Najvažnije odrednice novog zakona o javnoj nabavi što nas čeka?

Najvažnije odrednice novog zakona o javnoj nabavi što nas čeka? Marijana Šperanda Savjetnica u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu Zagreb, 31. listopada 2016. godine Sudionici javne nabave u Republici Hrvatskoj očekuju usvajanje novog Zakona o javnoj nabavi kojim se europske direktive u javnoj nabavi, usvojene u veljači 2014. godine, prenose u hrvatsko zakonodavstvo. Očekivani ciljevi direktiva se u prvom redu ogledaju u pojednostavljivanju pravila, povedanju transparentnosti, fleksibilnosti i pravne sigurnosti, smanjenjem administrativnog opteredenja kao i poboljšanoj komunikaciji između naručitelja i gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave. Prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi uključuje odredbe iz obje direktive: Direktiva 2014/24/EU (za javne naručitelje klasična direktiva) i Direktiva 2004/25/EU (za sektorske naručitelje), uz usklađenost i s ostalim aktima EU, kao i sa sudskom praksom Suda EU, koji uređuju područja iz 1 javne nabave. Usporedbe radi, još uvijek važedi Zakon o javnoj nabavi ima 188 članaka sa 7 dodataka i 8 podzakonskih propisa. Prijedlog novog Zakona sastoji se od 452 članka s 10 dodataka (priloga) te još očekujemo i podzakonske propise koji bi se trebali donijeti temeljem novog Zakona. U nastavku članka se daje prikaz najvažnijih izmjena i odrednica iz prijedloga novog zakonskog okvira, odnosno najvažnijih razlika u odnosu na dosadašnji Zakon o javnoj nabavi. 1. Pragovi koji određuju primjenu zakona Prema izvješdima Europske komisije, svake godine više od 250 000 tijela javne vlasti u EU troše oko 18% BDP-a na nabavu roba, usluga i radova. Stoga se na javnu nabavu u EU primjenjuju pravila koje donosi Europska komisija i kojih se, uz pojedine obvezne ili neobvezne odredbe, moraju pridržavati i zemlje članice. Svake dvije godine Europska komisija ažurira financijske pragove, odnosno minimalne financijske iznose na koje se direktive EU u javnoj nabavi primjenjuju. Europska komisija je stoga donijela šest novih obvezujudih uredbi kojima se mijenjaju vrijednosti europskih pragova, dakle za postupke velike vrijednosti, i koje su stupile na snagu 1. siječnja 2016. i vrijede do 31. prosinca 2017. godine. Uz tekst Uredbi je objavljena i Komunikacija Komisije o vrijednostima europskih pragova u odgovarajudim

vrijednostima u drugim valutama, među kojima i u hrvatskim kunama (dostupno na www.javnanabava.hr). Novi pragovi se obvezno primjenjuju na nabavu roba, radova i usluga koji procijenjenim vrijednostima prelaze propisane minimalne financijske pragove, uz potrebu za oglašavanjem postupaka i u Službenom listu Europske unije (Officional Journal of the European Union OJEU / TED). Europski pragovi nisu jednaki za sve naručitelje, te se razlikuju ovisno o kojem se naručitelju radi kao i o predmetu nabave (roba, radovi ili usluge): 2

Vrsta nabave / ugovora Pragovi 2014 2015, EUR bez PDV-a Pragovi 2016 2017, EUR bez PDV-a Pragovi 2016 2017, HRK, bez PDV-a Nabava radova (Klasična i sektorska 5.186.000 5.225.000 39.842.193 direktiva, koncesije) Nabava roba i usluga (Klasična direktiva, ostala 207.000 209.000 1.593.688 tijela - decentralizirana) Nabava roba i usluga (Klasična direktiva, središnja državna tijela) 134.000 135.000 1.029.416 3 Nabava roba i usluga (Sektorska direktiva) Nabava za društvene i druge posebne usluge (Klasična direktiva) 414.000 418.000 3.187.375-750.000 5.718.975 Nabava za društvene i druge posebne usluge (Sektorska direktiva) - 1.000.000 7.529.200 Slika 1. Financijski pragovi za primjenu zakona Postupci male vrijednosti su oni čije su vrijednosti ispod europskih pragova, a iznad bagatelnih vrijednosti (200.000 kn za robe i usluge i 500.000 kn za radove). Bez obzira na ovogodišnje relativno malo povedanje pragova, postoji mogudnost da de idudom revizijom pragova, koja se mora provesti najkasnije do travnja 2017., Europska komisija preporučiti značajnije izmjene pragova za 2018. i 2019. godinu.

Bagatelnu nabavu novi zakon definira kao jednostavnu nabavu, tj. nabavu na koju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, a čija pravila i uvjete utvrđuje naručitelj svojim opdim aktom uzimajudi u obzir načela javne nabave i mogudnost elektroničkih sredstava komunikacije. S tim u vezi, ako se radi o nabavi jednakoj ili vedoj od 20.000 kn (bez PDV-a), naručitelj je obvezan nabavu provesti putem elektroničkog tržišta jednostavne nabave, ukoliko je to primjenjivo. Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave putem elektroničkog tržišta utvrdit de središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave (Uprava za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva). Opdi akt kojim se utvrđuju pravila za jednostavnu nabavu bit de potrebno objaviti na vlastitim internetskim stranicama (do sada ta obveza nije postojala). Također, vrijednosti jednostavnih nabava naručitelj de morati unijeti u plan nabave te de biti obvezan u registar ugovora o nabavi unijeti i ugovore jednostavne nabave, izuzev manjih od 20.000 kn. Za sve nabave vrijednosti do 20.000 kn naručitelj nema nikakve obveze osim onih koje propiše vlastitim aktom. Novim zakonom se također redefiniraju pragovi za jednostavnu nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH u inozemstvu na koje se primjenjuje pravilnik o nabavi kojeg donosi čelnik 4 središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove. Tako se zakon ne primjenjuje ako se u diplomatskim misijama i konzularnim uredima nabavljaju robe i usluge te provode projektni natječaji procijenjene vrijednosti manje od 950.000 kn, odnosno izvode radovi procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000 kn. 2. Izuzeća od primjene zakona Članci 29 do 47. prijedloga novog zakona propisuju izuzeda, odnosno nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Jedna od najvažnijih novina kod izuzeda jesu nova izuzeda koja se odnose na pravne usluge, odnosno na odvjetničke usluge (pravno zastupanje stranaka, pravno savjetovanje) i javnobilježničke usluge. Tu vrstu usluga do sada se nabavljalo temeljem nekog od postupaka javne nabave ili u skladu s člankom 44. Zakona (II.B. usluge). Također su od primjene zakona izuzeti i ugovori o javnoj nabavi za zajmove i kredite, dok posve novo izuzede predstavljaju i usluge javnog željezničkog prijevoza putnika. U okviru djelatnosti pružatelja medijskih usluga propisano je izuzede pri sklapanju ugovora za određene audiovizualne i radijske usluge ukoliko iste imaju kulturni ili društven značaj za koje bi provedba javne nabave prema zakonskim pravilima bila neprikladna. Izuzede se u tom slučaju odnosi na ugovore koje sklapaju sami pružatelji usluga za kupnju, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje, kao i drugih pripremnih usluga kao npr. onih koji se odnose na scenarije i

umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa. Za razliku od tih usluga, izuzede se ne primjenjuje na nabavu tehničke opreme koje služi u svrhu produkcije, koprodukcije i emitiranja takvih programa. Prema prijedlogu Zakona, kao posebno izuzede za javne naručitelje propisuju se izuzeda u okviru poštanskih usluga i to one koje se odnose na druge usluge osim poštanskih, odnosno na filatelističke usluge, neke logističke usluge (kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija, usluge dodane vrijednosti vezane uz elektronička sredstva (npr. sigurno slanje šifriranih dokumenata, slanje preporučene elektroničke pošte), te financijske poštanske usluge (npr. novčane pologe, poštanske žiro doznake). Navedene poštanske djelatnosti od sada su izuzete i iz sektorske djelatnosti poštanskih usluga. Zakon donosi i fleksibilnije odredbe za ugovore između subjekata u javnom sektoru, tzv. in-house 5 ugovore. Tako se zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi u slučajevima kada: 1) nad tom pravnom osobom obavlja kontrolu, zajedno ili s drugim javnim naručiteljem, sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama, 2) pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80% svojih djelatnosti za javne naručitelje koji nad njom provode kontrolu i 3) nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom i ne vrši odlučujudi utjecaj na tu pravnu osobu. Zakon se tako ne primjenjuje na pravnu osobu koja nije javni naručitelj, a s kojom javni naručitelj sklapa takav in-house ugovor, za javnu nabavu potrebnu za izvršenje in-house ugovora. 3. Mješoviti ugovori Novi prijedlog zakona uvodi i nove odredbe o mješovitim ugovorima. Mješoviti ugovori mogu biti dvojaki: 1) oni čiji su predmet različite vrste nabave (roba / usluge / radovi) ili 2) ako se radi o dvije ili više vrsta predmeta nabave na koju se primjenjuju posebni pravni režimi. Ova druga vrsta mješovitih ugovora se odnosi na predmet nabave obuhvaćen Zakonom o javnoj nabavi te nabavu obuhvaćenu člankom 346. Ugovora o funkcioniranju EU (poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu sigurnosti povezane s proizvodnjom ili trgovinom oružjem, streljivom i ratnom opremom, ali koje ne smiju štetno utjecati na uvjete tržišnog natjecanja) ili propisom koji uređuje nabavu za potrebe obrane i sigurnosti. Za takvu mješovitu nabavu zakon propisuje posebna pravila, a koja će se pravila primijeniti ovisi o tome je li moguće objektivno razdijeliti dijelove određenog ugovora o javnoj nabavi. Ako je to moguće, naručitelj može odlučiti dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove ili dodijeliti jedinstveni ugovor primjenjujući određena pravila predviđena člankom 47. prijedloga zakona.

4. Tajnost Kao i do sada, i u novom zakonu ponuditelji određene dijelove svoje ponude mogu označiti tajnom, navodeći u ponudi i pravnu osnovu za tajnost. Tako se, u skladu s već poznatim odredbama, tajnom ne mogu označiti cijena ponude, troškovnik kao ni podaci vezani uz kriterije za odabir ponude. Međutim, novi zakon uvodi i dodatne elemente koji se ne mogu označiti tajnom što nije bio slučaj do sada, te navodi da se tajnom ne mogu označiti niti katalog, javne isprave, izvatci iz javnih registara te drugi podaci koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom. 6 5. Rokovi Prijedlog novog zakona donosi i dodatna pojašnjenja pojedinih odredbi, te među njima pojašnjava i računanje rokova, i to ako su izraženi u satima, danima, mjesecima ili godinama. Tako se navodi da rok koji je izražen u danima (najčešće izražen rok) počinje teći početkom prvog sata prvoga dana i završava istekom posljednjeg sata zadnjeg dana tog roka. Državni blagdani, subote i nedjelje ne utječu na početak i tijek roka, osim ako su izrijekom izuzeti ili su rokovi izraženi u radnim danima. Ako posljednji dan roka pada na blagdan, subotu ili nedjelju, rok istječe protekom posljednjeg sata sljedećeg radnog dana. Sukladno europskim direktivama, i novi zakon donosi nešto kraće rokove od dosadašnjih. Tako se minimalni rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanjem i ponuda skraćuje za 5 dana, ali se posebno naglašava da u obzir treba uzeti i složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za Otvoreni postupak, minimalno: 35 dana, 30 dana kod e-dostave 15 dana ako prethodi PIO 15 dana zbog žurnosti Ograničeni postupak, minimalno: 30 dana za zahtjeve za sudjelovanje 30 dana za ponude, 25 dana kod e-dostave 10 dana za ponude ako prethodi PIO 15 dana za zahtjeve za sudjelovanje zbog žurnosti 10 dana za ponude zbog žurnosti Natjecateljski dijalog, minimalno: 30 dana za zahtjeve za sudjelovanje nema odredbe za zahtjeve za sudjelovanje uz PIO nema odredbe za ponude nema odredbe zbog žurnosti Natjecateljski postupak uz pregovore i partnerstvo za inovacije, minimalno: 30 dana za zahtjeve za sudjelovanje 30 dana za inicijalne ponude, 25 dana kod e-dostave 10 dana za inicijalne ponude ako prethodi PIO 15 dana za zahtjeve za sudjelovanje zbog žurnosti 10 dana za ponude zbog žurnosti U postupcima javne nabave male vrijednosti minimalni rokovi u otvorenom postupku, ograničenom postupku, natjecateljskom dijalogu, natjecateljskom postupku uz pregovore i partnerstvu za inovacije, mogu se skratiti na 20 dana, s tim da nije dopušteno skraćivanje rokova kada se ponude u otvorenom i ograničenom postupku te natjecateljskom dijalogu dostavljaju elektroničkim putem. U natjecateljskom dijalogu, partnerstvu za inovacije i pregovaračkom postupku bez prethodne objave naručitelj određuje primjereni rok za dostavu ponuda. U svim slučajevima, obavijest o sklopljenim ugovorima mora biti poslana u SLEU u roku od 30 dana od sklapanja ugovora ili sporazuma.

