožujka. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se od -3,8 do 4,8 C. Promatrajući odnos vrhunca cvjetanja i srednjih dnevnih vrijednosti temperature zraka, uočljivo je daje vrhunac cvjetanja pod znatno većim utjecajem temperaturnih kolebanja od početka ili završetka cvjetanja. Završetak cvjetanja ovisi o vrhuncu cvjetanja, te u pravilu nastupa desetak dana nakon što je cvjetanje doseglo svoj maksimum. Rod Corylopsis Siebold et Zucc. - korilopsis pripada porodici Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaća oko 20 listopadnih grmova ili manjih stabala Japana, Kine i Himalaja. Cvjetovi su dvospolni, peteročlani, žuti, mirisavi, u grozdastim cvatovima, na osnovi s tankim listićima nalik braktejama. Plod je tobolac. Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Render et Wilson (= C. glandulifera Hemsl.) - varijetet glandulifera kineskoga korilopsisa je 4-5 m visoki grm središnje i zapadne Kine, u kojeg su mlade grančice žljezdaste. Mirisavi cvjetovi su limunžute boje, latice jajaste (oko 8 mm duge) i duže od prašnika, a lapovi zelenkastožuti, kratki i zaobljeni. Polenovnice su žute. Žućkastozeleni pricvjetni listići su konkavni, s unutra- Slika 4. Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehdcr & Wilson - varijetet glandulifera kineskog korilopsisa Figure 4 Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehder & Wilson - variety glandulifera of Chinese winterhazel (Foto: D. Kremer) 276

31 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU. Šumarski list br CXXVI (2002) šnje strane i uz rub svilenasti, s vanjske strane goli. Od 2 do 8 cvjetova okupljeno je u 3-5 cm duge, viseće grozdaste cvatove (slika 4). Kriissmann (976) i Bean (973) za ovu vrstu navode da cvjeta u travnju. Prema našim opažanjima 998. godine početak cvjetanja je bio 7. ožujka, vrhunac 26. ožujka, a kraj 0. travnja 998. godine. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 24. ožujka, a kraj 3. travnja 999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježili smo 5. ožujka, vrhunac 25. ožujka, a kraj 4. travnja godine. Ako zbrojimo rezultate, vidjet ćemo da početak cvjetanja možemo očekivati u prvoj polovici ožujka, vrhunac od sredine do kraja ožujka, a završetak početkom travnja. Dakle, riječ je o vrsti kod koje postoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od jedne do druge godine. Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasnsti korilopsis je do 2 m visoki grm Japana (slika 5). Cvjetovi su mirisavi, svijetložuti s oko cm dugim laticama i purpurnim polenovnicama. Latice su duge kao prašnici. Od 6 do 2 cvjetova okupljeno je u visećim, 3-4 cm dugim grozdastim cvatovima. Pricvjetni listići su žućkastozeleni, s unutrašnje strane svilenkasti. Prema Kriissmann u (976) cvjeta u travnju, a prema Be anu (973) u Slika 5. Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasasti korilopsis Figure 5 Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - spike winterhazel (Foto: D. Kremer) ožujku i travnju. J u r k o v i ć (994) za ovu vrstu navodi da cvjeta krajem zime. Prema našim opažanjima 998. godine početak cvjetanja zabilježili smo 2. ožujka, vrhunac 20. ožujka, a kraj 4. travnja 998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 22. ožujka, a završetak 6. travnja 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 22. ožujka, a kraj 6. travnja godine. Dakle, slično kao u vrste C. sinensis var. glandulifera, tako i u ove vrste postoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od jedne do druge godine. Kraj cvjetanja i u ove vrste pokazuje najmanja odstupanja tijekom promatranoga razdoblja, pa zaključujemo daje najmanje ovisan o srednjim dnevnim vrijednostima temperature zraka Corylopsis willmottiae Rehder et Wilson - Willmottov korilopsis je do 4 m visoki kineski grm. Svijetložuti, mirisavi cvjetovi imaju lopataste do bubrežaste latice, koje su mnogo duže od prašnika. Polenovnice su žute boje. Do 20 cvjetova okupljeno je u 5-7 cm duge grozdaste cvatove. Kriissmann (976) za ovu vrstu navodi da cvjeta od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 998. godine nastupio 2. ožujka, vrhunac 4. travnja, a kraj 8. travnja. Sljedeće, 999. godine početak cvjetanja bio je 0. ožujka, vrhunac 24. ožujka, a kraj 6. travnja. Treće godine cvjetanje je počelo. ožujka, vrhunac je bio 27. ožujka, a kraj 0. travnja godine. Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: u C. sinensis var. glandulifera od 2,3 do 7,9 C, u C. spicata od 2,3 do 8,2 C, te u C. willmottiae od 2,3 do 8,2 C. Općenito, sve tri promatrane vrste roda Corylopsis cvjetaju svake godine približno u isto vrijeme, te se bez obzira na vanjske prilike može pretpostaviti vrijeme cvjetanja tijekom sljedećih godina. Uz druge značajke, poput ranoga cvjetanja ili dekorativnih cvjetova, ovo je jedna od karakteristika koja ih čini vrlo pogodnim za primjenu u urbanom šumarstvu. Rod Forsythia Vahl - forsitija pripada porodici Oleaceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaća 6-7 vrsta listopadnog grmlja od kojih jedna od prirode raste u jugoistočnoj Europi, a ostale u istočnoj Aziji. Cvjetaju prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na kratkim stapkama, od do 6 zajedno, a nastaju iz pupova koji se razvijaju u pazušcima prošlogodišnjih izbojaka. Cvjetne stapke imaju 2-4 male ljuske. Časka je četverolapa, zelena, a vjenčić žut, u donjem dijelu cjevast, u gornjem četverodijelan s duguljastim zubeima (vršcima) vjenčića. Njuška tučka je dvodijelna, a vrat tučka dug ili kratak. Prašnika su dva. Plod je višesjemeni, duguljasti, suhi tobolac. Forsythia europaea Degen et Bald. - albanska forsitija je,5-2,5 (3) m visoki grm sjeverne Albanije, 277

32 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br CXXV (2002) zapadnoga Kosova i Makedonije. Cvjetovi su pojedinačni, ponekad u parovima, tamnožuti, na kratkim stapkama sa široko jajastim lapovima koji su kraći od cjevastoga dijela vjenčića. Vjenčić je oko 3 cm širok s uskoduguljastim, usiljenim zubcima. Prašnici su relativno krupni. Kriissmann (977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u travnju, a Bean (973) u ožujku. Prema našim opažanjima 998. godine početak cvjetanja je nastupio 28. veljače, vrhunac 7. ožujka i kraj 6. travnja 998. godine. Sljedeće, 999. godine, cvjetanje je počelo 5. ožujka, vrhunac je bio 9. ožujka, a kraj 6. travnja 999. godine. Iste jeseni se po nekoliko cvjetova moglo opaziti u razdoblju od. do 25. listopada (slika 6). Treće godine cvjetanje je počelo 3. ožujka, vrhunac je bio 2. ožujka, a kraj 0. travnja godine. Slika 6. Forsythia europaea Degen et Bald - albanska forsitija Figure 6 Forsythia europaea Degen et Bald - European golden ball (Foto: D. Kremer) Forsythia giraldiana Lingelsh. -je,5-4 m visoki, uspravni grm sjeverozapadne Kine gdje raste u provincijama Kansu, Shensi i Hupeh. Cvjetovi su pojedinačni, vjenčić svijetložut, u prosjeku 3,7 cm širok s kratkim cjevastim donjim dijelom i s četiri duguljastolancetasta, usiljena zubea. Prašnici su žuti. Bean (973) za ovu vrstu navodi da cvjeta kraj em veljače ili prvog tjedna u ožujku (obično nešto prije nego F. ovata). Prema našim opažanjima cvjetanje je 998. godine počelo 28. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 0. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 5. ožujka, vrhunac je bio 20. ožujka, a kraj 6. travnja 999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 3. ožujka, vrhunac 2. ožujka, a kraj 2. travnja godine. Forsythia xintermedia Zabel 'Mertensiana' - kultivar 'Mertensiana' hibridne forsitije jedan je od petnaest kultivara hibridne F. xintermedia (= F. suspenso (Thunb.) Vahl x F. viridissima Tindl.) koje navodi Kriissmann (977). Cvjetovi su svijetložuti, mnogobrojni, s kratkim vratom tučka. Literaturni podatak za vrijeme cvjetanja ovoga kultivara nismo pronašli, dok tipični hibrid cvjeta u travnju (Kriissmann 977). Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 998. godine nastupio 25. veljače, vrhunac 7. ožujka, a kraj 6. travnja. Sljedeće, 999. godine cvjetanje je počelo. ožujka, vrhunac je bio 8. ožujka, a kraj 24. travnja. U jesen iste godine moglo se po nekoliko cvjetova opaziti u razdoblju od. listopada do 2. studenog. Treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 3. ožujka, vrhunac 2. ožujka i kraj 5. travnja godine. I ujesen godine ponovo smo mogli vidjeti po koji otvoreni cvijet u razdoblju od 5. do 29. prosinca. Forsythia ^intermedia Zabel 'Spectabilis'-kultivar 'Spectabilis' hibridne forsitije je do 2,5 m visoki grm bujnoga rasta. Cvjetovi su gusto zbijeni, mnogobrojni, tamnožuti. Časka je nešto kraća od cjevastog dijela vjenčića. Vjenčić je u prosjeku 3,7 cm dug i 8 mm širok, na vrhu obično sa četiri (ponekad s pet ili šest) uvijenih zubaca u kojih je rub povinut prema natrag. Vrat tučka je kratak. Ovo je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih forsitija. Literarurni podatak za vrijeme cvjetanja ovoga kultivara nije pronađen, dok tipični hibrid cvjeta u travnju (Kriissmann 977). Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 998. godine nastupio 5. ožujka, vrhunac 2. ožujka, a kraj 4. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 4. ožujka, vrhunac je bio 8. ožujka, a kraj 27. travnja 999. godine. Treće godine početak cvjetanja zabilježen je 3. ožujka, vrhunac 2. ožujka, a kraj 2. travnja godine. Forsythia ovata Nakai - korejska forsitija je obično do m visoki grm Koreje. Cvjetovi su pojedinačni ili po 2 zajedno, svijetložuti, lapovi časke široko jajasti, kraći ili jednako dugi kao cjevasti dio vjenčića. Kriissmann (977) i Bean (973) za ovu vrstu navode da cvjeta u ožujku. Prema našim opažanjima cvjetanje je 998. godine počelo 23. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 8. travnja. Sljedeće, 999. godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je zabilježen 8. ožujka, a kraj 6. travnja. Posljednje, treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 9. ožujka, vrhunac 2. ožujka i kraj 2. travnja godine. Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl - viseća forsitija je do 3 m visoki grm Kine. Cvjetovi su pojedinačni ili do 6 zajedno, zlatnožuti. Tapovi časke su duguljastolancetasti, u prosjeku 6 mm dugi. Vjenčić je oko 2 cm dug i oko 3 cm širok, na do 2 cm dugoj stapci. B ean (973) za ovu vrstu navodi da cvjeta krajem ožujka i početkom travnja. Prema našim opažanjima cvjetanje je 998. godine počelo 25. veljače, vrhunac je bio 5. ožujka, a kraj 6. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 8. ožujka, vrhunac je bio 3. ožujka, a kraj 26. travnja 999. godine. Ujesen iste godine ponovno smo u razdoblju od. do 25. listopada zabilježili poneki otvoreni cvijet. Treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 6. ožujka, vrhunac 2. ožujka i 278

33 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI (2002) X6 kraj 2. travnja godine. I ujesen godine mogao se u razdoblju od 5. listopada do 6. studenoga vidjeti poneki otvoreni cvijet. Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl var. sieboldii Zabel - varijetet sieboldii viseće forsitije je do 2,5 m visoki grm porijeklom najvjerojatnije iz vrtova Japana, gdje je tipična vrsta unijeta vrlo davno iz Kine. Cvjetovi su na dugim stapkama. Cjevasti dio vjenčića je širok, crveno i žuto isprugan, dok su zubci vršnoga dijela vjenčića široki, plosnati i malo razmaknuti. U odnosu na F. suspensa var. fortunei (Lindl.) Rehder zubci vršnoga dijela vjenčića su manje razmaknuti, a i njihov gornji rub je manje povinut unatrag. Kriissmann (977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u prvoj polovici travnja. Prema našim opažanjima prve je godine cvjetanje počelo 25. veljače, vrhunac je bio 7. ožujka, a kraj 6. travnja 998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 0. ožujka, vrhunac je bio 8. ožujka, a kraj 7. travnja 999. godine. Treće godine zabilježili smo početak cvjetanja 6. ožujka, vrhunac 2. ožujka i kraj 2. travnja godine. U zimi iste godine mogao se poneki cvijet vidjeti u razdoblju od 22. prosinca do 0. siječnja 200. godine. Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija je do 2,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi su svijetložuti, pojedinačni ili do 3 zajedno (slika 7). Lapovi su jajasti, a duljina im doseže polovicu ili tri četvrtine duljine cjevastoga dijela vjenčića. Vjenčić je oko 2 cm dug i oko 3 cm širok, s 4 uskoduguljasta zubca. Kriissmann (977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u drugoj polovici travnja, a B e a n (973) da cvjeta obično u travnju (-2 tjedna nakon F. suspensa). Prema našim opažanjima cvjetanje je 998. godine počelo 5. ožujka, vrhunac je nastupio 2. ožujka, a kraj 6. travnja. Sljedeće, 999. godine cvjetanje je počelo 9. ožujka, vrhunac je bio 5. ožujka, a kraj 26. travnja 999. godine. Ujesen iste godine poneki cvijet mogao se vidjeti u razdoblju od 9. do 23. listopada. Treće godine cvjetanje je počelo 0. Slika 7. Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija Figure 7 Forsythia viridissima Lindl. - greenstem forsythia (Foto: D. Kremcr) ožujka, vrhunac je nastupio 2. ožujka, a kraj 20. travnja godine. Analizirajući vrijeme cvjetanja tijekom tri promatrane godine vidjet ćemo daje 998. godine cvjetanje u većine vrsta počelo, te dosegla vrhunac -2 tjedna ranije nego 999. i godine. Razlog tomu je neuobičajeno topla veljača 998. godine, sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od 7,7 C (999. godine 3,2 C, a godine 6,5 C) i čak 4 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka između 0, i 5,0 "C. Općenito, cvjetanje u forsitija možemo očekivati od zadnje dekade veljače do sredine travnja. Tijekom cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: u F. europaea od,4 do 8,2 C, u F. giraldiana od,4 do 8,2 C, u F. x intermedia 'Mertensiana' od,4 do 8,2 C, u F. ^intermedia 'Spectabilis' od,4 do 20,6 C, u F. ovata od,4 do 20,6 C, u F. suspensa od,4 do 20,6 C, u F. suspensa var. sieboldii od,4 do 20,6 C, u F. viridissima od,4 do 9,8 C. Temperature zraka pri daleko slabijem drugom (jesenskome ili zimskom) cvjetanju nisu uzete u obzir, jer to cvjetanje pri ozelenjavanju urbanih sredina ima malu praktičnu vrijednost. Iz naprijed navedenog vidimo da sve promatrane forsitije cvjetaju pri jednakim minimalnim vrijednostima srednje dnevne temperature zraka, te da se ne mogu izdvojiti one vrste koje bi cvjetale pri nižim temperaturama tj. znatno ranije od drugih. Tako pri izboru vrsta za sadnju treba voditi o drugim značajkama, kao što su visina biljaka, bogato cvjetanje, veličina i uvijenost vrhova vjenčića. Rod Hamamelis L. - palijeska pripada porodici Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaća 6 vrsta listopadnoga grmlja i manjega drveća Sjeverne Amerike i istočne Azije. Cvjetovi su dvospolni, četveročlani, okupljeni u postrane, glavičaste cvatove. Plod je tobolac s dvije sjemenke. Hamamelis japonica Siebold et Zucc. 'Zuccariniana' - kultivar 'Zuccariniana' japanske palijeske raste kao grm ili manje stablo do 5 m visoko (slika 8). Cvjetovi su slabije mirisavi, svijetle, limunžute boje, latice -2 mm duge i naborane, časka razdijeljena, s vanjske strane dlakava, s unutrašnje zelenkasta ili žućkasto zelena (slika 9). Prema Kriissmann u (977) cvjeta krajem ožujka, a prema Beanu (973) krajem veljače i u ožujku. Vi đakov ić (983) za tipičnu vrstu H. japonica navodi da cvjeta od siječnja do ožujka. Prema našim opažanjima početak cvjetanja je 998. godine nastupio 8. veljače, vrhunac 25. veljače, a kraj 5. ožujka. Sljedeće godine cvjetanje je počelo 22. veljače, vrhunac je zabilježen 3. ožujka, a kraj 22. ožujka 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 2. veljače, vrhunac je doseglo 2. ožujka, a kraj 3. ožujka godine. Vidimo da ovaj kultivar cvjeta svake godine približno u isto vrijeme, pa je i neobično topla veljača

34 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002) Slika 8. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' - kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske Figure 8 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' - cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel (Foto: D. Kremer) Slika 0. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin Figure 0 Jasminum nudiflorum Lindl. -winter jasmine (Foto: D. Kremer) Slika 9. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' - kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske Figure 9 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' - cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel (Foto: D. Kremer) godine tek neznatno ubrzala početak cvjetanja. Zato se s priličnom sigurnošću može pretpostaviti vrijeme cvjetanja tijekom sljedećih godina, što također ovu vrstu čini zanimljivom za urbano šumarstvo. Inače, tijekom cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se između 0,2 i 4,2 C. Rod Jasminum L. -jasmin pripada porodici Oleaceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaća oko 300 listopadnih grmova ili penjačica, većinom tropskih i suptropskih krajeva. Cvjetovi su dvospolni, žuti ili bijeli (rijetko crveni), najčešće mirisavi, okupljeni u paštitaste cvatove. Vjenčić je cjevast ili ljevkast, na vrhu tanjurasto proširen i razdijeljen na 4 do 9 zubaca. Prašnika su dva. Plod je crna boba s jednom ili dvije sjemenke. Jasminum nudiflorum Lindl. (= J. sieboldianum Blume) - rani jasmin je listopadni, do 3 m visoki i široki kineski grm. Cvjetovi se razvijaju prije listanja u pazušcima lisnih pupova na prošlogodišnjim izbojcima (slika 0). Pojedinačni cvjetovi su na oko 0,5 cm Slika. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin Figure Jasminum nudiflorum Lindl. - winter jasmine (Foto: D. Kremer) dugoj stapci, 2-2,5 cm široki, žuti, s nekoliko malih i uskih, zelenih pricvjetnih listića. Časka je sastavljena od 6 linearnih i usiljenih lapova. Vjenčić je oko 2,5 cm dug, na osnovi cjevast, na vrhu razdijeljen u šest zubaca (slika ). Prema Kriissmannu (977) cvjeta od prosinca do travnja, prema Be an u (973) od studenoga do veljače, a prema Fukareku (983a) od veljače do travnja. Prema našim opažanjima 998. godine početak cvjetanja zabilježen je 6. siječnja, vrhunac 3. siječnja, a kraj 4. travnja. Iste godine,. studenoga jasmin je počeo ponovo s cvjetanjem, da bi sa snježnim padavinama (3. prosinca) cvjetovi smrzli i propali. Pojava novih cvjetova zabilježena je 5. veljače 999. godine, vrhunac cvjetanja nastupio je. ožujka, a kraj 3. travnja 999. godine. I ujesen 999. godine od 5. studenog, pa sve do 25. siječnja godine, bilježimo pojavu manjeg broja cvjetova. Nakon pauze od desetak dana novi cvjetovi su zabilježeni 5. veljače te se postupno njihov broj povećava do vrhunca cvjetanja 0. ožujka godine. Cvjetanje je završilo 24. travnja godine. Već od 6. listopada iste godine pojavljuju se pojedinačni cvjetovi, te najveći broj otvorenih cvjetova (uključujući i početak sljedeće kalendar- 280

35 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br CXXV (2002), ske godine) bilježimo 5. prosinca godine. Međutim, na vrhuncu cvjetanja bilo je samo oko 50 % cvjetova u odnosu na broj otvorenih cvjetova na vrhuncu cvjetanja tijekom 998. i 999. godine. Za vrijeme cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka varirale su između -6,6 i 2,7 C. Rod Lonicera L. - kozokrvina pripada porodici Caprifoliaceae Juss. Rod obuhvaća oko 200 vrsta. Po 2 cvijeta na stapci nalaze se u postranim paštitastim cvatovima u pazušcu lista ili su cvjetovi udruženi u vršne cvatove sastavljene od trocvjetnih paštitastih cvatova. Cvjetovi su peteročlani, s cjevastim ili zvončastim vjenčićem, koji je u gornjem dijelu razdijeljen u 5 zubaca. Oni su aktinomorfni ili zigomorfni. Prašnika ima 5. Kozokrvine su entomofilne vrste. Plod je višesjemena boba. Lonicera fragrantissima Lindl. ex Paxton - mirisna kozokrvina je zimzeleni, do 2 m visoki kineski grm. Cvjetovi su po dva zajedno, mirisavi, kremasto bijeli, oko,5 cm dugi, na golim i oko 6 mm dugim stapkama. Cjevasti dio vjenčića je kratak, izvana gol. Krüssmann (977) i Bean (973) za ovu vrstu navode da cvjeta od prosinca do ožujka. Prema našim opažanjima, cvjetanje je 998. godine počelo 25. veljače, vrhunac cvjetanja nastupio je 7. ožujka, a kraj. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo. ožujka, vrhunac je bio 24. ožujka, a kraj 3. travnja 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 7. ožujka, vrhunac je nastupio 4. ožujka, a kraj 7. travnja godine. U zimi iste godine (5. prosinca) uočena je pojava novih cvjetova na biljci, tako daje 29. prosinca intenzitet cvjetanja bio oko 50 % od maksimuma cvjetanja koji je nastupio 9. ožujka 200. godine. Lonicera praeflorens Batalin -je listopadni, do 2 m visoki grm Mandžurije i Koreje. Cvjetne stapke su gusto i kratko dlakave, vjenčić žućkastobijel, oko,5 cm dug, s unutrašnje i s vanjske strane gol, slabije dvousnat. Cjevasti dio vjenčića je kratak i malo naboran. Polenovnice su purpurne. Krüssmann (977) za ovu vrstu navodi da cvjeta od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima cvjetanje je 998. godine počelo 7. veljače, vrhunac je bio 4. veljače, a kraj 23. veljače. Sljedeće godine početak cvjetanja bilježimo. ožujka, vrhunac 4. ožujka, a kraj 0. ožujka 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 3. ožujka, vrhunac je nastupio 2. ožujka, a kraj 27. ožujka godine. Lonicera Xpurpusii Rehder (= L. fragrantissima Lindl. ex Paxton X L. standishii Jacques) - ranocvjetna hibridna kozokrvina je do 3 m visoki listopadni grm gustog, zaobljenog habitusa. Od 2 do 4 bijela, mirisava cvijeta nalaze se u postranim kiticima. Vjenčić je oko,5 cm dug i,2 cm širok, izvana gol. Prašničke niti su sjajnobijele, a polenovnice zlatnožute boje (slika 2). Krüssmann (977) za ovu vrstu navodi da cvjeta od Slika 2. Lonicera Xpurpusii Rehder - ranocvjetna hibridna kozokrvina Figure 2 Lonicera Xpurpusii Rehder (Foto: D. Kremcr) prosinca do travnja, dok prema B eanu (973) cvjeta u veljači. Prema našim opažanjima 998. godine cvjetanje je počelo 4. veljače, vrhunac je nastupio 9. veljače, a kraj 4. travnja. Druge godine cvjetanje je počelo 2. ožujka, vrhunac je nastupio 5. ožujka, a kraj 8. travnja 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 2. veljače, vrhunac je bio 5. ožujka, a kraj 6. travnja godine. U zimi (5. prosinca) iste godine već je uočena pojava novih cvjetova, no intenzitet cvjetanja nije tijekom prosinca prelazio više od 5 ili 20 % broja cvjetova na vrhuncu cvjetanja (0. veljače 200. godine). Toplija veljača 998. godine imala je utjecaj i na vrijeme cvjetanja kozokrvina, pomaknuvši cvatnju pojedinih vrsta za -3 tjedna ranije u odnosu na 999. i godinu. Tijekom razdoblja cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: za L. fragrantissima između,4 i 6,7 C, zal. praeflorens između 2, i 4,8 C, te za L. xpurpusii između -2,9, i 7,9 C. Uzevši u obzir da L. xpurpusii, prema našim opažanjima, cvjeta od 5. prosinca do 8. travnja, pri najvećem rasponu temperatura od svih promatranih kozokrvina, te da obiluje cvjetovima intenzivnog mirisa možemo je svakako preporučiti za potrebe urbanog šumarstva. Rod Sarcococca Lindl. - bobara pripada porodici Buxaceae Dumort. Rod obuhvaća 6-20 vrsta Indije, Kine i Malezije. To su niski, vazdazeleni grmovi s jednospolnim i jednodomnim, sitnim, bjelkastim cvjetovima okupljenim u paštitaste cvatove. Cvjetovi su bez vjenčića, s 4 do 6 lapova i isto toliko prašnika, te 2 do 3 tučka. Plod je jajasta do kuglasta boba. 28

36 D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOVI ZIME U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br CXXVI (2002), Slika 3. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy - niska bobara Figure 3 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy (Foto: D. Krcmcr) Slika 4. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex Sealy - niska bobara Figure 4 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex Sealy (Foto: D. Kremer) Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex Sealy (= S. hookeriana var. humilis Rehder et E. H. Wilson) - niska bobara je vazdazeleni, razgranati, do 50 cm visoki grm Kine, gdje raste u provincijama Hupeh i Sečuan (slika 3). Cvjetovi su sitni, bijeli, intenzivnoga mirisa, okupljeni u kitice smještene u pazušcima listova (slika 4). Ženski cvjetovi imaju dva tučka, a muški ružičastocrvene polenovnice. Prema Krüssmannu (978) cvjeta od siječnja do ožujka, dok Jurković (994) navodi da se cvjetovi "pojavljuju prosječno u prvoj polovici veljače". Prema našim opažanjima 998. godine cvjetanje je počelo 30. siječnja, vrhunac je nastupio 8. veljače, a kraj 5. ožujka 998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo. veljače, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 5. ožujka 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 2. siječnja, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 3. ožujka godine. Sarcococca saligna (D. Don) Müll. Arg. (= S. pruniformis Lindl.) -je vazdazeleni, 0,6-,2 m visoki grm Slika 6. Sarcococca saligna (D. Don) Müll. Figure 6 Sarcococca saligna (D. Don) Müll. (Foto: D. Krcmer) zapadnih Himalaja i Afganistana (slika 5). Cvjetovi su mirisavi, zelenkasti, u kratkim, postranim kiticama (slika 6). ženski cvjetovi imaju dva tučka, a muški žute polenovnice. Krüssmann (978) za ovu vrstu navodi da cvjeta od prosinca do ožujka. Prema našim opažanjima 998. godine cvjetanje je počelo 2. veljače, vrhunac je nastupio 8. veljače, a kraj 5. ožujka 998. godine. Druge godine cvjetanje je počelo 2. veljače, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 5. ožujka 999. godine. Treće godine cvjetanje je počelo 29. siječnja, vrhunac je bio 25. veljače, a kraj 3. ožujka godine. Iz naprijed navedenoga vidimo da tijekom tri godine praćenja fenologije cvjetanja, pomaci u vremenu cvjetanja od jedne do druge godine za ove dviju vrsta iznose desetak dana. Zato se razdoblje u koje pada cvjetanje ovih dviju vrsta može unaprijed predvidjeti s priličnom preciznošću. Tijekom razdoblja cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale su se za vrstu S. hookeriana var. humilis između -6,9 i 4,8 C, a za S. saligna između -3,8 i 4,8 C. U tablici pregledno je prikazano vrijeme cvjetanja svih naprijed navedenih zimi cvjetajućih vrsta. 282

37 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI (2002) Tablica. Razdoblje cvjetanja zimi cvjetajućih vrsta - Table Flowering period of the winter flowering species Vrsta Species Chimonanthus praecox (prvi grm - first shrub) C. praecox (drugi grm - second shrub) Cornus mas (prvo stablo - first tree) Cornus mas (drugo stablo - second tree) Corylopsis sinensis var. glandulifera C. spicata C. willmottiae Forsythia europaea F. giraldiana F. x intermedia 'Mertensiana' F. x intermedia pectabilis' F. ovata F. suspensa F. suspensa var. sieboldii F. viridissima Hamamelis japonica 'Zuccariniana' Jasminum nudiflorum Lonicera fragrantissima L. praeflorens L. Xpurpusii Sarcococca humilis S. saligna God. Year Početak Beginning Vrhunac Culmination Kraj End Drugo cvjetanje u istoj godini Second flowering in the samr year _ ,

38 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI {2002) ZAKLJUČAK Kod vrsta čije je cvjetanje praćeno, mogu se uočiti određene razlike u reakciji na promjene vrijednosti srednje dnevne i srednje mjesečne temperature zraka. Tako neke vrste (Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima, Lonicera xpurpusii) za povoljnih vremenskih prilika cvjetaju gotovo tijekom cijele zime. Za njih nije moguće točno pretpostaviti vrijeme početka, a često ni vrhunca cvjetanja, jer je ono pod snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije temperature. Druge vrste (Sarcococca spp., Corylopsis sinensis var. glandulifera, većina vrsta Forsvthia, Lonicera praeflorens) cvjetaju uz manje pomake svake godine približno u isto vrijeme. Na ove vrste djeluju jedino veće promjene temperature u drugom dijelu zime, posebno u veljači. Njima su bliske - Conclusion vrste treće skupine (Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana', Forsythia viridissima) koje su tijekom tri godine cvjetale praktično u isto vrijeme. Općenito možemo zaključiti da vrste koje cvjetaju ranije pokazuju manju stabilnost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvjetaju kasnije (krajem zime ili početkom proljeća). Pri tome sve vrste u pravilu pokazuju najveću stabilnost u pogledu vremena završetka cvjetanja, nešto manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme početka cvjetanja najvarijabilnije. No, bez obzira na određene razlike u vremenu cvjetanja, svaka od promatranih vrsta samim tim što cvjeta zimi zaslužuje posebnu pozornost u okviru urbanoga šumarstva. LITERATURA Anić, M., 946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, Bai ley, L. H. 960: The Standard Cyclopedia of Horticulture (vol. I). The Macmillan Company, New York, Bean, W. J., 973: Trees and Shrubs Hardy in the British Isles (8: I-III). M. Bean and John Murray Ltd, Frome and London. Blasse, W., Hofmann, S., 993: Phanologische Untersuchungen an Suss und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau 35(4): Borzan, Ž., 200: Imenik drveća i grmlja - latinski, hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. Hrvatske šume, p. o. Zagreb, 485 pp. Borzan, Ž., Krap in ec, K., 996: F enološka opažanja nekih taksona roda Cornus u Botaničkom vrtu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp Ettinger, J., 882: Izkaz kada je godine 882. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 6(4): Ettinger, J., 883: Izkaz kada je godine 882. i 883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list 7(5): Ettinger, J., 883a: Izkaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. Šum. list 7(6): Fitter, A. H., Fitter, R. S. R., Harris,I. T B. & Williamson, M. H., 995: Relationships bet References ween first flowering date and temperature in the flora of a locality in central England. Functional Ecology 9(): Fukarek, P., 983: Forzitija. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, : Fukarek, P., 983: Jasmin. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: Gazi, V., 983: Himonant. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 6. Ilijanić, Lj., Sugar, J., Topic, J., Šegulja, N., 974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji Zagrebačke gore u 972. godini. Ekologija 9(2): Jovanović, B., 983: Dren. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, : Jurković, M., 987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova (Magistarski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 402 pp. Jurković, M., 988: Fruktifikacija i subspontano razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu. Šum. list 2(7-8): Jurković, M., 990: Fenološke karakteristike nekih drvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 4(6-8): Jurković, M., 994: Nove vrste dendroflore introducirane na području Hrvatske. Šum. list 8(-2):

39 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU arski list br CXXVI (2002) Jurković, M., Jurković, B., 996: Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima. Šum. list 20(7-8): Jurković, M, Jurković, B., 997: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota- listače - u zagrebačkim parkovima. Šum. list 2 (5-6): Karavla, J., 983: Kozokrvine. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 297. Kramer, P. J., 957: Thermoperiodism in Trees. In: Thimann, K. V., W. B. Critchfield, M. H. Zimmermann (eds.), The Physiology of Forest Trees, The Ronald Press Company, New York, Kremer, D., 200: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Šum. list. 25(9-0): Kriissmann, G., : Handbuch der Laubgehölze (I-III). Paul Parey, Berlin und Hamburg. Kukava, A. A., 988: Flowering biology and productivity in some hazel cultivars in the Kolkhida lowlands. Subtropicheskie Kul'tury, Georgia, 5: Maksimo v, N. A., 96: Fiziologija bilja. Dnevnik, Novi Sad, 467 pp. Nepoznati autor, 97: Iz zagrebačkog sveuč. botaničkog vrta. Šum. list 4(3-4): 29. Pano v, A., 949: Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća. Šum. list 73(2): Petračić, A., 955: Uzgajanje šuma, ekološki osnovi (2 izd.). Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 7 pp. Rajevski, L., 983: Sarkokoka. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 3: 62. Seletković, Z., Tikvić, I., 996: Fenološka motrenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp Starshova, N. P, 972: The 'anthccology' of Phellodendron amurense in the Middle Volga region, I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal 57(): S t oj k o v i ć, M., 99: Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glas. šum. pokuse 27: Tikvić, I., 997: Klimadijagram prema Walteru za meteorološku postaju Zagreb - Grič. U: Matić, S., Š. Meštrović, J. Vukelić (ur.), Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet, Zagreb, 23 pp. Ungar, S., 97: Zapažanja o zimskoj otpornosti bilja domaćeg i stranog porijekla u zbirkama Botaničkog vrta PMF Sveučilišta u Zagrebu. Hortikultura 3: Ungar, S., Lj. Regula-Bevilacqua, 989: Vodić kroz Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Botanički zavod. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 88 pp. Urbani, N., 94: Phenološke bilješke. Šum. list 38(): Vajda, Z., 946: Uzgajanje šuma. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski priručnik, II dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, pp Vidaković, M., 982: Četinjače, morfologija i varijabilnost. JAZU i Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 70 pp. Vidaković, M., 983: Hamamelis. U: Potočić, Z. (ur.), Šumarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: Yoshi no, M., Park -Ono, H. S., Omasa, K., Kai, K., Taoda, H., 996: Variations in the plant phenology affected by global warming. Climate change and plants in East Asia, Springer-Verlag Tokyo, Tokyo, 9: ZAHVALA - Acknowledgement Na poticaju za ova istraživanja i korisnim savjetima prilikom izrade ovoga rada zahvaljujem se prof. dr. sc. Želimiru Borzanu. Ovim putem također zahavljujem mr. se. Biserki Juretić i mr. se. Mati Jurkoviću, te djelatnicima Botaničkoga vrta Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su mi omugućili da obavim ova istraživanja. 285

40 D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU... Šumarski list br CXXVI (2002) SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of flowering was recorded during 998, 999 and 2000 on some species which flower during the winter or early in the spring in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics University of Zagreb. Those were the species of genus Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera and Sarcococca. It was found out that for the species ('Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima, Lonicera xpurpusiij, which in good weather conditions flower during the whole winter, we cannot predict the time of the beginning of flowering and neither very often the time of the culmination of flowering. For those species the time of flowering is under the strong influence of the weather conditions, especially the average value of daily and monthly air temperature. Other species ('Sarcococca spp., Corylopsis sinensis var. glandulifera, most species from the genus Forsythia, Lonicera praeflorensj flower approximately at the same time every year and only greater changes of weather conditions, especially higher temperature in the second part of the winter, have influence on these species. The species of the third group (Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana', Forsythia viridissimaj, which flowered at the same time during the period of three year, are closely related to the species of the second group. Generally, we can conclude that species which flower earlier show more variability as regards the time of flowering than species which flower later (at the end of winter or at the beginning of spring). All species show the most stability according to the time of ending of flowering, according to the time of culmination stability is less, while the time of the beginning of flowering is the most variable. Key words: phenology, time of flowering, Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca 286

41 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br CXXVI (2002), UDK 630* PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM (Quercus borealis maxima Sarg.) A CONTRIBUTION TO MANAGEMENT WITH RED OAK (Quercucs borealis maxima Sarg.) Juraj ZELIĆ*, Krešimir MEĐUGORAC** SAŽETAK: Crveni hrast (Quercus borealis maxima Sarg.) unesen je prije četrdesetak godina kao šumska satojinska vrsta alohtonog porijekla na područje Požeške kotline. Prirodni areal rasprostranjenja crvenog hrasta je Sjeverna Amerika. U 9. stoljeću prenesen je u Europu kao parkovna i šumska vrsta. Zbog široke amplitude prilagodljivosti ekološkim uvjetima, kao gospodarska vrsta drveća uzgaja se od prije stotinjak godina i u Hrvatskoj. Osnivanje sastojina crvenog hrasta u požeškim šumama obavljeno je dvogodišnjim sadnicama na degradiranim površinama hrasta kitnjka, graba i bukve, na lesiviranom šumskom tlu. Pošumljavanje je obavljeno s oko pet tisuća komada sadnica po hektaru. Poslije osnivanja sastojina nije sustavno praćen rast i razvoj sastojina, a u gospodarenju sastojinom oponašala se tehnika gospodarenja hrastom lužnjakom i kitnjakom. U radu su istraživane ekološko-gospodarske značajke crvenog hrasta. Svrha istraživanja je utvrđivanje vertikalne i horizontalne strukture sastojine, visinski, debljinski i volumni rast, prirast i razvoj, vrijeme kulminacije tečajnog periodičnog prirasta, a cilj je utvrditi vrijeme, intenzitet i metode njege i obnove sastojine. Parametri strukture sastojine utvrđivani su metodom analize stabla i metodom izvrtaka. Utvrđene zakonitosti prikazane su matematičkim funkcijama i grafikonima. Posebno je obrađena distribucija broja stabala po hektaru i po debljinskim stupnjevima, te uspoređena s teoretskom raspodjelom. KIj u č n e r ij e č i: crveni hrast, ekološko-gospodarske značajke, analiza stabla, rast, prirast, distribucija stabala, normalna raspodjela stabala. Crveni hrast (Quercus boreali maxima Sarg.) je introduciran u Hrvatsku kao sastojinska šumska vrsta prije stotinjak godina. Vjeruje se da je kao parkovna vrsta unesen ranije, no ne prije devetnaestog stoljeća. * Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Uprava šuma Požega, Milke Trninc 2, Požega ** Krešimir Mcđugorac, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" Uprava šuma Požega, Milke Trnine 2, 34000, Požega UVODNO RAZMATRANJE - Introduction Prva kultura crvenog hrasta osnovana je u Hrvatskoj prije 0 godina u šumskom predjelu Pičulin, u dolini rijeke Kupe 2. Mladen Obad Šćitaroci: Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb. Autor nabraja unesene parkovne vrste, str. 92. i 93. i spominje crveni hrast pod nazivom Quercus rubra. B. Prpić, Đ. Rauš, P. Prebjcžić: Mogućnost unošemja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.), Šumarski list, Zagreb,

