PREDDIPLOMSKI STUDIJ RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE. Zagreb, lipanj 2013.

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet PREDDIPLOMSKI STUDIJ RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE Zagreb, lipanj 2013.

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU 1.1. Naziv studijskoga programa Preddiplomski studij religijske pedagogije i katehetike 1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X 1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski X Diplomski Integrirani Poslijediplomski specijalistički 1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti 1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) religijske pedagogije i katehetike 2. UVOD 2.1. Razlozi za pokretanje studija 2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru Pri oblikovanju koncepcije studija religijske pedagogije i katehetike polazi se od tradicije ovog studija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Studij religiozne pedagogije i katehetike ustrojen je i izvodi se na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 1961. godine. Studij se izvodio najprije kao jednogodišnji pa od 1964. kao dvogodišnji, a od 1978. kao četverogodišnji studij. Akademske 2005./2006. godine četverogodišnji sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike prerastao je u petogodišnji koji se izvodi kao integrirani. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka iz religijske pedagogije i katehetike. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao ponajprije u školstvu kao vjeroučitelji u osnovnim i srednjim školama, u školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u kulturnim institucijama, državnim ustanovama, nakladničkim tvrtkama, u različitim medijima i drugdje. Studij religijske pedagogije i katehetike postoji već pedeset godina i u tom je razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Prema Statutu KBF-a (čl. 53), kao i prema Naputku o visokim katehetskim učilištima Kongregacije za katolički odgoj potrebno je ustrojiti studij religijske pedagogije i katehetike prema modelu 3+2. Ovaj je prijedlog rađen prema smjernicama Statuta KBF-a, Naputka o visokim katehetskim učilištima (institutima) Kongregacije za katolički odgoj te strateških dokumenata vezanih za reformu u europskome visokoobrazovnom prostoru (Bolonjskoga procesa). U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke dosadašnjega integriranog petogodišnjeg studija, uz nužno prilagođavanje novom modelu u dva ciklusa trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski. Mnogi crkveni (pastoralni) i društveni subjekti pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Suvremena religijskopedagogijska i katehetska znanost danas predstavlja jedno od osobito dinamičnih znanstvenih područja. Studij religijske pedagogije i katehetike jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različita religijskopedagoška i katehetska pitanja. Religijska pedagogija i katehetika komplementarna je s društvenim, humanističkim i brojnim drugim znanstvenim disciplinama. U Republici Hrvatskoj u sustavu osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja postoji konfesionalni vjeronauk. U predškolskim se odgojno-obrazovnim ustanovama također provodi vjerski odgoj. Osobe koje mogu izvoditi nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jesu diplomirani teolozi (magistri teologije) ili diplomirani katehete (magistri religiozne pedagogije i katehetike). Za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama traži se odgovarajuća pedagoška i katehetska sprema. Katehetsku spremu moguće je dobiti na KBF-u, na studiju religijske pedagogije i katehetike. Osim angažmana u ustanovama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, stručnjaci iz religijske pedagogije i katehetike pišu i govore o vjerskim i religijskim pitanjima u medijima, djeluju u nakladničkim tvrtkama, u ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u drugim socijalnim i humanitarnim ustanovama i sl. Potreba za stručnjacima iz religijske pedagogije i katehetike zamjećuje se i u Crkvi. Misli se