izradu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Rokovi se određuju tako da se utvrdi točan datum i vrijeme dostave zahtjeva za sudjelovanjem i ponuda. 6. Komunikacija Novi zakon stavlja veći naglasak i na komunikaciju između naručitelja i gospodarskih subjekata. Kao najvažniji oblik te komunikacije, koja omogućava veću transparentnost i fleksibilnost postupaka javne nabave, jeste obveza korištenja elektroničkih sredstava komunikacije u svim fazama postupka javne nabave, osim u iznimnim slučajevima. Tako se kroz Elektronički oglasnik javne nabave (EOJN) mogu tražiti i dobiti zahtjevi za pojašnjenjem dokumentacije, zapisnici, zahtjevi za pojašnjenjem i upotpunjavanjem dokumenata, dostava traženih dokumenata, i sl. Shodno tome, novi zakon kaže da je obveza naručitelja elektronički, putem EOJN, dostavljati odluke u postupku nabave, i to odluke o odabiru i poništenju i odluke o nedopustivosti sudjelovanja sa zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. 7 Ako je moguće, elektronička komunikacija bi se trebala primjenjivati i u postupcima jednostavne nabave i isto bi se trebalo propisati općim aktom naručitelja. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) je važan alat komunikacije u dijelu dostave ponuda, a posebno kad se uzme u obzir da bi novim zakonom naručitelj trebao / mogao sam provjeravati informacije navedene u ESPD-u i to pristupom, elektroničkim sredstvima, besplatnim nacionalnim bazama podataka (registrima i sl.). Pri komunikaciji je pak važno voditi računa da se ista obavlja na način da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata. Ako se naručitelj ne koristi elektroničkim sredstvima komunikacije, obvezan je u izvješću obrazložiti razloge primjene sredstava komunikacije koja nisu elektronička. Usmena komunikacija, koja se ne smije odnositi na ključne elemente postupka, mora biti zadovoljavajuće dokumentirana (bilješkama, zapisnicima ili sl.). Elektronički oglasnik javne nabave smatra se uslugom od općeg interesa. Javna tijela koja vode registre u elektroničkom obliku, poput Porezne uprave, Financijske agencije, te tijela koja vode sudski i obrtni registar i kaznene evidencije, dužna su omogućiti pristup elektroničkim sredstvima komunikacije potrebnim podacima iz tih registara za potrebe EOJN. Zakon propisuje obveze i uvjete rada EOJN, kao i njegovu dostupnost korisnicima od najmanje 20 sati dnevno.

8 U rujnu 2016. je Ministarstvo gospodarstva donijelo Naputak o postupanju u postupcima javne nabave u slučaju nedostupnosti Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (Narodne Novine, broj 88/2016) kojim se detaljnije propisuje postupanje naručitelja i Elektroničkog oglasnika kod njegove nedostupnosti, a što je posebno važno ako se pred javno otvaranje ponuda dogodi da ponuditelji ne mogu predati svoje ponude. Do sada je naručitelj u tom slučaju imao problem jer nije bilo načina da donese odluku kojima bi se minimizirali rizici postupka. Dakle, ukoliko se ubuduće dogodi nedostupnost oglasnika, naručitelj je dužan to prijaviti u Elektronički oglasnik javne nabave pri Narodnim novinama, od ponedjeljka do subote u vremenu od 6:00 do 20:00 sati, nakon čega će Narodne novine isto provjeriti te obavijestiti elektroničkom poštom sve zainteresirane gospodarske subjekte, naručitelja i središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave (Uprava za sustav javne nabave). Naputak definira da je nedostupnost nastupila ako je nastupila tijekom 4 sata prije isteka roka za dostavu ponuda / zahtjeva za sudjelovanje, i to zbog tehničkih ili drugih razloga na strani Elektroničkog oglasnika. Međutim, ako se nedostupnost otkloni u roku kraćem od 30 min od zaprimanja prijave, te ako je od otklanjanja preostalo najmanje 60 min do isteka roka, smatra se da nedostupnost nije nastupila. Rok za dostavu ne teče dok se isto ne otkloni te je naručitelj obvezan produžiti rok za dostavu ponuda / zahtjeva za sudjelovanje za najmanje 4 dana od dana slanja ispravka poziva na nadmetanje ili poziva na dostavu ponuda. Ta je objava ispravka za naručitelja besplatna. 7. Postupci i tehnike javne nabave Postupke javne nabave koje smo do sada provodili, uz određene manje izmjene, provodit ćemo i dalje. Međutim, od sada je i javnim i sektorskim naručiteljima na raspolaganju i jedan novi postupak - partnerstvo za inovacije. Ovim postupkom je stavljen naglasak na nova, inovativna i razvojna rješenja kojima bi se zadovoljile potrebe naručitelja za onime čega, zbog svojih specifičnih okolnosti, rizika, prirode ili složenosti predmeta nabave, nema na tržištu. Naglasak je na dugoročnom partnerstvu između naručitelja i ponuditelja koji bi time osigurali uspješnu i kvalitetnu, kao i naknadnu nabavu roba / usluga / radova, a bez potrebe provedbe novog postupka nabave, s tim da se maksimalni troškovi moraju unaprijed dogovoriti između naručitelja i sudionika postupka. Javni naručitelj može uspostaviti partnerstvo za inovacije s jednim ili više partnera kako bi se provele aktivnosti istraživanja i razvoja inovativnog proizvoda, usluge ili radova. Sam tijek ovog postupka je sličan natjecateljskom postupku uz pregovore kojega koriste javni naručitelji, odnosno pregovaračkom postupku s prethodnom objavom kojega koriste sektorski

