Projekt Global Fonda HIV/AIDS KURIKULUM ZA EDUKACIJU IZ OBLASTI SIGURNE KRVI

Projekt Global Fonda HIV/AIDS KURIKULUM ZA EDUKACIJU IZ OBLASTI SIGURNE KRVI Sarajevo/ Mostar, juni/lipanj 2011

2

S a d r ž a j Stranice broj UVOD... 7 CILJEVI EDUKACIJE... 8 SADRŽAJ EDUKACIJE...8 EDUKATIVNI MATERIJALI I METODE... 9 PREDAVAČI... 10 POLAZNICI EDUKACIJE... 10 PREGLED MODULA EDUKACIJE... 11 MODUL BROJ 1: PREGLED SISTEMA TRANSFUZIJSKE MEDICINE U FBIH... 12 MODUL BROJ 2: IZAZOVI SIGURNE KRVI U ZAŠTITI ZDRAVLJA SA OSVRTOM NA PROJEKT GF... 14 MODUL BROJ 3: JAVNO ZDRAVSTVENI ASPEKTI DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI I INTERSEKTORIJALNA SURADNJA U ZAJEDNICI... 22 MODUL BROJ 4: DEFINICIJE I KONCEPT DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI, PLANIRANJE I ORGANIZACIJA DDK... 28 MODUL BROJ 5: JAČANJE DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI KROZ MOTIVIRAJUĆE PROGRAME I IEC KAMPANJE... 30 MODUL BROJ 6: TEHNIKE I POSTUPCI U DOBROVOLJNOM DAVALAŠTVU KRVI... 32 MODUL BROJ 7: TESTIRANJE UZORAKA KRVI DAVATELJA NA KRVLJU PRENOSIVE BOLESTI... 39 MODUL BROJ 8: MEDICINSKA DOKUMENTACIJA U DAVALAŠTVU KRVI... 47 MODUL BROJ 9: UPRAVLJANJE KVALITETOM U OBLASTI SIGURNE KRVI, ULOGA REFERALNOG LABORATORIJA... 54 3

S k r a ć e n i c e AIDS BIH CE CK DDK DNA DPST DST EU FBIH FZZJZ GF GMP HBsAG HBV HCV Hb HIV IEC IFCR ISBN ISO IZZZ KAPB KP MSM NAT NVO PVC PZZ RNA RS Aquired Immune Deficiency Syndrome/sindrom stečene imunodeficijencije Bosna i Hercegovina Council of Europe/Vijeće Europe Crveni križ Dragovoljno davalaštvo krvi Deoxyribonucleic acid/dezoksiribonukleinska kiselina Dragovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje Dragovoljno savjetovanje i testiranje Europska unija Federacija Bosne i Hercegovine Federalni zavod za javno zdravstvo Global Fund/global fond Good manufacturing practice/dobra proizvođačka praksa Hepatitis B površinski antigen Hepatitis B virus Hepatitis C virus Hemoglobin Human immunodeficiency virus Information, education, comunication/informacija, edukacija, komunikacija International Federation of Red Cross/Međunarodni crveni križ Međunarodna udruga transfuziologa International Organization for Standardization/Međunarodna organizacija za Institut za zaštitu zdravlja Knowledge, Attitudes, Practices and Behavior/Znanje, stavovi, navike i ponašanje Krvni produkti Men having sexwith man/muškarci koji imaju seks s muškarcima Nucleic acid amplification testing/ testiranje virusnog genoma Nevladina organizacija Polivinil klorid/plastična ambalaža Primarna zdravstvena zaštita Ribonucleic acid/ribonukleinska kiselina Republika Srpska 4

SOP SPI STI SW SWOT SZO TB TOT TTI UKC UNAIDS UNICEF VCT WHO ZZJZ ZZTM Standard operating procedure/standardne operativne procedure Spolno prenosive infekcije Spolno transmisivne infekcije Sex worker/seksualni radnik Strengths, Weaknesses, opportunities and Threats/Snaga, slabosti, prilike i prijetnje Svjetska zdravstvena organizacija Tuberkuloza Training of trainers/trening trenera Transvuzijski transmisivne infekcije Univerzitetsko klinički centar The Joint United Nations Programme on HIV/AIDS United Nations International Children's Emergency Fund Voluntary counseling and testind/dragovoljno savjetovanje i testiranje World Health Organisatin/Svjetska zdravstvena organizacija Zavod za javno zdravstvo Zavod za transfuzijsku medicinu 5

6

UVOD Nesumnjivo da jedan od značajnih segmenata funkcioniranja sistema zdravstvene zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva predstavlja djelatnost službi za transfuziju krvi. Ostvarivanje i kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite nema bez dobro organiziranog, efikasnog i kontinuiranog snabdjevanja zdravstvenih ustanova sa sigurnom krvi i krvnim produktima. Preporuke sadržane u Vodiču SZO o sigurnoj krvi naglašavaju potrebu za uvođenje standarda dobre prakse u radu službi za transfuziju krvi, pri čemu se zemaljama članicama posebno naglašava značaj ulaganja u razvoj ljudskih resursa i edukaciju zdravstvenih radnika o korištenju standarda dobre prakse u prikupljanju, testiranju i proizvodnji komponenti od krvi, skladištenja, distriubucije i izdavanja krvi i komponenti od krvi za potrebe zdravstvene zaštite pacijenata i kao mjera prevencije HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih oboljenja. Konačno, velika podrška funkcioniranju sistema zdravstvene zaštite i rada službi za transfuziju krvi predstavlja informiranje i edukacija javnosti za razvijanje svijesti o kulturi doniranja krvi i, putem razvijanja intersektorijalne suradnje i mobilizacije relevatnih ustanova i NVO u aktivnostima promocije dobrovoljnog davalaštva krvi u zajednici. U okviru Projekta GF Jačanje kapaciteta Zavoda/Instituta za javno zdravstvo i drugih partnerskih organizacija za pružanje adekvatnog odgovora na HIV/AIDS, predviđena je komponenta Sigurna krv sa ciljem jačanja kapaciteta u oblasti transfuzije krvi i krvnih preparata, povećanja razine znanja, svjesnosti i vještina zdravstvenih profesionalaca u području sigurne krvi. 7