2.3. Usklađenost s misijom Sveučilišta i strategijom predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i ponajprije na odgovorne za župnu katehezu te za animaciju i pastoral mladih. Studijski program, u svim svojim sastavnicama, usklađen je s misijom Sveučilišta, strateškim dokumentom mreže visokih učilišta, kao i sa stateškim ciljevima Fakulteta. Studijski program vodi računa u temeljnom strateškom cilju kojim se želi pridonijeti razvoju društva neprekidno razvijajući obrazovanje, učenje i istraživanje na najvišim stupnjevima znanstveno utvrđene izvrsnosti. Osobit se naglasak stavlja na promicanje izvrsnosti nastavnika, studenata i djelatnika; na kontinuirano unaprijeđenje kvalitete programa, na ulaganje u kvalitetu nastave i unapređenje suradnje s drugim fakultetima njegujući pritom interdisciplinarnost, kao i na promicanje međunarodne suradnje. 2.4. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa) 2.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj) 2.6. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) Studij religijske pedagogije i katehetike usporediv je s programom katehetike na Pontificia Università Salesiana u Rimu. Usporediv je također s Teološko-katehetskim smjerom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Usporediv je sa studijskim programima različitih instituta religijskih znanosti, osobito u Italiji, strukturiranih prema Naputku. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata omogućuje dinamičnost i kvalitetno upotpunjenje studijskog programa. Studij religijske pedagogije i katehetike komplementaran je mnogim studijima, npr. studiju kroatologije, hrvatske književnosti, povijesti, filozofije, jezika, edukacijsko-rehabilitacijskim studijima, studiju komunikologije. Student može slušati izborne predmete izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici Sveučilišta u Zagrebu. Student može slušati izborne predmete na studijskim smjerovima i na drugim sveučilištima pod uvjetom da ti predmeti imaju točno definiranu ECTS vrijednost. Mobilnost studenata između sveučilišta u Republici Hrvatskoj uređuje se na isti način kao i međunarodna mobilnost, sukladno općem aktu Sveučilišta. Studenti s drugih sastavnica Sveučilišta ili s drugih sveučilišta imaju mogućnost upisa, slušanja i polaganja nekih predmeta na KBF-u. Dosljednom primjenom bodovnog sustava omogućuje se fleksibilnost studiranja i veća pokretljivost studenata između hrvatskih i inozemnih sveučilišta. To znači da studenti s drugih fakulteta mogu dio svog studija završiti na studiju religijske pedagogije i katehetike KBF-a, kao što i studenti religijske pedagogije i katehetike mogu dijelom nastaviti svoj studij na nekom drugom fakultetu. Prijelaz prvostupnika religijske pedagogije i katehetike na diplomski studij moguće je studentima nakon završenoga preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike. Prijelaz sa studija religijske pedagogije i katehetike na filozofsko-teološki studij unutar KBF-a ili obrnuto moguć je uz određene uvjete propisane pravnim aktima sastavnice. 2.7. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja Nema. 2.8. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program Studij religijske pedagogije i katehetike pridonosi osobito razvoju i kvaliteti odgojno-obrazovne i pastoralnokatehetske djelatnosti. U tom smislu povezan je sa svim segmentima društva koji nastoje promicati odgojnoobrazovna, religijskopedagoška i katehetska znanja i vrijednosti. Važni partneri KBF-a izvan visokoškolskog sustava su društveni subjekti koji pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Za studij religijske pedagogije i katehetike zainteresirane su ponajprije osnovne i srednje škole radi zapošljavanja nastavnika vjeronaučne nastave te predškolske odgojno-obrazovne ustanove radi zapošljavanja odgojitelja u vjeri. Važni partneri su i mnogi crkveni (pastoralni) subjekti koji imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području, osobito za odgojni rad s djecom, mladima i odraslima. Važan partner izvan visokoškolskog sustava jest Hrvatska biskupska konferencija. U provedbenom ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije (Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, 1999.), u čl. 7 ističe se sljedeće: Hrvatska biskupska konferencija