42 J. /die. K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002), Kao vrsta drveća široke ekološke amplitude, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, dobro se prilagođava u umjerenom pojasu Europe i zapadnom dijelu Azije. Odlikuje se brzim rastom i prirastom te je u tom pogledu konkurentna domaćim hrastovima lužnjaku i kitnjaku. Javlja se na različitim geološkim podlogama i tipovima tala, dobro se regenerira prirodnim putem iz sjemena. U našim uvjetima preporučuje se da se unaša zajedno s brzorastućom crnogoricom (duglazija borovac, ariš) na degradiranim šumskim tlima, i to posebno na područjima rasprostranjena šumskih zajednica bukve s rebračom (Blechno - Fagetum Horv.), kitnjaka i graba (Querco - Carpinetum croaticum Horv.) i lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš). Najbolji visinski i volumni rast ima crveni hrast u šumi kitnjaka i graba, te je u tom pogledu superiorniji u odnosu na domaće hrastove, kitnjak i lužnjak. U kulturama crnogorice brzog rasta (duglazija, borovac, ariš) odoljeva konkurenciji, a preporuča se unašanje u grupama u omjeru smjese 5-20 % uz unošenje autohtonih vrsta kitnjaka ili lužnjuka u omjeru smjese 5-20 %. U čistim kulturama crvenog hrasta preporučuje se primjesa do 30 % autohtonih vrsta, kitnjaka ili lužnjaka. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Aim and purpose of investigations Crvani hrast je na požeškom području unašan u nekoliko sastojna početkom šesdesetih godina. Od tada je prošlo četrdesetak godina, te se na temelju zapažanja u gospodarenju tim sastojinama mogu donijeti relevantni zaključci za buduće gospodarenje. Sastojine stare 40 godina nalaze se u g.j "Sjeverni Dilj I", odjel la (0,56 ha) i 2d (3,92 ha), te u g.j. "Sjeverna Babja gora", odjel 75a (3,99 ha). Na temelju utvrđivanja visinskog, debljinskog i volumnog prirasta, konkretne i teoretske distribucije broja stabala po ha, te ostalih taksacijskih elemenata u odabranoj sastojini utvrdit će se učinkovitost gospodarenja sastojinama crvenog hrasta. 4 Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih rezultata odrede daljne smjernice u gospodarenju i eventualno potakne veći interes za podizanje čistih ili mješovitih kultura crvenog hrasta. Slika. Sastojina crvenog hrasta, odjel la Picture The forest assocation off Red Oak, department la Slika 2. Poprečni presjek stabla crvenog hrasta Picture 2 The transversal section off Red Oak - tree 4 O komercijalnoj uporabi crvenoga hrasta nema jasnog saznanja. U "Hrvatskom standardu" (H S) za drvne Sortimente nije uvršten crveni hrast. Na svjetskom tržištu (posebno amaričkom) nude se izvjesne količine rezane građe, te su ga poneke drvne industrije koristile za različite namjene. Za potrebe uređivanja šuma korištene su tablice, odnosno tarife za hrast lužnjak. 288

43 J. Zelić, K. Međugomc: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br.? ft. CXXV [2))2). 2S7-29X METODA ISTRAŽIVANJA The research method Kako bi se utvrdila biološka, uzgojna i gospodarska svojstava crvenog hrasta odabrana je karakteristična sastojina starosti 40 godina, površine 0,56 ha teje istraživanje obavljeno u četiri osnovna smjera: ) utvrđivanje temeljnih ekološko-gospodarskih karakteristika staništa, 2) utvrđivanje rasta i prirasta putem analize stabla crvenog hrasta (visinski, debljinski i volumni rast i prirast), 3) izračunavanje tečajnog debljinskog prirasta metodom izvrtaka, određivanje sastojinske visinske krivulje, procjena drvne mase po hektaru pomoću srednjeg kubnog stabla (po Hohenadlu) i ukupnog broja stabala 4) izmjera taksacijskih elemenata konkretne sastojine totalnim klupiranjem, utvrđivanje konkretne i teorijske distribucije stabala po debljinskim stupnjevima po ha. Opis rada ) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa dane su u tabličnom obliku. Obuhvaćene su geografske, orografske, geološke, pedološke i klimatske značajke istraživanog područja unutar g.j. "Sjeverni Dilj I". 2) Utvrđivanje rasta i prirasta metodom analize stabla. Stabla za analizu uzeta su u odjelu la, g.j. "Sjeverni Dilj I". Prvo stablo (), starosti 40 godina, na panju 32 goda, prsnog promjera 4,36 cm, visine 5,23 m, odabrano je kao donje primjerno stablo (d d ) po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 4 sekcije po 2 m dužine i 5 sekcije po m dužine. Drugo stablo (2) starosti 40 godina, na panju 38 godova prsnog promjera 27,36 cm, visine 20,84 m, odabrano je kao gornje primjerno stablo d g po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 5 sekcija po 2 m dužine i 8 sekcija po m dužine. Visina panja je za oba stabla iznosila 30 cm visine. Prilikom sekcioniranja izrađen je ostatak drvne mase kao prostorno drvo, te zajedno s drvnom masom debla i panja iskazan kao bruto drvna masa stabla. U istoj sastojini izmjereno je pedesetak visina visinomjerom Blume - Leis, statističko - matematičkom metodom izravnata je visinska krivulja funkcijom Mihajlova, te prikazana u tabličnom i grafičkom obliku. Analiza kolutova (presjeka) obavljena je u uredu brojanjem godova i mjerenjem promjera do točnosti mm, uz procijenu desetog djela milimetra. Zbog lakšeg brojanja godova površina presjeka (koluta) obrađena je blanjalicoma, a prilikom brojanja godova korištena je lupa. 3) Tečajni debljinski prirast mjerenje metodom izvrtaka pomoću Preslerovog svrdla. Izvrći su analizirani u uredu, uz prethodnu obradu i uz pomoć lupe. Rezultati mjerenja prikazani su u obliku tablica i jednadžbi. 4) Distribucija broja stabala i distribucija drvne mase po debljinskim stupnjevima u konkretnoj sastojini (0,56 ha) i svedeno po ha obavljena je na osnovu podataka totalne klupaže sastojine. Dobiveni podaci su izjednačeni Beta- funkcijom i prikazani grafički. Približno je izračunata ukupna drvna masa sastojine i drvna masa po hektaru pomoću drvne mase srednjeg kubnog stabla po Hohenadlu i ukupnog broja stabala te uspoređena s drvnom masom obračunatom po tarifnom nizu za hrast lužnjak iz osnove gospodarenja. Za matematičko-statističku obradu korišteni su sljedeći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih promjera upotrebljena je aritmetička sredina po formuli: X a = I f; Xj / f, b) Za izračunavanje varjance primijenjen je postupak, a 2 = S ((fj X,) 2 /I fj) - (X fj X, / Z f,) 2 c) Visine sastojine izjednačene su funkcijom Mihajlova, H c = (B 2 *e- BI D )l,30 d) Izjednačenje rasta po starosti obavljeno je funkcijom oblika, Y c = B 2 *e" B/x e) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera satojine upotrebljena je beta - distribucija, f (x) = konst. I (x - a)" * (b - x)', a za koeficijent asimetrije ß, = m 3 /a\ te za koefcijent zaobljenosti, ß 2 =(m 4 /a 4 )-3. f) Prosječni tečajni prirast visine i volumena izjednačenje funkcijom parabole, Y c = a b X c X 2 g) Volumen stabla određenje po formuli: V = D2*n/4*H*f, D - prsni promjer, H - pripadajuća visina, f- oblični broj g) Za izjednačenje tečajnog debljinskog prirasta upotrebljena je linearna jednadžba Y c = a b X 289

44 J. Zelić. K. Međugomc: PRILOCi POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVKNIM HRASTOM... Šumarski list br CXXV (2002), REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of investigation ) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa ) The basic ecological and menagment characteristics of a site. Tablica. Red. broj Ekološko-gospodarski parametar Gosopodarska jedinica, šumski predjel, odjel odsjek Površina odsjeka Nadmorska visina Geografske koordinate Ekspozicija Inklinacija Prosječna godišnja temperatura Srednja godišnja količina padalina (mm) Broj dana s mrazom Smjer vjetrova Klasifikacija klime po Köppenu Geološka podloga Tlo Ekološko-gospodarski tip i uredajni razred Taksacijski elementi Značajke ekološko gospodarskog parametra Šumski predjel "Sjeverni Dilj I" odjel, osjek a ha 0,56 m Y X Pretežno južna i jugozapadna ( S. SW ) Blaga nagnutost, 5-0 C ( ), 0, C (96-970) 80 mm ( ), 795 mm (96-970) Ljeto je najkišovitije, proljeće više padalina od zime 47 ( ), najranija pojava 9. rujna a najkasnije 29. svibnja. Nije zapažena zimotrenost. Zapadni i sjeverozapadni smjer vjetra u toplijem dijelu godine, zimi moguć utjecaj istočnih vjetrova. "Cfwbx", temperatura najhladnijeg mjeseca između - 3 C - 8 C, ljeta svježa sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 C, padaline su jednoliko raspoređene tijekom godišnjh doba, najsuši je zimski a najvlažniji ljetni period. Geološku podlogu čine glinoviti lapori, pjeskovite gline i pješčenjaci, djelom lesne naslage i vapnoviti lapor, aluvijalni nanosi. Ovisno o matičnom supstratu i mikrogeomorfologiji razvio su se najvećim dijelom pseudoglej obronačni, lesivirano tlo tipično i pseudoglejno. Manje su se razvila eutrična smeđa tla i rendzine. U odjelu la razvio se pseudoglej obronačni na podlozi glinovitig lapora. U istraživanoj sastojini tlo je lesivirano, duboko, produktivno, kisele reakcije (ph 3,5-5,5). Po mehaničkom sastavu su lake gline s nešto pjeskovitih glina. Tlo je deficitarno na fiziološki aktivnom fosforu, dobro je opskrbljeno kalijem i bogato dušikom. EGT - tip II - E 0, uredajni razred sjemenjača crvenog hrasta Starost 40 godina, obrast,0, sklop potpun, omjer smjese; crveni hrast (8), kitnjak(8), OTB (3), OMB (7), h s = 8,7 m, d s = 20,86 cm, drvna zaliha crvenog hrasta je 242 m 3 / ha, broj stabala je 68 po hektaru, srednje kubno stabla crvrnog hrasta je 0,36 m 3, prosječni godišnji volumni prirast je 6,0 m 3 / ha. 2) Analiza stabala () i (2) crvenog hrasta, rast i prirast visine, prsnog promjera i volumena prema starosti 2) The analysis of trees () and (2) Red Oak, growth and increment of height, breast diameter and volume by the ages Rezultati analize dvaju stabala crvenog hrasta () i bla. Izjednačenje rasta visina po starosti za stablo () (2) iz odjela la gospodarske jedinice "Sjeverni Dilj I" iskazano je funkcijom: H c = 7,37882 * e S > 5 Z a prikazani su u tablicama -3 i grafikonima -4. Tablica stablo (2) funkcijom H c = 37,57606 * e '. Rast u prikazuje visinski rast i prirast donjeg i gornjeg sta- visinu po starosti predstavljen je na grafikonu. 290

45 J. Zelic. K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), Izjednačenje tečajnog godišnjeg prirasta visine donjeg stabla () iskazuje se funkcijom: Y c =,346-0,0847 X 0,0046 X 2, a gornjeg sta- bla (2) funkcijom Y c =,346-0,0847 X 0,0046 X 2. Tečajni godišnji prirast za oba stabla predočen je u tablici 2. Tablica 2. Visinski rast i prirast Stablo (, donje) Tablica 2() Stablo (2, gornje) Tablica 2(2) Starost t godina Visina izravnalo m Tečajni prirast periodični m godišnji m Prosječni prirast m Starost t godina Visina izravnato m Tečajni prirast periodični m godišnji m Prosječni prirast m ci Grafikon. Rast u visinu, () donje stablo, (2) gornje stablo Starost (godina) sjena) tjekom razvoja sastojine. Do desete godine sta- rosti donje stablo ima prosječan godišnji prirast veći od gornjeg stabla. U rastu se izjednačuju u 7 godini, a iza Iz tablice 2 i grafikona i 2 može se zaključiti da stablo () i stablo (2) različito rastu i prirašćuju u visinu, što je odraz promjene stanišnih uvjeta (svjetlost i 29

46 J. Zelić. K. Mcjdugumc: PRILOG POZNAVANJU CiOSPODARKNJA CRVHMM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 2S7-29S toga gornje stablo brže raste od donjeg stabla, no već u ti metode i intenziteti njegovanja sastojine u cilju regu- 35. godini i gornje stablo ima prosječni godišnji visin- lacije odnosa između pojedinih individua. Najveći viski prirast od svega 25 cm Pored gotovo istovjetnih bioloških (genetskih) kasinski prirast dominantnih stabala crvenoga hrasta između 5 i 20 godine navodi nas daje upravo poslije te rakteristika svakog stabla u sastojini na rast u visinu dobi nužna regulacija odnosa u svrhu poticanja de utječu edafski uvjeti, međuodnosi s drugim individuama sastojine u borbi za vodu, hranu i svjetlo. Saznanjem o rastu i prirastu stabala u visinu mogu se odredibljinskog prirasta, jer je visinski u opadanju. Rast i prirast stabla u debljinu na prsnoj visini prikazanje u tablici 3 i grafikonu 2. Tablica 3. Debljinski rast i prirast Debljinski rast i prirast, stablo (, donje) Starost t godina Promjer d cm Tečajni periodični cm prirast godišnji cm Tablica 3() Prosječni prirast cm Debljinski rast i prirast, stablo (2, gornje) Starost t godina Promjer d cm Tečajni periodični cm srirast godišnji cm Tablica 3(2) Prosječni prirast cm T3 G Starost (godina) Grafikon 2. Prosječni tečajni godišnji debljinski prirast donjeg stabla () i gornjeg stabla (2)

47 .. /ciic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVHNM HRASTOM.. Šumarski list br CXXV (2002) U tablici 3 vidljivo je da donje stablo u dobi od godine iznosio gotovo istovjetnih 0,72 cm godišnje, godina doseže promjer u prsnoj visini od 4,36 cm, a Upravo podatak daje došlo do zastoja u tečajnom debgornje stablo 27,36 cm. Analiza pokazuje daje i prosje- Ijinskom prirastu poslije dvadesete godine pokazuje poeni tečajni debljinski prirast bio za donje stablo veći do trebu prorjeđivanja sastojine u toj dobi. deset godine (0,68 cm), no već u petanaestoj godini gor- Kao rezui ta t rasta stabla u visinu i debljinu je razvoj nje stablo ima maksimalan prosječni godišnji prirast volumena stabla. Analiza volumnog rasta i prirasta pri- (,04 cm). U dvadesetoj godini taj prirast opada da bi do kazana je u tablici 4 i grafikonima 3 i 4. Tablica 4. Analiza volumnog rasta i prirasta debla Volumna analiza, stablo () Starost t godi la Volumen m Tečajni periodični m prirast godišnji m Tablica 4() Prosječni prirast m Volumna analiza, stablo (2) Starost t godina Volumen m Tečajni periodični m prirast godišnji m Tablica 4(2) Prosječni prirast m Starost (godina) Grafikon 3. Rast volumena donjeg stabla () i volumena gornjeg stabla (2)

48 J. Zclić, K. Mcđugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski liši br. 5-6, CXXV (2002), Izjednačenje rasta volumena u odnosu na starost donjeg stabla iskazano je funkcijom: V c = 0,474 * e /, j a gornjeg stabla funkcijom V c = 3,0259 * g- 72 ' ". Rast volumena pokazan je bez kore i odnosi se na deblo stabla. Za izračunavanje ukupnog volumena stabla dodan je volumen kore i volumen grana. Tako je izračunato daje ukupan volumen donjeg stabla s korom 0,390 m 3, a gornjeg stabla 0,6072 m 3. Na grafikonu 3 i u tablici 4 uočava se znatno superiorniji razvoj volumena stabla (2) u odnosu na volumen stabla (). Prosječni tečajni godišnji volumni prirast u ovisnosti sa starošću za donje stablo iskazan je funkcijom: Y c = - 0,0045 0,00084 X 0,00007 X 2, a za gornje stablo funkcijom: Y c = - 0,0079 0,007 X 0, X 2. Iz grafikona 4 vidljivo je da volumni prirast donjeg stabla počinje opadati u tridesetoj godini, dok se trend porasta prosječnog prirasta za gornje stablo i dalje nastavlja. Prosječni dobni volumni prirast za gornje stablo u tridesetpetoj godini je 0,0239 m 3 i još znatno zaostaje za prosječnim tečajnim volumnim godišnjim prirastom koji iznosi u istoj starosti 0,02556 m 3. Izjednačenje ova dva prosječna prirasta očekuje se u osamdesetoj godini, na koliko je određena ophodnja crvenog hrasta. Analizom stabla izračunat]q faktor kore (K), koji za stablo (2) iznosi,062, po čemu se zaključuje daje kora crvenog hrasta relativno tanka (0,90 cm). Međutim, izračunati volumen kore u ukupnom volumenu stabla iznosi za stablo (2) 3,6 %. 3) Tečajni debljinski prirast utvrđen metodom izvrtaka, sastojinska visinska krivulja, procjenjena drvna zaliha po hektaru 3) The anaual current diameter increment by Pressler method, stand height curve, provisional volume per hectare Na temelju uzorka od 88 stabala i matematičko-statističke obrade, utvrđen je tečajni godišnji debljinski prirast crvenog hrasta. Obrađeni podaci prikazani su u tablici 5. Tablica 5. Tečajni godišnji prirast i postotak tečajnog godišnjeg prirasta (metoda izvrtaka) Šumarija Pletemica T S Me p% As Z (mm) z 2 (mm) Gospodarska jedinica "Sjeverni Dilj I", odjel la Prsni promjer (D) cm r Y = = 8.54 r I XY - NX a Y a ^ r x = 0, V =,55 N5 X 8, T vrijeme prijelaza medijana post. prirasta aritmet. sredina prir. po a. sred. prir. po med. Tečajni godišnji prirast (metoda izvrtaka) Y c = 4,497 0,0347 X x, Prirast (z,) Y, Y c X c

49 J. Zclić. K. Medugurac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), pa Debljinski stupanj (cm) Grafikon 5. Konkretna i izravnata distribucija broja stabala po ha Prema frekvenciji vremena prelaza (T) po debljinskim stupnjevima od 2,5 do 37,5 cm prsnog promjera, izračunate su srednje vrijednosti, medijana i aritmetička sredina vremena prelaza. Za srednje vrijednosti (medijana, aritmetička sredina) izračunati su tečajni debljinski prirasti z, i z 2. Izjednačenje je obavljeno za podatke tečajnog godišnjeg prirasta po aritmetičkoj sredini iskazano je linearnnom funkcijom: Y c = 4,497 0,0347 X. Jačina veze (korelacije) po Chaddocku je neznatna, tj nema značajne i praktične vrjednosti veza između tečajnog godišnjeg prirasta i prsnog promjera. Izračunati koeficijent korelacije (po Pearsonu) r x = 0, Ukupni koeficijent korelacije r = 0,3. Iz tablice 5 vidljivo je da se porastom debljinskog stupnja tečajni godišnji debljinski prirast blago povećava. Sastojinska visinska krivulja konstruirana je na temelju izmjerenih pedesetak visina crvenog hrasta u svim debljinskim stupnjevima. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom Mihajlova H c = 28,4666 *e l(u " 73D,3. Porast visine je u nižim debljinskim stupnjevima jači te se blago snižava u višim debljinskim stupnjevima. U debljinskom stupnju 40 cm, crveni hrast doseže visinu 23,5 m. Oblični broj izračunat je iz analize volumena donjeg, gornjeg primjernog stabla i srednjeg primjernog stabla i volumena valjka za isti prsni promjer i visinu stabla. Oblični broj pokazuje trend smanjenja od nižih k višim debljinskim stupnjevima. Za donje primjerno stablo oblični broj f = 0,5646, za srednje primjerno stablo, f = 0,5822, a za gornje primjerno stablo, f= 0,4958. Ako se tako izračunati oblični broj usporedi sa Shieffelovim obličnim kvocijentom q 2, kao kvocijentom promjera debla na polovici visine stabla i prsnog promjera istog stabla, dobit će se koeficijent punodrvnosti debla. Tako izračunati oblični kvocijent iznosi za stablo (); q 2 = 0,72337, a za stablo (2); q 2 = 0,5672. Približna drvna masa sastojine izračunata je množenjem volumena srednjeg primjernog stabla 0,355 m 3 s brojem stabala po hektaru 68. Izračunata je drvna masa crvenog hrasta u sastojini 24,76 mvha. Obračunom drvne zalihe u konkretnoj sastojini prema tarifi 3, hrast lužnjak (Špiranec), koja je primijenjena prilikom izrade Osnove gospodarenja dobije se drvna masa crvenog hrasta konkretne sastojine (0,56 ha) u iznosu od 280,43 mvha. Razlika od 38 mvha u odnosu na procjenjanu drvnu masu po srednjem kubnom stablu ukazuje na moguće pogrešno odabran tarifni niz za hrast lužnjak. 4) Konkretna i teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima 4) Concrete and theoretically distribution of trees per diameter grade Izmjerom svih stabala u sastojini, odjel la, g.j. cm) dobivena je konkretna distribucija broja stabala "Sjeverni Dilj I" po debljinskim stupnjevima (stupanj po debljinskim stupnjevima na površini 0,56 ha. 295

50 J. Zelić, K. Međugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br CXXVI (2002), Ukupan broj stabala je 38, odnosno 68 / ha. Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hrasta po hektaru iskazano je beta - funkcijom: f (x) = 0, * I (x - 9,50 ) 66 * ( 39,50 - x ) Na grafikonu 5 uočava se daje teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrijejeß, =-0,2043. Koeficijent zaobljenosti je ß, = - 0,7592, tj. spljoštenost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija šiljastija je od konkretne. I mjera asimetričnosi i mjera zabljenosti pokazuje da U istraživanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, trešnjom, lipom) crveni hrast je sudjelovao s 8 %. Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, srednja sastojinska visina 8,7 m, prosječno kubno stablo je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 68, a drvna zaliha crvenog hrasta 24,76 mvha. Visinski tečajni godišnji prirast crvenoga hrasta najveći je između 5. i 5. godine. Tečajni godišnji debje konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnjevima različita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetička sredina je 20,86 cm) veći je nego je po normalnoj distribuciiji. Iznad srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 35 stabala, dok normalna distribucija pokazuje 54 stabla. Zamjećuje se nedostatak stabala u nižim debljinskim stupnjevima 2,5 i 7,5, a ima višak stabala u debljinskim stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5. Prema podacima doznake za njegu sastojine proredom uočava se daje nepotrebno mnogo stabala doznačeno 996. godine u debljinskim stupnjevima 2,5, i 7,5, ukupno 00 stabala po hektaru, a u svim višim debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru. lako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, počela se razvijati prema zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini individui sastojine u međusobnoj utakmici bore se u mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini. Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj strukturi sastojine više nije slučajna, ona postaje zakonitost, mjera asimetrije pomiče se s lijeve u desnu stranu u korelaciji sa starošću, a zaobljenost (spljoštenost) je sve veća. Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta prirasta i razvoja utvrđena je navedena zakonitost razvoja sastojine kao skupa živih individua, te je pokazano da je donje stablo u mladosti, između 0 i 5 godina imalo brži visinski, debljinski i volumni rast i prirast. Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u nuzgrednu i podstojnu etažu, dok je drugo stablo uslijed okolišnih uvjeta zauzelo položaj u dominantnoj etaži. U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije uvažena činjenica da je nakon maksimalnog visinskog DISKUSIJA - Discussion prirasta između petnaeste i dvadesete godine trebalo obaviti njegu sastojine proredom uz uvažavanje normalnosti distribucije stabala po debljinskim stupnjevima. Odabir stabala za sječu i sječa proredom obavljena je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvatnim debljinskim stupnjevima. Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla vidljivo je daje tečajni godišnji debljinski prirast posljednjih petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm /god), a tečajni godišnji prirast dobiven metodom izvrtaka pokazuje da ne postoji jaka veza između prsnog promjera i debljinskog prirasta (r = 0,3). Kao pokazatelj poremećenog normaliteta sastojine je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crvenoga hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u dominantnoj etaži su punodrvna s visokim težištem, sa slabo razvijenom krošnjom te nakon prorede dolazi do vjetroizvala koje su pored navedenog pospješene edafskim čimbenicima (lesivirano tlo na glinovitim laporima). Međutim, preostala stabla u podstojnoj etaži su zdrava i vitalna. To potvrđuje činjenicu da crveni hrast dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i difuzno svijetlo. 296 ZAKLJUČCI - Conclusions ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je između 5. i 20. godina starosti, iznosi prosječno,00 cm godišnje, a izračunat metodom izvrtaka,07 cm godišnje. Nije utvrđena znatna veza (korelacija) između povećanja prsnog promjera i tečajnog godišnjeg prirasta. Izračunati koeficijent korelacije r = 0,3. Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, razvija se prema zakonitostima prirodne sastojine.

51 J. Zelić, K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU (jqspodarhnja CRVKMM HRASTOM... Šumarski list br CXXVI (20(2), 2K7-29X Teorijska, beta - distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima je lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < Y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrije je ßl = - 0,2043. Koeficijent zaobljenosti je ß2 = - 0,7592, tj. spljoštenost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija je šiljastija od konkretne. Gospodarenje sastojinom treba prilagoditi utvrđenim parametrima, tj njegu sastojine provoditi u vremenu i prostoru te intenzitetom koji su u skladu s njima. Bezak, K. 992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Vinkovci. Bezak, K., 997: Visinske krivulje i jednoulazne volumne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog tipa, Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, broj 2. Emrović, B., 960: O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačivanje pri sastavu dvoulaznih drvno - gromadnih tablica, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 4, Zagreb. Gospodarska jedinica, "Sjeverni Dilj I" (99-200) Osnova gospodarenja ( ). H or vat, J. 995: Statistika pomoću SOSS / PC, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek. Hren,V i Kovačić,Đ. 987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko. Klepac, D. 963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. Klepac, D. 965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac, D. i Kovačić,Đ. 993: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funkcije rasta, Anali za šumarstvo 8/2, str (-3), Zagreb. Šumarski institut Jastrebarsko, broj 78. Kovačić, Đ. 993: Zakon rasta i numeričko bonitiranje šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Glasnik za šumske pokuse 29, str , Zagreb LITERATURA - References Levaković, A. 938: Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb. Matić, S. 99: Njega šuma proredom, Šumarski fakultet, Hrvatske šume, Zagreb. Petz, B. 997: Osnovne statističke metode za nematematičare, "Naklada Slap", Jastrebarsko. Pranjić,A., 979: Standardne visinske krivulje i jednoulazne tablice hrasta lužnjaka, Šumarski list, br. 7-8, Zagreb. Pranj ić, A. i Lukić, N. 997: Izmjera šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 997. Prpić, B., Rauš, Đ. Prebježić, P. 98: Mogućnost unošenja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.), Šumarski list, Zagreb. Rauš, Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zagreb. Serdar, V: Udžbenik statistike, Školska knjiga - Zagreb. Šćitaroci Mladen Obad: Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb Špiranec, M. 975: Prirasno prihodne tablice (hrst lužnjak, kitnjak, bukva, grab, pitomi kesten), Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb. Šumarska enciklopedija, (I - II), JLZ, Zagreb, 963, i (I - III), JLZ, Zagreb. Vukel ić, J., Rauš, Đ. 998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. SUMMARY: Red oak ('Quercus borealis maxima Sarg.) was introduced in Požega Valley forty years ago. In the past period, red oak was denominated and managed as Quercus robur. The paper deals with ecological conditions of the site (geographical, geological, pedological, climatic) and management characteristics of red oak. The investigation presents data analysis of two trees (inferior and superior model trees, by Hohenadel) in the observed period (40 years). The annual current diameter increment was measured with the Pressler method, as were the stand height curve, the shape number and shape quotient. 297

52 J. /flic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARhN.IA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list hr C'XXVl (2002) The provisional volume per hectare of red oak and the concrete and theoretical distribution of trees per diameter grades were based on the above parameters. Statistical analysis and mathematical function show basic characteristics of growth and Increment height, diameter and volume by ages. There is no proportion (correlation) between the annual current diameter increment and the diameter grades (r x = , by Pearson). Key words: red oak, ecological conditions of the site, tree analysis, growth and increment, annual current diameter Increment, concrete and theoretical distribution. 298

53 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), UDK 630* PAŠARENJE NA VELEBITU GRAZING ON VELEBIT Marko VUKELIĆ* SAŽETAK: Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda u Lici i Velebitu, kao stoje paša i brst, u povijesti ima dugu tradiciju i može se podijeliti na: a) razdoblje do Drugog svjetskog rata, b) razdoblje poslije Drugog svjetskog rata. Prvo razdoblje odnosi se na Vojnu krajinu i Kraljevinu SHS, kada žitelji Like nisu plaćali sporedne šumske proizvode zbog servitutnih prava u Austrougarskoj Monarhiji, a koja su naslijedili 98. u Kraljevini SHS. U razdoblju poslije Drugog svjetskog rata žitelji na prostoru bivše Vojne krajine gube ta prava i mogu ih koristiti samo uz naknadu po propisima ZOŠ-a i odredbama šumskogospodarskih osnova. Svrha ovog članka je da ukaže na povijest pašarenja na Velebitu i u sjevernoj Dalmaciji, s posebnim osvrtom na problem koza i kozarenja, koje je u povijesti doživjelo nekoliko zabrana zbog devastacije šuma, a u nekim našim krajevima održalo se i danas. Na pisanje ovog članka ponukala me je izjava jednog stočara - kozara iz Obrovca koji je na HTV-u u emisiji "Svakodnevica "prilikom rasprave o cjeniku pašarenja izjavio daje koza "kanader", da je korisna jer djeluje preventivno u suzbijanju šumskih požara. Nakon nekoliko minuta javio se telefonom u emisiju kao slušatelj moj stari prijatelj i kolega Tompak i oštro uzvratio, rekavši daje taj kozar izrekao totalnu neistinu, u čemu sam ga i sam u mislima podržao. Koza nije nikakav 'kanader', već demon za šumarstvo i okoliš. od Istre, Pri Neprocjenjive su štete koje su koze učinile na prostorima morja, Velebita i sjeverne Dalmacije. Ključne riječi: Pašarenje, brst, naknada, kanader i demon UVOD Stočari Like, dijelom Gacke, sjeverne Dalmacije i Primorja, stoljećima su pašarili na Velebitu. Stoke je bilo mnogo i to: ovaca, goveda i koza. Ličani su bili prisiljeni na stočarska kretanja radi paše i brsta pošto stoku nisu mogli prehraniti sa svojih polja. Na Velebit su kretali ljeti, a zimi u Primorje i sjevernu Dalmaciju. Primorski i sjevernodalmatinski stočari kretali su sa svojom stokom na ispasište samo ljeti i to na Velebit i ličko sredogorje. Zbog velikog broja stoke došlo je do devastacije šuma na Velebitu i ličkom sredogorju. To su među prvima zaključili austro-ugarski šumari krajiških * Marko Vukelić, dipl. ing. šum., Otočac, Branimirova 6 Introduction pukovnija Karlovačkog generalata. Da bi se u šumama uvelo više reda i prestalo s devastacijom šuma, Karlovački generalat 765. g. donosi propis "Međutimni šumski red" kojim se između ostalog regulira paša i brst. Stoka se mogla napasati samo na određenim pašnjacima i šumama, a kozama je bilo zabranjeno pašarenje i brst u šumi i u blizini šuma. Toje bilo prvi put u povijesti šumarstva da je jedan takav propis donesen. Tom propisu najviše je doprinijeo weldmeister Franzon i. Otada pa sve do razvojačenja Vojne krajine 97. g. koze su bile skoro nestale. Polovicom 8. st., prema povijesničaru Vaničeku, u Vojnoj krajini je bilo mnogo stoke, ne gledajući na kvalitet grla, a svaka graničarska 299

54 M. Vukelić: PASARENJE NA VELEBITU Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), kuća imala je i do 300 koza. Zbog velikog broja stoke, šume su kroz idućih stotinjak godina devastirane. Tako taksator D. Ilijić 889. g. piše "Memorandum" kraljevskom županu u kom izvještava o velikim i ogromnim štetama što ih čine graničari sa svojom brojnom stokom i zaključuje: "Dokle god naš graničar svoje blago bude napasao u šumi, a ne ne jaslama svojim, dotle se naše šume zeleniti neće ". Druga zabrana držanja koza na otvorenom prostoru te paša i brst u državnim šumama uslijedila je 877. g., kada je u Vojnoj krajini uvedena civilna uprava, a treća je donesena 954. g. Niti jedna zabrana držanja koza i brsta u šumama nije se striktno provodila, pogotovo ne južnije od Gospića te u Primorju i sjevernoj Dalamciji. Uzaludno je protiv koza agitirao jezikoslovac i ljubitelj Velebita prof. Š u e k u Otočcu i Gospiću, koji je javno izjavio: "Koza je dobročinitelj koji dva puta više uzima nego daje ". Svi naši krajevi uz more su devastirani i erodirali su zahvaljujući kozi, a tek nakon migracije stanovništva s tih prostora koza je bilo sve manje, pa su se devastirane površine počele prirodno obnavljati autohtonom vegetacijom. Danas je zabrinjavajuće brojno stanje koza u nekim mjestima Primorja i sjeverne Dalmacije (Bukovica), gdje šumarstvo ima problema s kozarima koji uzgajaju koze, iz razloga što koza nije izbirljiva u ishrani, jede sve od trnine, gloga, šipka do ostalog raslinja i šumskog bilja, na terenima gdje druga stoka ne može prići. Gospodarska orijentacija Like (manje Gacke i Krbave) stoljećima je bila vezana uz transhumantno stočarstvo. Planine koje okružuju ovaj prostor sa svih strana pogodovale su takvoj orijentaciji. Najviše su tome pogodovali klimatski fenološki uvjeti u nastupanju pašnjačke vegetacije tijekom pojedinih godišnjih doba. Ličani, da bi osigurali svojoj stoci - posebno ovcama POVIJEST KRETANJA STOČARA U LICI The history of cattle breeding in Lika podjednaku ishranu kroz sva godišnja doba, bili su prisiljeni na stočarska kretanja. Ljeti se najveći broj tih stočara kretao sa svojom stokom u okolne planine. Najviše stoke prebivalo je u zoni Velebita, ličkog sredogorja i Poštaka. Na Plješivicu nisu dizali svoja stada zbog toga što su to bila granična područja i tadašnje vlasti su zabranjivale ispašu zbog sigurnosti. Zimi su Karta nekadašnjih kretanja stočara iz sjeverne Dalmacije na područje Like 300

55 M. Vukelić: PASARENJE NA VELEBITU Šumarski lisl br CXXV {2))2). 2W-J(I5 se stočari iz Like zbog velikog snijega kretali sa svojim stadima na ispašu u Primorje i sjevernu Dalmaciju. Dalmatinski stočari su svoju stoku izgonili ljeti na pašnjake Velebita, u ličko sredogorje i Poštak. Tako su se stočarska kretanja odvijala u reciprocitetu interesa obiju strana i to sve do Drugog svjetskog rata. Poslije Drugog svjetskog rata došlo je do velike migracije stanovništva za boljim životom i stočni fond je znatno smanjen, pa nije bilo potrebe za stočarskim kretanjima i ona su gotovo prestala. Stočarska kretanja u Lici i na području Velebita započela su još u davnoj prošlosti, kada su na tim prostorima obitavali praslavenski narodi. O kretanjima stočara i stoke iz tog vremena svjedoče pisani spomenici. U Lomskoj Dulibi na Velebitu postoji i danas tkzv. "pisani kamen" koji potječe još iz rimskih vremena, na kome je uklesan natpis na latinskom jeziku, iz kojeg je vidljivo kako su tadašnja ilirska plemena Ortoplini i Parentini sklopili mir i dogovorili se oko korištenja žive vode u Begovači, koja je bila od životnog značenja za opstanak ljudi i stoke na Velebitu. Razdoblje turske vlasti prekinuo je stočarska kretanja u Lici i taj prekid trajao je sve do protjerivanja Turaka, kada se ponovo vraćaju raniji oblici stočarskih kretanja. Prvi dokumenti o stočarskim kretanjima u Lici potječu iz arhiva Vojne Krajine iz 8. stoljeća. Ti dokumenti vezani su uglavnom za prijestupe dalmatinskih stočara na ličkom području. Prijestupi stočara rješavali su se u krugu tadašnjih seoskih glavara. Ako ih glavari nisu mogli riješiti, tada se spor oko ispaše i kretanja stoke rješavao na sudu tadašnje državne vlasti. U Lici se sudbena vlast nalazila u rukama lokalnih zapovjednika Vojne Krajine, dok se u mletačkoj Dalmaciji središnji sud nalazio po namjesničkoj upravi u Zadru. To su tada bili sudovi dviju različitih država. Cesto uzroci stočarskih sporova oko ispaše tim sudovima nisu bili jasni, jer nisu znali po kojem pravnom propisu se trebaju voditi. Sudu nije bilo jasno tko je kome počinio štetu, jer su se stočari na sudu pozivali na svoja starinska prava. Mnogi sporovi stočara završavali bi grubim fizičkim obračunavanjima. Tada su glavari ličkih sela zajedno sa zapovjedništvom Vojne krajine tražili da se sačine ugovori o stočarskim kretanjima, te pravima i obvezama stočara koji bi bili prihvatljivi kako za ličke tako iza dalmatinske stočare. Takva incijativa urodila je plodom prvi puta u Raduču i Gračacu. Krajiška uprava u Karlovcu i Gospiću nakon pregovora s mletačkim namjesništvom u Zadru je 29. srpnja 775. godine potpisala "Radučki ugovor", a godinu dana kasnije 24. listopada 776. godine "Novigradski ugovor". S ova dva ugovora stočarska kretanja unutar ličkog i sjevemogdalmatinskog područja pravno su regulirana. Radučkim ugovorom dalmatinski stočari dobili su jamstvo da njihova stoka može slobodno pašariti na 35 Pastir s ovcama u Ličkom Sredogorju, Fortica, Otočac (Foto: M. Vukelić) ličkih pašnjaka i to na južnom Velebitu, Poštaku i ličkom sredogorju, dok su lički stočari Novigradskim ugovorom stekli pravo na zimsku ispašu u sjevernoj Dalmaciji u području Bukovice i Ravnih kotara. Predmetni ugovori su tijekom vremena dopunjavani, tako su početkom 9. stoljeća na usavršavanju Radučkog i Novigradskog ugovora radile mješovite terenske komisije. U to vrijeme bilo je pojedinačnih prijestupa i kršenja stočarskih prava. Lički zemljoposjednici najviše su se tužili na dalmatinske stočare što se prilikom prolaza do pašnjaka ne pridžavaju utvrđenih stočarskih puteva i što se prilikom prolaza stoka napaja na vrelima na kojima to nije dopušteno, a često je bilo i pritužaba na podizanje nastambi za stočare što nije bilo dozvoljeno. Ovakva problematika uspješnije se počela rješavati po dovršenju ličkog i sjevernodalmatinskog katastra. Nakon toga pristupilo se novom tekstu ugovora s novim kartama i kartiranim pašnjačkim površinama. Tako je 7. prosinca 887. godine nakon skoro 00 godina sačinjen novi ugovor nazvan "Gospićki ugovor". Isti je otisnut u obliku knjige i razdijeljen svim ličkim i sjevernodalmatinskim općinama i stočarima. Gospićki ugovor sastojao se od 35 članaka u kojima su date odrednice stočarskih prava i obveza iz područja transhumantnog stočarstva na području Like. U uvodu Gospićkog ugovora utvrđena su sva osnovna prava ličkih i dalmatinskih stočara na bazi zajedničkog interesa i reciprociteta. Dalmatinsko namjesništvo iz Zadra priznaje pravo ličkim stočarima da mogu preko zime napasati svoja stada na dalmatinskim pašnjacima na desnoj strani Zrmanje i Morlačkog kanala na prostoru od Priveza do Tribnja. Za tu uslugu lička strana jamči dalmatinskim stočarima slobodu pristupa i korištenje pašnjaka na području Like. Na ličke sezonske pašnjake moglo je preko ljeta dolaziti do ovaca i to na planinske pašnjake južnog Velebita, a ostalih ovaca imalo je slobodu pristupa na Poštak i ličko sredogorje. U Gospićkom ugo- 30