9 naručitelji. Znači, radi se o postupku s dvije ili više uzastopnih faza uz korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno ponuda se odabire na temelju najboljeg omjera između cijene i kvalitete. Svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje kojeg naručitelj ocjenjuje i poziva na sudjelovanje u partnerstvu ili dostavlja odluku o nedopustivosti sudjelovanja. Javni naručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama s ponuditeljima, osim u slučaju konačne ponude. Podaci o pregovaranju su tajni. Naručitelj sudionike obavještava o zaključenju pregovora. Zakonom je predviđeno da će pravilnik o sadržaju, načinu izrade i dostave zapisnika o vođenju pregovora propisati čelnik središnjeg tijela nadležnog za politiku javne nabave. U ovom postupku se također utvrđuju privremeni ciljevi koje partneri trebaju ostvariti u pojedinoj fazi te plaćanje naknade u odgovarajućim obrocima. Na osnovi tih ciljeva javni naručitelj nakon svake faze može raskinuti partnerstvo za inovacije ili, ako se radi o partnerstvu s nekoliko partnera, može smanjiti broj partnera raskidanjem pojedinačnih ugovora, a prema uvjetima navedenim u dokumentaciji za nadmetanje. Osim toga, u dokumentaciji za nadmetanje još se mora odrediti na koji način će se urediti prava intelektualnog vlasništva. U dosadašnjem zakonu javni naručitelji su, pod određenim uvjetima, mogli koristiti pregovarački postupak s prethodnom objavom a po novom zakonu će koristiti natjecateljski postupak uz pregovore. Dakle, ne radi se o novom postupku već postojećem postupku s novim nazivom, ali nešto fleksibilnijim odredbama za javne naručitelje, dok će sektorski naručitelji i dalje primjenjivati pregovarački postupak s prethodnom objavom, međutim bez ikakvih preduvjeta za korištenje kao što je bio slučaj do sada. Što se tiče pregovaračkog postupka bez prethodne objave, novi zakon i za njega predlaže blaže odredbe. Do sada se ovaj postupak provodio s jednim gospodarskim subjektom na temelju propisanih zakonskih pravila. Novi zakon donosi mogućnost da se ovaj postupak, uz propisana pravila, provodi i s više gospodarskih subjekata pozivajući ih na dostavu inicijalne ponude. Javni naručitelj smije koristiti ovaj postupak za dodjelu ugovora koji se sastoje u ponavljanju sličnih roba, usluga ili radova u trajanju ne dužem od 3 godine. Još jedna novina u vezi ovog postupka je i mogućnost naručitelja da pošalje obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost na objavu (novi obrazac, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti, do sada obrazac prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora). Ako naručitelj ne pošalje na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, obvezan je ponuditeljima dostaviti odluku o odabiru. Iz navedenog je vidljivo da objava obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost ima učinak dostave odluke o odabiru.

Javni naručitelji Sektorski naručitelji Postupci nabave -Otvoreni postupak -Otvoreni postupak -Ograničeni postupak -Ograničeni postupak -Natjecateljski postupak uz pregovore -Pregovarački postupak s -Natjecateljski dijalog prethodnom objavom poziva na -Partnerstvo za inovacije nadmetanje -Pregovarački postupak bez prethodne -Natjecateljski dijalog objave poziva na nadmetanje -Partnerstvo za inovacije -Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje Tehnike i -Okvirni sporazumi -Okvirni sporazumi instrumenti za -Dinamički sustav nabave -Dinamički sustav nabave elektroničku i -Elektronička dražba -Elektronička dražba 10 zbirnu nabavu -Elektronički katalog -Aktivnosti središnje nabave -Elektronički katalog -Aktivnosti središnje nabave -Povremena zajednička nabava -Nabave koje uključuju sektorske -Nabave koje uključuju javne naručitelje naručitelje iz različitih država članica iz različitih država članica Slika 2. Postupci i tehnike nabave za javne i sektorske naručitelje Novi zakon, umjesto dosadašnjih nekoliko načina nabave, predviđa tehnike i instrumente za elektroničku i zbirnu nabavu. Uz već postojeće okvirne sporazume i elektroničke dražbe, ponovno se u zakon vraća dinamički sustav nabave, te se uvode odredbe o elektroničkim katalozima. Naglasak se stavlja i na središnje aktivnosti nabave te povremenu zajedničku nabave kao i na nabavu koja uključuje naručitelje iz različitih država članica. Tehnike i instrumenti su jednaki i za javne i za sektorske naručitelje. Dinamički sustav nabave, kao tehnika i instrument elektroničke i zbirne nabave, u potpunosti elektronički proces, naručitelj koristi radi nabave uobičajenih roba, usluga ili radova koji su široko dostupni na tržištu. Pravila vrijede kao i za ograničeni postupak, na odgovarajući način. U okviru dinamičkog sustava nabave svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanjem te, uz ispunjavanje kriterija za kvalitativni

11 odabir (uvjeta sposobnosti) imaju pristup dinamičkom sustavu nabave tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja. Ono što naručitelj ne smije je ograničiti broj sposobnih natjecatelja. Novi zakon donosi i novinu vezanu uz elektronički katalog definirajući katalog kao format za predstavljanje i organiziranje informacija na način koji je zajednički svim ponuditeljima koji sudjeluju u postupku te koji se može elektronički obrađivati, kao npr. proračunske tablice. Naručitelj može u dokumentaciji odrediti obvezu podnošenje ponude u obliku e- kataloga ili da ponuda sadrži e-katalog, u skladu s tehničkim specifikacijama te u obliku kojeg je naručitelj propisao. Novine oko okvirnog sporazuma su vezane uz rok sporazuma. Javni naručitelji tako mogu sklopiti okvirni sporazum na razdoblje do 4 godine, bez obzira radi li se o sporazumu s jednim ili više gospodarskih subjekata, a iznimno i na duže razdoblje uz valjano obrazloženje. Što se tiče sektorskih naručitelja, razdoblje sklapanja okvirnog sporazuma može biti i do 8 godina, a iznimno i na duže razdoblje. Kad je riječ o postupcima koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma, do sada nismo mogli provoditi pregovarački postupak bez prethodne objave koji bi rezultirao sklapanjem sporazuma. Prijedlog novog zakona kaže da se okvirni sporazum može sklopiti provedbom otvorenog i ograničenog postupka, natjecateljskog postupka uz pregovore (za javne naručitelje), pregovaračkog postupka s prethodnom objavom (za sektorske naručitelje), natjecateljskog dijaloga, partnerstva za inovacije, kao i provedbom pregovaračkog postupka bez prethodne objave u određenim slučajevima. Zakon također dodatno pojašnjava da se ugovor o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma mora sklopiti prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje tog ugovora može biti kraće ili dulje od trajanja okvirnog sporazuma, pod uvjetom da taj rok nije duži od 12 mjeseci od roka na koji je sporazum sklopljen. Kada se okvirni sporazum sklapa za potrebe središnje ili zajedničke nabave, zakon obvezuje da se u dokumentaciji navedu svi naručitelji obuhvaćeni sporazumom iz čega proizlazi da okvirni sporazum ne bi trebali koristiti javni naručitelji koji nisu utvrđeni u njima. Osim središnje nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu, dva ili više javnih naručitelja mogu se sporazumjeti o zajedničkoj provedbi određenog postupka nabave, što znači da koriste povremenu zajedničku nabavu, bilo da se postupak nabave zajednički provodi u cijelosti ili ne. Shodno tome, za zajedničku nabavu zajednički su odgovorni svi ti javni naručitelji, nakon što prethodno utvrde međusobna ovlaštenja i dužnosti. Ako zajedničku nabavu provode javni ili sektorski naručitelji iz različitih država članica, ti naručitelji ispunjavaju svoje obveze u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi ako nabavljaju od naručitelja iz druge države članice koji

