Republika Hrvatska Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF Klimatske promjene Višnja Grgasović Rijeka, lipanj 2007.
Sadržaj Efekt staklenika Oštećenje ozonskog sloja Utjecaj klimatskih promjena Emisije stakleničkih plinova Što se poduzima u svijetu Što se poduzima u Hrvatskoj Mjere smanjenja
Efekt staklenika
Ukupno u posljednjih 200 godina: 2,3 trilijuna tona CO2 (1750. CO2 =280 ppm; 2003. CO2 =368 ppm)
Staklenički plinovi Staklenički plinovi Ugljični dioksid Kemijska formula Koncentracija prije industrijalizacije Koncentracija nakon industrijalizacije Vrijeme života u atmosferi godina Glavni izvori CO 2 280 ppm 358 ppmv 50-200 Fosilna goriva Sječa šuma Proizvodnja cementa Metan CH 4 700 ppm 1720 ppmv 12-17 Fosilna goriva Rižina polja Odlagališta otpada, Stočar. Didušik oksid N 2 O 275 ppm 312 ppmv 120-150 Gnojenje, Industri. procesi Staklenički potencijal zagrijavanja 1 21 310 CFC CFC 12 0 503 pptv 102 Tekuća rashladna sredstva, Pjene 125-152 HCFC Halogenirani ugljici HCFC-22 0 105 pptv 13 Tekuća rashladna sredstva 125 Perfluorugljik CF 4 0 110 pptv 50000 Proizvodnja aluminija 6500 Sumporheksa fluorid CF 6 0 72 pptv 1000 Proizvodnja magnezija 23900
Glavni antropogeni izvori stakleničkih plinova Izgaranje fosilnih goriva Industrijski procesi Odlaganje otpada Sječa šuma Poljoprivredna proizvodnja Stočarstvo
Ozonski sloj čuva život na Zemlji upija UV zračenje Sunca štiti planet od štetnih utjecaja UV B zračenja, štetnog za gotove sve oblike života
Razgradnja ozonskog sloja
Ozonska rupa
Tvari koje oštećuju ozonski sloj Freoni (klorofluorougljici, CFC) se nalaze i koriste u: 1.aerosolima gdje služe kao potisni plin deodoranta, parfema, lakova za kosu, medicinskih preparata, insekticida i sl., 2.industriji namještaja kao sredstvo za pjenjenje pri proizvodnji pjenastih guma, 3.industriji fleksibilnih i krutih poliuretanskih pjena za termoizolaciju, 4.proizvodnji plastičnih masa, 5.sredstvima za čišćenje i odmašćivanje u elektroindustriji i u domaćinstvima kao otapala, 6.hladnjacima i ledenicama, hladnjačama i drugim rashladnim sustavima, te 7.klima uređajima i toplinskim pumpama.
Haloni koriste se prvenstveno u uređajima za gašenje požara i u protupožarnim instalacijama. Osim freona i halona, ozonski sloj oštećuju: ugljik tetraklorid koji se nalazi u otapalima i sredstvima za čišćenje te u fumigantima, metil bromid koji služi kao sredstvo za fumigaciju tla u staklenicima a kod nas se najviše koristi u proizvodni presadnica duhana, 1,1,1 triklor etan, odnosno metil kloroform koji se koristi kao otapalo za odmaščivanje strojeva te Nezasićeni klorofluorougljikovodici i nezasićeni bromougljikovodici.
Zaštita od UV zračenja
Globalno zatopljenje je porast srednje temperature zraka na planetu Zemlji. Najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (+0,54 oc); 2005. (+0,48 oc) u odnosu na prosječnih 14 oc. 1856, Martens 2001, Holzhauser
Promjene temperature na kontinentima (1900. 2000.)