56 M. Vukelić: PAŠARENJE NA VELEBITU Šumarski list br CXXV (2002), voru bilo je točno precizirano koja dalmatinska sela imaju pravo na ljetni uzdig u Liku. Ta sela nalazila su se u sastavu dalmatinskih općina Knin, Kistanje, Skradin, Benkovac, Obrovac i Nin. U pogledu trajanja ljetne odnosno zimske paše, bio je utvrđen točan vremenski raspored. Paša dalmatinske stoke na ličkom teritoriju otpočinjala je svake godine. lipnja, a morala je okončati do 30. rujna. Zimska ispaša ličkih stočara na dalmatinskom teritoriju započinjala je. listopada i trajala do 30. travnja iduće godine. U daljnjem tekstu Gospićkog ugovora bilo je govora o svih 35 pašnjaka Like koji su bili rezervirani za stočare iz Dalmacije. S dalmatinske strane nije bilo tako precizno zacrtano o pašnjacima koji su bili namijenjeni za ličke stočare. To je vjerojatno ijedan od razloga stoje krajem 9. stoljeća počeo jenjavati interes ličkih stočara za pašnjake u sjevernoj Dalmaciji. Zbog toga se u Gospićkom ugovoru govori uglavnom o ograničenju prava kretanja i ispaše dalmatinske stoke u Lici, a puno manje o ograničavanju prava ličke stoke u Dalmaciji. Glavni pristupni putevi dalmatinske stoke u Liku vodili su preko velebitskog prijelaza kod Vučjaka u Gračac, te dalje Glogovo i Cemernicu sve do Mazina. Drugi važniji put vodio je dolinom Zrmanje preko Velike Pop i ne za Poštak, a treći dolinom Butišnice izravno na Poštak. Jaka ograničenja branila su posvuda dalmatinskoj stoci korištenje ličkih šuma. Vlasnicima dalmatinskih stada nije bilo dopušteno da na teritoriju Like podižu svoje sezonske nastambe. Gospićki ugovor potpisali su predstavnici zainteresiranih ličkih i dalmatinskih općina i predstavnici tadašnjih vlada u Zagrebu i Zadru. Stupanjem na snagu Gospićkog ugovora stočari iz Bukovice i Ravnih kotara izgonili su svoju stoku u Liku sve do početka Drugog svijetskog rata. Prema karti koja se nalazi u prilogu ovog članka vidi se daje sjužne strane rijeke Zrmanje bilo nekad pet skupina dalmatinskih sela, koja su se preko ljeta kretala sa stokom u Liku radi ispaše. Najzapadniju, prvu, skupinu činila su sela: Briševo, Visočane, Dračevac, Poljica, Rubac i Ražanac. Stada su se prevozila čamcima preko Velebitska kanala u tri glavna smjera: prvi prema Tribnju, drugi prema Ledeniku, a treći prema Starigradu. Stada koja su se prevozila prema Tribnju kretala su se dalje preko Počiteljskih vrata na pašnjak Jelovac. Stada iz Ledenika kretala su se preko Ribničkih vrata na pašnjak Oglavinovac, a "stada iz Starigrada nastavljala su put kroz Veliku Paklenicu na pašnjak Doce ili Struge. Druga skupina sjevernodalmatinskih stočara polazila je prema Lici iz šire okolice Novigrada i to sela: Paljuv, Prigrada, Karin i Popović. Stoka iz Slivnice i Posedarja kretala se smjerom preko Vinjerca. Sva stoka prevozila se lađama preko Velebitskog kanala do Starigrada ili Selina. Dalje su se razilazili po Velebitskim pašnjacima od Javornika do Svetog brda. Treća skupina stočara iz Dalmacije polazila je iz krševite Bukovice te sela iz Ravnih kotara: Benkovac, Lisičić, Lepuri, Dobropoljci i Brgud. S područja Bukovice najviše je stoke dolazilo iz Kruševa. Bukovička stada kretala su se preko Bruške i Zelengrada do Obrovca gdje je bilo glavno križanje stočarskih puteva. Iz Obrovca jedan dio išao je na Mali Halan, drugi dio na pašnjake Milu i Žulinu, a treći se kretao preko Maškovaca za Crnopac. Četvrta skupina kretala je južnije od Ervenika i stoka iz Bjeline, Modrinog i Biovičinog sela. U Erveniku su se stočari razilazili u dva pravca. Jedan dio je kretao preko Žegra i Krupe do Golubića i dalje na pašnjake Jabukovac i Vučjak, a drugi je išao preko Doca za Javornik. Većina dalmatinskih stočara koji su se kretali prema Javorniku produžavala bi kretanje u unutrašnjost Like, sve do Gutešinog vrela između Dabašnice i Mazina. Peta skupina, s ishodištem u okolici Skradina, kretala se preko Kistanja, Rudelje i Radučića, gdje se je dijelila u tri pravca. Prvi pravac vodio je dolinom Zrmanje prema Javorniku, drugi preko Prljeva na Poštak, a treći dolinom Budišnice na Poštak i Gutešino vrelo. Lički stočari, koji su u 9. stoljeću zimovali u Dalmaciji, kretali su se u dva pravca. Prvi pravac vodio je velebitskim stazama do Primorja, a drugi dolinom Zrmanje. Na zimsku ispašu u Primorje kretala su se stada iz sela: Čitluk, Počitelj, Medak, Kukljica, Međuvode, Sveti Rok, Stikada, Gračac, Glogovo, Omšica, Bruvno, Mazin i Velika i Mala Popina. To su sela koja su dijelila svoje pašnjake sa stočarima iz Dalmacije. Lička stada zadržavala su se u Primorju do proljeća, kada bi okopnio snijeg vraćali su se u Liku. Lički stočari prvi su obustavili stočarska kretanja u Dalmaciju, dok su dalmatinski stočari to učinili mnogo kasnije. Stočarska kretanja poslije Drugog svjetskog rata potpuno su prestala. Tamo gdje je još prije nekoliko desetljeća trajao dinamičan stočarski život, danas na tim prostorima više nema žive duše. Taj nagli preokret u gospodarskoj orijentaciji Like i sjeverne Dalmacije poslije Drugog svjetskog rata posljedica je velike migracije stanovništva u potrazi za boljim životom. Nastupile su velike društvene promjene popraćene razvojem industrije, školstva, turizma, kulture, stoje sve izmijenilo način života na ovim prostorima. Ličkih i dalmatinskih polunomadskih stočara više nema, ostala je samo priča iz prošlosti, kao nepobitna istina naglog progresa koje je donijelo vrijeme življenja. 302

57 VI. Vukelič: PASARKNJK NA VELEBITU Šumarski list br CXXVI (2002) Naknade za pašarinu, kao i druge sporedne šumske proizvode, u Vojnoj krajini nije se plaćala, jer su krajišnici imali prava servituta (služnosti). Ta ista prava su naslijedili u Kraljevni SHS. Poslije Drugog svjetskog rata ukida se pravo servituta i žitelji Vojne krajine morali su plaćati pašarinu i druge sporedne šumske proizvode. Zakonom o šumama i odredbama šumskogospodarskih osnova regulirano je pravo pašarenja i iskorištavanje drugih sporednih šumskih proizvoda prema važećim cjenicima. Pašarenje u prebornim šumama Like i Velebita nije bilo dozvoljeno, te se moglo pašariti samo na šumskim pašnjacima i površinama izvan šume. Broj stoke je stalno opadao, pa je i potreba za pašom znatno smanjena. Danas se još može naići na manja stada ovaca na ispaši, dok krupne stoke i nema, jer se hrani na jaslama. U sjevernoj Dalmaciji može se naići na manja stada ovaca na poljoprivrednim površinama, a rijetko na šumskim pašnjacima, dok se kozarstvo zadržalo u većoj mjeri. U sjevernoj Dalmaciji i Primorju koze su česta pojava u većim stadima. Podneblje ljutog krša pogodnije kozarstvu, jer ona se nahrani tamo gdje druga stoka ne može ni prići, a u izboru hrane nije zahtjevna. U povijesti se nisu sve zabrane držanja koza i ishrane u šumama u potpunosti ostvarile, u sjevernoj Dalmciji ih neki smatraju "kanaderima", neki političari to podržavaju, a šumari šute. Prema članku 44. st. 2. Zakona o šumama (NN 52/990) zabranjeno je iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda kao i paše, brsta i dr., ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom za gospodarenje šumama. Izuzetno od odredaba članka 44. st. 2 ovog zakona dozvoljeno je iskorištavanje pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom za gospodarenje gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba koja gospodari šumom, može općim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana, ali uz naknadu iskorištavanje svih sporednih šumskih proizvoda, a pašu, brst i žirenje u šumama i šumskom zemljištu, osim u šumama raznodobnih sjemenjača i plantaža, te u šumama jednodobnih sjemenjača i panjača za vrijeme traja- Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda kao što su paša i brst imaju u Lici i sjevernoj Dalmaciji dugu tradiciju. Stoljećima je na tim prostorima bilo mnogo stoke, goveda, ovaca i koza, a to je jedan od glavnih razloga devastacije šuma. NAKNADA ZA PAŠARINU I ZOŠ-a ZAKLJUČAK nja obnove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom razdoblju, ali uz obvezno čuvanje stoke. Poduzeće za šume, odnosno pravne osobe koje gospodare šumama, utvrđuju općim aktom vrstu sporednih šumskih proizvoda, te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati, kao i način korištenja. Općim aktom iz navedenog članka u skladu s programom za gospodarenje šumama Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba, izuzetno može predvidjeti određene površine degradiranih šuma i šikara na kojima se može dozvoliti "brst" pod uvjetima da takve površine čine cjeloviti kompleks veći od 00 ha, uz obvezno čuvanje stoke. Brst se ne može dozvoliti na površinama degradiranih šuma i šikara za vrijeme njihove obnove, ako su u tim šumama zastupljene vrste drveća koje omogućuju njihov razvoj, a vrednije šume, kao i u šume u kojima se provode ili pripremaju uzgojne mjere melioracije ili konverzije, sve do vremena uzrasta glavnih vrsta drveća do 6 metara visine, ili ako su to šume kojima se zaštićuju objekti ili površine ugrožene od erozije. Za šume s pravom vlasništva akt iz st.. navedenog članka donosi općinska skupština, odnosno organi koje ona odredi. Prema članku 84. istog zakona predviđene su oštre kazne za one koji dozvole, kao i za počinitelje protupravnih radnji iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda. U ZOŠ-u su točno precizirana i regulirana pitanj'a paše i brsta, pa se pitamo da li se te odredbe provode na terenu i da li je šumarski inspektor obavio nadzor i poduzeo mjere protiv svih prekršitelja. Pretpostavlja se da Poduzeće za šume nije podnijelo prekršajnu prijavu protiv kozara koji nisu platili pašu i brst u državnim šumama, i da šumarska inspekcija nije poduzela mjere u skladu sa ZOS-em. Ovakva situacija nije začuđujuća, jer u nekim našim županijama šumarski inspektori nemaju diplomu inženjera Šumarskog fakulteta biološkog smjera, pa im kozari drže lekcije kako su koze korisne u protupožarnoj zaštiti u Dalmaciji. Nitko ne brani kozarima da uzgajaju koze u svojim ograđenim prostorima, ali paša i brst koza izvan istih može se dozvoliti samo u skladu sa ZOŠ-a i drugim pratećim propisima, i to prema cjeniku Poduzeća za šume. Prve rezultate na sprječavanju devastiranja šuma u Lici bilježimo u doba vladavine Austro-ugarske Monarhije, kada je barun von Beck, zapovjednik Karlovačkog generalata naredio "weldmeisteru" Franzoniju 765. godine, da sačini propis kojim bi se u državnim 303

58 M. Vukelić: PAŠARENJE NA VELEBITU Šumarski list br. 5-6, CXXV (2002), šumama uvelo više reda. Franzoni je iste godine sačinio i predložio propis koji se nazivao "Medutimni šumski red". To je bio jedan od prvih propisa u šumarstvu na području tadašnje Hrvatske i Vojne krajine, s kojim se između ostalog reguliralo pašarenje i brst u državnim šumama. Rezultati nisu izostali, izdvojene su površine za pašarenje, a kozama se zabranjuje paša i brst u šumama i u blizini šuma, što je značilo zabranu držanja koza. Prema historičaru Vaničeku polovicom 8. st. u Vojnoj krajini svakoje domaćinstvo imalo i do 300 koza, a nakon osnivanja imovnih općina, prema statistici Šandora Perca, u Otočkoj imovnoj općini 894. godine bilo je samo 8 koza. U Gospićkoj imovnoj općini, koja nije bila konstituirana, broj koza bio je znatno veći. To je bio jedan od razloga da se 877. godine izda nova uredba o zabrani držanja koza, a treća uredba o zabrani držanja koza na otvorenom prostoru donesena je 954. godine. Zabrana koza i ispaše u šumama na Velebitu najmanje su se poštivale na području južnije od Gospića, te u Primorju i sjevernoj Dalmaciji gdje ih i danas ima u većem broju. Rezultati nakon donošenja propisa o šumskom redu i o zbrani kozarstva znatno su doprinjeli smanjenju devastacije šuma. Propisi o stočarskim kretanjima, kao što su Radučki, Novigradski i Gospićki ugovor, koji su pravno regulirali pašarenje na Velebitu i sjevernoj Dalmaciji, kozu uopće ne spominju zato što je kozi bilo zabranjeno kretanje na ispašu i brst. Razlozi zbog kojih koza nije uništena leži u tome stoje stanovništvo područja Istre, Hrvatskog Primorja i sjeverne Dalmacije bilo životno vezano za kozu, koja je jedina mogla opstati u tim surovim predjelima ljutog krša, gdje druga stoka nije mogla preživjeti. Koza i kozarstvo u genima su tog stanovništva, jer ih je odhranila i prehranila. Koliko je koza nekada značila, danas se može vidjeti na znaku jedne naše stranke i grbu Istarske županije, kojoj je koza zaštitni znak. Migracijom stanovništva u potrazi za boljim životom, te razvojem turizma, industrije i drugih grana privređivanja, razdoblje poslije Drugog svjetskog rata donijelo je preokret i novi način življenja, broj stoke i koza smanjivao se, stoje doprinjelo daljnjem smanjenju devastacije šuma, a na tim prostorima došlo je do prirodne obnove autohtone vegetacije. Danas je pašarenje i brst sveden na lokalne pašnjake, te se mora obavljati u skladu s postojećim popisima ZOŠ-a, uz punu primjenu važećih cjenika. Na kraju, najveće rezultate na uzgoju šuma i sprječavanju devastacije šuma postići ćemo ako se budemo pridržavali postojećih propisa ZOŠ-a i drugih akata o iskorištavanju sporednih šumskih proizvoda. Još jednom valja ponoviti: koza nije 'kanader' i ona neće riješiti problem šumskih požara, već čovjek, šumar, ako poduzme sve preventivne i represivne mjere za zaštitu šuma od požara. l.ardalić,v: Bukovica-Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, knj. 4, 5. i 7, Zagreb G ušić, B. 973: Naseljenje Like do Turaka, Lika u prošlosti i sadašnjosti. Materijali s naučnog skupa održanog na Plitvicama. 3. Marković, M. 97: Stočarska kretanja na Dinarskim planinama, Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, knj. 45, Zagreb. 4. Marković, M. 979: Narodni život i običaji sezonskih stočara na Velebitu, Zbornik za narodni život i običaje, knj. 48, Zagreb. LITERATURA 5. Pavčić, S. 963: Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje, JAZU, knj. 4, Zagreb. 6. S i m o n o v i ć, R. 936: Stočari u Lici na Velebitu, Lički kalendar za 937. godinu, Zagreb. 7 Ugovor Sklopljen na temelju previšnjih odlukah od 3. srpnja 878. i 23 svibnja 886., Gospić Marković, M. 979: Udio Like u znanosti i privredi, Zbornik radova sa znanstvenog simpozija. Iz prošlosti kretanja stočara na području Like, Gospić. SUMMARY: The exploitation of secondary forest products in Lika and Velebit, such as grazing and browsing, has a very long tradition and can be divided into: a) the period up to the Second World War, b) the period after the Second World War. The first period relates to the Military Border and the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, when the inhabitants of Lika did not pay for secondary forest products owing to servitude rights in the Austro-Hungarian Monarchy, which were transferred to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in

59 M. Vukclič: PAŠARHNJE NA VELEBITU Šunuirski lisl hr. 5 b. CXXVI (2) )5 In the period after the Second World War, the inhabitants of the former Military Border lost those rights and could only use them for a fee according to the regulations in the Forestry Act and in forest management plans. The article deals with tne history of grazing on Velebit and in northern Dalmatia with a special reference to the issue of goats and goat rearing. Rearing goats was banned several times in the past on the ground of its devastating effects on forests, but it has been preserved in some parts of Croatia till present times. The idea for this article came from a TV programme "Svakodnevica" (Eventsofthe Day), in which one goat breeder from Obrovac compared a goat to a "kanader" (a fire-fighting plane) and claimed that goats contributed to the prevention of forest fires. After several minutes my old friend and colleague Mr Tompakphoned in and sharply refuted the goat-breeder s words as total untruth, which I silently agreed with in my mind. A goat is not a "kantzder"; on the contrary, it is a demon for forestry and the environment. The damage inflicted by goats in the area from Istria, Primorje, Velebit and Northern Dalmatia is incalculable. Key words: grazing, browsing, compensation, fire-fighting plane ("kanader") and demon

60 INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU OJ ":, Visinomjeri: digitalni (Hagiof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) J Jff A&gMj0b Spiegel Relascop i Telerelascop Fob. * n Promjerke: digitalne, drvene i aluminijske, taksac, cm, mm ml l P. svrdla (boreri) za tvrdo ili meko drvo rezervni djelovi (boreri i igle) f,ji I ^5Ir \ Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (2, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor ploteri, fotokopirni aparati Majzekovi trokuti, razmjernici planimetri, kurvimetri trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve KOMTEH COMMUNiCATtOn\ "'" ^ I TECHNOLOGIES KOMTEH-GEO 0000 ZAGREB, Trg športova tel. 0/ ; fax. 0/ komteh@zg.tel.hr http: I'/www, recro.hr/komteh

61 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA OSCILACIJE IZMEĐU MITOLOGIJE I KVANTNE FIZIKE Nikada mi se nije sviđala upotreba finalnih uzroka u istraživanju prirode Ruđer Bošković Smije li si hrvatsko šumarstvo, krajnje praktična struka koja gospodari trećinom državnog teritorija, uopće dopustiti oscilacije između mitologije i kvantne fizike? Odgovor na metaforičko pitanje Olega A n t o n i ć a, dipl. ing. šumarstva, iz Instituta Ruder Bošković, Zagreb, postavljenog u zadnjoj rečenici Zaključka u članku "Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava - gledište izvoditelja istoimene studije za "HE NOVO VIR- JE", objavljenog u Šumarskom listu broj 3-4 (2002). Gibanje je jedan od najsloženijih pojmova u fizici. Predodžbe vezane uz gibanja protežu se od treperenja lišća, povećanja obujma krošanja, plodonošenja, rasta u debljinu, rasta u visinu pa sve do pada stabla tijekom sječa. Fizički je zakon stalna veza između neke pojave i odgovarajućih veličina, a koja se može napisati pomoću matematičkih simbola u obliku jednadžbi. Pojmovi, zakoni, formule, i slično, uzeti zajedno, čine egzaktnu znanost. I rastenje je egzaktna znanost. Promatrajući poprečni presjek hrastovog debla na slici. uočavamo karakteristične pojave - koncentrične krugove, godove. Slika. Poprečni presjek hrastovog debla Ako analiziramo malo detaljnije, uočavamo godove ranog i kasnog drva. Uočavamo i oscilacije u širini godova. No, sve te pojave povezuje nešto zajedničko, vezano uz neke periodične procese. Izazivaju predodžbe, a vezano uz predodžbe stvoren je pojam val. Da bi ga učinili posve jednoznačnim pripisana su mu četiri parametra: amplituda, A, brzina v, valna duljina, X, i frekvencija co. Istinski jezik prirode je jezik kvantne mehanike. On nas uvodi u svijet kvantnih pojava u prirodi. Taj jezik čarolija otvara mikrosvijet elementarnih čestica, otkriva čvrste veze između mikrosustava i makrosustava te sile koje ih kontroliraju. Kvantna mehanika je opće prihvaćena fundamentalna teorija prirode. Kvantna mehanika je sustav formula, pojmova i predodžbi koje nam omogućavaju da objasnimo i predvidimo uočljiva svojstva kvantnih objekata. Kvantni objekt je fizikalna stvarnost kojoj je osnovno načelo dualizam i čija se svojstva mogu opisati upotrebom kvantne mehanike (Ponomarev, 988). Kvantni objekt je svaka biljka, svako stablo, šumske sastojine, sa svim pojavama koje nismo mogli objasniti aksiomima, klasičnim zakonima i metodama. Biljka je jedina u stanju hvatati valne pakete crvene sunčeve svjetlosti, pohraniti energiju, reciklirati valne pakete ugljičnog dioksida i isto tako isporučiti valne pakete kisika te pritom proizvesti valne pakete organske tvari. U jednom satu kvadratni metar lišća uzme iz zraka 6-8 grama ili 3-4 litre ugljičnog dioksida te ispustiti jednak volumen kisika. Čovjek potroši oko 500 litara kisika na dan i vrati istu količinu ugljičnog dioksida biljkama. Toliko daju tri odrasla stabla hrasta, jasena, graba i svake druge šumske vrste. Sada postavljam pitanje kolegi Olegu A n t o n i ć u: Zar ćemo staviti na kocku šumu Repaš - Gabajeva greda, Koprivničke nizinske šume, Svibovicu i Banov brod, ekosustav zaobalja HE VIRJE, taj čudesni laboratorij što nam život znači, da bi dobili samo kilovate? Kilovate koje će elektroprivreda skupo naplatiti, a Hrvatsko šumarstvo će o svom trošku sanirati posljedice. Planeta Zemlja prima 2 kalorije u minuti na cm 2. Od 4.2 milijuna tona fotona, koliko Sunce emitira svake sekunde, Zemlja prima samo.85 kg. Prema Einsteinovoj formuli E = me 2 snaga 2 kilograma fotona je 307

62 308.7 IO 7 J/s, stoje 20 tisuća puta više od snage svjetskih elektrana. Većina te energije apsorbirana je u tlu, a samo 0. % energije zračenja Sunca hvataju biljke kroz fotosintezu organske tvari iz ugljičnog dioksida i vode. U hladnoj pustoši svemira tih manje od dva kilograma fotona u sekundi je ono što održava oazu na našem planetu toplom i zelenom. Zahvaljujući njima, teku rijeke, pusu vjetrovi, šušte šume i napreduje ljudska vrsta (Ponomarev, 988). U svojoj studiji "HE NOVO VIRJE" fotosintezu u nekoliko navrata samo ste spomenuli, ali i ispravno zaključili da fotosinteza ovisi o temperaturi zraka, intenzitetu Sunčeve radijacije, koncentraciji C0 2, i o opskrbi biljke vodom. To su ključni čimbenici o kojima ovisi fotosinteza, a za nas šumare najvažnije, rast i razvoj sastojinske strukture. Ako je kemija kvantna, zar to nije i fotosinteza? Kemijski sastav plavozelenkastog klorofila a sastoji se od 37 atoma: (C ss H 72 N MJ Brzina elektrona u vodikovom atomu reda je veličine ac ~ /37, gdje je a - konstanta fine strukture, ac - brzina svjetlosti. Konstanta fine strukture jedna je od ključnih fundamentalnih prirodnih konstanata. Empirijska konstanta, u smislu da nema teorijskog objašnjenja za njenu veličinu. Kad bi njena brojčana vrijednost bila velika, svijet bi izgledao sasvim drukčije; moglo bi se reći, nezamislivo drukčije (Wich man, 97). Svaka se kemijska veza ostvaruje preko para elektrona. Kada se kidaju dvije veze vodik - kisik, treba pomaknuti četiri elektrona. Promjena razmještaja atoma zahtijeva mnogo energije: 3.32 evza. raskidanje veze između vodika i kisika u molekuli vode, a još.68 ev za uklanjanje atoma kisika iz C0 2. Taj se atom zatim spaja s drugim atomom kisika iz molekule H 2 0, i nastaje molekula 0 2. Potrebnu energiju zeleni list uzima od toka kvanata sunčane svjetlosti, a za to je potrebno najmanje osam kvanata crvene svjetlosti, tj. dva kvanta po elektronu. Dozračena energija, temperatura, ugljični dioksid i voda su valni paketi o kojima ovisi fotosinteza, produkcija kisika i organske tvari. Valne amplitude (maksimumi i minimumi) su nepogodne sile koje ograničavaju rastenje. Valni paketi su prostorno vremenski ograničena valna gibanja. Valni paketi su i godovi koje ste prikazali na slici 8. i 0. u studiji Glavnog izvješća. Na slici 8. vidljive su oscilacije u radijalnom prirastu. Valni paketi su srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i dozračene Sunčeve energije prikazane na slici 9. studije. Praktiopažanja > pojava» predodžba t čno harmonična gibanja s vrlo malim oscilacijama maksimalnih i minimalnih amplituda. Valni su paketi dostupna voda u tlu i razine podzemne vode, vidi slika 26. Tijekom definiranja zavisnih i nezavisnih varijabli, autori su očito lutali prostorom i vremenom kada su se odlučili za aproksimacije iznijete u studiji. Levaković je to uradio elegantnije (usporedi npr. Levaković 935, 938) kada je rastenje doveo u vezu s dinamičkim zbivanjima. Rastenje je jedna vrsta nejednoličnog gibanja na koje djeluju vanjske i unutarnje sile. Vanjske sile je podijelio na dvije glavne skupine:. sile koje pokreću rastenje i podržavaju ga, dotično pogoduju mu (pogodne sile); 2. sile, koje se suprotstavljaju rastenju (nepogodne sile). Ukupna snaga prve skupine sila stoji u upravnom omjeru s brzinom rastenja, a s ukupnom snagom druge skupine sila u obrnutom omjeru. Najprihvatljivija je hipoteza da broj nepogodnih sila, kao i njihova pojedinačna snaga, raste s vremenom u smislu eksponencijalne funkcije. Levakovićeve funkcije rastenja, pa i Kollerova funkcija, osnivaju se na omjeru sila pogodnih i nepogodnih, jednih i drugih uzetih samo u pozitivnom smislu. Levaković unutrašnje sile nije ni razmatrao. Ja sam otišao korak dalje i u proučavanja temeljnog fenomena prirode uključio unutarnje sile. Hipotezom daje u stablu diskretni skup bioloških oscilatora s pulsirajućom frekvencijom, uspio sam postaviti kompleksne jednadžbe sastojinskog debljinskog i visinskog rastenja. Model debljinskog rasta i priraštaje Zakon prigušenih sinusoidnih oscilacija, a visinskog rasta i prirasta Zakon prisilnih gibanja. Koeficijent elastičnosti co, zamijenio sam koeficijentom pulsacije co p, koji je za hrast lužnjak (nije slučajno) reda veličine ac ~ /37. Poznavajući interferenciju valova, svaka promjena frekvencije i amplitude može dovesti do raspada sustava. Tijekom same izgradnje hidroelektrane poremetit će se opskrba biljke vodom, a posljedica su sušenje šuma. Primjere imate u zaobalju HE Čakovec i He Dubrava uzvodno uz rijeku Dravu. Sveobuhvatnu zakonitost rasta i razvoja sastojinske strukture istražujem već preko četvrt stoljeća. Pritom sam u okviru tipoloških istraživanja osobno postavio preko 500 primjernih ploha, izmjerio preko visina, analizirao preko izvrtaka i osobno obavio analizu preko 000 stabala glavnih vrsta drveća, svih starosti, a za hrast lužnjak 3 dominantna stabla starih 50. godina. Usput uredio sam timski i osobno preko ha šuma. U osobnim istraživanjima primijenio sam metodu zajedničku za sve znanstvenike svijeta, shematski prikazanu formulom: > pojam > formula > pokus

63 U tom kaosu podataka uočio sam mnoge pojave koje do danas nisu objašnjene i došao do spoznaja o kojima kolega Antonić može samo sanjati. Vi sa dvogodišnjim istraživanjima, na 2. plohi i 330 izvrtaka niste ni mogli uočiti pojave i zakonitosti razvoja sastojinske strukture, a usuđujete se dati zeleno svjetlo za izgradnju "HE NOVO VIRJE". Prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava, studija koju je izradila tvrtka OIKON d.o.o., za Hrvatsko je šumarstvo neprihvatljiv. Zahvaljujem kolegi Antoniću na dobronamjernoj sugestiji i savjetima kako da istražujem i gdje da objavim rezultate svojih istraživanja. Rezultate sam objavio u brojnim časopisima s međunarodnom recenzijom, jedan na IUFRO kongresu 995. u Finskoj, u Radovima Šumarskog instituta, a mnogi rezultati osobnih istraživanja pohranjeni su u ladici i čekaju neka bolja vremena. Unatoč prigušenom razvoju, a često puta i prisilnom radu, uspio sam postići znanstveno zvanje - viši znanstveni suradnik. Načelo potrajnog gospodarenja šumama temeljni je postulat gospodarenja i razvojne strategije Hrvatskog šumarstva, ugrađeno u sve osnove i programe gospodarenja šumama. Zahvaljujući Hrvatskom šumarstvu, krajnje praktičnoj struci, šumarskoj znanosti i šumarima praktičarima, Hrvatske su šume najvrjednije i najprirodnije u Europi. Lekcije Hrvatskom šumarstvu, šumarskim znanstvenicima i stručnjacima, u stilu dr. se. Olega Antonića ne želim ni komentirati. Antonić, O., 2Q02: Općenito o studiji "HE NOVO VIRJE - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava". Šumarski list 3-4, Antonić, O., 2002: Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava - gledište izvoditelja istoimene studije za "HE NOVO VIRJE". Šumarski list 3-4, Bezak, K., 982: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum roboris Horv. 38), Radovi br. 52; Bezak, K., 990: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum roboris Horv. 38), Disertacija, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. Bezak, K., 992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna izdanja VI: Vinkovci. Bezak, K., 995: The supressed oscilations of the pedunculate oak (Quercus robur L.) stand diameter growth (Prigušene oscilacije sastojinskog debljinskog rasta hrasta lužnjaka), IUFRO XX World Congress, 6-2 August 995, Danish Forest and Landscape Research Institute: 7-7. Tampere, Finland. Bezak, K., 2000: The Uncertainty principle of diameter growth and increment in pedunculate oak (Quercus robur L.), (Načelo neodređenosti debljinskoga rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), IUFRO WORKING GROUPS, International Conference OAK 2000, Imrovement of Wood Quality and Genetic Diversity of LITERATURA Oaks, Poster Abstracts, s. 3-4., Zagreb. Bošković, J. R., 763: Theorija philosophiae naturalis, Venetiis MDCLXIII, Prijevod 974: Teorija prirodne filozofije, Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb. Klepac, D., 975: Oscilacija i struktura debljinskog prirasta hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici "Josip Kozarac" od 950 do 97. godine, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci. Klepac, D., 996: Rast i prirast hrasta lužnjaka; knjiga: HRAST LUŽNJAK (Quercus robur L.) U HRVATSKOJ, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Zagreb; Levaković, A., 935: Analitički oblik zakona raste - nja, Glas. šum. pokuse 4., Zagreb. Levaković, A.,938: Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja, Glas.šum. pokuse 6., Zagreb. Oikon d.o.o., 999: HE Novo Virje - prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava (Glavni izvještaj). Oikon d.o.o., Zagreb. Ponomare v, L. I. 988: The Quantum dice, prijevod 995: Kvantna kocka, Školska knjiga, Zagreb. Prpić, B., 2002: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE NOVO VIR JE. Šumarski list 7-8, Prpić, B., 2002: Mišljenje o gledištu izvoditelja šumarske studije za "HE NOVO VIRJE". Šumarski list 3-4, Supek, I., Furić M., 994.: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb. Wichman, E. H., 97: Quantum physics, Berceley physics course - volume 4, Prijevod: Zovko N., 988: Kvantna fizika. Udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeleyu - svezak 4., Tehnička knjiga, Zagreb. Karlo Bezak 309

64 OBLJETNICE OTKRIVENO SPOMEN OBILJEŽJE POK. PROF. DR. SC. ĐURI RAUSU U povodu pete godišnjice smrti našeg istaknutog znanstvenika i šumarskog stručnjaka prof. dr. sc. Đure Rauša, 2. svibnja god. okupili su se na Rabu na Nastavno pokusnom šumskom objektu predstavnici znanosti i prakse, članovi obitelji, obnašatelji bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Raba i ostali prijatelji i poštivatelji pok. profesora, da mu otkrivanjem spomen obilježja odaju priznanje i zahvalnost, kao glavnom utemeljitelju i prvom upravitelju petog Nastavno pokusnog šumskog objekta šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U četvrtoj knjizi "Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj u izdanju Šumarskog fakulteta, tiskanoj povodom obilježavanja 00-te obljetnice visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, čitamo, daje još 923. godine prof. dr. sc. Andrija Petračić doveo studente šumarstva na Rab da im pokaže bilje i šume najzelenijeg otoka na Jadranu. Uz prekid tijekom II svjetskog rata, to su postale stalne studentske ekskurzije do osnivanja NPŠO Rab, kada počinje stalna studentska praksa. Njegov utemeljitelj pok. prof. Rauš u publikaciji 986. je zapisao. "Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkog rada gospodari dijelom mediteranskih šuma na otoku Rabu. Šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje od Skupštine općine Rab, ugovorom br. 0/-05/-75. od Spomenute šume imaju posebnu namjenu i specifičan karakter (šume s posebnom namjenom, Zakon o šumama N.N. br. 52/90), a glavni im je cilj zorna izobrazba studenata šumarstva, obavljanje znanstvenoistraživačkog rada u vezi s prirodnom obnovom šuma našeg Mediterana i postizanje optimalne turističko-rekreativne uloge šuma otoka Raba" O pok. prof. dr. sc. Đuri Raušu i svrsi otkrivanja ovog spomen obilježja, sve zaznajemo iz prigodne riječi njegovog nasljednika prof. dr. sc. Jose Vukelića, koju prenosimo u cijelosti: Poštovana obitelji Rauš, cijenjene gospođe i gospodo, dragi prijatelji! U relativno kratkom vremenskom odmaku, nepunih pet godina od smrti našeg profesora Đure Rauša, većina nas je opet zajedno ovoga dana koji posvećujemo profesoru i njegovu dijelu. To je bez sumnje snažna potvrda prigodnih riječi oproštaja kojima smo opisali profesorov rad, rezultate i velika postignuća u stručnom, društvenom i privatnom životu. Ovaj put podižemo spomenik kao trajno obilježje sjećanja na našeg profesora i njegov doprinos razvoju Šumarskog fakulteta, odgoju mladih stručnjaka i uspjehu cjelokupne hrvatske šumarske struke. Sto smo željeli postići podizanjem i današnjim otkrivanjem spomenika i koje su nas ideje vodile? Ponajprije vodio nas je osjećaj zahvalnosti i obveze vraćanja dijela duga našemu profesoru za sve što je u svome znanstveno-nastavnom i edukativnom radu učinio, ne zbog toga što dug, ma kakav bio, morate vratiti, već zbog istinske zahvalnosti za sve ono što nam je profesor nesebično podario. naglašavam, ovo je samo malen dio toga duga, ostatak će vraćati naraštaji šumarskih stručnjaka u Hrvatskoj čitajući njegova djela, učeći po njegovu nauku, citirajući i primjenjujući brojne njegove spoznaje u fundamentalnom, ali i u primjenjenom radu. Ostatak će vraćati obični ljudi uživajući, i ne znajući tko je za to zaslužan, na mnogim zaštićenim prirodnim objektima u Hrvatskoj, od Vukovara do Raba, koji su istraženi, opi- 30