2.9. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i dostavlja Ministarstvu prosvjete i športa popis crkvenih učilišta na kojima se stječu navedeni obrazovni stručni naslovi, te izvješćuje o svim promjenama u vezi s time. Predlaže se promjena dosadašnjeg naziva studija religiozne pedagogije i katehetike u naziv studij religijske pedagogije i katehetike. 3. OPĆI DIO 3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa Humanističke znanosti, polje teologija, grana religiozna pedagogija i katehetika 3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.) 3 godine (6 semestara) 3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija 180 ECTS bodova 3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Četverogodišnja srednja škola, državna matura. 3.5. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja) 3.6. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti) 3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini 3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij Cilj je preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike usvojiti temeljna filozofijska i teološka znanja te upoznati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku i pastoralno-katehetsku formaciju. Studenti bi trebali upoznati neke od temeljnih religijskopedagoških i katehetskih disciplina važnih za nastavak studija. Završen preddiplomski studij prvostupnike osposobljava za poslove u kojima se zahtijeva poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja povijesne, biblijske, sustavne i praktične teologije te razumijevanje temeljnih filozofijskih, psihologijskih i pedagoških znanja. Stječu se određene kompetencije za moguće zaposlenje u području obrazovanja, medija, kulture, izdavaštva, u župnim zajednicama i slično. Studij osposobljava za suradnike u nastavi vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi, za pastoralno-katehetsko djelovanje u župi, za rad u socijalnim i humanitarnim ustanovama te za rad u sredstvima društvenoga priopćavanja. Preporuke o primjerenosti predviđenih ishoda učenja za studij religijske pedagogije i katehetike zasad nisu definirane od strane organizacija zainteresiranih za stručnjacima ovog profila. Nakon završetka preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike, prvostupnici imaju mogućnost nastaviti diplomski studij religijske pedagogije i katehetike. Mogu nastaviti diplomski studij i na drugim srodnim fakultetima u zemlji i svijetu koji priznaju ECTS, u skladu s uvjetima koje postavljaju ti fakulteti.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA 4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1) 4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2) 4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare) 4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar 4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa Studij se strukturiran u šest semestara. Veličina grupa za predavanja iznosi do 60 studenata. Veličina grupa za vježbe/seminare iznosi do 30 studenata. Studij obuhvaća obvezne predmete, u koje je uključena i posebna skupina predmeta nastavničke izobrazbe, obvezno-izborne, izborne i temeljne zajedničke predmete. Iz obveznih predmeta potrebno je steći 129 ECTS bodova. U tu skupinu ulazi i 9 ECTS bodova nastavničke izobrazbe. Iz skupine temeljnih zajedničkih predmeta studenti moraju sakupiti 24 ECTS bodova. U bodovnu kvotu za tu skupinu predmeta ulazi i 4 ECTS boda koja se stječu izradom bakalaureatskog rada. Tijekom preddiplomskog studija student bira između više izbornih i izborno-obveznih predmeta. Iz izbornih predmeta ukupno treba steći 27 bodova, i to 15 ECTS iz izborno-obveznih predmeta i 12 ECTS iz ostalih izbornih predmeta. Broj i sadržaj ostalih izbornih predmeta određuje se godišnjim nastavnim planom. Za upis u 2. godinu studija potrebno je prikupiti ukupno 50 ECTS bodova. Za upis u 3. godinu studija potrebno je položiti predmete s 1. godine. Potrebno je prikupiti 50 ECTS bodova iz 2. godine. Do kraja preddiplomskog studija student treba ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom te tako steći ukupno 180 ECTS bodova. Studenti mogu upisati izborni kolegij predložen u nastavnom planu za pojedine semestre ili neki drugi kolegij na KBF-u. Popis izbornih kolegija utvrđuje se svake akademske godine i objavljuje u Redu predavanja. Studenti mogu upisivati pojedine predmete drugih sveučilišnih studija Sveučilišta koji se ne izvode na matičnom studiju. 4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik) Religious themes in literature 4.7. Završetak studija: a) Način završetka studija Završni rad X Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada Preddiplomski studij religijske pedagogije i katehetike završava se polaganjem svih propisanih ispita te izradom i ocjenom bakalaureatskog rada, iz čega se stječe 4 ECTS boda, a ukupno 180 ECTS bodova. Student izrađuje bakalaureatski rad u suradnji s prethodno odabranim mentorom. Temu i mentora bakalaureatskog rada, uz suglasnost dotičnog mentora, student prijavljuje u tajništvu/referadi Fakulteta najkasnije do kraja 5. semestra, a rad sastavlja do kraja 6. semestra studija.

Tablica 2. Opis predmeta *Tablicu je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Alojz Ćubelić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski presjek samih početaka filozofije, kao i glavne autore, teme i pitanja koja se pojavljuju unutar filozofijskog promišljanja. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti/ce će steći temeljno poznavanje i razumijevanje filozofijske tematike osobito 2.3. Ishodi učenja na razini programa u njezinom složenom odnosu s teologijom kao znanošću. Usvojena znanja će im također omogućiti dublje razumijevanje ostalih kojima predmet pridonosi filozofskih disciplina. 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja iz povijesti filozofije, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje 2. Usvojiti temeljno filozofijsko pojmovlje 3. Razumjeti i kritički evaluirati temeljne pozicije glavnih antičkih i srednjovjekovnih filozofskih tendencija 4. Upoznati temeljna djela 'filozofskih klasika' 5. Implementirati filozofijske uvide u vlastitu životnu i religijsko-pedagošku odgojno-obrazovnu teoriju i praksu Povijest filozofije antike i srednjega vijeka (4 sata tjedno) 1. tjedan: Uvod u kolegij predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 2. tjedan: Jonjani iz Mileta i Efeza. 3. tjedan: Sokrat. Svrha filozofije je čovjek. 4. tjedan: Platon. Traganje za istinskim bitkom. 5. tjedan: Aristotel. Filozofija spoznaje. 6. tjedan: Osnovne značajke srednjeg vijeka. 7. tjedan: + 1. Kolokvij 8. tjedan: Filozofija u XVII. Stoljeću. 9. tjedan: Rene Descartes. Jedinstvo znanosti. 10. tjedan: Thomas Hobbes. Znanost u temeljima politike.