CILJEVI EDUKACIJE Opći ciljevi Unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i funkcioniranja službi za transfuziologiju Unapređenje zdravlja stanovništva prevencijom HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih bolesti Smanjenje rizika od transfuzijskih transmisivnih bolesti Jačanje intersektorijalne saradnje u promociji dobrovoljnog davalaštva krvi Specifični ciljevi Jačanje kapaciteta za razvoj i implementaciju programa dobrovoljnog darivanja krvi Unapređenje znanja i vještina zdravstvenih radnika Zavoda/službi za transfuziologiju o prevenciji HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih bolesti Unapređenje saradnje i razmjene informacija između službi za transfuziologiju u oblasti sigurne krvi Unapređenje znanja i vještina volontera Crvenog križa o konceptu i značaju dobrovoljnog davalaštva krvi za zdravlje u zajednici kao i mjerama prevencije HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih bolesti Unapređenje znanja potencijalnih i stalnih davalaca krvi o prevenciji i zaštiti od HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih bolesti, volonterskog savjetovanja i testiranja kao i konceptu dobrovoljnog davalaštva krvi. SADRŽAJ EDUKACIJE Plan i program edukacije je definiran po principu edukacije edukatora (TOT) sa ciljem unapređenja i sticanja adekvatnih znanja i vještina zdravstvenih radnika i drugih relevantnih sudionika u oblasti sigurne krvi i prevenciji HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih oboljenja. Koncept TOT edukacije je razvijen tako da se u prvoj fazi realizira modularna edukacija specijalista u službama za transfuziju krvi i njihovo osposobljavanje da u 8

sljedećoj fazi svoja stečena znanja i vještine prenesu zdravstvenim radnicima u laboratorijama zavoda i službu za transfuziju krvi. Plan i program edukacije je koncipiran u 9 modula definiranih kao relevantni za unapređenje znanja i vještina zdravstvenih radnika iz oblasti sigurne krvi kao i unapređenje intersektorijalne suradnje u promociji koncepta dobrovoljnog davalaštva krvi kao doprinosu zaštite zdravlja stanovništva. U cilju podizanja svjesnosti o značaju sigurne krvi, jačanja sposobnost svih sudionika u provedbi standardnih postupaka za postizanje tog cilja, razvijen je plan i program obuke i treninga za trenere kao i priručnik koji će polaznici ove radionice koristiti kao edukatori terenskih radionica. Teme pokrivene u ovom programu edukacije su: - Definiranje različitih vrsta darivatelja krvi - Privlačenje i zadržavanje idealnog darivatelja krvi - Razumijevanje prednosti redovitog, dobrovoljnog, neplaćenog darivanja krvi - Briga za darivatelja krvi - Organiziranje kampanje darivanja krvi - Prikupljanje krvi za pohranu - Provedba mjera za osiguranje kvalitete - Sprečavanje transfuzijski-prenosivih bolesti - Razumijevanje univerzalnih mjera opreza - Zbrinjavanje biološkog otpada Kako bi se pojednostavilo korištenje, TOT priručnik obuhvaća prezentaciju slajdova i brošura. Za mjerenje vještina naučenih iz priručnika, predviđeni su pre-i post-testovi. EDUKATIVNI MATERIJALI I METODE U realizaciji svakog modula edukacije koriste se predavanja, participatorne aktivne metode rada u grupi, diskusije, vježbe, upoznavanje sa radom laboratorija, unapređenje osnovnih znanja i vještina iz oblasti davalaštva krvi i rizika krvlju prenosivih oboljenja, sa posebnim akcentom na HIV/AIDS. Bazična evaluacija stečenih znanja i vještina će se testirati pomoću upitnika za pre i post testiranje. 9

PREDAVAČI Specijalisti transfuziologije iz službi za transfuziju krvi Kliničkih centara Specijalisti javno zdravstvenih disciplina iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Predstavnici Crvenog Križa Federacije BiH POLAZNICI EDUKACIJE Polaznici prve faze edukacije su ljekari specijalisti i specijalizanti transfuziologije zavoda/službi za transfuziju krvi Kliničkih centara, zatim akteri uključeni u sistem transfuzijske medicine u FBiH kroz komponentu dobrovoljnog davalaštva krvipredstavnici Crvenog križa, Civilne zaštite, udruge dobrovoljnih davatelja krvi koji imaju neophodno predznanje iz te oblasti. Polaznici druge faze edukacije- terenskih radionica su zdravstveni radnici u laboratorijama zavoda i službi za transfuziju krvi. Trajanje radionice 05.09.11.-09.09.2011. 10

PREGLED MODULA EDUKACIJE Naziv modula Pregled sistema transfuzijske medicine u F BiH Izazovi sigurne krvi u zaštiti zdravlja, sa osvrtom na Projekt GF Javno zdravstveni aspekti dobrovoljnog davalaštva krvi i intersektorijalna suradnja Definicije i koncept dobrovoljnog davalaštva krvi, planiranje i organizacija DDK Jačanje dobrovoljnog davalaštva krvi kroz motivirajuće programe i IEC kampanje Tehnike i postupci u dobrovoljnom davalaštvu krvi Testiranje krvi davatelja na krvlju prenosive infekcije Edukativne metode - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Diskusija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija Predavači Prim dr. Hasija Hadžić, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH Dr.sci Jelena Ravlija, Zavod za javno zdravstvo FBiH Doc dr. Aida Ramić- Catak, Zavod za javno zdravstvo FBiH Prim dr. Hasija Hadžić, Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Namik Hodžić, Crveni križ Federacije BiH Prim dr. Ružica Papoči, Klinički Centar Mostar Dr. Ivana Talić-Drlje, Klinički Centar Mostar Polaznici edukacije Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije Crveni Križ Civilna zaštita Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Medicinska dokumentacija u davalaštvu krvi Upravljanje kvalitetom u oblasti sigurne krvi, uloga referalnog laboratorija - Predavanje - Rad u grupi - Diskusija - Predavanje - Terenski rad - Rad u grupi - Diskusija Prim dr Slavica Mott Divković, UKC, Tuzla Prim.mr.sci. dr. Jasminka Kurilic Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije, 11

MODUL BROJ 1: PREGLED SISTEMA TRANSFUZIJSKE MEDICINE U FBIH Tematski sadržaj modula: Upoznavanje sa stvarnom situacijom u transfuziološkoj djelatnosti po pitanju prostora, opreme, kadra, tehničko-tehnološke mogućnosti, promocije davalaštva, proizvodnje i prerade krvi u pripravke iz krvi, klinička primjena komponentne terapije, praćenje doze krvi ili pripravka iz krvi od darivaoca do krajnjeg korisnika (pacijenta) tj sljedljivost, adekvatno odlaganje medicinskog otpada, finansiranje. Tragom primjene Zakona o krvi i pripravcima iz krvi, naroćito čl.24 stav 3 u pripremi je Pravilnik o posebnim tehničkim zahtjevima za krv i krvne sastojke, Pravilnik koji se odnosi na Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH, Na prijedlog Stručnog povjerenstva za transfuzijsku medicinu na osnovu čl.18 stava 2 Zakona o krvi i krvnim sastojcima u pripremi je i Pravilnik o osiguranju kvaliteta i sigurnosti krvi i krvnih sastojaka, kojim će se pobliže utvrditi standardi i specifikacije sistema kvalitete i sigurnosti krvi i krvnih sastojaka, u skladu sa zahtjevima medjunarodno priznatih standarda iz područja transfuzijske medicine i naučnotehnološkim razvojem, a koji se zasniva na načelima dobre laboratorijske, proizvodjačke i kliničke prakse. Ciljevi modula: Unapredjenje znanja i prakse na osnovu preporuka sadržanih u medjunarodnim i domaćim dokumentima iz oblasti sigurne krvi, promocije dobrovoljnog davalaštva i prevencije HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih oboljenja. Učesnik edukacije će na kraju ovog modula biti sposoban da: Unaprijedi i aktuelizira svoja znanja u skladu sa medjunarodnim preporukama dobre prakse iz oblasti sigurne krvi Upotrijebi nova znanja u svakodnevnoj praksi 12