65 sani i vrednovani zahvaljujući ingenioznim idejama profesora Rauša. On je u njima znao prepoznati iskonsku ili vrijednu prirodnu baštinu, koja će nekomu poslužiti za produbljivanje stručnih i znanstvenih spoznaja, a nekomu će poslužiti da se na trenutak prepusti zagrljaju s prirodom i da jednostavno uživa, prenoseći svoju ljubav i osjećaje na druge ljude i stvari oko sebe. Zahvalnost osjećamo i prema gradu Rabu. Ovdje smo u svako vrijeme i u svakom sustavu naišli na razumijevanje i pomoć jer su Rabljani Šumarski fakultet prihvatili kao dio svoga grada. Spomen obilježje podižemo u Kalifrontskom carstvu hrasta crnike zato što je profesor Rauš posebno volio ovaj kraj i vječni šum valova u Uvali svete Mare, a volio je i ovdašnje ljude koje je dobro razumio. Grad Rab zaslužuje i ovaj i još mnoge druge spomenike zbog više nego primjerenog odnosa prema svojoj prirodnoj, posebice šumskoj baštini. Ne mogu se u ovom trenutku sjetiti da još neko mjesto u Hrvatskoj poput Raba u svojim parkovima i šumama ima dva spomenika dičnim šumarskim stručnjacima: jedan u parku Komrčar podignut 974. godine u znak zahvalnosti svomu utemeljitelju i šumaru Pravdoju Beliji, a drugi evo otkrivamo danas utemeljitelju ovog nastavno-pokusnog objekta prof Đuri Raušu. Imao je Rab u svojoj prošlosti, a ima i danas svoje sinove, vrsne šumare, ali je nesebično prigrlio strance s velikim idejama omogućivši im njihovo ostvarenje bez obzira na sve teškoće. Oni su mu na najbolji mogući način vratili ističući uvijek u prvi plan njegove ljepote, prirodno bogatstvo i turističke atrakcije. I zbog toga je ovaj čin neobično značajan jer pokazuje daje odnos prema prirodnoj baštini zapravo odnos prema nama svima. Gospođe i gospodo, ovo spomen obilježje nosi nekoliko poruka. Jednu svakako upućenu sadašnjim i budućim studentima šumarstva, ali i drugih prirodnoznanstvenih disciplina. Svi oni dolaze učiti na ovaj objekt, a za djelo profesora Rauša znaju iz literature. Spomenik je poticaj da zastanu, da razmisle i da se poklone istinskom velikanu iz svoje struke i da to ne zaborave, da Rab napuste ponosniji na svoju struku i bogatiji za spoznaju primjerenog odnosa prema njezinim zaslužnim pojedincima. Druga je poruka upućena stranim posjetiteljima Raba kojih u ljetnim mjesecima ovdje prođe na stotine. Oni svake godine moraju vidjeti određene promjene i napredak, oni će se raspitati i znati komu je i zašto podignut ovaj spomenik. Bit će sigurno još uvjereniji da narod koji umjetničkim djelima vraća dugove svojim sinovima sigurno ima i dugu i bogatu povijest, plemenitu dušu i izglednu budućnost-ma kako kratka bila njegova državotvornost. Poštovana obitelji, poštovana gospođo Rauš, od danas vaša briga koju nakon svakoga posjeta profesorovu počivalištu na Mirogoju, uz znak zahvalnosti u razgovoru istaknetesamo nam je važno da ga ne zaboravite neće biti potrebna: ovo je dokaz privrženosti i zahvalnosti svih djelatnika Šumarskog fakulteta u Zagrebu, posebice članova Zavoda za uzgajanje šuma autoru preko 90 znanstvenih i stručnih radova, autoru šest skripata i udžbenika, dvadeset vegetacijskih karata, uredniku najpoznatijih šumarskih monografija na kraju prošlog stoljeća. U izradi spomen-obilježja i ugodi ovoga dana nesebično su nam pomogli akademski kipar gospodin Anto Jurkić, direktor umjetničke ljevaonice Likovne akademije gospodin Goran Maćešić, Uprava šuma Senj na čelu s gospodinom Juricom Tom Ijen o vićem, građani Raba, posebno gospodin Zeljko Vi das -B a car, pa im od srca i s istinskim priznanjem zahvaljujemo. Sama ideja postavljanja reljefa i natpisa na prirodni kamen s otoka Raba potekla je od nas prvih učenika i suradnika profesora Rauša. Njome smo željeli spojiti simbole prirode-kamen i i umjetnosti-brončani reljefni lik, za koji smo molili gospodina Jurkića da istakne karakteristično nagnutu glavu udesno i pomalo oštar i prodoran istraživački pogled pokojnog profesora. Pogled koji nas je uvijek hrabrio, podržavao, i kad je bilo najteže, pratio nas brižno, pogled koji, vjerujte, draga gospodo, i danas osjećamo. Nakon prigodnih riječi sadašnjeg gradonačelnika Raba gosp. Zdenka Anteš i ča, dipl. ing., Predsjednika Općinske skupštine Rab 975. god,, gosp. Josipa Faflja i dr. se. Vicka Ivančevića, predstavnika Hrvatskih šuma d.o.o., spomen obilježje otkrio je dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica G r b a c. H. Jakovac 50 GODINA ŠUMARIJE VRBOVEC Svečanom priredbom 28. srpnja Šumarija Vrbovec obilježila je 50. godišnjicu osnutka i rada. Bio je to središnji događaj dvodnevne manifestacije tijekom koje je, dan ranije, u vrbovečkoj Narodnoj knjižnici otvorena prigodna izložba fotografija o povijesti Šumarije, a navečer u šumi Novakuši održano literarno šumarsko veče. Vrbovečka šumarija danas je dama u pedesetim godinama, sva u punini svoje ljepote, dama i mati koja nas mazi i drži u svojem krilu i prema kojoj se ponekad odnosimo kao prema maćehi, a ona nam oprašta naše pogreške... Tako je dipl. ing. Đuro Kauzlarić, poetski i zaljubljeno, na svečanoj priredbi povodom 50. obljetince Šumarije Vrbovec opisao Šumariju i izrekao zahvalnost svim prethodnicima koji su "svojim i najmanjim radom doprinijeli da ona bude prepoznata kako u struč- 3

66 nom tako i svakom drugom pogledu". Poželio je šumariji i njenim šumama ono stoje svakom šumaru najvažnije, "mnogo redovitih uroda žira, manje sušenja i što prirodnije i zdravije šume za buduće generacije". Spomenuo je današnji upravitelj Kauzlarić i sve svoje prethodnike, od Vladimira Žegareca, Vlade Lončarić a, Pavla Vo j t a do mr. Zdravka Motala i Tomislava Starčevića, koji su ustrojili Šumariju i dali svoj obol onome stoje danas. Osnovana spajanjem državnih šuma bivše Šumarije Draganec i Imovinskih šuma Šumarije Sv. Ivan Žabno, te kasnije pripajanjem još nekih područja, vrbovečka Šumarija danas gospodari s 8.75 ha šuma. Tijekom proteklih 50 godina i brojnih reorganizacija šumarstva, i vrbovečka je Šumarija mijenjala status, od ekonomske jedinice u Šumskom gospodarstvu Kalnik 959. godine do pogona s žiro-računom a kanije i OOUR-a u Šumskom gospodarstvu "Mojica Birta" Bjelovar. Danas je vrbovečka Šumarija jedan od značajnih subjekata u Upravi šuma Podružnici Bjelovar, s godišnjim etatom od oko m3, prostire se na pet općina, brine o drvnoj zalihi od preko 2,4 milijuna kubika ili 369 mvha, u kojoj je najzastupljeniji hrast lužnjak s 55 %. Godišnje se obavlja njega pomlatka na 25 ha, pošumljavanje i popunjavanja na 40-ak ha. No, jednako je važno, istaknuo je ing. Kauzlarić, stoje na ovom području Specijalni zoološko-ornitološki rezervat Varoški lug te više posebnih rezervata prirode, pet trajnih ploha međunarodnog projekta čovjek i biosfera, što su Vrbovec svih ovih godina posjećivale skupine šumara sa svih kontitnenata i "divile se ljepoti šuma i klanjali hrastu lužnjaku", stoje šumarija dva puta bila domaćin stručnim ekskurzijama Kongresa IUFRO i što su studenti ovdje redovito na terenskoj nastavi. U šumariji su danas zaposlena 72 radnika, a od osnutka do danas tu je radilo preko 250 ljudi, što znači daje šumarija hranila preko 250 obitelji. Pridružujući se čestitkama slavljeniku, prof. dr. Slavko IVI at i ć prisjetio se stare uzrečice:"kad vidim kakove su vam šume, reći ću vam kakvi ste ljudi. A ovo su kvalitetne i kvalitetno pomlađene šume u kojima dominira lužnjak, zaštitni znak hrvatskoga šumarstva. One su rezultat smišljenoga rada ovdašnjih šumara u ne tako dugoj povijesti Šumarije, kada se zna da se u Hrvatskoj sustavno gospodari šumama već 237. godina". Šume su vječni snimatelji i promatrači svega što se u njima i u njihovoj okolini događa s klimom, vodama, faunom. Šume i čovjek neraskidivio su povezani od pamtivjeka i taj je odnos prolazio kroz više etapa, rekao je prof. Matić podsjećajući daje na ovim prosto- EHJ I wt 'Jt l w"m i V Sa svečane priredbe W^-*% rima, u Križevcima, bilo i prvo šumarsko učilište još 860. godine. Zadovoljstvo je biti među najboljima, a da bi se to postiglo, mora postojati izazov, motiv, podsjetio je još jedan vrbovečki šumar, dipl. ing. Tomislav Starčević. Za taj iskorak potrebna je ljubav, odricanje, potreban je red, rad i disciplina čega u vrbovečkoj Šumariji nikad nije nedostajalo. Ovdje je posebno njegovan kolektivni duh, ovdje se nikad nije pazilo na radno vrijeme. Šumarstvo nije djelatnost u kojoj su promjene revolucionarne, no brojne reorganizacije, pa i skoro restrukturiranje uvijek su izazov, rekao je pozdravljajući goste zamjenik direktora dipl. ing. Ivan Hodić. No u svim tim promjenama cilj je isti, očuvati potrajnost gospodarenja. Putokaz u takvim situacijama mogu biti šumari i šumarije koje kao vrbovečka ovako uspješno rade. Sudionicima proslave obratili su se i prof. Paula Durbešić poručujući "da šume ne sječemo nego njegujemo i obnavljamo", te zaljubljenik u šumu prof. Antun Š r a m e k iz Sv. Ivna Žabna za koga je "boravak u šumi svečanost na kojoj šuma pred goste izlaže svoje bisere". Cjelokupnom svečanom ugođaju pridonijeli su vrbovečki KUD "Petar Zrinski" sa svojim tamburaškim orkestrom i muškim oktetom, a proslava ovog vrbovečkog jubileja završila je domjenkom za uzvanke u lugarnisci Fuki. Miroslav Mrkobrad 32

67 KNJIGE I ČASOPISI ALLGEMEINE FORST-JAGDZEITUNG SILVER FIR (Abies alba) IN CROATIA Herausgeber M at i ć und B. P rp i ć. Veröffentlicht von Akademija Šumarskih Znanosti gemeinsam mit Hrvatske Šume, Zagreb ISBN (Akademija). 896 Seiten mit zahlreichen Abbildungen, Tabellen und Graphiken. Nachdem 996 das über die Grenzen Kroatiens sehr beachtete Buch über "die Stieleiche in Kroatien" unter der Redaktion von Professor Dr. Dušan Klepac herausgegeben wurde, ist nunmehr eine weitere bedeutende Baumarten-Monographie über die "Weißtanne in Kroatien" erschienen. Dieses glänzend ausgestattete Werk wurde nach 5-jahriger Arbeit gemeinsam von der Akademie für Forstwissenschaften und dem Verlag "Kroatische Walder" (Croatian Forests) in kroatischer und englischer Sprache herausgegeben. Die Weißtanne liefert nach der Eiche das wertvollste Holz in Kroatien. Sie hat einen Anteil von 9,4 % am Holzvorrat der kroatischen Wälder, während die übrigen Nadelhölzer, wie Fichte, Kiefer, Schwarzkiefer und Douglasie, insgesamt nur einen Vorratsanteil von 5,2 % aufweisen. Sie stockt, vor allem in Buchen-Tannen-Beständen auf insgesamt ha. Gemeinsam mit der Buche bildet sie eine Hauptbaumart der kroatischen Plenterwälder, die eine Fläche von ha einnehmen. An dem beinahe 900 Seiten starken Buch haben 57 Autoren mitgearbeitet. Nach einem Vorwort durch den Präsidenten der Akademie für Forstwissenschaften Professor Dr. Dr. h. c. M at i ć und einer ausführlichen Einleitung durch den Chefredakteur Professor Dr. Prpić folgt ein umfassender Bericht von Professor Dr. Klepac über die Entwicklung der kroatischen Forstwirtschaft und hierbei v. a. der Forsteinrichtung vom 7. Jahrhundert an bis zur Gegenwart, unter besonderer Berücksichtigung der Weißtanne. Der Hauptteil des Werkes ist in 8 große Abschnitte gegliedert, die jeweils von einem bedeutenden Forstwissenschaftler redigiert wurden.. Professor Dr. Vukelić: Waldgesellschaften und ökologische Bedingungen. 2. Professor Dr. Prpić : Die ökologische Konstitution der Weißtanne. 3. Professor Dr. Vidaković: Pflanzenziichtung bei Weißtanne. 4. Professor Dr. Matić: Waldbau einschließlich Samenproduktion, Baumschulen und waldbaulichen Maßnahmen im Plenterwald. 5. Professor Dr. Klepac: Wachstum, Forstplanung und Dendrochronologie bei Tanne. 6. Professor Dr. G a v a š : Forstschutz und Jagd. 7. Professor Dr. Ljuljka: Holznutzung, Mechanisierung, Verwendunag von Tannenholz, Anatomie und Technologie des Holzes. 8. Professor Dr. F i g ur i ć : Ökonomie der Tannenwirtschaft. Tannenholzmarkt weltweit und in Kroatien. Berechnung des Wertes der Tannenwälder unter Berücksichtigung seiner Wohlfahrtswirkungen. Das Buch wird durch ein sehr umfangreiches Literaturverzeichnis bereichert. Die sehr breit angelegte Monographie wendet sich nicht nur an die Forstwissenschaft und Forstwirtschaft Kroatiens, vielmehr spricht sie auch die Tannenwirtschaft in ganz Europa an. Die Herausgeber des Werkes haben daher sämtliche Beiträge durch ausgewiesene Experten aus Deutschland, der Tschechischen Republik, der Slowakei, Sloweniens, Bosniens und Herzegowinas, Italiens und Kroatiens rezensieren lassen. Diesem erfreulichen, sehr interessanten Werk ist eine weite Verbreitung auch außerhalb Kroatiens zu wünschen. OBIČNA JELA (Abies alba) U HRVATSKOJ Za izdavača Matić i B. Prpić, objavilaakademi- Zagreb 200. ISBN (Akademija), 896 ja šumarskih znanosti zajedno s Hrvatskim šumama, stranica s brojnim slikama, tabelama i grafikonima. 33

68 Nakon stoje 996. godine izdana i dočekana s velikim zanimanjem i izvan granica Hrvatske, knjiga u redakciji dr. Dušana Klepca, Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ova predstavlja još jednu značajnu monografiju o običnoj jeli u Hrvatskoj. Ovo blistavo opremljeno djelo je po petogodišnjem radu na hrvatskom i engleskom jeziku objavila Akademija šumarskih znanosti u suradnji s poduzećem "Hrvatske šume". Od obične jele se, nakon hrasta, dobiva najvrijednije drvo u Hrvatskoj. Njen udjel je 9,4 % u drvnoj zalihi hrvatskih šuma, dok je ukupan udjel ostalog crnogoričnog drveća - smreke, bora, crnog bora i duglazije - 5,2 %. Ona se pojavljuje, ponajprije u bukovo-jelovim sastojinama na ukupno ha. Zajedno s bukvom tvori glavnu vrstu drveća u hrvatskim prebornim šumama na površini od ha. Na gotovo 900 stranica je sudjelovalo 57 autora. Iza predgovora predsjednika Akademije šumarskih znanosti profesora dr. dr. h.c. Matica i iscrpnog uvoda glavnog urednika profesora dr. Prpića, slijedi opširno izvješće profesora dr. Klepca o razvitku hrvatskog šumskog gospodarstva, popraćeno člancima ostalih autora o uređivanju šuma od 7. stoljeća do danas, s posebnim osvrtom na običnu jelu. Glavni dio knjige podijeljen je na 8 velikih poglavlja, koje su redigirali značajni šumarski znanstvenici.. Profesor dr. Vukelić: Šumske zajednice i ekološki uvjeti. 2. Profesor dr. Prpić : Ekološki sastav obične jele. 3. Profesor dr. Vidaković: Oplemenjivanje obične jele. 4. Profesor dr. M a t i ć : Uzgoj šuma i proizvodnja sjemena, rasadnici i šumsko-uzgojne mjere u prebornoj šumi. 5. Profesor dr. K e p a c : Uređivanje šuma, rast, šumsko planiranje i dendrokronologija obične jele. 6. Profesor dr. G a v a š: Zaštita šuma i lovstvo 7. Profesor dr. Lj u j k a: Uporaba drva, mehanizacija, primjena jelovine, anatomija i tehnologija drva. 8. Profesor dr. F i g uri ć : Ekonomija gospodarenja jelom, tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj. Obračunavanje vrijednosti jelovih šuma s obzirom na općekorisne funkcije. Knjiga je obogaćena vrlo opširnim popisom literature. Vrlo široko koncipirana, ova monografija obrađuje ne samo šumarsku znanost i gospodarstvo Hrvatske, već govori i o gospodarenju jelom u cijeloj Europi. Izdavači ovog djela su stoga sve priloge dali na recenziju odabranim stručnjacima iz Njemačke, Češke Republike, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Hrvatske. Veselimo se ovom zanimljivom djelu, te mu želimo odlazak daleko izvan granica Hrvatske. H. Kramer Prof. dr. se. Mannko 0 u i ć : SNIMANJE I ISTRAŽIVANJE ZEMLJE IZ SVEMIRA: SATELITI, SENZORI, PRIMJENA Dana 25. rujna 200. godine u velikoj vijećnici HAZU održano je predstavljanje knjige Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena autora Marinka 0 u i ć a, sveučilišnog profesora u mirovini. Knjiga Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena obima je 56 stranica, s 30 slika i crteža (cmobijelih i u boji) te 95 tablica. Da su knjigom obuhvaćena najnovija znanja iz domene daljinskih istraživanja potvrđuje i 467 citata recentne strane i domaće literature. Sadržaj knjige podijeljen je u osam poglavlja s podpoglavljima (do četvrte razine). Time je knjiga vrlo dobro strukturirana i u skladu je s trendovima koji su uobičajeni pri pisanju knjiga iz područja daljinskih istraživanja u svijetu. Knjiga sadrži:. Uvod 2. Fizikalne osnove daljinskih istraživanja 3. Rakete nosači 4. Svemirske letjelice 5. Analiza i interpretacija snimaka 6. Primjena satelitskih daljinskih istraživanja 7. Daljinska istraživanja i GIS 8. Popis pojmova, izraza i skraćenica Satelitska daljinska istraživanja, koja su tema ove knjige pripadaju u mlađe discipline za prikupljanje, obradu i analizu podataka o površini Zemlje i njenim resursima. Stoga su znanja iz ove domene neophodna širokom krugu stručnjaka koji se bave proučavanjem Zemljine površine i njenih resursa, osobito danas u promijenjenim i narušenim ekološkim prilikama. U knjizi je ukratko opisana povijest satelitskih daljinskih istraživanja kroz razvoj tehnika snimanja, satelitskih tehnologija te metoda za interpretaciju snimaka. Osim toga definirani su temeljni pojmovi iz domene daljinskih istraživanja te opisani ciljevi koji vrlo dobro opisuju karakter i širinu ove discipline. Nadalje su detaljno opisane teoretske postavke neophodne za razu- 34

69 mijevanje tehnika snimanja Zemlje iz Svemira te interpretaciju snimaka, (elektromagnetska energija, EMV spektar i njegove karakteristike, interakcija EMZ, refleksija od Zemlje, objekata i atmosfere, registriranje EMZ). Ujedno su opisani i načini snimanja koji se koriste ili su se koristili u daljinskim istraživanjima te senzori za snimanja. Opisane su također i rakete nosači koje su neophodne pri odnošenju satelita za snimanje u Svemir, odnosno u putanju oko Zemlje. Opisane su gotovo sve rakete koje su različite zemlje koristile prilikom lansiranja svojih satelita za potrebe snimanja Zemlje. Svojim obujmom i sadržajem ovo poglavlje predstavlja jedinstven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih istraživanja. Naime rijetke su knjige u kojima je ovaj segment tako iscrpno obrađen. Nadalje su opisane letjelice kao nosači senzora pomoću kojih se snima površina Zemlje. Opisom su obuhvaćeni svi aktivni sateliti kao i oni koji to više nisu, kako bi se dobio uvid u razvoj Dl te prikazale moguće smjernice daljnjeg razvoja. Pritom su detaljno opisane karakteristike senzora koji služe za snimanje, kao i tehničke karakteristike letjelica koje ih nose. Za većinu opisanih senzora prikazani su primjeri snimaka. Poglavlje o analizi snimaka predstavlja logičan slijed prethodnih poglavlja. U njemu su opisane glavne tehnike analize i interpretacije snimaka te načini izdvajanje specifičnih informacija iz njih. Najveći dio knjige opisuje primjenu daljinskih istraživanja u geologiji, šumarstvu, poljoprivredi, kartografiji, meteorologiji, prostornom planiranju i urbanizmu, za vojne potrebe te u ekologiji. Taje primjena opisana na temelju mnogobrojnih primjera iz literature. Većina opisanih primjera popraćena je originalnim slikovnim materijalom. Na taj su način opisana mnogobrojna istraživanja koja su diljem svijeta obavljena primjenom daljinskih istraživanja. U ovom je poglavlju značajno napomenuti da se pojavljuju i primjeri primjene daljinskih istraživanja domaćih autora, što je za razvoj daljinskih istraživanja u Hrvatskoj vrlo značajno. U sedmom poglavlju ukratko su opisani geografski informacijski sustavi koji čine temelj za praktičnu primjenu rezultata daljinskih istraživanja, ali i korisno pomagalo prilikom interpretacije snimaka općenito. Posljednje, osmo poglavlje, predstavlja značajan doprinos razvoju daljinskih istraživanja i njihovom širenju, jer su u njemu dani popisi pojmova i izraza (245) te skraćenica (38) sa tumačenjima, pa ovo poglavlje možemo smatrati prethodnicom rječnika pojmova iz daljinskih istraživanja, koji se sve više nameće kao potreba. Ova knjiga vrijedan je doprinos razvoju daljinskih istraživanja u Hrvatskoj. Mnogim će stručnjacima predstavljati prvu informaciju o daljinskim istraživanjima i mogućnostima njihove primjene, gdje će naći temeljne postavke, metodološki pristup te ideje za primjenu daljinskih istraživanja, dok će iskusnijim stručnjacima iz te domene predstavljati izvrstan podsjetnik. Knjiga će mnogim studentima agronomije, arheologije, geodezije, geofizike, geografije, geologije, graditeljstva, oceanografije, povijesnog nasljeđa, rudarstva, šumarstva predstavljati temeljni izvor znanja o daljinskim istraživanjima i mogućnostima njihove primjene. Stoga se može reći daje ova knjiga izuzetno vrijedan doprinos razvoju daljinskih istraživanja kao znanstvene discipline i njihove primjene u mnogim strukama. Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku nema. Uspoređujući je sa sličnim knjigama na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku, može se uočiti da sadržajno i koncepcijski nimalo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljinskih istraživanja u Europi i Svijetu. Osobita vrijednost ove knjige očituje se u tome da su mnogi primjeri primjene daljinskih istraživanja rezultat rada autora samog, ili u suradnji s drugim stručnjacima. Unatoč složenosti i širini opisane materije, knjigaje napisana jednostavno, razumljivo te sistematski logično. Korištene mjerne jedinice i stručni nazivi u skladu su s mjeriteljskim propisima i normama te sa terminologijom daljinskih istraživanja, ali i ostalih struka koje su opisane u ovoj knjizi. 35

70 Bogatom opremom i širinom tematskog obuhvata ova knjiga nadilazi klasične udžbenike te se približava kategoriji monografija. O kvaliteti najbolje govore recenzije, a ovdje će se prikazati izvodi onako kao su navedeni u knjizi. "Razmatrana knjiga sveobuhvatno, sustavno, metodično i na jasan način iznosi fizikalne osnove daljinskih istraživanja, lansiranje važnijih satelita i svemirskih postaja te odgovarajućih senzora za snimanje i mjerenje pojava na Zemlji i u atmosferi. Opisana je analiza i interpretacija satelitskih snimaka, pri čemu se naglašava svrsishodnost računalne tehnologije za analizu podataka. Iznijeti su glavni postupci digitalnog procesiranja satelitskih snimaka i odgovarajuća računalna interpretacija. Opširno su iznijete primjene satelitskih podataka u različitim znanostima, što je ilustrirano brojnim primjerima. Izloženi su postupci satelitskih opažanja i primjena u znanstvenim i stručnim područjima u: geologiji, geofizici, geodeziji, šumarstvu, poljoprivredi, kartografiji, prostornom planiranju i urbanizmu, meteorologiji, ekologiji i za vojne potrebe. Također je opisana međusobna povezanost daljinskih istraživanja i GIS tehnologija. Zbog svega iznesenog smatram da je potrebno i opravdano ovu knjigu objaviti te je toplo preporučam ". Akademik Dragutin Skoko "Zaključno se može reći da djelo obrađuje vrlo aktualnu tematiku koja je, zbog svoje multidisciplinarnosti od interesa za široki krug stručnjaka i znanstvenika. Tekst, kako je komponiran i ilustriran prilozima, sadrži korektno prikupljena i jasno prikazana metodska znanja za korištenje satelitskih snimaka i njihovu interpretaciju. Knjiga je po tematici obrađene materije sveobu- hvatna i do sada u nas (pa ni u nama dostupnoj literaturi) ne postoji slično djelo. Stoga preporučam da se knjiga objavi u izdanjima HAZU". Akademik Ivan Gušić "Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku nema. Uspoređujući je sa sličnim knjigama na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku može se uočiti da sadržajno i koncepcijski ova knjiga ni malo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljinskih istraživanja u Europi i Svijetu. Ova knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz temeljnih postavki, metoda snimanja i interpretacije snimaka te primjenu rezultata interpretacije u svim disciplinama koje se bave proučavanjem Zemlje. Neka poglavlja su vrlo originalna te predstavljaju jedinstven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih istraživanja. Knjiga je suvremeno i logično koncipirana, jasno i koncizno napisana, te će mnogim stručnjacima, studentima i zainteresiranim laicima predstavljati temeljni izvor znanja o daljinskim istraživanjima i mogućnostima njihove primjene. Za očekivati je da će ova knjiga pobuditi i interes šireg kruga ljudi, jer daljinska istraživanja svakim danom zauzimaju sve značajnije mjesto u životu svakog čovjeka. Stoga, ovu knjigu preporučujem svima koji žele biti aktivni sudionici događanja u 2. stoljeću ". Doc. dr. se. Vladimir Kušan Knjiga se može nabaviti u tvrtki GEOSAT d.o.o. Zagreb, Poljana B. Hanžekovića 3, Tel./fax: (0) ; geo-sat@zg.tel.hr. Priredio dr. sc. Vladimir Kušan Knjiga Ugroženi planet, ili kako to u podnaslovu stoji Priče o biološkoj raznolikosti zoologinje dr. se. Ranke Sekulić u mnogome podsjeća na rado čitane rubrike o zanimljivostima iz biljnog i životinjskog svijeta što ih susrećemo u nekim našim i/ili stranim časopisima, kojima je priroda predmet pisanja. Ova knjiga, kako to u uvodu istiće autorica, govori o nekim bolje poznatim životinjama i nekim biljkama, razmatrajući probleme njihove zaštite. Najprije ukazuje na primjere zaštite ugroženih vrsta u različitim dijelovima svijeta, počevši od Afrike ("gdje se Čovjek razvio s mogim vrstama velikih životinja") pa preko Azije, Australije i obje Amerike pa sve do "dobre stare" Europe, u kojem poglavlju raspravlja i o ugroženoj fauni i flori "lijepe naše Hrvatske". Naime, valja imati na umu daje naš Planet (čiji smo Dan Zemlje proslavili 22. travnja!) suočen s najvećim 36 UGROŽENI PLANET izumiranjem vrsta. Neki stručnjaci smatraju da čovjek danas gubi jednu vrstu svakih 20 minuta ili do 00 vrsta svaki dan. Mnogi sisavci, ribe, biljke, kukci - kojima su trebali milijuni godina da se razvijaju - sada su u nevolji, rezolutna je Ranka Sekulić, okrivljujući za to Čovjeka - pretežito uništavanjem područja u kojima žive razne vrste, ali postoje i mnogi drugi razlozi. Genetički inženjering još je jedna ljudska aktivnost koja može ugroziti prirodnu biološku raznolikost. Sto je zapravo bioraznolikost i zašto je tako važna, upitat će mnogi revnosni čitatelji u čije ruke dospije ova knjiga. Znanstvenici procjenjuju da na našem Planetu danas obitava između 4 i 00 milijuna vrsta biljaka, životinja i mikroorganizama. Sva ova raznolikost života na Zemlji naziva se biološka raznolikost. O važnosti bioraznolikosti možemo, po autorici, govoriti iz tri razloga:

71 . sve vrste su vrijedne poštovanja, čak i ako nisu od neposredne koristi, 2. sve vrste - uključivši i njihov okoliš - održavaju naš Planet zdravim i 3. bioraznolikost je važna čovjeku za hranu, lijekove i mnoge druge potrebe. Od brojnih ispričanih "priča" i "pouka" iz Afrike pažnju ljubitelja prirode, pa i nas šumarnika, zasigurno će zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj ptici na svijetu. Riječ je o golemom neletećem golubu s velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na otoku Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara i avanturista ptica "dodo" (riječ dolazi od nizozemske riječi koja znači debeo i polagan) ova im je ptica postala laka hrana i posve je istrijebljena do 670. godine. Sprema li se tako nešto našem vuku, "najugroženijem kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima, reći će Sekulić, teško za povjerovati, jer se od malena uči da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada čovjeka. Ne postoji ni jedan jedini slučaj u čitavom svijetu daje vuk ubio čovjeka. Pored obrane vuka autorica diže svoj glas za zaštitu smedeg medvjeda, puhova, dupina, sredozemne medvjedice, šišmiša, kornjače čančare, želvi... ali i nekih insekata, školjki, cvijeća, jela (Možemo li spasiti naše jele?) i drugog. Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je čimbenika sadržanih u kratici PRIZG, koji najviše ugrožavaju život na Zemlji. To su: prevelika potrošnja, rast stanovništva, introdukcija stranih vrsta, zagađenje i gubitak staništa. Čitajući knjigu Ugroženi planet i sami se možemo upitati: kakvu smo pogrešku učinili spram izvornih vrsta ispuštajući primjerice divlju svinju na neke naše otoke? Zar otok Mljet nema i previše muke s unešenim mungosom daje brže bolje "dobio" lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nestanka pojedinih vrsta je gubitak staništa. Jesmo li svjesni da smo čistom sječom šume ili isušenjem močvare uništili zapravo sav živi svijet tih biotopa? Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod naslovom Primjer iz Europe - lijepa naša Hrvatska, (C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila restauraciji mediteranskih šuma. "Prije početka takvog programa najvažnije je pitanje jesu li uzroci nestanka šuma otklonjeni. Ima li smisla započeti skupe programe, ako mnoga stabla neće preživjeti u današnjoj Europi, gdje se četvrtina stabala klasificira kao oštećena, uključujući 30 % hrastova, glavne vrste zrele mediteranske šume. Restauracija se šuma mora, naravno, započeti zajedno s naporima smanjivanja zagađenja, jer ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa stabala. Na sreću, naša obala je manje zagađena od većeg dijela Europe. No valja se potruditi da se zagađenje još više smanji... Krajnji je rezultat restaurirana mediteranska šuma". Prenoseći izjavu o načinu gospodarenja šumama izrečenu na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj 992.godine ("Šumama treba gospodariti ekološki održivo da bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe današnjih i budućih generacija") te pet glavnih elemenata WWF/IUCN strategije za šume, na samom kraju autorica citira misao Jeffreya Me N e e y a, glavnog znanstvenika IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo može trebati 800 godina da naraste, podari nam čistu vodu, umjerenu klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi da se posiječe za građevno drvo i papir! Knjigu Ugroženi planet (Zemlja nam je jedino poznato mjesto u Svemiru gdje nam je život moguć!) mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke Sekulić. Rođena u Rijeci (953), sa godina odlazi s roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje škole 972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveučilištu Harvard. Doktorirala je na University of Maryland (Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni o kojima je snimila više filmova u BBC National History Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugroženi Planet". I za sam kraj poslužimo se završnom rečenicom autoričina uvodnika: Uživajte u knjizi! Alojzije Frković 37

72 L' ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti-firenze) Iz broja 6 studeni-prosinac 200. izdvajamo: Stefano M a z z o e n i, Mario B e e i, Assunta Esposito, Carlo Ricoa, Gaetano di Pasquale, Carlo BI as i: Požari i krajolik, primjer Cilento (Campania) U ovom članku autori su prikazali rezultate istraživanja o požarima na području Nacionalnog parka Cilento. Zona istraživanja proteže se od razine mora do 2000 m n.v. na vapnenim i laporastim terenima. Klimu obilježava siječanjska temperatura od 0 C i temperatura u kolovoza od 25 C, dok su u unutrašnjosti te vrijednosti 3 C i 9 C. Oborine se kreću od 800 mm uz obalu, do 200 mm u planinskom dijelu unutrašnjosti. Projekt istraživanja obuhvatio je tri pojasa: obalni pojas makija i grmlja s velikim rizikom požara, međuzonu koja obuhvaća brežuljke na vapnenom supstratu obrasle česminom i kestenom, te unutrašnju zonu šuma česmine, kestena, mješovitih šuma i bukve. Proučavanje požara i njihovih utjecaja na vegetaciju krajolika obuhvatilo je tri faze:. sastavljanje banke podataka događanja i prostorne rasprostranjenosti požara, 2. analiza promjena uporabnih vrijednosti tla, 3. uspostavljanje kartografije požara i proučavanje prostorne konfiguracije opožarenih površina. Za sastavljanje banke podataka upotrjebljene su informacije uprava šumskih jedinica. Na taj način skupljeni su podaci zadnjih 25 g. za površine 40 općina. Na bazi kartiranih podataka i izjava šumara uspostavljena je "tablica požara" na kojoj su evidentirani: datum požara, lokacija, tipovi opožarene vegetacije (grmovi, makija, panjače, visoke šume-četinjače i listače i druge kulture), zatim površina u ha parcijalna i totalna. Za svaki pojedini požar ustanovljene su koordinate kao osnovica za kartografiju. Dobiveni podaci su arhivirani na matrice Excel za daljnju obradu. Analiza uporabne vrijednosti tla obavljena je na bazi analize katastarskih podataka i starih arhivskih karata te aviosnimaka iz 943. i 990. g. Ovi podaci također su arhivirani. Radi obnove i uspostavljanja kartografije odabrani su požari veličine od najmanje 4 ha površine. Tako dobivene karte zatim su digitalizirane uz uporabu software Ilwis 2,23-ITC the Netherlands. Popisom požara evidentirano je preko 2700 slučajeva u posljednjih 25 g. Najviše je požara bilo u obalnom pojasu, gdje dominiraju travnate formacije i grmlje, i gdje je antropološki utjecaj najveći. Analizom je ustanovljeno daje u posljednje vrijeme došlo do povećanja učestalosti požara, ali na manjim površinama, te da u 50 % slučajeva površine obuhvaćene požarom ne prelaze 3 ha. 38 Autori naglašavaju da je problem požara aktualan, ali je pogrešno misliti daje sva vegetacija obuhvaćena vatrom uništena. Požari koji danas sve češće obuhvaćaju mediteransku zonu izravno su ili neizravno antropogenog porijekla. Najčešće obuhvaćaju slabije razvijenu vegetaciju koja je sastavljena od vrsta koje imaju obilježje samoobnove u kratkom razdoblju. Vatra je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na definiranje vegetacije krajolika u mediteranskoj zoni, i predstavlja prirodnu komponentu koja se pojavljuje više-manje redovito u prirodnim ciklusima dajući obilježje mozaiku fitocenoze, koja se mijenja u prostoru i vremenu. Vittorio Leone : Uzgojni zahvati za obnovu opožarenih šumskih površina Svake godine u mediteranskom bazenu evidentira se prosječno požara koji obuhvaćaju preko ha šumskih površina. U sjevernom dijelu Američkog kontinenta te su vrijednosti desetak puta veće. U nekim zonama kao na primjer područje Amazone ili jugoistok Azijskog kontinenta obim požara po prima katastrofalne dimenzije s teškim posljedicama kao što su: smanjena vidljivost, magle, zdravstveni problemi stanovništva i životinja, razaranje prirodnih resursa, raseljavanje populacija i ugrožavanje života u raznim oblicima. Računa se da svake godine požari poharaju površinu šuma od kvadratnih kilometara. U Italiji je tijekom g. evidentirano 8600 požara na površini od oko ha (u istom razdoblju u Hrvatskoj je opožareno ha op. autor). Uzrok požara najčešće su zlonamjerne ili nesmotrene ljudske aktivnosti. Radi se o fenomenu koji ima kapacitet da uzrokuje štete i da se ponavlja sve češće, uništavajući šumsku i ostalu vegetaciju te faunu, a u krajnjem slučaju uzrokuju eroziju i osiromašenje tla, prestavljajući tako veliku prijetnju prirodnim ekosustavima. Taj fenomen ima najčešće takve dimenzije da živo aktivira javno mišljenje i emocije zbog kojih se često poduzimaju neodgovarajuće intervencije, koje ne doprinose optimalnoj ekološkoj obnovi. Autor upozorava da ekosustavi obuhvaćeni požarom trebaju biti optimalno tretirani kako se ne bi pojačavali negativni učinci požara. Problematikom postpožarnih intervencija bavi se nova ekološka grana definirana kao "ekologija požara", koja sugerira zahvate suglasne ekološkim obilježjima opožarenih biocenoza. Ti zahvati trebali bi biti realizirani u funkciji mnogih čimbenika kao što su razdoblje djelovanja, intenzitet djelovanja, težina ošteće-