2.6. Vrste izvođenja nastave: OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 11. tjedan: Blaise Pascal. Čovjekova bijeda bez Boga. 12. tjedan: John Locke. Empirizam. 13. tjedan: David Hume. Moral i politika. Skepticizam. 14. Fridrich Nitzsche. Bog je mrtav. 15. Završni tjedan. 2. Kolokvij. predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.7. Komentari: 2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno). 2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad udio u ECTS bodovima za svaku Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) aktivnost tako da ukupni broj ECTS Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) bodova odgovara bodovnoj Kolokviji 1 Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati) vrijednosti predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu. Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem u knjižnici ostalih medija 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) D. BARBARIĆ, (ur.) Grčka filozofija, (Hrestomatija filozofije, sv. 1), Zagreb 1995. S. KUŠAR, (ur.) Srednjovjekovna filozofija (Hrestomatija filozofije, sv. 2), Zagreb 1996. M. CIPRA, Uvod u filozofiju, Zagreb, 2007. ARISTOTEL, Metafizika, Fizika, Nikomahova etika (po izboru) PLATON, Dijalozi (po izboru) D. BARBARIĆ (ur.) Grčka filozofija, (Hrestomatija filozofije, sv. 5), Zagreb 1997. V. BOŽIĆEVIĆ (ur.) Filozofija britanskog empirizma (Hrestomatija filozofije, sv. 4), 1996. TOMA AKVINSKI., Izabrano djelo, Zagreb 2005. TOMA AKVINSKI., O državi, Zagreb 1990. TOMA AKVINSKI., Suma protiv pogana Summa contra gentiles, Svezak I. (knjiga 1. i 2), Zagreb 1993., Svezak II. (knjiga 3. i 4.), Zagreb 1994. ECKHART, I. (MEISTER)., Knjiga božanske utjehe, Zagreb 1989. F. NIETZSCHE, Tako je govorio Zaratustra, Zagreb, 2009. K. JASPERS, Duhovna situacija vremena, Zagreb, 1998. 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Studentska anketa te samo-evaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja. 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Logika i spoznajna teorija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s naravi filozofskog pitanja uopće, dati povijesni pregled o oblicima misli i metodama spoznaje te povijesni i sustavni pregled uvjeta, granica, načina i dometa ljudske spoznaje. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija. 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Sposobnost logičkog mišljenja i povezivanja znanja na razini programa Sposobnost analize i sinteze Sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema Sposobnost za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova Sposobnost donošenja odluka i stvaranja novih ideja Studenti će biti u stanju: poznavati i predstaviti povijesni razvoj logike i spoznajne teorije razumjeti i objasniti osnovne oblike misli i metode spoznaje razumjeti, prepoznati i argumentirano objasniti pravilne i nepravilne načine zaključivanja razumjeti i predstaviti različite teorije istine razlikovati i opisati osnovne pojmove i argumente pojedinih teorija u okviru spoznajne teorije znati ispravno argumentirati samostalno rješavati probleme analizirati i vrednovati vlastite stavove u širem kontekstu različitih misaonih strujanja i svjetonazora 1. Uvod. Definicija, mjesto i povijesni pregled logike. Materijalni i formalni objekt. 2. Odnos logike prema drugim filozofskim disciplinama. Značenje logike za teologiju. 3. Pojam, njegova narav, predmet, sadržaj i opseg; vrste i odnosi među pojmovima, apstrakcija, determinacija. 4. Kategorije, predikabilije, višeznačnosti, supozicije. 5. Definicije; pravila uporaba i metode definicije. 6. Sud; podjela sudova; logički kvadrat 7. Vennovi dijagrami; složeni sudovi; istinitosne tablice; junktori 8. Vrste zaključaka, njihova pravilnost i istinitost 9. Figure i modusi silogizama