je odgovoran za provedbu postupka nabave. Dodatno, javni naručitelj smije koristiti aktivnosti središnje nabave koje obavlja središnje tijelo za nabavu čije je sjedište u drugoj državi članici. 12 8. Priprema postupka Značajnu novinu zakon donosi nalažudi javnom naručitelju da provodi analizu, odnosno istraživanje tržišta, u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o planiranim nabavama, pri tome vodedi računa o transparentnosti i zabrani diskriminacije te na način koji ne narušava tržišno natjecanje. Tako je javni naručitelj, prije pokretanja postupka nabave velike vrijednosti, obvezan na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima staviti tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora, u trajanju ne kradem od 5 dana. Drugim riječima, naručitelj de biti obvezan na vlastitim internetskim stranicama objaviti nacrt dokumentacije o nabavi. Nakon savjetovanja obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge te izraditi izvješde o prihvadenim i neprihvadenim primjedbama i prijedlozima gospodarskih subjekata i objaviti ga na internetskim stranicama. Što se tiče sektorskih naručitelja, i oni imaju obvezu, ali na zahtjev zainteresiranog gospodarskog subjekta, na raspolaganje staviti tehničke specifikacije koje redovito koristi za svoje ugovore, ili tehničke specifikacije koje namjerava koristiti, i to za ugovore za koje se periodična indikativna obavijest koristi kao sredstvo poziva na nadmetanje. Kod pripreme dokumentacije o nabavi, naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe, ali pri tome uzimajudi u obzir mogudnost pristupa malih i srednjih poduzetnika postupku javne nabave. Stoga je naručitelj obvezan, ako u postupku nabave velike vrijednosti nije predmet nabave podijelio u grupe, obrazložiti, u dokumentaciji o nabavi i u izvješdu, glavne razloge za tu odluku. Time zakon potiče naručitelje da predmete nabave dijele na grupe. Pri podjeli je dužan voditi računa da grupe, po veličini pojedinih ugovora, budu prilagođene kapacitetu malih i srednjih poduzetnika. Međutim, naručitelj može ograničiti broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju te je maksimalan broj grupa obvezan naznačiti u pozivu na nadmetanje. Ugovori prema dijelovima (grupama) Stari (postojedi) zakon Slobodan izbor naručitelja o podjeli ugovore na dijelove (grupe) Novi zakon Podjela na grupe postaje pravilo Odstupanje od pravila zahtijeva objašnjenje Ugovor MSP Grupa Grupa Grupa Grupa Grupa Grupa MSP Slika 3. Prednosti podjele predmeta nabave na grupe

Zakon naručitelju daje mogudnost da traži određena jamstva, točnije njih 6: jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma ako sporazum obvezuje na izvršenje, jamstvo za uredno ispunjenje ugovora na temelju okvirnog sporazuma ako sporazum ne obvezuje na izvršenje, jamstvo za povrat avansa, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, jamstvo o osiguranju za pokride odgovornosti iz djelatnosti. Osim ovih jamstava, naručitelj u 13 dokumentaciji može odrediti i drugo jamstvo u skladu s posebnim zakonom. Neovisno o jamstvu, gospodarski subjekt i nadalje može dati novčani polog u traženom iznosu. No, za razliku od sadašnje zakonske odredbe, novi zakon određuje da se jamstvo za ozbiljnost ponude može tražiti u apsolutnom iznosu koji ne smije biti viši od 3% procijenjene vrijednosti nabave, odnosno grupe predmeta nabave, dok se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora može tražiti u visi do 10% vrijednosti ugovora, bez poreza na dodanu vrijednost. Novi zakon dodatno pojašnjava i da proračunski korisnici državnog proračuna koji posluju putem jedinstvenog računa državnog proračuna nisu obvezni dostaviti traženo jamstvo. Iako prijedlog novog zakona u vedini slučajeva donosi fleksibilnost i blaža rješenja u odnosu na dosadašnje zakonske odredbe, u nekim slučajevima je ipak postrožio pravila. Jedan od tih slučajeva je i u dijelu podugovaranja. Naime, novi zakon donosi odredbu prema kojoj je javni naručitelj obvezan propisati obvezne razloge isključenja vezano za pladanje poreza i doprinosa i u odnosu na podugovaratelje, dok za ostale razloge isključenja to može odrediti. Također, naručitelj isto može odrediti i za podugovaratelje podugovaratelja. Ako javni naručitelj utvrdi da postoji osnova za isključenje, od gospodarskog subjekta de tražiti njegovu zamjenu. Nasuprot tome, sektorski naručitelj ne mora osnove za isključenje odrediti i za podugovaratelje. Novi zakonski okvir donosi i promjene vezane uz nazive u dijelu kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. Kriteriji za kvalitativni odabir se odnose na: 1) osnove za isključenje gospodarskog subjekta, i to obvezne i fakultativne i 2) kriterije za odabir. Naime, dosadašnji uvjeti sposobnosti postaju kriteriji za odabir. Jedan od kriterija za odabir se odnosi na sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, po starom zakonu pravna i poslovna sposobnost. (Ono što smo znali kao kriteriji za odabir sada su kriteriji za odabir ponude.) Druga dva kriterija za odabir se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost te tehničku i stručnu sposobnost. Novina u vezi financijske sposobnosti je da se može tražiti minimalni godišnji promet koji, za razliku od sadašnjeg uređenja gdje nema posebnih ograničenja kod zahtjeva o visini prometa, ne smije prelaziti dvostruku vrijednost procijenjene vrijednosti nabave ili grupe predmeta nabave, osim u iznimnim slučajevima.