Pitanje klimatskih promjena dominantan problem okoliša u 21. stoljeću Globalna temperatura je u posljednjih 100 godina porasla za 0,7 C, u Europi za 1 C Odstupanje srednje godišnje temperature od prosjeka u razdoblju od 1860. do 2005.. godine (IPCC, 2006) Porast globalne temperature u narednih 100 godina mogao bi biti 1,4 5,8 C, a u Europi 2,0 6,3 C
Potencijalni utjecaji promjene klime Porast razine mora Oborine Utjecaj na. Zdravlje Poljoprivredu Šume Vodne resurse Obalna područja Biološku raznol. ekosustave Infektivne bolesti i povećanje onečišćenja zraka Prinosi i nedostatak vode Šumske vrste i prirast Opskrba vodom i kvaliteta vode Erozija obale zauzeće prostora Gubitak vrsta i staništa
Porast učestalosti ekstremnih vremenskih događaja Hladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati.
Pomicanje vegetacijskih pojaseva i ugroženost visokoplaninske flore Migracije ili izumiranje biljnih i životinjskih vrsta
Porast razine mora i prodiranje slane vode ugrožava slatkovodna jezera, utječe na opskrbu pitkom vodom i poljoprivredu Potapanje obalnih građevina Promjene u sastavu ihtiofaune, pojava imigrantskih vrsta riba iz toplih mora Promjene područja mrijesta gospodarski važnih vrsta riba Obala i obalno područje
Poljoprivreda
Emisije stakleničkih plinova u svijetu i Hrvatskoj Hrvatska: 6,6 tona CO 2 po stanovniku (2004.)
Emisija stakleničkih plinova u RH 1990.- 2004. Gg CO2 eq 40.000 30.000 20.000 10.000 0-10.000 1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. -20.000-30.000 Energetika Poljoprivreda Uporaba tla i šumarstvo Industrijski procesi Gospodarenje otpadom godina
Rast emisija/rast BDP-a 20000 SAD 18000 16000 Emisija CO 2 /capita u 2001., kg 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 B u lg a ria Estonia C r o a tia R o m a n ia Lithuania Latvia Poland S lovakia Hungary C zech R epublic Greece Portugal Finland France Belgium Ir e la n d Netherlands Germ any Austria Slovenia It a ly O EC D Europe Spain D e n m a rk United K ingdom Sw eden Luxem bourg 0 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 G D P /c a p ita, U S $ *1 0 3
Što se poduzima u svijetu? Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 1992. Rio de Janeiro, 188 država Kyotski protokol, 1997. Kyoto, 170 država -5%, 2008.-2012. Buduća obvezujuća razdoblja: Do 2020. godine zadržavanje rasta globalne temperature na 2 oc Razvijene države, države Priloga I UNFCCC Države u razvoju
Politika EU smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu 1990. (Kyotski cilj za EU je -8%); prijedlog uz aktivno uključenje ostalih država: -30% povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 20% u ukupnoj potrošnji energije min. 10% biogoriva u prometu povećanje energetske učinkovitosti, tj. ušteda ukupne potrošnje energije u EU za 20% integrirana energetska politika i politika za ublaženje klimatskih promjena
Što se poduzima u Hrvatskoj? Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime Hrvatska ratificirala 1996. godine, država Priloga I Kyotski protokol Hrvatska potpisala 1999., Ratificirala u travnju 2007. Obveza RH prema Protokolu: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012., u odnosu na baznu godinu Strategija s Planom djelovanja I
Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova
Mjere za smanjenje emisija Korištenje obnovljivih izvora energije Povećanje energetske efikasnosti Energetsko korištenje otpada Promjena tehnologija u industriji Razvrstavanje otpada Izolacija zgrada Korištenje javnog prijevoza, Korištenje automobila koji troše manje goriva, korištenje biogoriva Pošumljavanje
Emisije stakleničkih plinova kao rezultat osobne upotrebe energije: cestovni prijevoz 49,9% zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0% zagrijavanje vode 11,1% kućanski aparati 7,5% rasvjeta 2,4% Učinkovitim korištenjem energije osobne emisije stakleničkih plinova smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO 2 (volumen dvokatnice)
Nacionalno izvješće, Proračun emisija, Projekcije emisija
HVALA NA PAŽNJI