2.6. Vrste izvođenja nastave: OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 10. Argumentiranje: izravno, neizravno, krivo. 11. Divizija i klasifikacija; metode; osnovni principi misli. 12. Istinitost spoznaje; kriteriji istinitosti; različite teorije istine. 13. Samospoznaja; intencionalnost; refleksija; pojmovna spoznaja 14. Spoznaja vanjskoga svijeta 15. Povijesne spoznaje i spoznaje prirodnih znanosti 16. Problematika nadiskustvenih tvrdnji; opravdanje i sigurnost spoznaje x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.7. Komentari: 2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz čitanje literature; poželjno aktivno sudjelovanje u diskusijama. 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad ECTS bodovima za svaku aktivnost Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) tako da ukupni broj ECTS bodova Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) odgovara bodovnoj vrijednosti Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati) predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi 10% Kolokvij 30% Usmeni ispit 60% Broj primjeraka u Naslov knjižnici G. Petrović, Logika, Zagreb, 2001. ili S. Kovač, Logika, Zagreb, 2003. 2 ili V. Filipović, Logika, Zagreb, 2007. 1 I. Macan, Filozofija spoznaje, Zagreb, 1996. 6 Aristotel, Kategorije, Zagreb, 1992. 2 Z. Čuljak (ur.), Vjerovanje, opravdanje, znanje, Zagreb, 2003. J. Greco i E. Sosa (prir.), Epistemologija, Zagreb, 2004. Aristotel, O tumačenju, Zagreb 1989. S. Kovač, Logičko-filozofijski ogledi, Zagreb, 2005. I. Macan, Wittgensteinova teorija značenja, Zagreb, 1996. Dostupnost putem ostalih medija 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kontinuirano spiralno povezivanje materije kroz diskusije tijekom nastave. 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Osposobiti studente za razumijevanje kršćanske objave i teologije u širem kontekstu ljudskoga života, a napose u odnosu prema filozofiji i fenomenu religija. Osim toga bitno je također uputiti ih u spoznaju ključnih sadržaja otajstva Isusa Krista, potom teološke metode, kao i u uvid u teološku znanost. Upoznati na koji se način odnosi kršćanska objava s filozofijom i problemom ljudske religioznosti kao mogućim putovima traženja Boga Propitati mogućnosti i načine Božje objave čovjeku, te ujedno promatrati njezina povijesna razdoblja Upoznati vjeru iz objektivne i subjektivne perspektive, bilo kao Božji dar koji imam svoje sadržaje, bilo kako čovječji odgovor na Božje darivanje Pokazati povijesnost otajstva Isusa Krista, te njegov povijesni kontinuitet u Crkvi, kao i mogućnost teološkog promišljanja Studenti će biti u stanju: Razumjeti ljudske načine traženja Boga, ali i Božju objavu, znajući razlikovati naravnu od nadnaravne Shvatiti važnost filozofije i ljudskog fenomena religioznosti, kao i imati osjećaj za zahvat Božjeg samoočitovanja kojim Bog baca svjetlo i na ono što um ne može razumjeti sam od sebe Uvidjeti kako je otajstvo Isusa Krista središte povijesti spasenja, kao i sve teologije Otkriti zadaću i smisao Crkve kao Tijela Kristova i Božjeg naroda, s njezinim bitnim strukturama i sadržajima Shvatiti kako je teologija istinska znanost, premda ne počiva na postulatima ljudskog razuma, nego Božje objave 1. Uvod u strukturu kolegija i njegovo značenje u cjelini teološkog studija; tumačenje osnovnih pojmova naziva. 2. Tumačenje fenomena ljudske povijesnosti, svih popratnih sadržaja i posljedica. Proučiti moguća shvaćanja povijesti, napose cikličko i linearno. 3. Protumačiti značenje filozofije i razumske spoznaje u čovjekovu odnosu s Bogom (prvim principom ili počelom) 4. Religioznost kao dio ljudske naravi (homo religiosus), njezino značenje i granice. 5. Bog dolazi u susret čovjeku objavljujući se u povijesti. 6. Čovjek vjerom prihvaća Božju objavu, te izgovara svoj 'da' zajedništvu s njime. Vjera je čin koji ima svoju objektivnu i

2.6. Vrste izvođenja nastave: OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i subjektivnu vrijednost. 7. Predaja: od konkretnog susreta s pojedincem, objava se prenosi i naviješta, te postaje univerzalna vrijednost. 8. Utjelovljenje: vrhunac Božje objave se događa u utjelovljenoj Božjoj riječi Isusu Kristu. Propitivanje povijesnih dokaza o njegovu postojanju. 9. Crkva nastavlja Isusovo poslanje. Hijerarhijska struktura, te zadaće Crkve. 10. Teologija kao znanost o vjeri. Pretpostavke na kojima počiva kao znanost, te 'subjektivni' i 'objektivni' vid teologije. Podjela teoloških disciplina. X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.7. Komentari: 2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivan rad na nastavni, te izrada pojedinačnih referata. Pohađanje 1 Istraživanje Praktični rad 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio nastave u ECTS bodovima za svaku aktivnost Eksperimentalni Referat 0,25 (Ostalo upisati) tako da ukupni broj ECTS bodova rad odgovara bodovnoj vrijednosti Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) predmeta): Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,75 (Ostalo upisati) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Referat 10% Dva kolokvija 40% Završni ispit 50% Naslov Bonaventura DUDA, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u BS 1(1980) 10-22. Karl RAHNER, Temelji kršćanske vjere - Uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka, 2007. Francois VARONE, Nevolje s odsutnim Bogom, KS, Zagreb, 1998. Joseph RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb 2002., 5-56; 77-184; Horst Bürkle, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000, 5-195; 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Norbert Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001, 5-338. 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Darko Tepert 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Opći uvod u Sveto pismo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15 P+15 S 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddipolomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje kompetencije za razumijevanje Svetog pisma u povijesnom i znanstvenom kontekstu 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Stručno poznavanje Svetoga pisma i primjena stečenoga znanja u nastavi katoličkog vjeronauka Studenti će biti u stanju: vrednovati povijesnost nastanka Svetoga pisma stručno promišljati o prijevodima Svetoga pisma samostalno kritički promišljati o autorstvu pojedinih knjiga Svetoga pisma prepoznavati različite znanstvene metode i pristupe u proučavanju Svetoga pisma kompetentno koristiti tekstove Svetoga pisma u svome radu uz pomoć različitih metoda rada sa Svetim pismom 1. Uvodna promišljanja. 2. Nadahnuće. 3. Objava. 4. Knjige Biblije, njihova raznolikost i jedinstvo. 5. Kanon Svetog pisma. 6. Apokrifi i izgubljene knjige. 7. Povijest nastanka biblijskih spisa. 8. Tekst Svetog pisma. 9. Ćirilometodska baština i hrvatski prijevodi biblijskih tekstova i Biblije u cjelini. 10. Povijest proučavanja Svetog pisma. 11. Metodologija proučavanja Svetog pisma. 12. Hermeneutika. 13. Smislovi Svetog pisma.