73 nja, dimenzija površina, a posebice regenerativne strategije glavnih vrsta koje se ponovo unose a to su: - strategija sprouter, koja se bazira na vegetativnoj reprodukciji, - strategija seeder, bazirana na razmnažanju sjemenom, facultative resprouter, strategija mješovitog načina. Vrste koje imaju sposobnost vegetativnog obnavljanja bilo iz panja ili iz korijena (sprouters), imaju nespavajuće sjemenje koje je osjetljivo na visoke temperature, te je vegetativni način glavni oblik obnove mnogih listača (stabala i grmlja), a posebno roda hrastova. Obnova sjemenjem (seeders) koje je ostalo sačuvano u tlu ili u krošnjama opožarenih stabala obilježava vrste koje se obnavljaju isključivo sjemenom. U tu grupu spadaju borovi Pinus halepensis i P. pinaster, čije je sjemenje zbog debelog zaštitnog ovoj a otporno na visoke temperature te ostaje sačuvano u tlu ili u češerima na krošnjama stabala. Metode obnove opožarenih površina trebaju respektirati prirodne mehanizme i ne činiti nepotrebne traume zahvatima koji nemaju ekološko obilježje. Tu spada obvezna jesenska sječa poslije požara u ljeto (koju je propisao zakon) koja djeluje negativno osobito u panjačama zbog naglog otvaranja opožarene površine, što pospješuje zagrijavanje tla, gubitak vlage i organske materije. Osim toga, mnoge vrste kao na primjer hrast imaju debelu koru, koja pri površinskom požaru manjeg intenziteta sačuva živa tkiva kambija, te je njihova preuranjena sječa štetna. Također, pod utjecajem emocija, zakonskih propisa i javnog mijenja često se nerazborito pribjegava ishitrenim akcijama, te se pretjeruje sadnjom četinjača na površinama opožarenih listača. Kod opožarenih površina alepskog bora treba voditi računa o karakteristikama sjemena koje ostaje zatvoreno u češeru i poslije sazrijevanja, i koje je opskrbljeno čvrstom i na temperaturu otpornom ovojnicom, što čini banku sjemena u krošnji koja je sposobna naploditi cijelu opožarenu površinu. Takva se stabla bora ne smiju uklanjati, jer će omogućiti zasijavanje sjemenom odozgo. Autor u daljnjem članku sugerira da čišćenje opožarenih terena ne bude nikako prije kraja prve zime poslije požara, ili bolje ne prije kraja drugog vegetacijskog razdoblja. Povoljno je da opožareni materijal bude samljeven na licu mjesta, a ne spaljen. Autor ne preporuča stvaranje plantaža poslije požara, jer negativno djeluju na genetsku raznolikost i izgled krajolika. Kao preventivne mjere za smanjenje opasnosti i šteta od požara autor preporuča pravovremene uzgojne radove, i to prorede i čišćenje od grana kako bi se povećao razmak od tla do krošnje, što smanjuje mogućnost da površinski požar obuhvati krošnju. Giovanni Bo via: Planiranje zaštite od šumskih požara u okviru zakona 353/2000 U razdoblju od 980. do g. u Europi je opožareno ha površine s godišnjim prosjekom od oko ha. U odnosu na europske zemlje najmanji postotak požara je u Francuskoj (0,55 % površine), a najviše u Portugalu (2,7 %). Za Italiju ta vrijednost iznosi,33 % površine (Hrvatska oko 0,6 % op. autor). Učinci vatre raznoliki su, ali je sigurno da su najštetniji požari na površinama koje su obrasle šumom. Planiranje protupažarne zaštite obuhvaća sve aktivnosti koje se primjenjuju u borbi protiv požara. Tu spadaju preventivni uzgojni radovi, programirana (dirigirana) vatra, kontrola zapaljivog materijala, simulacija ponašanja fronte plamena i slično, ovisno o karakteristikama okružja za koje se plan donosi (npr. Područja općine). U Italiji je nakon prethodnih zakona donesen novi okvirni zakon 353/2000, koji donosi nove regulative s ciljem što učinkovitijeg očuvanja šumskih resursa i limitiranja obima šumskih požara. Autor navodi pozitivna gledišta ovog zakona, koji se uglavnom sastoji od sljedećeg: - Utvrđena je definicija požara po kojoj se pod požarom podrazumjeva vatra koja ima tendenciju da se raširi na šumske površine obrasle drvećenm i grmljem, uključujući obrađene i neobrađene površine kao i susjedne pašnjake. - Obvezuju se Regije da donesu regionalni plan zaštite i borbe protiv požara s posebnim osvrtom na zaštićene površine, parkove prirode i prirodne rezervate. - Uvodi se u kazneni zakon čl. 423, koji predviđa zatvorsku kaznu od 4 do 0 g. za onoga tko prouzroči šumski požar. - Obvezna je evidencija i kartiranje svih požara u razdoblju od posljednjih 5 g. - Utvrđuju se zone posebnog rizika kao i vrijeme u kojemu je opasnost od požara povećana, te su u tim okolnostima zabranjene sve radnje koje mogu izazvati požar - Zabranjuje se promjena namjene opožarenih šumskih površina za period od 5 g., kao i lov i pašarenje za razdoblje od 0 g. - Potrebno je osigurati prognoze požara te mogućnosti dnevnih uvida u opasnosti, vezano za vremenske prognoze globalne i lokalne. - Stimuliraju se asocijacije za preventivno djelovanje i obnovu opožarenih površina. - Potrebno je osposobljavanje kadra za preventivne radnje, kao i za akcije gašenja požara. Negativani aspekti zakona su: - kratko razdoblje za realizaciju planova zbog potrebe elaboriranja velikog broja podataka, 39

74 oskudna sredstva (0 milijardi lira za razdoblje do g. podijeljenih između regija proporcionalno štetama u proteklom petogodišnjem razdoblju), nedovoljna jasnoća o operativnoj odgovornosti i nejasna podjela zadataka (dobrovoljci, vojska, policija, itd.), zabrana djelovanja tehničkih službi za pošumljavanje u trajanju od 5 g. na opožarenim površinama javnog dobra, šuma i pašnjaka, nejasne odredbe za izravnu preventivu (radnje na čišćenju šuma, ograničenju količine zapaljive biomase i si.), nedostatak uputa o programiranoj (dirigiranoj) vatri kao preventivnoj mjeri i nejasnoće između rizika i opasnosti u kontekstu odredaba zakona. Okvirni zakon ujedinjuje sve odrednice potrebne u borbi protiv požara, od kojih je glavna obveza donošenje plana predviđanja, preventive i gašenja požara. Okvirni zakon je instrument za reguliranje svih aspekata, s upozorenjem da je borba protiv požara kompleksan problem koji se sastoji od tehničkih, političkih, socijalnih i ekonomskih čimbenika. Tiziana Panzavolta, Riziero Tibieri: Provjera učinkovitosti borbe protiv borovog četnjaka pomoću Bacillus thuringiensis-a i Diflubenzurona U mediteranskoj zoni borov četnjak Thaumetopoea pithvocampa (Den. i Schiff) je najpoznatiji štetnik, uzročnik višestrukih problema ekonomskog i ekološkog karaktera u slobodnoj prirodi i urbanim sredinama. Gusjenice se hrane iglicama bora i tako uzrokuju defoliacijiu koja smanjuje prirast i uzrokuje fiziološko slabljenje stabala. Ovome treba dodati sanitarno-higijenske štete uzrokovane raspršivanjem urtikarijskih dlačica u ambijentu koje imaju gusjenice nakon treće godine života. Oštećena stabla uglavnom nisu nepovratno izgubljena, ali u urbanim sredinama prag tolerancije napada je nizak jer sanitarno-higijenski moment nadilazi šumsko-ekološki, zbog toga što prisutnost gusjenica četnjaka može uzrokovati ozbiljne probleme za ljude i stoku. Problematika vezana uz borovog četnjaka proučavana je u mnogim zemljama, ali postignuti rezultati u suzbijanju štetnika nisu primjenjivi u svim uvjetima. Najuspješnija metoda suzbijanja četnjaka je uporaba Diflubenzurona, koji ima komercijalno ime "Dimilin", te preparat na bazi Bacillus thuringiensis-a. Ijedan i drugi neškodljivi su za čovjeka i životinje. Bacillus thuringiensis je entomopatogen, čije je djelovanje uvjetovano povoljnim klimatskim prilikama, posebno temperaturom. "Dimilin" ima šire djelovanje i veću otpornost, uz napomenu da njegova uporaba treba biti ograničena u određenim uvjetima, jer djeluje i na ostale vrste koje imaju sličan ciklus razvoja. Da bi se optimiziralo korištenje kemijskog i biološkog preparata protiv borovog četnjaka u raznim fazama razvoja trebat će još naknadna istraživanja. U razdoblju od 995. do 997. g. u Toskani su obavljena istraživanja u dvije borove sastojine, gdje je evidentiran napad četnjaka. Obavljena su tretiranja s raznim dozama preparata. Bacillus thuringiensis je primjenjivan u dva preparata: "Biobit" i "Thuricide", a Diflubenzuron pod nazivom "Dimilin". Nakon primjene uhvaćeni su pomoću lovka s feromonom primjerci gusjenica i dani na laboratorijsko istraživanje. Ustanovljeno je da je razvoj leptira u retrogradnoj fazi, što se očituje naglašenim smanjenjem plodnosti ženki i povećanim mortalitetom gusjenica. To je ustanovljeno usporedbom s primjercima iz gnijezda netretiranih stabala. Biobit u praksi predstavlja manje učinkovit preparat, ali se odlikuje većom rezistencijom. Thuricide pak daje bolje rezultate u borbi protiv borovog četnjaka, kada je cilj u što kraćem vremenu reducirati populaciju gusjenica leptira. Ova istraživanja upućuju na činjenicu da u borbi protiv borovog četnjaka nije uputno odabrati jedinstveni način, jer odabir sredstva i metode ovisi o ambijentalnim uvjetima i namjeni borovih kultura. U produktivnim borovim kulturama i onima turističko rekreativne namjene uputno je upotrebljavati Dimilin, a u područjima u kojima se treba respektirati ravnoteža izmađu raznih komponenata biocenoze opravdanija je primjena preparata na bazi Bacillus thuringiensis-a, koji neće uzrokovati štetno djelovanje na ostalu faunu. MONTI E BOSCHI (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja siječanj-veljača izdvajamo osvrte na sljedeće članke: Renzo Motta, Paolo Nola: Zeleni "starci" u Italiji i svijetu-životna dob stabala između nauke i legende 320 Starost stabala, a posebice maksimalna dob koju može doživjeti pojedina vrsta, od posebnog je interesa ne samo sa šumarskog stanovišta već i zbog mnogih povjesnih, kulturoloških, prirodoslovnih i religioznih razloga.

75 Česta pitanja "koliko je staro ovo stablo" i "koliko godina doživi ova vrsta" prelaze okvire uobičajene radoznalosti. Nerjetko u procjeni životne dobi stabala prevladavaju gledišta vezana za mit i legendu u odnosu na stroge primjene znanstvenih saznanja. Definiciju starosti stabala dali su 995. g. Kaenell i Schweingruber, a to je: dob jednog živog stabla nastalog iz sjemena je broj godina proteklih između formiranja prvog goda u kotiledonu i formiranja posljednjeg goda. Ustanovljenje točne starosti stabala vrlo je složena operacija, i to je postao predmet proučavanja specializirane discipline koja se zove dendrokronologija. To je nauka koja se bavi vremenskim rasporedom godova u prirastu stabala. Ispravna procjena starosti po broju godova moguća je u sjevernim zonama i zonama umjerenog pojasa, gdje postoji jasna razlika između vegetativnog razdoblja i mirovanja, iako je i to često vrlo teško. Određivanje starosti bazira se na uzimanju poprečnog uzorka (što predviđa obaranje stabla) ili uzimanje izvrtka pomoću Presslerovog svrdla. U tom slučaju potrebno je voditi računa o visini na kojoj se uzima uzorak i godinama koje su stablu trebale da dosegne tu visinu. Kod rada s Presslerovim svrdlom, kod debelih stabala teško je doseći središnju srž te je potrebno vaditi više izvrtaka. Uzimanje poprečnog uzorka uz obaranje stabala ne dolazi u obzir kod monumentalnih povijesnih stabala, te u zonama od posebnog naturalističkog interesa. Nikako nije moguće odrediti starost stabala po njegovim dimenzijama ili procjenom broja godova kod stabala s trulim ili šupljim deblom. U daljnjem tekstu autor nudi popis vrsta za koje je ustanovljena starost stabala veća od tisuću godina, koje zbog inte -esantnosti navodimo: Vrsta Pinus longaeva Fitzroya cupressoides Sequoiadendron giganteum Juniperus occidentalis Pinus aristata Pinus balfouriana Sequoia sempervirens Larix lyalli Juniperus seopulorum Pinus flexi lis Thuja occidentalis Chamaecyparis nootkatensis Taxodium distichum Pinus albicaulis Lagarostrobus franklin ii Starost Lokacija Wheeler Pk., Nevada, USA Northern Patagonia, Chile Sierra Nevada, California USA Sierra Nevada, California USA Central Colorado, USA Sierra Nevada, California USA Northern California, USA Kananaskis, Alberta, Canada Northern New Mexico, USA Northern New Mexico, USA Ontario, Canada Vancouver Island, Canada Bladen, North Carolina, USA Central Idaho, USA Tasmania, Australia Godina mjerenja Currey 965 Lara, Villalba 993 M. Hughes, R. Touchan, E.Wright Miles and Worthington 998 Brunstein and Yamaguchi 992 A. Caprio E. Fritz Worrall 990 H.Grissino-Mayer, E.Warren T.Swetnam, T. Harlan Kelly and Larson 997 L.Jozsa Stahle, Cleaveland, Hchr 988 Perkins and Swetnam 996 Cook et al. 99 Starost stabala bila je nepoznanica do polovice XX stoljeća. Ozbiljnim proučavanjem počeo se baviti Edmund Sc hum an, asistent A. E. Douglass-a na sveučilištu u Arizoni. On je 957. g. otkrio stablo bora Pinus aristata staro g., što je bio tadašnji rekord. God mladi asistent Donald Currey, dobio je dozvolu da sruši jedno stablo radi izrade doktorske dizertacije i ustanovio da ima g., stoje apsolutni svjetski rekord. Vrsta Pinus aristrata podijeljena je u dvije podvrste, te je podvrsta koja raste u Nevadi i Utah-u klasificirana kao Pinus longaeva, a ona u Arizoni, New Mexicu i Coloradu je ostala Pinus aristata. Slika Pinus longaeva (Utah USA) je najstarije živo stablo koje ima gotovo 5000 g. Slika 2. Ariš u Alta Valmalenco je najstarije stablo Italije, ima preko 000 g. 32

76 Slika 3. Fitzroya Cupressoides u "Humbold State Park" Nacionalnom parku "Los Alerces" preko 000 g. To nisu visoka stabla (do 20 m), a rastu u sušnim predjelima na visini od preko m n.v. U Italiji, kao i u ostaloj Europi stabla ne dozive tako veliku starost, najviše iz razloga stoje tu tisućljećima prisutan antropološki utjecaj. Ipak u Alpama i Apeninima ima grupa stabala izuzetne starosti. Dendrokronološkim metodama evidentirane su starosti nekih šumskih vrsta u Italiji: Vrsta Larix decidua Pin us leucodermis Pinus cembra Pinus laricio Fagus sylvatica Abies alba Picea abies Pinus uncinata Pinus sylvestris Starost god Lokacija Ghiacciaio Ventina (SO) Monte Pollino (CS) Bosco Aleve (CN) Fosso Cupone (CS) Monte Penna (GE) Vallonc Madonna (RC) Paneveggio (TN) Val Troncea (TO) Brusson (AO) Najstarija stabla rastu u graničnim uvjetima u odnosu na nadmorsku visinu, siromašno tlo i reduciranu stanišnu produktivnost. U optimalnim uvjetima vrste dosižu znatno veće dimenzije zbog velikog prirasta, ali ne tako veliku starost, koju je često teško utvrditi zbog truleži ili šupljine u središnjem dijelu stabla. U svijetu je evidentirano 6 vrsta koje mogu doživjeti preko 000 g. U Italiji je ariš najdugovječniji, ali i mnoge ostale vrste dosežu višestoljetnu starost. Enrico L. De Capua, Anna Maria Tor ni a: Pokusi o otpornosti drveta poljskog jasena na napad Hesperophanes cinereus (Villers) Poljski jasen (Fraxinus angustifolia L., F. oxycarpa Gaertn., F. oxiphylla Bieb.) je često smatran varijacijom bijelog jasena (F excelsior), a ponekad i crnog jasena (F. ornus) zbog morfološke sličnosti. Zbog svojih pozitivnih karakteristika (visina preko 30 m, opseg preko 3 m) je vrijedna šumska vrsta. Drvo ovog jasena teže je i tvrde od drveta bijelog jasena. Vrlo je elastično, i zbog te kvalitete upotreblja- Slika 4. Sequoia sempervirens" Humbold State Park" California USA-starost preko 000 g. va se za izradu raznih sportskih rekvizita. U ovom članku autori iznose prve rezultate pokusa otpornosti ovog drveta na napad bioloških agenata, ponajprije insekata ksilofaga, od kojih se ističe vrsta Hesperophanes cinereus (Villers) iz porodice Cerambicidae. Ovaj insekt raširen je u cijeloj južnoj Europi, u mediteranskom bazenu i Aziji. Ima ga u cijeloj Italiji. Odrasli insekt dugačak je 5-23 mm i autori daju njegov opis u svim fazama razvoja. Insekt napada drvo listača, a po nekim autorima napada i četinjače. Prouzrokuje znatne štete, jer ličinka buši hodnike u zoni bijelike. Slika 5. Hesperophanes cinereus odrasli primjerak U svrhu pokusa uzeti su uzorci drva veličine 5x2,5x,5 cm, pravilne strukture i širine godova od oko 7 mm i 2 % vlažnosti. Za pokus su upotrebljene tek izležene ličinke i one stare oko 6 mjeseci. Radi usporedbe stavljeni su i uzorci bukve, hrasta i cera istih dimenzija. Svi uzorci zajedno s ličinkama stavljeni su u komoru na temperaturu od 27 C, s vlagom od %. Aktivnost ličinka kontrolirana je i evidentirana. Poslije 60 dana nanošenja mladih ličinka na drvo evidentiranje progresivni razvoj hodnika, a što se tiče velikih ličinka za manje od 5 dana primijećeni su tragovi oštećenja. 322

77 Pokusi otpornosti poljskog jasena na napad ksilofagnog parazita H. cinereus pokazuju da ta vrsta "nije otporna". Uzorci jasena najčešće su potpuno razoreni, hrasta malo manje, a bukve najmanje. Aktivnost ličinka, a posebice mladih, uočena je na uzorcima iz raznih pozicija debla, pa tako i na onima iz osrženog dijela blizu središta stabla. Zbog apetita gusjenica na drvo poljskog jasena uzorci su prikladni za laboratorijski uzgoj insekta, što će omogućiti daljnja istraživanja otpornosti ostalih vrsta drveća. Antonella P u d d u, Tiziana A n n e s i, Emma M o t - t a, Federica della R o v e r e: Mogućnost biološke borbe protiv gljive Heterohasidion Annosum Autori u članku opisuju mogućnost biološkog suzbijanja gljive Heterohasidion annosum, koja svojim djelovanjem pospješuje starenje i slabljenje vitalnosti pinije (P. pinea) u parku kod Castel Fusana. 323

78 Pinije kod Castel Fusana predstavljaju jednu od najstarijih formacija na tirenskom priobalju nadomak Rima. To je oko 000 ha površine posebne vrijednosti s vegetacijskog, faunističkog i arheološkog značaja, koja bi trebala postati prirodni rezervat. U posljednje vrijeme, posebice nakon požara u g uočeno je ubrzano starenje, propadanje i rušenje stabala. Ta situacija omogućila je širenje gljive Heterobasidion annosum koja uzrokuje truljenje korjenovog aparata, stoje potencirano zbog biološki oslabljenih stabala. Mnoga stabla sama su se srušila, a mnoge druge bilo je potrebno ukloniti zbog sigurnosti. U tim okolnostima bilo je potrebno ograničiti širenje gljive kojoj su panjevi ostavljeni na licu mjesta idelalan supstrat. Izbor metode borbe protiv gljive u ovakvom značajnom ekosustavu je vrlo delikatan. Kemijska borba je učinkovita, ali negativno djeluje na ostale elemente ekosustava. Iz tih razloga prioritet je dan biološkoj metodi uz upotrebu gljive Pheliopsis gigantea (Fr) Jülich, Basidiomicetes iz porodice Corticiaceae, uzročnika bijele truleži kod sirovog drva, koji je trofički antagonist gljivi H. annosum. U tu svrhu može se upotrebljavati i komercijalni preparat Rotstop, koji još nije registriran u Italiji. Primjena takvog preparata u umjetnim kulturama namijenjenim za sječu prihvatljiva je, ali kad se radi o ekosustavima koji su pod obveznom zaštitom, preporuča se posvetiti pozornost punu opreza. Zbog toga su provedena istraživanja u kontroliranom ambijentu, da bi se ustanovila mogućnost uporabe ove gljive u borbi protiv H. annosum. U laboratoriju su uzgojene kulture gljive koje su pomoću leđne pumpe nanošene na panjeve borova. Primjena gotovog preparata Rotstop, kao i kultura gljive P. gigantea iz laboratorija, dali su dobre prve rezultate u zaštiti stabala pinije na lokaciji Castel Fusana, ali je potrebno obavljati daljnja istraživanja na većem broju uzoraka radi provjere primjenjivosti u raznim uvjetima. Ignazio Monteleone, Steven Groot, Karine Tesnier, Piero Belletti: Sjemenski i rasadničarski problemi hrasta plutnjaka Hrast plutnjak (Quercus suber L.) je tipična mediteranska vrsta rasprostranjena na površini od preko 2 mil. ha. Od ukupne površine otpada na Portugal 33 %, Španjolsku 23 %, Alžir 2 %, Italiju 0 %, Maroko 9 %, Tunis 3 % i Francusku %. U Italiji je plutnjak uglavnom zastupljen na Sardiniji te manje na Siciliji, Calabriji, Laciju i Toskani. U posljednje vrijeme značajno je povećan interes za hrast plutnjak radi velike tražnje pluta za razne uporabe, te ekološke vrijednosti vrste kao elementa mediteranske vegetacije u prirodnom i ruralnom okružju. Jedan od glavnih problema sastojina plutnjaka je njihova starost, a za pomlađivanje tih sastojina mladim Slika 8. Hrast plutnjak Slika 9. Sušenje žireva plutnjaka poslije berbe sadnicama osjeća se pomanjkanje kvalitetnog sadnog materijala. Uporaba sadnica iz rasadnika obilježena je teškoćom, zato što sadnice uzgojene od sjemena koje klija neposredno nakon berbe (kasno ujesen) dosegnu prevelike dimenzije prije razdoblja optimalne sadnje (sljedeća jesen). Odgoda sijanja sjemena za nekoliko mjeseci onemogućena je slabom mogućnosti očuvanja žireva zbog gubitka sposobnosti klijavosti u relativno kratko vrijeme i dehidracije pri normalnim i relativno niskim temperaturama (stoje česta pojava i kod žireva ostalih hrastova, a manje kod lužnjaka). Daljnji problemi vezani su za neujednačeno spavanje sjemena i kod optimalnih uvjeta, što otežava ujednačenu klijavost. Spavanje sjemena može se eliminirati stratifikacijom žira u uvjetima povećane vlažnosti i niske temperature. Europska zajednica financirala je projekat kojega je koordinirao Fakultet sveučilišta iz Torina. 324

79 Sjeme plutnjaka bere se na klasičan način sa zemlje ili pomoću postavljenih cerada. Klijavost sjemena ubranog pomoću cerada malo je veća od onoga skupljenog sa zemlje (97 % / 87 %). Obavljena su istraživanja ponašanja sjemena u raznim uvjetima, pri promjeni temperature i vlage, što je omogućilo korisna saznanja. Žirevi plutnjaka imaju reduciranu i neujednačenu razinu spavanja (zbog embrionalne nezrelosti) te stratifikacija daje lagani porat klijavosti. Stratifikacija na 0 C s 2 % vlage uz primjenu supstrata u razdoblju od 42 dana daje dobre rezultate. Klijavost žira ostaje nepromije- njena i nakon 9 mjeseci, a ta su svojstva nepromijenjena i do jedne godine. Čuvanje žireva na višoj temperaturi (npr. 5 C) i manjoj vlažnosti (npr. 34 %) ne daje dobre rezultate. Žirevi koji se drže na temperaturi nižoj od 0 C trpe oštećenja od smrzavanja. Uporaba vrećica od polietilena uz kontroliranu temperaturu i vlagu omogućuje očuvanje klijavosti sjemena do vremena koje je optimalno za sjetvu. Frane Grospić dipl. ing. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI INTERLAUB MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE O BJELOGORIČNOM DRVU U OFFENBURGU - NJEMAČKA U VREMENU OD U Offenburgu (Baden-Württemberg) 9. studenog 200. godine, održano je redovito godišnje sada već 50. međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u organizaciji Udruge pilanara i drvne industrije Baden - Württemberg. Mr. sc. Josip D u n d o v i ć, dipl. ing. šum. - savjetnik i Darko B i šćan, dipl. ing. šum. - komercijalist, Direkcija "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Jurica Tomljanov i ć, dipl. ing. šum. - upravitelj Uprave šuma Senj, Stjepan Kovačević, dipl. ing. šum. - rukovoditelj Komercijalnog odjela Uprave šuma Bjelovar te Marijan Kofer, dipl. ing. šum. - GIU CROATIADRVO Zagreb. Pozvani su kao predstavnici Hrvatske od Udruženja pilanske i drvne industrije Baden Württemberg, utemeljitelja ovog savjetovanja. Sudjelovanje naše delegacije poželjno je i potrebno, jer hrvatska proizvodnja, prerada i trgovina tvrdim bjelogoričnim drvom zauzima značajno mjesto u europskim razmjerima. Na Interlaub 200. došli su predstavnici iz Francuske, Belgije, Švicarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske, te predstavnici ministarstva, šumarstva, pilanske i drvne prerade, proizvođača furnira, građevinske stolarije, parketa, namještaja i dijelova namještaja, konzalting poduzeća, trgovine - dakle lanca proizvodnje (sirovina - prerada - finalna proizvodnja - trgovina i konzalting za tvrdo drvo bjelogorice) iz Europe. Na savjetovanju su bili iznijeti referati:. Tržište bjelogoričnog drva s Francuskog i Europskog stajališta gospodin Rene Maechler, potpredsjednik francuskog udruženja pilanara i glasnogovornik Udruženja, potpredsjednik europskog udruženja pilanara 2. Aktualni događaji na tržištu bjelogorične oblovine - gospodin Klaus Hummel, predsjednik udruženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg i glasnogovornik za bjelogorično drvo 3. Aktualno stanje tržišta oblog i piljenog bjelogoričnog drva u Njemačkoj - gospodin W. Koope, glasnogovornik Udruženja pilanske i drvne industrije Sjever 4. Aktualni izgledi i tržni zahtjevi u izvozu bjelogoričnog drva u Aziju - gospodin K. P o z, glasnogovornik za bjelogorično drvo Austrije U ovom dijelu, kao i na prethodnim savjetovanjima, podnijeto je i zajedničko izvješće "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i GIU CROATIADRVO o stanju i kretanjima proizvodnje i tržišta bjelogoričnog drva u Hrvatskoj. Referat je podnio g. Marijan Hofer. U drugom dijelu savjetovanja, moderator Dr. Brucker, ravnatelj Udmženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg, usmjerena je rasprava na sljedeće teme:. Certificiranje šuma, korišteni sustavi PEFC i FSC, sukobi između ova dva sustava, produžetak certifikata na proizvodni lanac do krajnjeg korisnika, 2. Zašto izostaju investicije u sektoru prerade drva u EU, a pojačano se premještaju u istočno-europske države, 3. Kako uskladiti nesklad između šumarske ponude oblovine u svim napadajućim kvalitetama i vrstama 325

80 drva s ograničenim traženjima kupaca piljene grade i izrađenih sortimenata definirane kvalitete, dimenzija i vrste drva, te kako to sve uskladiti i u cijenama radi očuvanja konkurentnosti. U raspravi je sudjelovao veći broj sudionika s postavljenim pitanjima, a odgovor su pokušali dati predstavnici pojedinih zemalja i njihovih udruženja te institucija: g. B. Cullier, Francuska, voditelj marketinga Nacionalnog ureda za šume (ONF), Strasbourg, K. Hummel, Njemačka, predsjednik Udruženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg i glasnogovornik za bjelogorično drvo, M. Joos, Njemačka, voditelj referade za drvo u Ministarstvu za prehranu i poljoprivredno područje - Baden - Württemberg - W. Koppe, Njemačka, glasnogovornik Udruženja pilanske i drvne industrije Sjever, - R. Moechler, Francuska, glasnogovornik za bjelogorično drvo - Francuska i Europa, potpredsjednik Europskog udruženja pilanara (EOS) K. Po Iz, Austrija, glasnogovornik za bjelogorično drvo Austrije, - R. Schafroth, Švicarska, glasnogovornik za bjelogorično drvo Švicarske g. Hess, Švicarska, vlasnik poduzeća za preradu drva, investitor u Rumunjskoj, M.Hofer ij. Dundović, Hrvatska, predstavnici u ime šumarstva i prerade drva iz Hrvatske. Rasprava je bila vrlo živa i svrsishodna s naglascima na moguća rješenja. Iz rasprave se po temama mogu naglasiti sljedeća razmišljanja i stajališta: certifikacija je pokrenuta radi zaštite tropskih šuma od krčenja i premošćivanja bojkota uvoza drva iz tih šuma, uslijed pojačanih pokreta za očuvanjem prirode certifikacija je nametnuta šumarstvu u cijelom svijetu, u Europi su aktualni FSC (južnoamerički i engleski) i PEFC (srednjeeuropski) sustavi među kojima vladaju interesni sukobi i međusobno nepriznavanje, većina zemalja Europe, a u tome sve članice EU, podržavaju sustav PEFC jer se smatra prikladnijim i jeftinijim za europske uvjete, i Hrvatska je podržala sustav PEFC, ali je započeto certificiranje po sustavu FSC jer su to tražili kupci; oko ovog je bilo dosta rasprave nakon našeg obrazloženja da moramo udovoljiti željama kupaca (Falijana); rečeno je da kao kandidati za ulazak u EU moramo i djelom pokazati da smo spremni i provoditi dogovore članica EU i odlučnije se suprostaviti pritisku FSC; izrečena je i zanimljiva tvrdnja da Ad.. Certifikacija zemlje bez vlastite sirovine (Italija) podržavaju FSC sustav, što upućuje na jaču marketinšku aktivnost ovog sustava i jaču financijsku moć od PEFC sustava, certifikacija šuma mora se produžiti kroz cijeli proizvodni lanac za drvo u bilo kojem obliku prerade i iskorištavanja, čime će se ispuniti smisao i svrha certifikacije, jer osim ponude i potražnje na tržištu je važno i povjerenje. prema podacima UN ECE, sredinom 200. godine certificirano je šuma: po FSC Švedska - 43 % Poljska -6% Hrvatska -0% Ujed. Kraljevstvo - 4 % Ostale zemlje Europe - 6 % SAD -2% Ostali -9% Sveukupno oko 9,5 mil. ha po PEFC Finska Norveška Njemačka Švedska Austrija - 60 % - 23 % - 2% -4% - % Sveukupno oko 36,8 mil. ha Ad. 2. Premještanje proizvodnje u istočno-europske zemlje i smanjivanje ulaganja u proizvodnju u matičnim zemljama Zapadne Europe Uz već rečeno u pojedinim referatima, u raspravi su iznijeti elementi motivacije za investiranje u Rumunjskoj na primjeru kojeg je izlagao gospodin Hess iz Švicarske: njegov holding ima 6 tvrtki u Francuskoj i tvrdi da bez Rumunjske ne bi mogli opstati u sljedeće 3 godine, u Rumunjskoj je investirao u pilanu, proizvodnju furnira, ploča, lameliranih elemenata i oplemenjenih dijelova iz drva za automobilsku industriju (kaže da u Rumunjskoj radi zaposlenih za automobilsku industriju Mercedes), - za Rumunjsku se odlučio jer ima obilje sirovine i dobru stručnu radnu snagu uz nisku cijenu rada; smatra da treba ispuniti sljedeće uvjete za uspješno poslovanje u Rumunjskoj: Njemačko vodstvo - koje tamo živi i zna jezik Rumunjski partner s vezama s Vladom - stranci nemaju šansi rješavati administrativne probleme puno kapitala - morate imati vlastitu vodu, struju, velike zalihe rezervnih dijelova. Onaj tko ima dobar projekt s visokovrijednim proizvodima i puno kapitala, može uz navedene uvjete uspješno poslovati u Rumunjskoj. 326

81 Ad. 3. Nesklad ponude oblovine i potražnje prerađenih proizvoda u smislu kakvoće i cijena, te uporabljivosti neodgovarajućih dijelova drva i vrsta drva Ova tematika zahvatila je pitanja vrlo širokog spektra, kao stoje npr. crveno srce kod bukve, pojmovi "nisko - visoko vrijedno" drvo, uklapanje dijelova drva s "greškama" - kvrge i si. u konačni proizvod, pojam "greška" drva ako je ono inače zdravo, kako iskoristiti što više drvne mase i si., kako primjereno uskladiti cijene sirovine s cijenama iz njih dobivenih tržišno traženih proizvoda. U raspravi na tu temu, koja je bila vrlo snažno poticana i iz publike, može se naglasiti: - velika je vlastita pogreška proglasiti i upotrebljavati iraz "nisko vrijedno" drvo, "kost nije meso - ali kvrga je drvo" (Polz, Austrija) - bilo bi dobro kada bi mogli od stabla uzeti samo ono što nam odgovara a ostatak ostaviti da raste, no kako to nije izvedivo onda treba: naći kupce za sve Sortimente - ali uz pravu cijenu, povećati potrošnju i preradu usitnjavanjem u ploče i druge proizvode - iz sirovine koju "naizgled" tržište ne traži, povećati potrošnju u proizvodnji energije u zamjenu za skupo plaćenu naftu (korištenje biomase), sortiranje šumskih sortimenata prema namjeni uz adekvatne cijene, povećati cijene izrazito traženog drva i sortimenata da bi se moglo sniziti cijene manje traženih sortimenata, nastojati dugoročnije dogovarati sječu i proizvodnju, te preradu prema tržnoj potražnji a ne proizvoditi neovisno o tome treba li ili ne treba tržište takvu robu, cijene oblovine u osnovi mogu se izvesti samo iz međunarodno važećih cijena piljene građe, srednim kontaktima iskazivali svoj interes i na poslov nom planu, Nastup predstavnika iz Hrvatske, kako u izvještajnom dijelu, tako i u raspravi, ugodno je primljen od vodstva savjetovanja i brojnih nazočnih koji su nepo- Ostali dojmovi: Zaključak: treba raditi na promociji i edukaciji korisnika i kupaca proizvoda iz drva; u tu svrhu se organiziraju razne manifestacije ("tjedan drva i si.") a formiraju se i fondovi za unapređenje prodaje drva, iz šumarstva i iz drvne industrije, na temelju prodanog m 3 robe, potrebno je promovirati ideju "NATUR - PUR" - u slobodnom prijevodu "ČISTA PRIRODA", jer smo kroz industrijsku preradu ali i supstitute za drvo dovedeni u situaciju daje dobro samo ono drvo koje je najsličnije plastičnoj masi, drvo je u mnogim segmentima istisnuto drugim materijalima, što predstavlja značajne teškoće plasmana nekih sortimenata npr. bukovih pragova, koji u velikoj mjeri rješavaju pitanje uporabe bukve s crvenim srcem a gotovo su nestali iz potražnje. Na kraju je uz ostalo po ovoj temi, koja sama po sebi može biti dostatna za dugotrajne rasprave, gospodin Koppe izrekao misao koja odgovara težini ove problematike: "onaj tko riješi ove probleme - riješio je za budućnost najveće probleme šumarstva i prerade drva". Pilanarima je upućen savjet: - nužna je promjena strukture proizvodnje, - potreban je kontakt s arhitektima, - nužna j e izobrazba p i anara, - potrebna je hrabrost i disciplina u ostvarivnju zacrtanih ciljeva. Idući sastanak "Interlaub 2002." održat će se u Offenburgu drugog petka u studenom godine. Vrlo uspjeli konkretni nastup predstavnika iz Hrvatske treba produbiti u razne oblike suradnje i umrežavanje hrvatskog šumarstva i prerade drva u europske tokove, udruženja i si. Upućenost na izvoz drva i proizvoda od drva zahtijeva od nas ne samo trgovačko i konkurentsku prisutnost već i ono u kreiranju politike i struke u području stvaranja propisa, normi i si. - što sve djeluje i na naše poslove i perspektive u našim djelatnostima. Posebice se nameće potreba našeg djelovanja u skladu s propisima i mjerama članica EU, čime se i djelotvorno potvrđuje naša želja i namjere što skori - jeg članstva u EU. Na očekivanom nastupu iduće godine bilo bi uputno nastupiti s problemskim referatom i u raspravi. Marijan Hofer, dipl. ing. šum. mr. se. Josip Dundović, dipl. ing. šum. 327

82 NOVI DOKTORI ZNANOSTI Dr. se. Sanja Perić, dipl. ing. šum., obranila je 9. prosinca 200. godine disertaciju pod naslovom "Šumsko-uzgojna svojstva različitih provenijencija hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Hrvatskoj". Time je stekla akademski stupanj doktora znanosti u području biotehničkih znanosti, polje šumarstvo. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Joso Vukelić (predsjednik), prof. dr. sc. h. c. Slavko Matić (mentor) i dr. se. Joso Gračan (član). Sanja Perić rođena je 6. kolovoza 966. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Ivanskoj, a srednju pedagošku u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u Bjelovaru. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 985. godine. Diplomirala je 990. godine iz kolegija pedologija, te stekla naziv diplomirani inženjer šumarstva. Iste godine zapošljava se kao pripravnik u poduzeću "Hrvatske šume", p.o. Zagreb u Upravi šuma Bjelovar. U Direkciji istog poduzeća volontira četiri mjeseca tijekom 99. godine, a u travnju 992. godine zapošljava se na radnom mjestu revernika u Šumariji Jastrebarsko, Uprava šuma Karlovac. Od lipnja 997. godine do listopada 998. godine zaposlena je u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Upravi za šumarstvo i lovstvo, kao viši savjetnik za zaštitu šuma, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo. Od 998. radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog instituta, Jastrebarsko, najprije kao asistent, a od 8. siječnja godine u istraživačkom zvanju viši asistent. Dr. se. SANJA PERIC Za vrijeme rada u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, upisala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski studij iz kolegija Silvikultura. U siječnju 998. godine obranila je magistarski rad pod naslovom: "Njega i obnova u strukturno i ekološki narušenim zajednicama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu". Upisana je u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod brojem Sudjeluje u znanstvenoistraživačkom radu kao suradnik na više projekata, a u novom istraživačkom razdoblju samostalno radi na dva zadatka. Sudjelovala je u radu više domaćih i inozemnih znanstvenih skupova, u radu IUFRO sekcije za rasadničku proizvodnju u Italiji 200. godine, IUFRO savjetovanju o hrastovima OAK 2000, te u EUFORGEN sekciji za socijalne listače u Norveškoj 200. godine. Sudjelovala je na kraćim stručnim ekskurzijama u Austriji, Italiji i Sloveniji. Samostalno i u koautorstvu do danas je objavila 6 radova. Koautor je poglavlja "Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske" u knjizi "Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite". Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, IUFRO sekcije za rasadničku proizvodnju, EUFORGEN sekcije za socijalne listače, te sudjeluje u radu Povjerenstva za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Perić, S., 998: Istraživanje sastojina hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u fazi pomlatka u pokupskom bazenu. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 9-29, Zagreb. Perić, S., 998: Njega i obnova u strukturno i ekološki narušenim zajednicama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu - Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Popis objavljenih radova Perić, S., 999: Prorede u srednjodobnim i starim sastojinama hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u pokupskom bazenu. Rad. Šumar. inst. 34 (2): 77-0,Zagreb. Brundić,D., S. Čurlin, M. Deur,I. Jardas,M. Kerovec, S. Lupuret-Obradović, M. Mrakovčić,T. Nikolić, S. Perić, H.Pintarić, J. Radović, N. Tvrtković, 999: Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske -

83 Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. Perić, S., S. Orlić, 2000: Utjecaj krupnoće sjemena crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na preživljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 27-39, Jastrebarsko. Perić, S., J. Gračan, B. Dalbelo-Bašić, 2000: Flushing variability of pedunculate oak (Querem robur L.) in the provenance experiment in Croatia. Glas. šum. pokuse 37: , Zagreb. Orlić, S., S. Perić, M. Ocvirek, 2000: Razvoj korjenovog sustava stabala u kulturi osnovanoj u ljetnoj sadnji sadnicama obložena korjena. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 7-26, Jastrebarsko. Perić, S., 200: Prvi rezultati o produkciji drvne mase u pokusu provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama - znanstvena knjiga, , Zagreb. Perić, S., B. Dalbelo-Bašić, J. Gračan, A. Jazbec 200: Applying Survival Analysis for Estimating and Comparing Flushing Time Variability, 23 rd Int. Conf. Information Technology Interfaces ITI 200, June 9-22, 200, Pula, Croatia, Perić, S., 200: Šumsko-uzgojna svojstva različitih provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj - doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Gračan, J., M. Ivanković, D. Slade, S. Perić, I. Pilaš, 200: The First Results of Beech International Provenance Test in Croatia, poster, Escherode, Njemačka, lipanj, Orlić, S., S. Perić, 200: Pokus provenijencija sitkanske smreke (Picea sitehensis (Bong.) Carr.) u okolici Bjelovara. Rad. Šumar. inst. 36 (): 33-43, Jastrebarsko. Orlić, S., S. Perić, 200: Rezultati istraživanja njege mladih kultura američkog borovca (Pinus strobus L.) proredom na bujadnicama i vrištinama, Rad. Šumar, inst., u tisku. Orlić, S., S. Perić, 200: Rezultati istraživanja njege mladih kultura američkog borovca (Pinus strobus L.) proredom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama - znanstvena knjiga, , Zagreb. Perić, S., J. Gračan, 200: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače, Šumarski list 9-0, , Zagreb. Perić, S., J. Gračan, 200: Success and production of stemwood in 6 provenances of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Croatia. Poster na Savjetovanju Nursery production and stand establishment of broad - leaves to promote sustainable forest management, , Rome. Joso Gračan Dr. sc. VALENTIN ROTH Dr. sc. Valentin Roth, dipl. ing. šum., uspješno je 2. travnja godine obranio disertaciju pod naslovom "Različita svojstva hrasta lužnjaka (Quecus robur L.) iz sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske u rasadniku i šumskoj kulturi", te stekao akademski stupanj doktora znanosti u području biotehničke znanosti, polje šumarstvo. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom prof. dr. sc. Zvonko Seletković, predsjednik, prof. dr. sc. Slavko Matić (mentor) član i dr. se. Joso Gračan, član. Valentin Roth je rođen 8. veljače 953. godine u Pakracu, gdje je završio i osnovnu školu. Srednju školu (elektro-smjer) završio je u Daruvaru, 97. godine. Nakon završetka vojnog roka zaposlio se u INI i JUGOLINIJI, gdje je radio 4 godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 977/78. akademske godine. Diplomirao je kao prvi student svoje generacije 98, obranom diplomskog rada pod naslovom "Odnos planinskog bora (Pinus mugo var. mughus Scop.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) prema svjetlu u nekim ponikvama na području Velebita". Nakon završetka studija kraće je vrijeme radio na poslovima uređivanja šuma u IRC - Birou za pro- 329

84 jektiranje, Banja Luka. U Šumarskom institutu Jastrebarsko, zaposlenje od. veljače 983. godine. Nakon završetka pripravničkog staža i položenog stručnog ispita raspoređen je na poslove i zadatke stručnog suradnika u Odjelu rasadničke proizvodnje. Poslijediplomski studij iz kolegija Silvikultura upisao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 984. Kao dragovoljac sudjeluje u domovinskom ratu 99/92 gdje je pohvaljen, odlikovan, nositelj je Spomenice , stekao je čin poručnika Hrvatske vojske. Magistarski rad pod naslovom "Neka svoj'stva sjemena i sadnica hrasta lužnjaka (Querem robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske" obranio je 4. veljače 999. godine. Nakon obrane magistarske radnje izabran je u istraživačko zvanje asistent i raspoređen na poslove i zadatke istraživača u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma. Upisan je u registar istraživača koji vodi Ministarstvo znanosti i tehnologije pod brojem Suradnik je na projektu "Obnova i zaštita šumskih ekosustava", temi trajne is- traživačke djelatnosti "Unapređenje proizvodnje i uzgoja šumskih kultura". Ova istraživanja financira Ministarstvo znanosti i tehnologije. U okviru programa znanstvenoistraživačkog rada za razdoblje , koji financiraju "Hrvatske šume", d.o.o Zagreb voditelj je dva zadatka u projektu, potprojektu 2, a odnose se na unapređenje dorade sjemena i rasadničke proizvodnje listača i četinjača i istraživanje uspijevanja hrasta lužnjaka iz različitih sjemenskih jedinica. Sudjelovao je na više domaćih i stranih skupova u zemlji i inozemstvu, od kojih ističemo IUFRO - savjetovanje o genetici i uzgoju hrastova (OAK 2000) koje je održano u Zagrebu godine, s referatom na znanstveno-stručnom skupu Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, koji je održan na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 0. i. travnja Samostalno i u suautorstvu objavio je 8 radova. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Sekcije asistenata društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika. Sever, S., V. Golja, D. Horvat, V. Roth, 984: Energetska kontrola transportnog uređaja za doziranje treseta na liniji Paperpot. Mehanizacija šumarstva -2, , Zagreb. Orešković, Ž., V. Roth, 986: Odjel rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta Jastrebarsko. (Poster), IUFRO 8. Kongres, Ljubljana. Orešković, Ž., V. Roth, 988: Rasadnička proizvodnja Šumarskog instituta Jastrebarsko. Rad. Šumar. inst. 75, , Jastrebarsko. Orešković, Ž.,V. Roth, R. Maradin, 993: Proizvodnja šumskog sadnog materijala u rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko. Rad. Šumar, inst.. Vol. 28 (/2) , Jastrebarsko. Orešković, Ž., V. Roth, 999: Proizvodnja šumskog sjemena u Hrvatskoj. IUFRO Division 3, RGs: Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjene tehnologija na kraju stoljeća. (Poster-izlaganje) Opatija Popis objavljenih radova Roth, V. 999: * Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka (Querem robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske. (* Skraćeni oblik dijela magistarskog rada obranjenog na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, dana 4. veljače 999. godine). Rad. Šumar. inst. 34 (2): 53-76, Jastrebarsko. Roth, V. 2000:. Prilog poznavanju dorade sjemena običnog bora (Pinus silvestris L). Rad. Šumar, inst. 35 (2): 5-6, Jastrebarsko. Roth, V. 200: Neka svojstva sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) 0 iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Znanstvena knjiga, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb; , Zagreb. Joso Gračan 330

85 ZAŠTITA PRIRODE Kukavica je naša selica stanarica koja boravi u Hrvatskoj od travnja do rujna. U jesen odlazi na zimovanje u Afriku sve do njenog juga. Iako je rasprostranjena diljem Hrvatske, rijetko je opažamo u prirodi. Najčešće smo upozoreni njenim vrlo prepoznatljivim glasom "kuk - kuu" daje negdje u našoj blizini, najčešće u krošnjama drveća, ali teže je opažamo. Poznata je i po svojoj prilagodbi da ne pravi vlastito gnijezdo i ne sjedi na svojim jajima. Zabilježeno je više od 50 vrsta ptica pjevica diljem svijeta u čija gnijezda nese svoja jaja. I to da u svakom gnijezdu snese po jedno jaje. Jaja su razmjerno mala, prema veličini tijela kukavice, otprilike kao vrapčja, a snese oko 2 jaja. Tijekom gniježdenja zapazio sam mladunče kukavice u gnijezdima bijele pastirice i trstenjaka cvrkutića. Kronologija jednog opažanja bila je sljedeća: KUKAVICA (Cuculus canorus L.) - 6. lipnja pronašao sam gnijezdo velikog trstenjaka s tri jaja - 3. srpnja izlegla su se tri ptića ijedno novo jaje (kukavičje ) - 0. srpnja u gnijezdu samo jedan ptić i to mlada kukavica, koja je izbacila iz gnijezda ptiće svoga domaćina. Golišavi mladunci kukavice uz agresivnost (izbacuju jaja ili mladunče ptice domaćina) su i vrlo proždrljivi. Odrasla kukavica hrani se insektima i dlakavim gusjenicama (gubara glavonje, zlatokraja, četnjaka) koje druge ptice izbjegavaju zbog toksičnih dlačica koje izazivaju žarenje i svrbež u kljunu i grlu ptica. Kukavica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. Slika. Golišavi ptić kukavice, koji je izbacio iz gnijezda mladunčad svoga domaćina Slika 2. Odrasla kukavica 33

86 IZ ŽIVOTA I RADA STUDENATA ŠUMARSTVA OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE Cvjetni trg, 2. i 22. travnja Ekološka sekcija Studentske Udruge Šumarstva, sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, aktivno se uključila u ovogodišnju manifestaciju obilježavanja Dana planeta Zemlje. U organizaciji Zelene akcije i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, ekološkim je udrugama pružena prilika da se predstave kroz svoje programe i ciljeve te da upozore građanstvo na probleme koje smatraju aktualnima. Osnovni ciljevi naše udruge bili su: skrenuti pozornost na činjenicu daje ekologija sastavni dio šumarske znanosti (i struke!), prezentirati šume i šumarstvo Hrvatske (koliko je bilo moguće s obzirom na vremenska i prostorna ograničenja) te, nama možda i navažnije, ispitati poznavanje šum(ar)ske problematike i javno mnijenje. Za ovu je prigodu Ekološka sekcija pripremila materijale prezentirane na štandu i četiri panoa (postavljeni na Cvjetnom trgu u Zagrebu) koji su sadržavali osnovne podatke o šumama, organizaciji šumarstva, po- šume itd.. Na štandu smo dijelili edukativne letke (o Parku prirode Medvednica, o požarima, te "komentare" na pitanja postavljena u anketi). Svojim stručnim savjetima profesori i asistenti Šumarskog fakulteta pomogli su izradu materijala, dok su stručnjaci Hrvatskih šuma pružili relevantne informacije te donirali promotivne materijale. Uz štand i panoe "dežurali" su studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su zainteresiranim posjetiteljima pomagali u pronalaženju informacija te provodili pripremljenu anketu. Anketa je trebala pokazati informiranost (poznavanje trenutnog stanja Slika 2. Anketa (Foto: O. Livada) Slika. Štand i dio panoa u Preobraženskoj ulici (Foto: I. Mahnić) vijesti, aktualnim procesima (reorganizacija Hrvatskih šuma, Nacionalna šumarska politika i strategija, novi Zakon o šumama), flori i fauni šuma, zaštiti prirode, iskorištavanju šuma itd. Poseban pano posvećenje požarima koje smo istakli kao jedan od većih problema u šumarstvu, a koji je u izravnoj vezi sa širom javnošću (glede prevencije, pojave pa i gašenje požara). Na štandu su bile izložene i neke od publikacija kao npr. Šume u Hrvatskoj, časopisi Šumarski list i Hrvatske Slika 3. Informativni pano (Foto: I. Mahnić) 332

87 šuma i osnovnih principa šumarstva) ispitanika te njihove vizije budućnosti gospodarenja i zaštite šuma u Hrvatskoj. Posebno su nas zanimali njihovi komentari i "pitanja koja bi postavili šumarima". 85 % ispitanika smatra da nije dovoljno informirano o stanju šuma u Hrvatskoj - čija je odgovornost da ih o tome informira? Vjerojatno je upravo zbog te neinformiranosti čak 50,8 % ispitanika odgovorilo da bi trebalo zakonom zabraniti sječu u gospodarske svrhe! 83,7 % nikada nije čulo za pojam potrajno gospodarenje šumama i smatra da bi nakon bilo kakve sječe trebalo provoditi pošumljavanje (načelo: dvije nove sadnice za svako srušeno stablo) dok prirodnu regeneraciju smatra nedostatnom i lošom (???). 89,3 % njih odgovorilo je da gospodarske šume u Hrvatskoj propadaju te da je Hrvatska (u odnosu na Europu) ekološki srednje očuvana zemlja, ali da joj u zadnje vrijeme sve više prijeti opasnost od uništenja prirodnih bogatstava, te da bi zamjenom drva umjetnim materijalima većim dijelom riješili problem očuvanja šuma. 4, % ispitanika, nakon popunjene ankete, zapisalo je svoje komentare i pitanja šumarskoj struci, što dokazuje velik interes javnosti. Mi smo njihove komentare podijelili u dvije grupe: Zahtjevi:. Želimo više informacija; edukativnih emisija na TV-u!-2,6% 2. Čuvajte naše šume! - 9,3 % 3. Koliko posječete toliko i posadite; organizirajte javne akcije pošumljavanja- 3,6 % Pitanja:. Zašto "loše" postupati sa šumom?; zašto sječete šume?-9,3% 2. Razna stručna pitanja - 20,4 % 3. Zašto izvozite poluproizvode - 5,7 % Nakon što su ispitanici popunili anketni listić, dali smo im da pročitaju komentare na neka od pitanja iz ankete. Zatim smo im postavljali pitanja u smislu: da li smatrate da su vam ove nove informacije korisne, da li smatrate da vas se one tiču, itd. Rezultat: 86,3 % ispitanika odgovorilo je pozitivno na naše upite. Rezultati ankete, ali i cijele manifestacije, dokazali su našu pretpostavku da je javnost vrlo zainteresirana za pitanje šuma i brigu o njima, a istodobno slabo (pogrešno?) informirana, čime su stvoreni idealni uvjeti za međusobno nerazumijevanje i ishitrene osude. Konkretni dokaz tome često je pitanje koje su ispitanici upisivali u ankete: "Zašto nerazumno siječete šume?". Gubitak povjerenja u šumarsku struku trebao bi nas zabrinuti i potaknuti da razmislimo o odnosu prema zainteresiranim skupinama (uostalom, one imaju sve veći utjecaj na to što će se događati sa šumama i šumarstvom!). Prema našem mišljenju, odnosi s javnošću i edukacija moraju biti jedan od prioriteta struke u budućnosti (što je naglašeno i u nacrtu Nacionalne šumarske strategije i politike). To je odgovornost struke, ako već ne prema javnosti, onda prema onome što najviše cijenimo - našim šumama. Autori: Ana Željezić i Ivan Mahnić, studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentska Udruga Šumarstva (sof@hrast.sumfak.hr) Svetošimunska 25, Zagreb IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OD TRGA MAZURANICA DO SV JURE I NATRAG - stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva - ogranak Zagreb na područje Dalmacije Stručna ekskurzija HŠD - Ogranak Zagreb na područje Dalmacije organizirana je s ciljem upoznavanja problematike gospodarenja u Upravi šuma Split (Šumarije Sinj, Makarska i Šibenik). Ekskurzija je trajala od 2. do 4. travnja (nedjeljautorak), a odazvalo se 29 članova i gostiju. Sudionike je pratilo lijepo vrijeme i dobro raspoloženje. Točan polazak u 7 h, kratko zadržavanje u motelu "Borje" u Korenici, obećavali su točno pridržavanje "programa ekskurzije", a sastavio ga predsjednik ogranka dipl. ing. Herbert Krauthaker sa suradnicima (koji nažalost zbog zauzetosti nije putovao). Nakon duge vožnje uz obalu Peručkog jezera, kroz područje šumarije Sinj, stigli smo do brane na jezeru 333

88 gdje nas je dočekao upravitelj šumarije Sinj, kolega Vlatko K utero vac dipl. ing. sa suradnicima. Nakon dobrodošlice, upravitelj je u opsežnom izlaganju predočio sve aktivnosti koje se tijekom godine posebice provode u toj velikoj šumariji, na podizanju, uzgajanju i zaštiti šuma. Velike probleme predstavlja obrana od šumskih požara i saniranje šteta. Tijekom razgovora razvila se opširna rasprava. Slika. O gospodarenju, točnije zaštiti šuma sinjske šumarije govorio nam je dipl. ing. Vlatko Kuterovac, upravitelj šumarije (Foto: A. Frković) Nakon prigodnog ručka u šumarskom objektu kod brane, domaćini su nam nazdravili, te uz pjesmu i gitaru kolege dipl. ing. Davora Kapeca, nastavilo se druženje. Prije odlaska, još smo jednom razgledali branu Peručkog jezera, koju je neprijatelj tijekom Domovinskog rata minirao, s nakanom da u bezumnoj nemoći vodnim valom zaprijeti cijelom Sinjskom polju i nizvodnim naseljima uz Cetinu uključujući i Omiš. Vodena masa od preko 500 milijuna kubika prouzročila bi vodeni val od 20 m visine i više, te uništila sve pred sobom. Pakleni plan nije ostvaren, i danas je brana vrlo kvalitetno sanirana te predstavlja jednu od najvećih brana takve vrste na svijetu. Nakon toga krenuli smo predivnim krajolikom smjerom Sinj, Cista Provo, Brela, Makarska za Drvenik u hotel Ouercus (vlasništvo Hrvatskih šuma) koje je naše konačno odredište. Večera, spavanje doručak i polazak autobusom (ponedjeljak) u po programu predviđeno vrijeme na sastanak s organizatorima našeg posjeta Biokovu. Na ulazu u Park Prirode Biokovo, dočekali su nas upravitelji šumarije Makarska, dipl. ing. Boris Šabić sa suradnicima i gospodin Filip (Vilim) Šabić, šumarski lovni stručnjak, umirovljeni upravitelj šumarije, koji Slika 2. Obnovljena brana Peručkog jezera, s cvatućom brnistrom na kruni i vanjskim stranama (Foto: A. Frković) u ime zakupnika lovišta Biokovo, g. Ivice To d o r i ć a, upravlja stručnim dijelom gospodarenja lovištem Biokovo. Krenuli smo terenskim automobilima, dobrom ali uskom cestom na Biokovo, prema najvišem vrhu Sv. Juri. Usput smo se zaustavili na više mjesta, gdje nam je upravitelj Boris dao informacije o aktivnostima šumarije na podizanju i zaštiti šuma, a posebno o obnovi nakon požara koji iz godine u godinu poharaju znatan dio površina šuma, koje su uz velike napore podignute na ovim krškim terenima, zahvaljujući stručnom znanju i velikom trudu prethodnog i sadašnjeg šumarskog osoblja. Promatrali smo s vidikovca "Ravna Vlaška" prostrani zeleni tepih alepskog i crnog bora koji se prostire od podnožja Biokova do morske obale, što pogledu s visoka na otoke daje prekrasan sklad kamena, šume i mora. Obnova šuma nakon požara, koji se nažalost događaju unatoč opsežnim preventivnim mjerama, vrlo je uspješna, zahvaljujući prirodnim osobinama alepskog bora, čije sjemenje podnosi visoku temperaturu. Ono je obavijeno otpornom ovojnicom, a nalazi se u zatvorenom češeru. Tako sjemenje nakon požara ostaje u krošnji sačuvano i nakon jakog požara pa i naknadno naplodi površinu i stvori gusti pomladak. 334

89 Slika 3. Pogled sa strmih strana Biokova na Makarsku (Foto: F. Grospić) O neposrednoj prošlosti šumarstva Biokova i Makarskog priobalja te o zahvatima u lovstvu, opširno nas je informirao naš stari prijatelj šumarski i lovni stručnjak, zaljubljenik prirode, gospodin Filip Šabić (kojemu su ime Vilim matičari zamijenili u Filip). On nam je rekao da na Biokovu ima preko 200 biljnih vrsta, od kojih pet endemičnih. Mnogi strani i domaći botaničari istraživali su vegetaciju Biokova. Zanimljivo je da je jedan talijanski botaničar nazvao jednu vrstu luka koju je otkrio na Biokovu po imenu svoga pratioca Filipa latinskim imenom Allium philipensis. Osobito je značajan pothvat unošenja divokoza i muflona u Biokovski masiv. Prije 30-ak godina uneseno je 48 divokoza, da bi se u prijeratnom razdoblju populacija popela na preko 000 grla. Nakon ratnog stradanja, populacija se ponovo obnovila zahvaljujući stručnom radu osoblja uz svestranu podršku struci od strane lovozakupnika Todorića. Tom prilikom sam se sjetio davne 964. g. kada sam bio u pratnji francuskog lovnog stručnjaka iz Marseilla, kojega sam nekoliko dana vodio po Velebitu. On je izračunao lovno ekonomski-kapacitet Velebita za divokozu u količini od grla, stoje u odnosu na površinu realno, jer su životni uvjeti za divokozu na Velebitu ipak lošiji. S time se složio i moj sugovornik i susjed u autobusu dipl. ing. Alojzije Frković, naš poznati lovni ekspert koji se zauzima za intenzivnije unošenje divokoza u višlje predjele Velebita. Pri usponu do jednog vidikovca, do nas je došao glas daje stanje utakmice Hrvatska-Meksiko :0, a mi nismo ni posumljali da to nije za Hrvatsku, što nam je dalo poleta za daljnji uspon. Poslije smo automobilima došli do samog vrha Sv. Jure ( 762 m n.v.), stoje gospodin Filip s ponosom rekao, da je 5 m više od Velebita rječima "mjerili su oni mjerili ali uzalud". Da sam ja kao ličanin ranije znao da ću to doživjeti, bio bih s mojim planinarima nabacao pedesetak kubika kamena na Vaganski vrh ( 757 m n.v.). Nakon ugodnog boravka pod vrhom i prigodnog domjenka, spustili smo se automobilima do autobusa, pozdravivši se sa ljubaznim domaćinima koji su nam zaželjeli sretan put i ponovni posjet Biokovu. Malo gorčine osjetili smo pri saznanju da smo izgubili od Meksika. Navečer je naš kolega Kapec, ne u lošoj namjeri, raspalio u hotelu uz gitaru "La cucaracha, la cucaracha" i još druge meksičke pjesme. Dobro smo prošli jer u hotelu nije bilo žestokih navijača, mogli smo nedužni stradati. Treći dan, utorak danje povratka i posjeta Nacionalnom parku "Krka" na području šumarije Šibenik. Polazak je bio u 7 h nakon doručka i pozdrava s ljubaznim osobljem hotela "Quercus". Usput smo se divili ljepoti krajolika koji se doimao još ljepšim u jutarnjim satima. Imali smo prilike ponovno vidjeti obnovljene šume, što su nakon požara silnom snagom krenule na već stvorenom šumskom tlu da nadoknade štetu i izgubljeno vrijeme. Bit će to sastojine mnogo ljepše nego one prethodne, koje su počinjale svoj rast na mnogo siromašnijem tlu. U autobusu se vodila stručna rasprava po grupama. U mojoj blizini posebno su se isticali Dragutin Böhm, Alojzije Frković i gost prof. dr. Zeljko Polj ak. 335

90 Slika 5. Prioodne i pejsažnc vrijednosti Krke posebno dolaze do izražaja na slapištu Skradinski buk (Foto: A. Frković) Prije ulaska u Nacionalni park, u naš je autobus ušao upravitelj šumarije Šibenik, dipl. ing. Branko K e k e i ć, koji nas je pozdravio i informirao o programu posjeta N. P. Tom prilikom iznio je podatke o šumariji Šibenik i aktivnosti s kojima se šumarija bavi, kao i sve informacije o osnivanju Javne ustanove N. P. "Krka", upravljanju i kronologiji događanja od proglašenja 985 godine. To je sedmi naš Nacionalni park (osmi je NP "Sjeverni Velebit"). Po izlasku iz autobusa počeli smo obilazak slapova Krke kao najveće atrakcije N.P To je sedam velikih slapova složenih od bezbroj manjih, sve jedan ljepši od drugog. Divili smo se ljepoti koju je teško opisati. Bujna vegetacija sa preko 860 različitih vrsta, bogata fauna, važni povijesni i kulturni spomenici, brojna nalazišta iz pretpovijesnog razdoblja i ostaci srednjevjekovnih utvrda daju još veće značenje Nacionalnom parku. Nakon detaljnog obilaska došli smo do odmorišta na podnožju slapova s visinskom razlikom od preko 200 m gdje su nas dočekali ostali domaćini na čelu sa dr. Vladom Topićem, diplomiranim inženjerom, s kojim je bio i naš tajnik dipl. ing. Hranislav Jakovac, koji nam se tamo pridružio nakon nazočenja skupštini HŠD ogranak Split. U ime ŠD Ogranak Split, srdačne pozdrave dobrodošlice uputio nam je predsjednik Ogranka dr. Vlado Topić, koji se u svom obraćanju osvrnuo na stanje struke, strategiju razvoja, ljudske resurse, kreativnost, zajedništvo i posebno na opće funkcije šume, koja u novije vrijeme poprima sve veće značenje. Na ovako srdačnom dočeku u naše ime zahvalio se dopredsjednik našeg ogranka Slavko Horvatinović, dipl. ing. Na tom odmorištu priređen je i zajednički ručak, nakon čega je uz gitaru i pjesmu nastavljeno druženje do vremena predviđenog za povratak. Do autobusa nas je čekao dosta oštar uspon i povelik broj stepenica. Kad sam vidio kako dobro kroče naši stariji članovi, nisam se mogao oduprijeti uvjerenju da redovito posjećuju teretanu. Kako je kolega Kapec nosio gitaru i pjesmom olakšavao uspon, meni je dodao svoju tešku torbu. Kada smo došli do autobusa zamolio sam ga da mi bar pokaže stoje to tako teško u torbi. Bilo je to desetak kilograma nota i pola kilograma teška inspektorska značka. Koliko povjerenja, a poznajemo se "tek" 45 godina. Pozdravili smo se s našim dragim domaćinima i krenuli. Uz ugodnu atmosferu u autobusu i sigurnu vožnju vozača Marijana, stigli smo na Mažuranac oko 22 h. Bilo je nezaboravno! Frane Grospić Slika 6. Fotografija za uspomenu; u NP Krka podno Skradinskog buka u društvu s domaćinima pred povratak u Zagreb (Foto: A. Frković) 336

91 ZAPISNIK s Izborne (06. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Zagrebu 20. lipnja god. U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, kojima je ove godine pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, održana je 06. redovita, ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD-a). Skuština je održana u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja god. s početkom u 9 sati. Nazočni: predstavnici (delegati) iz 9 ogranaka HŠD-a (65 - poimenični popis u privitku), članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom razdoblju te gosti i ostali - ukupno nazočnih u prvom dijelu Skupštine 8, odnosno 272 u drugom dijelu na tematskoj raspravi. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik HSD-a u proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve nazočne, posebice mr. se. Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede i šumarstva, Željka Rendulića, dipl. ing., pomoćnika ministra i Željka Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma" d.o.o. (s napomenom da su se zbog neodgodivih obveza ispričali predsjednik Saborskog odbora za zaštitu okoliša prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, ministar gospodarstva, gosp. Hrvoje Vojković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, gosp. Nadan Vidošević), zahvalivši se svima na odazivu. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red, usvojen je bez nadopuna. Dnevni red: I. RADNI DIO. Izbor radnih tijela Skupštine : a) Radnog predsjedništva (3 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva e) Povjerenstva za zaključke. 2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te u proteklom mandatnom razdoblju: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Izvješće Nadzornog odbora. 3. Verifikacija programa rada i financijskog plana za godinu. 4. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva i izbor članova Uravnog odbora i Nadzornog odbora te predsjednika i dva dopredsjednika. 5. Izbor predstavnika HSD-a u Skupštinu Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a). 6. Članstvo u Hrvatskom prirodoslovnom društvu. 7. Razno. II. TEMATSKA RASPRAVA S POČETKOM U sati Teme:. Pomoć Zemaljske gospodarske komore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasnicima, predavač dipl. ing. Helmut Spitzer, voditelj Šumarskog odjela. 2. Korištenje biomase kao energetskog izvora, predavač dipl. ing. dr. Horst Jauschnegg, voditelj referade za energetiku u istoj Komori. Ad. U Radno predsjedništvo izabrani su dr. se. Vlado Topić, dipl. ing. Ilija Gregorović i prof. dr. sc. Slavko Matić; za zapisničara tajnik HŠD-a dipl. ing. Hranislav Jakovac; za ovjerovitelje zapisnika mr. se. Božidar Tomičić i prof. dr. sc. Joso Vukelić; za članove verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing. Stjepan Vidaković i dipl. ing. Zlatko List; u Povjerenstvo za zaključke prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Ivan Hodić, prof. dr. sc. Branimir Prpić i dipl. ing. Hranislav Jakovac. Dr. Topić se u ime izabranih zahvalio na ukazanom povjerenju i pozvao Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno povjerenstvo da utvrdi broj nazočnih predstavnika delegata. Prema izvješću odnosnog povjerenstva, sukladno članku 26. Statuta HŠD-a, od 72 predstavnika (delegata) s pravom glasa, nazočno je 65 ili 90 % (popis delegata po ograncima s vlastoručnim potpisom prilog je ovom Zapisniku), pa će sve odluke donesene na ovoj Skupštini biti pravovaljane. Slijedio je poziv nazočnima, posebice gostima, da po želji pozdrave Skupštinu. Nazočnima se obratio direktor Hrvatski šuma d.o.o. Željko Ledinski, dipl. ing. Zaželjevši Skupštini uspješan rad, naglasio je kako je ovo prvo obraćanje člansvu HŠD-a, ne više direktora javnog poduzeća, nego trgovačkog društva, koje bi trebalo omogućiti bolje poslovanje i osigurati boljitak za njegove zaposlenike i u konačnici za cijelu zajednicu. Odao je priznanje člansvu HŠD-a, koje je bilo vrlo aktivno posebice u zadnje vrijeme raspravljajući o niz pitanja značajnih za struku i poduzeće. Vrlo značajnim smatra zalaganje članova na promicanju struke i tumačenju šumarskih gledišta i saznanja javnosti, koja nedovoljno educirana nepovoljno reagira na normalne poslove koje nam nalaže struka. Svima nam je zadaća približiti struku javnosti i truditi se, unatoč tome što nemamo baš podršku čak niti javnih medija. Možda je to zato što nismo ekscesni, samozatajno radimo a to nažalost nije vijest koja privlači. No, upornost se na kraju uvijek isplati i naša je zadaća omogućiti našim kolegama utjecaj izvan šumarskih institucija. Tako je već tridesetak šumarskih inženjera zastupljeno u tijelima javnih ustanova zaštite okoliša, u 337

92 glavnom radničkom vijeću Hrvatskih šuma po prvi puta je sedam šumarskih inženjera te u raznim udrugama, no to je još nedovoljno, posebice nas je malo u politici, pa i u našem sindikatu nas nema dovoljno, što nije dobro. Potrebno je pored posla u struci, biti aktivniji u našem širem okruženju. Pozdravljajući nazočnost ministra i doministra, koristi priliku pozvati ih da pripomognu zastupljenosti šumarskih stručnjaka u odgovarajućim tijelima, gdje bi njihova nazočnost bila od koristi. Iako je ovo skupština HSD-a, ipak je potrebno nešto reći i o poslovanju Hrvatskih šuma, jer su većina članova zaposlenici ovoga trgovačkog društva. Poduzeće je stabilna tvrtka, koja prije svega ispunjava sve svoje obveze prvo prema svojim zaposlenicima, zatim dobavljačima i državi. Po prvi puta dug prema dobavljačima je nešto ispod 50 mil. kn., a potraživanja od kupaca oko 50 mil. kuna dospjelog duga (ukupno oko 300 mil. kn.). I Vlada RH ima pozitivan stav glede rada u Hrvatskim šumama, pa je čak i iskazano mišljenje da u buduće treba voditi brigu o tome trebaju li nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodariti Hrvatske šume, a ne druge institucije. Također se očekuje slobodno formiranje cijena drveta. Od prijašnjih gotovo zaposlenika, uz otpremnine zainteresiranim i dijelom ivalidima rada (od 950 sada 500), stanje je svedeno na Kroz petnaestak dana poduzeće će dobiti PFC certifikat što će biti značajno za naš proizvod na svjetskom tržištu. Započeti proces restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u završnoj je fazi, što će osigurati komercijalni mandat i vođenje poslova koje do sada nismo radili. Prvenstveno tu mislimo na poslove vezane za državnu imovinu - šumsko zemljište, gdje se predlaže model sličan onom u Austriji. Svi budući procesi koji slijede bit će otvoreni za stručnu raspravu, te predlaže HŠD-u tematsku raspravu na temelju završnog dokumenta o restrukturiranju "Hrvatskih šuma" d.o.o., gdje će struka imati prilike iskazati svoje gledište. Skup je zatim pozdravio mr. se. Božidar Pankret i ć, ministar poljoprivrede i šumarstva, kojeg smo prema najavi očekivali u drugom, tematskom dijelu skupštine, no zbog sjednice Vlade pridružio nam se odmah na početku, ispričavši se što će radi obveze morati ranije otići. Njegovu pozdravnu riječ prenosimo u cijelosti. Dame i gospodo šumari, dragi gosti, zadovoljstvo mi je pozdraviti vas osobno i u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te vam poželjeti ugodan boravak i plodnu diskusiju o temama koje ove godine, povodom obilježavanja "Dana hrvatskog šumarstva" u okviru 06. redovite sjednice Hrvatskog šumarskog društva, okupiraju zanimanje šumarske javnosti i struke. Svuda u svijetu šume predstavljaju posebno prirodno bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim danom i sve veće ekološko značenje. Sume u Hrvatskoj ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekološke i društvene funkcije. One znatno utječu na kakvoću okoliša i opću zaštitu prirode. Zbog tako iznimne važnosti šumama se gospodari po načelima racionalnosti i održivosti, poštivajući postulate struke ali i tradicije, čemu, medu ostalim, možemo zahvaliti što u Hrvatskoj još uvijek imamo prirodne i relativno zdrave šume kao rijetko gdje u Europi. Unatoč tomu, svjesni smo da se pred hrvatskim šumarstvom danas nalaze veliki izazovi, čije će rješavanje odlučiti o tome pripadamo li modernom i razvijenom svijetu ili ćemo se zatvoriti u sebe ne vodeći računa da nas vrijeme i događaji gaze, a mi ostajemo sami u svojoj hvali o našim šumama. Ovo spominjem iz razloga što su u Hrvatskoj započeli nepovratni razvojni procesi u društvenom i gospodarskom smislu, pri čemu se i od hrvatskog šumarstva očekuje da u tome sudjeluje. Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno opredijelila za pristup europskim integracijskim procesima, strukturalnim promjenama i gospodarskim reformama. Iako nitko razuman ne može promatrati predstojeća događanja i promjene očekujući samo idealno, ipak vjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvorenija i bogatija Hrvatska, sa sretnijim i zadovoljnijim građanima, koji s više perspektive i optimizma ulaze u novi dan. U tu je svrhu i hrvatsko šumarstvo pokrenulo značajne projekte, od kojih ponajprije treba naglasiti one najvažnije, restrukturiranje poduzeća "Hrvatske šume ", izradu Nacionalne šumarske politike i strategije te novog Zakona o šumama, koji će zajedno definirati ulogu i zadaće šumarskog sektora u gospodarstvu i društvu. Te temeljne novosti, odnosno promjene, preduvjet su i potrebno okruženje svih budućih projekata i procesa koji nas očekuju. Uz prioritetno očuvanje šumskih ekosustava i biološke raznolikosti, poboljšanje učinkovitosti i smanjenje troškova poslovanja u šumarstvu, one su i uvjet povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvoda na međunarodnom tržištu. Govoreći o razvojnim procesima i projektima, zadovoljstvo mi je primijetiti teme i predavače o kojima i s kojima ćete vi, šumarski stručnjaci i svi zainteresirani danas raspravljati na prigodnoj raspravi povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva. Naša šumarska tradicija ne bi bila tako cijenjena i značajna da se tijekom povijesti nije obogaćivala stručnim znanjima iz inozemstva i iskustvima naših kolega iz susjednih zemalja. Zato izražavam posebno zadovoljstvo stoje Hrvatsko šumarsko društvo pozvalo u goste naše drage prijatelje iz Štajerske. Oni će nam danas govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim uz unapređenje gospodarenja privatnim šumama, te o korištenju biomase kao energetskog izvora koji danas 338