Zahtijevani promet Zahtijevani promet Stari (postojedi) zakon Novi zakon Financijsko Nema strogih ograničenja kod Godišnji promet ponuditelja stanje zahtjeva za dokaz prometa ne može biti viši od ponuditelja dvostruke vrijednosti ugovora MSP Odstupanje od pravila zahtijeva objašnjenje vrijednost ugovora MSP vrijednost ugovora Slika 4. Propisivanje financijskih uvjeta za odabir 14 9. ESPD Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi Jedan od najvažnijih ciljeva novog zakonskog okvira je smanjenje administrativnog opteredenja naručitelja i gospodarskih subjekata, a posebno malih i srednjih poduzeda. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) je ključni element tog nastojanja, a jedna od glavnih namjena ESPD-a je omoguditi povedanje prekograničnog sudjelovanja u postupcima javne nabave djelujudi kao poslovna putovnica u postupcima javne nabave unutar EU. Glavna ideja uvođenja ESPD-a je da se izvrši zamjena raznih neujednačenih nacionalnih osobnih izjava s jednim standardnim obrascem koji je utvrđen na europskoj razini, od strane Europske komisije, što bi trebalo pridonijeti i daljnjem pojednostavljenju i za gospodarske subjekte i za naručitelje. Osnovne značajke ESPD-a: služi kao preliminarni dokaz u postupcima javne nabave, jednostavno korištenje, isključivo u elektroničkom obliku, pripremljen od naručitelja i automatski popunjavan od ponuditelja, podaci provjerljivi korištenjem baza podataka ili putem e-certisa, traženje dokaza jedino od prvog rangiranog ponuditelja, ponovno upotrebljiv u budućim postupcima, fleksibilan - za sve države članice, spreman za integraciju s nacionalnim registrima. E-certis je informacijski sustav, odnosno baza podataka o vrstama i oblicima dokaza te o nadležnim tijelima koja ih izdaju u državama članicama, a koja služe za dokazivanje činjenica vezanih uz isključenje te sposobnosti gospodarskih subjekata.

Drugim riječima, ESPD predstavlja izjavu o vlastitoj prikladnosti, financijskom stanju i sposobnosti ponuditelja koja služi kao preliminarni dokaz u svim postupcima javne nabave velike vrijednosti. Za nabave male vrijednosti ne propisuje se ta obveza ali je dana kao mogućnost. Obveza je naručitelja da priloži ESPD uz ostalu dokumentaciju o nabavi. Naručitelj je također obvezan, prije donošenja odluke, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurne popratne dokumente, radi provjere okolnosti navedenih u ESPD-u. Zakon dodatno pojašnjava pojam ažurni popratni dokument, navodeći da je to svaki dokument u kojem su sadržani podaci važeći te odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u. Slika 5. ESPD - Provjera naručiteljeve prihvatljivosti u 4 koraka, putem on-line sustava Naručitelj koristi ESPD tako da definira kriterije 15 za odabir i isključenje koje želi koristiti u tom postupku nabave, te ih ponuditeljima daje na strukturiran način. Ponuditelj koristi ESPD tako što jednostavno označi udovoljava li određenom kriteriju, a bez potrebe prilaganja dokaza, potvrda i certifikata. Ponuditelji time pokazuju sukladnost s kriterijima i ESPD obrazac šalju naručitelju zajedno s ostatkom ponude. Zaseban ESPD dostavlja ponuditelj, kao i njegovi podugovaratelji, te gospodarski subjekti na čije se resurse ponuditelj oslanja. Što se tiče zajednice ponuditelja, svi su članovi obvezni dostaviti zaseban ESPD. Također, ako je postupak podijeljen na grupe, i kriteriji za odabir se razlikuju po grupama, ponuditelj je obvezan ispuniti zaseban ESPD za svaku grupu za koju podnosi ponudu. ESPD donosi i još jednu značajnu novinu, a to je - samokorigiranje. Zakon tako kaže da gospodarski subjekt kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje može javnom naručitelju dostaviti dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost, bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje. Unatoč postojanju razloga za isključenje, gospodarski subjekt može naručitelju dokazati da su mjere koje je poduzeo dovoljne da

dokažu njegovu pouzdanost, te ako naručitelj taj dokaz o mjerama koje je poduzeo smatra dovoljnim, ne smije ga isključiti iz postupka. Poduzimanje mjera dokazuje: 1) plaćanjem naknade štete ili poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera u cilju plaćanja naknade štete prouzročene kaznenim djelom ili propustom, 2) aktivnom suradnjom s nadležnim istražnim tijelima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti u vezi s kaznenim djelom ili propustom, 3) odgovarajućim tehničkim, organizacijskim i kadrovskim mjerama radi sprječavanja daljnjih kaznenih djela ili propusta. Razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje u vezi s nekažnjavanjem je pet godina od dana pravomoćnosti presude, osim ako pravomoćnom presudom nije određeno drukčije. Razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje vezane uz okolišne, socijalne i ostale uvjete je dvije godine od dana dotičnog događaja (direktiva propisala maksimalno 3 godine), i to u situaciji kad nema samokorigiranja. 16 10. Oslanjanje na sposobnosti drugih subjekata Gospodarski subjekt, kao i do sada, ima pravo osloniti se na sposobnost drugih subjekata ako sam ne može dokazati ispunjavanje kriterija za odabir, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. Međutim, radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije ili uz relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjekt se može osloniti samo ako de ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži, što do sada nije bio slučaj. Također, mora dokazati da de imati na raspolaganju potrebne resurse, primjerice prihvadanjem obveze drugih subjekata da de te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu. Kod oslanjanja na ekonomsku i financijsku sposobnost naručitelj može zahtijevati solidarnu odgovornost. Zakon isto tako obvezuje naručitelja da provjeri ispunjavaju li i ti gospodarski subjekti kriterije za kvalitativni odabir te ima obvezu zamjene subjekta ako se dokaže da postoje osnove za isključenje ili ne udovoljava kriterijima za odabir. 11. Ekonomski najpovoljnija ponuda Prema novom zakonskom rješenju jedini kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda. Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili socijalne aspekte, povezanih s predmetom nabave. Ovim kriterijem se želi ostvariti najbolja vrijednost za novac eliminirajući kriterij najniže cijene iz svih postupaka javne nabave.