2.6. Vrste izvođenja nastave: 2.8. Obveze studenata 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 14. Biblija kao knjiga Crkve. predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mreža vježbe laboratorij on line u cijelosti mentorski rad mješovito e-učenje (ostalo upisati) terenska nastava Sudjelovanje na satu, samostalno proučavanje i predstavljanje znanstvenih članka, posjet Biblijsko-arheološkoj muzejskoj izložbi u Cerniku Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati) Ocjenjuje se samostalno istraživanje i pismeni ispit 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Naslov J. L. Ska, Božja riječ u ljudskim pripovijestima, Zagreb 2011. T. Söding, Više od knjige, Zagreb 2001. C. Tomić, Pristup Bibliji, Zagreb 1986. D. Tepert, Opći uvod u Sveto pismo. Ad usum privatum (skripta KBF-a), Zagreb 2011. Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija N. Hohnjec, Ulaz u svijet Biblije, Zagreb 2001. Katolička biskupska konferencija Engleske i Walesa - Katolička biskupska konferencija Škotske, Sveto pismo - dar Božji, Zagreb 2006. W. Harrington, Uvod u Bibliju, Zagreb 1991.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Dario Tokić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Uvod i egzegeza Novog zavjeta I. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45 P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 1 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta Uspostaviti informiran, konstruktivan i pozitivan pristup studenta prema evanđeljima kao prema izvoru vlastite duhovnosti i religiozno-pedagoškog djelovanja 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Dostatno poznavanje metodologije znanstvenog rada 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Poznavanje i povezivanje teoretskih spoznaja iz biblijskih znanosti i praktičnog djelovanja na vjeronaučnom području 8. vjeronaučnog godišta; predstavljanje biblijskih sadržaja i nauka na način prikladan za djelovanje u sredstvima društvenog priopćivanja, razvijanje kreativnosti i inovativnosti u vlastitom pastoralnom radu studenata s djecom, mladima i odraslima na temelju evanđeoskih sadržaja; osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova Studenti će biti u stanju: razumjeti osnovna pitanja vezana uz problematiku uvoda u evanđelja i Djela apostolska izraditi prikaz s vlastitim osvrtom na odabrani znanstveni članak izraditi pripremu za katehezu / vjeronauk za 8. katehetsko / vjeronaučno godište utemeljenu na evanđeoskom ulomku pismeno i jezgrovito prikazati na konkretnom primjeru povezanost evanđelja i aktualnosti iz suvremene svagdanjice pokazati vlastitu inicijativu u odabiru i izvedbi dodatnih medijskih, društveno-angažiranih ili religiozno pedagoških aktivnosti utemeljenih na sadržajima iz evanđelja 1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Tekstualna kritika NZ općenito 4. Povijest NZ vremena 5. Kako su nastala evanđelja 6. Sinoptičko pitanje i moguća rješenja 7. Pregled sadržaja Evanđelja po Marku 8. Mesijanska tajna u Mk, Markov sažetak, Markov sendvič 9. Učenici u Evanđelju po Mk 10. Struktura i pregled Evanđelja po Mateju