Prenese nova znanja na druge o tome koji su standardi u opremi, prostoru, kadru, preradi, testiranju, stokiranju i distribuciji krvi i pripravaka iz krvi. Preporučena literatura: 1. Safe Blood and Blood Products-A guide for program coordinators, WHO Geneva 2. Zakon o zdravsvenoj zaštiti u Federaciji BiH 3. Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH 4. Zakon o Crvenom križu/krstu BiH Predavači: Prim dr Hasija Hadžić, Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Metod edukacije: Predavanje (power point prezentacija) Diskusija Polaznici edukacije: Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije Zavoda/službi za transfuziju krvi kliničkih centara/bolnica, Civilna zaštita, volonteri Crvenog križa 13

MODUL BROJ 2: IZAZOVI SIGURNE KRVI U ZAŠTITI ZDRAVLJA SA OSVRTOM NA PROJEKT GF Tematski sadržaj modula: Upoznavanje sa odrednicama dobre prakse sadržanim u relevantnim međunarodnim dokumentima (EU, Međunarodna udruga transfuziologa ISBN, Međunarodni Crveni križ IFCR, Svjetska zdravstvena organizacije WHO) sa aspekta značaja sigurne krvi i prevencije HIV/AIDS-a. Ciljevi modula: Unapređenje znanja i prakse na osnovu preporuka sadržanih u relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima iz oblasti sigurne krvi, kao i prevencije HIV/AIDS-a i krvlju prenosivih oboljenja. Na kraju trening sesije participanti ce imati više saznanja o: - epidemiološkom profilu HIV/AIDS-a u BiH, - značaju sigurne krvi s aspekta zaštite javnog zdravlja - strategijama sigurne krvi - značaju DPST usluga za sigurnu krv - uključivanje komponente sigurna krv u projekt GF Preporučena literatura : 1. WHO global database on blood safety, 2004 2005 report. Geneva, WHO, 2008. 2. World health organization, 2009.Blood safety indicators, Geneva, 2007. 3. WHO, Blood transfusion safety, 2008 4. WHO Screening donated blood for transfusion-transmissible infections, Recommendations, 2010. 5. WHO, Screening Donated Blood for Transfusion-Transmissible Infections, 2010 14

6. WHO,Screening Donated Blood for Transfusion-Transmissible Infections, 2010 7. WHO, Voluntary blood donation, 2010 8. WHO, Global blood safety and availability, 2009 9. WHO/UNAIDS/UNICEF: Towards Universal Access: Scaling up priority HIV/AIDS Interventions in the Health Sector, 2010 10. EuroHIV baza podataka, FZZJZ/IZZRS, 2011. Predavač: dr sci med Jelena Ravlija, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Metod edukacije: predavanje (power point prezentacija ) rad u grupi diskusija Polaznici edukacije Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije zavoda/službi za transfuziju krvi, kliničkih centara/bolnica, volonteri Crvenog križa, Civilna zaštita, udruženja dobrovoljnih davalaca krvi, NVO Sadržaj modula: Korak 1: Uvod, Epidemiološki profil HIV/AIDS-a u BiH Korak 2: Strategije za transfuziju sigurne krvi Korak 3: Savjetovanje za sigurnu krv-vct usluge u transfuzijskoj sluzbi Korak 4: Sigurna krv ciljna oblast Projekta GF Korak 1: Uvod, Epidemiološki profil HIV/AIDS-a u BiH Transfuzija krvi spašava život i poboljšava zdravlje, ali milijuni pacijenata u svijetu koji zahtijevaju transfuzije nemaju blagovremeni pristup sigurnoj krvi. Transfuzija nesigurne krvi je dobro dokumentiran način prijenosa HIV-a i drugih infekcija, a procjenjuje se da je taj put transmisije bio odgovoran za 5-10% HIV infekcija 1980-ih i ranih 1990-ih što je je znatno više od drugih načina prijenosa HIV-a. 15

Stope transmisije HIV-a (rizik po epizodi): transfuzija (>90%), perinatalno (15-30%), zajednička uporaba injekc. igala (0,6-3,0%), perkutana ekspozicija ( 0,3-0,4%). Pristup sigurnoj transfuziji krvi je sastavni dio suvremenog zdravstva, ali rizik od prijenosa HIV-a preko transfuzije nesigurne krvi i dalje je problem, osobito u zemljama s visokom prevalencijom HIV-a (koncentrirana i generalizirana epidemija HIV/AIDS-a): - koncentrirana: gdje je prevalenca HIV-a visoka u jednoj ili više sub-populacija pod povećanim rizikom -MSM, SW, zatvorenici i sl., ali se ne širi u općoj populaciji (<1%) - generalizirana : HIV prevalenca je preko 1% u općoj populaciji i obično se širi seksualnim kontaktom. Hyper-endemija :HIV prevalenca je preko 15 %. Epidemiologija HIV/AIDS-a u BiH Od prvog registriranog slučaja AIDS-a ( 1986.), do 6 mj/2011. godine, u BiH je registrirano 185 osoba sa HIV infekcijom, sa dominantnim heteroseksualnim putom transmisije HIV infekcije. Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja s niskim stupunjem epidemije, što podrazumijeva stopu HIV infekcije u općoj populaciji ispod 1%, odnosno ispod 5% u bilo kojoj skupini pod povećanim rizikom (muškarci koji prakticiraju seksualne odnose s muškarcima, injekcioni korisnici droga, prodavatelji/ce seksualnih usluga i njihovi klijenti, mobilna, migrantska populacija, adolescenti). U BiH, HIV infekcija se u poslednjih nekoliko godina drži pod nadzorom kontinuiranim provođenjem mjera praćenja, sprječavanja, suzbijanja i liječenja HIV infekcije i AIDS-a. Tome značajno doprinosi program podržan od Globalnog Fonda Koordinirani državni odgovor na HIV/AIDS i tuberkulozu čiji je generalni cilj održati nisku stopu učestalosti HIV-a u BiH, povećavajući pristup visoko kvalitetnim uslugama i smanjenju stigme i diskriminacije prema HIV-u i AIDS-u. Korak 2: Strategije za sigurnu krv WHO preporučuje slijedeće komponente u strateškom području Sigurne krvi kako bi se spriječio prijenos HIV-a putem transfuzije nesigurne krvi i osigurale i odgovarajuće opskrbe sigurne krvi: Razvoj i jačanje programa dobrovoljnog neplaćenog darivanja krvi, redukcija obiteljske / zamjenske i plaćene donacije Pružanje HIV savjetovanja donorima krvi (VCT usluge) i, po potrebi, upućivanje 16