Prema zakonskim odredbama, naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij, te propisuje da relativni ponder, odnosno relativni značaj cijene ili troška ne smije biti veći od 90%. Iznimno može, u pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje, postupku sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te u slučaju javne nabave za potrebe obrane i sigurnosti, kada relativni ponder cijene ili troška smije biti i veći od 90%. Također iznimno, ako je cijena određene robe ili naknada za određene usluge propisana zakonom ili drugim propisom, javni naručitelj ne smije u postupcima javne nabave koristiti cijenu kao kriterij za odabir ponude. Javni naručitelj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkoviti pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe, mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. 17 Kriteriji mogu obuhvadati npr. kvalitetu, organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora ili usluge nakon prodaje i tehničku pomod, uvjete i rok isporuke. Estetske, funkcionalne i ekološke osobine mogu uključivati npr.: izgled, dizajn i ergonomija, intuitivnost sučelja, interoperabilnost, energetska učinkovitost (niska potrošnja energije, energetska klasa, razina buke, razina štetnih plinova), upotreba recikliranih materijala, multifunkcionalnost, pristup osobama s invaliditetom, itd. Lista kriterija nije iscrpna kako je i Sud pravde EU pojasnio. Slika 6. Ekonomski najpovoljnija ponuda Treba imati na umu da je trošak različit od cijene. Npr. cijena opreme može biti 5.000 kn, međutim trošak kupovine te opreme je mnogo viši ako uzmemo u obzir sve aspekte procesa: vrijeme za donošenje odluke o kupnji i istraživanje cijena, narudžba najpovoljnije opreme, primitak i pregled opreme, obrada i pladanje računa, operativni troškovi tijekom životnog ciklusa, troškovi zbrinjavanja. Trošak životnog vijeka (LCC Life Cycle Cost) predstavljaju svi troškovi tijekom trajanja radova, robe ili usluga. To su 1) troškovi koje snosi naručitelj ili drugi korisnici interni troškovi kao što su: troškovi nabave, troškove uporabe (potrošnja energije i drugih resursa), troškovi održavanja, troškovi zbrinjavanja (troškovi prikupljanja i recikliranja), te 2) troškovi pripisani vanjskim učincima okoliša (poput onečišdenja prouzročenog eksploatacijom sirovina korištenih u dobivanju proizvoda ili

prouzročenih samim proizvodom ili njegovom proizvodnjom), pod uvjetom da se takvi troškovi mogu novčano izraziti i pratiti. Metode koje naručitelji koriste za procjenu troškova životnog vijeka roba, usluga ili radova trebale bi biti unaprijed određene na objektivan i nediskriminirajudi način i dostupne svim zainteresiranim stranama. Direktive u javnoj nabavi potiču države članice da te metode uspostave na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, a iste bi trebale biti opdenite a ne posebne za svaki postupak javne nabave. EU bi također trebala razviti zajedničke metodologije za izračunavanje troškova životnog vijeka čijim bi razvojem njihovo korištenje postalo obvezno. Novim zakonom predviđena je odgoda primjene odredbe o ekonomski najpovoljnijoj ponudi do 1. siječnja 2017. godine, iz razloga prilagodbe sustava javne nabave. 18 12. Izuzetno niske ponude Kao i do sada, i prijedlog novog zakona propisuje odredbe o postupanju naručitelja kod izuzetno niskih ponuda (neuobičajeno niske cijene). Tako je naručitelj obvezan zahtijevati da mu gospodarski subjekt objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska. No, novina je da naručitelj obvezno odbija ponudu ako utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće. 13. Razjašnjenje, dopune i dostava informacija ili dokumentacije ponude Tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, naručitelj može od ponuditelja, poštujudi načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku, ne kradem od 5 dana. Time je novi zakon dao širu mogudnost naručitelju da ulazi u institut dodatnog pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda. Do sada je naručitelj mogao tražiti pojašnjenje i upotpunjavanje ponude u dijelu koji se odnosio na razloge isključenja i uvjete sposobnosti te na pojedine elemente ponude, dok novi zakon omogudava razjašnjenje, kao i dopunu, cijele dokumentacije ponude, ali uz strogi uvjet da to ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenog predmeta nabave. Ukoliko naručitelj ne koristi ovu mogudnost, isto je obvezan obrazložiti u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. 14. Uvid u dokumentaciju postupka Za razliku od dosadašnjih zakonskih odredbi kojima je reguliran uvid u ponude drugih ponuditelja tijekom roka mirovanja, novi zakon daje dosta širu mogudnost uvida. Naime, umjesto uvida u ponude, ponuditelji tijekom roka za žalbu mogu naručitelju postaviti zahtjev za uvidom u cjelokupnu

dokumentaciju postupka, osim u one dokumente koji su javno objavljeni putem Elektroničkog oglasnika javne nabave. 19 15. Izvršenje ugovora i okvirnog sporazuma - izmjene i mogućnosti raskida Novi zakon daje mogućnost naručitelju da, i bez provedbe novog postupka nabave, izmijeni ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja, u skladu s odredbama zakona, odnosno radi nabave dodatnih radova, usluga ili roba ako promjena ugovaratelja nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih razloga, ili bi prouzročila značajne poteškoće ili znatno povećanje troškova. Svako povećanje cijene, kod svake izmjene, ne smije biti veće od 50% vrijednosti prvotnog ugovora, ali isto ne smije imati za cilj izbjegavanje primjene zakona. No, ako je došlo do značajnih izmjena ugovora tijekom njegova trajanja, naručitelj je obvezan provesti novi postupak nabave. Isto se primjenjuje i na okvirni sporazum. Jedna od novina koju donosi novi zakon odnosi se i na obvezu raskida ugovora ili okvirnog sporazuma tijekom njihova izvršenja ako je ugovor značajno izmijenjen, ako je ugovaratelj morao biti isključen iz postupka zbog postojanja osnova za isključenje, ako se ugovor nije ni trebao dodijeliti ugovaratelju zbog ozbiljnih povreda iz odredbi zakona a koje su utvrđene pravomoćnom presudom nadležnog upravnog suda. 16. Posebni režim nabave blagi režim Novi zakon dopušta i novi, jednostavniji režim nabave određenih usluga. Dosadašnje usluge iz Dodatka II.B., koje se ubuduće odnose na društvene i druge posebne usluge, dobivaju novi, posebni režim. To se ne odnosi na pravne usluge koje su izuzete iz zakona. Među društvene i druge posebne usluge ulaze npr. zdravstvene, društvene i povezane usluge, hotelijerske i ugostiteljske usluge, istražiteljske usluge i usluge u području sigurnosti, poštanske usluge, i druge usluge iz Priloga X. zakona. Dakle, za ove usluge je propisan jednostavniji način dodjele ugovora, uz objavu obavijesti o nadmetanju. Nema dodatnih pravila osim načela javne nabave. To znači da kriterij za odabir ponude ne mora biti ekonomski najpovoljnija ponuda. Nema obveze za korištenje osnova za isključenje. Međutim, europske direktive u javnoj nabavi navode da se za društvene i druge posebne usluge provode postupci javne nabave ako im je procijenjena vrijednost veća od 750.000 EUR. 17. Izvješće u postupku javne nabave Iako dosta fleksibilniji po mnogim odredbama, novi zakon donosi još jednu dodatnu obvezu naručiteljima, a to je izrada pisanog izvješda o postupku javne nabave, i to u roku od 30 dana od dana slanja obavijesti o dodjeli ugovora, osim za ugovore sklopljene na temelju okvirnog sporazuma. Kao