2.6. Vrste izvođenja nastave: OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 11. Okolnosti nastanka Mt pojam Jamnije 12. Egzegetski pregled Mt 1 2 13. Pregled Evanđelja po Luki 14. Odnos Lk i Dj 15. Egzegetski pregled Lk 15 16. Molitva u Lk 17. Pregled Dj 18. Mi ulomci u Dj 19. Struktura i pregled Evanđelja po Ivanu 20. Znakovi i Ja jesam izreke u Iv 21. Odnos Sinoptika i Iv 22. Završni kolokvij X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij X mentorski rad (ostalo upisati) 2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada individualnih zadaća. 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 2.7. Komentari: (a) mentorska pratnja je preporučena, ali ne i obvezatna za recenziju i pripremu kateheze, zbog velikog broja studenata; (b) pojedine zadatke studenti sami predlažu, pa se raznolikost načina dijelom razlikuje od generacije do generacije polaznika Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad Eksperimentalni rad Referat (prikaz) 0,5 Vlastiti projekt 0,8 Esej 0,2 Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (priprema) 0,5 (Ostalo upisati) Aktivnost na nastavi 10 % Prikaz znanstvenog članka s osvrtom 10 % Esej (problemski prikaz) 10 % Priprema kateheze 25 % Vlastiti projekt 25 % Kolokvij 20 % Naslov R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 2008. 5 W. F. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 1993. 8 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Osobne konzultacije, pravovremena prijava i predaja uradaka i projekata s pripadajućom povratnom informacijom o njihovom vrednovanju, završni kolokvij koji je opcionalan, jer se može zamijeniti u strukturi ocjene naknadnim usmenim ispitom

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Opća crkvena povijest 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Upoznati studente s postankom, razvojem i životom Crkve kroz povijest, njezinim unutarnjim ustrojem, litrugijom, znanošću i umjetnošću, vanjskim djelatnostima kao i utjecajem na svjetska zbivanja te na poseban način osposobiti ih za teološko razumijevanje Crkve u povijesti. Poznavanja osnova opće povijesti. Razumijevanje nastanka, razvoja i položaja Crkve i njezinih institucija u pojedinim povijesnim razdobljima Poznavanje i kritičko vrednovanje uloge Crkve u pojedinim povijesnim procesima (vjera, znanost, umjetnost, kultura) Razotkrivanje gledišta, predrasuda i unaprijed zauzetih stajališta o povijesti Crkve Studenti će biti u stanju: poznavati religioznu povijest kršćanstva s osobitim naglaskom na povijesti Katoličke crkve primijeniti znanje iz crkvene povijesti u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave kompetentno sudjelovati u javnim raspravama o položaju i ulozi Crkve u društvu na temelju iskustava prošlosti ukazivati na izazove i mogućnosti suvremene Crkve 1. Povijesni Isus i osnutak Crkve 2. Prva Crkva (rast, progoni, izazovi) 3. Razvoj kršćanske misli (teološke škole, krivovjerja i prvi koncili) 4. Konstantinovski preokret 5. Crkva Istoka 6. Crkva pred izazovom seobe naroda 7. Evangelizacija Europe 8. Razvoj kršaćnskog redovništva 9. Karolinška renesansa 10. Ikonoklazam i raskoli 11. Mračno doba papinstva 12. Reforme Crkve

2.6. Vrste izvođenja nastave: OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i 13. Križari, krivovjerja, prosjački redovi 14. Uspon i pad papinstva (od Inocenta III. do Zapadnog raskola) 15. Zapadni raskol i postignuto jedinstvo s Istokom 16. Pape renesanse i pokušaji obnove 17. Reformacije i protestantski reformatori 18. Katolička obnova i Tridentski sabor 19. Potridentska obnova 20. Misijska djelatnost Crkve 21. Krize unutar katoličanstva (galikanizam, febronijanizam, kvijetizam, jozefinizam) 22. Crkva pred izazovom revoulucija 23. Katolici u susretu s liberalizmom i modernizmom 24. Bezgrešno začeće B. D. Marije, papinska nazabludivost i I. vatikanski sabor 25. Katolici i socijalno pitanje 26. Crkva, totalitarizmi i sukobi 20. stoljeća 27. Od II. svjetskog rata do koncila 28. II. vatikanski sabor 29. Pokoncilska obnova i krize 30. Put do 3. tisućljeća (obnova ili povratak u prošlost?) X Predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava X Samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.7. Komentari: 2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka Pohađanje 2 Istraživanje 1 Praktični rad nastave 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u Eksperimentalni ECTS bodovima za svaku aktivnost tako Referat (Ostalo upisati) rad da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji 1 Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici Naslov Broj Dostupnost putem ostalih