Osiguranje kvalitete i testiranja donacija krvi na HIV i druge krvlju prenosive infekcije Redukcija nepotrebnih transfuzija Održavanje sustava transfuzije sigurne krvi u izvanrednim situacijama Sigurno upravljanje otpadom u sluzbi transfuzije krvi (odlaganje vrečice za krv, igle i dr.) a) Poticanje dobrovoljnog darivanja krvi Temelj sigurne i adekvatne opskrbe krvlju i krvnim produktima je dosezanje, odabir i zadržavanje dobrovoljnih, ne-komercijalnih donora iz populacije niskog rizika jer je manje vjerojatno da su oni inficirani HIV-om i drugim krvlju prenosivim agensima. Stoga je edukacija, motivacija i zadržavanje dobrovoljnih donora krvi iz populacije niskog rizika neophodno da se osigura uspješan, i održiv sistem doniranja krvi i snabdijevanje sigurnom krvi. Za to je potrebno u svim programima sigurne krvi uspostaviti jaku komponentu promocije, odgovornu za edukaciju donora, njihovo motiviranje, uključivanje i zadržavanje. Elementi i aktivnosti u promicanju dobrovoljnog neplaćenog darivanja krvi uključuje: Program edukacije, uključivanja i zadržavanje davalaca iz populacije niskog rizika, ciljna populacija mladi; Razvoj partnerstva s nevladinim organizacijama, Crveni križ, udruge DDK, lokalna zajednica, mediji; Odgojno-obrazovne i medijske kampanje na radnim mjestima, u zajednicama i obrazovnim i drugim ustanovama; Uspostavljanje i održavanje baze podataka / registar donatora evidencije; Dizajniranje vodiča i protokola za izbor/odgodu donatora, povjerljivost, briga za donatora (upućivanje, praćenje, stigma!); Praćenje transfuzijski-transmisivnih infekcija (TTIa) u populaciji donatora; Edukacija osoblja u oblasti pred-i post-donacije savjetovanja; Donatorske obavijesti i upute za savjetovanje; Praćenje i evaluacija programa darivatelja krvi. b) Osiguranje dostupnosti testirane krvi 17

Screening svake doze donirane krvi na HIV i druge krvlju prenosive patogene, uz odgovarajući odabir donora, ima veliki utjecaj na smanjenje rizika i daljnje širenje tih infekcija. Za sve krvlju prenosive infekcije postoji rizik transmisije, ako je krv donirana u inkubaciji i window razdoblju. c) Osiguranje racionalnog korištenja krvi Odluku o transfuziji krvi ili krvnih proizvoda uvijek treba temeljiti na pažljivoj procjeni kliničkih i laboratorijskih pokazatelja da je transfuzija potrebna, dakle na dokazima utemeljenoj dobroj praksi transfizijske medicine koja će osigurati pravo pacijenta na sigurnu transfuziju krvi i krvnih preparata, iz pravih razloga i u pravo vrijeme. Preduvjeti sigurne krvi Sigurnosti krvi u BiH, time i redukciji transmisije HIV/STI putem krvi i krvnih produkata doprinosi: dobrovoljno davalaštvo krvi, niska HIV prevalenca i obvezno testiranje krvi, krvnih derivata. Međutim, u BiH ne postoji referentna laboratorijska služba, što znači da ne postoji formalni program osiguranja kvalitete laboratorijskih testova kako općenito tako niti za HIV, interno ili u laboratorijima van države. Opskrba sigurnom krvi ovisi o prikupljanju krvi od dobrovoljnih, neplaćenih donora krvi iz populacije niskog rizika, pregleda svih doniranih krvi na krvlju prenosive infekcije kao i smanjenja nepotrebnih transfuzija. Ove aktivnosti trebaju provoditi dobro koordinirane službe za transfuziju krvi sa uspostavljenim sustavom kvalitete u svim područjima. Nestašice krvi također mogu dovesti do povećanog rizika od transfuzije nesigurne krvi, osobito u vanrednim okolnostima. U mnogim zemljama, čak i tamo gdje je krv dostupna, mnogi primatelji krvi i proizvoda od krvi mogu biti izloženi riziku od krvlju prenosivih infekcija kao posljedica nedovoljnog broja darivatelja krvi, neadekvatnih praksi njihove selekcije, nesigurnih donora kao i nepotrebnih transfuzija krvi i sl.. Korak 3: Dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST) i DDK Primarni cilj transfuzijskih službi je - sigurno i adekvatno snabdijevanje krvlju-a savjetovanje davatelja je esencijalni dio u postizanju tog cilja. Dobrovoljni (ne komercijalni!) davatelji krvi predstavljaju heterogenu kategoriju, primarno zdravih koji pri davanju krvi nisu u riziku od HIV infekcije, ali mogu biti izvor 18

za druge, stoga je važna adekvatna usluga DST (dobrovoljnog savjetovanja i testiranja)- specifično za hepatitis B i C, HIV. DST usluge mogu biti ponuđene na bilo kojem mjestu koje je dostupno i osigurava povjerljivost klijentu: mjesta integrirana u službe (rodilišta, TB, SPI, PZZ) i transfuzijske službe. DST usluga za DDK podrazumijeva stadije: pre-donorsko informiranje, pre-donorsko savjetovanje i post-donorsko informiranje, savjetovanje i upućivanje Pre-donorsko informiranje: Efektivno predonorsko informiranje i savjetovanje je potrebno da potakne na adekvatno samoselektiranje, promovira zdravo ponašanje i ohrabruje na regularne donacije zdravih donora. Donore sa krvlju prenosivim antigenima - upućivati u alternativne centre za dalje upućivanje. Pre-donorske informacije sadrže usmene ili pisane informacije-date potencijalnim donorima (moguće preko medija, zdravstvenih edukatora, nastavnika, donora i dr.) Pre-donorske informacije bi mogle pokriti slijedeće oblasti DDK: - mobiliziranje na regularno, sigurno davanje krvi. - procedure, postupci pri davanju krvi. - o testiranju na HBV, HCV,HIV i dr inf. - informacije o tim infekcijama, putovima transmisije, načinu prevencije - zašto i gdje ići kod sumnje na izloženost inf. Pre-donorsko savjetovanje -provodi se prije uzimanja krvi i uključuje: - objašnjavanje HIV i dr.testova krvlju prenosivih infekcija - poticanje samoselektiranja, ( ako donor misli da je bio izložen HIV-u, HBV,HCV i dr krvlju prenosivim inf.), - objašnjavanje postdonorskih procedura (u slučaju pozitivnih i negativnih rezultata test.) - osigurati informirani pristanak nakon dovoljno informacija - povjerljivost, zaštita privatnosti Post-donorsko informiranje, savjetovanje i upućivanje 19