olakšavajuda okolnost, ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda sadrže sve podatke što ih zakon propisuje za izvješde, naručitelj može isto koristiti kao izvješde o postupku. 20 18. Pravna zaštita Pravo na žalbu ima gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava. Pravo na žalbu se novim zakonom daje i isporučitelju predmeta leasinga. Također, pravo na žalbu ima i središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave i nadležno državno odvjetništvo. Novim zakonom propisuje se jedinstveni rok za žalbu od 10 dana, i za male i za velike vrijednosti, za sve postupke. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave postupa u granicama žalbenih navoda, dok povrh toga po službenoj dužnosti pazi na osobito bitne povrede zakona, neovisno o fazi postupka u kojoj je izjavljena žalba. Proširuju se ovlasti Državne komisije na način da se popisuju osobito bitne povrede zakona: 1) određivanje kraćeg roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje od minimalnog roka propisanog zakonom, 2) ispravak obavijesti nije poslan na objavu, a postojala je obveza sukladno odredbama zakona, 3) rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje nije produljen, a postojala je obveza sukladno odredbama zakona, 4) nema kriterija za odabir ponude ili ponderi nisu određeni sukladno zakonu, 5) natjecatelj ili ponuditelj je morao biti isključen iz postupka javne nabave jer postoje obvezne osnove za njegovo isključenje, 6) nakon isteka roka za dostavu ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku naručitelj je vodio pregovore ili je ponuditelj izmijenio svoju ponudu suprotno odredbama zakona, 7) naručitelj nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu izvora prava, što je bilo od utjecaja na zakonitost postupka, a za koju žalitelj nije znao niti mogao znati u trenutku izjavljivanja žalbe. Ako žalba ne sadrži dokaz o izvršenoj uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka u propisanom iznosu, Državna komisija će žalbu odbaciti kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu ili ispravak. Novi zakon određuje i novi, manji iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka, i to 5.000 kn za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000 kn. Za žalbu na dokumentaciju o nabavi naknada također iznosi fiksnih 5.000 kn, kao i u postupku u kojem nije poznata procijenjena vrijednost nabave. Ako se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi jednu petinu iznosa prema definiranoj procijenjenoj

vrijednosti, naspram sadašnje jedne trećine iznosa. Također, prema novom zakonu žalitelj je oslobođen plaćanja upravne pristojbe. Kad se žalba podnese protiv Državne komisije, nadležan je Visoki upravni sud Republike Hrvatske koji bi odluku u upravnom sporu trebao donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe. Ako Visoki upravni sud poništi odluku Državne komisije, svojom će presudom odlučiti i o žalbi u postupku javne nabave. Također, određuje se obveza Državne komisije da odluku u upravnom sporu objavi na svojim internetskim stranicama bez anonimizacije, čime se povećava pravna sigurnost i ujednačuje sudska praksa u postupcima javne nabave. 21 19. Nadzor Države članice EU su dužne osigurati nadzor nad primjenom pravila o javnoj nabavi, te Europskoj komisiji dostavljati izvješde o nadzoru koje obuhvada, ovisno o slučaju, podatke o najučestalijim uzrocima pogrešne primjene ili pravne nesigurnosti, uključujudi mogude strukturne ili opetovane probleme u primjeni pravila, o razini sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u javnoj nabavi te o sprečavanju, utvrđivanju i odgovarajudem izvještavanju o slučajevima prijevare u javnoj nabavi, korupciji, sukobu interesa i drugim ozbiljnim nepravilnostima. Slijedom navedenog, hrvatski zakon o javnoj nabavi predviđa dvostruki nadzor: upravni i inspekcijski nadzor. Nadzor koji se provodi tijekom provedbe postupka javne nabave ne zaustavlja njegov tijek. Upravni nadzor provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave u svrhu sprječavanja, otklanjanja i otkrivanja nepravilnosti koje mogu nastati ili su nastale kao posljedica povrede odredbi Zakona i podzakonskih propisa, dok inspekcijski nadzor obavlja tržišna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije u gospodarstvu u svrhu kontrole izvršenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ukoliko se pri nadzoru utvrde nepravilnosti zakon predviđa i odgovarajuće prekršajne sankcije pred sudom ili odvjetništvom. 20. Novi standardni obrasci za objavljivanje Svaka država članica prenosi nove direktive zasebno u nacionalno zakonodavstvo, nakon čega se moraju koristiti i novi standardni obrasci pri objavama. Obavijesti u postupcima nabava velike vrijednosti, poslane u strukturiranom elektroničkom obliku, objavljuju se unutar 5 dana od njihova zaprimanja u Uredu za publikacije Europske unije. Automatsko provjeravanje

obveznih polja i jasna struktura elektroničkih obavijesti osiguravaju dosljednost s direktivama Europske unije i umanjuju rizik od pogreški pri kodiranju. 22 Slika 6. Standardni obrasci za objavljivanje prema starim i novim direktivama Zaključno Prijedlogom novog zakona predviđeno je jednostavnije i fleksibilnije postupanje naručitelja i ponuditelja u postupcima javne nabave. Što se mijenja novim pravilima? Dakle, najznačajnije izmjene