93 zbog prisutnog problema u okolišu dobiva sve veće značenje. Obje teme vrlo su aktualne, sa čisto stručnog stajališta i u smislu uvođenja novih aktivnosti i tehnologija, koje će u konačnici pridonijeti razvoju hrvatskog šumarstva i šumarskog sektora, a time i gospodarstva u cjelini. Na kraju, unatoč ove godine nešto skromnijoj, ali sudionicima i temama svakako bogatoj svečanosti, poželio bi vam puno uspjeha u daljnjem radu i skrbi o našim šumama, koje već desetljećima pronose svijetom glas o hrvatskoj šumarskoj struci kao perjanici u gospodarenju šumama. Na kraju ministar je ukazao na niz susreta na različitim razinama, na rasprave s argumentima a ponekad i bez argumenata te uputio pitanje: jesmo li spremni, gledajući nas kao ljude u Hrvatskoj, sjedajući za stol prihvatiti stajalište, da počmemo razgovor od onoga što nam je zajedničko, a ne što nas razlikuje, i na tom zajedničkom pokušat graditi nešto bolje u svakom segmentu, ovdje konkretno u šumarstvu? To nije lako, promjene su uvijek podosta teške, ali su neizbježne, i možemo ih graditi samo na način da smo svi zajedno i da se međusobno razumijemo. Još jednom prof. Matić se zahvalio ministru mr. se. B. Pankretiću, kako na upućenim riječima tako i na odazivu ovom skupu i pokroviteljstvu nad Danima hrvatskoga šumarstva. Ad2. Izvješće o radu HŠD-a u mandatnom razdoblju a)Izvješće predsjednika Prof. dr. sc. Slavka Matica Kada govorimo o radu HŠD-a, gledajući formalno, možemo Vas i sve zainteresirane uputiti na redovita godišnja izvješća sa skupština: 02. redovite skupštine, održane 6. srpnja 998. god. u Zagrebu, 03. redovite skupštine, održane 25. lipnja 999. god. u Ogulinu, 04. redovite skupštine, održane 20. lipnja god. u Zagrebu i 05. redovite skupštine, održane 3. lipnja 200. god. u Zagrebu. Pored izvješća o radu i financijskom poslovanju, na skupštinama uvijek raspravljamo o trenutno aktualnim temama hrvatskoga šumarstva, objavljujući sve to, kao i ostale aktivnosti, u našem znanstveno-stručnom i staleškom glasilu Šumarski list, osiguravajući time javnost rada naše udruge. Ostalo bi znači izvješće s ovogodišnje Skupštine za razdoblje imeđu prošle 05. i ove 06. skupštine HŠD-a. No, kako je ovo izvješće za proteklo mandatno razdoblje, potrebno je prisjetiti se najznačajnijih aktivnosti i događanja. Dio njih bit će prikazan u izvješću tajnika, dok će prikaze mnogobrojnih, nazovimo ih sitnijih aktivnosti, zainteresirani moći potražiti u više tematskih rubrika Šumarskog lista odnosnih godišta. Međutim, počet ćemo ipak s 997. godinom, baš zbog onih aktualnih tema. Naime, i ovim zaključcima te 0. skupštine HŠD-a, učvrstit ćemo našu tvrdnju da HŠD ide ne samo u korak, nego i ispred vremena, dokazujući da nam nije potrebno "otkrivati" ono što smo mi sami mnogo prije otkrili. Mnoge današnje aktualnosti raspravili smo i prije spomenute 997. godine. Prisjetimo se i danas aktualnih zaključaka te 0. redovite skupštine HŠD-a, održane 9. svibnja 997. god., donesenih nakon rasprave na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Skupština Hrvatskoga šumarskog društva:. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga stručnih ustanova. Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu novog Zakona o šumama i preustroj šumarstva, koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom modelu. 2. Očituje Ministarstvu pljoprivrede i šumarstva i Vladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom prema "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, i šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak očekivanih rezultata i nezadovoljstvo medu šumarskim djelatnicima. 3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost njezine politike prema "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH, uz istodobno podržavanje netržišnog odnosa šumarstva i drvne industrije dodjelom dionica poduzeća koje Vlada spašava od stečaja, Listom fmalista, reprogramiranjem dugova i si. Ovdje svakako treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje su ponekad nesrazmjerno niske u odnosu na kakvoću. 4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživoga i potpuno neprimjerenoga položja šumarske struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. 5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva opravdanja proširivati nacionalne parkove na štetu šumskih površina kojima gospodare "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, jer se tim površinama upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu. 6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pri izradi i davanju suglasnosi na zakonske i druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno zatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskih institucija. 7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani za rad u šumi i šumarstvu. 339

94 Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pridobivanja drva, zaštite šuma, uređivanja šuma, mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih parkova, park šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi, arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari i kvalificirani šumski radnici kao prevoditelji. Ustanove koje gospodare šumama i šumarska struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug rada, već ga naprotiv trebaju širiti, omogućujući da se ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlažu, nego da se povećava u skladu s poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice, jer će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga bogatsva Republike Hrvatske. 8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da organizira stručnu raspravu o izradi programa sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Podunavlju. 9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako je industrijske, energetske i druge objekte, koji mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki već narušenom prostoru, koji će se na taj način donekle urediti (za što obično nema novaca), te svakako izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji je UNESCO 978. godine uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere te koji je 984. godine proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrana "Lukovo Sugarje". 0. Predlaže Vladi RH nužnost promjena nekih članova Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz redova šumarske struke i na način predviđen 2. člankom Zakona o šumama.. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome šumarstvu u trajanju od sata. Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zemljište na 43,5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje. 2.Ističe "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, potrebu dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja. To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo do sada nije zabilježeno. 3.Zaključuje kako je potrebno organizirati: a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada je riječ o temama od sudbonosnog značenja za šumarsku struku, na kojima bi šumarski stručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi mjerodavni trebali prihvatiti, b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu. 4.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita priobalnih šuma, kojega će ostvarenje, među ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma. 5.Proglašava 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva (slijedi obrazloženje daje tog dana 99. HSD na redovitoj Skupštini, u slobodnoj Republici Hrvatskoj, jednoglasno promijenilo dotadašnji naziv u stari naziv Hrvatsko šumarsko društvo). Ovi zaključci, poslani na sve mjerodavne adrese, s jedne strane pokazuju aktualne zadaće koje smo tada rješavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane omogućuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje. Koliko glede toga možemo biti zadovoljni ili nezadovoljni, možemo zaključiti ako se upitamo što bi i kako bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima. Najnezadovoljniji možemo biti tempom kojim se neke stvari pomiču. Primjerice, već tada se oštro inzistiralo na decentralizaciji, s tvrdnjom da se šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici, ne daje dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajnostima, bez kojih, kao što je rečeno zasigurno nema ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Po našoj ocjeni potpuno nezodovljni smo glede točke., tj. odnosa HRT-e, gdje unatoč nastojanjima nismo naišli na razumijevanje, te točke 4. glede projekta Svjetske banke, koji je otišao u potpuno pogrešnom smjeru, trošeći novac na bespotrebne administrativne poslove koje odrađuju inozemni stručnjaci, a koji predviđa smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je osiguravao razvoj i radove te veću zaposlenost. U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja 998. godine, održan je terenski kolokvij na temu "Sume Medvednice jučer, danas i sutra". Pozvani su predstavnici medija, planinara i "novih" zaštitara prirode da ih upoznamo s nekim radovima iz područja naše struke. Odabrano je pet stajališta:. iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, obnavljana od 974, god.; 2. kod Adolfovca, rezultati intervencije šumarskih stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 974. god. (sadnja smreke, borovca i dr.); 3. srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala; 4. "šumarev grob" preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma) i 5. kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije čistih sječa između 935 i 945. god. 340

95 Tema 02. redovite skupšine HŠD-a, održane u Zagrebu 6. srpnja 998., bila je slična prethodnoj "Promišljanje o stanju šumarstva na pragu 2. stoljeća". Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matica i tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 4 točaka. Navest ćemo najznačajnije:. Šumarstvu 2. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i sve do promidžbe. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država. 2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja i borbe mišljenja. 3. Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi unčikovite organiziranosti, proizvodi gubitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka. U ostalim zaključcima naglašava se: potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske struke, a zadiru u probleme šumarstva u užem i širem smislu; nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa između šumarstva i drvne industrije; - licenciranje radova u šumarstvu; potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i srednjoškolsku; potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugrožava opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava uništavanje vrijednih šumskih površina; - jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma" Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u poticajnom referatu. Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara, održali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 998. god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva". Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma, nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutarnjih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjedništva DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska, nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci. Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su: - osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna preventiva pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i obvezu korisnika prostora glede protupožarne preventive, - jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe, predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znanstvenog savjeta za protupožarnu zaštitu, - u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnjaci Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opasnosti od šumskih požara, - na području priobalja, Hrvatskim šumama je potrebno sa državne razine osigurati financijsku potporu za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe, - zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera zaštite od požara, - potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž priobalja, stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapuštenih poljoprivrednih površina, - potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta od požara; - vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedica požara. Na 03. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogulinu 25. lipnja 999. godine, dan uoči natjecanja šumarskih ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi i zadaće hrvatskoga šumarstva": a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji doministar, Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz), b) Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenja (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Petar Jurjević), 3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Josip Dundović). Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo odgovornima pitanja: - kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašavanje nacinalnim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske struke, a sve to bez temeljite znanstvenostručne podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativnih postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta po- 34

96 dručja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4. Zakona o zaštiti prirode; da lije Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih parkova na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora nestručnim gospodarenjem i činjenice da će javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećivati državni proračun; zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodili i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malobrojnim i nestručnim ljudstvom te skromnim osnovnim sredstvima; zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije potrebno izdvajati je u posebna područja; zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austrija, Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod nas se od toga odustaje? Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga se smatra potrebnim: "Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim državama; tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nisu zanemarive; razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Treća tema posebno je danas interesantna, jer se sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođenju novih poslova. Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, naznačeno je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva. Iskazuje se potreba sačiniti Program učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima. Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi, aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako poduzeće, Vlada i druge državne institucije te mjere uz pomoć međunarodnih financijskih institucija. Kao zaključak preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća; utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mjere za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlastitim zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata za sredstva rada i radove u šumi. Držeći se zaključaka ove 03. skupštine, 25. studenoga 999. godine organizirali smo Okrugli stol na temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materijom, što znači od Sabora do medija. Uz poticajne referate ( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava u kojoj su naznačena i pitanja: Stoje to zaštita prirode u Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne zaštite? Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gospodariti šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racionalno ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode danas?; Koji su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg doministra dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite prirode i okoliša te odnosima s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže provesti znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcijama, integralno upravljački i gospodarski pristup, racionalnost upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma, jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja. Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabora, gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan skupu, 20. lipnja god. na 04. redovitoj skupštini HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim naslovom "Hrvatsko šumarstvo za 2. stoljeće". Uz poticaj raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matica i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je zaključaka, koji su upućeni na već navedene adrese. Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šumarske struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazivom "Hrvatska za 2. stoljeće". Treći zaključak glasi: Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudje- 342

97 lovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sastavnica ovoga gospodarskog kompleksa, mora biti pretočena u revidirani Dugoročni program razvoja, pa onda i Program restrukturiranja "Hrvatskih šuma" u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi po donošenju Hrvatskog sabora, dugoročno ostao, barem u ciljevima nepromijenjiv. 4. Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u njemu institucije države koje propisuju, prate i nadziru gospodarski život šumarstva Hrvatske. 5. Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora biti jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, s ciljem dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojstvo šumarstva mora poštovati gospodarske cjeline, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i javnosti nužno je dati do znanja kako dobit u šumarstvu nije moguća. Svako izdvajanje novca u druge namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna naknada i si.), najizravnije umanjuje nužnu biološku reprodukciju šuma. 6. Preduvj et kval itetne provedbe ovakvog programa j e maksimalna poslovna i financijska decentraliziranost, koja će proizvesti i čvrsto formulirati mađusobne odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata i mehanizama poduzetničkog djelovanja mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija, smanjenje troškova i rast produktivnosti. 7. Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti odabir onih koje mogu trajno povećati prihode i osigurati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti programe njihovog razvoja, te inzistirati na uskljađenju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju upravljački i gospodarski pristup, posebice unutar zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav. 8. Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo s maksimalno i moderno osposobljenim poslovodnim kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, potrebnim prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno njegujući moralna i etička načela zaposlenika. 9. Unatoč činjenici da hrvatsko šumarstvo već posluje na načelima trgovačkog društva, posebno u ovom ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosima, osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sustavne izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao i kompetentne funkcije državnog nadzora nad izvršenjem radova i kontroli poslovanja, kako bi u konačnici bitka za povećanje poslovnog učinka sjedne strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših šuma s druge strane, završila na razumnoj crti, koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje odredaba Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće dobro koje uživa posebnu brigu države. 0.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu aktivnosti i rasprava u formuliranju programa restrukturiranja, uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj borbi, kako bi konačni oblik programa bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja.. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, očekujemo suradnju i podršku Hrvatskog sabora, Vlade RH i svih drugih institucija države na izradi i provedbi ovako predloženih vizija razvoja hrvatskoga šumarstva u 2. stoljeću. Slijedom ovih zaključaka, Vlada RH je na sjednici održanoj 20. prosinca god. donijela pod 3 zaključak: Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturiranje Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama: - jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenomi na najniže organizacijske jedinice (šumarije) - privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Poslije ovog zaključka Vlade RH, počinje priprema a zatim poslovi na restrukturiranju koji su još uvijek u tijeku Početkom ove godine, nezadovoljni odnosom dotadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša prema hrvatskom šumarstvu, promjenom vlasti i ustrojem Ministarsta zaštite okoliša i prostornog uređenja, HŠD, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume, uputili su dopis resornom ministru gosp. Kovačeviću, s molbom za razgovor nudeći bolju suradnju. Ministar je prihvatio prijedlog, nakon razgovara je očekivana dobra suradnja, no prema onome stoje slijedilo, možemo reći ostalo je na obećanjima. Krajem te iste godine 23. i 24. studenog u Krasnu smo obilježili 235. obljetnicu šumarije Krasno i 0. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Referate su pripremili dr. se. Vicko Ivančević, prof. dr. sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan Glavaš. Na prethodnoj 05. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj 3. lipnja 200. god. u okviru cijelotjednog bogatog programa Dana hrvatskoga šumarstva, raspravljali smo na temu šume, vode i zraka, koji čine opstanak. Poticajni referati: Šuma "tvornica" vode i zraka (prof. Prpić), Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti (prof. Matić) i Što je to šuma i njen održivi razvoj (prof. Vukelić), ali i trenutna događanja glede 343

98 neprihvatljivih izmjena Zakona o šumama, na dnevnom redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i zaključaka.. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova biološka raznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. 3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno-stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. 4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (članak 52. Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. Na temelju ovih zaključaka, sačinjen je i upućen dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i članovima Vlade RH, sažet u 5 točaka. I taj dopis, kao i sve rasprave i zaključke, dali smo na uvid članovima HŠD-a i svim čitateljima putem Šumarskog lista. Iz onoga stoje slijedilo, zaključujemo daje zahtjev uvažen. Za aktivnost HŠD-a u 200, godini značajno je podsjetiti na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog stola pod naslovom "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". Saznanje šumarsko-lovne znanosti i struke u Hrvatskoj o štetnim posljedicama prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima i nastali problemi njihovim ulaženjem u šumu, a i oni još veći koji bi prema tadašnjoj i sadašnjoj situaciji na terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice nakon nestručne televizijske emisije o toj temi, o ovoj problematici raspravimo pred medijima zajedno sa stručnjacima iz područja šumarstva, lovstva, agronomije, veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave usklađeno je 5 zaključaka:. Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i napose samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama, kao opasnom ekscesu za šumska staništa, osnovni je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska domaće stoke u prirodni šumski ekosustav. 2. U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće stoke u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne konkurencije divljači; u pogledu uništavanja staništa zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagađenja križanjem (divlja-domaća svinja); radi pada ugleda lovstva u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam. 3. Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepoštivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njhovog obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opasnost od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i dugoročne tragične posjedice na mnogim gospodarskim granama, dovoljan su razlog za jasno upozorenje znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i nekontroliranog načina stočarenja. 4 Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola vide isključivo u dosljednom poštivanju, od RH potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakonskih odredbi i donošenju prostornih planova, koji će jasno razgraničiti površine šuma od poljodjelstva i stočarstva. 5. Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava, razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočarstva bit će postignut samo onda, budu li sve interesne i stručno odgovorne skupine; od institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kontrolnih, savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije, poštivale i provodile zakone. 344

99 Predviđanja iz točke 3. su se nažalost obistinila. Upravo ovih dana na području nizinskih šuma srednje Posavine hara svinjska kuga na velikom broju već uginulih pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito držane u šumi. Svijedoci smo da ti leševi služe kao hrana onim još uvjek živim pitomim svinjama i pitamo se do kad će se primitivizam i isključivo nelegalni privatni profit tolerirati od aktualne vlasti. Nažalost, šumarstvo je tu nemoćno i bagatelizirano. U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su tri dokumenta značajna za hrvatsko šumarsvo, naznačena kao glavni problemi u programu rada za prošlu pa i godinu: Nacinalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma i Zakon o šumama. Želeći znati dokle smo stigli glede odnosnih dokumenata i što nas očekuje, organizirali smo 30. siječnja god. Okrugli stol : Koja su stručna, odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva, restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu o šumama. Na raspravu smo pozvali predstavnike nadležnih Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnike ogranaka HŠD-a te tiska i elektronskih medija. Poticatelji rasprave bili su Željko Rendulić, dipl. ing., pomoćnik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. načelnik u Ministarstvu i Ivan Hodić, dipl. ing., zamjenik direktora Hrvatskih šuma. Nakon sveobuhvatne rasprave i prijedloga pripremljeni su zaključci i radni materijali, koji su upućeni svim ograncima na uvid i mišljenje s prijedlozima za dopunu. Usklađeni zaključci i prikaz posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u Šumarskom listu. Zaključci su, kao uvijek poslani na sve relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstupaju od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju sažeto zajedničko mišljenje i stav o predmetnim dokumentima koje očekujemo da budu doneseni. Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HŠD-a u protekle 4 godine možemo postaviti dva temeljna pitanja:. Ima li još kakvih tema i problema koje nismo do sada uočili a koji su i danas aktualni? 2. Usprkos našim prijedlozima, apelima i stručnim i znanstvenim zaključcima da li je uopće koji problem riješen? Mišljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a došli su i novi, riješeno nije ništa. Pored već navedenih problema koji su i danas aktualni, možemo istaći neke nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas stvaraju još veće probleme. Naša je dužnost da stručnu i ostalu javnost upozorimo na pojavu koja traje veći niz godina, a odnosi se na sve veće smanjenje šumskih površina, ponajprije zbog izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja izgradnja na vidnom mjestu. Ponosili smo se činjenicom da se u Hrvatskoj u zadnjih sto godina nije smanjila površina šuma iz jednostavnog razloga što se uvažavao temeljni postulat kad su u pitanju površine šuma, a to je potrajno gospodarenje ili održivi razvoj. Svako na znanstvenim načelima utemeljeno i organizirano šumarstvo uvažava načelo da površine šuma moraju biti svake godine iste ili pak veće. Pravna se država na temelju pozitivnih zakonskih propisa o tome brine i kontrolira. U pojačanoj izgradnji autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz šume, iste nestaju a istodobno se ne podižu nove, što je u povijesti šumarstva ove države bilo neprikosnoveno načelo. Za svaki hektar posječene šume moraju se osigurati sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi. Šume se sijeku, šumsko tlo se asfaltira, ne podižu se nove, a država i njen narod ostaju uskraćeni za tisuće ha šuma. Da stvar bude još tragičnija, daljnji je postupak da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te ceste, a nama je preostalo samo to da plaćamo skupe cestarine. Primjera radi navodimo, da će samo u potezu izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru Splita, u dužini od 60 km država biti osiromašena za ha šuma i šumskog zemljišta. O površinama šuma kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo. Tragična je činjenica daje Zagreb u zadnjih pet godina ostao bez 000 ha šuma koje je progutala bespravna izgradnja. Koliko nam je poznato šumarske inspekcije podnijele su uredne prijave za taj očiti kriminal, ali bez ikakvog učinka. Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo po ovom pitanju. Isto tako umijesno je predložiti da se osnuje Ministarstvo šumarstva i zaštite okoliša, jer smo sigurni da se ovakvi propusti ne bi događali, a državni proračum bi sigurno bio puno bogatiji. Što se učinilo po pitanju naših traženja o zabrani držanja svinja u šumi, paši i brstu koza. Do danas ništa, ali činjenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se netko ne bi zamjerio potencijalnim glasačima, makar oni bili s onu stranu zakona, kršeći temeljne postavke važećeg Zakona o šumama. Potrošili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktualne probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću moramo zaključiti da se u preko dva stoljeća dugoj povijesti šumarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ignorantski odnosila prema šumarima, šumarstvu i ljudima koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina. Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske rezultat je takvog stava, bez obzira stoje on prije svega 345

100 formiran iz neznanja ljudi koji vjerojatno nemaju kvalifikaciju za mjesta koje pokrivaju. To će vjerojatno trajati dok politika bude važnija od struke, dok nemamo pravnu državu ili dok šume ne izgube ona svojstva koje ih svrstavaju medu najkvalitetnije u Europi. Mnogi su mišljenja da se mi borimo za sebe i ta svoje osobne interese. Zaboravljaju da je šumarska struka stvorena radi toga da zaštiti šume od propadanja i devastacije, i da je hrvatsko šumarstvo stoljećima u tome uspijevalo. Ovdje moramo istaći u svijetu poznatu činjenicu da šumari i šumarska struka uživaju najveći ugled u zemljama kao što si Italija i Španjolska u kojima su nestale šume. Italija ima sama 7 šumarskih fakulteta i izvrsno organiziranu struku kao dio pravne države, a slično je i u Španjolskoj. Nije li to malo prevelika cijena da dođemo u takvu situaciju. Šumari Hrvatske sigurno to ne žele. Mišljenja smo da s ove skupštine ne upućujemo nikakve apele ni poruke, jer nas oni kojima to upućujemo ne slušaju niti shvaćaju o čemu govorimo. Poruke moramo uputiti sebi, da samo većim radom, poštenjem, angažiranjem i boljom organizacijom sačuvamo šume prije svega zbog općeg interesa i omogućimo da ljudi zaposleni u šumarstvu za pošteni i kvalitetan rad osiguraju kvalitetan život. Šume koje smo generacijama stvarali i održavali te ih učinili vječnim, dovoljno su jamstvo za vjeru u bolju budućnost. Očekujemo Vašu podršku za aktivnost koju smo započeli glede priznanja našim zaslužnim kolegama podizanjem spomen obilježja. Tako je ovih dana na Kalniku otkriveno spomen obilježje kolegi mr. se. Ivanu Đuričiću. Za one one koji su svojim raznolikim radom zaslužili bar kamenu pločicu na mjestu gdje su proveli radni vijek, to je najmanje što možemo učiniti i na taj način njih i njihov trud oteti zaboravu. 2b) Izvješće tajnika Hranislava J a k o v c a, dipl. ing. Kao što nam je poznato, HŠD je donošenjem novog Zakona o udrugama 997. godine, bilo dužno ustrojiti se i registrirati kod tada nadležnog Ministarstva uprave. Nakon demokratske rasprave u svim tadašnjim društvima a sadašnjim ograncima, jednoglasno je odabran današnji ustrojstveni oblik, jedinstveno Hrvatsko šumarsko društvo kao pravna osoba s ograncima, koji su potpuno samostalni, kako glede aktivnosi tako i financija (članak 25. Statuta). Naravno, da se svi ogranci pridržavaju Statuta HŠD-a usklađenog na već spomenutim raspravama, i svojih Pravila kojima ureduju svoje posebnosti. Poštujući zakonom određene rokove za ustroj i registraciju udruga, HŠD je 8. prosinca 997. godine održalo Izvanrednu izbornu skupštinu, na kojoj je izabran predsjednik, dopredsjednici, Upravni i Nadzorni odbor te usvojen Statut HŠD-a. Na temelju Statuta, odluka i Zapisnika sa Skupštine, HŠD je 5. siječnja 998. god. pod brojem 83 registrirano u Ministarsvu uprave. Nakon dobivanja Rješenja o upisu u registar udruga, sljedila je prijava HŠD-a i ogranaka Državnom zavodu za statistiku, čime su ispunjene sve predradnje i pribavljeni potrebni dokumenti za otvaranje žiro-računa po ograncima. To je bio prilično obiman posao za Tajništvo (Stručne službe) HŠD-a, kao i onaj kojeg je Tajništvo dobilo odlukom o ustrojsvenom obliku HŠD-a. Naime, kao pravna osoba, središnjica je dužna obavljati za ogranke računovodstvene poslove, uključujući i finacijska izvješća. Uz redovite administrativne poslove i one vezane uz Šumarski list, tu je još i priprema i uređenje gotovo stranica Šumarskog lista u ovom mandatnom razdoblju. Prema mogućnostima i raspoloživom vremenu, nastojali smo biti i osobno nazočni kako na skupštinama, tako i na ostalim događanjima u organizaciji ogranaka HŠD-a, pripomažući im u radu. Kao stoje poznato, HŠD čini 9 ogranaka, i prema upravo ovih dana korigiranom broju 3 08 članova i to: Vinkovci 292, Bjelovar 290, Zagreb 267, Delnice 232, Karlovac 8, Osijek 79, Gospić 70, Požega 66, Našice 60, Split 55, Koprivnica 52, Ogulin 32, Senj 28, Slavonski Brod 5, Virovitica 06, Sisak 0, Buzet 76 Nova Gradiška 68 i Varaždin 48. Kada dalje govorimo o aktivnostima i poslovima koje smo radili u proteklom mandatnom razdoblju, u ovom ćemo izvješću najprije spomenuti to, da je sve glavne aktivnosti navedene u predsjenikovom izvješću, Tajništvo moralo organizacijski popratiti, a tajnik je u njima i izravno sudjelovao. Počevši od 998. god. navodimo ostale manje aktivnosti, ne obrazlažući ih detaljnije, jer ih kao i one glavne, posebno zainteresirani mogu pronaći zapisane u našem znanstveno-stručnom i staleškom glasilu "Šumarski list" (što znači dogodile su se). Dakle, 998. godine u organizaciji ogranaka i središnjice već prema mogućnostima, posjećen je sajam u Münchenu "Interforst 98". Aktivni smo u pripremi i održavanju Inženjerskog sabora u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza, čija smo članica. Ovaj skup imao je za cilj raspraviti ulogu inženjerske struke u hrvatskoj državi, smatrajaući je pokretačem razvoja, a ocjenjujući daje podcijenjena na račun struka koje rađaju administraciju a ne proizvodnju. U okviru godišnje Skupštine tematska rasprava bila je o problemu tiskanja znanstveno-stručnih časopisa članica HIS-a, posebice glede financiranja od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. Sudjelujemo u obilježavanju 00. obljetnice šumarske i 50. obljetnice drvnotehnološke sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Krajem godine u Senju je obilježena 20. obljetnica osnutka senjskog "Kraljevskog nandzomištva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica" i 20. obljetnica Velebita kao Međunarodnog rezervata biosfere. Početkom 999. god. na inicijativu HŠD-a ogranka Vinkovci, održanje u Vinkovcima multidisciplinami Okrugli 346

101 stol na temu "Mogući utjecaj višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave". Zaključci s ovog skupa također su upućeni na potrebne adrese, a s ovim materijalima, kao i s našim Zbornikom s međunarodne konferecije o zaštiti nizinskih rijeka, koristi se "Dravska liga", promičući zaštitu porječja Drave, Save i Dunava. U okviru Tršćanskog sajma "Agrimar-Florest 2000", zajedno s ograncima Delnice i Buzet, na od organizatora ponuđenom štandu, predstavili smo uspješno cjelokupno hrvatsko i regionalno šumarstvo. U ovogodišnjem je programu odnosnog Sajma (rujan), također dogovoren nastup Hrvatske, a osim toga i trasiranje međunarodne "Poučne staze" (Italija, Slovenija i Hrvatska). Aktivno sudjelujemo na skupovima koje organiziraju i naši ogranci i druge institucije, primjerice naše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Nacionalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o., certifikacija šuma i si.), Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (redoviti godišnji sastanci ministra s predstavnicima NVO, Okrugli stol o bioraznolikosti u šumarstvu i si.), Hrvatske šume d.o.o. terenski kolokviji, te nama bliske strukovne udruge (Hrvatsko ekološko, Hrvatsko biološko, Hrvatsko prirodoslovno, Hrvatsko novinarsko društvo- Zbor novinara za okoliš i.dr). Zajedno s NVO porječja rijeke Drave, koje u svom programu imaju zaštitu okoliša, utemeljili smo "Dravsku ligu", upravo s ciljem zaštite porječja rijeka Drave; Save i Dunava. Posebice smo se u okviru tog saveza udruga založili za zaštitu područja koje bi bilo ugroženo izgradnjom HE Novo Virje. Između ostalog u rujnu 200. god. zajedno s Gradskim poglavarstvom Koprivnice, predavanjima uz sudjelovanje i naših predstavnika (Ledinski, Prpić, Belčić), zatim prigodnim crtežima učenika na pločniku ispred Županije te izložbom slika i skulptura, obilježen je Međunarodni dan Drave. Ovih dana na godišnjoj skupštini Dravske lige, gdje su bili i naši predstavnici (Prpić i Kranjc), pored ostalog raspravljan je problem "regulacije" dijela porječja, koju zagovaraju vodoprivrednici, a što je po mišljenju sudionika, samo kamuflaža za iskop šljunka (naravno besplatno) za autocestu te daljnje ugrožavanje ekosustava. Tijekom i 200. godine, zajedno s AŠZ radili smo na pripremi i tiskanju znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", koja je predstavljena na prošlogodišnjoj Skupštini HŠD-a. Ujesen 200. zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, organizirali smo jednotjednu stručnu ekskurziju u Austriju. Domaćin je bila Pro-Silva Austrija. Zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, bili smo domaćini stručnih ekskurzija Bavarskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Pro-Silva Austrija. Predstavnici HŠD-a (Matić, Dundović, Jakovac) sudjelovali su na 60. skupštini Saveza njemačkih šumarskih društava u Dresdenu. U prostorijama HŠD-a održano je pored okruglih stolova i niz predavanja, naravno najviše u organizaciji ogranka Zagreb, ali ponešto i središnjice, zatim tečajeva (primjerice Ocjenjivanje lovačkih trofeja) i si., te prijama inozemnih stručnjaka gostiju Hrvatskih šuma i HŠD-a. U istom prostoru, predstavljene su knjige Lexikon silvestre, autora prof. dr. sc. Vjekoslava Glavača i Hrvoja Glavača, prof; Izmjera šuma autora prof, dr.sc. Ane Pranjić i prof. dr. sc. Nikole Lukića; Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, autora prof. dr. sc. Jose Vukelića i pok. prof. dr. sc. Đure Rauša, Gljivične bolesti šumskoga drveća, autora prof. dr. sc. Milana Glavaša, Upravljanje proizvodnim sustavima u preradi drva i proizvodnji namještaja, autora doc. dr. se. Tomislava Grladinovića. Organizirano je i nekoliko izložbi slika i fotografija ovom prostoru, ali i u okviru programa Dana hrvatskoga šumarstva (kao npr god. u HŠD-u izložba u povodu 20. obljetnice "Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumaljavanje krševa, goleti i uređenja bujica i 20. godina Velebita kao međumarodnog rezervata biosfere, te izložba fotografija Gorana Novotnog, a trenutno je u našem prostoru izložba plakata učenika II razreda grafičkog smjera Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, na temu i povodom akcije "Milijuni sadnica za lijepu našu".. Pored čisto stručne aktivnosti, potrebno je nešto reći i o drušveno sportskoj aktivnosti. Ekipa HŠD-a priključila se europskoj šumarskoj sportskoj obitelji, uključivši se u Europsko šumarsko skijaško nordijsko natjecanje (biatlon) u Austriji 998., Sloveniji 999., Njemačkoj 2000., Estoniji 200. i ponovo Austriji godine. Sljedeći domaćin je Švicarska, dok je Hrvatska iza godine potecijalni domaćin tog sportsko-stručno-turističkog susreta europskih šumara iz sada već 2 europske države. Također smo sudionici sličnog natjecanja "Alpe-Adria" (Italija, Austrija, Slovenija i Hrvatska), a ove godine zajedno s Hrvatskim šumama, Uprava šuma-podružnica Delnice, organizirali smo i državno prvenstvo u skijaškom natjecanju. Povodu obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva ili drugih značajnih datuma ili događaja, ogranci HŠD-a organiziraju razne sportske aktivnosti kao što su teniski turniri (primjerice Vinkovački, koji je ove godine i međunarodni), malonogometni turniri i si. Od radova na uređenju zgrade HŠ Doma, pored redovitog održavanja navodimo uređenje dijela krovišta, postavljanje nove horizontalne vodovodne mreže, zamjenu starih novim prozorima na istočnom dvorišnom podrumskom dijelu zgrade i građivinske radovi na fasadi, uređenje sanitarnog čvora u uređivanom podrumskom prostoru, izrada projekta i ugradnja nove elektroinstalacije i rasvjete, instalacija centralnog grijanja i ventilacije, te keramičarske radove i djelomično opremanje budućeg Šumarskog kluba. 347

102 Ovo je kratki prikaz našeg rada, no nikada ništa nije urađeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga ćemo se svi skupa truditi i založiti se da budemo još bolji, aktualniji i učinkovitiji. 2c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimira Prpića (Izvješće o izlaženju i sadržaju "Šumarskoga lista" za razdoblje ) U mandatnom razdoblju od 998. do danas, "Šumarski list" je redovito izlazio. U svakom godištu objavljeno je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002., sveukupno je izašlo 26 dvobroja. Kako je svima znano, "Šumarski list" je koncipiran davne 876. godine kao glasilo struke, s ciljem objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka, društvenih šumarskih vijesti te zbivanja zanimljivih za šumarstvo u zemlji i inozemstvu. Glasilo se i danas pridržava spomenutoga dogovora, ali odjeveno u novo ruho i uz korištenje suvremenih grafičkih i informatičkih tehnologija. Proteklo razdoblje obilježeno je značajnim aktivnostima, raspravama, ali i odlukama izvršne vlasti koje se odnose na šumarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi šume u krajobrazu, o zaštiti prirode povezane uz višenamjensku prirodnu šumu, o polaganju prava građana na općekorisne funkcije šuma, o zahtjevima izvršnih vlasti za što profitabilnijim, ali manje biološkim šumarstvom, te prigovora javnosti na šumarske tehnologije koje navodno degradiraju šumu, iako su dokazane u potrajnom održanju prirodne šume u Hrvatskoj, jedne od najočuvanijih u Europi. Od strane izvršne vlasti inicirano je restrukturiranje "Hrvatskih šuma", izrada Strategije razvoja šumarstva, lovstva i prerade drva u 2. stoljeću i izrada Zakona o šumama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je "Šumarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike, držeći se stavova i zaključaka struke. U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 58 članaka, od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstvenih i 36 stručnih. Članci objavljeni u "Šumarskom listu" redovito su referirani u međunarodnom sustavu znanstvenog informiranja. Prema podjeli znanstvenih grana iz "Šumarskoga lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema granama u ovom broju članaka: Šumarska fitocenologija -, Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća - 7, Šumarska pedologija -, Ekologija šuma - 23, Lovstvo - 2, Uzgajanje šuma i hortikultura - 29, Iskorištavanje šuma - 2, Zaštita šuma 4, Izmjera šuma- 0, Uređivanje šuma i Šumarska politika 9 - sveukupno 58 članaka. Uz članke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Knjige i časopisi, Priznanja šumarskim stručnjacima, Izložbe, Novi doktori znanosti, Novi magistri znanosti, Međunarodna suradnja, Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memoriam. U izvještajnom razdoblju tiskano je sveukupno 465 napisa. Znanstveni i stručni članci odnose se pretežito na uzgajanje šuma, stoje zasigurno dobar znak budući da se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani šumarstva. U našem časopisu u tu skupinu pripada i hortikultura. I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u strukturi članaka našega časopisa. Ističu se šumarska fitocenologija, genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća, ekologija šuma, iskorištavanje šuma, zaštita šuma, izmjera šuma i uređivanje šuma. Iz pregleda članaka razvidno je da samo 20 % otpada na stručne članke koje pretežito pišu znanstvenici, a malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pisanje o uspješnim stručnim iskustvima iz svih područja šumarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspješniji učinak. Smionije potičemo na suradnju u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim načinom ukazivanja na pogreške i njihovim ispravljanjem. U toj rubrici osobito se istakao ing. E Starčević, podpredsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, vještim načinom i odlučnim stilom pisanja o stručnim i moralnim pogreškama kojih smo svakodnevno svjedoci. Rubrika Zaštita prirode kojoj je šuma neiscrpan izvor, smatra se vrlo poželjnom i premalo iskorištenom u šumarstvu. Već samo podržavanje prirodnosti šume predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno biološka raznolikost koju smo po međunarodnoj konvenciji dužni održavati. Izvrstan prilog ovoj rubrici daje ing. K. Arač opisujući zaštićene biljne i životinjske vrste. U rubrici Riječ glavnoga urednika praćena su zbivanja u struci i oko struke. Tijekom 988. upozorava se na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s naše strane preuzimaju šumarske poslove, primjerice u hortikulturi, nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u lovstvu i dr., pisano je o primorskim šumama, njihovoj prioritetnoj ekološkoj i turističkoj funkciji te o sukobu između šumarstva i stočarstva, osobito kozarstva. Ukazano je na nelogičnost nacrta Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske u kojemu se šuma deklarativno štiti dok se apsolutna prednost daje energetici, hidroelektranama mastodontima uz određivanje kapaciteta, čijom izgradnjom se uništava golem prirodni prostor, uključujući i šumu. Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao šansi za hrvatsko šumarstvo i preradu drva. 348