Adekvatno trenirano osoblje pruža taj tip značajnih informacija za vrijeme individualnog, eventualno grupnog savjetovanja: a) post-donacijsko savjetovanje potrebno što prije nakon pozitivnog rezultata (na adekvatan način upoznati sa sumnjom na pozitivan rezultat). b) u nekim slučajevima (negativan rezultat) post-donacijsko informiranje se provodi zajedno sa postdonacijskim savjetovanjem u cilju poticanja protektivnog / smanjenja rizičnog ponasanja. Korak 4: Sigurna krv ciljna oblast Projekta GF Zacrtani ciljevi sa niskim stopama HIV-se uspješno realiziraju zahvaljujući provođenju mjera nadzora, prevencije i kontrole HIV-a i AIDS-a u Bosni i Hercegovini i potpori Globalnog fonda kroz Program: Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u BiH koji je krenuo sa implementacijom 01.12.2010.godine, a čija su tri osnovna cilja: 1. Održati prevalencu HIV-a ispod 1% u općoj populaciji, odnosno ispod 5% u populaciji izloženoj povećanom riziku od HIV-a 2. Osigurati adekvatnu prevenciju, tretman, njegu i potporu za osobe koje žive sa HIV/AIDS-om 3. Jačanje podržavajućeg okruženja za postupno povećanje HIV prevencije i njege U okviru tog Programa je i Projekt: Jačanje kapaciteta ZZJZ FBiH, IZZZ RS i partnerskih organizacija (agencija za koordinaciju i provedbu) u osiguranju adekvatnog odgovora na HIV / AIDS. Opći ciljevi: 1. Uspostavljanje Resursnog centra 2. Jačanje suradnje između zavoda za javno zdravstvo i lokalne zajednice, povećanje sudjelovanja lokalne zajednice u aktivnostima prevencije, liječenja, skrbi i društvene podrške na području HIV-a 3. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, kontinuirane suradnje između vladinoog i nevladinog sektora 4. Omogućavanje sigurne krvi (Programi za transfuziju sigurne krvi i podizanje svjesnosti o značaju sigurne krvi, obuka za zdravstvene i medicinske radnike o 20

sigurnosti krvi, nabavka zdravstvene opreme za programe sigurnosti krvi i podizanje javne svijesti, uspostava referentnog laboratorija i dr. ). Diskusija u grupi Diskutirati o strategijama motiviranja klijenata za testiranje na HIV. Vjezba 1. Simulacija DPST usluge: post-donorsko informiranje, savjetovanje i upućivanje (na pripremljen scenario, od učesnika se očekuje simulacija DPST usluge kod sumnje na pozitivan nalaz, sa posebnim fokusom na povjerljivost, problem stigme, upućivanje i dr. ) Vježba 2. Rad u grupama, sudionici se dijele u dvije grupe (grupa A i B) diskusija na zadanu temu. Grupa A - Prednosti i nedostatci obveznog testiranja? Grupa B Prednosti i nedostatci dobrovoljnog testiranja? 21

MODUL BROJ 3: JAVNO ZDRAVSTVENI ASPEKTI DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI I INTERSEKTORIJALNA SURADNJA U ZAJEDNICI Tematski sadržaj modula: Upoznavanje sa značajem dobrovoljnog davalaštva za zdravlje stanovništva, zdravstvenu zaštitu i zajednicu, koncept dobrovoljnog davalaštva krvi, dobrovoljnost, anonimnost, odsustvo novčane ili druge nadoknade, solidarnost definiranje relevantnih ustanova i NVO i njihov značaj i uloga u razvijanju intersektorijalne suradnje u promociji dobrovoljnog davalaštva u zajednici, značaj informacije, edukacije, komunikacije i drugih promotivnih aktivnosti u odnosu na DDK. Ciljevi modula: Unapređenje znanja i vještina predstavnika ustanova i NVO relevantnih za razvijanje intersektorijalne suradnje u promociji dobrovoljnog davalaštva krvi i jačanju svijesti o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi za zdravlje stanovništva I funkcioniranje zdravstvenog sistema. Učesnik edukacije će na kraju ovog modula biti sposoban da: - unaprijedi svoje znanje o značaju dobrovoljnog davalaštva za zdravlje stanovništva, zdravstvenu zaštitu i zajednicu - da upotrijebi stečena znanja i vještine u razvijanju intersektorijalne suradnje i implementaciji kampanja promocije koncepta dobrovoljnog davalaštva krvi u zajednici. Preporučena literatura: 1. Safe Blood and Blood Products - A guide for program coordinators, WHO Geneva, www.who.int/en 2. WHO Global Consultation 100% Voluntary Non-Renumerated Donation of Blood and Blood Components www.who.int/en 22

3. Availability, safety and quality of blood products, WHO 63 World Health Assembly www.who.int/en 4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH www.fmoh.gov.ba 5. Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH www.fmoh.gov.ba 6. Zakon o društvu Crvenog Krsta/Križa BiH, Službeni Glasnik BiH br 49/04 7. Zakon o Crvenom Krstu/Križu Federacije BiH, www.fbihvlada.gov.ba 8. Zakon o položaju i ovlaštenjima Crvenog Krsta RS, www.crvenikrst.org 9. Strategija sigurne krvi u Republici Srpskoj do 2015, www.vladars.net Predavač : Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Metod edukacije: predavanje (power point prezentacija ) diskusija rad u grupi Polaznici edukacije: Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije zavoda/službi za transfuziju krvi, Kliničkih centara/bolnica, Volonteri Crvenog križa, Civilna zaštita Uvod Transfuzijska medicina predstavlja temeljni segment suvremene zdravstvene zaštite koji svake godine spašava milione života širom svijeta a osiguranje sigurne krvi jedan od vitalnih javno zdravstvenih izazova današnjice, koji treba da predstavlja prioritet politika i strategija razvoja zdravstvenog sistema i zajednice u cjelini.szo u svojoj Strategiji sigurne krvi preporučuje da svaka zemlja članica treba da uspostavi sistem sigurnog, kvalitetnog, dostupnog i kontinuiranog snabdijevanja krvlju i krvnim sastojcima koji zadovoljavaju potrebe efikasnog funkcioniranja zdravstvene zaštite, i to putem sljedećih strateških prioriteta: efikasan i koordiniran sistem transfuzijske djelatnosti dominacija snabdijevanja krvlju i krvnim sastojcima putem dobrovoljnog i neplaćenog davalaštva krvi iz nisko rizičnih skupina stanovništva 23

testiranje donirane krvi na krvlju prenosiva oboljenja kao što su HIV, hepatitis B i C, sifilis razvoj i korištenje vodiča dobre prakse u laboratorijskim procedurama sakupljanja, testiranja i čuvanja krvi i krvnih sastojaka reduciranje nepotrebnih transfuzija korištenjem standarda dobre prakse u kliničkoj praksi. osiguranje kontrole kvaliteta na svim nivoima transfuzijske djelatnosti razvijanje intersektorijalne suradnje u oblasti sigurne krvi. Po definicijama SZO dobrovoljni davatelj krvi donira krv na načelima dobrovoljnosti, solidarnosti, anonimnosti i besplatnosti, čime predstavlja prvu i najvažniju kariku u osiguranju sigurne krvi u zdravstvenom sistemu. Sa aspekta lične i kolektivne odgovornosti za zdravlje, biti dobrovoljni davatelj krvi danas predstavlja i obavezu i privilegiju jer potencijalni davatelji krvi predstavljaju i potencijalne primatelje krvi. Kako kvaliteta i sigurnost krvi se bazira na adekvatnom i stalnom broju sigurnih davatelja, dobrovoljno i neplaćeno davalaštvo krvi iz nisko rizičnih skupina treba da predstavlja dominantan oblik snabdijevanja krvlju i krvnim sastojcima u odnosu na porodične a posebno plaćene davatelje krvi, kod kojih se bilježi 6 do 10 puta veći rizik krvlju prenosivih oboljenja. Iako se usljed naučno-tehnološkog napretka transfuzijske medicine sa pravom može reći da krv nikada nije bila sugurnija, i BiH se kao i zemlje u okruženju suočava sa problemom dovoljne i održive snabdjevenosti sigurne krvi na principu dobrovoljnog i neplaćenog davalaštva usljed različitih faktora kao što su: demografski trendovi i starenje stanovništva trendovi rizičnih zdravstvenih ponašanja koji povećavaju rizik od krvlju prenosivih oboljenja sve selektivniji kriteriji za odabir davatelja niskog rizika neadekvatno korištenje krvi i krvnih sastojaka nedovoljna efikasnost mehanizama kontrole kvaliteta u sakupljanju, testiranju, čuvanju i distribuciji, medicinskoj dokumentaciji i informacionom sistemu neadekvatna intersektorijalna suradnja i koordinacija aktivnosti u promociji dobrovoljnog i neplaćenog davalaštva krvi. 24