i putem ostalih medija) 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) primjeraka u medija knjižnici August FRANZEN, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1996. Guy BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb 2004. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve I, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve II, Zagreb 1995. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/1, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/2, Zagreb 1993. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve V, Zagreb 1978. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/1, Zagreb 1987. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/2, Zagreb 1981. Jacques MERCIER, Povijest Vatikana, Zagreb 2001. Studenti će redovito pratiti nastavu, a na konzultacijama će moći dobiti i dodatne informacije za osobno usavršavanje te pomoć za pologanje ispita. Pisanjem kolokvija bit će praćen studentski rad, a anonimne ankete pomoći će nastavniku za samoevaluaciju i eventualne promjene u načinu izvođenja nastave i ocjenjivanja studenata.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Povijest moderne i suvremene filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni uvid u glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije. Usvojena će im znanja također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja teologije i religijske pedagogije i katehetike. Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz suvremene filozofije, te će moći: opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija poznavati temeljno pojmovlje suvremene filozofije prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije samostalno interpretirati najrelevantnija djela suvremene filozofije primijeniti povijesno-filozofijske uvide u sve kolegije koji pretpostavljaju filozofijsko predznanje. 1. Uvod u kolegij predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza 2. Pokušaj određenja i omeđenja pojma suvremena filozofija 3. Kant - kopernikanski obrat u filozofiji 4. Schelling filozofija apsoluta 5. Fichte problem apsolutnog ja 6. Hegel posljednji sveobuhvatni sistem filozofije 7. Kierkegaard - subjektivnost kao istina 8. Nietzsche smrt Boga i pitanje o nadčovjeku + 1. kolokvij 9. Marx i razne inačice marksizma 10. Husserl - fenomenologija 11. Heidegger - pitanje o bitku 12. Jaspers - filozofija egzistencije i filozofijska vjera 13. Neoskolastika

14. Logički pozitivizam, neopozitivizam i suvremena gibanja u analitičkoj filozofiji Strukturalizam i poststrukturalizam + 2. kolokvij predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mreža vježbe 2.6. Vrste izvođenja nastave: laboratorij on line u cijelosti mentorski rad mješovito e-učenje (ostalo upisati) terenska nastava 2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno) 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej 0,5 Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati) Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu. Naslov I.Kant, Kritika čistog uma, Zagreb, 1990. I.Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb, 1990. I.Kant, Kritika rasudne snage, Zagreb, 1991. G. W. F Hegel, Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo, 1965. G. W. F Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb, 1987. S. Kierkegaard, Filozofijsko trunje, Zagreb, 1998. F. Nietzsche,Tako je govorio Zarathustra, Zagreb, 2001. M. Heidegger, Bitak i vrijeme, Zagreb, 1985. K. Jaspers, Filozofija I-III, Sremski Karlovci 1989. B. Bošnjak, Povijest filozofije, sv. III, Zagreb 1993. F. Copleston, Contemporary Philosophy, London New York, 1972. Broj primjeraka u knjižnici Studentska anketa te samoevaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja. Dostupnost putem ostalih medija

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Znanost o religijama 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.3. Suradnici Mr. sc. Tomislav Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P + 10S + 5e-učenje 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55 1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2 2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta 2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Omogućiti studentima poznavanje osnovnih polazišta znanstvenog proučavanje religije kroz uvid u fenomenologiju, morfologiju i tipologiju religija te njihovim srodnim tematikama. Upoznati studente s velikim religijama svijeta, njihovim temeljnim doktrinarnim, moralnim i obrednim naučavanjima te pisanim i duhovnim tradicijama. Informirati studente o glavnim razlikama, ali i sličnostima između kršćanstva i pojedinih drugih religija. Upoznati studente sa stavom Katoličke crkve o drugim religijama, osobito na razini međureligijskog dijaloga i glavnih modela teologije religija. Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku. Cjelovito razumijevanje religijskog fenomena i njegovo promišljanje u suodnosu na suvremenu antropološku, društvenu i povijesnu zbilju. Religijsko pitanje postaviti u kreativan suodnos s temeljnom katehetskom formacijom i teološkim znanostima. Primijeniti religiološko znanje u vjeronaučnoj nastavi. Studenti će biti u stanju: razumjeti osnovna polazišta vezana uz fenomen religija te o njima argumentirano govoriti u okviru osnovnoškolskog i srednjoškolskog vjeronaučnog programa analizirati strukturu religijskog govora i imati širi uvid u religijska pitanja iznositi temeljna naučavanja različitih religijskih tradicija i međusobno ih uspoređivati uočiti kršćansku zasebnost u odnosu na druge religije iznositi stav Katoličke crkve prema drugim religijama vrednovati i koristiti stručnu literaturu na području religiologije 1) Uvod u problematiku. Tematski pregled predavanja i semestralnih obveza studenata 2) Temelji religiozne antropologije 3) Pojam i definicije religije: od antike do modernog doba, s posebnim osvrtom na odnos mita i logosa 4) Znanstveno istraživanje religije: fenomenologija i morfologija religija, s posebnom osvrtom na odnos svetoga i profanoga 5) Znanstveno istraživanje religije: temeljni religijski pojmovi i tipologija religija