103 Tijekom 999. u rubrici je iznesen problem neslaganja investitora i projektanata sa studijama o utjecaju na okoliš, izrađenih na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za kanal Dunav-Sava, koji će ugroziti spačvanske šume, kao i Hidroelektranu Novo Virje koja će ugroziti šumu Repaš i druge nizinske šume koprivničko-đurdevačke Podravine. Protivnici šumarskih stavova ne slažu se s osnovnim pravilima šumarskih istraživanja koja polaze od ekosustava, dobi i strukture šume te od relevantnih vremenskih nizova potrebnih za pouzdanost rezultata istraživanja. Investitori žele odmah graditi i istraživati u tijeku gradnje, a šumarske stavove smatraju konzervativnima. Prema našim dosadašnjim spoznajama ostvarenje navedenih investicija dovelo bi do propadanja šuma hrasta lužnjaka velikih razmjera. Dalje, piše se o nelogičnosti vodnoga doprinosa kojega plaćaju šume, o Danima hrvatskoga šumarstva, o ulozi šuma u krajobrazu te o utjecaju dovršne sječe na općekorisne funkcije šuma. U uredničkim rubrikama tijekom godine pisano je o promjenama vlasti, o našem neslaganju s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša zbog izrazitoga ignoriranja šumarstva od strane te institucije, zatim o boljoj suradnji s novoosnovanim Ministarstvom zaštite okoliša, o problemu Nacionalnoga parka "Plitvička jezera", gdje o ha šume vodi brigu jedan diplomirani inženjer šumarstva. U posljednjem broju posebno se govori o 04. godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, na kojoj se raspravljalo o hrvatskome šumarstvu u 2. stoljeću. Ukazano je da hrvatsko šumarstvo s rezultatom dvjestogodišnjeg djelovanja, prirodnom i stabilnom šumom, predstavlja za Europu prihvatljiv model. U 200. godini uredničke rubrike posvećene su restrukturiranju "Hrvatskih šuma", opovrgavanju shvaćanja koja se čuju u nekim planinarskim društvima i ekološkim udrugama kako je prirodna obnova šume krčenje, odnosno njezino uništavanje. U jednoj rubrici pisano je o obnovi lužnjakovih sastojina pogođenih propadanjem. Osobito je zanimljiva rubrika o pristupanju Hrvatskoga šumarskoga društva "Dravskoj ligi", savezu ekoloških udruga Pomurja, Podravine i Podunavlja, sa zajedničkim ciljem očuvanja iskonske prirode toga područja u zajedništvu s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom. Nedavno održana Skupština "Dravske lige" predložila je da Hrvatsko šumarsko društvo prihvati dužnost tajništva udruge radi bolje suradnje s institucijama u Zagrebu (Ministarstvo zaštite okoliša i dr.), što se zbog udaljenosti teže ostvarivalo. Na Skupštini je predloženo da se šumarski ogranci Podravine i neposredno učlane u "Dravsku ligu". Posebno je edukativna zadnja stranica - omotnica, koju priprema doc. dr. se. Boris Hrašovec. 2d) Izvješće Nadzornog odbora HŠD-aza200. god. je u okviru Zapisnika sli. sjednice Upravnog odbora HŠD-a, dostavljeno predsjednicima ogranaka i delegatima, odnosno svima pozvanima na ovaj prvi dio skupštine, a na Skupšini gaje pročitao Slavko Šarčević dipl. ing., predsjednik Nadzornog odbora u proteklom mandatnom razdoblju. U istom Zapisniku je sadržano i izvješće tajnika o radu i financijskom poslovanju u 99. godini. Stoga ova dva dokumenta ponovo ne iskazujemo (i ne tiskamo), nego ih u cijelosti prilažemo ovom Zapisniku. Ad 3) Po izvješćima, koja su iscrpno prikazala aktivnost i rad Hrvatskoga šumarskog društva u prošloj godini i cijelom proteklom mandatnom razdoblju, nije bilo posebnih rasprava te su jednoglasno prihvaćena. No, kao što je rečeno, uvijek treba težiti još boljem. Prof Matić se svim članovima HŠD-a članovima Upravnog i Nadzornog obora u proteklom mandatnom razdoblju, posebice dopredsjednicima Tomislavu Starčeviću, dipl. ing. i prof. dr. sc. Mladenu Figuricu te predsjedniku Nadzornog odbora Slavku Šarčeviću, dipl. ing., zahvalio na suradnji i trudu kojeg su uložili za dobrobit struke. Kako nam je upravo prije dva dana došla u ruke posljednja inačica Studije o restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o. (koju je izradila irska konzultantska tvrtka "Coillte") "Konačni nacrt - Hrvatske šume - Strateški akcijski plan" i "Plan razvoja ljudskih resursa za Hrvatske šume", pa se s odnosnim dokumentima nismo stigli svi dovoljno upoznati, prof. Matić je zamolio ing. Starčevića, da skup kratko upozna s materijom i ukaže na one dijelove o kojima bi struka trebala raspraviti i dati svoje mišljenje. Konačni nacrt-strateški akcijski plan - (od 4. lipnja 2002.) studija o restrukturiranju za strateški razvoj "Hrvatskih šuma" d.o.o. Stavovi hrvatskog šumarskog društva (prijedlog) Hrvatsko šumarsko društvo, kao nevladina i nestranačka strukovna udruga, s više od članova, do sada je bilo aktivno i angažirano uključeno u procesu izrade studije restrukturiranja "Hrvatskih šuma". Stručna, odgovorna i javna određenja o strategiji šumarstva, restrukturiranju i novom Zakonu o šumama, HŠD je izreklo u Zaključcima Okruglog stola od 30. siječnja Konačni nacrt studije, od 4. lipnja HŠD nije dobilo službeno, pa je ocjena rukovodstva HŠD-a da se na današnjoj 06. redovitoj Skupštini, Konačni nacrt prezentira i da se s njim upozna Skupština. Svoje stavove o ovom Konačnom nacrtu, Hrvatsko šumarsko društvo izreći će nakon skore temeljite tematske rasprave o toj problematici. Danas zaključujemo i predlažemo na usvajanje sljedeće stavove:. Izražavamo svoju sumnju u provodljivost studije i stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma d.o.o. u komercijalnu kompaniju zbog: 349

104 nevjerice u spremnost i odlučnost Vlade RH u pogledu provedbe okvira za razvoj, gdje je temeljno načelo u oslobađanju tržišta drvetom, neusuglašavanja zakonske regulative između Zakona o šumama i djelatnosti u prirodi (Zakon o javnim cestama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o lovu, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i si.), sporosti u izmjenama visokopropisne zakonske i podzakonske regulative koja je totalno neusuglašena s tržištem (na pr. Pravilnik o uređivanju šuma) ili pak nepridržavanja sada važećih zakona (primjer, žirenje, paša i brst), nejasnog razgraničenja funkcija državne uprave od Hrvatskih šuma d.o.o., uz podcijenjenu opasnost od pretvaranja Hrvatskih šuma d.o.o. u uslužne djelatnosti, neizgrađene kompetentne funkcije kontrole, posebno kad studija naglašava komercijalni profit pa i financijski povrat dividende državi i istovremeno redefiniranje uzgojnih standarda. Sve to, u vrijeme kad su šumski ekosustavi ugroženi sušenjem i propadanjem staništa pa nalažu bitno veće stručnoradne i dakako financijske uloge, nedefiniranih i jasnih stavova o mogućnosti prometovanja šumama i šumskim zemljištima te jasnim odrednicama u pogledu izbora djelatnosti za planirani proces privatizacije. 2. Sve "crne točke" u nalazu konzultanata na str. 9-0 Konačnog nacrta, rješive su samo uz odlučnu, odgovornu i kompetentnu suradnju države (MPŠ) i odgovarajućeg izbora pri postavljanju i promicanju mlađeg i talentiranog osoblja u Hrvatskih šuma d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i proširenim ovlaštenjima. 3. Ocjenjujemo da ovako koncipiran Konačni nacrt studije restrukturiranja ni izdaleka nije zadovoljio viziju Vlade RH u pogledu socijalno odgovorne razvojne uloge restrukturiranog poduzeća. Tu mislimo na, za Hrvatsku socijalnu politiku tako nužno, a u šumarstvu i relativno lako moguće, otvaranje prostora za novo zapošljavanje. Sve više mladih inženjera čeka zaposlenje, a ništa se ne poduzima da se u intenziviranju proizvodnje, veće i bolje iskorištenje drveta, kroz manje revire i rezultate rada otvaraju prostori za nova zapošljavanja. Najavljeno korištenje novih (nedrvnih) proizvoda i usluga šume, sporo će se događati prepustimo li to spontanom razvoju. Taj razvoj mora biti kvalitetno i multidisciplinarno programiran i odgovorno vođen, a zakonska regulativa mora mu stalno osiguravati podršku u ostvarenju. 4. Za postavljeni cilj od Vlade RH, u kojem je jasno najavljena vizija o živahnoj, profitabilnoj i ekološki potrajnoj šumarskoj kompaniji, izostalo je jasno određenje o unutarnjem preustroju, koji bi odbacio tromi i skupi centralizirani sustav i prihvatio u skladu s odlukom Vlade RH, jedinstveno poduzeće koje bi uz spuštanje odgovornosti na šumariju, i na njoj do detalja jasno predvidio i najavio oslobađanje kreativnosti, odgovornosti, međusobnu utakmicu, motivaciju i kao konačno cilj povećanje prihoda i dobiti. 5. Agresivan odnos prema sredstvima OKFŠ-a, prijenos njegova administriranja izvan Hrvatskih šuma d.o.o., proširenje njegove namjene izvan sada ZOŠ-om propisane namjene, rezultirat će drastičnim smanjenjem ulaganja u šume, u protupožarnu zaštitu i sanaciju šuma. 6. Administrativna odluka o najavljenom i nužnom smanjenju izravnih troškova za 30 % i režijskih troškova za 50 % mora se operativno naći u stimulativnom i stručno kontroliranom sustavu. Ovako, provedba takve odluke rezultirat će "uštedama" na uzgojnim radovima i zapravo ići na račun šume. 7. U toj kompleksnoj problematici potrebno je koordinirano i logično poštivati redoslijed u donošenju ključnih odrednica (strategiju, restrukturiranje, zakon o šumama), a još je više nužno da se svi sudionici; od državnih institucija (Vlade, ministarstava) politike i struke, umjesto nepovjerenja, isključivosti i sukoba, okrenu moralnom, stručnom i odgovornom zajedništvu oko zadaće izgradnje kvalitetne budućnosti šumarstva Hrvatske. Prikaz i prijedlozi ing. Starčevića jednoglasno su prihvaćeni. Povjerenstvo za zaključke predlaže a Skupština jednoglasno prihvaća obvezu Hrvatskoga šumarskog drštva, da na odnosnu temu organizira uskoro širu raspravu (okrugli stol ili si.), gdje će struka dati svoje mišljenje i prijedloge. Ad 4) Na Program rada i Financijski plana HŠD-a za god. nije primjedbi i nadopuna te su oba dokumenta jednoglasno prihvaćena. Oni su također prilog ovom Zapisniku. Ad 5) Predsjedavajući Radnog predsjedništva, dr. Topić poziva Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno povjerenstvo da iskaže svoj prijedlog. U ime odnosnog Povjerenstva, ing. Zvonko Rožić podnosi prijedlog uz obrazloženje. Upravni odbor HŠD-a broji 25 članova (najmanje). Predsjednici 9 ogranaka HŠD-a, izabrani na skupštinama ogranaka, prema čl. 24., 29., 30. i 36. Statuta HŠD-a, predstavljaju ogranak i već po svom položaju su članovi Upravnog odbora. To su. Dražen Husak, dipl. ing. (Bjelovar), mr. se. Ivan Pentek (Buzet), Damir Delač, dipl. ing. (Delnice), Ivan Matasin, dipl. ing. (Gospić), Oliver Vlainić, dipl. ing. (Karlovac), mr. se. Branko Belčić (Koprivnica), Davor Butorac, dipl. ing. (Našice), Ivo Duvnjak, dipl. ing. (Nova Gradiška), Mario Stipetić, dipl. ing. (Ogulin), Berislav Vinaj, dipl. ing. (Osijek), Boris Miler, dipl. ing. (Požega), Dalibor 350

105 Tomljanović, dipl. ing. (Senj), Ivan Đukić, dipl. ing. (Slavonski Brod), Zvonko Rožić, dipl. ing. (Sisak), dr. se. Vlado Topić (Dalmacija, Split), Zvonko Kranjc, dipl. ing. (Varaždin), mr. se. Vladimir Bogati (Virovitica), Ilija Gregorović, dipl. ing. (Vinkovci) i Herbert Krauthacker, dipl. ing. (Zagreb). Prema čl. 36. Statuta HŠD-a za ostale članove Upravnog obora predloženi su: prof. dr. sc. Branimir Prpić, gl. urednik Šumarskog lista po položaju, prof, dr. sc. Slavko Matić, predstavnik Akademije šumarskih znanosti, prof dr. sc. Joso Vukelić, predstavnik Šumarskog faklteta, Šumarskog odjela, prof. dr. sc. Ivica Grbac, predstavnik Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološkog odjela, dr. se. Joso Gračan, predstavnik Šumarskog instituta i mr. se. Josip Dundović, predstavnik Hrvatskih šuma, Direkcija. Nadzorni odbor prema Statutu ima tri člana i jednog zamjenika članova. U Nadzorni odbor predloženi su. Ivan Tarnaj, dipl. ing. za člana - predsjednika, Đurđica List, dipl. ing., za članicu, Josip Knepr, dipl. ing., za člana i Ivica Fliszar, dipl. ing., za zamjenika članova/ice. Za predsjednika HŠD-a predložen je prof dr. sc. Slavko Matić, a za dopredsjednike mr. se. Josip Dundović i prof. dr. sc. Ivica Grbac. Predsjedavajući Radnog presjedništva, poziva nazočne da dadu ako žele i svoje prijedloge. Kako drugih prijedloga nije bilo, delegati jednoglasno odlučuju, da se ne glasuje pojedinačno za svakoga kandidata, nego za cijelu listu koju je predložilo Povjerenstvo. Jadnoglasnom odlukom nazočnih delegata u Upravni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani su:. Prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, za predsjednika HŠD-a iu.o. 2. Mr. se. Josip Dundović, za dopredsjednika HŠD-a i U Prof. dr. sc. Ivica Grbac, za dopredsjednika HŠD-a iu.o. 4. Dražen Husak, dip. ing., predsjednik ogranka Bjelovar za člana U.O. 5. Mr. se. Ivan Pentek, predsjednik ogranka Buzet za člana U.O. 6. Damir D e a č, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice za člana U.O. 7. Ivan Matasin, dipl. ing., predsjednik ogranka Gospić za člana U.O. 8. Oliver Vlainić, dipl. ing. predsjednik ogranka Karlovac za člana U.O. 9. Mr. se. Branko Belčić, predsjednik ogranka Koprivnica za člana U.O. 0.Davor Butorac, dipl. ing., predsjednik ogranka Našice za člana U.O..Ivo Duvnj ak, dipl. ing., predsjednik ogranka Nova Gradiška za člana U.O. 2.Mario Stipetić, dipl. ing., predsjednik ogranka Ogulin za člana U.O. 3.Berislav Vinaj, dipl. ing., predsjednik ogranka Osijek za člana U.O. 4. Boris Mil er, dipl. ing., predsjednik ogranka Požega za člana U.O. 5. Dalibor Tom lj anović, predsjednik ogranka Senj za člana U.O. 6.Ivan Đukić, dipl. ing., predsjednik ogranka Slavonski Brod za člana U.O. 7.Zvonko Rožić, dipl. ing., predsjednik ogranka Sisak za člana U.O. 8.Dr. se. Vlado Topić, predsjednik ogranka Dalmacija-Split za člana U.O. 9.Zvonko Kranjc, dipl. ing. predsjednik ogranka Varaždin za člana U.O. 20.Mr. se. Vladimir Bogati, predsjednik ogranka Virovitica za člana U.O. 2.Ilija Gregorović, dipl. ing., predsjednik ogranka Vinkovci za člana U.O. 22.Herbert Krauthacker, dipl. ing. predsjednik ogranka Zagreb za člana U.O. 23.Prof. dr. sc. Branimir Prpić za člana U.O. 24. Dr. se. Joso Gračan za člana U.O. 25.Prof. dr. sc. Joso Vukelić za člana U.O. Također jednoglasnom odlukom u Nadzorni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani su:. Ivan Tarnaj, dipl. ing. za predsjednika N.O. 2. Đurđica List, dipl. ing. za članicu N.O. 3. Josip Knepr, dipl. ing. za član N.O. 4. Ivica Fliszar, dipl. ing. za zamjenika članova/ice N.O. Tajnik Hrvatskoga šumarskog društva je i nadalje Hranislav J a k o v a c, dipl ing., izabran na temelju javnog natječaja prema članku 46. Statuta HŠD-a i u HŠD-u je u stalnom radnom odnosu. Ad 6) Za predstavnike u Skupštini HIS-a izabrani su prof. dr. sc Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Hranislav Jakovac, dipl. ing. Ad 7) Na poziv Hrvatskoga prirodoslovnog društva, da Hrvatsko šumarsko društvo uđe u članstvo te krovne prirodoslovne udruge zbog podudaranja zajedničkih osnovnih načela, Skupština jednoglasno prihvaća ovaj poziv. Ad 8. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. 35

106 Napominjemo, da izvješće o tematskoj raspravi, koja slijedi u okviru drugog dijela Skupštine s početkom u sati, nije sastavni dio ovog Zapisnika. Prikaz tematske rasprave i odnosne zaključke, kao što smo to uvijek činili, pripremit ćemo posebno i kao obično objaviti u Šumarskom listu u rubrici "Aktualno", a Zapisnik sa Skupštine u rubrici "Iz Hravtskoga šumarskog društva". Na kraju Skupšine, prof. dr. sc. Slavko Matić se u ime članova Upravnog i Nadzornog odbora, kojima je Skupština u novom mandatnom razdoblju povjerila vođenje udruge, zahvalio na ukazanome povjerenju, uz obećanje za još aktivniji i plodonosniji rad. Prvi, radni dio Skupštine završen je u 2,45 sati. Sljedila je kratka pauza, a zatim tematska rasprava. Zapisnik vodio tajnik HŠD-a: Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva: Hranislav Jakovac, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Matić Ovjerovitelji Zapisnika: Mr. sc. Božidar Tomičić U privitku: Popis predstavnika (delegata) za Skupštinu, s potpisom nazočnih; Izvješće Nadzornog odbora; Izvješće o radu i financijskom poslovanju za 200. god.; Program rada HŠD- za god.; Financijski plan za god. 352

107 IN MEMORIAM Iako je grad Senj zajedno s mjestom Krasno kolijevka suvremenog šumarstva naše zemlje, do nedavno, razmjerno se mali broj domaćih srednjoškolaca odlučivao na studij šumarstva. U razdoblju nakon II. svjetskog rata šumarstvo očito nije pripadalo kategoriji atraktivnih disciplina, pa je to bio razlog više za slabo zanimanje mladih za studij šumarstva. Uza sve to, završeni gimnazijalac Miro odlučio se za šumarstvo svojim slobodnim izborom na temelju obiteljske tradicije koja je sadržavala urođeni afinitet prema šumi i prirodi u cjelini. Takav izbor životnog poziva našao je punu potvrdu u njegovu radu u šumarskoj struci tijekom njegovog cijelog radnog vijeka. Miroslav "Peče" Prpić rođenje u Senju godine u višečlanoj obrtničkoj obitelji. Nakon završene pučke škole nastavlja školovanje na poznatoj senjskoj gimnaziji. Međutim, zbog ratnih prilika osmi razred i maturu polaže u Zagrebu 945. godine. Potom upisuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu kojeg završava 952. godine. Pripravnički staž obavlja u Šumskom gospodarstvu "Viševica", Rijeka na području Šumarije Klana. Tijekom 955. zapošljava se kao referent za iskorištavanje šuma u Nacionalnom parku "Plitvička jezera". Početkom 956, pa do kraja rujna, obnaša dužnost upravitelja Šumarije "Jelovac" u Krasnu, a potom obavlja više odgovornih dužnosti u DIP-u Senj. Krajem 959. postavljenje za upravitelja Šumarije Rab. U to vrijeme na Rabu se obavljaju obimni radovi pošumljavanja otočića Dolina i vrlo nestabilnog područja Lopara na krajnjem sjeveroistočnom dijelu otoka Raba. U novoj reorganizaciji šumarstva 960. godine osnivanjem šumskih gospodarstava kolega Miro postaje upravitelj Šumarije Ravna Gora u sastavu Šumskog gospodarstva Delnice. Na tom radnom mjestu ostat će više od jednog desetljeća, gdje zapravo do MIROSLAV PRPIĆ, dipl. ing. šum. ( ) življava svoju punu afirmaciju. Pod njegovim rukovodstvom šumarija postiže zavidne rezultate i to poglavito u izgradnji šumskih cesta, te razvoju lovstva kao komplementarne grane šumarstva. Izgradnjom adekvatnih smještajnih kapaciteta za lovce i ostalih lovno-tehničkih objekata, stvorene su pretpostavke za nesmetani razvoj domaćeg i stranog lovnog turizma. Njegov angažman u razvoju lovstva nije prošao nezapaženo, pa kolega Miro dobiva više ponuda za prijelaz u specijalizirana poduzeća za lovstvo. Međutim, po potrebi službe, ali i protiv svoje želje, prelazi početkom 97. godine na višu dužnost šefa nabavno-prodajne službe u Radnoj zajednici Šumskog gospodarstva Delnice. Na tom odgovornom i dinamičnom poslu njegove sposobnosti dobrog organizatora došle su do punog izražaja. Ponovnom reorganizacijom 984. godine raspoređen je za internog inspektora Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice do odlaska u zasluženu mirovinu sredinom 987. godine. Povremeno surađuje u časopisu "Lovački vjesnik", ali je ipak najviše poznat kao dugogodišnji suradnik lokalnih novina šumarstva Gorskog kotara u području enigmatike. U dvije vrlo vrijedne knjige u povodu 0. i 20. obljetnice djelovanja Šumskog gospodarstva Delnice, znalački je obradio poglavlja o njegovu tržištu i proizvodima. Odlaskom u mirovinu vraća se u Senj, gdje se aktivno uključuje u rad područnog Lovačkog društva "Jarebica". Višegodišnji je tajnik Društva, gdje se osobito ističe ne organizaciji prve izložbe lovstva u Senju 996. i izradi lovno-gospodarskih osnova. Za svoj rad u Društvu dobiva više priznanja. I sam se bavio lovom, u čemu je nastavljao obiteljsku tradiciju. Svi njegovi trofeji, osim jednog, pripadaju kategoriji vrlo rigoroznog sanitarnog odstrela. Po temperamentu bio je vedre naravi, te neobično jednostavan i skroman. Volio je glazbu, a i sam je povremeno svirao tamburicu. Govorio je više stranih jezika, a posebno zanimanje iskazivao je za gramatiku, povijest i zemljopis. Pred kraj svoga života, iako teško bolestan, Miro nije opterećivao svoje najbliže, nego je stoički i s velikim optimizmom podnosio sve tegobe. Iz tog razdoblja prisjećamo se njegovog posljednjeg javnog pojavljivanja medu šumarima prigodom proslave 235. obljetnice Šumarije Krasno, najstarije šumarije u našoj zemlji krajem godine. Naime, organizacijski odbor spomenute proslave odlučio je da spomen ploču na Šumariji Krasno otkrije kolega Miro, kao njezin najstariji upravitelj. Znali smo za njegovu tešku bolest i zato je čin otkrivanja ploče bio u isto vrijeme neobično tužan, ali za njega i vrlo poticajan u borbi protiv podmukle bolesti. Nekoliko mjeseci poslije prestalo je kucati srce našeg Mire, čime je šumarska struka, ali i njegova uža i šira sredina, postala siromašnija i usamljenija za još jedan vrijedni i neobično sadržajni život. Hvala i slava našem Miroslavu "Peci" Prpiću. Vice Ivančević 353

108 Dana 6. ožujka godine preminuo je u Ljubljani Oleg Vrtačnik, dipl. ing. šumarstva i merkonom, istaknuti slovenski gospodarstvenik. Bio je čovjek neiscrpne radne energije, vizionar i inovator, koji je svoje ideje u praksi ostvarivao na temelju teorijskih spoznaja i najsuvremenijih dostignuća, kako onih tehnoloških, tako i onih na gospodarstvenom planu, posebice u domeni marketinga. Pored stručnih, resile su ga i pozitivne moralne osobine: skromnost, samozatajnost, poštenje i altruizam. Rođenje 25. travnja 926. godine u Ljubljani gdje je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju. Kao pripadnik i aktivist antifašističkog pokreta bio je za vrijeme talijanske okupacije interniran u logorima u Padovi i Trevisu godine upisuje Poljoprivredno šumarski fakultet u Zagrebu, na čijem šumarskom odsjeku diplomira početkom 950. godine. Nakon*) diplome, od 950. godine zaposlen je u GG Bled i LIP Bled, gdje se posebno ističe u izgradnji mreže šumskih cesta i uvodi inovacije pri konstrukciji šumskih žičara. Od 958. do 962. godine tehnički je direktor tvornice sportske opreme "Elan" u Begunjama. U spomenutoj Kronici poduzeća navodi se daje bio "nadareni poticatelj znanja i razvoja", koji je u poduzeće uveo nove tehnologije pri proizvodnji skija, pa one postaju cijenjene i na inozemnom tržištu, a na njima se natječu neki od najboljih svjetskih skijaša (Stenmark i drugi). Osnovao je tvornički razvojni institut, na čijem je bio čelu i ostvario uvjete za proširenje ponuda proizvoda namijenjenih vodenim sportovima i gimnastici. Uz unapređenja glede tehnoloških postupaka, pripadaju mu zasluge i za uvođenje novih marketinških metoda u poslovanju poduzeća. Od 962. do 970. godine glavni je direktor tvornice "Meblo" u Novoj OLEG VRTAČNIK ( ) Gorici. Pod njegovim vodstvom, ponuđenim tehnološkim rješenjima i boljom organizacijom rada, uz nepromijenjeni broj zaposlenih, obim proizvodnje se trostruko povećava, uz stalan rast dohotka poduzeća i plaća. I ovdje osniva pri poduzeću razvojni institut i konstrukcijski biro, koji su djelovali na temelju njegovih vizija modernog industrijskog oblikovanja i tehnologija industrijske proizvodnje. Tvornica je, kao prvo poduzeće u grani, podigla pogon u Italiji radi dopune proizvodnje i poboljšanja plasmana na konvertibilnom tržištu. Sve je to rezultiralo da je tvornica "Meblo" dospjela u sam vrh slovenske i jugoslavenske drvne industrije. Oleg zbog postignutih rezultata u unapređenju poslovanja i vođenja poduzeća 969. godine dobiva Krajgherovu nagradu, a Privredna komora Slovenije dodjeljuje mu naziv "Tvorac suvremene organizacije rada". Po vlastitoj želji, nakon završene povjerene mu misije, napušta "Meblo" i 97. godine biva izabran za glavnog direktora LIP Bled, gdje također unapređuje poslovanje i uvodi nove marketinške metode, no ostaje na toj dužnosti kratko vrijeme, jer ga kao priznatog i iskusnog gospodarstvenika 972. godine Privredna komora SFRJ imenuje za svog predstavnika u Danskoj, koju funkciju obavlja do 977. godine. Tu se bavio tržišnim analizama i prenosio iskustva te male, ali privredno visoko razvijene zemlje, ali zastupao i interese domaće privrede. Boravak u Danskoj Vrtačnik koristi i za osobno teoretsko obrazovanje na području ekonomskih znanosti, pa nakon studija na tamošnjoj visokoj školi stječe zvanje merkonoma. Po isteku mandata predstavnika Privredne komore SFRJ, postavljen je za glavnog direktora "Gornje Skandinavien A.p.S.", također sa sjedištem u Danskoj i tu dužnost obavlja do 978. godine, kada odlazi u mirovinu. Po umirovljenju osniva u Danskoj vlastito poduzeće "Oleg menagement" za savjetovanje na području rukovođenja poduzećima. Surađivao je s vodećim danskim poduzećem za izobrazbu mladih kadrova u trgovini (FUHU). Kao samostalni gospodarski savjetnik održavao je u okviru svoje firme predavanja i instruktažu po poduzećima u Sloveniji i nekima u Hrvatskoj. Početkom 90-tih, nakon 40 godina aktivnog i plodnog rada, trajno se nastanjuje u Novoj Gorici. Napisao je dvije knjige: "Kako pristupiti danskom tržištu" (976), "Izvozni arketing" (987), skripta "Podjetniška ekonomija" (989) te objavio nekoliko članaka u "Gozdarskom vestniku". Uz hrvatski govorio je danski, švedski, njemački, engleski, francuski, ruski i talijanski jezik. Bio je odlikovan Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Žarko Vrdoljak, dipl. ing. šum. *) Prikaz toka Olcgovog službovanja i po stignutih rezultata donosim na temelju pul Enciklopedijo Slovenije, sv , Pi imorskog slovenskog biografskog leksikona vlastitih saznanja tokom 52 godine prijatelj evanja. cacije Kronika poduzeća "Elan" - 955, 99, Hrvatskog životopisnog leksikona te 354

109 Prerano, skrhana opakom bolešću, u 59. godini života, 2. svibnja napustila nas je dugogodišnja urednica prirodoslovnog obrazovnoznanstvenog programa HRT-a prof. Lidija F i r š t. U ime šumarske struke Hrvatske, oprostio sam se od nje rječju, 5. svibnja na zagrebačkom Krematoriju. Čitav svoj radni vijek usmjerila je širenju znanja iz ekologije, zaštite prirode i okoliša. Osim brojnih članaka u novinama i stručnim časopisima, potpisuje više od 000 TV emisija. Bavila seje problematikom prirodnih izvora energije, ugroženim biljnim i životinjskim vrstama, integralnim sustavima za zbrinjavanje otpada, pokretala ekološke kvizove, i kao kruna stalne i uspješne suradnje sa šumarskom strukom, nastao je serijal od devet sjajnih polusatnih emisija pod nazivom Hrvatske šume i šumarstvo, gdje je u punom sjaju prikazana raskošna vrijednost, raznolikost, značaj i posebnost naših prirodnih šumskih ekosustava. Odabirala je i adaptirala strane znanstvene i popularne filmove te emisije iz područja prirodnih znanosti. Njen predan i gotovo zanesenjački odnos prema svojim zadacima obavljala je misionarski, pa su ta postignuća bila prepoznata te donijela čitav niz značajnih priznanja. Primila je Povelju javne zahvalnosti Hrvatskog biološkog društva za razvoj, unapređenje i popularizaciju biologije (980), Nagradu za popularizaciju ekologije kao znanosti Hrvatskog ekološkog društva (985), Beyond War Award (SAD) za program povodom Međunarodnog dana planeta Zemlje (990), Priznanje Državne uprave za zaštitu okoliša u Prof. LIDIJA FIRST (Pakrac, Zagreb, ) kategoriji Zaslužni pojedinac (994), Zahvalnicu Ministarstva kulture i Zavoda za unapređivanje školstva za osobit doprinos i potporu školskim susretima Lidrano 994, Povelju tvrtke ZGO za doprinos projektu "Obrazovanje stručnjaka za zbrinjavanje otpada" (994), Nagradu CHARTA RABUZANA Hrvatskog društva za unapređenje kvalitete života (995), Nagradu za nominaciju za profesionalno najuspješniju ženu u Hrvatskoj, časopisa "Zaposlena" (995), Posebno priznanje škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" za promociju zdravlja i zdravstvene edukacije (997), Nagradu Državne uprave za zaštitu okoliša (tzv. "Eko Oskar") za aktivnosti u zaštiti okoliša (999), Priznanje časopisa Priroda za uspješnu suradnju i izvanredan doprinos na promicanju i popularizaciji prirodnih znanosti osobi iz medija (2000), Nagradu zbora novinara za okoliš, Hrvatskoga novinarskog društva uz proglašenje doživotnom počasnom predsjednicom (200), Priznanje Milan Grlović HND-a za osobite zasluge za novinarstvo (200), Nagradu Hrvatske radiotelevizije (200) i konačno (posthumno) dodijeljeno joj je Priznanje za životno djelo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Na inicijativu Lidije Firšt, Zbor novinara za okoliš utemeljio je godišnju nagradu za okoliš "Degenia velebitica", koja se dodjeljuje povodom Dana planeta Zemlje (22. travnja) svake godine za najbolje novinarske radove iz područja zaštite okoliša. Lidija Firšt nedvojbeno je bila vodeći autoritet među novinarima koji prate ekologiju i pokretač, organizator i nositelj ekoloških programa na Hrvatskoj televiziji prije više od 30 godina. I kad bih nastavio s nabrajanjem svih njenih priznanja i aktivnosti, koje je kroz čitav život s ljubavlju i zanesenjački nosila, ovom pisanom sjećanju ne bi bilo kraja. Način na koji je živjela svoju misiju, toplina i iskrenost s ljudima i svih njenih suradnika, rađala je neizbježnim obvezama, radošću stvaranja i dakako, neizostavnim profesionalnim uspjesima. Za Lidijom Firšt, tugovat će priroda i sve šume Hrvatske, od dunavskih ada, najljepših slavonskih hrastika do šuma Kalnika, Medvednice, Žumberačke gore, Risnjaka i našeg Velebita. Siguran sam da je Lidija Firšt na put vječnosti sa sobom ponijela dah proljeća, ljubavi i vedrine s kojom nas je sve koji smo je poznali i s njom surađivali, obilato obasipala, a njenu dušu neka put Neba ponesu njena dobra djela Hvala prof. Lidiji Firšt za sve! Tomislav Starčević dipl. ing. U Požegi je 2. svibnja u nedjeljnim predvečernjim satima iznenada u 6. godini preminuo dipl. ing. Luka Milosevic, stručni suradnik za uzgajanje šuma požeške uprave. Sve šumare Požeštine potresla je LUKA MILOSEVIC, dipl. ing. šumarstva ( ) neočekivana vijest daje na vječni počinak otišao kolega koji je sve do svoje smrti neumorno obavljao zahtjevne šumarske poslove. Znali smo dobro za Lukino narušeno zdravlje, za povremene zdravstvene tegobe koje je stoički podnosio, ali nas je on upornim, temeljitim i svakodnevnim izvršavanjem radnih obveza, stalnom i uspješnom suradnjom s kolegama u radnoj zajednici i šumarijama, svojim životnim optimizmom, prirođe- 355

110 nom duhovitošću te urednim i discipliniranim načinom života, uvjeravao kako se dobro nosi sa svojom bolešću. Zato nismo mogli vjerovati da je zauvijek prestalo kucati srce našega dragog kolege. Hirovita, nepredvidiva i neumitna smrt bila je jača od toga tihog, nenametljivog, skromnog i uzoritog šumarskog stručnjaka, potvrdivši po tko zna koji put spoznaju da smo samo prolaznici u ovome kratkom životu, koji se slomi poput tanke i krhke paučinaste niti, obično kada se tome najmanje nadamo. Ostaje nam tek utjeha da čovjek živi sve dotle dok živi uspomena na njega, u dušama njegovih bližnjih, prijatelja, suradnika i znanaca. Dipl. ing. Luka Milosevic rođen je 7. ožujka 94. u požeškom kraju u Mijačima kod Kamenske, u šumovitom okružju Psunja i Papuka, unutar velikoga šumskog kompleksa Slavonije, u selu nedaleko prometnice Kamenska-Pakrac. Potječe iz šumarske radničke obitelji, iz siromašne seoske sredine koja je živjela sa šumom i znala je vrednovati, što je bilo sudbonosno za odabir njegova životna zanimanja. Osnovnu školu završava u Bučju, srednju šumarsku u Splitu 959., a diplomu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu stječe 969. godine. U ondašnjem Šumskom gospodarstvu Požega, čiji je bio stipendist, radi do 977. na mjestu taksatora, zatim postaje voditelj Odjela za uređivanje šuma. Ovu funkciju obnaša sve do kraja 990. godine, neposredno uoči sudbonosnih događanja u Domovinskom ratu. Tijekom 99., na samom početku burnih ratnih zbivanja, kraće je vrijeme na dužnosti upravitelja šumarije Kamenska, a zatim je premješten u Prozvodni odjel požeške Uprave šuma, na mjesto stručnoga suradnika za uzgajanje šuma. Ove poslove obavlja sve do svoje prerane smrti, koja ga neočekivano uze iz šumarske djelatnosti, ostavljajući nam veliku prazninu. Kolega Milosevic iza sebe je ostavio uzorno izrađene uređajne elaborate šuma požeškoga kraja, čiji je bio vrstan poznavatelj. S ponosom možemo reći da smo se služili Osnovama gospodarenja naših trinaest gospodarskih jedinica, koje je dva puta izradio kao taksator ili tijekom 356 obnašanja dužnosti voditelja požeške taksacije. Ti uređajni elaborati bili su pouzdan temelj tijekom izrade godišnjih planova i bilanciranja etata. Svoje bogato uređivačko iskustvo koristio je na poslovima uzgajanja šuma, sudjelujući u izradi mnogih stručnih radova i pravilnika te uvođenju novih metoda u uređivanju i uzgajanju šuma. Jednoglasni smo u ocjeni daje među nama bio najbolji poznavatelj šumskoga drveća i grmlja, posebice prizemnoga rašća kao pokazatelja šumskih zajednica na požeškom području, a jedan je od rijetkih požeških šumara koji je dobro poznavao gljive i ljekovito bilje. Boraveći stalno na terenima Požeške kotline, od Kamenske do Čaglina, detaljno je upoznao i proučio različite šumske zajednice, a tijekom identifikacije raznovrsne flore na ovim prostorima s njim su se konzultirali šumari, biolozi, skupljači ljekovitoga bilja i planinari. Zadnjih deset godina budno je pratio urod sjemena, nicanje ponika, odabirao sjemenske sastojinc, kontrolirao doznačivanje drvne mase, brinuo o skupljanju žira za podsijavanje te nadgledao izvršavanje šumskouzgojnih radova, od pripreme staništa, popunjavanja i pošumljavanja, njege podmlatka i mladika te čišćenja guštika, uočavajući svaki nedostatak i savjetujući suradnike na šumarijama. Nerijetko je navraćao u šumsko-hortikulturni rasadnik Hajderovac, vodeći brigu o potrebnim količinama sadnica za proljetno i jesensko popunjavanje i pošumljavanje. Sve navedene radove pažljivo je planirao i više puta provjeravao, strogo vodeći računa o situacijama uzgojnih poslova i odgovarajućim troškovima. U svojstvu voditelja i organizatora posla Lujo, kako smo ga obično zvali, poticao je duh timskoga rada, vješto komunicirajući s ostalim kolegama, koristeći njihova znanja i sposobnosti, a istovremeno im iskazujući poštovanje, kolegijalnost i zahvalnost. Suradnici su poštivali njegovu marljivost, pedantnost, iskrenost, poštenje i pridržavanje dogovorenog. Osim skromnosti, krasila ga je preciznost i zaljubljenost u šumarsku struku, jer je odrastao u sredini koja je znala cijeniti šumu. Bio je duhovit, volio se šaliti na njemu prepoznatljiv i znakovit način, s primjesom blage ironije, ponajviše na svoj račun, jer nije želio nikoga povrijediti. U razgovoru s njim nikada nismo čuli daje povisio glas. U opuštenoj atmosferi tijekom druženja s kolegama unosio je životnu radost i veselje, a osobito je cijenio kapljicu dobroga vina, kušajući ga odmjereno kao dobar znalac i ljubitelj. Kolega Milosevic zadužio nas je svojim samoprijegornim radom i doprinosom šumarskoj struci, a prazninu koju je ostavio teško će biti popuniti. Zahvaljujemo mu na zajedničkim druženjima koja će nam ostati u trajnom sjećanju i za sva dobra djela koja je jakom voljom i upornošću, savladavajući različite životne nedaće, učinio za šumarstvo požeškoga kraja. Kao marljiv suprug i otac brinuo se o svojoj obitelji, zajedno sa suprugom Ankicom, a sljedeći tradiciju i nova saznanja u šumarstvu podržao je svoga sina Denisa da završi Šumarski fakultet i nastavi očevim putem u šumarskoj profesiji. U nazočnosti obitelji i rodbine, šumarskih stručnjaka iz požeške i drugih uprava te direkcije Hrvatskih šuma, posljednji ispraćaj dipl. ing. Miloševića obavljen je na gradskome groblju Sv. Ilije u Požegi, a u ime požeškog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva od pokojnika se oprostio dipl. ing. Boris Miler. Neka je vječna slava, hvala i laka zemlja našem kolegi! I. Tomić

111 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primam«prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do /2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 0 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 6 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu rajumljivi bei čitanja tekcta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:. Klepac, D. 965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z. 988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing...). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića Telefon: , Telefax: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica:

112