Intersektorijalni koncept sigurne krvi Sa ciljem osiguranja uvjeta za snabdijevanje stanovništva u BiH sigurnom krvlju i krvnim sastojcima neophodna je intersektorijalna suradnja zdravstvenog sektora sa svim relevantnim ustanovama i organizacijama, što je i u skladu sa svim relevantnim strateškim dokumentima i zakonima iz oblasti sigurne krvi, kao što su entitetski zakoni o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH, Strategija sigurne krvi u Republici Srpskoj do 2015, Zakon o Crvenom Krstu/Križu Federacije BiH i Zakon o položaju i ovlaštenjima Crvenog Krsta RS. Dakle, iako zdravstveni sektor putem pružanja kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge, kao tehnologije postupaka sakupljanja, testiranja, čuvanja i korištenja krvi ima presudnu ulogu u oblasti sigurne krvi, nesumnjivo je da veliki značaj imaju i drugi akteri u zajednici, kojim svojim aktivnim učešćem doprinose afirmaciji zdravih izbora i navika, reduciranja rizičnih ponašanja kao i jačanju motivacije za dobrovoljno davalaštvo krvi. Kako sami zdravstveni radnici često nemaju dovoljno znanja i vještina o organizaciji resursa i menadžmentu, komunikacijama, intersektorijalnoj suradnji, promociji zdravlja i socijalnom marketingu, održivost sigurne krvi na konceptu dobrovoljnog davalaštva krvi zahtijeva suradnju i koordinaciju aktivnosti između relevantnih ustanova i organizacija kao što su: Ministarstva zdravstva Zavodi/službe za transfuziologiju Zavodi za javno zdravstvo VCT centri Crveni križ/krst BiH Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Sportska udruženja NVO Vjerske zajednice Mediji 25

Segmenti intersektorijalne suradnje u oblasti sigurne krvi Priprema, usvajanje i implementacija politika, strategija i zakona iz oblasti sigurne krvi (organizacija zdravstvene zaštite, statistički i informacioni sistem, standardi dobre prakse, mehanizmi kontrole kvaliteta) Priprema, implementacija i evaluacija relevantnih istraživanja (KAPB istraživanja znanja, stavova i ponašanja, tehnologije, kontrole kvaliteta itd.) Razvoj kurikuluma edukacije svih relevatnih aktera (unapređenje znanja i vještina zdravstvenih radnika, drugih profesionalaca, NVO i volontera) Priprema i implementacija intervencija promocije zdravlja (kampanje socijalnog marketinga o jačanju svjesnosti zajednice o sigurnoj krvi, motivacije za dobrovoljno davalaštvo krvi, reduciranje i eliminacija rizičnih ponašanja). Korak 2: Diskusija Instrukcije za vođenje i moderiranje grupne diskusije : BiH - blizu ili daleko od 100% dobrovoljnog davalaštva krvi Faktori ZA i PROTIV motivacije dobrovoljnog davalaštva krvi kod stanovništva Kultura volonterizma, solidarnosti i društvene norme Funkcija role modela u promociji dobrovoljnog davalaštva krvi Komunikacija, odnosi sa javnošću i sredstvima medija (Ne)Koordinacija sa drugim sektorima Trajanje : 30 min. Korak 3: Grupni rad Učesnici se dijele u tri radne grupe, pri čemu se preporučuje da u sastavu svih radnih grupa budu zastupljeni predstavnici zdravstvenog sektora, CK, udruženja DDK i/ili drugih NVO. Svakoj radnoj grupi treba objasniti zadatak i dati im pismene instrukcije za grupni rad. U svakoj radnoj grupi treba se odabrati koordinator grupe, kao i prezentator zaključaka rada grupe. 26

Članove radnih grupa izvjestiti o trajanju rada u grupi (60 min), nakon čega svaka grupa treba prezentirati zaključke rada u grupi ( 10 min.) Instrukcije za prvu grupu Zadatak: SWOT analiza politike i strateških dokumenta, zakona iz oblasti sigurne krvi u BiH sa aspekta intersektorijalne suradnje. Snage Prednosti Slabosti Prijetnje Instrukcije za drugu grupu 25 Zadatak: SWOT analiza istraživanja, edukacije i razvoja ljudskih i drugih resursa u oblasti sigurne krvi u BiH, sa aspekta intersektorijalne suradnje. Snage Prednosti Slabosti Prijetnje Instrukcije za treću grupu Zadatak: SWOT analiza informiranja i edukacije javnosti, kampanja promocije sigurne krvi i dobrovoljnog davalaštva krvi, sa aspekta intersektorijalne suradnje. Snage Prednosti Slabosti Prijetnje 27

MODUL BROJ 4: DEFINICIJE I KONCEPT DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI, PLANIRANJE I ORGANIZACIJA DDK Tematski sadržaj modula: Upoznavanje sa organizacijom i strukturom sistema transfuzijske medicine u BIH, znanjima neophodnim za identifikaciju definiranja značaja i uloge pojedinih ustanova u akcijama dobrovoljnog davalaštva krvi, postupcima pripreme, vrijeme i lokacija održavanja akcija dobrovoljnog davalaštve krvi, edukacija i informiranje javnosti i mobilizacija partnerskih ustanova i NVO u promociji dobrovoljnog davalaštve krvi. Djelatnost davalaštva krvi počiva na primjeni: Zakon o zdravstvenoj zaštiti-02.08.2010. godine: čl.3,4, stav II, stav V: čl.43, stav X: čl.113,118,127. Zakon o krvi i krvnim sastojcima-26.02.2010.godine: čl.7:transfuzijski centri, odsjeci za transfuzijsku medicinu Zakon o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja-02.12.2009. godine Pravilnik o postupku prikupljanja, pohranjivanja i upotrebe matičnih ćelija periferne krvi prikupljenih iz izdvojene pupkovine živorođenog djeteta, Zakon o društvu CK/CK BIH-11.10.2009.godine, čl.6. Vijeće Europe osnovano 1949. godine usvojilo brojne preporuke: Preporuka br:r(88)4 o odgovornostima zdravstvenih vlasti na području transfuzije Preporuka br:r(95)15 koja kao tehnički dodatak sadrži smjernice za primjenu, pripravu i osiguranje kvalitete krvnih pripravaka Ciljevi modula: Unapređenje znanja i vještina zdravstvenih radnika u izradi plana pripreme i organizacije akcija dobrovoljnog davalaštve krvi, kao i mobilizacija i koordinacija uloga partnerskih ustanova i NVO u promociji akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. 28

Učesnik edukacije će na kraju ovog modula biti sposoban da: Unaprijedi svoja znanja o elementima planiranja, pripreme i organizacije akcija dobrovoljnog davalaštve krvi, Da upotrijebi stečena znanja i vještine u unapređenju kvalitete postupka akcija dobrovoljnog davalaštva krvi Da upotrijebi stečena znanja i vještine u mobilizaciji i koordinaciji uloga partnerskih ustanova i NVO u promociji akcija dobrovoljnog davalaštva krvipreporučena literatura: Preporučena literatura : 1. Safe Blood and Blood Products- A guide for program coordinators, WHO Geneva 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH 3. Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH 4. Zakon o Crvenom križu/krstu BiH 5. T.Vuk i suradnici, Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zagreb 2002 Predavači: Prim dr Hasija Hadžić, Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Metod edukacije: Predavanje (PowerPoint prezentacija) Diskusija Polaznici edukacije: Specijalisti i/ili specijalizanti transfuziologije zavoda/službi za transfuziju krvi kliničkih centara/bolnica. 29

MODUL BROJ 5: JAČANJE DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI KROZ MOTIVIRAJUĆE PROGRAME I IEC KAMPANJE Tematski sadržaj modula : Upoznavanje sa značajem, sadržajem i implementacijom intervencija usmjerenih na promociju dobrovoljnog davalaštva krvi u zajednici, sa aspekta afirmacije intersektorijalne suradnje i uloge Crvenog Križa i drugih NVO. Ciljevi modula : Unapređenje znanja i vještina u implementaciji intervencija edukacije i informiranja javnosti o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi, kao i intervencijama animacije i motivacije potencijalnih davatelja krvi, identifikacije davalaca krvi niskog rizika i motivacije za zadržavanje davatelja u sistemu davalaštva krvi. Učesnik edukacije će na kraju ovog modula biti sposoban da: unaprijedi svoja znanja i vještine u implementaciji intervencija edukacije i informiranja opće javnosti o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi unaprijedi svoja znanja i vještine u implementaciji edukativnih i promotivnih intervencija sa ciljem kontinuirane motivacije potencijalnih davatelja krvi među određenim populacionim skupinama kao i zadržavanje sigurnih davatelja krvi unaprijedi svoja znanja i vještine u implementaciji intervencija mobilizacije javnosti i organizacije da upotrijebi stečena znanja i vještine u edukaciji drugih NVO u implementaciji intervencija edukacije i informiranja opće javnosti o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi i organizaciji akcija mobilizacije zajednice u dobrovoljnom davalaštvu krvi. da upotrijebi stečena znanja i vještine u planiranju i implementaciji intervencija intersektorijalne suradnje iz oblasti sigurne krvi 30

Preporučena literatura : 1. Safe Blood and Blood Products- A guide for program coordinators, WHO Geneva 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH 3. Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH 4. Zakon o Crvenom križu/krstu BiH Predavač : Namik Hodžić, Crveni Križ Federacije BiH Metod edukacije : predavanje (power point prezentacija ) diskusija rad u grupi 31

MODUL BROJ 6: TEHNIKE I POSTUPCI U DOBROVOLJNOM DAVALAŠTVU KRVI Tematski sadržaj modula: Upoznavanje sa znanjima neophodnim za identifikaciju davalaca krvi niskog rizika i postupak odabira davalaca, predonacijsko informiranje, savjetovanje, anamneza i liječnički i laboratorijski pregled, postupak davanja krvi - pregled zdravstvenog stanja, anamnestički podaci, opis i trajanje postupka davanja krvi, preporučeni intervali između davanja krvi u odnosu na starost, spol i zdravstveno stanje, opoziv davatelja samoisključenje kao zadržavanje davatelja u sistemu davalaštva krvi i kontinuitet u kontaktima i brizi za davatelja krvi. Ciljevi modula: Unapređenje znanja i vještina djelatnika u animaciji i motivaciji davatelja krvi, usvajanju dobre prakse identifikacije davalaca krvi niskog rizika i postupka odabira davalaca, intervenciju davanja krvi, opoziv davatelja krvi samoisključenje i zadržavanje davatelja u sistemu davalaštva krvi. Učesnik edukacije će na kraju ovog modula biti sposoban da: unaprijedi svoja znanja o faktorima identifikaciju davalaca krvi niskog rizika i vještine postupka odabira davalaca krvi da upotrijebi stečena znanja i vještine u unapređenju kvalitete postupka davanja krvi i eliminacije rizika da upotrijebi stečena znanja i vještine u postupcima zadržavanje davatelja u sistemu davalaštva krvi i brizi za davatelja krvi. Preporučena literatura: 1. Safe Blood and Blood Products- A guide for program coordinators, WHO Geneva 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH 32

3. Zakon o krvi i krvnim sastojcima u Federaciji BiH 4. Zakon o Crvenom križu/krstu BiH 5. T.Vuk i suradnici, Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zagreb 2002 Predavač : Prim dr Ružica Papoči, Klinički centar Mostar Metod edukacije: predavanje (power point prezentacija ) diskusija rad u grupi Uvod Transfuzijska medicina ovisi i započinje s dobrovoljnim davateljom krvi. Principi samodovoljnosti opskrbe krvlju od dobrovoljnih i neplaćenih davanja su sadržani u preporukama CE: Donacija je dobrovoljna i nenaplativa, kada osoba daje krv, plazmu ili stanične komponente svojom voljom i kada za to ne prima nadoknadu, bilo novčanu ili neku koja se može smatrati zamjenom za novac... Glavna svrha odabira je procjena zdravlja davatelja, kako bi se osiguralo i zdravlje primatelja. Stoga svi davatelji prolaze proces provjere koji uključuje: - edukativni materijal o procesu darivanja, prijenosu infekcije putem krvi, odgovornosti davatelja u tomu - upitnik s informacijama i pismenom potvrdom o razumijevanju upitnika i pristankom na darivanje krvi Postupak davanja krvi obuhvata : - Identifikacija davatelja - Određivanje hemoglobina - Određivanje krvne grupe davatelja - Odabir davatelja liječnilki pregled - Uzimanje krvi 33

- Nadzor nad davateljom - Čuvanje krvi - Prijevoz krvi Identifikacija davatelja i upis podataka se obavljaju iz važećih dokumenata davatelja, a ne prema usmenom iskazu davatelja. Rezultati vrijednosti hemoglobina određuju dalju proceduru davatelja krvi. Za muškarce donja granica vrijednosti Hb je 135 g/l a za žene 125 g /l. Ostali opći kriteriji odabira davatelja krvi: - Opće stanje - dobro - Dob - 18-65g - Tjelesna težina > 55 kg - Tjelesna temperatura < 37oC - Tlak 60( 100) / (90 ) 180 - Puls 50 100/ min - Spol - zbog intervala davanja : žene 3x : muški 4x godišnje - Volumen doze - a 45o ml / a 35o ml Pri liječničkom fizikalnom pregledu, anamnestičkim postupkom, uvidom u odgovor upitnika davatelja, moguće je davatelja privremeno ii trajno odbiti za davanje krvi. Privremeno odbijanje davatelja se radi zbog: - razloga u općim kriterijima - akutnih stanja - uzimanja nekih lijekova - operativnih zahvata - tetoviranja - cijepljenja. Trajno odbijanje davatelja se radi zbog: - kronične bolesti i malignomi - uzimanja nekih lijekova - pozitivne na HBsAg i anti- HCV - kontakt s bolesnikom AIDS - bolesnici AIDS 34

- opetovanih nuspojava nakon darivanja krvi neželjene reakcije - osobe viokorizičnog ponašanja Davatelji sa rizičnim ponašanjem su: - osobe koje često mijenjaju spolne partnere - osobe koje su uzimale i.v. putem drogu - osobe koje su HIV pozitivne - osobe koje često mijenjaju spolne partnere - osobe kojima je spolni odnos plaćan novcem ili drogom - muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima - spolni partneri gore navedenih osoba Uzimanje krvi obuhvata sljedeće: - ponovna provjera identiteta - aseptičnost - provjera i odabir PVC doze - obilježavanje doze - izbor vene - venepunkcija - završetak punkcije - uzimanje uzoraka. Kod uzimanja krvi od davatelja moguće su reakcije - nus pojave - tijekom i nakon darivanja krvi: - blage - srednje teške - teške Blage reakcije (simptomi bez nesvjestice): - ubrzano ili duboko disanje - bljedoća i i znojenje - ubrzani puls - mučnina i povraćanje - zabrinutost, pojačana nervoza - hematom Srednje teške umjerene reakcije (jači simptomi praćeni prolaznom nesvjesticom): - gubitak svijesti ponovljena nesvjestica 35

- površno disanje - usporeni puls Teške reakcije (simptomi kao i predhodni praćeni konvulzijama: - trenutni gubitak svijesti praćena blagom tetanijom; gubitak glasa; grčevi prstiju - teške konvulzivne krize, tetanija, rigidnost s kontakcijama, cijanoza, inkontinencija, defekacija Nadzor nad davateljom krvi tijekom cijelog boravka, a posebice nakon završene venepunkcije, praćenje statusa i zadovoljstva davatelja je uobičajeno, kako bi se davatelj ponovo odlučio na dolazak i darivanje krvi. Čuvanje doze pune krvi ovisi o daljem procesuiranju. -sobna temperatura - hladnjak na + 4-6 oc Proizvedeni krvni pripravci se čuvaju: - eritrociti na 4-6 o C - trombociti na 20-25 o C - plazma na > -30 o C - ostalo ovisi o KP Posebne poteškoće u proizvodnji KP predstavlja hiperlipidemija kod davatelja krvi. Veoma je važna edukacija davatelja prije davanja, u pripremi akcija. Bilo bi dobro napraviti informativni listić o prehrani, štetnosti hiperlipidemije i čuvanju zdravlja davatelja krvi. Prijevoz krvi nakon rada na terenu je bitan za kvalitetan krvni pripravak. Mobilni tim im obavezu voditi zapise o vremenu uzimanja krvi od prve do zadnje doze, kao i vremenu pohrane u hladnjak. Uvjeti prijevoza trebaju biti odgovarajući. Sve nepravilnosti treba posebno zabilježiti. Korak 2: Diskusija Instrukcije za vođenje i moderiranje grupne diskusije: 36

BiH - Tehnike i postupci u dobrovoljnim davalaštvu krvi Segmenti rada procesa uzimanja krvi od davatelja: o strukturni državna /entitetska politika Zakoni, Pravilnici, SOP-ovi, radne upute o edukacijski planovi izobrazbe davatelja krvi, organizatora akcija o pisani materijal - brošure, ankete, zdravstvenih djelatnika o nadzor i analiza procjena stanja neiskorištenih doza krvi zbog lipemije o sastanci dogovaranja zadovoljstva davatelja, ponovno darivanje krvi Razlozi DA / NE postojanja Komunikacija, suradnja, interdisciplinarni rad zdravstvenih ustanova transfuzija, Crvenog križa i drugih organizatora aktivnosti Trajanje: 30 min. Korak 3: Grupni rad Učesnici se dijele u tri radne grupe, pri čemu se preporučuje da u sastavu svih radnih grupa budu zastupljeni predstavnici zdravstvenog sektora, CK, udruženja DDK i/ili drugih NVO. Svakoj radnoj grupi treba objasniti zadatak i dati im pismene instrukcije za grupni rad. U svakoj radnoj grupi treba se odabrati koordinator grupe, kao i prezentator zaključaka rada grupe. Članove radnih grupa izvijestiti o trajanju rada u grupi (60 min), nakon čega svaka grupa treba prezentirati zaključke rada u grupi ( 10 min.) Instrukcije za prvu grupu Zadatak : Značaj kontinuirane identifikacije davatelja. Kontinuirana identifikacija znači : 1.- Identifikaciju kod upisa iz važećih dokumenata 2.- Identifikaciju kod određivanja hemoglobina i krvne grupe 3.- Identifikaciu prije venepunckije davatelja 37

Davatelji dok čekaju, posebice u školama, znaju odložiti ili zamijeniti svoje papire, uzete pogrešno jedno od drugih, čuvaju jedni drugima i slično. Zbog različitog identiteta, krvne grupe svake osobe bitno je nadzirati i upozoravati davatelje, reći im da to otežava kasnije procese u obradi krvi, dodatne provjere, posebice u točnosti određivanja krvne davatelja i izdavanja iskaznice dvatalju krvi. Instrukcije za drugu grupu Zadatak : Značaj spoznaje o davatelju koji ima rizično ponašanje Davatelji nisu uvijek iskreni u svojim odgovorima u svezi rizičnog ponašanja iz više razloga:nisu dovoljno upoznati sa rizikom prijenosa krvlju prenosivih bolesti ili ne žele priznati jer se nalaze u skupini, koja ima drugačije mišljenje o njemu i sl. isključenja i samo isključenja prije davanja krvi kroz upitnik i razgovor (upitnik u prilog) saznanje o rizičnom ponašanju nakon davanja (uklanjanje doze krvi iz procesa, ako je informacija o tomu na vrijeme) Instrukcije za treću grupu Zadatak : Hiperlipidemija i poteškoće u proizvodnji krvnih pripravaka. Hitna potražnja za trombocitima. Davatelji dolaze nakon obroka ili ne znaju za svoj status povišenih masnoća u krvi. Nakon uzimanja krvi, u prepradi, djelatnici transfuzije ne mogu proizvesti željeni produkt, ne mogu udovoljiti zahtjevu kliničara. Nezadovoljstvo svih uključenih u aktivnosti. Vježba 2. Dizajniranje upitnika za DDK ( nacrt upitnika u radnom materijalu). 38